zakljuČak - pula · (2) svi elementi na temelju kojih će se izdavati lokacijske dozvole i/ili...

Na temelju članka 61. Statuta Grada Pula – Pola («Službene novine grada Pule» br. 7/09,

16/09 i 12/11) i čl. 95. Zakona o prostornom uređenju i gradnji («Narodne novine Republike

Hrvatske» br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), Gradonačelnik Grada Pule dana 30.

listopada 2012. godine, donio je

ZAKLJUČAKo Izmjeni i dopuni Zaključka o utvrđivanju konačnog prijedloga

Urbanističkog plana uređenja”Max Stoja”

I

U svrhu ishodovanja pozitivnog mišljenja Zavoda za prostorno uređenje Istarske županije,

ovim se Zaključkom mijenja Konačni prijedlog Urbanističkog plana uređenja “Max Stoja”

utvrđen Zaključkom o utvrđivanju Konačnog prijedloga Urbanističkog plana uređenja “Max

Stoja” (dalje u tekstu: Konačni prijedlog Plana), Klasa: 350-01/09-01/66, Urbroj: 2168/01-

03-02-0153-12-150 od 19. rujna 2012. godine.

II

Sastavni dio ovog Zaključka čine izmijenjeni i dopunjeni grafički prikazi:

list br.2.1.Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet

list br.4. Način i uvjeti gradnje

i dopunjene odnosno izmijenjene Odredbe za provođenje Urbanističkog plana uređenja”Max

Stoja”.

III

Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja.

Klasa: 350-01/09-01/66

Urbroj:2168/01-03-02-0153-12-161

Pula, 30. listopada 2012.

GRADONAČELNIK Boris Miletić

Obrazloženje Sukladno čl. 95. Zakona o prostornom ureñenju i gradnji («Narodne novine Republike Hrvatske» br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) (u daljnjem tekstu: Zakon), a na temelju Nacrta Konačnog prijedloga prostornog plana, Izvješća o javnoj raspravi i mišljenja iz čl. 94. istog Zakona, Gradonačelnik Grada Pule je donio Zaključak o utvrñivanju Konačnog prijedloga Urbanističkog plana ureñenja “Max Stoja”, Klasa:350-01/09-01/66, Urbroj: 2168/01-03-02-0153-12-150 od 19. rujna 2012. godine (u daljnjem tekstu: Plan). Po utvrñivanju Konačnog prijedloga Plana, prema odredbama čl. 98 Zakona, nositelj izrade dužan je za prostorni plan pribaviti suglasnost Župana odnosno tijela koje on ovlasti na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Zavoda za prostorno ureñenje županije, a sve prije donošenja prostornog plana. Povodom zahtjeva Nositelja izrade upućenog Zavodu za prostorno ureñenje Istarske županije (u daljnjem tekstu: Zavod), zaprimljeno je mišljenje ovoga tijela kojim su utvrñene neusklañenosti navedene u 8 točaka mišljenja, potreba njihovog usklañenja te dostave ispravljenog Plana radi pribavljanja pozitivnog mišljenja. U odnosu na navedeno održane su konzultacije predstavnika Zavoda, Stručnog izrañivača i Nositelja izrade u pogledu razjašnjenja pojedinih stavki iz prethodno navedenog mišljenja (o čemu postoji službena korespodencija) te su usaglašeni stavovi o potrebi izmjene Plana u slijedećim djelovima:

� kartografski prikaz list 4. „Način i uvjeti gradnje“ dopuniti će se s udaljenostima grañevnog pravca od regulacijskog na lokacijama gdje to nedostaje uz dopunu točke 0.14. stavak 3 riječima “od regulacijskog pravca”

� u tekstualnom dijelu Plana u Odredbama za provoñenje korigirati će se točka 0.18. stavak 2. sukladno čl. 2 Pravilnika o jednostavnim grañevinama i radovima (NN 21/09, 57/10, 126/10, 48/11 i 81/12).

� u tekstualnom dijelu Plana u Odredbama za provoñenje dopuniti će se točka 0.20. stavak 1. tekstom „površine do 12 m2“

� kartografski prikaz list 2.1.Promet dopuniti će se na način da će se uz naziv “prometnice” dodati tekst “(ostale ulice)” uz korekciju oznake profila 1-1 u dijelu obuhvata na kojem se uz granicu nalaze grañevine na način da se isti definira kao poprečni profil 2-2.

� u tekstualnom dijelu Plana u Odredbama za provoñenje poglavlje 8. Postupanje sa otpadom dopuniti će se uvjetima za odvojeno skupljanje korisnog otpada na vlastitoj grañevnoj čestici.

� uz obvezne priloge Plana uvrñene Zakonom priložiti i Odluku o izradi Plana

Sukladno prethodnom mišljenju Zavoda, stručni izrañivač je izmijenio i dopunio Konačni prijedlog Plana.

Ovim Zaključkom se predlaže utvrñivanje Izmjena i dopuna Zaključka o utvrñivanju konačnog prijedloga Plana, a kako bi se na Konačni prijedlog Plana pribavilo pozitivno mišljenje Zavoda kao preduvijet za ishodovanje suglasnosti Župana odnosno tijela koje on ovlasti.

PROČELNIK Giordano Škuflić, dipl.ing.grañ.

U privitku: - Konačni prijedloga Plana usklañen s mišljenjem Zavoda - Mišljenje Zavoda, Klasa:350-03/09-02/09, Urbr:2163/1-20-01/9-12-06 od

11.10.2012. godine

Naziv prostornog plana:

Urbis 72 d.d., Sv. Teodora 2, HR-52100 Pula

Tel: +385 52 591200, 591 301

Fax: +385 52 591397

E-mail: [email protected]

www.urbis72.hr

Grad Pula Gradsko vijeće

Faza izrade: konačni prijedlog

TEKSTUALNI DIO (Odredbe za provoñenje) GRAFIČKI DIO Pula, rujan 2012.

Urbanisti čki plan ureñenja “Max Stoja”

2

Urbanisti čki plan ure ñenja “Max Stoja” Konačni prijedlog Grad Pula Broj ugovora: 6110/09 Godina: 2012.

Županija: Istarska županija Grad: Grad Pula Gradonačelnik: Boris Miletić

Naziv prostornog plana: Urbanistički plan ureñenja „Max Stoja“

Pravna osoba koja je izradila plan: Urbis 72 d.d. Pula

Direktor: Giankarlo Župić, dipl.ing.grañ.

Broj ugovora: 6110/09 Godina izrade: 2011-2012. Faza izrade: Konačni prijedlog

Koordinatori plana:

Grad Pula Gabrijela Lovrić-Cukon dipl.ing.arh. URBIS 72 d.d. PULA Dragan Radolović, dipl.ing.arh.

Odgovorni voditelj za izradu nacrta prijedloga plana:

Jasminka Peharda-Doblanović, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi plana:

Katja Regvat dipl.ing.arh Sergej Banović grañ.teh.

Planeri prometnica i infrastrukture:

Barbara Peruško, dipl.ing.grad. Senka Zarubica, dipl. ing.grañ. Smiljka Mamula, dipl.ing.el. Robert Milovan, dipl.ing.stroj.

3


Odluka o izradi Urbanističkog plana ureñenja „Max Stoja“

Službene novine Grada Pule, br. 3/09 i 4/11.

Odluka Gradskog vijeća Grada Pule o donošenju prostornog plana:

Službene novine Grada Pule, br.

Pečat Gradskog vijeća Grada Pule

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Pule:

Denis Martinčić

Javna rasprava objavljena: 30.05.2012 Javni uvid održan: 12.06. – 11.07.2012.

Pečat tijela odgovornog za provoñenje javne rasprave:

Odgovorna osoba za provoñenje javne rasprave:

Giordano Škuflić dipl.ing.grañ.

Suglasnost na prostorni plan prema članku 98. Zakona o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07,38/09 i 55/11, 90/11 i 50/12):

KLASA: UR.BROJ: od

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: Pečat nadležnog tijela:

4


SADRŽAJ TEKSTUALNI DIO: ODREDBE ZA PROVOðENJE 0. Opće odredbe 1. Uvjeti odreñivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 2. Uvjeti smještaja grañevina gospodarskih djelatnosti 3. Uvjeti smještaja grañevina društvenih djelatnosti 4. Uvjeti i način gradnje stambenih grañevina

5. Uvjeti ureñenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže 5.1.1. Javna parkirališta i garaže 5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine 5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže 5.3. Uvjeti gradnje komunalne i druge infrastrukturne mreže 6. Uvjeti ureñenja javnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i grañevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Postupanje s otpadom 9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10. Mjere provedbe plana 10.1. Obveza izrade detaljnih planova ureñenja

GRAFIČKI DIO: 1. Korištenje i namjena površina M 1:1000

2.1. Prometna , ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Promet

M 1:1000

2.2. Prometna , ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Telekomunikacije

M 1:1000

2.3. Prometna , ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Elektroenergetika – srednji napon

M 1:1000

2.4. Prometna , ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Elektroenergetika – niski napon

M 1:1000

2.5. Prometna , ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Elektroenergetika – javna rasvjeta

M 1:1000

2.6. Prometna , ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Plinoopskrba M 1:1000 2.7. Prometna , ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodoopskrba M 1:1000

2.8. Prometna , ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Odvodnja otpadnih voda

M 1:1000

3. Oblici i uvjeti korištenja M 1:1000 4. Način i uvjeti gradnje M 1:1000

5


ODREDBE ZA PROVOðENJE 0. OPĆE ODREDBE Točka 0.1.

(1) Urbanistički plan ureñenja „Max Stoja“ (dalje u tekstu: Plan) je dugoročni prostorno-planski dokument, koji u skladu sa ciljevima i zadacima utvrñenim važećim prostornim planovima šireg područja ( Prostorni plan ureñenja grada Pule “Službene novine Grada Pule 12/06 i Generalni urbanistički plan grada Pule “Službene novine Grada Pule 5a/08) i Odlukom o izradi Urbanističkog plana ureñenja „Max Stoja“ (“Službene novine Grada Pule“ 3/09 i 4/11.) utvrñuje smjernice za ureñenje, osnove uvjeta korištenja, ureñenja i zaštite prostora unutar područja njegova obuhvata.

(2) Planom se utvrñuju dugoročne osnove organiziranja i ureñivanja obuhvaćenog prostora u skladu sa ciljevima i zadacima društveno - gospodarskog razvoja, a posebno:

- osnovna podjela prostora po namjeni, s uvjetima njegovog ureñivanja, - sustav infrastrukturnih koridora i grañevina, te njihovo povezivanje sa

sustavom šireg područja, - mjere zaštite i unapreñenja okoliša i - mjere provedbe Plana.

Točka 0. 2.

(1) Plan je izrañen u skladu s odredbama Zakona o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07, 38/09 , 55/11, 90/11 i 50/12.) i Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

(2) Svi elementi na temelju kojih će se izdavati lokacijske dozvole i/ili akti kojima se odobrava grañenje, a koji nisu posebno navedeni u ovom Planu, odreñuju se na temelju odredbi važećeg prostornog plana šireg područja. Točka 0. 3.

(1) Plan se donosi za pretežito neizgrañeni dio grañevinskog područja površine cca 16,2 ha .

(2) Područje obuhvata Plana u cijelosti se nalazi unutar zaštićenog obalnog područja mora u skladu sa Zakonom o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07, 38/09 , 55/11 i 90/11).

(3) Područje obuhvata Plana u većem dijelu čini prostor bivšeg eksploatacijskog polja kamena vapnenca za koji je kao model oporavka krajobraza izabran model interpolacije arhitekturom.

(4) Granica obuhvata Plana je prikazana u grafičkom dijelu Plana list broj 1 „Korištenje i namjena površina“. Točka 0. 4.

(1) Uvjeti grañenja, rekonstrukcije, održavanja ili uklanjanja (u daljnjem tekstu : grañenje ) navedeni u ovom Planu, kao i oni iz važećeg prostornog plana šireg područja, predstavljaju temelj za izdavanje lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava grañenje.

6


(2) Na području obuhvata Plana ureñenje prostora, i grañenje grañevina na površini ili ispod površine zemlje kojim se mijenja stanje u prostoru mora biti u skladu s odredbama ovog Plana, važećeg prostornog plana šireg područja te posebnim uvjetima utvrñenim na temelju zakona i drugih propisa. Oblik i veli čina gra ñevne čestice Točka 0. 5.

(1) Oblik i veličina grañevne čestice odreñeni su imajući u vidu namjenu i vrstu grañevina čija se gradnja na toj čestici planira, prometnu površinu s koje se osigurava pristup na grañevnu česticu, susjedne grañevne čestice, konfiguraciju i druge karakteristike terena, posebne uvjete grañenja i druge elemente od značaja za odreñivanje oblika i veličine grañevne čestice.

