zarazne bolesti koje se mogu dobiti od - hgk.hr · - nakon malog “rasklimavanja” odlučno...
TRANSCRIPT
Zarazne bolesti koje se mogu dobiti od
životinja u brdima i prirodi
i mogućnosti zaštite
Borislav Aleraj dr. med
instruktor gorskog spašavanja HGSS
stanica HGSS ZAGREB
HRVATSKA GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA
Tečaj osposobljavanja voditelja
pustolovnog turizma
2019.
pri planinarenji i izletništvu u Hrvatskoj
u izravnom ili neizravnom kontaktu sa životinjama mogu se dobiti ove
važnije zarazne bolesti:
Krpeljni meningoencefalitis
Lyme borreliosis
Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (mišja groznica)
Leptospiroza
Mediteranska pjegava groznica (marseljska groznica)
Q groznica
Groznica Zapadnog Nila
leishmanioza
i dr
rizik je na sreću općenito malen
ipak određene mjerle opreza nisu na odmet
jer u nekim slučajevima te bolesti mogu biti vrlo teške
To trebaju znati i voditelji, a i sudionici pustolovnog turizma
Treba međutim znati, a i klijentima dati na znanje da tih zaraza nema samo
kod nas već su prisutne i drugdje, na Mediternu (Q groznica na primjer),
u Europi (napr. krpeljni meningitis), ili svijetu (Lyme borreliosis) i dr
i svuda odlazak u pirodu, osobito u avanturističke oblike turizma s intenzivnim
i bliskim dodirom s prirodom, kao što je spavanje na otvorenom, pješačenje
po zaraslom bespuću, neprohodnom močvarnom terenu, ili boravak na vodi
ili u vodi i dr. predstavlja određen rizik,
koji se, ali, otklanja i smanjuje mjerama opreza i zaštite
Te su mjere u većini prikladne i učinkovite u zaštiti od više raznih zaraza
istodobno, i treba ih provoditi uvijek bez obzira kakvoj se zarazi želi
izmaknuti, odnosno najbolje ih je sebi a i klijentima prikazati i usvojiti
kao uobičajene norme ponašanja u prirodi,
na primjer: nošenje obuće, primjena zaštitnih sredstava protiv nametnika,
čuvanje hrane i pića, higijena ruku i dr.
Krpelji se hrane krvlju,
pretežno na životinjama,
rijetko na čovjeku
Ako je neka od životinja zaražena,
krpelji sišući krv unose u svoj
organizam uzročnike zaraze, koje
kasnijim hranjenjem mogu prenijeti
na neku drugu životinju ili čovjeka
Neke od zaraza mogu se dobiti preko krpelja kao prijenosnika
- krpeljni meningoencafalitis
- Lyme borrelioza
- mediteranska pjegava groznica
krpelj vrste Ixodes ricinusšumski krpelj
Prijenosnik meningoencefaltisa i Lyme borelioze
Ixodes ricinus
Riphicephalus sanguineus (pseći krpelj)
Prenosnik mediteranske pjegave groznice
U Dalmaciji
Osobito u sezoni krpelja (proljeće, rano ljeto)
• pregledati se po cijelom tijelu, i ako se uoči krpelj što prije ga skinuti
• Kretati se tako da ne idemo kroz šikaru i visoku travu
• Nositi radije odjeću koja je glatka i nema dlačica kao što ih ima vuna, pliš, ili sl
• Ne odlagati dijelove odjeće na grmove i travu pri presvlačenju
• Izlagati krpeljima, ako je moguće, manje gole kože, odnosno ne hodati
pirodom golih nogu i ruku, osobito u sezoni krpelja (proljeće, rano ljeto)
• Na mjestima gdje se krpelji mogu provući ispod odjeće (vrat, zapešća,
• gležnjevi) na kožu nanesti neki od tjerača krpelja (repelenti)
isti kao za komarce
• Povremeno se pregledavati za vrijeme boravka u prirodi i odmah
uklanjati krpelje
• Čuvati od krpelja svoje domaće i kućne životinje
i računati da se krpelji mogu dobiti i u kontaktu s kućnim ljubimcima,
psima i mačkama
Za vrijeme boravka u prirodi
Nakon boravka, odnosno odmah po povratku
Izbjegavanje rizika krpeljskih zaraza = izbjegavanje krpelja
- Pinceta s ravnim vrhom- Prihvat odmah uz kožu
za glavu
- Nakon malog “rasklimavanja”odlučno povući i izvućikrpelja iz kože, po mogućnosticijelog
Uklanjanje krpelja
još neke naprave za lakše skidanje
Moguće i skidanje (vještim) prstima
Neke od zaraza mogu se dobiti u izravnom ili neizravnom dodiru
sa životinjskim izlučevinama, mokraćom ili izmetom
- hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (mišja groznica)
- leptospiroza
- Q groznica
najviše
- udisanjem prašine (aerosola),
-koji put preko usta, onečišćenom hranom i vodom, rukama i dr
-također kroz svježe ozljede kože
Riđa (šumska) voluharica
Prijenosnici
i rezervoari
mišje groznice
žutogrli šumski miš
bizamski štakor (ondatra)
poljski miš
štakor selac
Prijenosnici i rezervoari leptospiroze
i druge divlje i
domaće životinje
• čuvati za vrijeme izleta svoju hranu i piće od glodavaca, ne ostavljati
je izravno na tlu i sl.
