1

(Slubene novine Federacije BiH, br: 37/01)

Na osnovu lana IV B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim

UKAZ O PROGLAENJU ZAKONA O ZATITI OSOBA S DUEVNIM SMETNJAMA

Proglaava se Zakon o zatiti osoba s duevnim smetnjama, koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavnikog doma od 18. 7. 2001. godine i na sjednici Doma naroda od 30. 7. 2001. godine.

ZAKON O ZATITI OSOBA SA DUEVNIM SMETNJAMA

I - OSNOVNE ODREDBE

lan 1.

Ovim zakonom propisuju se osnovna naela, nain organizovanja i provoenja zatite te pretpostavke za primjenu mjera i postupanje prema osobama sa duevnim smetnjama.

lan 2.

Zatita i unapreivanje zdravlja osoba sa duevnim smetnjama ostvaruje se:

1. omoguavanjem odgovarajue dijagnostike obrade i lijeenja osoba sa duevnim smetnjama;

2. znanstvenim istraivanjima na podruju zatite i unapreivanja zdravlja osoba sa duevnim smetnjama i njihovom zatitom od lijenikih ili znanstvenih istraivanja bez njihova pristanka ili pristanka njihovih zastupnika;

3. ukljuivanjem osoba sa duevnim smetnjama u obrazovne programe koji se provode u ustanovi za mentalno zdravlje ili nekoj drugoj ustanovi u kojoj su one smjetene;

4. oporavak osoba sa duevnim smetnjama njihovim ukljuivanjem u porodinu, radnu i drutvenu sredinu;

5. izobrazbom osoba koje se bave zatitom osoba sa duevnim smetnjama i unapreivanjem njihova zdravlja.

lan 3.

Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu, imaju slijedea znaenja:

2

1. Osoba sa duevnim smetnjama je duevno bolesna osoba, osoba sa duevnim poremeajem, nedovoljno duevno razvijena osoba, ovisnik o alkoholu ili drogama ili osoba sa drugim duevnim smetnjama.

2. Osoba sa teim duevnim smetnjama je osoba sa takvim duevnim smetnjama koja nije u mogunosti shvatiti znaenje svog postupanja ili ne moe vladati svojom voljom ili su te mogunosti smanjene u tolikoj mjeri da je neophodna psihijatrijska pomo.

3. Ustanova za mentalno zdravlje je zdravstvena ustanova koja obavlja specijalistiko-konzultativnu i bolniku zdravstvenu zatitu iz podruja psihijatrije, a osnovana je u skladu sa Zakonu o zdravstvenoj zatiti (Slubene novine Federacije BiH, broj 29/97)- (u daljem tekstu: zdravstvena ustanova).

4. Psihijatar je doktor medicine specijalist iz podruja psihijatrije ili neuropsihijatrije.

5. Dijete je osoba mlaa od 14 godina ivota.

6. Maloljetna osoba je osoba starija od 14 godina ivota koja nije navrila 18 godina ivota i koja nije stekla poslovnu sposobnost.

7. Lijeniki postupak je odreen oblik lijeenja, dijagnostiki postupak, prijem i smjetaj u zdravstvenu ustanovu radi dijagnostike obrade i lijeenja, ukljuivanje u obrazovne programe koji se provode u zdravstvenoj ustanovi, izvoenje istraivanja na podruju zatite i unapreivanja zdravlja osoba sa duevnim smetnjama.

8. Prijem u zdravstvenu ustanovu je postupak od dolaska ili dovoenja osobe u tu ustanovu radi pregleda ili lijeenja do donoenja odluke o njezinom dobrovoljnom smjetaju ili prisilnom zadravanju u zdravstvenoj ustanovi.

9. Pristanak je slobodno dana saglasnost osobe sa duevnim smetnjama za provoenje odreenog lijenikog postupka, koja se zasniva na odgovarajuem poznavanju svrhe, prirode, posljedica, koristi i opasnosti tog lijenikog postupka i drugih mogunosti lijeenja.

10. Dobrovoljni smjetaj je smjetaj osobe sa duevnim smetnjama u zdravstvenoj ustanovi uz njezin pristanak.

11. Prisilno zadravanje je smjetaj osobe sa teim duevnim smetnjama u zdravstvenu ustanovu od trenutka donoenja odluke psihijatra o zadravanju te osobe bez njezina pristanka do odluke suda o prisilnom smjetaju bez obzira da li se radi o osobi koja je tek dola ili dovedena u zdravstvenu ustanovu ili osobi koja se ve nalazi na lijeenju u zdravstvenoj ustanovi pa je opozvala pristanak za dobrovoljni smjetaj.

12. Prisilni smjetaj je smjetaj osobe sa teim duevnim smetnjama u zdravstvenoj ustanovi bez njezina pristanka, a djeteta, maloljetne osobe ili osobe liene poslovne sposobnosti sa teim duevnim smetnjama bez pristanka njezinog zakonskog zastupnika uz uslove i po postupku iz glave V ovog zakona.

II - OSNOVNA NAELA

lan 4.

3

Svaka osoba sa duevnim smetnjama ima pravo na zatitu i unaprijeivanje svoga zdravlja.

Osoba sa duevnim smetnjama ima pravo na jednake uslove lijeenja kao i svaka druga osoba kojoj se prua zdravstvena zatita .

Slobode i prava osobe sa duevnim smetnjama mogu se ograniiti samo zakonom ako je to nuno radi zatite zdravlja ili sigurnosti te ili drugih osoba.

lan 5.

Dostojanstvo osoba sa duevnim smetnjama mora se tititi i potivati u svim okolnostima.

Osobe sa duevnim smetnjama imaju pravo na zatitu od bilo kakvog oblika zlostavljanja te poniavajueg postupanja.

Osobe sa duevnim smetnjama ne smiju biti dovedene u neravnopravan poloaj zbog svoje duevne smetnje. Posebne mjere koje se poduzimaju da bi se zatitila prava ili osiguralo unaprijeivanje zdravlja osoba sa duevnim smetnjama ne smatraju se oblikom nejednakog postupanja.

lan 6.