(2) Oblik i veličina grañevnih čestica temeljene su na cilju iznalaženja prijedloga programa za buduće korištenje cjelokupnog prostora obuhvata Plana i grañevina pojedinaĉno.

(3) Radi očuvanja planskog koncepta oblik i veličina grañevnih čestica namijenjenih gradnji grañevina visokogradnje definirani su u grafičkom dijelu plana 4. „Način i uvjeti gradnje“.

(4) Veličina grañevne čestice je temeljena na cilju racionalnog korištenja zemljišta i proizlazi i iz uvjeta propisanih odredbama ovog Plana za površinu izgrañenosti (minimalnu i maksimalnu) i koeficijent izgrañenosti za pojedinu zonu sukladno prostornom razmještaju zona unutar obuhvata Plana datom u grafičkom dijelu plana list br. 4. „Način i uvjeti gradnje“.

(5) Granice grañevne čestice bilo kojeg namjeravanog zahvata u prostoru prema pristupnoj prometnoj površini (regulacijski pravci) moraju biti odreñeni na način da se prethodno utvrdi te uzme u obzir grañevna čestica odnosno prostorni položaj planirane prometne površine prema tlocrtnim elementima prometnice te elementima uzdužnog i poprečnog profila.

(6) Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava grañenje zbog konfiguracije terena, imovinsko-pravnih odnosa i katastra te radi utvrñivanja mikrolokacija prometnica kroz postupak izdavanja lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava grañenje moguća su manja odstupanja od granica grañevnih čestica predloženih u grafičkom dijelu Plana list br. 4 „Način i uvjeti gradnje“.

(7) Izuzetak od odredbi 3. stavka ove točke se odnosi na grañevne čestice koje će se formirati unutar površine stambene namjene za koje je veličina grañevnih čestica odredbama ovog Plana odreñena unutar minimalnih i maksimalnih veličina, dok će se oblik odreñivati u postupku izdavanja lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava grañenje temeljem općih uvjeta iz stavka 1. ove točke. Veličina i površina gra ñevine Točka 0. 6.

(1) Veličina i površina grañevine koja se gradi na grañevnoj čestici definirani su elementima:

- izgrañenosti grañevne čestice, - iskoristivosti grañevne čestice, - visine i broja etaža grañevine.

7


Točka 0.7 (1) Pod izgrañenošću grañevne čestice, se smatra vrijednost omjera izgrañene

površine zemljišta pod grañevinom i ukupne površine grañevne čestice. (2) Pod iskorištenosti grañevne čestice se smatra odnos ukupne (bruto) izgrañene

površine grañevine i površine grañevne čestice. (3) Izgrañenost i iskorištenost grañevne čestice se utvrñuju koeficijentom

izgrañenosti (k-ig) i koeficijentom iskorištenosti (k-is). (4) Planom su propisani maksimalni koeficijent izgrañenosti i iskorištenosti dok se

minimalni Planom posebno ne propisuju.

Točka 0. 8. (1) Izgrañenost grañevne čestice ovisi i odredbama ovog Plana propisanim

veličinama za površinu izgrañenosti za pojedinu zonu sukladno prostornom razmještaju zona unutar obuhvata Plana datom u grafičkom dijelu plana list br. 4. „Način i uvjeti gradnje“.

(2) Pod površinom izgrañenosti odnosno zemljištem pod grañevinom se prema ovim odredbama, smatra površina vertikalne projekcije svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova grañevine osim balkona, na grañevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju grañevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. Površina izgrañenosti se mora smjestiti unutar gradivog dijela grañevne čestice osim izuzetka utvrñenog odredbema ovog Plana. Točka 0. 9.

(1) Visina grañevine odreñuje se u odnosu na namjenu i druge specifičnosti grañevine, imajući u vidu specifičnu konfiguraciju terena.

(2) Najviša visina grañevine jest visina koja se mjeri od konačno zaravnanog i ureñenog terena uz pročelje grañevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.

(3) Ukupna visina grañevine koja se mjeri od konačno zaravnanog i ureñenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje grañevine do najviše točke krova (sljemena) može biti viša za najviše 3,20 m od najviše visine grañevine, dok je za grañevine sa ravnom krovnom konstrukcijom ona jednaka najvišoj visini grañevine.

(4) U svrhu realizacije planom postavljenog temeljnog koncepta savladavanja velike visinske razlike izmeñu gornjeg i donjeg platoa putem grañevina, Planom se uvodi pojam “grañevine poveznice”.

(5) Pod pojmom grañevine poveznice se podrazumijevaju grañevine koje povezuju gornji i donji plato terena, pa se toga te u svrhu osiguranja nastavka pješačke komunikacije sa gornjeg platoa, minimalno 20% površine krova tih grañevina mora izvesti kao prohodan ravni krov na koti okolnog terena gornjeg platoa. Točka 0. 10.

(1) Najveći broj nadzemnih etaža jest najveći broj korisnih nadzemnih etaža u svim presjecima grañevine, koji se odreñuje u odnosu na namjenu i druge specifičnosti grañevine, imajući u vidu postojeću i planiranu okolnu izgradnju.

8


(2) Nadzemnom etažom grañevine na ravnom terenu, prema ovim odredbama, smatra se i etaža kojoj je visinska razlika izmeñu donje kote stropne konstrukcije i najniže točke konačno zaravnanog terena neposredno uz grañevinu veća od 1,0 m, a na kosom terenu (nagib konačno zaravnanog terena cjelokupne grañevne čestice 10° ili 18% i više) etaža kojoj je visinska razlika izmeñu stropa i najniže točke konačno zaravnanog terena neposredno uz grañevinu veća od 2,0 m.

(3) Nadzemnom etažom grañevine, prema ovim odredbama, smatra se i potkrovlje pod kojim se podrazumijeva dio grañevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. Strojarnice dizala, strojarske instalacije (rashladni elementi za ubacivanje i izbacivanje zraka), te slični grañevni elementi ne smatraju se nadzemnom etažom.

(4) Sve grañevine ukolko je to moguće obzirom na specifičnost područja obuhvaćenog Planom u smislu konfiguracije i stanja terena, mogu imati jednu ili više podzemnih etaža.

Smještaj gra ñevina na gra ñevnoj čestici Točka 0. 11.

(1) Smještaj grañevine koja se gradi na grañevnoj čestici definiran je elementima: - gradivog dijela grañevne čestice, - grañevnog pravca.

Točka 0.12.

(1) Gradivi dio grañevne čestice kao pojam utvrñen posebnim propisom se odreñuje ovisno o obliku i veličini grañevne čestice, namjeni grañevine, visini i tipu grañevine, izgrañenosti susjednih čestica, te grañevnom pravcu i prirodnim uvjetima.

(2) Gradivi dio grañevne čestice grañevine visokogradnje odreñuje se tako da je grañevina s jedne ili više strana odreñena grañevnim pravcem, a od granice susjedne grañevne čestice prema uvjetima za udaljenost koji proizlaze iz primjenjene tipologije gradnje.

(3) Pod gradivim dijelom se prema ovim odredbama, smatra dio grañevne čestice u kojega se moraju smjestiti ortogonalne projekcije svih izgradnji na grañevnoj čestici i to osnovne grañevine i pomoćnih grañevina osim izuzetka utvrñenog u 2. stavku točke 4.4. ovih odredbi za provoñenje Plana.

(4) U gradivi dio grañevne čestice za grañevinu osnovne namjene ne mora se smjestiti izgradnja koja predstavlja ureñenje okućnice (grañevne čestice), kao što su npr. nenatkrivene terase te dijelovi grañevine kao što su vijenci, oluci, erte i slični elementi istaknuti do 50 cm izvan ravnine pročelja grañevine, te i drugi zahvati omogućeni ovim odredbama.

(5) Granice gradivih dijelova grañevnih čestica namijenjenih gradnji grañevina visokogradnje dati su u grafičkom dijelu Plana list broj 4. „Način i uvjeti gradnje“.

(6) Izuzetak od odredbi prethodnog stavka ove točke odnosi se na gradive dijelove grañevnih čestica namijenjenih gradnji grañevina stambene namjene koji se odreñuju temeljem odredbi 1,2,3, i 4 stavka ove točke.

9


Točka 0.13. (1) Na jednoj grañevnoj čestici može se graditi samo jedna osnovna grañevina. (2) Pod grañevinom iz prethodnog stavka smatra se i složena grañevina u smislu

definicije iz Zakona o prostornom ureñenju i gradnji. Točka 0. 14.

(1) Grañevni pravac odreñuje se imajući u vidu namjenu i vrstu grañevina, potrebu racionalnog korištenja zemljišta, prilaz s pristupne prometne površine, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, te naročito grañevne pravce susjednih postojećih ili planiranih grañevina visokogradnje.

(2) Položaj grañevnih pravaca dat je u grafičkom dijelu Plana list broj 4. „Način i uvjeti gradnje“.

(3) Izuzetak od odredbi prethodnog stavka ove točke su grañevni pravci grañevnih čestica namijenjenih gradnji grañevina stambene namjene koji se odreñuje na udaljenosti od minimalno 3 do maksimalno 15 m od regulacijskog pravca.

(4) U svrhu očuvanja prostorne dispozicije pojedinih grañevina u grafičkom dijelu plana list br. 4 „Način i uvjeti gradnje“ pojedinim su grañevnim česticama odreñena dva položaja obveznog grañevnog pravca.

(5) Prilikom izdavanja lokacijske dozvole i/ili akta kojima se odobrava grañenje na grañevnim česticama iz prethodnog stavka ove točke moguće je pridržavati se samo jednog od predložena dva grañevna pravca u kojem se slučaju položaj drugog grañevnog pravca smatra granicom gradivog dijela

(6) Planom se utvrñuje obveza gradnje dijela grañevine na grañevnom pravcu. (7) Kod grañevina niskogradnje grañevni se pravac ne treba odrediti.

Točka 0. 15.

(1) Unutar područja obuhvata Planom su prostorno disponirane slijedeće tipologije grañevina:

- C1. POLUUGRAðENE GRAðEVINE MALIH GABARITA: dvojne (koje se dilatacijski dodiruju, odnosno imaju zajedničku jednu cijelu ili dio jedne stranice) stambene grañevine malih gabarita s 1 – 3 stambene jedinice koje su od susjednih grañevina odvojene slobodnim pojasom minimalne širine 8 metara, a od svih granica vlastite grañevne čestice, osim ulične, minimalno 4 metra. Ove planirane poluugrañene grañevine mogu se do konačnog usklañenja s propisanom tipologijom graditi fazno kao slobodnostojeće grañevine uvažavajući sve ostale elemente iz točke 4.2. ovih odredbi za provoñenje Plana.

- G1. SLOBODNOSTOJEĆE GRAðEVINE VELIKIH GABARITA: slobodnostojeće grañevine mješovite pretežito poslovne namjene, gospodarske - poslovne pretežito trgovačke , ugostiteljsko turističke namjene, grañevine namijenjene sportu i grañevina namijene garaža koje su od susjednih grañevina odvojene slobodnim pojasom minimalne širine 12 metara, a od svih granica vlastite grañevne čestice, osim ulične, minimalno 6 metara

10


- G2 SLOBODNOSTOJEĆI KOMPLEKS VELIKIH GABARITA: slobodnostojeća grañevina gospodarske poslovne pretežito trgovačke namjene koja je od susjednih grañevina odvojena slobodnim pojasom minimalne širine 12 metara, a od svih granica vlastite grañevne čestice, osim ulične, minimalno 6 metara

- UREðENE PARTERNE POVRŠINE - zone unutar kojih nije moguća gradnja grañevina visokogradnje

(2) Primjena i prostorni razmještaj tipologije grañevina iz prvog stavka ove točke dati su u grafičkom dijelu Plana list broj 4. „Način i uvjeti gradnje“. Oblikovanje gra ñevine Točka 0. 16.

(1) Grañevine koje će se temeljem odredbi ovog Plana graditi unutar obuhvata Plana treba oblikovati suvremenim arhitektonskim izrazom uz visoku kakvoću izvedbe i primjenjenih materijala. Pri tome pored funkcionalnih karakteristika namjene treba uvažavati i osobitost mikrolokacije.

(2) Važnu determinantu daljnjeg oblikovanja grañevina čini krov, peto pročelje grañevina poveznica, planirano kao ekstenzija pješačke komunikacije sa okolnog terena čime ono postaje ulazna rampa vertikalnoj komunikaciji kroz grañevinu i tako spaja okolni teren i centralni donji plato.

(3) Planom se preporuča daljnje oblikovanje dijelova krovnih površina grañevina poveznica kao zelenih komunikacijskih krovova te krovova sa sportskim terenima.

