ZAKON O MIROVINSKOM OSIGURANJU

ZAKON O MIROVINSKOM OSIGURANJUto je mirovina?- Novano periodino davanje s osnove mirovinskog osiguranja

- Isplauje se za mjesec unazad

- Osnovne vrste mirovina jesu:

1. Starosna mirovina

2. Prijevremena starosna mirovina

3. Obiteljska mirovina

4. Invalidska mirovina

1. Starosna mirovina

Mirovina koja se ostvaruje na temelju odreene starosne dobi i godina mirovinskog staa

M: 65 godina, min 15 god

: 60 godina, min 15 god 2. Prijevremena starosna mirovina

Ostvaruje se do pet godina prije navrene starosne dobi uz navreni odreeni mirovinski sta:

M: 60 god; 35 god mirovinskog staa

: 55 god; 30 god mirovinskog staa

Trajno se umanjuje primjenom polaznog faktora

3. Obiteljska mirovina

Mirovina koja pripada lanovima umrlog osiguranika ili korisnika prava na mirovinu

Zasniva se na pravu na uzdravanje od umrlog

Odreuje se od mirovine koja bi pripadala umrlom visina ovisi o broju lanova obitelji koji je koriste (70%-100% iznosa)

Obiteljska imovina Kada lanovi obitelji imaju pravo?

Kada lanovi obitelji nemaju pravo?

Koji lanovi obitelji imaju pravo?

Kada lanovi obitelji imaju pravo? Osiguranik imao min 10 god mirovinskog staa

Osiguranik ispunjavao uvjete za invalid mir

Osiguranik bio korisnik nekog oblika mirovine

Osiguranik bio korisnik prava na prof rehab

Smrt osiguranika nastala ozljedom na radu ili uslijed profesionalne bolesti

Kada lanovi obitelji nemaju pravo? lan obitelji namjerno izazvao smrt osiguranika/korisnika mirovine i za to je osuen

lan se namjerno onesposobio za rad da bi stekao prava

Koji lanovi obitelji imaju pravo? Udovica/udovac

Razvedeni brani drug ako mu je dosueno pravo na uzdravanje

Dijete (ukljuujui posvojeno)

Unuad, roditelji, braa i sestre ako ih je uzdravao (ovo nisam siguran!)

Kada udovica ima pravo? Ako je navrila 50 god

Ako je izmeu 45-50 godina imaju pravo kada navri 50 godina

Ako je mlaa od 50 god: ako je prije mueve smrti ili unutar godine dana od smrti nastupila opa nesposobnost za rad

Ako udovica obavlja roditeljske dunosti

Kada dijete ima pravo? U trenutku smrti mlai od 15 god ili mlai od 18 god ako je prijavljen u Zavod za zaposlenje

Za vrijeme trajanja redovitog kolovanja, ali najvie do 26 godine (mogui prekid zbog bolesti)

Ako je nastupila opa nesposobnost za rad do dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu

Oblici mirovinskog osiguranja I mirovinski stup

Obvezno MO na temelju generacijske solidarnosti

II mirovinski stup

Obvezno MO za starost na temelju individualne kapitalizirane tednje

III mirovinski stup

Dobrovoljno MO na temelju individualne kapitalizirane tednje

Prvi stup MO Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti

Sve zaposlene osobe izdvajaju 15% bruto plae to odlazi u mirovinski fond HZMO

Ta se sredstva koriste za isplatu mirovina sadanjih umirovljenika

Drugi stup MO Obvezno mirovinsko osiguranje za starost na temelju indvidualne kapitalizirane tednje

Obvezno za sve ispod 40 godina

Iz bruto plae, 5% dopirinosa u obvezni mirovinski fond koji osiguranik sam izabere (na alteru REGOS-a u FINA-i)

Kad se steknu uvjeti za mirovinu, osiguranik odabere mirovinsko osiguravajue drutvo u koje prenese kapital iz mirovinskog fonda

Trei stup MO Dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju indvidualne kapitalizirane tednje

Odreeni mjeseni ulog se uplauje na poseban raun u dobrobvoljnom mirovinskom fondu (on se ulae na trite i ostavruje se dobit koja se dodaje uteenom iznosu)

Drava potie ovaj stup MO, on iznosi 25% iznosa godinje utede do najvie 5000 kn (najvii poticaj 1250 kn)

Kategorije osiguranika Obvezni osiguranici

Osigurane osobe u odreenim situacijama

lanovi obitelji osiguranika

Obvezni osiguranici Zaposlenici i dunosnici u javnim ustanovama

Osobe na praksi nakon zavrenog kolovanja

Obrtnici, poljoprivrednici

Osobe koje samostalno obavljaju djelatnosti

Vrhunski sportai

Sveenici i drugi vjerski dunosnici

Roditelj djeteta u prvoj godini ivota

Strani dravljani zapsoleni u RH

Osobe osigurane u posebnim uvjetima Uenici i studenti za vrijeme praktine nastave

Nezaposleni za vrijeme strunog osposobljavanja

Nezaposleni za vrijeme profesionalne rehabilitacije

lanovi dobrovoljnih vatrogasnih drutava

lanovi obitelji osiguranika U sluaju smrti osiguranika ili korisnika, osigurani su lanovi njegove obitelji:

Udovica ili udovac

Rezvedeni brani drug s pravom uzdravanja

Djeca (ukljuujui i posvojenu)

Unuad ili roditelji ako ih je uzdravao

Braa, sestre ako ih je uzdravao

Invalidnost Stanje trajnog smanjenja ili gubitka sposobnosti za rad

Na temelju toga ostavruje pravo na invalidsku mirovinu ili profesionalnu rehabilitaciju

Moe nastati zbog bolesti, ozljede izvan posla, ozljede na poslu i profesionalne bolesti

Utvruje se u posebnom postupku

Gubitak sposobnosti za rad OPA NESPOSBNOST

Promjene u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti lijeenjem uvjetuju nastanak trajnog gubitka sposobnosti za rad

PROFESIONALNA NESPOSOBNOST

Radna sposbnost je trajno smanjena za vie od polovice prema zdravom osiguraniku iste iliu sline naobrazbe i sposobnosti

4. Invalidska mirovina Da bi osiguranik stekao pravo na IM moraju biti zadovoljeni sljedei uvjeti:

Postojanje invalidnosti

Uvjet mirovinskog staa (bez ovog uvjeta ako je uzrok ozljeda na radu ili profesionalna bol)

Postojanje invalidnosti Postojanje ope nesposbnosti za rad

Postojanje profesionalne nesposobnosti za rad

Kada se utvrdi profesionalna nesposbnost za rad, utvruje se preostala radna sposbnost te se procjenjuje moe li se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu; ako se ne moe provesti prof rehabilitacija zadovoljen je uvjet za IM

Uvjet staa zadovoljen je kada: Mirovinski sta pokriva 1/3 radnog vijeka

Radni vijek: broj godina od navrene 20-ete godine do nastanka invalidnosti

VS od 23 god, VSS od 26 god

Razdoblje radnog vijeka skrauje se za vrijeme sluenja vojnog roka i vremena koje je proveo na Zavodu za zapoljavanje

Ako se radi o ozljedi na radu ili profesionalnoj bolesti uvjet staa se ne primjenuje

Iznimno, pravo na IM imaju: Ako je invalidnost nastala prije 35 god

Ako ima VS: min 2 god mirovisnkog staa

Ako ima VSS: min 1 god mirovinskog staa

Ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili unutar 1 god nakon prestanka osiguranja

Ako je invalidnost nastala prije 30 god

Min 1 god mirovinskog staa

Invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili unutar 1 god nakon prestanka osiguranja

Ostale napomene uz IM Ako je osiguranik namjerno izazvao invalidnost nema nikakva prava

Ako je invalidnost posljedica kaznenog dijela, osiguranik nema nikakvih prava

Prava steena na osnovi invalidnosti traju dok postoji stanje invalidnosti (podleno promjenama uvjetovano zdr stanjem)

Invalid rada Osiguranik kod kojega je ustanovljena invalidnost na temelju koje je ostavrio pravo na:

Invalidsku mirovinu, ili

Profesionalnu rehabilitaciju

Profesionalna rehabilitacija Postupak osoposobljavanja osiguranika kod kojeg je nastupila invalidnost zbog koje ne moe raditi na dosadanjem radnom mjestu za rad na nekom novom radnom mjestu

Posebne oragnizacije, posebni programi

Osiguravanje profesionalne rehabilitacije Ako je invalidnost nastala na radnom mjestu ili uslijed profesionalne bolesti POSLODAVAC

Ako je invalidnost posljedica bolesti ili ozljede izvan radnog mjesta ZAVOD

Profesionalna bolest Bolest koja nastaje kao posljedica utjecaja procesa rada i uvjeta rada na radnom mjestu

Ozljeda na radu Ozljeda koju osiguranik pretrpi na radu ili povodom rada (tj uzrono mora biti povezana s radom)

Obuhvaa i ozljede nastale odlaskom i vraanjem s posla

BENEFICIRANI RADNI STAMirovinski sta/sta osiguranja Mirovinski sta (odnosi se na godine uplaivanja)

Skupni naziv za sta osiguranja i ostale vidove staa (dokupljeni, posebni)

Vremenosko razdoblje za koje je osiguranik uplatio doprinose za mirovinsko osiguranje

Sta osiguranja (odnosi se na godine straosti)

Vrijeme provedeno u obveznom mirovinskom osiguranju nakon 15. god ivota osiguranika

Pridodani sta Nain uveanja ukupno navrenog staa osiguranja u sluaju invalidske ili obiteljske mirovine

Tzv kompenzacija nenavrenog staa

Kod invalidske mirovine rauna se od dana nastupa invalidnosti

Kod obiteljske mirovine ruuna de od dana smrti osiguranika

Produeno osiguranje Oblik dobrovoljnog mirovinskog osiguranja

Provodi se nakon prestanka obveznog MO (podnjeti zahtjev unutar 12 mj)

Osobe se tako mogu osigurati za vrijeme:

Neplaenog dopusta

Mirovanja radnog odnosa dok djete ne napuni 3 god

Strunog usavravanja

Nezaposlenosti

...

ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

1. Liste lijekova

Liste lijekova odobrava i kreira HZZO (Upravno vijee) uz pribavljenja miljenja Hrvatske lijenike komore i Hrvatske stomatoloke komore.

Razlikujemo OSNOVNU i DOPUNSKU listu lijekova. Osnovna lista lijekova sadri medikoekonomski najsvrsishodnije lijekove potrebne za lijeenje svih bolesti, a dopunska lista sadri skuplje lijekove od onih na osnonvnoj listi (osiguranik sam nadoplauje razliku cijene ekvivalnetnog lijeka na osnovnoj listi).

Ako osiguraniku treba lijek koji nije niti na dopunskoj niti osnovnoj listi lijekova, ima pravo na njega. To odbarava povjerenstvo za lijekove zdravstvene ustanove. A troak lijeka i nabavu vri sama zdravstvena ustanova.

2. Pravo na novanu naknadu

Osiguranik ima pravo na naknadu plae za vrijeme bolovanja te naknadu trokova prijevoza.

3. Vrste osiguranja

Razlikujemo obvezno i dobrovoljna osiguranja.

Obvezno je OSNOVNO OSIGURANJE .

Dobrovoljna osiguranja jesu: DOPUNSKO, DODATNO, PRIVATNO I OSIGURANJE ZATITE NA RADU

4. Prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja

Prava iz osnovnog zdravstveog osiguranja jesu PRAVO NA ZDR ZATITU i PRAVO NA NOVANE NAKNADE.

5. Naknada putnih trokova

Naknada putnih trokova je novana naknada koju osiguranik ostvaruje za trokove putovanja u sljedeim situacijama:

Koritenje zdravstvene zatite na podruju koje je udaljeno vie od 50 km od prebivalita

Neovisno o udaljenosti: osobe mlae od 18 god, osobe na hemodijalizi, donatori organa, osobe upuene na lijeenje u inozemstvo, ako se radi o ozljedi na radu ili prof bolesti

Prijevoz umrle osobe: ako je upuena na lijeenje izvan prebivalita; ako je vrena eksplantacija

Pravo na putni troak ima i pratnja ako je to potrebno (odluuje lijenik PZZ, a obvezno ako se radi o maloljetnoj osobi).

6. Tko propisuje bolovanje i kako?

Bolovanje je odsutnost s posla zbog bolesti ili ozljede.

Bolovanje tj. pravo na bolovanje odreuje izabrani doktor medicine. On odreuje duinu bolovanja ovisno o vrsti bolesti, a najdulje prema prpisu kojeg donosi ministar. Nakon toga roka osiguranik ide na lijeniko povjerenstvo Zavoda koji odluuje o danjem pravu na bolovanje.

Ako se bolesnik oporavi prije roka kojeg je odredilo povjerenstvo izabrani doktor medicine duan je prekinuti bolovanje.

Ako je osiguranik na bolovanju u kontinuitetu od 6 mjeseci, izabrani doktor medicine mora ga uputi na invalidsku komisiju koja e odluivati o radnoj sposobnosti.

7. Tri kategorije osiguranika

OSIGURANICI

Osobe zaposlene kod domaeg ili stranog poslodavca sa sjeditem u RH

Osobe u dravnoj javnoj upravi koje za to primaju plau

Osobe sa prebivalitem/stalnim boravitem u RH zaposleni izvan RH, a koje nisu osigurane kod stranog osiguravatelja

lanovi uprave trgovaih drutava

Volonteri, obrtnici, poljoprivrednici, vjerski slubenci, uenici, redoviti studenti.LANOVI OBITELJI OSIGURANIKE (odonosi se na one koje osiguranik izdrava)

Suprunik (brani, izvanbrani), u sluaju rastave ako ima ugovor o izdravanju

Djeca, unuad, roditelji, braa, sestreDRUGE OSOBE U POSEBNIM OKOLNOSTIMA

Osobe u javnim radovima, lanovi dobrovoljnih vatrogasnih drutava, lanovi civilne zatite, osobe nepsoobne za samostalni ivot i rad

8. Tko ima pravo na naknadu plae / tko ima pravo na bolovanje

1) Privremna nesposbonost za rad zbog bolesti/ozljede

2) Privremena nesposbnost za rad zbog med lijeenja ili ispitiavanja, a koje se ne mogu odraditi izvan radnog vremena

3) Kliconoe/pojava zarazne bolesti/transplantacija organa u korist druge osobe

4) Osoba koja ide kao pratanja druge osobe (na lijeenje/pretrage)

5) Zbog njege bolesnog djeteta/suprunika

6) Bolesti i komplikacije vezanih uz trudnou

7) Rodiljni dopust

8) Smrt djeteta, mrvoroenost, smrt djeteta za vrijeme koritenja rodiljnog dopusta

9) Privremene nespobnost kao posljedica Domovinskog rata

10) Privremena nesposbnost na radu kao poskjedica priznate ozljede na radu/prof bolesti

9. Tko plaa bolovanje (gledaj gore!)

Za toke 1 i 2 do 42. Dana plaa poslodavac, od 43. Poslodavac s time da moe traiti povrat sredstava od Zavoda; ako se radi o invalidima poslodavac plaa prvh 7 dana, za ostalo trai povrat

Za toe 3 do 10 (izuzev 9) od prvog dana plaa Zavod

Za toku 9 dravni proraun

10. Visina naknade za bolovanje.

Odreuje se na temelju prosjeka plae u zadnjih 6 mj; ako nije primala plau 6 mj onda prema doatad isplaenoj plai ili prema plai navedenoj u ugovoru o radu

Nanjia naknada plae koja se moe isplatiti je 70% osnovice

Kad osiguranik mora imati 100% osnovice?: posljedica sudjelovanja u ratu,ozljeda na radu,profesionalna bolest, porodni dopust, transplantacija organa u koristi druge osobe11. Od kuda se financira osnovno zdravstveno osiguranje prihodi osnovnog zdr osiguranja?

Doprinosi poslodavca

Doprinosi osiguranika

Doprinos za nezaposlene osobe

Doprinosi drugih obveznika

Prihodi iz dravnog prorauna

Posebni doprinosi za ozljede na radu i profesionalne bolesti

Posebni doprinosi za ZZ u inozemstvu

Prihodi od participacije

Prihod od poreza na duhanske proizvode (32%)

12. Tko su obveznici plaana doprinosa?

Poslodavci (za zaposlene osobe, za osobe na strunom usavravanju)

Osiguranici (osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti, poljoprivrednici, obrtnici, korisnici strane mirovine i invlaidnine s prebivalitem u RH)

HZMO (korisici prava na profesionalnu rehabilitaciju)

RH (osobe koje nisu osigurane po dugoj osonovi, a prijavile su se u Zavod u roku, osobe nespobne za samostalni rad i ivot)

13. Koje trokove u osnovnom ZO pokriva RH iz dravnog prorauna

Naknada za plae za vrijeme obveznog rodnog dopusta, odnosno do kraja prve godine ivota djeteta ili druge (dvojke, trojke)

Naknada za plae za koritenje stanke za dojenje djeteta

Hitna pomo na magistralnim cestama

Poljoprivrednici stariji od 65 godina

14. to radi HZZO

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima sljedee uloge:

Provoenje osnovnog zdravstvenog osiguranja

Provodi i dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje

15. Razlika izmeu obveznog i dopunskog osiguranja

Obvezno osiguranje: sve osobe sa prebivalitem ili stalnim boravitem u Rh dune su se osigurati obveznim zdr osiguranjem prema jednoj od osnova osiguranja; osiguravaju se prava i obveze iz obveznog zdr osiguranja

Dopunsko osiguranje: osigurava se praticipacija do pune cijene zdr zatite iz obveznog zdr osiguranja; osiguranik mora imati osnovno zdr osiguranja, sklapa se ugovor sa Zavodom

16. Vrste zdravstvenog osiguranja

Dvije vrste: OBVEZNO (osnovno) i DOBROVOLJNO (dopunsko, dodatno, privatno, osiguranje zatite na radu)

Osnovno svi moraju biti osigurani osnovnim zdr oiguranjem po nekoj od osnova koji imaju prebivalite ili stalni boravak u RH

Dopunsko osiguranik ima ista prava kao i kod osnovnog zdr osiguranja, samo se osigurava plaanje particpacije (razlike) vrijednosti koje Zavod ne plaa

Dodatno osigurava se vei standard zdr zatite, vei opseg prava u odnosu na osnovno ZO

Privatno fizike osobe koje borave u RH, nisu se obvezne osigurati sukladno zakonu o osnovnom zdr osiguranju

Osiguranje zatite na radu

Tko ih provodi? Osnovno (zavod), dopunsko (zavod i osiguravajua drutva), privatno (osiguravajua drutva)

17. Tko plaa nezaposlenima doprinose za zdravstveno osiguranje?

Drava iz prorauna

18. HZZO kako ostvaruje orihode, tko ga nadzire

Javna ustanova sa svojstvom prave osobe, sjedite u Zagrebu.