Lijeenje osoba sa duevnim smetnjama organizovati e se tako da se u najmanjoj moguoj mjeri ograniava njihova sloboda i prava te prouzrokuju fizike i psihike neugodnosti, vrijea njihova osobnost i ljudsko dostojanstvo.

lan 7.

Psihijatri i drugi zdravstveni radnici duni su dobrovoljnom prihvatanju saradnje u lijeenju i uvaavanju elja i potreba osobe sa duevnim smetnjama dati prednost pred prisilnim mjerama.

lan 8.

Osoba sa duevnim smetnjama koja moe razumjeti prirodu, posljedice i opasnost predloenog lijenikog postupka i koja na osnovi toga moe donijeti odluku i izraziti svoju volju moe se pregledati ili podvrgnuti lijenikom postupku samo uz njezin pisani pristanak.

Sposobnost osobe da da pristanak utvruje doktor medicine ili psihijatar u vrijeme kada ta osoba donosi odluku i u tu svrhu izdaje pisanu potvrdu. Ova se potvrda prilae u lijeniku dokumentaciju. Osoba iz stava 1. ovoga lana moe zahtijevati da postupku davanja pristanka bude prisutna osoba od njezinog povjerenja.

Osoba sa duevnim smetnjama koja nije sposobna dati pristanak, bilo zbog toga to u odreenom trenutku ne moe razumjeti prirodu, posljedice ili opasnost predloenog lijenikog postupka ili zbog toga to u tom trenutku ne moe donijeti odluku ili izraziti svoju slobodnu volju, moe se podvrgnuti samo onom lijenikom postupku koji je u njezinom najboljem interesu.

4

Dijete ili maloljetna osoba sa duevnim smetnjama koja nije sposobna dati pristanak moe se podvrgnuti pregledu ili drugom lijenikom postupku samo uz pristanak njegovog zakonskog zastupnika. Miljenje maloljetnika se pri tome treba uzimati u obzir u skladu sa njegovom dobi i stepenu zrelosti.

Punoljetna osoba sa duevnim smetnjama koja nije sposobna dati pristanak moe se podvrgnuti pregledu ili drugom lijenikom postupku samo uz pristanak njezinog zakonskog zastupnika, a ako ga nema onda uz saglasnost komisije za zatitu osoba sa duevnim smetnjama pri zdravstvenoj ustanovi.

Kada pristanak daju osobe iz st. 4. i 5. ovog lana, psihijatar im je duan pod istim uslovima dati obavijesti koje je duan dati osobi sa duevnim smetnjama kada ova daje pristanak.

Pristanak iz st. 1., 4. i 5. ovog lana moe se povui u bilo kojem trenutku. Osobi koja povlai pristanak moraju se objasniti posljedice prestanka primjenjivanja odreenog lijenikog postupka.

Odricanje osobe sa duevnim smetnjama od prava na davanje pristanka ne proizvodi pravne uinke.

lan 9.

Traenje pristanka iz lana 8. st. 1., 4. i 5. nije obvezno ako bi zbog njegovog pribavljanja bio neposredno ugroen ivot osobe sa duevnim smetnjama ili bi prijetila ozbiljna i neposredna opasnost od teeg naruenja njenog zdravlja. Lijeniki postupak moe se primjenjivati bez pristanka samo dok traje navedena opasnost.

ef odjela u zdravstvenoj ustanovi ili psihijatar kojeg je ef odjela za to ovlastio treba odluiti o nunosti i hitnosti odreenog lijenikog postupka. O tom postupku treba bez odlaganja obavijestiti zakonskog zastupnika osobe sa duevnim smetnjama ako ga ova ima.

Osoba sa teim duevnim smetnjama koja je prisilno smjetena u zdravstvenu ustanovu moe se i bez njezinog pristanka podvrgnuti pregledu ili drugom lijenikom postupku koji slui lijeenju duevnih smetnji zbog kojih je prisilno smjetena u zdravstvenu ustanovu samo ako bi bez provoenja tog postupka nastupilo teko oteenje zdravlja te osobe.

Ako se lijeniki postupak provodi bez pristanka osobe sa duevnim smetnjama u skladu sa st. 4. i 5. lana 8. i st. 2. i 3. ovog lana treba u mjeri, u kojoj je to mogue, objasniti toj osobi mogue postupke njezinog lijeenja i ukljuiti tu osobu u planiranje njezinog lijeenja.

lan 10.

O svakom prisilnom smjetaju punoljetnih osoba sa duevnim smetnjama bez njihova pristanka, odnosno djece i maloljetnih osoba sa duevnim smetnjama i osoba lienih poslovne sposobnosti bez pristanka njihovih zakonskih zastupnika odluuje sud.

Postupci po odredbama ovog zakona su hitni.

Zdravstvena ustanova mora obavijestiti komisiju za zatitu osoba sa duevnim smetnjama o svakom sluaju oduzimanja slobode iz stava 1. ovog lana.

5

III - PRAVA I DUNOSTI OSOBA SA DUEVNIM SMETNJAMA I OSOBA KOJE PROVODE NJIHOVU ZATITU I LIJEENJE

lan 11.

Svaka osoba sa duevnim smetnjama dobrovoljno ili prisilno smjetena u zdravstvenu ustanovu ima pravo:

1. biti upoznata u vrijeme prijema, a kasnije na svoj izriit zahtjev s njezinim pravima i dunostima, te pouena o tome kako moe svoja prava ostvariti;

2. biti upoznata s razlozima i ciljevima njezinog smjetaja te sa svrhom, prirodom, posljedicama, korisnosti i opasnostima provedbe predloenog oblika lijeenja kako i korisnosti i opasnostima provedbe drugih mogunosti lijeenja;

3. radno sudjelovati u planiranju i provoenju svojeg lijeenja, oporavka i resocijalizacije;

4. obrazovati se prema odgovarajuem opem nastavnom planu i programu ili posebnom nastavnom planu i programu za osobe zaostale u razvoju i posebnom nastavnom planu i programu za osobe sa duevnim smetnjama.