(4) Pod zelenim komunikacijskim krovovima iz prethodnog stavka ove točke podrazumijevaju se prohodni ravni krovovi djelomično hortikulturno oblikovani. Udio hortikulturno oblikovane krovne površine Planom se posebno ne propisuje.

(5) Pod krovovima sa sportskim terenima iz stavka 3. ove točke podrazumjeva se djelomično prohodan ravni krov čija je površina ureñena oblikovanjem sportskim terenima sukladno odredbama točke 1.7. st..3. ovih odredbi za provoñenje Plana.

(6) Vrsta krova, nagib i vrsta pokrova odreñuju se ovisno o specifičnostima grañevine i postojeće okolne izgradnje, primjenjujući propise za nagibe krovnih ploha ovisno o vrsti pokrova. Nagib krovnih ploha može maksimalno iznositi 24 stupnja.

(7) Pored izvedbe grañevina s kosim krovovima, dozvoljena je izvedba ravnog krova, kupolastih, paraboličnih ili sličnih vitopernih krovova.

(8) U cilju korištenja dopunskih izvora energije (sunčeve energije) moguća je izvedba konstruktivnih zahvata u svrhu korištenja pasivnih sustava za iskorištavanje sunčeve energije, sve u okviru površine gradivog dijela parcele.

(9) Reklame, natpisi, izlozi i vitrine, koji se postavljaju, moraju biti prilagoñeni objektu odnosno prostoru u pogledu oblikovanja, obujma, materijala i boje. Ureñenje gra ñevne čestice Točka 0. 17.

(1) Najmanje 20% površine grañevnih čestice svih namjena se mora urediti kao parkovne i/ili prirodno zelene ili pješačke površine bez da se iste površine koriste za bilo koji oblik parkiranja.

11


(2) Izuzetak od odredbi prethodnog stavka ove točke Planom se utvrñuje za grañevne čestice namijenjene gradnji stambenih grañevine kod koji se minimalno 20 % površine grañevnih čestice mora urediti isključivo kao parkovna ili prirodno zelena površina bez da se iste površine koriste za bilo koji oblik parkiranja, za ureñenje staza ili slično.

(3) Prostori za rješavanje prometa u mirovanju (parkirališne površine) dimenzioniraju se sukladno planskim veličinama i prometnom rješenju uz primjenu osnovnog načela da se potreban broj parkirališnih mjesta mora osigurati u okviru samih grañevina njihovom organizacijskom podjelom na garažno parkirni i preostali dio grañevine.

(4) Izuzetak od načela iz prethodnog stavka ove točke je utvrñen stavkom 2. točke 5.1.1.4. ovih odredbi za provoñenje Plana.

(5) Na grañevnim česticama namijenjenim gradnji grañevina svih namjena potrebno je osigurati parkirališna mjesta prema normativu datom u točki 5.1.1.5. Odredbi za provoñenje ovog Plana i važećim propisima.

(6) Točna dispozicija parkirališnih površina će se utvrditi u postupku izdavanja lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava grañenje. Uvjeti za izgradnju ograda i pomo ćnih gra ñevina Točka 0. 18.

(1) Pomoćne grañevine mogu se graditi samo u okviru grañevnih čestica koje će se formirati unutar površina stambene namjene.

(2) Pomoćne grañevine su sve grañevine pomoćnog karaktera (garaže i slično) koje se mogu graditi na grañevnoj čestici uz grañevinu osnovne namjene. Pomoćnom grañevinom ne smatra se cisterna za vodu i septička jama zapremine do 27 m3, podzemni i nadzemni spremnik goriva zapremine do 10 m3, vrtna sjenica i nadstrešnica tlocrtne površine do 15 m2 te vrtni bazen grañevinske (bruto) površine do 12m2 i dubine do 1m od razine okolnog tla. bazen tlocrtne površine do 24 m2 i dubine do 2m i solarni kolektori Točka 0. 19.

(1). Zbog specifičnosti planiranih namjena u smislu njihove šire javne funkcije ovim se Planom dozvoljava ograñivanje samo grañevnih čestica namijenjenih gradnji stambenih grañevina. Točka 0. 20.

(1) Unutar obuhvata Plana na javnim površinama je moguće postavljanje manjih montažnih grañevina (tipiziranih kiosaka) i drugih montažnih naprava (nadstrešnice uz autobusna stajališta, konstrukcije za oglašavanje i sl.) grañevinske (bruto) površine do 12 m2 sukladno posebnom propisu Grada Pule.

(2) Smjernice za postavljanje montažnih grañevina iz prethodnog stavka ove točke se odreñene odgovarajućim gradskim propisom. 1. UVJETI ODREðIVANJA I RAZGRANI ČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH

NAMJENA Točka 1.1.

(1). Organizacija i namjena površina dana je ukupnim Planom, grafički je utvrñena kartografskim prikazom Plana, list br. 1. Korištenje i namjena površina, a primijenjena terminologija zasniva se na važećoj zakonskoj regulativi.

12


Točka 1.2. (1). Osnovno razgraničenje površina po namjeni rezultatom je traženja optimalnog

rješenja programa sadržaja kroz uvažavanje postojećeg stanja i podizanja njegove vrijednosti s ciljem vraćanja eksploatacijom izgubljenih vrijednosti prostora.

(2). Osnovno razgraničenje prostora po namjeni rezultatom je i Planom ponuñenog modela izgradnje u smislu popunjavanja i integriranja prostora te pogodnosti i manjkavosti u smislu valorizacije destrukcije kao nove početne vrijednosti.

(3). Područje obuhvata Plana razgraničeno je na površine slijedećih namjena: - stambena namjena (S), - mješovita pretežito poslovna namjena (M2) - gospodarska namjena:

• poslovna pretežito trgovačka namjena (K2), • ugostiteljsko turistička – hotel (T1)

- sportsko rekreacijska namjena: • sport (R1) • rekreacija (R2)

- javne zelene površine: • park (Z1) • dječje igralište (Z2) • kosine kamenoloma (Z3)

- zaštitne zelene površine (Z) - javne prometne površine - garaža (G) - pješačke površine

Točka 1.3.

(1) Mreža javnih prometnih površina, kao i crte razgraničenja pojedinih zona, prikazane su okvirno, dok će se njihova mikrolokacija utvrñivati u postupku izdavanja lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava grañenje pri čemu će se konzultirati ažurno stanje katastarske izmjere i odgovarajući tehnički propisi.

(2) Površine javnih i drugih namjena razgraničavaju se na način i pod uvjetom da na crtama dodira njihov meñusobni utjecaj bude u okviru dopuštenih granica propisanih važećim zakonima i drugim propisima uz prvenstvenu zaštitu javnih prostora. STAMBENA NAMJENA (S) Točka 1.4.

(1) Površine stambene namjene (S) namijenjene su gradnji stambenih grañevina u cjelini namijenjenih stanovanju.

(2) Unutar površina stanovanja mogu se graditi i infrastrukturne grañevine te ureñivati pješačko servisne, parkirališne, i javne zelene površine, sukladno odredbama ovog Plana, kao i postavljati urbana oprema.

13


MJEŠOVITA PRETEŽITO POSLOVNA NAMJENA (M2) Točka 1.5.

(1) Unutar površina mješovite pretežito poslovne namjene (M2) može se odvijati gradnja grañevina koje sadrže jednu ili kombinaciju više uslužnih, trgovačkih i ugostiteljskih djelatnosti te djelatnosti iz grupe javnih i društvenih djelatnosti.

(2) Unutar površina mješovite pretežito poslovne namjene moguća je gradnja grañevine u okviru čijih sadržaja su kombinirane sve djelatnosti navedene stavkom 4. ove točke ili grañevine koje u potpunosti ima zastupljenju samo jednu od dozvoljenih djelatnosti.

(3) Unutar površina mješovite pretežito poslovne namjene (M2) nije dozvoljena gradnja prostora stambene namjene.

(4) Unutar površina mješovite pretežito poslovne namjene (M2) mogu se obavljati ove djelatnosti i grupe djelatnosti:

- sve vrste upravnih djelatnosti - kulturne djelatnosti: knjižnice, arhivi, galerije, muzeji, djelatnosti zaštite

kulturne baštine, filmske i video djelatnosti, radijske i televizijske djelatnosti, djelatnosti novinskih agencija, i sve ostale kulturne djelatnosti

- odgojno - obrazovne djelatnosti; ostalo obrazovanje, te djelatnosti istraživanja i razvoja

- trgovačke djelatnosti sve koje ne utječu negativno na uvjete života i rada na susjednim grañevnim česticama, neovisno o vrsti zagañenja

- uslužne djelatnosti sve koje ne utječu negativno na uvjete života i rada na susjednim grañevnim česticama, neovisno o vrsti zagañenja

- ugostiteljska djelatnost: restorani, barovi, sajmovi i zabavni parkovi, kockarnice, kladionice, noćni klubovi i sl. te ostale zabavne djelatnosti

(5) U cilju očuvanja Planskog koncepta, iznimno od odredbi stavka 2 ove točke ovim se Planom za dio ( u grafičkom dijelu Plana list broj 4. „Način i uvjeti gradnje“ označen numeričkom oznakom br. 2a ) složene grañevine koja će graditi unutar zona numeričkih oznaka 2 i 2a iz grafičkog dijela Plana list br. 4. „Način i uvjeti gradnje“ uvjetuje obvezni udio kulturnih djelatnosti na minimalno 40% bruto razvijene površine tog dijela složene grañevine.

(6) Za dio kulturnih djelatnosti propisanih prethodnim stavkom ove točke kao obvezni udio, Planom se preporuča realizacija izložbenih prostora radi prezentacije povijesnog razvitka lokacije.

(7) Izuzetak od odredbi stavka 1 i 2 , odnosi se i na grañevinu koja će se graditi unutar zone numeričke oznake 6 iz grafičkog dijela Plana list br. 4. „Način i uvjeti gradnje“ koja je planirana kao sajamsko izložbena zgrada u okviru koje u maksimalno 20% bruto razvijene površine grañevine mogu mogu biti zastupljene ostale djelatnosti dozvoljene za mješovitu pretežito poslovnu namjenu. GOSPODARSKA NAMJENA Točka 1.6.

(1) Gospodarska namjena dijeli se na: - poslovnu pretežito trgovačku namjenu (K2) i - ugostiteljsko turističku namjenu – hotel (T1).

14


GOSPODARSKA - POSLOVNA PRETEŽITO TRGOVA ČKA NAMJENA (K2) Točka 1.7.

(1) Unutar površina poslovne pretežito trgovačke namjene (K2) može se odvijati gradnja grañevina koje sadrže jednu uslužnu, trgovačku ili ugostiteljsku djelatnost ili kombinaciju više uslužnih, trgovačkih i/ili ugostiteljskih djelatnosti.

(2) U okviru površina poslovne pretežito trgovačke namjene (K2) mogu se obavljati ove djelatnosti i grupe djelatnosti:

- trgovačke djelatnosti sve koje ne utječu negativno na uvjete života i rada na susjednim grañevnim česticama, neovisno o vrsti zagañenja

- uslužne djelatnosti sve koje ne utječu negativno na uvjete života i rada na susjednim grañevnim česticama, neovisno o vrsti zagañenja

- ugostiteljska djelatnost : restorani, barovi, kantine, i zabavni parkovi, kockarnice,kladionice, noćni klubovi i sl.

- djelatnosti sporta i rekreacije (3) U odnosu Planom utvrñenu potrebu kontinuirane pješačke komunikacije i putem

grañevina poveznica , grañevini gospodarske poslovne pretežito trgovačke namjene koja će se graditi unutar zone numeričke oznake 5 iz grafičkog dijela Plana list br. 4. „Način i uvjeti gradnje“ Planom se posebno uvjetuje organiziranje sportskih i rekreacijskih sadržaja na dijelu prohodnog ravnog krova u minimalno 15 % krovne površine.. UGOSTITELJSKO TURISTIČKA NAMJENA – HOTEL (T1) Točka 1.8.

(1) Površina ugostiteljsko turističke namjene planirana je za izgradnju sportskog hotela sukladno razvrstaju iz Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (NN 88/07,58/08 i 62/09) maksimalnog kapaciteta do 50 postelja, minimalno kategoriziranog s 4 zvjezdice.

(2) Za sport hotel se u odnosu na Planom predloženu distribuciju ostalih namjena unutar područja obuhvata Plana, a u smislu utvrñivanja posebnog standarda preporuča tip hotela HEALTH & FITNESS (Zdravlje i fitness).

(3) Osim usluge smještaja i prehrane unutar hotela je moguće graditi prostorije pratećih ugostiteljskih, trgovačkih i uslužnih djelatnosti. SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA Točka 1.9.