Zvodom upravlja UPRAVNO VIJEE

9 alnova: 3 predstvnika GSV, 2 predstavnika osiguranika, 2 predstavnika zdr djelatnika, 1 predstavnik zavoda, 1 predstavnik ministarstva

lanove imenuje Vlada na mandat od 4 god

Postoje j i ravnatelj, zamjenici ravnatelja, pomonici, nadzorna, struna i savjetodavna sluba

Koje poslove obavlja HZZO

Poslove provedbe osnovnog ZO

Poslove provedbe dopunskog ZO

Rad zavoda nadzire MINISTARSTVO ZDRAVLJA

Zavod podnosi izvjea Vladi i ministru; ako postoje gubici i Vlada ih ocjeni objektivnim sanacija ide iz dravnog prorauna

19. Koje fondove ima HZZO

Fond za osnovno zdr osiguranje

Fond za dopunsko zdr osiguranje

Fond za ozljede na radu i profesionalne bolesti 20. Zdravstvena iskaznica (to je i koje su boje)

Slui kao dokaz statusa osigurane osobe

Ruiasta: djeca do 18 god

Crvena: osobe >18 god, vrijedi 4 god ili do isteka ugovora o radu

Ljubiasta: osobe starije od 65 god, trajna

21. Kvaliteta ZZ s i bez dopunskog osiguranja

Imaju ista prava kao i kod osnovnog osiguranja, ali moraju jedan dio partcipirati novano pri koritenju zdrvstvenih usluga (dopunsko pokriva tu participaciju)

22. Kada osiguranik gubi pravo na naknadu plae za vrijeme bolovanja

Namjerno prouzroena nesposobnost za rad

Ako se ne javi izabranom lijeniku u roku od 3 dana od nastanka nesposobnosti

Ako namjerno onemoguava ozdravljenje

Ako za vrijeme bolovanja radi

Ako se ne odazove na prgled na poziv izabranog doktora medicine ii ovlatenog doktora

23. Odnos broja dravjana i osiguranika

Vie je dravljana

24. Participacija to je to i tko je osloboen

Praticipacija oznaava financijsko sudjelovaje graana u trokovima lijeenja

Od partcipacije su oslobeni: osobe sa invaliditetom (kojima je potrebna pomo druge osobe); osobe sa najmanje 80% tjelesnog oteenja, lanovi smrtno stradalog HRVI, branitelji s najmanje 30% tjelesnog oteenja, osobe do 18 god, redovni studenti, straije osobe od 65 god

25. to spada u pravo na zdravtsvenu zatitu prema osnovnom zdr osiguranju?

Pravo na PZZ

Pravo na spec-konzilijarnu zdr za

Pavo na bolniku zdr zatitu

Pravo na lijekove s osvne i dopunske liste

Parvo na ortopedska i dr pomagala

Parvo na dentalno-protetska pomagala

Pravo na zdr zatitu u inozemstvu

26. to zavod ne plaa?

Eksperimentalno lijeenje, estesko rekonstruktivne zahvate (iznimno priroene anomalije i stanja iza mastektomije), kirurko lijeenje pretilosti, lijeenje dobrovoljno steenog infertiliteta

27. Tko ima pravo na osnovno zdr osiguranje u sluaju ozljede na radu ili prof boleti

Osobe na radnom mjestu

Osobe na strunom usavravanju

Osobe koje slue vojni rok

Osobe osigurane u posbenim okolnostima

ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZATITI

Definicija zdravstvene zatite

Sustav drutvenih, skupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za:

Ouvanje i unapreenje zdravlja

Spreavanje i rano otkrivanje bolesti

Pravodobno lijeenje

Zdravstvenu njegu i rehabilitaciju

Osnovna prava i obveze

Svaka osoba ima pravo na ZZ i na mogunost ostvarenja najvie mogue razine zdravlja

Svaka je osoba obvezna brinuti se o svom zdravlju

Nitko ne smije ugroziti zdravlje drugih

Svaka je osoba u hitnim sluajevima obvezna pruiti prvu pomo ozljeeniku/bolesniku

Plan zdravstvene zatite RH

Donosi ga ministar zdravlja RH na temelju:

Analize stanja zdravlja stanovnitva

Zdravstvenih potreba stanovnitva

Miljenja HZJZ

Miljenja nadlenih komora

Naela zdravstvene zatite

Naelo sveobuhvatnosti

Naelo kontinuiranosti

Naelo dostupnosti

Naelo cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zatiti

Naelo specijaliziranog pristupa u spec-konzilijarnoj i bolnikoj zdr zatiti

Naelo sveobuhvatnostiUkljuenost cijelokupnog stanovnitva RH u provedbi odgovarajuih mjera ZZ

Naelo kontinuiranosti Organizacija zdravstvene zatite, osobito na razini PZZ da prua neprekidnu zdr zatitu kroz sve ivotne dobi

Naelo dostupnostiRaspored zdravtsvenih ustanova, trgovakih drutava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i zdravstvenih radnika na podruju RH tako da se omogue podjednaki uvjeti zdr zatite svih stanovnicima RH

Naelo cjelovitog pristupa Na razini primarne zdravstvene zatite

Provoenje objedinjenih mjera za:

unapreenje zdravlja

prevenciju bolesti

pravodobno lijeenje

rehabilitacijuNaelo specijaliziranog pristupaOrganiziranje i razvijanje posebnih specijaliziranih klinikih i javno-zdravstvenih dostignua i znanja te njihova primjena u praksi

Mjere zdravstvene zatite

Zatita od ekolokih imbenika tetnih za zdravlje (ukljuujui poboljanje higijenskih uvjeta)

Provoenje zdr odgoja, promicanje zdravlja

Otkrivanje i uklanjanje uzroka bolesti

Spreavanje i suzbijanje bolesti i ozljeda

Spreavanje i suzbijanje zaraznih i kroninih masivnih bolesti

Mjere zdr zatite u vezi s radom i radnim okoliem

Lijeenje i rehabilitacija oboljelih i invalidnih

Posebne mjere za osobe iznad 65 godina

Palijativna skrb za umirue

Cjelovita zdr zatita djece i mladei

Cjelovita zdr zatita ena, psebno trudnica

Opskrba lijekovima i med proizvodima

Pregledi umrlih

Provoenje mjera ZZ

Mjere zdravstvene zatite provode se na temleju plana i programa zdr zatite kojeg donosi ministar

Na prijedlog dravnih zdr zavoda

Uz miljenje nadlenih komora

Prava osoba u ostvarivanju ZZ Jednakost u ostvarivanju ZZ

Slobodan izbor dr med i dr det med

Zdr uslugu standardizirane kvalitete i sadraja

Prvu pomo i hitnu med pomo

Odbijanje lijeenje od strane studenata i zdr djelatnika bez poloenog strunog ispita

Odbijanje pregleda/lijeenja (ako to ne ugroava druge osobe) Prehrana u skladu sa svojim svjetonazorom za vrijeme boravka u zdr ustanovi

Obavljanje vjerskih obreda za vrijeme boravka u zdr ustanovi

Opremanje u mrtvanici u sluaju smrti (u skladu sa vjerskim obiajima) Dunosti osoba u ostavrivanju ZZ

Korisiti svoja prava na ZZ u skladu sa Zakonom

Poduzimanje aktivnosti u cilju ouvanja i unapreenja vlastitog zdravlja

Pri koritenju prava na ZZ osoba je duna pridravati se kunog reda zdr ustanove

Razine zdravstvene djelatnosti

Zdravstevna djelatnost na primarnoj razini

Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini

Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini

Zdr zatita na primarnoj razini

Praenje zdr stanja stanovnika

Spreavanje i otkrivanje bolesti

Lijeenje i rehabilitacija oboljelih

Specifina preventivna zdr zatita

Djece i mladei; ena; osoba starijih od 65 god; osoba sa invaliditetom

Zdravstveno savjetovanje i prosvjeivanje

Zatita rizinih skupina, preventivni pregledi

Zatita mentalnog zdravlja

Higijensko-epidemioloka zatita

Dentalna zdravstvena zatita

Patrnoana skrb, zdr njega u kui

Medicina rada

Hitna medicinska pomo

Palijativna skrb

Opskrba lijelovima i med proizvodima

Sanitetski prijevoz

Djelatnosti PZZ

Opa/obiteljska medicina

Dentalna medicina

Medicina rada

kolska medicina

Javno zdravstvo

Zdr zatita ena (primarna ginekologija)

Zdr zatita predkolske djece (prim pedijatrija)

Hitna medicinska pomo

Sanitetski prijevoz

Palijatiuvna skrb

Laboratorijska dijagnostika

Ljekarnitvo

Zdr njega u kui

Kako se organizira rad u PZZ?

Organizira se u TIMSKOM RADU

Najmanje jedan zdr radnik VSS (sa zavrenim integriranim preddiplomskim i diplomskim sveuilinim studijem)

Najmanje jedan zdr radnik prvostupnik ili sa SSS

Tko obavlja posao u PZZ?