5. na novanu naknadu za rad u radno-terapijskim poslovima od kojih ustanova u kojoj se nalaze na lijeenju ostvaruje prihod;

6. podnositi pritube direktno direktoru zdravstvene ustanove ili efu odjela u pogledu oblika lijeenja, dijagnosticiranja, otpusta iz ustanove i povrede njezinih prava i sloboda;

7. postavljati zahtjeve i izjavljivati bez nadzora i ogranienja prigovore, albe i druge pravne lijekove nadlenim sudovima odnosno organima uprave;

8. savjetovati se o svom troku nasamo s lijenikom ili advokatom po svom izboru;

9. druiti se s drugim osobama u zdravstvenoj ustanovi i primati posjete;

10. o svom troku slati i primati bez nadzora i ogranienja potu, pakete i asopise, te telefonirati;

11. posjedovati predmete za linu upotrebu;

12. sudjelovati po svom izboru u vjerskim aktivnostima u okviru mogunosti zdravstvene ustanove.

Obavijesti iz ta. 1. i 2. stava 1. ovog lana unose se u lijeniku dokumentaciju osobe sa duevnim smetnjama.

Prava iz stava 1. ta. 1., 2., 3., 5., 6. i 7. ovog lana mogu u ime osobe sa duevnim smetnjama ostvarivati lanovi porodice ili druge osobe koje djeluju u njezinom interesu.

Prava iz stava 1. ta. 9., 10. i 11. ovog lana mogu se ograniiti kada postoji osnovana sumnja da osoba sa duevnim smetnjama nastoji pribaviti oruje ili drogu, dogovara se o bijegu ili

6

poinjenju krivinog djela ili kada to zahtijeva zdravstveno stanje osobe. Prednji podaci se unose u lijeniku dokumentaciju.

lan 12.

Kada je lijeenje osobe sa duevnim smetnjama neophodno u zdravstvenoj ustanovi, ono e se omoguiti i provesti u odgovarajuoj ustanovi koja se nalazi u mjestu njezina prebivalita, ako nema prebivalita onda u mjestu njezina boravita, a ako ni njega nema onda u mjestu gdje je osoba zateena, a ako u tom mjestu nema zdravstvene ustanove u zdravstvenoj ustanovi koja je najblia mjestu njezina prebivalita, boravita ili mjesta gdje je osoba zateena.

Uz pisani pristanak osobe sa duevnim smetnjama odnosno zakonskog zastupnika osobe liene poslovne sposobnosti, djeteta ili maloljetne osobe sa duevnim smetnjama dan u skladu sa lanom 8. st. 1., 4. i 5. ovog zakona ili na pisani zahtjev osoba ovlatenih dati pristanak, lijeenje se moe provesti u zdravstvenoj ustanovi koja ne odgovara uslovima iz stava 1. ovog lana.

Psihijatrijsko lijeenje djece i maloljetnih osoba provodi se na odjelu zdravstvenih ustanova namijenjenih lijeenju djece i omladine koji su odvojeni od odjela za punoljetne bolesnike.

lan 13.

Nedovoljno duevno razvijena osoba koja ne raspolae psihikim mogunostima za ukljuivanje u lijeenje u zdravstvenoj ustanovi kao i svaka druga osoba sa duevnim smetnjama, lijeit e se u ustanovama ili odjelima koji su prilagoeni posebnim potrebama tih osoba.

lan 14.

Psihijatrijsko lijeenje djece s poremeajima u ponaanju, tjelesno ili mentalno oteene djece, psihiki bolesne djece te tjelesno ili mentalno oteene ili bolesne osobe organizira i provodi nadlena zdravstvena ustanova.

Prisilni smjetaj osoba iz stava 1. ovog lana provodi se po odredbama ovog zakona.

lan 15.

Elektrokonvulzivno ili hormonalno lijeenje moe se primijeniti samo pod sljedeim pretpostavkama:

a) na osnovu pismenog pristanka osobe sa duevnim smetnjama ili ako ga ona nije sposobna dati, na osnovu pismenog pristanka osoba iz lana 8. st. 4. i 5. ovog zakona;

b) uz pozitivno miljenje drugog psihijatra o potrebi i posljedicama primjene takvog lijenikog postupka;

c) ako su prethodno iscrpljene sve ostale metode lijeenja;

d) ako je primjena navedenih metoda nuna za lijeenje osobe sa duevnim smetnjama, i

7

e) ako se ne oekuje da bi primjena navedenih metoda mogla imati negativne popratne posljedice.

Prema osobi sa teim duevnim smetnjama koja je prisilno zadrana ili prisilno smjetena u zdravstvenoj ustanovi moe se primijeniti elektrokonvulzivno lijeenje i bez pristanka te osobe ili osoba navedenih u lanu 8. st. 4. i 5. ovog zakona samo uz odobrenje komisije za zatitu osoba sa duevnim smetnjama pri zdravstvenoj ustanovi i uz potivanje ostalih pretpostavki navedenih u stavu 1. ovog lana.

Primjena lijeenja iz st. 1. i 2. ovog lana mora se uvijek upisati u lijeniku dokumentaciju zajedno sa pismenim pristankom navedenih osoba i miljenjem drugog lijenika.

Primjena psihohirurgije i kastracije nije doputena.

lan 16.

Biomedicinska istraivanja nad osobama sa duevnim smetnjama mogu se poduzeti samo:

a) ako nema druge odgovarajue mogunosti istraivanja nad ljudima;

b) ako opasnost od istraivanja za osobu sa duevnim smetnjama nije nesrazmjerna koristi od istraivanja;

c) ako je istraivaki projekt odobrilo Federalno ministarstvo zdravstva nakon nezavisnog preispitivanja naunog znaaja, vanosti cilja i etinosti samog istraivanja;

d) ako su osobe koje sudjeluju u istraivanju obavijetene o svojim pravima i pravnoj zatiti koju uivaju, i

e) ako su osobe koje uestvuju u istraivanju dale svoj pismeni pristanak koji mogu povui u svakom trenutku.