(2) Sportsko rekreacijska namjena se dijeli na površine namijenjene za : - sport (R1) i - rekreaciju (R2)

SPORT (R1) Točka 1.10.

(1) Unutar površine namijenjene sportu (R1) mogu se graditi sportske i rekreacijske grañevine visokogradnje, te ureñivati sportska i rekreacijska igrališta, uz koje se mogu graditi i grañevine i prostorije pratećih djelatnosti.

15


(2) Unutar grañevina koje će se graditi u okviru površine sportske namjene mogu se

odvijati ove djelatnosti i skupine djelatnosti: - djelatnosti sporta i rekreacije osim djelatnosti marina - zdravstvene djelatnosti: medicinska praksa koja je vezana uz sportsku medicinu - obrazovne djelatnosti: obrazovanje vezano uz sport - djelatnost ostalih članskih organizacija koje su vezane uz sport. (3) Osim djelatnosti navedenih u prethodnom stavku ove točke u okviru pratećih

djelatnosti koje mogu biti zastupljene do maksimalno 30% ukupne bruto razvijene površine izgrañene grañevine se mogu obavljati slijedeće djelatnosti i grupe djelatnosti:

- djelatnosti trgovine na malo: sve osim trgovine motornim vozilima, skladištenja robe i trgovine na malo izvan prodavaonica kao pojedinačni lokalitet, kao i svih ostalih djelatnosti iz ove grupe koje utječu negativno na uvjete života na susjednim grañevnim česticama, neovisno o vrsti zagañenja

- uslužne djelatnosti: sve koje ne utječu negativno na uvjete života na susjednim grañevnim česticama, neovisno o vrsti zagañenja, osim održavanja i popravak motornih vozila, iznajmljivanje automobila i ostalih prometnih sredstava, te vozačke škole

- ugostiteljske djelatnosti: sve osim noćnih klubova i disco klubova, kantina i opskrbljivanja pripremljenom hranom, djelatnost sajmova i zabavnih parkova, te djelatnost kockarnica i kladionica

REKEREACIJA (R2) Točka 1.11.

(1) Unutar površina namijenjenih za rekreaciju mogu se graditi i ureñivati otvorena rekreacijska igrališta bez tribina, trim staze, adrenalinski parkovi, vježbališta i slično.

(2) U odnosu na specifičan ambijent ex kamenoloma, a kao zasebna funkcionalna cjelina je planirana rekreacijska površina zapadno od sajamsko izložbene zgrade koja bi u oblikovnom izrazu trebala zadržati izvorni oblik kamenoloma. Poseban ambijent oblikovan kamenolomom u budućnosti će definirati i odabir rekreacijskih aktivnosti za koje se Planom preporučuju ekstremni sportovi ( manji adrenalinski park ili sl). JAVNE ZELENE POVRŠINE Točka 1.12.

(1) Javne zelene površine su javni neizgrañeni prostori oblikovani planski rasporeñenom vegetacijom namijenjeni šetnji i odmoru u zelenilu.

(2) Javne zelene površine Planom su razgraničene na površine: - parkova (Z1), - dječjih igrališta (Z2) i - kamenolomskih kosina (Z3)

Točka 1.13.

(1) Parkovne površine ureñivati će se izgradnjom pješačkih staza, opremanjem potrebnim rekvizitima, sadnjom novih autohtonih vrsta biljnog materijala.

16


(2) Parkovne površine na centralnom donjem platou su planirane kao dio sajamskog izložbenog i zabavnog prostora. Preporuke i uvjeti za njihovo daljnje oblikovanje dati su točkom 6.1. ovih odredbi za provoñenje Plana. Točka 1.14.

(1) Dječja igrališta ureñivati će se postavljanjem specijalne opreme namijenjene dječjoj igri. Točka 1.15.

(1) Kamenolomske kosine se planom i nadalje zadržavaju kao vidljivi ostaci etaža kamenoloma. Iste će se ureñivati u sklopu biološke rekultivacije kamenoloma oblikovanjem završnih kosina, ozelenjavanjem i ureñenjema pješačkih staza koje će osigurati komunikaciju izmeñu gornjeg i donjeg platoa.

(2) U okviru obikovanja kamenolomskih kosina, a nastavno na površinu za scenske nastupe planiranu na parkovnoj površini izmeñu spotskog hotela i grañevine mješovite namjene koje će se graditi unutar zone numeričke oznake 3 iz grafičkog dijela Plana list br. 4. „Način i uvjeti gradnje“ u okviru površine kamenolomskih kosina je potrebno realizirati manje montažne tribine. Točka 1.16.

(1) U zonama javnih zelenih površina se ne može odvijati gradnja grañevina visokogradnje, osim postava elemenata za montažne tribine sukladno odredbama točke 1.15. st.2. ovih odredbi za provoñenje Plana. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE (Z) Točka 1.17.

(1) Zaštitne zelene površine odnose se na površine koje predstavljaju zaštitni tampon izmeñu površina različitih namjena.

(2) Zaštitne zelene površine ureñuju se pretežito kroz očuvanje postojeće vegetacije te uz dopunu novim visokim autohtonim zelenilom. Ureñuju se na način da ne ometaju sigurnost odvijanja prometa u smislu očuvanja preglednosti prometnih površina.

JAVNE PROMETNE POVRŠINE Točka 1.18.

(1) Prometne površine definirane u grafičkom dijelu plana namijenjene su gradnji prometnih površina.

(2) Prometno rješenje temeljeno je na uvažavanju i artikulaciji postojećeg stanja. bitno determniranog postojećom velikom denivelacijom terena , preko 20,0 m.

(3) Konceptom planskog rješenja bitno je diferenciran kolni od pješačkog prometa. Kolni promet je zadržan rubno dok je centralni donji plato isključivo namijenjen pješačkom i servisnom (opskrbnom) prometu.

17


(4) Okosnicu kolnog prometa čini prometnica koja povezuje poziciju današnjeg ulaza u kamenolom sa ulice Fižela preoblikovanom u dijelu raskrižja i postojeći put koji se spaja na ulicu Stoja. Na ovu se prometnicu nastavlja prometnica koja se sa svojim slijepim završetkom spušta na nivo glavnog platoa, a nalazi se na poziciji današnje rampe za silazak kamiona na centralni plato. Osim te prometnice, na poziciji usjeka koji je nastao kao posljedica iskopa i koji se i danas koristi kao radna kolna površina planirana je nova prometnica koja povezuje prostor kamenoloma sa širim okolnim prostorom u smjeru istok – zapad.

(5) U grafičkom prikazu plana je odreñen planirani koridor rezervacije prostora za gradnju prometnica koji ujedno predstavlja crtu razgraničenja i dodira zone namijenjene prometnim površinama i zona drugih namjena.

(6) Mikrolokacija prometnica odreñenih ovim Planom utvrñuje se u postupku izdavanja lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava grañenje, pri čemu su na temelju prometnih analiza moguća odstupanja zbog konfiguracije terena, imovinsko-pravnih odnosa, katastra i sl. , a što se naročito odnosi na oblikovanje raskrižja na ulazima u zonu.

(7) Grañevinskim obikovanjem prometnica i njihovih raskrižja moguće je izmjeniti predložene trase prometnica u smislu njihove dislokacije unutar Planom predviñenih zaštitnih zelenih površina. GARAŽA (G) Točka 1.19.

(1) Površina namjene garaža (G) je planirana kao garažna kuća sa cca 220 parkirnih mjesta prvenstveno za potrebe sajamsko izložbenih sadržaja u koju svrhu je ista pješačkim komunikacijama povezana sa centralnim platoom na kojem se nalazi sajamska izložbena zgrada. PJEŠAČKE POVRŠINE Točka 1.20.

(1) Pješački pristupi su mogući sa svih obodnih strana i za iste je iskorištena postojeća velika denivelacija terena. Sastavni dio pješačkih komunikacija su grañevine putem svojih krovnih površina ( grañevine poveznice).

(1) Glavna os pješačke komunikacije nastavlja se na glavni kolni pristup, a planirana je na poziciji današnjeg kolnog ulaza u kamenolom.

(2) Unutar površina namjene pješačke površine može se odvijati gradnja grañevina niskogradnje namijenjenih pješačkom prometu.

(3) Kako su pješačke površine na donjem centralnom platou namijenjene i kretanju interventnih, servisnih i opskrbnih vozila za sajamsko izložbenu zgradu, potrebno ih je dimenzionirati za kolni promet, a promet regulirati u skladu sa odgovarajućim posebnim propisom.

(4) U sklopu pješačkih površina moguće je postavljanje urbane opreme i privremenih grañevina, a njihovo je postavljanje potrebno regulirati posebnom odlukom Grada Pule.

(5) Pored pješačkih površina prikazanih u grafičkom dijelu Plana moguće je u postupcima izdavanja lokacijskih dozvola i/ili akata kojim se odobrava grañenje planirati i dodatne pješačke površine.

18


2. UVJETI SMJEŠTAJA GRA ðEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Točka 2.1. (1) Odredbe o uvjetima smještaja grañevina gospodarskih djelatnosti iz ovog

poglavlja odnose se na uvjete gradnje grañevina koje će se graditi unutar površina mješovite pretežito poslovne (M2), poslovne pretežito trgovačke (K2) i ugostiteljsko turističke namjene.

(2) Lokacijski uvjeti i način gradnje grañevina iz prethodnog stavka ove točke odreñuju se na temelju odredbi ovog Plana uzimajući u obzir odredbe prostornog plana šireg područja. 2.1. UVJETI SMJEŠTAJA GRA ðEVINA MJEŠOVITE PRETEŽITO POSLOVNE

NAMJENE (M2) Točka 2.1.1.

(1) Lokacijski uvjeti vezani uz tipologiju grañevina, površinu izgrañenosti, koeficijent izgrañenosti, koeficijent iskorištenosti, najvišu visinu i najveći broj nadzemnih etaža dati su u tablici u nastavku:

GRAðEVINE MJEŠOVITE PRETEŽITO POSLOVNE NAMJENE (M2)

Numerička oznaka zone iz grafičkog dijela Plana list broj 4. „Način i uvjeti gradnje“.

Tipologija grañevina Površina izgrañenosti ( m2)

Min. Max. 2

G1 1000 5000 2a 3 G1 1000 2200 6 G1 2000 3500

GRAðEVINE MJEŠOVITE PRETEŽITO POSLOVNE NAMJENE (M2)) Numerička oznaka zone iz grafičkog dijela Plana list broj 4. „Način i uvjeti gradnje“.

k-ig k-is Najviša visina

(m) Najveći broj

nadzemnih etaža

2 0,5 1,1

2 12 2 2 2a 2a 41 2a 6 3 0,55 3 26 7 6 0,7 1,5 12 2

Točka 2.1.2.

(1) Grañevina mješovite poslovne namjene koja će se graditi unutar zona numeričkih oznaka 2 i 2a iz grafičkog dijela Plana list br. 4. „Način i uvjeti gradnje“ planirana je kao složena grañevina. Kako je ista u dijelu ( zona numeričke oznake 2a), planirana kao zaseban akcent (vidikovac) u prostoru – reminiscencija na utvrdu, podijeljena je u dijelu lokacijskih uvjeta koji se odnose na najvišu visinu i najveći broj nadzemnih etaža ( vidljivo u tablici iz prethodne točke) te na stavkom 5. točke 1.5. propisani obvezni udio kulturnih djelatnosti.

19


Točka 2.1.3. (1) Grañevine mješovite pretežito poslovne namjene koje će se graditi unutar zone

numeričke oznake 3 iz grafičkog dijela Plana list br. 4. „Način i uvjeti gradnje“ Planom se utvrñuju kao grañevine poveznice (grañevine koje povezuju gorni i donji centralni plato ).

(2) U odnosu na utvrñenje iz prethodnog stavka ove točke istima se, a u okviru propisane najviše visine, uvjetuje projektiranje dijela ravnog krova kao prohodne terase na koti okolnog terena gornjeg platoa sukladno uvjetima iz točke 0.9 ovih odredbi za provoñenje Plana. Točka 2.1.4.

(1) Obzirom na planirani karakter i funkciju grañevina mješovite pretežito poslovne namjene namjene ovim se Planom ne dozvoljava njihovo ograñivanje. Točka 2.1.5.

(1) Ostali lokacijski uvjeti za gradnju grañevina mješovite pretežito poslovne namjene sadržani su u ostalim poglavljima Odredbi za provoñenje Plana. 2.2. UVJETI SMJEŠTAJA GRA ðEVINA GOSPODARSKE POSLOVNE PRETEŽITO

TRGOVAČKE NAMJENE (K2) Točka 2.2.1.