Doktori medicine, doktori dentalne medicine

Specijalisti obiteljske medicine, ginekologije, pedijatrije, psihijatrije, javnog zdravstva, episemiologije, kolske medicine, medicine rade, medicine rada i portske medicine, hitne medicine

Magistri faramcije, laboratorijski ininjeri

Medicinska/sestra tehniar prvostupnik

Medicinska/sestra tehniar, faramceutski tehniar, zubni tehniar, dentalni asistent

Psiholog, logoped, socijalni radnik

Sekundarna zdravstvena zatita

Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhvaa:

Specijalistiko-konzilijarnu djelatnost

Bolniku djelatnost

Specijalistiko-konzilijarna djelatnost Obuhvaa sloenije mjere i postupke u pogledu prevencije, rane dijagnostike, lijeenja te rehabilitacije u odnosu na PZZ

Ima osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostiku djelatnost

Bolnika djelatnostObuhvaa dijagnosticiranje, lijeenje, medicinsku rehabilitaciju, zdravstvenu njegu te boravak i prehranu u bolnikoj ustanovi Tercijarna zdravstvena zatita

Obuhvaa pruanje najsloenijih oblika zdravstvene zatite u pogledu prevencije, dijagnostike, lijeenja i rehabilitacije iz podruja specijalistiko-konzlijarnih i bolnikih djelatnosti

Uz to se provodi znanstveni rad te izvoenje nastave

Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razni obuhvaa:

Djelatnost klinika

Djelatnost klinikih bolnica

Djelatnost klinikih bolnikih cenatara

Zdravstveni zavodi

Dio zdravstvene djelatnosti

Obavlja se na sve tri razine zdr djelatnosti

Obuhvaa:

Javno-zdravstvenu djelatnost

Djelatnost transfuzijske medicine

Djelatnost medicine rada

Djelatnost hitne medicine

Djelatnost toksikologije

Djelatnost zatite mentalnog zdravlja

Ljekarnika djelatnost

Dio zdravstvene djelatnosti

Obvavlja se na sve tri razine

Samo u sklopu mree javne zdravstvene slube

Mrea javne zdravstvene slube

Oznaava potreban broj zdr ustanova te spec medicine rada u privatnoj praksi s kojima HZZO sklapa ugovor o provoenju ZZ

Mora biti tako oraganizirana da svima bude podjedanko dostupna

Utvrena planom zdravstvene zatite

Donosi ministar

Koncesija

Omoguava fizikim osobama i zdr ustanovama (iji osniva nije drava, upanija ili grad) obavljanje zdravstvenih djelatnosti u oviru primarne razine zdr zatite:

Obiteljska (opa) medicina

Dentalna zdr zatita

Zdr zatita dojenadi i pretkolske djece

Zdr zatita ena

Lab dijagnostika, zdr njega u kui, medicina rada

Davanje koncesije U skladu s mreom javno zdravstvene slube

Koncesiju daje UPAN/GRADONAELNIK

Na prijedlog Proelnika za zdravstvo

Uz suglasnost ministra

Potrebna odreena dokumentacija

Naknade za koncesiju donosi ministar

Osnivanje zdravstvenih ustanova

Zavod, klinika, kl bolnica, kl bolniki cenatr

Vlada RH

Opa bolnica

upanija

Specijalna bolnica

upanija, grad, druga pravna osoba

Dom zdravlja, Zavod za hitnu med i javno zdr

upanija

Poliklinika, ljeilite, ustanova za zdr njegu, ustanova za palijativnu skrb, ljekarne

upanija, pravne osobe, fizike osobe

Ustanova za zdravstvenu skrb

Fizike osobe sa zavrenim sveuilitem diplomskim studijem zdr usmjerenja

to sadri akt o osnivanju?

Naziv, sjedite (prebivalite) osnivaa

Naziv i sjedite ustanove

Djelatnost ustanove

Uvjete i nain osiguranja prostora i opreme

Sredstva za osnivanje i poetak rada

Tijela ustanove te uredbe o osnivanju

Prava i obveze osnivaa u pogledu obavljanja djelatnosti

Prestanak rada ustanove

Ako osniva tako odlui

Nema vie potrebe za obavljanjem te djelatnosti

Ne ispunjava zakonske uvjete za obavljanje djelatnosti

Financiranje zdravstvenih ustanova

Iz sredstava osnivaa

Zavod, Ministarstvo

Jedinice lok i reg samouprave Ugovor

Dobrovoljni osiguravatelji

Donacije

Tijela zdravstvene ustanove Upravno vijee

Struno vijee

Struni kolegij

Etiko povjerenstvo

Povjerenstvo za lijekove

Povjerenstvo za kvalitetu

Upravno vijee

Upravlja zdravstvenom ustanovom

Ima 5 lanova

3 lana imenuje osniva

Od toga jedan predsjednik

2 lana su radnici ustanove

Jednog imenuje radniko vijee ustanove

Jednog imenuje struno vijee ustanove

Upravno vijee doma zdravlja ima 7 alnova

Predstavnici osnivaa (4)

Predsjednik i tri lana

Predstavnici doma zdravlja (3)

Radniko vijee, struno vijee, koncesionar

Upravno vijee ima mandat od 4 godine

lanovi moraju imati VSS

lanovi primaju naknadu koju odreuje ministar Rad upravnog vijea

Donosi statut

Donosi druge pravne akte

Donosi plan rada i razvoj i nadzire izvrenje

Donosi financijski plan i analizira financije

Raspravlja i odluuje o izvjetajima ravnatelja

Predlae promjenu/proirenje djelatnosti

Drugi statutom odreeni poslovi

Ravnatelj zdravstvene ustanove

Predstavlja i zastupa ustanovu

Organizira i vodi poslovanje ustanove

Odgovoran za zakonitost rada ustanove

Ima jednog ili vie zamjenika

Izbor ravnatelja

Na temelju natjeaja, mandat na 4 godine

Imenuje i razrjeava Upravno vijee

Mora imati VSS te najmanje 5 god radnog iskustva u struci

Ako ravnatelj nema VSS zdravstvenog usmjerenja, mora imati zamjenika koji to ima uz 5 god rada

Zamjenka ravnatelja imenuje i razrjeava Upravno vijee na prijedlog ravnatelja

Razrjeenje ravnatelja

Po isteku mandata

Na osobni zahtijev

Ne izvrava obveze, ne dri se programa rada, kri propise i zakone, zlouporaba poloaja

Na zahtjev zdravstvene inspekcije

Struno vijee

Struno vijee imenuje ravnatelj

Ravnatelj ne moe sudjelovati u radu

Sastaje se minimalno jednom u 30 dana

Rad strunog vijea:

Raspravlja i odluuje o pitanjima strunog rada

Predlae rijeenja i mjere za unapreenje kvalitete

Daje Upravnom vijeu i Ravnatelju miljenje

Predlae specijalistiko usavravanje...

Struni kolegij

Tijelo koje u svakoj djelatnosti zdravstvene ustanove razmatra pitanja iz tog podruja

Sastav i nain rada utvreni su Statutom ustanove

Etiko povjerenstvo

Tijelo koje osigurava obavljanje zdravstvenih djetalnosti na naelima medicinske etike

Imenuje ga Upravno vijee i ima 5 lanova

Min 40% suprotnog spola

1 lan predstavnike nemedicinskih struka

1 lan koji nije radnik ustanove

Tijelo donosi samostalno svoj pravilnik o radu

Prati primjenu etikih naela u provedbi zdravstvenih djelatnosti

Odobrava znanstvena istraivanja u ustanovi

Nadzire uzimanje dijelova ljudskog tijela nakon obdukcije

Rjeava druga etika pitanja koja se pojave

Povjerenstvo za lijekove

Tijelo koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i med proizvoda u zdravstvenoj ustanovi

Imenuje ga Uprvno vijee i ima najmanje 5 lanova

Iz sredova spec medicine, dent med ili farmacije

Tijelo donosi svoj pravilnik o radu

Nadzire ispitivanje lijekova i med proizvoda

Dostavlja Ravnatelju i Upravnom vijeu tromjeseno financijsko izvjee o klinikim ispitivanjima

Odobravca primjenu lijekova s posebne liste

Prati potronju lijekova

Koordinira druge aktivnosti (prijava nuspojava)

Povjerenstvo za kvalitetu

Tijelo koje osigurava i madzire kvalitetu provoenja zdr zatite

Imenuje ga Upravno vijee i ima najmanje 5 lanova

Samostalno donosi pravilnik o radu

Vodi registar o umrlim pacijentima

Vodi registar o neeljenim ishodima lijeenja

Provodi kontrolu kvalitete med dokumentacije ustanove

Ustanove na primarnoj razini

Dom zdravlja

Ustanova za zdr skrb

Ustanova za zdr njegu

Ustanova za palijativnu skrb

Dom zdravlja

Zdr ustanova za pruanje zdravstvenih djelatnosti iz djelokruga PZZ

Na podruju upanije osniva se minimano 1 dom zdravlja, a na podruju grada Zg 3

Temeljni nositelj PZZ

Dom zdravlja obuhvaa: Obiteljsku (opu) medicinu

Dentalnu zdr zatitu

Zdr zatitu ena, dojenadi i pretkolske djece

Medicna rada

Laboratorijska i radioloka dijagnostika

Ljekarnika djelatnost

Patronaa, zdr njega, palijativna skrb

Zdr ustanove na sekundarnoj razini

Poliklinika

Bolnica

Ljeilite

Poliklinika

Obavlja se specijalistiko-konzilijarna zdr zatita, dijagnostika i rehabilitacija, osim bolnikog lijeenja

Mogu u sklopu osnivati dnevne bolnice

Mora biti najmenje dvije ordinacije istih ili razliitih specijalistikih djelatnosti

Moe imati i svoj laboratorij

Bolnica

Zdr ustanova koja obavlja djelatnosti dijagnostike, lijeenja rehabilitacije i zdr njege te osigiurava boravak i prehranu bolesnika

Razilikujemo opu i specijalnu bolnicu

Opa bolnica Mora imati najmanje sljedee djelatnosti:

Kirurgija

Interna

Ginekologija i porodnitvo

Pedijatrija

Ako u gradu postoji specijalna bolnica za djeje bolesti, onda one ne mora biti u opoj

Specijalna bolnica Zdravstvena ustanova za spcoijalistiko-konzilijarno i bolniko lijeenje odreenih vrsta bolesti ili odreenih dobnih skupina stanovnitva

Mogu pruati zdrav usluge u turizmu sukaldno propisima

Bolnica u svom sastavu mora imati: Jednica za spec-konzilijarnu djelatnost

Jednicu za dijagnostiku (lab, rtg, druge)

Opskrbu lijekovima i drugim med proizvodima

Bolnica mora imati osiguranu: Medicinsku rehabilitaciju

Patologiju

Citoloku dijagnostiku

Mikrobioloku dijagnostiku

Opskrbu krvlju i krvnim derivatima

Antesziologiju, reanimatologiju i intenzivno lijeenje

Ljeilite

Ustanova u kojoj se prirodnim ljekovitim izvorima provodi preventivna zdr njega te rehabilitacija

