1

2

Izdava:

Mrea mladih Hrvatske

Urednice:

Monika Rajkovi

Emina Buinki

Autori:

Martina Horvat & I.

Monika Rajkovi & D.O.

Ankica Mili & T.O.

Julija Kranjec & A.A.

Zorana Uzelac

Sunana Kusturin & N.N.

Lektura i korektura:

Tomislav Fresl

Dizajn i tisak:

ACT Printlab d.o.o., akovec

Rujan, 2012.

ISBN 978-953-7805-09-8

CIP 813 801

Stavovi autora/ica ne odraavaju stavove Mree mladih Hrvatske.

Tiskanje ove publikacije omogueno

je temeljem financijske potpore

Gradskog ureda za socijalnu

zatitu i osobe s invaliditetom.

3

Uvod

Monika Rajkovi & D.O. Romski narod i ljudska prava

Ankica Mili & T.O. Mladi u udomiteljskim obiteljima

Martina Horvat & I. Mladi s problemima u ponaanju

Julija Kranjec & A.A. Izbjeglice

Zorana Uzelac Mlade osobe Nezaposleni i mladi

s invaliditetom

Sunana Kusturin & N.N. Mladi iz djejih i

odgojnih domova

Istraivanje Ambidekster kluba razliiti aspekti

ivota i socijalne iskljuenosti mladih u Dubravi

4

6

14

23

34

43

49

58

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

4

Iako ljudska prava i temeljne slobode pripadaju svakoj osobi

time to je roena kao ljudsko bie, u naem su drutvu ona esto tee

ostvariva pojedinim drutvenim skupinama. Mladi iz tih drutvenih

skupina su dodatno ugroeni i izloeni opasnosti od socijalne iskljue-

nosti. U publikaciji Sluaj: mladi strunjakinje iz razliitih podruja

djelovanja ispitale su stupanj zadovoljavanja pojedinih kategorija ljud-

skih prava i socijalne ukljuenosti (iskljuenosti). Kategorije su sljede-

e: ljudska prava (pravo na obrazovanje, pravo na sudjelovanje, pravo

na informiranje, pravo na vlastiti identitet - kultura, jezik, tradicija),

pristup uslugama zdravstvene i socijalne skrbi, pristup zapoljavanju,

pristup prijevozu, pristup informacijsko-komunikacijskim tehnologija-

ma, pristup stanovanju, drutveno-politika participacija (mogunost

sudjelovanja, motivacija za sudjelovanjem), financijska situacija. Sku-

pine koje smo prepoznali kao posebno rizine za socijalno iskljuene

i kojima smo se bavili u ovoj publikaciji jesu: izbjeglice, mladi izali iz

djejih i odgojnih domova, mladi s invaliditetom, mladi Romi, mlade

nezaposlene osobe, mladi iz udomiteljskih obitelji te mladi poinitelji

kaznenih dijela. U radu smo nastojali osim teorijske razrade problema

pojedine skupine i statistikih podataka koji ukazuju na isto, ukljuiti

same mlade pripadnike te skupine razgovorom s njima i prezentira-

njem njihovog kuta gledita teorijskih problema.

5

6

Autori: Monika Rajkovi, magistra pedagogije & D.O.

Udruga: Mrea mladih Hrvatske

Uvod

Romski narod diljem svijeta prvenstveno odreuju dva aspekta:

njihova specifina kultura i neprihvaanje te kulture od strane domi-

nantne drutvene grupe. Drave u kojima Romi ive o njima ne vode

pouzdanu statistiku. Prema najnioj i najvioj procjeni strunjaka, nji-

hov bi se broj u Europi mogao kretati izmeu 7,5 i 14,5 milijuna (Pe-

rotti, 1995.). Romi su nastanjeni u Republici Hrvatskoj ve vie od est

stoljea. U popisu stanovnitva iz 2001. godine navodi se da u Hrvat-

skoj ivi 9 463 Roma, no pretpostavlja se da je taj broj mnogo vei.

Mnogo godina brojne su nacije utjele o postojanju Roma i nji-

hovoj specifinoj situaciji. Takvo ignoriranje je pomoglo u iskljui-

vanju te nacionalne manjine iz politikog, ekonomskog, kulturnog i

drutvenog ivota drava u kojima ona ivi. Jaz nastao diskriminacijom

i osporavanjem prava i sloboda romskom narodu ne moe biti odriv u

demokratskoj Europi pa se 1990-ih djelovanje brojnih svjetskih i europ-

skih organizacija usmjerava na rjeavanje pitanja Roma. Vijee Europe

je jedna od vodeih organizacija koje se bave problematikom Roma te

u sklopu svoga rada donosi niz dokumenata i preporuka kojima nastoji

utjecati na razumijevanje Roma i poboljanje kvalitete njihova ivota.

Neki od opih dokumenata koji tite ljudska prava i slobode manjina

su: Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskrimina-

cije (1965.); Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima

(1992.); Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina (1994.) -

prvi meunarodni sporazum o etnikim grupama. Ovim se dokumen-

tom drave stranke obvezuju na to da e unaprjeivati uvjete nune

za razvoj manjinskih kultura i njihovog kulturnog naslijea te kljune

elemente njihovog identiteta, odnosno njihovu vjeru, jezik i tradiciju.

Prava manjina i manjinskih skupina u Republici Hrvatskoj titi

Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (2002.), Zakon o uporabi

7

jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj (2000.) te Zakon

o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (2000.).