GRAðEVINE GOSPODARSKE POSLOVNE PRETEŽITO TRGOVAČKE NAMJENE (K2)



Min. Max. 4 G1 200 600 5 G2 5000 12000

GRAðEVINE GOSPODARSKE POSLOVNE PRETEŽITO TRGOVAČKE NAMJENE (K2)



(m) Najveći broj

nadzemnih etaža

4 0,5 1,5 15 3

5 0,7 3,2 26 7 Točka 2.2.2.

(1) Grañevina gospodarske poslovne pretežito trgovačke namjene koja će se graditi unutar zone numeričke oznake 5 iz grafičkog dijela Plana list br. 4. „Način i uvjeti gradnje“ Planom se utvrñuje kao grañevina koje povezuju gorni i donji centralni plato ( grañevina poveznica).

20


(2) U odnosu na utvrñenje iz prethodnog stavka ove točke istoj se, a u okviru propisane najviše visine, uvjetuje projektiranje dijela ravnog krova kao prohodne terase na koti okolnog terena gornjeg platoa sukladno uvjetima iz st.3. točke 1.7. Točka 2.2.3.

(1) Obzirom na planirani karakter i funkciju grañevina gospodarske poslovne pretežito trgovačke namjene ovim se Planom ne dozvoljava njihovo ograñivanje. Točka 2.2.4

(1) Ostali lokacijski uvjeti za gradnju grañevina gospodarske poslovne pretežito trgovačke namjene sadržani su u ostalim poglavljima Odredbi za provoñenje Plana. 2.3. UVJETI SMJEŠTAJA GRA ðEVINE UGOSTITELJSKO TURISTIČKE NAMJENE –

HOTELA (T1) Točka 2.3.1.


GRAðEVINA UGOSTITELJSKO TURISTI ČKE NAMJENE – HOTEL (T1)



Min. Max. 3 G1 1000 2200

GRAðEVINA UGOSTITELJSKO TURISTI ČKE NAMJENE – HOTEL (T1) Numerička oznaka zone iz grafičkog dijela Plana list broj 4. „Način i uvjeti gradnje“.


(m) Najveći broj

nadzemnih etaža

3 0,55 3 26 7

Točka 2.3.2.

(1) Grañevina sportskog hotela Planom se utvrñuje kao grañevina koja povezuje gorni i donji centralni plato ( grañevina poveznica).

(2) U odnosu na utvrñenje iz prethodnog stavka ove točke istoj se, a u okviru propisane najviše visine, uvjetuje projektiranje dijela ravnog krova kao prohodne terase na koti okolnog terena gornjeg platoa sukladno uvjetima iz točke 0.9. ovih odredbi za provoñenje Plana.. Točka 2.3.3.

(1) Obzirom na planirani karakter i funkciju grañevine hotela ovim se Planom ne dozvoljava njegovo ograñivanje.

21


Točka 2.3.4. (1) Ostali lokacijski uvjeti za gradnju grañevine sportskog hotela sadržani su u

ostalim poglavljima Odredbi za provoñenje Plana. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GRA ðEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 3.1. UVJETI SMJEŠTAJA GRA ðEVINA NAMIJENJENIH SPORTU Točka 3.1.1.

(1) Odredbe o uvjetima smještaja grañevina namijenjenih sportu iz ovog poglavlja odnose se na uvjete gradnje grañevine sportske namjene koja će se graditi unutar površina sportske namjene (R1).

(2) Lokacijski uvjeti i način gradnje grañevine sportske namjene odreñuju se na temelju odredba ovog Plana uzimajući u obzir odredbe prostornog plana šireg područja. Točka 3.1.2.


GRAðEVINA NAMIJENJENA SPORTU (R1)



Min. Max. 8 G1 70 200

GRAðEVINA NAMIJENJENA SPORTU (R1) Numerička oznaka zone iz grafičkog dijela Plana list broj 4. „Način i uvjeti gradnje“.


(m) Najveći broj

nadzemnih etaža

8 0,3 1 10 3 Točka 3.1.3.

(1) Obzirom na planirani karakter i funkciju grañevine sportske namjene ovim se Planom ne dozvoljava njeno ograñivanje. Točka 3.1.4.

(1) Ostali lokacijski uvjeti za gradnju grañevine sportske namjene sadržani su u ostalim poglavljima Odredbi za provoñenje Plana.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRA ðEVINA Točka 4.1.

(1) Odredbe o uvjetima smještaja grañevina stambene namjene iz ovog poglavlja odnose se na uvjete gradnje grañevina stambene namjene koje će se graditi unutar stambene namjene (S).

22


(2) Lokacijski uvjeti i način gradnje grañevina grañevina stambene namjene odreñuju se na temelju odredba ovog Plana uzimajući u obzir odredbe prostornog plana šireg područja. Točka 4.2.

(1) Lokacijski uvjeti vezani uz tipologiju grañevina, veličine i površine grañevne čestice, površinu izgrañenosti, koeficijent izgrañenosti, koeficijent iskorištenosti, najvišu visinu i najveći broj nadzemnih etaža dati su u tablici u nastavku:

STAMBENE GRAðEVINE (S) Numerička oznaka zone iz grafičkog dijela Plana list broj 4. „Način i uvjeti gradnje“.

Tipologija grañevina

Veličina grañevne čestice ( m2)

Površina izgrañenosti ( m2)

Min. Max. Min. Max.

1 C1 400 1000 70 200 STAMBENE GRAðEVINE (S)


k-ig k-is Najviša visina (m) Najveći broj nadzemnih etaža

1 0,3 1,2 10 3 Točka 4.3.

(1) Dispoziciju gradivih dijelova grañevina stambene namjene osim uvjeta iz općih odredbi potrebno je bazirati na elementima zaštite krajobraza .

(2) Planom se u svrhu formiranja intimnijih dvorišnih površina te površina terasa preporuča izmicanje gradivih dijelova polugrañenih grañevina. Točka 4.4.

(1) Pomoćne grañevine se mogu graditi kao sastavni dio grañevine osnovne namjene, te se njihov položaj utvrñuje zajedno s položajem i ostalim parametrima za grañevinu osnovne namjene.

(2) Izuzetak od odredbi prvog stavka ove točke ovim se Planom utvrñuje za garaže koje se mogu graditi i izvan gradivog dijela grañevne čestice za gradnju grañevine osnovne namjene u okviru maksimalnog koeficijenta izgrañenosti i maksimalne površine izgrañenosti grañevne čestice:

- unutar pojasa uz regulacijski pravac i meñu sa susjednim grañevnim česticama, dubine najviše 7m računajući od regulacijskog pravca, tako da otvaranjem ulaznih vrata ne ulaze u slobodni profil javne prometne površine uz regulacijski pravac,

- unutar pojasa uz granicu susjednih grañevnih čestica nasuprot regulacijskom pravcu, dubine najviše 7m, duž čitave te granice.

23


(3) Ukupno (na jednoj grañevnoj čestici) pomoćne grañevine mogu imati najviše jednu nadzemnu etažu bez mogućnosti podrumske etaže, najvišu visinu 4 metra do gornje vanjske kote krovne ploče kod ravnog krova, odnosno do najviše vanjske točke sljemena kod kosog krova, te maksimalnu ortogonalnu projekciju svih elemenata grañevine (uključujući vijence i sve ostale istake) 30m2. Točka 4.5.

(1) Smještaj vozila je potrebno rješavati u okviru grañevne čestice prema normativima datim u točki 5.1.1.5. odredbi za provoñenje.

(2) Smještaj vozila se može organizirati unutar osnovne ili pomoćne grañevine, pod nadstrešnicom ili parkiranjem na otvorenom prostoru sve prema uvjetima iz točke 0.17. i točke 4.4. ovih odredbi za provoñenje Plana. Točka 4.6.

(1) Grañevne čestice namijenjene gradnji stambenih grañevina koje će se formirati unutar površina stambene namjene mogu se ograñivati.

(2) Visina ogradnog zida može iznositi maksimalno 1,5 m pri čemu visina punog zida može biti maksimalno 1 metar. Kod grañevnih čestica s razlikom u visini terena preko 0,5m ograda može na pojedinim dijelovima terena biti i viša od 1,5 m, ali ne smije ni na kojem dijelu terena premašiti visinu od 2,0 m. U smislu ovih odredbi, visina nužnog potpornog zida ne smatra se visinom ogradnog zida. Točka 4.7.

(1) Ostali lokacijski uvjeti za gradnju grañevina stambene namjene sadržani su u ostalim poglavljima Odredbi za provoñenje Plana. 5. UVJETI UREðENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA

PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PR IPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Točka 5.0.1.

(1) Ovim Planom utvrñene su trase, koridori i grañevine prometnih, telekomunikacijskih, energetskih i vodnogospodarskih sustava. Elementi prometne i infrastrukturne mreže utvrñeni Planom smatraju se okvirnim, dok će se njihova mikrolokacija odrediti u postupku izdavanja lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava za grañenje.

(2) Prikaz prometnih površina u grafičkom dijelu Plana temelji se na odredbama Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

(3) Planirana rješenja prometnica i infrastrukture zadovoljit će buduće potrebe obuhvaćenog područja na razini današnjeg standarda.

(4) Planski period se u prometnom planiranju s dovoljnom točnošću uzima za slijedećih desetak godina.

(5) Rješenja temeljem kojih će se izdavati lokacijske dozvole i/ili akti kojima se odobrava za grañenje iznimno mogu odstupiti od planiranih, ukoliko se ukaže potreba zbog tehničkog ili tehnološkog napretka, odnosno budućih novih saznanja.

24


(6) Izdavanjem lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava grañenje za zahvate u prostoru koji graniče s koridorom prometnice moguće je u grañevnu česticu uključiti i dio zemljišta unutar koridora prometnice samo ako je prethodno utvrñena grañevna čestica za tu prometnicu. Namjena zemljišta iz koridora jednaka je namjeni zemljišta uz granicu koridora utvrñenu ovim Planom uz uvjet njenog isključivog hortikulturnog ureñenja.

(7) Unutar obuhvaćenog područja gradit će se nerazvrstane ceste. (8) Mjesto i način priključivanja područja obuhvata Plana na javnu prometnu mrežu

utvrñeno je u grafičkom dijelu Plana. Prometnice koje se neposredno spajaju, odnosno priključuju na javnu cestu moraju udovoljavati uvjetima propisanim Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07).

(9) Mjesto i način priključivanja grañevina na komunalnu i drugu infrastrukturu odredit će nadležno tijelo ili trgovačko društvo uz primjenu odgovarajućih propisa, kao i uobičajenih pravila graditeljske struke, u postupku izdavanja lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava grañenje.

(10) Mjesto i način opremanja zemljišta komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom prikazani su odgovarajućim prikazima grafičkog dijela Plana koji utvrñuju uvjete gradnje infrastrukturne mreže, a opisani su i u odgovarajućim poglavljima obrazloženja Plana.

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE CESTOVNI PROMET Točka 5.1.1.

(1) Okosnicu kolnog prometa čini prometnica koja povezuje poziciju današnjeg ulaza u kamenolom sa ulice Fižela redizajniranom u dijelu raskrižja i postojeći put koji se spaja na ulicu Stoja. Na ovu se prometnicu nastavlja prometnica koja se sa svojim slijepim završetkom spušta na nivo glavnog platoa, a nalazi se na poziciji današnje rampe za silazak kamiona na centralni plato. Osim te prometnice, na poziciji usjeka koji je nastao kao posljedica iskopa i koji se i danas koristi kao radna kolna površina planirana je nova prometnica koja povezuje prostor kamenoloma sa širim okolnim prostorom u smjeru istok – zapad.

(2) Mikrolokacija prometnica odreñenih ovim Planom utvrñuje se u postupku izdavanja lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava grañenje, pri čemu su na temelju prometnih analiza moguća odstupanja zbog konfiguracije terena, imovinsko-pravnih odnosa, katastra i sl. , a što se naročito odnosi na oblikovanje raskrižja na ulazima u zonu.

(3) Grañevinskim obikovanjem prometnica i njihovih raskrižja moguće je izmjeniti predložene trase prometnica u smislu njihove dislokacije unutar Planom predviñenih zaštitnih zelenih površina.

(4) Obzirom na specifičnost lokacije i predloženog Planskog koncepta dijelovi koridora prometnica u grafičkim dijelovima Plana nisu prikazani u smislu planske rezervacije namjene, već kao preklapanje sa namjenom grañevne čestice namijenjene gradnji grañevine vidokogradnje.

25


(5) U smislu stvaranja preduvjeta za nesmetano odvijanje cestovnog prometa, a obzirom na planirani karakter grañevina u postupcima izdavanja lokacijskih dozvola i/ili akata kojim se odobrava grañenje daljnjim ureñenjem grañevnih čestica i projektiranjem grañevina potrebno je osigurati nesmetano i odgovarajuće odvijanje prometa kako je to Planom i naznačeno, što uključuje i elemente Plana navedene u prethodnom stavku ove točke.