Biomedicinska istraivanja nad osobom sa duevnim smetnjama koja nije u stanju dati svoj pristanak moe se poduzeti samo ukoliko su uz pretpostavke iz stava 1. ta. a) - d) ovog lana ispunjene jo i ove dodatne pretpostavke:

a) ako se oekuje da e rezultati istraivanja biti od stvarne i direktne koristi za zdravlje te osobe;

b) ako istraivanje nad osobama koje su u stanju dati pristanak ne bi dalo jednako dobre rezultate;

c) ako su osobe navedene u lanu 8. st. 4. i 5. ovog zakona dale svoj pismeni pristanak, i

d) ako se osoba nad kojom se istraivanje provodi nije izriito protivila tom ili takvom istraivanju.

Biomedicinsko istraivanje za koje se ne oekuje da e biti od stvarne i direktne koristi za zdravlje osobe koja nije sposobna dati pristanak, moe se provesti i kada su ispunjene pretpostavke iz st. 1. i 2. ovog lana samo:

8

a) ako istraivanje ima za cilj doprinijeti, kroz poveanje naunog razumijevanja odreene bolesti ili stanja, stvaranju koristi za samu osobu koja uestvuje u istraivanju ili osobe iste dobi ili sa istom bolesti ili poremeajem, i

b) ako istraivanje predstavlja najmanju moguu opasnost i optereenje za tu osobu.

Biomedicinska istraivanja nad djecom i maloljetnim osobama mogu se poduzeti pod pretpostavkama iz st. 2. i 3. ovog lana samo uz odobrenje komisije za zatitu osoba sa duevnim smetnjama pri zdravstvenoj ustanovi.

lan 17.

Osobe koje obavljaju djelatnosti zatite i lijeenja osoba sa duevnim smetnjama dune su uvati kao profesionalnu tajnu sve to saznaju ili primijete tokom obavljanja tih djelatnosti.

Osobe navedene u stavu 1. ovog lana mogu otkriti ono to su saznale ili primijetile u pogledu duevno oboljelih osoba tokom obavljanja svoje djelatnosti, samo uz pristanak tih osoba ili njihovog zakonskog zastupnika.

Osobe iz stava 1. ovog lana mogu i bez pristanka osobe sa duevnim smetnjama otkriti ono to saznaju tokom lijeenja i zatite te osobe:

a) drugom psihijatru ili doktoru medicine ako je to nuno za pruanje lijenike pomoi toj osobi,

b) slubenim osobama u centrima za socijalni rad i drugim organima uprave kada je to nuno da bi oni mogli postupati u vezi sa osobom sa duevnim smetnjama na osnovu i u okviru svojih ovlatenja, i to samo onda kada osobe sa duevnim smetnjama nisu sposobne dati svoj pristanak, a osobe iz stava 1. ovog lana nemaju osnove vjerovati da bi se osoba sa duevnim smetnjama protivila otkrivanju takvih podataka,

c) ako je to nuno uiniti u opem interesu ili interesu druge osobe koji je vaniji od interesa uvanja tajne.

Otkrit e se samo oni podaci koji su nuni za ostvarivanje svrha navedenih u stavu 3. ovog lana i ti podaci ne smiju se koristiti u druge svrhe osim onih za koje su dati.

Opim interesom ili interesom koji je vaniji od interesa uvanja tajne u smislu stava 3. ovog lana smatra se:

a) otkrivanje saznanja da osoba sa duevnim smetnjama priprema poinjenje krivinog djela za koje je zakonom propisana kazna zatvora od pet godina ili tea kazna,

b) otkrivanje ili suenje za najtea krivina djela ako bi ono bilo znatno usporeno ili onemogueno bez otkrivanja inae zatienih podataka,

c) zatita javnog zdravlja i sigurnosti,

d) sprijeavanje izlaganja druge osobe neposrednoj i ozbiljnoj opasnosti za njezin ivot ili zdravlje.

9

Psihijatar i doktor medicine iz stava 1. ovog lana duni su uvati kao profesionalnu tajnu, a slubene osobe iz stava 3. ovog lana kao slubenu tajnu, sve to se odnosi na osobu sa duevnim smetnjama.

Kliniki i drugi materijali koji se koriste u predavanjima ili naunim asopisima moraju prikriti identitet osoba sa duevnim smetnjama o kojima govore.

lan 18.

Lijenika dokumentacija o lijeenju osobe sa duevnim smetnjama dostupna je iskljuivo sudu za potrebe postupka koji je u toku.

Lijenika dokumentacja sadrava samo one podatke koji su neophodni za ostvarenje svrhe zbog koje se zahtijeva njeno dostavljanje.

Izjave osobe sa duevnim smetnjama sadrane u lijenikoj dokumentaciji koje se odnose na poinjenje nekog krivinog djela ne mogu se koristiti kao dokaz u sudskom postupku.

Podaci iz lijenike dokumentacije koji su potrebni za ostvarenje zdravstvene, socijalne, porodinopravne ili penzijske zatite mogu se dati za slubene svrhe na zahtjev organa nadlenih za tu zatitu samo uz saglasnost osoba sa duevnim smetnjama, a ako one nisu sposobne dati saglasnost onda samo ukoliko se osnovano vjeruje da se osoba sa duevnim smetnjama ne bi protivila davanju navedenih podataka.

lan 19.

Svaki lijeniki postupak mora se upisati u lijeniku dokumentaciju sa naznakom je li bio poduzet sa ili bez pristanka osobe.

lan 20.

Psihijatar moe odobriti razgovor osobe sa duevnim smetnjama smjetene u zdravstvenu ustanovu sa ovlatenim osobama Federalnog odnosno kantonalnog ministarstva unutranjih poslova (u daljem tekstu: nadleno ministarstvo unutranjih poslova), istranim sudcem i strunim radnicima centra za socijalni rad samo ako to doputa zdravstveno stanje osobe sa duevnim smetnjama.

Psihijatar nee odobriti razgovor sa ovlatenim osobama iz stava 1. ovog lana sa osobom koja nije sposobna razumjeti stanje u kojem se nalazi, niti posljedice takvog razgovora.