Moe pruati usluge u turizmu sukladno propisima

Zdr ustanove na tercijarnoj razini

Klinike ustanove

Klinika

Klinika bolnica

Kliniki boilniki centar

Klinika

Zdr ustanova ili dio zdr ustanove koja omoguava obavljanje sloenijih, zahtjevnijih dijelatnosti iz domene spec-konzilijarnih i bolnikih djelatnosti

Provode se znanstveni radovi

Izvodi se nastava

Kliniki zavod Dio zdr ustanove koji ispunjava naveden uvijete (vidi Klinika), a obavlja djelatnost dijagnostike

Klinika bolnica

Opa bolnica u kojoj najmanje dvije od navedenih djelatnosti (interna, kirurgija, pedijatrija i ginekologija) nose naziv klinika, kao i najmanje jo dvije druge djelatnosti drugih specijalnosti, odnosno dijagnostike

Kliniki bolniki centar

Opa bolnica u kojoj osim nazaiva klinika za djelatnosti interne, pedijatrije, kirurgije i ginekologije, naziv klinika imaju jo vie od polovice preostalih djelatnosti

Izvodi se vie od polovice nastavnog programa medicinskog, dentalnog ili farmac-biokem fakulteta

Stjecanjem ili gubitkom uvjeta za naziv klinika, klinika bolnica i kliniki bolniki centar ne prenose se osnivaka prava nad zdr ustanovomZdravstveni zavodi

Zdravstveni zavodi su:

Dravni zdravstveni zavodi

Zavodi za javno zdravstvo jedinica reg samouprave

Zavodi za hitnu medicinu jedinica reg samouprave

Dravni zdravstveni zavodi

Ustanove za obavljanje strunih i znanstvenih djelatnosti iz okvira prava i dunosti RH

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu

Hrvatski zavod za toksikologiju

Hrvatski zavod za hitnu medicinu

Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Zdr ustanova koja obavlja sljedee djelatnosti u okviru prva i dunosti RH:

Epidemiologija zaraznih i kroni nezaraznih bolesti

Javnog zdravstva

Zdravstvenog prosvjeivanja

Zdravstvene ekologije

Mikrobiologije

kolske medicine, mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti

to sve radi HZZJZ?

Provodi istraivanja iz zdravstva

Vodi dravne javno-zdravstvene registre

Provodi zdravstveno-odgojne mjere

Provodi protuepidemijske mjere

Ocjenjuje higijsnku ispravnost vode za pie

Nadzire provoenje deratizacije...

Nadzire provoenje imunizacije

Koordinira i nadzire rad upanijskih zavoda

to rade upanijski zavodi?

Preventivna zatita djece i mladei

Provode statist istraivanja na razini upanije

Provode higijensko-epidemioloke i protuepidemijske mjere na razini upanije

Osiguravaju raspodjelu cjepiva

Nadziru DDD mjere na razini upanije

Ispravnost vode za pie i namirnica

Referentni centar ministarstva

Zdr ustanova ili dio zdr ustanove koja ispunjava standarde za obavljanje najsloenijih oblika zdravstvene zatite iz svoje djelatnosti

Imenuje ministar na prijedlog Nacionalnog zdravstvenog vijea uz miljenje HLZ

Naziv referentnog centra daje za na period od 5 godina

Nacionalno zdravstveno vijee

Vijee unutar ministrastva sastavljen od istaknutijih strunjaka iz svog podruja

Imenuje i razrijeava sabor na prijedlog ministra; mandat od 4 godine

9 lanova, min 40% suprotnog spola

Zdravstveni radnici

Osobe koje imaju obrazovanje zdr usmjerenja i koje pruaju zdr zatitu stanovnitvu

Obrazuju se:

Medicinski , dentalni ili farmac-biokem fakultet

Visokim uilitima zdravstvenog usmjerenja;

Srednjim kolama zdravstvenog usmjerenja

Duni su postupati po pravilima zdr struke tako da ne ugroze ivot ili zdravlje

Pripravniki sta

Zdr radnici duni su obaviti pripravniki sta

Pripravniki sta je rad pod nadzorom kojim se radnik osposobljava za samostalni rad

Traje godinu dana (iznimno dvije, ako se radi o petogodinjem studiju medicine)

Nakon obavljenog staa zdr radnici polae struni ispit pred komisijom ministarstva

Gdje se obavlja pripravniki sta Zdravstvene ustanove

Trgovaka drutva koja provode zdr djelatnost

Kod zdr radnika privatne prakse koji imaju najmanje 5 god iskustva u radu

Licenca

Odobrenje za samostalni rad

Izdaje je nadlena komora na osnovi uvjerenja o poloenom strunom ispitu

Oduzimanje licence (nadlena komora):

Nezadovoljava uvjete za samostalni rad

Kri etika naela

Radi posao u struci izvan punog radnog vremena za vie od 1/3 punog radnog vremena

Obavlja privatnu praksu bez odobrenja ministra

Primarijus

Doktor medicine ili doktor dentalne medicine koji ima najmanje 10 godina specijalistikog staa uz objavljenje strune i znanstvene radove

Dodjeluje komisija koju imenuje ministar

Profesionalna tajna

Svi zdr radnici duni su uvati profesionalnu tajnu o zdr stanju pacijenta

Osim njih to su duni i drugi radnici koji u svojem radu dou do podataka te studenti i uenici

Odavanje tajne je tea povreda obveze iz radnog odnosa

Zdravstveni suradnici

Osobe koje nisu zavrile obrazovanje zdr usmjerenja, a rade u zdr ustanovama i sudjeluju u dijelu zdr zatite

Privatna praksa

Moe obavljati zdr radnik za zavrenim sveuilinim diplomskim studijem uz:

Odgovaraje obrazovanje, poloen dravni ispit, odobrenje za samostalni rad

Dravljanin RH , radno i poslovno sposoban

Nije u radnom odnosu

Posjeduje prostor, opermu

Miljenje opravdanosti (komora, zavod)

Obavljanje privatne prakse

Doktor medicine, doktor dentalne medicine

Privatne ordinacije

Magistri farmacije

Ljekarna

Magistri medicinske biokemije

Privatni laboratoriji

Zdr radnik prvostupnik i zdr radnik SSS mogu obavljati privatnu praksu samostalno, ali sukladno uputama zdr radnika VSS

Med sestra/tehniar > lijenik

Fizioterapeut > fizijatar

Proces osnutka privatne prakse

Zahtijev se podnosi ministru

Obvezni dokaz o zadovoljavanju uvijeta i miljenja o opravdanosti

Privatni zdr radnici u svom nazivu istiu ime i prezime, adresu, oznaku djelatnosti i radno vrijeme

Jedan zdr radnik moe imati samo jednu privatnu praksu

Najvie dva tima u jednoj ordinaciji

Financiranje privatne prakse

Ugovor sa Zavodom

Ugovor sa domom zdravlja

Ugovor s jednicom regionalne samouprave

Ugovor s dobrovoljnim osiguranjima

Sudjelovanje korisnika zdr zatite u pokriu dijela ili ukupnih trokove zdr zatite

Utvrivanje cijena

Ugovor za Zavodom odreuje Zavod

Naplata od zdr osiguranja osiguravajue drutvo uz suglasnost komore

Naplata od korisnika komora

Grupna praksa

Udruivanje vie zdr radnika koji obavljaju privatnu praksu

Odobrava ministar na temelju miljenja nadlenih komora

Osiguravaju sredstva za rad jednako kako je navedeno i za privatnu praksu

Obveze zdr radnika privatne prakse

Pruiti hitnu med pomo svima

Voditi zdr dokumntaciju i evidenciju o osobama kojima pruaju usluge

Moraju dati podatke o svojemu radu na zahtjev nadlenog tijela

Prestanak obavljanja privatne prakse

Odjava

Rjeenjem ministra

Po sili zakona

Smrt, trajni gubitak sradne sposobnosti

Gubitak poslovne sposobnosti

Gubitak licence

Gubitak dravljanstva

Kazna zatvora dua od 6 mj

Navedi neke sluajeva kada ministar donse rejeenje o prestanku privatne prakse

Zdr radnik ima vie od 1 ordinacije

Ako ne nau zamjenu za vrijeme privremene obustave rada

Na prijedlog komore

Kada se ne moe osigurati privatna praksa

Hitna medicina

Javno zdravstvo, epidemiologija, kolska medicina, patronaa, lijeenje ovisnosti

Prikupljanje krvi i plazme, uzimanje, uvanje, prenoenje stanica, tkiva i organa

Organiziranje radnog vremena

Rad u jednoj smjeni

Rad u dvije ili vie smjene

Pomak radnog vremena

Pripravnost

Deurstvo

Koji su posebni uvjeti rada?