(6) Pored prometnica prikazanih u grafičkom dijelu Plana, moguće je planirati dodatne pješačko servisne površine u skladu sa odredbama ovog Plana i odredbama prostornog plana šireg područja.

(7) Grañevna čestica prometnice mora biti prostorno definirana lokacijskom dozvolom i/ili aktom kojim se odobrava grañenje naročito s elementima osovine i križanja, poprečnim profilima i niveletom. Točka 5.1.2.

(1) Širina zaštitnog pojasa razvrstanih cesta i način njegovog ureñivanja odreñeni su odredbama važećeg Zakona o javnim cestama.

(2) Prilikom projektiranja ostalih prometnica te raskrižja potrebno je pridržavati se slijedećih zakona, propisa, uredbi i normi:

- Zakona o prostornom ureñenju i gradnji ( NN 76/07, 38/09 , 55/11 i 50/12) - Zakona o cestama (NN 84/11) - Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08,48/11 i 74/11), - Pravilnika o održavanju i zaštiti javnih cesta (NN25/98 i 162/98) - Pravilnik o vrsti i sadržaju projekta za javne ceste (NN 53/02) - Pravilnika o minimalnim uvjetima za projektiranje i izgradnju ureñenih mjesta

za zaustavljanje vozila na javnim cestama (NN 10/96), - Pravilnika o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu

cestu (NN 119/07), - Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN

33/05, 64/05, 155/05 i 14/11) - Pravilnik o minimalnim uvijetima za za projektiranje i izgradnju priključaka i

prilaza na javnu cestu (NN 34/92 i 46/92) - Pravilnika o osiguranju prostupačnosti grañevina osobama s invaliditetom i

smanjenom pokretljivosti (NN 89/06 i 61/07) (3) U slučaju promjene pojedinog navedenog propisa, kod provedbe Plana

primjenjivat će se odgovarajući važeći propis. Točka 5.1.3.

(1) Najmanja širina kolnika novo planiranih prometnica je 7,6 m. (2) Na prometnicama se mora osigurati razdvajanje pješaka od prometa vozila

gradnjom nogostupa. Širina svake kolne trake iznosi najmanje 3 m, a pješačkog nogostupa najmanje 1,6 m koji je zbog specifičnosti lokacije na pojedinim dionicama prometnice planiran jednostrano.

(3) Profili prometnica su u dijelu trase prošireni za 5,0 m u okviru koje veličine je planirano okomito parkiranje. Raspodjela parkirnih mjesta unutar ove planske mogućnosti će se utvrditi u postupku izdavanja lokacijske dozvole i/ili akta kojima se odobrava grañenje. Prostorna dispozicija različitih poprečnih profila prometnica vidljiva je iz grafičkog dijela plana list br. 2.1. « Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Promet «.

26


Točka 5.1.4. (1) Grañevnu česticu prometne površine čine elementi osovine, križanja i poprečni

profili s pripadajućim kolnikom, nasipima, usjecima, pješačkim površinama i ostalim elementima prometnica, unutar utvrñenog koridora.

(2) Zbog specifičnosti uvjeta na lokaciji, a u cilju sprječavanja nastajanja velikih padina usjeka Planom se u postupku izdavanja lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava grañenje, uvjetuje integralno sagledavanje prometnih i kontaktnih zelenih površina, a što se naročito odnosi na platoe izmeñu dva nivoa.

(3) Ukoliko je za izgradnju novih grañevina potrebno izvršiti veći usjek ili nasip od postojećih padine usjeka je potrebno oblikovati što blažim pokosima.

(4) Nivelete prometnica postaviti tako da se uklope u buduću izgradnju, da prate priključke na novoplaniranu nerazvrstanu prometnicu, konfiguraciju terena, postojeće ulaze u Lettisovoj ulici te da prometnica zadovoljava vozno-dinamičke elemente propisane Pravilnikom .

(5) U svrhu očuvanja planskog koncepta grafičkim dijelom Plana list br. 2.1. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Promet „ su odreñene osnovne nivelete prometnica od kojih se daljnjim grañevinskim oblikovanjem prometnica i njihovih raskrižja može minimalno odstupiti

(6) Poprečni nagib iznosi 2,5% do 5%, uzdužni nagib odreñuje se u skladu sa Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01) odnosno prema posebnim propisima Grada Pule.

(7) Odvodnja oborinskih voda je uvjetovana poprečnim i uzdužnim profilom prometnice.

(8) Horizontalne elemente osovina definirati čistim kružnim krivinama, prijelaznicama tipa "klotoide", te meñupravcima.

(9) Kolničku konstrukciju sabirnih i ostalih prometnica potrebno je dimenzionirati na 40 tonska vozila. Točka 5.1.5.

(1) Grañevne čestice koje će se formirati u postupku izdavanja lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava grañenje temeljem odredbi ovog Plana moraju imati pristup na prometnu površinu.

(2) Kolni pristup grañevnim česticama je moguće osigurati sa prometnica utvrñenih u grafičkom dijelu Plana list br. 2.1. „ Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet“ .

(3) Izuzetak od odredbi prethodnog stavka ove točke se odnosi na sajamsko izložbenu zgradu kojoj se kolni pristup osigurava preko planiranih pješačkih površina.

(4) Izuzetak od odredbi 2. stavka ove točke odnosi se i na grañevne čestice unutar površina stambene i mješovite stambeno-poslovne javne i društvene namjene izvan obuhvata Plana kojima se pristup na prometnu površinu ( prometnicu planiranu na trasi Letissove ulice i prometnicu u grafičkom dijelu plana list br. 2.1. „ Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Promet „ označenu poprečnim presjekom 3-3 ) osigurava preoblikovanjem prometnica temeljem mogućnosti iz stavka 1. i 5. točke 5.0.1. ovih Odredbi za provoñenje ili preko zaštitnih zelenih površina. U svrhu osiguranja pristupa tim grañevnim česticama na način utvrñen ovim Planom u postupku izdavanja lokacijske dozvole i/ili akta kojim se odobrava grañenje navedenih prometnica potrebno je integralno riješiti i kolne pristupe svim grañevnim česticama unutar predmetnih površina stambene i mješovite stambeno-poslovne namjene.

27


(5) Pristup na prometnu površinu mora zadovoljavati uvjete preglednosti i sigurnosti prometa, u skladu s važećim propisima.

(6) Pristup na prometnu površinu na način opisan u trećem stavku ove točke može se realizirati samo uz ispunjenje uvjeta o vatrogasnim pristupima sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe ( NN 35/94 ,55/94 i 142/03 ).

(7) Orijentacijska pozicija priključenja grañevnih čestica namijenjenih gradnji grañevina visokogradnje osim grañevnih čestica namijenjenih gradnji stambenih grañevina na prometnu površinu data je u grafičkom dijelu Plana list br. 4 „Način i uvjeti gradnje“.

(8) Pješački pristup grañevnim česticama je osiguran kroz Planom utvñene pješačke površine te nogostupe planirane u profilu prometnica.

(9) U daljnjim postupcima izdavanja lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava grañenje ureñenje grañevnih čestica svih namjena osim stambene, potrebno je prilagoditi uvjetu kontinuirane pješačke komunikacije, a što se naročito odnosi na grañevine poveznice izmeñu gornjeg i donjeg platoa.

(10) Kod grañevnih čestica uz križanja ulica, pristup grañevne čestice na prometnu površinu mora biti udaljen min. 30m od početka križanja ulica.

Točka 5.1.6.

(1) Prometnice unutar obuhvata Plana potrebno je projektirati i izgraditi na način da udovolje svojoj namjeni, važećim propisima i standardima te zahtjevima sigurnosti prometa.

(2) Kod oblikovanja prometnica potrebno je pridržavati se Pravilnika o osiguranju prostupačnosti grañevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti (NN 151/05 i 61/07). 5.1.1. PARKIRALIŠTA I GARAŽE PARKIRALIŠTA Točka 5.1.1.1.

(1) Unutar područja obuhvaćenog Planom nisu planirana javna parkirališta osim parkirališta u profilu prometnica vidljivo iz grafičkog dijela Plana list br. 2.1. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Promet „

(2) U sklopu parkirališta iz prethodnog stavka je potrebno osigurati min 5% parkirališnih mjesta za osobe sa smanjenom pokretljivošću. Planom se omogućava gradnja parkirališta, ureñenih asfaltom, betonskim elementima ili sličnim materijalom.

(3) Parkirališna mjesta za osobne automobile su dimenzija 5 x 2,5 m, a njihov maksimalni uzdužni i poprečni nagib je 5 %. GARAŽA Točka 5.1.1.2.

(1) U cilju osiguranja odgovarajućeg broja parkirnih mjesta , naročito za potrebe sajamsko izložbenih sadržaja, unutar obuhvata Plana je planirana garaža sa cca 220 parkirnih mjesta koja će se graditi unutar Planom predviñene površine namjene garaža (G).

28


Točka 5.1.1.3. (1) Lokacijski uvjeti vezani uz tipologiju grañevine garaže, površinu izgrañenosti,

koeficijent izgrañenosti, koeficijent iskorištenosti, najvišu visinu i najveći broj nadzemnih etaža dati su u tablici u nastavku:

GARAŽA (G)



Min. Max. 7 G1 1500 2500

GARAŽA (G) Numerička oznaka zone iz grafičkog dijela Plana list broj 4. „Način i uvjeti gradnje“.


(m) Najveći broj

nadzemnih etaža

7 0,6 2 9 3 Točka 5.1.1.3.

(1) Obzirom na planirani karakter i funkciju garaže ovim se Planom ne dozvoljava njeno ograñivanje. Točka 5.1.1.3.

(1) Ostali lokacijski uvjeti za gradnju garaže sadržani su u ukupnim odredbama Plana.. Točka 5.1.1.4.

(1) Način i uvjete rješavanja prometa u mirovanju na području obuhvaćenom Planom odreñivat će se prema uvjetima iz ovog Plana, uz osnovno načelo da se potreban broj parkirališnih mjesta mora osigurati u okviru samih grañevina njihovom organizacijskom podjelom na garažno parkirni i preostali dio grañevine.

(2) Izuzetak od načela navedenog u prethodnom stavku ove točke, Planom se utvrñuje za:

- sajamsko izložbenu zgradu za koju se potreban broj parkirnih mjesta može osigurati u garaži (G)

- grañevine stambene namjene za koje je potreban broj parkirnih mjesta potrebno osigurati na način i prema uvjetima iz točke 4.5. ovih odredbi za provoñenje

- grañevine mješovite pretežito poslovne namjene koje će se graditi unutar zona numeričke oznake 2 , 2a i 3 , iz grafičkog dijela Plana list br. 4. „Način i uvjeti gradnje“, a koje su u neposrednom meñusobnom kontaktu i kojima se propisani broj parkirnih mjesta može osigurati bilo gdje u okviru grañevne čestice na kojoj će se ostvariti namjeravani zahvat u prostoru i

- hotel te grañevinu gospodarske poslovne pretežito trgovačke namjene koja će se graditi unutar zone numeričke oznake 4 iz grafičkog dijela Plana list br. 4. „Način i uvjeti gradnje“ za koje se propisana parkirana mjesta mogu osigurati i unutar Planom predviñenih parkirališta u profilu prometnice.

29


(3) Grañevine iz prethodnog stavka, podstavka 1 i 4. se mogu početi koristiti, odnosno staviti u pogon tek po ispunjenju uvjeta za promet u mirovanju. Točka 5.1.1.5.

(1) Potreban broj parkirnih mjesta utvrñuje se primjenom normativa kako slijedi: NAMJENA – DJELATNOST BROJ PARKIRNIH MJESTA za stan do 60m2 netto površine 1,5 za stan od 61m2 do 120m2 netto površine 2 za stan veći od 120m2 netto površine 3 za uredsku djelatnost, na 30m2 netto površine

1

za trgovinsku djelatnost, na 30m2 netto površine

1

za uslužnu djelatnost, na 15m2 netto površine

1

za kulturne djelatnosti, na 7 sjedećih mjesta 1 za djelatnost visokog obrazovanja, na 15 studenta i zaposlenih

1

za, sport. terene, igrališta, na 10 sjedećih mjesta odnosno korisnika

1

za rekreacijsku djelatnost, na 500m2 ureñene brutto površine za rekreaciju

1

za hotele, na 1 smještajnu jedinicu 1 za ugostiteljske objekte iz skupine "restoran" i "barovi", na 4 sjedeća ili stajaća mjesta

1

5.1.2. TRGOVI I DRUGE VEĆE PJEŠAČKE POVRŠINE Točka 5.1.2.1.

(1) Konceptom planskog rješenja bitno je diferenciran kolni od pješačkog prometa. Kolni promet je zadržan rubno dok je donji centralni plato namijenjen isključivo pješačkom i servisnom (opskrbnom) prometu .