Odluku iz st. 1. i 2. ovog lana psihijatar je obavezan unijeti u lijeniku dokumentaciju.

IV - DOBROVOLJNI SMJETAJ OSOBA SA DUEVNIM SMETNJAMA U ZDRAVSTVENU USTANOVU

lan 21.

Osoba sa duevnim smetnjama koja je sposobna razumjeti svrhu i posljedice smjetaja u zdravstvenu ustanovu i koja je na osnovu toga sposobna donijeti odluku moe se uz njen

10

pisani pristanak odnosno zahtjev, a na osnovu uputnice o potrebi smjetaja, smjestiti u zdravstvenu ustanovu.

U postupku izdavanja uputnice utvruje se sposobnost osobe sa duevnim smetnjama za davanje pristanka o emu se izdaje pismena potvrda saglasno lanu 8. stav 2. ovog zakona.

ef odjela odnosno deurni psihijatar u zdravstvenoj ustanovi u koju se smjeta osoba iz stava 1. ovog lana samostalnim i nezavisnim pregledom utvrdit e da li se radi o osobi sa duevnim smetnjama kod koje se odgovarajui terapeutski uspjesi ne mogu postii lijeenjem izvan takve ustanove.

Ako ne postoji saglasnost lijenika iz st. 1. i 3. ovog lana u pogledu potrebe smjetaja dotine osobe u zdravstvenu ustanovu ili se radi o punoljetnoj osobi koja nije sposobna dati pristanak i koja nema zakonskog zastupnika ili ako se radi o djetetu, maloljetnoj osobi ili osobi lienoj poslovne sposobnosti sa duevnim smetnjama koja nije sposobna dati pristanak, a iji zakonski zastupnik je dao pristanak za smjetaj te osobe u zdravstvenu ustanovu, odluku o smjetaju te osobe u zdravstvenu ustanovu donijet e sud nadlean odluivati u postupku prisilnog smjetaja po hitnom postupku. Ove osobe su izjednaene sa dobrovoljno smjetenim osobama u svim drugim postupcima, pravima i slobodama.

V - PRISILNO ZADRAVANJE I PRISILNI SMJETAJ U ZDRAVSTVENOJ USTANOVI

lan 22.

Osoba sa teim duevnim smetnjama koja uslijed svoje duevne smetnje ozbiljno i direktno ugroava vlastiti ivot ili zdravlje ili sigurnost, odnosno ivot ili zdravlje ili sigurnost drugih osoba moe se smjestiti u zdravstvenu ustanovu bez pristanka, po postupku za prisilno zadravanje i prisilni smjetaj propisanim ovim zakonom.

Dijete, maloljetna osoba ili osoba liena poslovne sposobnosti moe se iz razloga navedenih u stavu 1. ovog lana smjestiti u zdravstvenu ustanovu i bez pristanka njenog zakonskog zastupnika po postupku za prisilno zadravanje ili prisilni smjetaj.

lan 23.

Osoba iz lana 22. ovog zakona primit e se u zdravstvenu ustanovu nadlenu prema lanu 12. stav 1. ovog zakona na osnovu uputnice doktora medicine koji nije zaposlen u dotinoj zdravstvenoj ustanovi i koji je tu osobu lino pregledao i napisao propisanu ispravu o tom pregledu.

Obrazac isprave sa odgovarajuim sadrajem iz stava 1. ovog lana propisuje federalni ministar zdravstva. U ispravi moraju biti naznaeni i obrazloeni razlozi zbog kojih se prisilno zadravanje smatra nunim.

lan 24.

Osobu sa duevnim smetnjama za koju se osnovano sumnja da moe neposredno ugroziti vlastiti ivot ili zdravlje odnosno ivot i zdravlje drugih u posebno hitnim sluajevima mogu ovlatene slubene osobe nadlenog ministarstva unutranjih poslova dovesti u zdravstvenu

11

ustanovu nadlenu prema prebivalitu ili boravitu osobe odnosno prema mjestu na kojem je osoba trenutno zateena bez prethodnog lijenikog pregleda iz lana 23. stava 1. ovog zakona.

lan 25.

Psihijatar u zdravstvenoj ustanovi koji primi osobu na osnovu l. 23. i 24. ovog zakona duan ju je odmah pregledati kako bi utvrdio postoje li razlozi za prisilno zadravanje iz lana 22. ovog zakona.

Kada psihijatar ocijeni da ne postoje razlozi iz lana 22. ovog zakona za prisilno zadravanje, otpustit e dovedenu osobu i upisati svoju odluku o tome sa obrazloenjem u lijeniku dokumentaciju.

lan 26.

Kada psihijatar utvrdi postojanje razloga za prisilno zadravanje iz lana 22. ovog zakona, duan je donijeti odluku o prisilnom zadravanju koja se sa obrazloenjem upisuje u lijeniku dokumentaciju.

Psihijatar e tu odluku saoptiti prisilno zadranoj osobi na primjeren nain i upoznati je s razlozima i ciljevima njenog prisilnog zadravanja te sa njenim pravima i dunostima po ovom zakonu.

lan 27.

Zdravstvena ustanova koja je prisilno zadrala osobu sa duevnim smetnjama iz lana 22. ovog zakona duna je o tome bez odgaanja, a najkasnije u roku 24 sata od donoenja odluke o prisilnom zadravanju, neposredno ili putem elektronskih sredstava komuniciranja dostaviti nadlenom sudu, na podruju kojega se nalazi zdravstvena ustanova, obavijest o prisilnom zadravanju zajedno sa lijenikom dokumentacijom o pregledu osobe sa duevnim smetnjama sa obrazloenjem razloga za prisilno zadravanje.

Zdravstvena ustanova duna je obavijest o prisilnom zadravanju dostaviti u roku iz stava 1. ovog lana izdavaocu uputnice, zakonskom zastupniku prisilno zadrane osobe, nadlenom centru za socijalni rad i komisiji za zatitu osoba sa duevnim smetnjama.