Deurstvo

Pripravnost

Deurstvo

Oblik rada kada zdr radnik mora biti nazoan u zdr ustanovi nakon redovitog radnog vremena

Poinje iza prve ili druge smjene, a zavrava poetkom rada prve smjene

Pripravnost

Oblik rada kada zdr radnik ne mora biti nazoan u zdr ustanovi ali mora biti dostupan i javiti se u bolnicu zbog obavljanja hitne medicinske pomoi

Vrijeme u pripravnosti i deurstvu smatra se radnim vremenom i uraunava se u mjeseni fond sati

Max trajanje radnog vremena tjedno (uz deurstvo i pripravnost) ne smije biti due od 48 sati

Ako je due potreban pisani pristanak radnika

Naknada za deurstvo i pripravnost sastavni je dio plae

Radno vrijeme posebnih oblika zdravstvene zatite

HMP: neprekidno 24 sata

PZZ i spec-konzilijarna: jedna ili dvije smjene, pomicanje radnog vremena prema potrebama

Bolnika djelatnost: jedna ili dvije smjene; osigurani deurstvo i pripravnost

trajk zdr radnika

Zabranjeno kod zapolsenika hitnih slubi

Ne smije zapoeti prije okonenja mirenja

U 3 dana od najave trajka ministar donosi odluku o djelatnostima koje se moraju provoditi

Ako se sindikat ne slae ide se na arbitrau

Nadzor zdr ustanova

Unutarnji nadzor

Sukladno opim aktima zdr ustanove

Struni nadzor komore

Sukladno opim aktima komore

Zdravstveno-inspekcijski nadzor

Zdravstveno-inspekcijski nadzor

Poslove zdr-inspekcijsko nadzora obavlja:

Vii zdravstveni inspektor

VSS zdravstvenog ili prvanog usmjerenja, 4 god radnog iskustva, poloeni struni ispit

Zdravstveni inspektor

VSS zdravstvenog ili pravmog usmjerenja, 3 god radnog staa, poloen struni ispit

Drugi drutveni slubenici ovlateni za provedbu zakona

Zdravstveni inspektor

Vii zdr inspektor i zdr inspektor ima slubenu karticu kojom dokazuju:

Slubeno svojstvo

Identitet

Ovlasti

Samostalan u svom radu, vodi postupak, donosi rjeenja, poduzima mjere

Zdr ustanova mora omoguiti potrebne podatke zdravstvenom inspektoru

Inspektor pregledava prostorije, objekte, ureaje, opremu te dokumentaciju

Ne smije ugroziti profesionalnu tajnu

Nakon inspekcije pie se zapisnik (jedan ravntelju, jedan predsjedniku Upravnog vijea)

to inspektor nadzire?

Kvaliteta zdr usluga

Postupanje s bolesnikom

Standarde i metode lab i druge dijagnostike

Standarde i metode lijeenja, rehabilitacije

Nain propisivanje i izdavanja lijeka

Voenje dokumentacije

Potivanje kunog reda

Odredbe inspektora

Narediti uklanjanje nepravilnosti u nekom roku

Narediti struno usavravanje djelatnika

Obustaviti sredstva zavoda za obavljanje

Zabraniti rad zdr ustanove

Zabraniti samostalni rad djelatniku

Pokreniti postupak za oduzimnaje licence

Utvrivanje uzroka smrti

Mora se utvrditi vrijeme i uzrok

Vrijeme i uzrok smrti utvruje dr med, iznimno drugi zdr radnici

Pokop nakon proglasa smrti, u roku 24-48 h

Obdukcija

Smrt prouzroena kazenim dijelom

Ako to zahtijevaju epidemioloki razlozi

Na zahtjev umrle osobe

Kada osoba umre u zdr ustanovi

Uz suglasnost ravnatelja ustanove na prijedlog obitelji i suglasnost patologa obdukcija se ne mora provesti

Kada se obdukcija mora izvriti ako je osoba umrla u zdr ustanovi? Neprirodna smrt, smrt nepoznatog uzroka

Smrt nastala za vrijeme dg ili th postupka

Ako je smrt nastupila unutar 24 h od dolaska u bolnicu

Ako je osoba sudjelovala u klinikom ispitivanju lijeka

KOMORE

1. to su komore

Strune organizacije sa svojstvom pravne osobe

Ulanjenje je obvezno

Status pravne osobe stijee upisom u sudski registar

2. Tko se udruuje u komore i zato

Zdravstveni radnici VSS, prvostupnici i SSS

Radi ostvarivanja svojih interesa

3. Koje komore postoje i tko su osnivai1Hrv lijenika komora Med fakultet Sveuilita Zg

Hrv lijeniki zbor

2Hrv stomatoloka komora Stom fakultet Sveuilita Zg

Hrv lijeniki zbor

3Hrv ljekarnika komora Farm-biokem fakultet Sveuilita Zg

Hrv famaceutsko drutvo

4Hrv komora med biokemiara Farm-biokem fakultet Sveuilita Zg

Hrv drutvo med biokemiara

5Hrv komora med sestara

Hrv komora primalja

Hrv komora fizioterapeuta

6Ostale komore

Komore se osnivaju uz suglasnost ministra

4. Koje poslove obavlja komora?

Vodi registar svojih lanova

Zastupa interese svojih lanova

Izdaje, obnavlja i oduzima odobrenja za samostalni rad (licenca)

Daje miljenja:

Ministastvu za poetak rada privatne prakse/zdr ustanove

Za rad zdr djelatnika izvan punog radnog vremena u zdr ustanovi odnosno za rad prvitanih zdr djelatnika u zdr ustanovi

Daje struno miljenje kod pripreme propisa

Utvruje cijenu zdr usluga za privatnu praksu koji nemaju ugovor sa Zavodom Nadzire provoenje naela medicinske etike i deontologije i poduzima mjere ako doe do njihova krenja

Sudjeluje pri utvrivanju stabdarda i normativa zdr usluga

5. Ima li komora statut? Tko ga odobrava?

Da. Suglasnost daje ministar zdravstva. TEMELJNA DRAVNA OBILJEJA 1. GRB

2. ZASTAVA

3. HIMNA

4. ZASTAVA PREDSJEDNIKA

5. LENTA PREDSJEDNIKA

1. Grb RH Povjesni hrvatski grb u obliku tita

Podjeljen u 25 crvenih i bijelih (sivih) polja

Prvo polje je crveno

Iznad tita je kruna u kojoj je smjeteno 5 manjih titova s povjesnim grbovima

Obrubljen crvenom crtom

Povijesni grbovi na kruni:

1. Najstariji poznati grb Hrvatske (plavo polje, uta esterokraka zvijezda s bijelim mjesecem)

2. Grb Dubrovake republike (na modrom polju dvije crvene grede)

3. Dalmatinski grb (na plavom polju tri okrunjene leopardove glave)

4. Istarski grb (na modrom polju uta koza okrenuta ulijevo s crvenim papcima i rogovima)

5. Slavonski grb (na plavom polju dvije poprene bijele grede, izmeu crveno polje s kunom, gore esterokraka zvijezda)

Grb se koristi U sastavu peata i igova dravnih organa;

U slubenim natpisima;

Na zgrdama dravnih organa i javnih tijela;

Na slubenim aktima;

Na diplomama i svjedodbama;

U drugim prilikama utvrenim zakonom

2. Zastava RH Tri vodoravno poloene boje

Grb RH u sredini

Kruna grba ulazi u crveno polje

Donji (zaobljeni) dio grba ulazi u plavo polje

Omjer duina:irina je 2:1Zastava se koristi Stalno na zgradama dravnih organa

U dane praznika RH

U dane alosti na pola stijega

U drugim prilikama3. Himna RH Lijepa naa domovino, Antun Mihanovi

Prvi puta tiskana pod naslovom Horvatska domovina u Danici 1835. godine

Uglazbio ju je Josip Runjanin 1846. godine

Prvi puta pjevana kao hrvatska himna 1891. godine na izlobi Hrvatsko-slavonskog gospodarskog drutva u Zagrebu

Himna se izvodi Na poetku zasjedanja Sabora

Pri slubenom dolasku u RH (i ispraaju)

U drugim prilikama

4. Zastava predsjednika RH Kvadratnog oblika, obrubljena tankim rubom crvenih i bijelih polja

U sredini na modroj podlozi je znak u obliku povijenog hrvatskog grba

Oko tita vijenac medaljona (povijesni hrvatski grbovi, s lijeva na desno kao i kod grba)

S medaljona se pruaju ute, crvene i bijele linije Iznad tita je vrpca s bojama RH, zaltnim slovima u sredini napisano RH

Istie se:

Na zgradi slubenih predsjednikih prostorija

Na prometnom sredstvu u kome se vozi predsjednik

U drugim sveanim prilikama

5. Lenta predsjednika RH Znak predsjednike asti

ini je trobojnica obrubljena zlatnim rubom koji je s lijeve strane ukraen izvezenim zlatnim hrastovim granicama, a s desne masline

Nosi se dijagonalno (rame struk)

Kod struka se kopom spaja s drugim krajem

Kopa je kvadratnog oblika, obrubljena zlatnim pleterom, na sredini polja isti natpis RH kao na zastavi predsjednika RH

Predsjednik nosi lentu u sveanim prigodama

Dan dravnosti

Pri predaji priznanja

Kod akreditacije diplomatskih predstavnika

Druge prilike

USTAV REPUBLIKE HRVATSKE ...prema pitanjima koja su se pojavljivala na prolim rokovima...

to je Ustav?

Temeljni dravni akt kojim se uspostavlja politiki i pravni poredak drave

Ustav RH stupio na snagu 22.12.1990.

Ustavna definicija RH RH je jedinstvena i nedjeljiva drava

Ne doputa federalizaciju

Jedinstveni oblik vlasti na cijelom podruju

RH je demokartska i socijalna drava

Prema funkcioniranju vlasti i prema pravima

Vlast proizlazi iz naroda i njemu pripada

Suverentitet RH

Suverenitet oznaava vrahovnu izvrnu mo nad nekim geografskim podrujem

Suverenitet RH je nedjeljiv

neotuiv

neprenosiv Temeljne vrednote (temeljna prava ovjeka)

Sloboda

Jednakost

Nacionalna ravnopravnost

Ravnopravnost spolova

Mirotvorstvo

Socijalna pravda

Potivanje prava ovjeka

Nepovredivost vlasnitva

Ouvanje prirode i ovjekova okolia

Vladavina prava

Demokratski viestranaki sustav

Trodioba vlasti

Zakonodavna vlast

Sabor RH

Izvrna vlast

Vlada RH

Sudbena vlast

Sudovi

Naelo vladavine prava

Svaki zakon u RH mora biti u skladu sa Ustavom

Svaki propis u RH mora biti u skladu sa zakonom i Ustavom Oruane snage

Oruane snage RH itete njen suverenitet i neovisnost

Mogue je da preu granice RH, ali samo uz odluku Sabora

Promjene granice RH

Promjene granice RH mogu se mijenjati samo na temelju odluke Sabora

Temeljna prava

Jednakost pred zakonom

Ravnopravnost svih naroda i manjina

Zabrana suspenzije ustavnih odredbi

Pravo na albu

Osobne i politike slobode i prava

Svako ivo bie ima pravo na ivot

U RH nema smrtne kazne

Nepovredivost ovjekove slobode i osobnosti

Zabrana zlostavljanja

Svi su dravljani i stranci jednaki pred sudom

Odvjetnitvo svima osigurava pravnu pomo

Svatko je nevin, dok se ne dokae krivnja

Nepovredivost doma...