Podruja u kojima su utvrene tekoe i rizici

Kao i u drugim dravama, Romi u Hrvatskoj najee govore neki

od dijalekata romskog jezika, ali i hrvatski jezik. Na hrvatskom jeziku

Romi se mogu sporazumijevati, no ne govore ga dobro.

Loe obrazovanje Roma uzrok je i posljedica njihova loeg ma-

terijalnog i zdravstvenog stanja, loih uvjeta stanovanja i izrazito viso-

kog postotka nezaposlenosti. Romi ive u loim stambenim uvjetima

to dovodi do njihova loeg zdravstvenog stanja i njihov ivotni vijek

ini izrazito kratkim u usporedbi s prosjenim ivotnim vijekom naroda

koji ih okruuju. Nestajanje tradicionalnih romskih zanimanja poput

kovaa, kotlara, koritara, trgovca konjima i slinih, dovodi do toga da

im nedostaju materijalna sredstva za ivot.

Jedan od glavnih ciljeva svih onih koji se zalau za prava Roma

jest ukljuiti to vie Roma, kako djece, tako i odraslih, u sve oblike for-

malnog obrazovanja od predkolskog do visokokolskog. Prema po-

pisu stanovnitva Republike Hrvatske iz 2001. godine, 55 posto eviden-

tiranih Roma starijih od 15 godina bilo je nepismeno. Nadalje, od 3 000

do 5 000 romske djece nije bilo obuhvaeno predkolskim odgojem, a

samo 27 posto upisanih romskih osnovnokolaca zavrilo je osnovnu

kolu. Podaci o srednjokolskom obrazovanju jednako su zabrinjavaju-

i. Ti nam podaci govore kako samo 7 posto romske populacije upie

srednju kolu, a tek polovica od tog broja je i zavri. Prema Izvjeu o

provoenju Akcijskog plana Desetljea za ukljuivanje Roma (2005.-

2015.) na poetku 2010./2011. godine u osnovne kole je upisano 4435

uenika/ica.

Akcijski plan Desetljea za ukljuivanje Roma (2005.-2015.)

u Hrvatskoj sadri niz mjera koje se tiu obrazovanja Roma od

8

predkolskog odgoja do visokokolskog obrazovanja. Jedna od

predvienih mjera jest stvaranje preduvjeta za smanjivanje bro-

ja razrednih odjela koje pohaaju samo Romi. Mjeoviti razredi

poboljavaju integraciju Roma te im omoguuju da svakodnev-

no komuniciraju na hrvatskom jeziku. Prema Izvjeu o provoe-

nju Akcijskog plana Desetljea za ukljuivanje Roma (2005.-2015.)

iz 2009./2010., kao i 2010./2011., broj razrednih odjela u kojima su

ukljueni samo romski uenici/ice je 44 (2008./2009. taj je broj bio 52).

Loa situacija po pitanju prava na obrazovanje Roma povlai za

sobom i niz drugih ljudskih prava koja su Romima uskraena: pravo

na sudjelovanje (u procesu donoenja odluka o njihovoj specifinoj

kulturi), pravo na informiranje (nepismenost Roma onemoguuje in-

formiranje putem danas glavnih medija), pravo na vlastiti identitet

(nepostojanje romske kulture u kolama dominantne kulture), pristup

zapoljavanju i stanovanju, pristup komunikacijsko-informacijskim

tehnologijama, nemogunost sudjelovanja u drutveno-politikim pro-

cesima donoenja odluka.

Studija sluaja

D.O. (1996.) uenica je 7. razreda osnovne kole. Nastavu od tre-

eg razreda pohaa po prilagoenom programu zbog uestalog izo-

stajanja sa nastave i tekoa u kolovanju. S godinama poveava se

broj neopravdanih sati. 6. razred zavrila je s 309 izostanaka, od ega

su 73 neopravdana sata.

Razred Broj neopravdanihZavrna ocjena na

kraju razreda2. 13 Dovoljan (2)

3. 70 Dobar (3)

4. 5 Dovoljan (2)

5. 43 Dobar (3)

6. 73 Dobar (3)

9

U koli se s njom provode aktivnosti: intenzivan rad sa socijalnim

pedagogom i strunim timom (2 puta tjedno), intenzivna suradnja s

roditeljima (2 puta mjeseno), pomo tijekom nastave (uitelj/ica, po-

monica u nastavi), suradnja s Centrom za socijalnu skrb te dodatni

odgojni postupci.

Uenica je dobila ukor i strogi ukor zbog neopravdanih sati. Ui-

telji/ice u svojim izvjeima s nastave zamjeuju tekoe u itanju i ne-

razumijevanje proitanog, ali je ponaanje na nastavi primjereno. U

specifinom sluaju potie se razvijanje socijalnih vjetina, radnih navi-

ka, poticanje razvoja vjetina itanja i pismenog izraavanja te osnove

raunanja.

D.O. tek je nedavno ula u kategoriju mladih. Njezina ivotna

pria, iako je tek na poetku, ve sada je dosta predvidljiva. esto izo-

stajanje s nastave vodi ka potpunom naputanju kolskih klupa. kolski

sustav dominantne kulture ispljunuo je jo jednu mladu osobu koja

nee ostvariti svoje pravo na obrazovanje, vrlo se vjerojatno nee za-