Centar za socijalni rad iz stava 2. ovog lana nadlean je prema posljednjem prebivalitu odnosno boravitu prisilno zadrane osobe, a ako je prebivalite odnosno boravite prisilno zadrane osobe nepoznato prema podruju na kojem se nalazi zdravstvena ustanova.

Obrazac sa odgovarajuim sadrajem obavjetenja o prisilnom zadravanju propisuje federalni ministar zdravstva.

lan 28.

Postupak propisan l. 26. i 27. ovog zakona primjenjuje se i na osobu sa duevnim smetnjama koja se prisilno zadrava u sluaju kada je ve smjetena na lijeenje u zdravstvenu ustanovu uz njen pristanak da pristanak opozove, ili su u meuvremenu nastupili uslovi koji odgovaraju

12

uslovima za prisilni smjetaj iz lana 22. ovog zakona, te na osobu kod koje su ispunjeni uslovi iz lana 22. ovog zakona koja se na drugi nain nala u zdravstvenoj ustanovi.

Rok od 24 sata za dostavu obavjetenja o prisilnom zadravanju u sluaju iz stava 1. ovog lana poinje tei od opoziva pristanka smjetene osobe.

lan 29.

U postupku prisilnog smjetaja osobe sa duevnim smetnjama u zdravstvenu ustanovu odluuje nadleni sud u vanparninom postupku.

U postupku za prisilni smjetaj javnost je iskljuena, ukoliko sud ne odlui drugaije.

Iskljuenje javnosti ne odnosi se na zakonskog zastupnika i advokata osobe sa duevnim smetnjama.

Dopustit e se da raspravi budu prisutne pojedine slubene osobe koje se bave lijeenjem i zatitom osoba sa duevnim smetnjama, nauni i javni radnici, a ukoliko se osoba sa duevnim smetnjama tome ne protivi, odnosno ako se ona nije sposobna protiviti ako se tome ne protive njen zakonski zastupnik ili advokat, moe to dopustiti i njenom branom drugu i bliskim srodnicima.

Osobe koje su prisutne raspravi upozorit e se da su dune kao tajnu uvati sve ono to su na raspravi saznale te na posljedice otkrivanja tajne.

lan 30.

Kada nadleni sud primi obavijest o prisilnom zadravanju ili na koji drugi nain sazna za prisilno zadravanje, donijet e rjeenje o pokretanju postupka po slubenoj dunosti i postaviti osobi punomonika iz redova advokata radi zatite njenih prava ako to ona ve nije uinila, odnosno ako zatita njenih prava u postupku nije osigurana na drugi nain.

Sud je duan da ispita sve okolnosti koje su od znaaja za donoenje rjeenja i da saslua sve osobe koje imaju saznanje o bitnim injenicama.

Ukoliko je to mogue i ako to nee tetno uticati na zdravlje duevno bolesne osobe, sud e sasluati i tu osobu.

lan 31.

Prije donoenja odluke o prisilnom smjetaju ili o otpustu osobe sa duevnim smetnjama, sud je duan pribaviti pisano miljenje jednog od psihijatara sa liste stalnih sudskih vjetaka koji nije zaposlen u zdravstvenoj ustanovi u kojoj se nalazi prisilno zadrana osoba, o tome da li je prisilni smjetaj u zdravstvenoj ustanovi neophodan. Kada odluuje o prisilnom smjetaju djeteta ili maloljetne osobe sud je duan ovo miljenje pribaviti od psihijatra specijaliziranog za lijeenje djece i maloljetnika odnosno od psihijatra koji ima due iskustvo u radu sa djecom.

Psihijatar iz stava 1. ovog lana daje sudu pismeno miljenje o potrebi prisilnog smjetaja nakon to lino obavi pregled osobe sa duevnim smetnjama.

13

lan 32.

Po zavrenom postupku sud je duan odmah, a najkasnije u roku tri dana, da donese rjeenje kojim e odluiti da li se osoba zadrana u zdravstvenoj ustanovi moe i dalje zadravati ili e se pustiti iz zdravstvene ustanove.

O svojoj odluci sud obavjetava centar za socijalni rad.

lan 33.

Ako sud odlui da se primljena osoba zadri u zdravstvenoj ustanovi odredit e i vrijeme zadravanja koje ne moe biti due od jedne godine.

Zdravstvena ustanova je duna da sudu, po potrebi, dostavlja izvjetaje o promjenama u zdravstvenom stanju zadrane osobe.

lan 34.

Ako zdravstvena ustanova utvrdi da prisilno smjetena osoba treba ostati smjetena i nakon isteka trajanja prisilnog smjetaja odreenog u rjeenju suda, duna je da 30 dana prije isteka toga vremena predloi sudu donoenje rjeenja o produenju prisilnog smjetaja.

lan 35.

Rjeenje o produenom prisilnom smjetaju sud donosi po istom postupku po kojem donosi i prvo rjeenje o prisilnom smjetaju.

Sud je duan rjeenje o produenom prisilnom smjetaju donijeti najkasnije do isteka prethodno odreenog trajanja prisilnog smjetaja.

lan 36.

Rjeenje se dostavlja prisilno smjetenoj osobi, njenom zakonskom zastupniku, bliskom srodniku s kojim ivi u zajednikom domainstvu, punomoniku, nadlenom centru za socijalni rad, komisiji za zatitu osoba sa duevnim smetnjama i zdravstvenoj ustanovi u kojoj je osoba sa duevnim smetnjama prisilno smjetena.

lan 37.

Protiv rjeenja o prisilnom smjetaju u zdravstvenoj ustanovi i putanju iz zdravstvene ustanove albu mogu izjaviti zdravstvena ustanova koja je zadrala osobu sa duevnim smetnjama, zadrana osoba, njezin staratelj odnosno privremeni zastupnik i centar za socijalni rad, i to u roku osam dana od dana prijema rjeenja.

Prvostepeni sud e albu sa spisima bez odlaganja dostaviti drugostepenom sudu, koji je duan da donese odluku u roku tri dana od dana prijema albe.

VI - OTPUST IZ ZDRAVSTVENE USTANOVE

lan 38.