(2) Glavnu os pješačke komunikacije čini površina pješačke namjene na poziciji današnjeg kamionskog pristupa centralnom platou, duž koje su planirani sadržaji mješovite pretežito poslovne i gospodarske poslovne pretežito trgovačke namjene koju u daljnjem oblikovanju treba prilagoditi doživljaju pješaka dodatnim lomljenjem postavljenih gabarita i planiranjem sadržaja i opreme prilagoñenih pješaku ( ugostiteljske terase, odmorišta, hortikulturno ureñenje itd.).

(3) Proširenje pješačke površine kod sajamsko izložbene zgrade poprima karakter trga i tvori pješačku cjelinu koju u cilju rezervacije za potrebe budućih sajamskih izložbi ( izložbeni trg i sajam cvijeća) u daljnjem oblikovanju treba sagledavati integralno sa planiranim površinama parka.

(4) Važan dio pješačke komunikacije čini krov-peto pročelje grañevina poveznica koje je planirano kao pristupna pješačka površina koja se nastavlja na pješačke površine na terenu i tako postaje ulazna rampa vertikalne komunikacije kroz grañevine kojom se spaja okolni teren i centralni plato.

30


(5) Poprečni nagib pješačkih staza iznosi 1,5% - 2%. (6) Završna obrada pješačkih staza odrediti će se u postupku izdavanja lokacijskih

dozvola i/ili akata kojima se odobrava grañenje. (7) Završnu obradu je potrebno uskladiti sa servisnom ( opskrbnom i interventnom)

funkcijom pješačkih površina. 5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE Točka 5.2.1.

(1) Mjesto i način priključenja grañevnih čestice na TK mrežu vidljivi su iz grafičkog dijela te iz obrazloženja Plana. Točka 5.2.2.

(1) Izgradnjom TK mreže, a temeljeno na Zakonu o elektroničkim komunikacijama ( NN 73/08), izvršiti će se slijedeće :

- izgradit će se TK kanalizacija, koja će se smjestiti u pločnike ili bankine uz iste,

- izgradit će se kabelska TK mreža kroz TK kanalizaciju, - izgradit će se priključni TK ormari za svaku grañevnu česticu, koji će se

smjestiti na granici grañevne čestice i bit će okrenuti prema prometnici. (2) Radove na projektiranju i izvoñenju telekomunikacijskih objekata, DTK i

elektroničke komunikacijske mreže treba izvoditi prema važećim zakonskim propisima i pravilnicima, kako slijedi:

- Pravilnik o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture (NN 88/01) Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/2008)

- Zakon o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/2007 ,38/09 , 55/11 , 90/11 i 50/12.)

- Pravilnik o jednostavnim grañevinama i radovima (“Narodne novine”, br. 21/09,57/10,126/10 i 48/11)

(3) Smještaj opreme komutacijskog središta i koncentracija komunikacijske mreže treba biti u prostoru predviñenom za smještaj komunikacijske opreme a isti mora biti veći od 9 m2, u prizemlju objekta, sa posebnim ulazom i neograničenim pristupom.

(4) Rješenje telekomunikacijske mreže u grafičkom dijelu Plana prikazano je varijantno, dok će se najpogodnija varijanta (s obzirom na troškove izvedbe i druge parametre) utvrditi u postupku izdavanja lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava grañenje.

31


5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE I DRUGE INFRASTRUKTUR NE MREŽE 5.3.1. UVJETI GRADNJE ELEKTROENERGETSKE MREŽE Točka 5.3.1.1.

(1) Mjesto i način priključenja grañevnih čestice na elektroenergetsku mrežu vidljivi su iz grafičkog dijela te iz obrazloženja Plana. Točka 5.3.1.2.

(1) Za priključenje zone na elektroenergetsku mrežu potrebno je izvesti slijedeće: - nove trafostanice predviñene su kao slobodnostojeće grañevine na posebnim

parcelama ili su smještene unutar grañevine u suglasnosti sa investitorom. Trafostanice će biti tipske sa srednjenaponskim blokom koji se sastoji iz dva (do četri ) vodna i jednim (do dva ) trafo polja.

- minimalna grañevna čestica za izgradnju samostojeće trafostanice ima površinu 5x7m, i duljom je stranom orjentirana na javnu prometnu površinu.

- niskonaponski razvod sastojati će se iz NN trafo polja ( do dva ) s pripadajućim razvodnim poljem sastavljenim od osam NN izvoda.

- trase novih 20 kV kabela predviñene su po javnim površinama ili po već definiranim trasama uz trasu ostalih infrastrukturnih sustava.

(2) Kako su na razmatranom području u tijeku pripreme za skorašnji prijelaz sa sadašnjeg sustava napajanja tj. 110/35/10 kV na 110/20 kV dakle na postepeno ukidanje 10 kV naponskog nivoa i uvoñenje novog 20 kV naponskog nivoa, sva planirana srednjenaponska oprema treba biti predviñena za 20kV naponski nivo ( srednjenaponski dio trafostanica i srednjenaponski kabeli ). U slučaju rekonstrukcija postojećih trafostanica potrebno je planirati zamjenu eventualno postojeće 10 kV opreme s 20 kV opremom.

(3) Novu niskonaponsku mrežu potrebno je izvoditi kabelima tipa PP00-A 4x150 mm2 ; 0,6/1 kV. Slobodnostojeće razvodne ormare ( SSRO ) potrebno je postavljati na rub javnih površina uz ogradne zidove parcela. Umjesto SSRO-a moguća je ugradnja u ogradne zidove razvodnih ormara tzv. ROZ-ova.

(4) Sve trafostanice , SN mreža i NN mreža, trebaju biti planirane i grañene u skladu s granskim normama HEP-a, dok javna rasvjeta treba biti u skladu s preporukama CIE.

(5) Priključak grañevne čestice na niskonaponsku električnu mrežu u pravilu se izvodi putem podzemnog kabla i ugradnjom tipskog razvodnog ormarića u sredini ogradnog zida na regulacionoj liniji, odnosno na prizemnom dijelu pročelja grañevine sukladno posebnim propisima.

(6) Lokacije novih transformatorskih stanica kao i trase planiranih mreža ovim su Planom odreñene shematski. Kod izdavanja lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava grañenje, moguća su odstupanja u pogledu odreñivanja konkretne trase mreže, te lokacije pojedine TS 10(20)/0,4kV, pri čemu se mora uvažavati osnovna koncepcija elektroenergetske opskrbe

(7) Prilikom planiranja odreñenih zahvata u prostoru oko elektroenergetske mreže obavezno je pridržavati se važeće zakonske regulative (zaštitni koridori i sl.).

32


5.3.2. UVJETI GRADNJE VODOVODNE MREŽE Točka 5.3.2.1.

(1) Vodoopskrbni cjevovodi u obuhvatu Plana polažu se unutar slobodnog profila prometnica, zelenih površina i drugih javnih površina, na način da ne zasijecaju grañevne čestice predviñenih za grañenje. U koridoru prometnica, u pravilu cjevovod mora biti na minimalnoj udaljenosti 1,0 m od ivičnjaka, na suprotnoj strani od kanalizacije otpadnih voda.

(2) Prema uvjetima nadležnog poduzeća „Vodovod Pula“ d.o.o. pri izradi projekata i izgradnje vodovodne mreže potrebno je poštivati slijedeće uvjete:

- minimalno pokriće iznad tjemena vodoopskrbnog cjevovoda mora biti minimalno 100 cm, vodeći računa o konačnom planumu terena.

- Razmak izmeñu vodoopskrbnog cjevovoda i električnog kabela u uzdužnom pravcu mora iznositi najmanje 100 cm.

- Kod poprečnog križanja vodoopskrbnog cjevovoda i električnog kabela, električni kabel se polaže na razmaku od najmanje 30 cm od vodovodne cijevi i to u zaštitnu cijev.

- Vodovodna mreža ne smije biti postavljena ispod kanalizacijskog cjevovoda ili kroz revizijsko okno kanalizacije.

- Kanalizacijski cjevovodi oborinskih i sanitarnih otpadnih voda moraju biti udaljeni od cjevovoda pitke vode najmanje 50 cm, a kod poprečnog križanja, kanalizacijski cjevovodi se postavljaju ispod cjevovoda pitke vode.

- Minimalni razmak TK kabela i vodoopskrbnog cjevovoda u uzdužnom pravcu mora iznositi najmanje 50 cm, a kod poprečnog križanja, TK kabel se polaže u zaštitnu cijev na razmaku od min. 30 cm od vodovodne cijevi.

- Razmak izmeñu vodoopskrbnog cjevovoda i plinovoda mora biti u uzdužnom pravcu najmanje 50 cm, a kod poprečnog križanja, plinovod se postavlja ispod vodoopskrbnog cjevovoda na primjerenom razmaku uz označavanje trakom.

(3) Pri projektiranju vodoopskrbnog cjevovoda zone potrebno je pridržavati se posebnih uvjeta grañenja nadležnog poduzeća „Vodovod Pula“ d.o.o. te je potrebno pri ishodovanju akta kojim se odobrava grañenje ishodovati potvrdu o suglasnosti „Vodovod Pula“ d.o.o.

(4) Sve grañevine u obuhvatu Plana moraju se priključiti na vodoopsrbni cjevovod. (5) Vodoopskrba predmetne zone osigurat će se priključenjem na postojeći

vodoopskrbni sustav, prema uvjetima nadležnog poduzeća, a zavisno od potrebnih kapaciteta zone i hidrauličkog proračuna koji će se izraditi u tehničkoj dokumentaciji za ishodovanje akta za grañenje.

Točka 5.3.2.2.

(1) Priključak parcele na vodovodnu mrežu u pravilu se izvodi izgradnjom tipskog šahta s vodomjerima na srednjem dijelu parcele oko 1 metar iza regulacijskog pravca ( ukoliko se ne podudaraju regulacijski pravac i grañevni pravac ), te priključivanjem na najbliži cjevovod, sukladno posebnim uvjetima priključenja nadležnog poduzeća.

33


Točka 5.3.2.3. (1) U svrhu protupožarne zaštite hidrantima unutar područja obuhvata Plana, u

koridoru planiranih prometnica mora se izvesti hidrantska mreža u skladu s važećem Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

(2) Potreba za hidrantskom mrežom kod pojedinog objekta ( na pojedinoj parceli) te potrebne količine vode za gašenje požara definirat će se izradom tehničke dokumentacije za pojedini objekt, na osnovu požarnog opterećenja, a sukladno važećoj zakonskoj regulativi koja obrañuje zaštitu od požara hidrantskom mrežom. 5.3.3. UVJETI GRADNJE MREŽE ODVODNJE OTPADNIH VODA Točka 5.3.3.1.

(1) Unutar obuhvata Plana planira se razdjelni sustav odvodnje, što znači da se oborinske i sanitarne otpadne vode odvode zasebnim kanalizacijskim mrežama. Točka 5.3.3.2.

(1) Sve otpadne vode prije priključenja na javni sustav odvodnje moraju biti svedene na nivo kućanskih otpadnih voda odnosno moraju zadovoljavati parametre prema važećem Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama.

(2) Priključak parcele na mrežu odvodnje otpadnih voda, u pravilu se izvodi spojem na šaht mreže standardiziranim cijevima odgovarajuće kvalitete, profila i s minimalnim propisanim padom. Prije priključka na javni sustav odvodnje otpadnih voda izvesti kontrolno okno na dijelu cca 1,0 m od ruba parcele. Priključak se izvodi prema uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća “Pula Herculanea”.

(3) Na području obuhvata Plana zabranjuje se priključenje kućne sanitarne kanalizacije na javni sustav odvodnje oborinskih voda.

(4) Sve grañevine koje će se graditi unutar obuhvata plana moraju se priključiti na sustav odvodnje bez mogućnosti izgradnje septičkih (sabirnih) jama, pod uvjetima utvrñenim ovim Planom i posebnim propisima.

(5) Stanje na lokaciji u dijelu postojeće nadmorske visine potrebno je koorelirati sa propisanim minimalnim funkcionalnim padom cjevovoda, u odnosu na što se Planom preporuča nasipavanje centralnog platoa u visini koja će se odrediti u postupku izrade projektne dokumentacije. Ukoliko je to sukladno posebnim propisima kojima je regulirana sanacija eksploatacijskih polja i ostalim posebnim propisima, u navedenu svrhu je moguće koristiti materijal deponiran na lokaciji i materijal od iskopa. Točka 5.3.3.3.

(1) Na području obuhvata Plana potrebno je izgraditi sustav odvodnje otpadnih voda koji će se priključiti na postojeći sustav grada Pule, prema uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća “Pula Herculanea”.