• održavati higijenu ruku, oprati ih, otrti vlažnom maramicom i sl. prije
jela ili čistih poslova (pušenje cigareta)
• čuvati ruke i noge od ogrebotina
• izbjegavati piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokvica, jer se
njima koriste i šumski glodavci
• izbjegavati odmaranje (ležanje) izravno na šumskom tlu, osobito na
mjestima gdje smo vidjeli više glodavaca ili njihove rupe
• ne loviti ili dirati (uginule) šumske glodavce ili druge životinje
• izbjegavati kupanje u vodama stajaćicama, ili ulazak bez zaštite
odjećom i obućom (čizme) u takve vode, ili močvarni teren
jer su u pravilu onečišćene izlučevinama glodavaca i drugih životinja
Zaštita od rizika izlaganja izlučevinama glodavaca i drugih životinja
http://www.panoramio.com/photo/13324699
Za zaštitu od Q groznice koja je je pretežno bolest ovaca i koza
još valja i
izbjegavati izlaganje prašini i udisanje prašine na područjima gdje borave
ili su nedavno boravile ovce, osobito u doba janjenja (zima, rano proljeće)
Iako manje vjerojatna, ipak nekoliko riječi o razmjerno novoj bolesti
u našim krajevima.
To je:
Groznica Zapadnog Nila koju na ljude od životinja prenose komarci
Bolest je odnedavna prisutna najviše u istočnim kontinentalnim predjelima
Hrvatske
Iako većini zdravih odraslih ljudi zaraza ne pričinjava nikakve smetnje
kod nekih, osobito starijih ili bolesnih od neke kronične bolesti, može
prouzročiti tešku upalu mozga.
Zaštita
U nizinskim predjelima, gdje ima mnogo dnevnih i noćnih komaraca
izbjegavati ubode komaraca: odjećom, mrežama i primjenom repelenata.
Groznica Zapadnog Nila
Neke bolesti mogu se dobiti ubodima komaraca
Rijetko, no moguće u pretežno u našem priobalju no nije posebno
povezano s odlascima u prirodu već je rizik prisutan i u naseljima
Zaštita
izbjegavati ubode papatača na jednak način kao i za komarce:
odjećom, mrežama i primjenom repelenata.
Također:
Skrbiti za zdravlje kućnih životinja osobito pasa (kožne promjene) i
posjetiti veterinara radi liječenja i smanjenja rizika za prijenos na ljude
Leishmanioza; kožna (alepska kvrga),
opća infekcija organa (kala azar)
Papatači groznica (virusna)
Neke bolesti mogu se dobiti ubodima papatača, nevida (flebotoma)
Leishmanioza pogađa i životinje iz roda kanida, čagljeve i domaće pse
Od njih papatači mogu prenesti zarazu na ljude.
DEET
Dietil toluamid
i inačice
icaridin
picaridin
klinčić
kamfor
(lavanda)
i dr
piretroidi
sintetske inačice
piretrina
(buhača)
Zaključak
Činjenica je da se boravkom u prirodi možemo izložiti nekim
zaraznim bolestima koje nose životinje u prirodi
Toga trebaju biti svjesni voditelji i sudionici pustolovnog turizma
s napomenom da te bolesti postoje i u svim drugim mediteranskim
i europskim zemljama, a i drugdje po svijetu.
Uz jednostavne mjere opreza i zaštite koje su ovdje spomenute,
rizici zaražavanja mogu se svesti na nisku razinu ili posve izbjeći
HVALA NA POZORNOSTI
TEČAJ PRVE POMOĆI ZA
VODITELJE PUSTOLOVNOGTURIZMA
B. Aleraj: Zoonoze ©
2019.