Gospodarska prava

Pravo vlasnitva

Poduzetnika i trina sloboda

Mogue ogranienje ili oduzimanje vlasnitva u interesu RH

Pravo na rad i slobodu rada

Pravo na zaradu, tjedni i godinji odmor

Socijalna prava Slabim, nemonim, nesposbnim za rad, nezaposlenima i nezbrinutim osobama drava osigurava pravo na pomo

Posbna skrb za invalide te hrvatske branitelje, hrvatske ratne vojne inavlide te obitelji poginulih hrvatskih branitelja

Radnika prava

Svatko ima pravo na rad i slobodu rada

Svatko bira poziv i zaposlenje

Zaposleni imaju pravo na zaradu

Svaki zaposleni ima pravo na tjedni i godinji plaeni odmor i druga prava iz Zakona o radu

Zaposleni mogu osnivati sindikate

Pravo na trajk

Tko sve ima imunitet

Saborski zastupnici

Predsjednik RH

Puki pravobranitelj

Sudci

Hrvatski sabor Predstavniko tijelo graana

Nositelj zakonodavne vlasti

100 do 160 zastupnika

Mandat 4 godine (neposredno, tajno glasanje)

Jedan predsjednik

Jedan ili vie potpredsjednika

Parlamentarni izbori Izbori zastupnika za Sabor

Svake 4 godine

Najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili rasputanja

Prvo zasjednje nakon izbora najkasnije 20 dana od izbora

Saborski zastupnici

Nemaju obvezujui mandat

Primaju novanu naknadu

Imaju imunitet

Saborski imunitet

Ne mogu biti prozvani na kazenu odgovornost, biti kanjen ili zatvoren

Ako sabor odobri, zastupnik moe biti kazneno gonjen

Ako nije na okupu, onda to moe uiniti mandatno-imunitetno povjerenstvo, ali potrebna potvrda im Sabor pone s radom

Osim ovoga, zastupnik moe biti kanjeno gonjen ako je uhvaen u kaznenom djelu za koji je pretviena zatvorska kazna vie od 5 godina

Zasjednje sabora

Redovno dva puta godinje

15.01.-15.07.

15.09.-15.12.

Izvanredno, na zahtijev:

Predsjednika Republike

Predsjednika Vlade

Veine zastupnika

Djelokrug rada sabora

Odluuje o donoenju i promjeni Ustava

Donosi zakone

Donosi dravni proraun

Nadzire rad Vlade RH

Donsi akte kojima se izraava politika Sabora

Odluuje o promjenama granice

Raspisuje referendum

Donoenje odluka u Saboru Veinskim glasovanjem

Dvotreinskim glasovanjem:

Pitanje granice

Pitanje prava nacionalnih manjina

Prava ljudskih sloboda

Izborni sustav

Prijelaz granice Oruanih snaga

Lokalna samouprava

Tko ima pravo predlagati zakon?

Zastupnik

Klubovi zastupnika

Radna tijela sabora

Vlada RH

Referendum

Neposredno odluivanje naroda

Referendum raspisuje Sabor

Ako procjeni da je to u interesu

Na zahtjev min 10% ukupnih biraa u RH

Na referendumu odluka se donosi veinom biraa koji su pristupili

Odluka referenduma je obvezatna

Hrvatski sabor moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava Republike Hrvatske, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga. Hrvatski sabor e raspisati referendum ako to zatrai 10 posto od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj.

Predsjednik Republike moe na prijedlog Vlade Republike Hrvatskei uz supotpis predsjednika Vlade Republike Hrvatske raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava Republike Hrvatske ili o drugom pitanju za koje dri da je vano za neovisnost i opstojnost Republike Hrvatske.

Dravni referendum mora se raspisati radi donoenja odluke o udruivanju Republike Hrvatske u savez s drugim dravama.Proces izglasavanja zakona

Sabor donosi zakon

Zakon ide kod Predsjednika na proglas

Ako predsjednik smatra da zakon nije u skaldu s Ustavom daje ga Ustavnom sudu na provjeru ustavnosti

Zakoni se objavljuju u Nardonim novinama

Na snagu stupa 8 dan od njegove objave ako nije drugaije odreeno

Dravni proraun

Obuhvaa dravne prihode i rashode

Donosi ga Sabor veinom zastupnika

Ako od prijedloga do izglsanja proe vie od 120 dana pada Vlada!

Puki pravobranitelj

Opunomoenik hrvatskog sabora za promicanje i zatitu ljudskih prava i sloboda

titi ustavna i zakonska prava prava graana u postupku pred dravnom upravom

Bira ga Sabor na mandat od 8 godina

Predsjednik RH

Predstavlja i zastupa RH

Odgovoran za:

Stabilnost dravne vlasti

Neovisnost i suverenitet RH

Biranje predsjednika

Neposredno i tajno glasanje

Bira se na mandat od 5 godina

Moe najvie imati dva mandata

Bira se veinom biraa (vie od 50%)

Ako u prvom krugu nitko nema vie od 50% ide se na drugi krug i to dva kandidata s najveim brojem glasova

Izbori se vre najmanje 30, a najvie 60 dana prije isteka mandata

Sprijeenost predsjednika

Kraa sprijeenost

Predsjednik povjerava se dunost predsjedniku Sabora

Dua sprijeenost, bolest, nesposobnost

Ulogu predsjednika preuzima predsjednik Sabora temeljem odluke Ustavnog suda

Smrt predsjednika

Ulogu preuzima predsjednik sabora, novi izbori moraju u roku od 60 dana od preuzimanja dunosti

Kada predsjednik sabora obnaa dunost predsjednika drave i potpisuje proglas zakona, akt supotpisuje predsjednik Vlade

Djelokrug rada predsjednika

Raspisuje parlamentarne izbore i saziva prvu sjednicu sabora (konstituirajua)

Povjerava mandat za sastavljanje Vlade

Daje odlikovanja i priznanja

Sudjeluje u vanjskoj politici (dipolamcija)

Vrhovni zapovjednik Oruanih snaga RH

Imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike

Objavljuje rat i mir

Predsjednik moe raspustiti Sabor

U kojim situacijama

Na prijedlog Vlade

Izglasavanje nepovjerenja Vladi

Ako u roku 120 dana ne donesu proraun

Kome je odgovoran predsjednik

Predsjednik je odgovoran za povredu Ustava

Predsjednik odgovara Ustavnom sudu

Postupak za pokretanje odgovornosti Predsjednika moe pokreniti Sabor dvotreinskom veinom

Imunitet predsjednika

Isto kao i saborski zastupnik, predsjednik RH ima imunitet (ista pravila)

Vlada RH

Obavlja izvrnu vlast u RH

Vladu ini:

Predsjednik Vlade

Jedan ili vie potpredsjednika

Ministri

Sastavljanje Vlade

Predsjednik odreuje mandatara nakon izbora

Mandatar odluuje o sastavljanju Vlade te u roku od 30 dana mora izai pred Sabor, predstaviti Vladu te plan i program

Tada se vri glasanje o povjerenju

Vlada stupa na dunost kada joj ukae povjerenje veina saborskih zastupnika

Ako mandatar ne sastavi Vladu unutar 30 dana... Predsjednik mu daje jo 30 dana

Ako ni tada nema sastava Vlade ili ne dobije povjerenje Sabora, Predsjednik daje mandatarsku funkciju drugoj osobi

Ako ni tada nema sastava Vlade, Predsjednik formira privremenu Vladu i raspisuje nove izbore

Djelokrug rada Vlade Predlae zakone i druge akte Saboru

Predlae dravni proraun

Donosi zavrni raun

Provodi zakone i odluke Sabora

Vodi vanjsku i unutarnju politiku

Brine se o gospdarstvu, zdravstvu i socijali...