14

Postupak otpusta iz zdravstvene ustanove dobrovoljno smjetene osobe sa duevnim smetnjama istovjetan je postupku otpusta iz druge zdravstvene ustanove osim u sluaju ako su nastupili uslovi koji odgovaraju uslovima iz lana 22. ovog zakona. Tada e se osoba prisilno zadrati u skladu sa lanom 28. ovog zakona.

lan 39.

Prisilno smjetena osoba otpustit e se iz zdravstvene ustanove odmah poto istekne vrijeme prisilnog smjetaja odreeno u rjeenju suda o prisilnom smjetaju.

lan 40.

Sud moe i prije isteka vremena odreenog za zadravanje osobe u zdravstvenoj ustanovi, po slubenoj dunosti ili na prijedlog zadrane osobe, njenog staratelja kao i komisije za zatitu osoba sa duevnim smetnjama da odlui o putanju osobe iz zdravstvene ustanove, ako utvrdi da se njezino zdravstveno stanje poboljalo u tolikoj mjeri da su prestali razlozi za daljnji prisilni smjetaj o emu donosi rjeenje.

lan 41.

Kada u sluajevima propisanim ovim zakonom osobu sa duevnim smetnjama treba otpustiti iz zdravstvene ustanove, a ona zbog svojeg psihofizikog stanja i uslova u kojima ivi nije sposobna brinuti se o sebi niti ima osobe koje su po zakonu dune i mogu se brinuti o njoj, premjestit e se iz zdravstvene ustanove u socijalnu ustanovu po postupku predvienom Zakonom o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom (Slubene novine Federacije BiH, broj 36/99).

O premjetanju iz stava 1. ovog lana zdravstvena ustanova izvijestit e odmah sud koji je donio odluku o prisilnom smjetaju ili o otpustu.

lan 42.

Prisilno smjetenim osobama zdravstvena ustanova moe odobriti privremeni izlazak iz zdravstvene ustanove iz razloga oporavka ili medicinske terapije, osim ako se radi o osobi prisilno smjetenoj u izvrenju mjere sigurnosti iz lana 43. ovog zakona.

VII - POSTUPCI PREMA OSOBAMA SA DUEVNIM SMETNJAMA PROTIV KOJIH SE VODI KRIVINI POSTUPAK

lan 43.

Uiniocu koji je krivino djelo uinio u stanju neuraunljivosti ili bitno smanjene uraunljivosti sud e u krivinom postupku izrei mjeru sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi, odnosno mjeru obaveznog psihijatrijskog lijeenja na slobodi, u skladu sa odredbama l. 63. i 64. Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine i l. 475. do 480. Zakona o krivinom postupku (Slubene novine Federacije BiH, broj 43/98).

lan 44.

15

Izvrenje mjere sigurnosti iz lana 43. ovog zakona sprovodi se u skladu sa l. 167. do 182. Zakona o izvrenju krivinih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj 44/98).

VIII - PRIMJENA FIZIKE SILE U ZATITI OSOBA SA DUEVNIM SMETNJAMA

lan 45.

Fizika sila ili izdvajanje u zatiti osobe sa duevnim smetnjama primijenit e se u zdravstvenoj ustanovi samo kada je to jedino sredstvo da tu osobu sprijei da svojim napadom ne ugrozi ivot ili zdravlje druge osobe ili svoj ivot ili zdravlje ili nasilno uniti ili oteti tuu imovinu vee vrijednosti.

Fizika sila ili izdvajanje iz stava 1. ovog lana primijenit e se samo u mjeri i na nain koji je neophodan radi otklanjanja opasnosti izazvane napadom osobe sa duevnim smetnjama.

Primjena fizike sile ili izdvajanja smije trajati samo dok je nuno da se ostvari svrha iz stava 1. ovog lana.

lan 46.

Fizika sila, u smislu ovog zakona, je upotreba sredstava za fiziko ograniavanje kretanja i djelovanja osoba sa duevnim smetnjama.

lan 47.

Odluku o primjeni fizike sile ili izdvajanja iz lana 45. ovog zakona donosi psihijatar, te nadzire njenu primjenu.

Kada zbog izuzetne hitnosti nije mogue ekati da odluku donese psihijatar, odluku o primjeni fizike sile ili izdvajanja moe donijeti doktor medicine, medicinska sestra-tehniar, koji su duni o tome odmah obavijestiti psihijatra koji e odluiti o njenoj daljoj primjeni.

lan 48.

Kod izdvajanja osobe sa duevnim smetnjama ili pri upotrebi stezulje ili drugog oblika fizikog obuzdavanja osobe sa duevnim smetnjama obavezno je osigurati stalno praenje tjelesnog i duevnog stanja te osobe od strane strunog medicinskog osoblja.

lan 49.

Prije nego to se na nju primijeni fizika sila, osoba e, ako je to s obzirom na okolnosti sluaja mogue biti na to upozorena.

Razlozi, nain i mjera primjene fizike sile te ime osobe koja je donijela odluku o njenoj primjeni obavezno se upisuju u lijeniku dokumentaciju.

Roditelji maloljetne osobe sa duevnim smetnjama ili zakonski zastupnik ili staratelj osobe sa duevnim smetnjama obavijestit e se odmah o primjeni fizike sile ili izdvajanja.

16

lan 50.

Ovlatene slubene osobe nadlenog ministarstva unutranjih poslova dune su na poziv doktora medicine pruiti pomo zdravstvenim radnicima pri savladavanju tjelesnog otpora osobe iz lana 22. ovog zakona, ali samo dok ta osoba prua tjelesni otpor te dok se ne obezbijedi zbrinjavanje i otklanjanje neposredne opasnosti te osobe.

Kada postoji neposredna opasnost da e osoba sa duevnim smetnjama svojim ponaanjem u zdravstvenoj ustanovi napasti na ivot ili tijelo neke osobe ili otuiti, unititi ili tee otetiti imovinu te ustanove, slubene osobe ministarstva unutranjih poslova dune su na poziv direktora ili zdravstvenog radnika kojeg je za to ovlastio direktor zdravstvene ustanove hitno pruiti odgovarajuu pomo.