Kome je odgovorna Vlada

Vlada za svoj rad odgovara Saboru

Pitanje povjerenja Vladi

Na prijedlog 1/5 zastupnika, na prijedlog predsjednika Vlade

Nakon prijedloga mora proi 7 dana do rasprave i glasanja

Odluka se donosi veinom zastupnika

Vladi izglasano nepovjerenje

Podnosi se ostavka

Ako se u 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i lanovima, Predsjednik Sabora obavjetava Predsjednika RH

Predsjednik potom rasputa Sabor i raspisuje izbore

Sudbena vlast

Sudbenu vlast provode SUDOVI

Sudbena vlast je samostalna i neovisna

Sude na temelju Ustava, zakona i meunarodnih ugovora

Vrhovni sud RH

Najvii sud u RH

Osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost graana

Predsjednik Vrhovnog suda

Bira ga i razrjeuje Sabor

Na prijedlog Predsjednika uz prethodno miljenje Ope sjednice Vrhovnog suda i nadlenog saborskog odbora

Mandat na 4 godine

Sudci

Obnaaju sudaku dunost

Imaju imunitet u skaldu sa zakonom

Sudaka dunost je stalna

Razrjeenje sudaca:

Ako sam to zatrai

Trajno izgubi sposbnost obavljanja dunosti

Osuen za kazneno dijelo

Teko stegovno dijelo

Kad navri 70 godina

Dravno sudbeno vijee

Osigurava samostalnost i neovisnost sudova

Imenuje i razrjeava sudce

Odluuje o stegovnoj odgovornosti sudaca

11 lanova, mandat na 4 godine

Dravno odvjetnitvo RH (DORH)

Samostalno i neovisno pravosudno tijelo

Zatita Ustava i zakona, zatita imovine RH

Glavnog dravnog odvjetnika predlae Vlada, a imenuje Sabor na mandat od 4 godine

Zamjenike glvanog dravnog odvjetnika bira Dravno odvjetniko vijee

Ustavni sud RH

ini ga 13 sudaca koje bira Sabor 2/3 veinom

Mandat sudca Ustavnog suda traje 8 godina

Ustavni sud bira predsjednika na 4 godine

Sudci Ustavnog suda ne mogu obnaati druge dunosti

Sudci Ustavnog suda imaju imunitet

Djelokrug Ustavnog suda

Ocjenjuje ustavnost zakona

Ocjenjuje suglasnot drugih propisa s Ustavom

Ocjenjuje na temelju ustavnih tubi

Rjeava sukob nadlenosti izmeu zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti

Odluuje o odgovornosti Predsjednika

Mjesna, lokalna i podruna (regionalna) samouprava

Pravo na ove oblike samouprave osigurava se temeljem lokalnih i mjesnih izbora

Mjesna samouprava

Mjesni odbori, gradske etvrti

Lokalna samouprava

Opine i gradovi

Podruna (regionalna) samouprava

upanije i grad Zagreb

Domena mjesne, lokalne i regionalne samouprave

kolsko

Zdravstvo

Socijalna skrb

Turizam

Kultura

Gospodarski razvoj

Prometna infrastruktura

Urbanistiko planiranje

Ostale napomene

Jednice mjesne, lokalne i regionalne samouprave donose Statut i druge akte u skaldu sa zakonom

Imaju pravo na vlastite prihode iz dravnog prorauna

Meunarodni ugovori

Sklapanje i potpisivanje meunarodnih ugovora je u nadlenosti:

Hrvatskog sabora

Predsjednika RH

Predsjednika Vlade

Sabor potvruje meunarodne ugovore koji:

Trae izmjene zakona

Koje RH financijski zaduuju

Su vojne i politike naravi

Meunarodne ugovore koji ne podlijeu potvrivanju Sabora sklapa Predsjednik na prijedlog Vlade ili Vlada RH

Udruivanje i razdruivanje

1. Prijedlog pokretanju udruivanja

1/3 zastupnika, predsjednik, vlada

1. Izglasavanje u Saboru (dvotreinsko)

2. Referendum

Nacionalne manjine

Ustavom se jami ravnopravnost svih manjina

Osigurava se pravo posebnog biranja svojih zastupnika u Sabor

Jami se sloboda izraavanja, slobodno sluenje svojim jezikom i pismom te kulturna autonomija

Tko je posebno tien Ustavom?

Obitelj

Maloljetnici

Djeca bez roditelja

Nepovredivost doma

Dom je nepovrediv

Pretraivanje doma ili drugog prostora mogue je samo temeljem sudskog naloga

Pri pretrazi obvezno prisutan vlasnik i dva svjedoka

U posebnim okolnostima mogue je pretraivanje i bez sudskog naloga

Pravo na biranje

Svaka punoljetna osoba

U RH se bira:

Parlamentarni izbori

Predsjedniki izbori

Lokalni izbori

Mjesni izbori

Izbori za EU parlament

Granice RH Granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Sabora i to dvotreinskom veinom

Prijenos suvereniteta

?

ZAKON O RADU1. Najnia dob za zaposlenje

15 godina

Ako je osona 15-18 godina i pohaa obvezno osnovno obrazovanje ne moe

Ako ima manje od 15 god moe, ali uz odobrenje inspektora rada (ne na poslove koje ugroavaju rast, razvoj ili udoree)

2. to sadri ugovor o radu

Imena stranaka, adresu, sjedite

Naziv radnog mjesta, opis radnog mjesta

Mjesto rada, ako ima vie lokacija navesti

Poetak rada, trajanje ugovora

Otkazni rok, trajanje godinjeg odmora, nain obranuna plae, visina plae...

3. Kada se skala ugovor o radu na odreeno

Sezonski polovi, zamjena radnika, poveani obujam posla

4. Ugovor o radu

Pisani dokument izmeu poslodavca i radnika kojim se definiraju osonovni odnosi

Vrste: ugovor na odreeno, ugovor na neodreeno

5. Kako se definira radni odnos

Odnos izmeu poslodavca i radnika koji se zasniva na ugovoru o radu

6. Kad prestaje ugovor o radu

Smrt radnika

Nakon isteka ugovora (ako je na odreeno)

Ako radnik ispunjava uvjete za neki oblik mirovine

Spotazumnim otakazom izmeu poslodavca i radnika

Otkazom

Odlukom nadlenog suda 7. Godinji odmor

Odmor koji je zakonom propisan, a na kojeg imaju pravo sve zaposlne osobe u kontinuitetu od najmanje 6 mj (ako je bilo prekida ne smije biti dui od 8 dana)

Najmanje trajanje godinjeg odomora je 24 neradna dana

8. Kako se odreuje plaa

Ako postoji kolektivni ugovor onda je utvrena njime

Ako nema kolektivnog ugovora onda pravilnikom o radu (obvezan ako ima vie od 20 uposlenika)

Ako nema pravilnika o radu, onda kako je napisano u ugovoru u radu

Ako nema u ugovoru o radu onda se isplauje primjerena plaa (koju ako ne mogu odluiti, odluuje sud).

9. Rad maloljetnika/zatita maloljetnika na radu

Maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, razvoj ili udoree (te poslove propisuje ministar posebnim pravilnikom)

Takoer, poslodavac ne smije zaposliti maloljetnika na posao koji zahtjeva prethodno utvrivanje sposobnosti bez toga utvrivanja sposobnosti (poslove propisuje ministar posebnim pravilnikom)

10. Zabrana rada maloljetnika (na kojim poslovima ne smije raditi maloljetnik)

Ministar posbenim pravilnikom utvruje poslove na kojima se ne smiju zapoljavati maloljetnici (poslovi koji utjeu na sigurnost, zdravlje, razvoj ili udoree)

11. to ene ne smiju raditi

Teke fizike poslove, poslove pod morem ili zemljom

Poslove koji bi na bilo koji nain mogli ugroziti zdravlje ene ili njenog djeteta ako je trudna

12. Vrste odmora

Stanka, dnevni odmor, tjedni odmor, godinji odmor

13. Vrste otkaza

Redovni, izvanredni, otak s ponudom izmjene ugovora

14. Tko ne moe dobiti otkaz?

ene za vrijeme trudnoe

Roditelj za vrijeme koritenja rodiljnog dopusta

Roditelj koji koristi dopust na skraeno radno vrijeme

Roditelj koji koristi dopust za njegu djeteta s potekoama u razvoju

15 dana nakon prestanka koritenja ovih prava

15. Otkazni rok trajanje

Najmanje 2 tj, najvie 3 mj

Ispotovati kako je navedeno u ugovoru o radu, ako ne drati se zakonske odredbe

16. Redovni otkaz vrste

Poslovno uvjetovan: prestanak potrebe za obavljanjem posla, gospodraske, tehnike i sl situacije; poslodavac ne smije nakon toga na isto radno mjesto zaposliti radnika sljedeeih 6 mjeseci

Osobno uvjetovan: radnik nije u mogunosti uredno izvravati svoje radne obveze (gubitak poslovne sposobnosti), samo ako poslodavac ne moe radnika zaposliti na drugo mjesto

Uvjetovan skrivljenim ponaanjem radnika: uslijed krenja obveza iz radnog odnosa (kanjenje, izostajanje i sl.), prije otkaza obvezno pismeno oitovanje

17. Izvanredni otkaz

Otakz koji se daje uslijed teke povrede obveze radnog odnosa, mora se dati u vremenu od 15 dana od saznanja o povredi obveze

Nema otpremnine

18. Otakz s ponudom izmjenjeng ugovora o radu

Poslodavac daje otkaz i istovremeno predlae sklapanje novog ugovora o radu s izmjenjenom uvjeta; radnik se mora oitovati u roku 8 dana

19. Program zbrinjavanja vika radnika kada je duan, a kada svakako mora

DUAN: ako ima vie od 20 zaposlenika i planira otpustiti vie od 10% zaposlenika, a najmanje 5 u sljedeih 6 mj

MORA: ako planira otpustiti vie od 20 zaposlenika u sljedeih mjesec dana

20. Probni rad

Rad koji obavlja radnik prije skalpanja ugovora o radu s ciljem provjere poslovne sposobnosti radnika za radno mjesto

21. Vrste dopusta plaeni i neplaeni

Plaeni dopust: osoba ne mora doi na radno mjesto i taj dan raditi, a za to dobije plau; najvie 7 dana u godini (struno usavravanje, obiteljski dogaaji, darivanje krvi)

Neplaeni odpust: dopust radnik da ne doe na radno mjesto, ali za taj dan nee biti plaen

22. Noni rad

Od 22 do 6 h; u poljoprivredi od 22 do 5 h

Za maloljetnike u industriji od 19 do 7 h; izvan od 20 do 6h

23. Sindikati

Sindikat je udruga zaposlenika koju moe osnovati najmanje 10 punoljetnih poslovno sposobnih zaposlenika

Oni se mogu udruivati

24. Otpremnina

Na otpremninu ima pravo radnik koji je radio 2 godine neprekidno, a otkaz nije skrivljen ponaanjem radnika

Obraun: namjanje 1/3 prosjene plae a najvie 6 prosjenih plaa (prosjek plaa u zadnja tri mjeseca) za svaku navrenu godinu staaPAGE 1