Osoba koja je uputila pozive iz st. 1. i 2. ovog lana duna ga je naknadno u pismenom obliku obrazloiti te to obrazloenje uloiti u lijeniku dokumentaciju.

IX - KOMISIJE ZA ZATITU OSOBA SA DUEVNIM SMETNJAMA

lan 51.

Komisije za zatitu osoba sa duevnim smetnjama osnivaju se pri zdravstvenim ustanovama specijaliziranim za lijeenje osoba sa duevnim smetnjama.

Organizaciju i rad komisija propisuje federalni ministar zdravstva.

lanom komisije ne moe biti osoba koja je zdravstveni radnik u zdravstvenoj ustanovi za koju se osniva komisija.

Komisije za zatitu osoba sa duevnim smetnjama prate provoenje zatite osoba sa duevnim smetnjama nezavisno od toga da li su dobrovoljno smjetene, prisilno zadrane ili prisilno smjetene u zdravstvenu ustanovu.

Na sve lanove komisije se primjenjuje obaveza uvanja profesionalne odnosno slubene tajne u skladu sa lanom 17. ovog zakona.

lan 52.

Komisije za zatitu osoba sa duevnim smetnjama imaju zadatak:

a) poduzimati mjere za sprijeavanje nastanka duevnih bolesti i drugih duevnih smetnji,

b) unapreivati postupanje prema osobama sa duevnim smetnjama,

c) pratiti provoenje postupaka propisanih ovim zakonom i predlagati zdravstvenoj ustanovi i nadlenom organu uprave mjere za otklanjanje uoenih nezakonitosti,

d) pratiti potivanje ljudskih prava i sloboda i dostojanstva osoba sa duevnim smetnjama,

e) po vlastitoj procjeni ili na prijedlog tree osobe ispitivati pojedinane sluajeve prisilnog zadravanja ili prisilnog smjetaja u zdravstvenu ustanovu odnosno smjetaja djece,

17

maloljetnih osoba, osoba lienih poslovnih sposobnosti te punoljetnih osoba koje nisu sposobne dati pristanak,

f) primati prigovore i pritube osoba sa duevnim smetnjama, njihovih zakonskih zastupnika, lanova porodice, punomonika, treih osoba, ili centra za socijalni rad te poduzimati potrebne mjere,

g) predlagati nadlenom sudu donoenje odluke o otpustu iz zdravstvene ustanove.

Komisije za zatitu osoba sa duevnim smetnjama najmanje jedanput godinje podnose nadlenom kantonalnom i Federalnom ministarstvu zdravstva izvjetaj o svom radu i predlau mjere za unaprjeenje djelatnosti zatite i lijeenja osoba sa duevnim smetnjama.

X - NADZOR

lan 53.

Zdravstveno-inspekcijski nadzor nad sprovoenjem ovog zakona obavlja zdravstvena inspekcija na osnovu ovlatenja utvrenih Zakonom o zdravstvenoj zatiti (Slubene novine Federacije BiH, broj 29/97).

Federalno ministarstvo zdravstva odobrava i nadzire istraivake projekte koji se sprovode u zdravstvenim ustanovama.

XI - KAZNENE ODREDBE

lan 54.

Pravna osoba e se kazniti za prekraj novanom kaznom u iznosu od 2.000 do 50.000 KM, ako:

1. pregleda ili podvrgne osobu sa duevnim smetnjama lijenikom postupku bez prethodnog valjanog pristanka (l. 8. i 9.),

2. osobi sa duevnim smetnjama ometa ili uskrauje prava iz lana 10. ovog zakona,

3. u lijeenju osobe sa duevnim smetnjama postupi suprotno lanu 15. ovog zakona,

4. poduzima biomedicinska istraivanja nad osobama sa duevnim smetnjama suprotno lanu 16. ovog zakona,

5. povrijedi obavezu uvanja profesionalne odnosno slubene tajne (lan 17.),

6. vodi i postupa s medicinskom dokumentacijom suprotno l. 18. i 19. ovog zakona.

7. dobrovoljno smjesti osobu sa duevnim smetnjama suprotno lanu 21. ovog zakona,

8. o prisilnom zadravanju osobe ne obavijesti nadleni sud u roku od 24 sata od donoenja odluke o prisilnom zadravanju (lan 27. stav 1.),

18

9. u roku od 30 dana prije isteka trajanja prisilnog smjetaja ne zatrai od suda donoenje rjeenja o produenom prisilnom smjetaju neuraunljive osobe (lan 34. stav 1.),

10. ne otpusti osobu sa duevnim smetnjama istekom trajanja prisilnog smjetaja odreenog u rjeenju suda (lan 39.),

11. ne otpusti osobu po rjeenju suda kojim se odreuje prijevremeni otpust (lan 40.),

12. zloupotrijebi ovlatenja iz lana 47. ovog zakona.

Za prekraje iz stava 1. ovog lana kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 400 do 5.000 KM i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

XII - PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 55.

Zdravstvena ustanova e u roku 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona obavijestiti nadleni sud o svim osobama koje su se na dan stupanja na snagu ovog zakona zatekle u zdravstvenoj ustanovi bez pristanka.

lan 56.

Nadleni sud e najkasnije u roku 7 dana od dana prijema obavijesti iz lana 55. ovog zakona donijeti rjeenja o prisilnom smjetaju za sve osobe koje su prisilno zadrane u zdravstvenoj ustanovu prije stupanja na snagu ovog zakona.

lan 57.

Federalni ministar zdravstva duan je donijeti provedbene propise na koje je ovlaten po odredbama ovog zakona u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

lan 58.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Federacije BiH.

Predsjedavajui Doma naroda Parlamenta Federacije BiH prof. dr.Ivo Komi, s. r.

Zamjenik predsjedavajueg Predstavnikog doma Parlamenta Federacije BiH Ivan Brigi, s.r.

Broj 01-555/01 2. augusta 2001. godine Sarajevo

19

Predsjednik Federacije BiH Karlo Filipovi, s. r.