(2) Kanalizacijski cjevovodi i objekti moraju biti dimenzionirani za plansko razdoblje od min. 20 godina.

(3) Planirana crpna stanica za slučaj havarije mora imati odreñeni akumulacijski prostor za min. 2 sata akumulacije u vrijeme vršne potrošnje, dvostruko napajanje električnom energijom i mora biti povezana na telemetrijski sustav Grada Pule. Radi mogućnosti pristupa specijalnih vozila za održavanje i intervencije crpnoj stanici, do stanice je potrebno osigurati pristupni put min. širine 4 m.

34


(4) Otpadne vode iz zone stambene namjene priključit će se na najbližu postojeću kanalizacijsku mrežu u naselju Zelenika ili na planiranu mrežu u ulici Stoja. Točka 5.3.3.4.

(1) Oborinske otpadne vode s prometnica, većih parkirnih, radnih i manipulativnih površina zagañenih naftnim derivatima upuštaju se u javni sustav odvodnje nakon pročišćavanja na taložniku - separatoru. Prije upuštanja oborinskih voda u podzemlje ili javnu oborinsku kanalizaciju sa parkirnih i manipulativnih površina koje su veće od 400 m2 (ekvivalent = 15 parkirnih mjesta) potrebno je prethodno pročistiti putem separatora.

(2) Objekti za sakupljanje površinskih oborinskih voda–slivnici na javnim prometnicama moraju imati taložnicu-pjeskolov.

(3) Planirana trasa oborinske odvodnje u dijelu gdje prolazi planiranim prometnicama tj. prometnicama koje nisu visinski definirane dozvoljava se izmjena trase ukoliko je to ekonomski opravdano i tehnički ispravno.

(4) Prilikom projektiranja odvodnje oborinskih voda gdje se oborinske vode ne mogu gravitacijski odvesti izvan obuhvata Plana potrebno je izvršiti ispitivanje upojnosti terena.

(5) Ukoliko upojnost terena ne zadovoljava ispuštanje prikupljenih oborinskih voda u podzemlje putem upojnih grañevina potrebno je odvodnju oborinskih voda riješiti crpnom stanicom kojom će se oborinske vode prepumpavati do gravitacijskih kolektora i odvoditi do ispusta u more.

(6) Dio oborinskih voda s prometnica u obuhvatu Plana gravitacijski će se priključiti na buduću oborinsku odvodnju ulice Fižela, a dio na odvodnju u ulici Stoja. Točka 5.3.3.5.

(1) Mreža odvodnje otpadnih i oborinskih voda mora se izvoditi unutar slobodnog profila postojećih i planiranih prometnica, zelenih površina i drugih javnih površina, na način da ne zasijeca grañevne čestice predviñenih za grañenje, gdje god je to moguće. Točka 5.3.3.6.

(1) Pri projektiranju i izvoñenju pojedinih grañevina, objekata i ureñaja komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i ureñaja.

(2) Investitor je obavezan ishoditi vodopravne uvjete prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju na području obuhvata Plana.

(3) Kompletna kanalizacijska mreža mora biti vodonepropusna.

5.3.4. UVJETI GRADNJE PLINOVODNE MREŽE Točka 5.3.4.1.

(1) Planom se odreñuje plinofikacija područja kao dio budućeg sustava plinifikacije prirodnim plinom grada Pule i okolice. Plinovode treba projektirati i izvoditi na sigurnosnim udaljenostima i dubinama u skladu s propisima.

35


Točka 5.3.4.2. (1) Kao tehnički propisi za plinovodne sustave i koridore plinovodne mreže, kućnih

instalacija, kao i propisane koridore plinovoda koji su specificirani prema nominalnom tlaku i promjeru plinovoda, primjenjuju se važeći tehnički i sigurnosni propisi. Gradnju i rekonstrukciju plinske mreže izvoditi na temelju važeće zakonske regulative, te u skladu s ovim planom.

(2) Prema tehničkim propisima plinovodnih mreža koriste se cijevi od polietilena visoke gustoće (PE-HD), a za kućne instalacije cijevi od čelika. Pri izgradnji lokalnih i distributivnih plinovoda koriste se EN i ISO norme, za zaštitu čeličnih cjevovoda EN i DVGW, a za kućne instalacije uglavnom EN norme.

(3) Distributivnu plinsku mrežu izvesti od cijevi od tvrdog polietilena prema DIN 8074, DVGW G 477, ISO 4437, ISO S5, ISO S8. Točka 5.3.4.3.

(1) Plinska mreža polaže se podzemno. Prosječna dubina postavljanja plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi za niskotlačni plinovod: 0,8 – 1,3 m.

(2) Dubina polaganja polietilenskih cjevovoda ne bi smjela prijeći 2 m. Dubina polaganja iznimno može biti manja ali samo na kraćim dionicama i uz odgovarajuću zaštitu.

(3) Kod polaganja plinovoda potrebno je zbog sigurnosnih razloga voditi računa o izboru trase, te potrebnim sigurnosnim udaljenostima s obzirom na:

- nadzemne grañevinske objekte - podzemne objekte i komunalne instalacije - kategoriju zemljišta i tip ureñene javne površine - dostupnost plinovodu u fazi korištenja i održavanju

Točka 5.3.4.4.

(1) Plinovod je potrebno podijeliti na sekcije koje su meñusobno odijeljene zapornim organima koji su smješteni u zemlji ili vodonepropusnim oknima.

(2) Plinovodi se u pravilu polažu u rov na pripremljenu posteljicu od finog pijeska. Nakon polaganja plinovod se zatrpava slojem finog pijeska. Dalje zatrpavanje vrši se u slojevima uz propisno nabijanje. Točka 5.3.4.5.

(1) Prilikom priključenja pojedine grañevine na distributivnu mrežu od lokalnog distributera plina potrebno je zatražiti uvjete gradnje, shodno čemu je potrebno izraditi tehničku dokumentaciju priključnog plinovoda i plinske instalacije.

(2) Grañenju se može pristupiti tek nakon odobrene tehničke dokumentacije od strane distributera plina.

Točka 5.3.4.6.

(1) Ukoliko lokalni distributer plina propisuje drugačije uvjete priključenja i polaganja plinskih instalacija kao i smještaja plinske mjerno regulacijske stanice istih se potrebno pridržavati.

36


6. UVJETI UREðENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Točka 6.1. (1) Javne zelene površine planirane ovim Planom se mogu ureñivati kao:

- parkovi, - dječja igrališta - kamenolomske kosine

(2) Koncept ureñenja parkovnih površina treba tražiti u korelaciji sa planiranim sajamskim izložbenim te zabavnim i kulturnim sadržajima.

(3) Parkovnu površinu planiranu izmeñu sportskog hotela i grañevine mješovite pretežito poslovne namjene treba oblikovati kao cjelinu sa kamenolomskom kosinom u nastavku u funkciji scenskih nastupa.

(4) Ureñenje parkovnih površina treba prilagoditi doživljaju zelenila centralnog platoa pješaku na gornjem platou kao kontinuirane zelene površine.

(5) Nastali oblik amfiteatra ( kosine kao vidljivi ostatak etaža ex kamenoloma) treba iskoristiti kao prostor za tribine koje okružuju planiranu pozornicu ( površina za scenske nastupe, plesni podij sa pripadajućom opremom ) u parku.

(6) Kamenolomske kosine će se ureñivati u sklopu biološke rekultivacije kamenoloma oblikovanjem završnih kosina, ozelenjavanjem i ureñenjem pješačkih staza – rampi koje će osigurati komunikaciju izmeñu gornjeg i donjeg platoa.

(7) Dječja igrališta će se ureñivati postavljenjem opreme namijenjene dječjoj igri. Točka 6.2.

(1) Kako područje obuhvata plana većinom čini prostor ex kamenoloma , a isti za nove biljke predstavlja ekstremne uvjete, biološka rekultivacija treba ići u smjeru odabira biljaka malih ekoloških zahtjeva.

(2) Konačan način biološke sanacije kamenoloma biti će definiran posebnim projektom.

(3) Planom se predlaže sadnja slijedećih vrsta: - alepski bor Pinus halepensis - crni bor Pinus nigra - cer Quercus cerris - medunac Quercus pubescens - crni jasen Fraxinus ornus - bjelograbić Carpinus orientalis - šmrika Juniperus oxycedrus - ljeska Corylus avelana - drijen Cornus mas - glog Crategus sp. - kalina Ligustrum vulgare - trnina Prunus spinosa - pasja ruža Rosa canina - kupina Rubus sp. - pavitina Clematis vitalba - slak Convolvulus arvense - travna smjesa

37


Točka 6.3. (1) Kod grañevina kod kojih će prilikom izgradnje nastati veći zemljani radovi treba

sprovesti biotehničke mjere sanacije i ureñenje usjeka i nasipa odgovarajućom travnom smjesom, busenovanjem, zimzelenim i listopadnim grmljem. Na lokacijama s većim nagibom predvidjeti terasiranje terena, te sprovesti introdukciju različitim autohtonim vrstama kako bi se spriječila pojava erozije.

(2) Vodove infrastrukture ukopati, a mikrotrase odabrati prilikom izvoñenja tako da se najmanje ugrozi žilje vrijednijih stablašica. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini saditi nisko i srednje visoko grmlje, trajnice i travnjake čiji korjenov sistem ne prelazi dubinu 50cm. Stablašice saditi na udaljenosti većoj od 2m od podzemne infrastrukture, odnosno 1m od ruba tvrde površine. Točka 6.4.

(1) Mogućnosti i uvjeti za postavljanje privremenih grañevina i manjih montažnih prijenosnih i pokretnih naprava isključivo na javnim površinama odreñuju se primjenom posebnog propisa Grada Pule. 7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJ ELINA I GRAðEVINA I

AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI Točka 7.1.

(1) Za potrebe Plana u postupku utvrñivanja postojanja kulturnog dobra unutar područja obuhvata Plana izrañen je Izvještaj „Analiza prostora obuhvata urbanističkog plana ureñenja „Max Stoja“.

(2) Izvještajem iz prvog stavka ove točke je utvrñeno da u odnosu na evidentirana kulturna dobra iz konzervatorske podloge izrañene za potrebe GUP-a, topničku bitnicu Maksimilian, obalnu utvrdu Fort Maksimilan i merzersku bitnicu Maksimilian danas na terenu ne postoje tragovi tih grañevina jer su isti kroz eksploataciju uklonjeni.

(3) Okvirni položaj nekadašnje obalne utvrde i bitnica dat je u grafičkom dijelu Plana list br. 3 »Oblici i uvjeti korištenja«.

(4) U slučaju eventualnih nalaza ostataka bitnica i/ili utvrda prilikom daljnjih iskopa Planom se preporučuje njihovo očuvanje u svrhu njihove registracije snimanjem ili nekom sličnom metodom.

Točka 7.2.

(1) Ako se pri izvoñenju grañevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiñe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgañanja obavijestiti nadležno tijelo koje će u svoje daljnje postupke voditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ( NN 69/99, 151/03, 157/03 ispravak, 87/09, 88/10, 61/11 i 25/12). Točka 7.3.

(1) Obuhvat plana ne zadire u zaštićena područja temeljem članka 8. stavka 1. zakona o zaštiti prirode ( Narodne novine, br. 70/05 i 138/08 ) niti u područja ekološke mreže prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (Narodne novine, br. 109/07 ).

38


8. POSTUPANJE S OTPADOM Točka 8.1.

(1) Na području obuhvata Plana postupanje s otpadom će se riješiti u skladu sa Zakonom o otpadu (NN 178/04,153/05,111/06,60/08 i 87/09), Planom gospodarenja otpadom grada Pule usklañenog sa Planom gospodarenja otpadom Istarske županije do 2015 („Službene novine Istarske županije“ br.14/08).

(2) Unutar područja obuhvata Plana se pretpostavlja nastanak samo komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada. Točka 8.2.

(1) Svi zahvati u prostoru moraju uvažavati važeće propise iz oblasti postupanja s otpadom, a naročito:

- Zakon o zaštiti okoliša ( NN 110/07), - Zakon o otpadu (NN 178/04,153/05,111/06,60/08 i 87/09), - Strategiju gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) - Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2007.- 2015.

godine (NN br. 85/07) - Zakon o komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine”, br. 26/03-pročišćeni

tekst,, 82/04 ,110/04 - Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09 i 49/11) (2) U slučaju promjene navedenih propisa, kod provedbe Plana primjenjivati će se

odgovarajući važeći propis.

Točka 8.3. (1) Prikupljanje i odlaganje komunalnog i ostalog krutog otpada obavljat će se prema

odgovarajućem općem propisu o uvjetima za izgradnju prostora i ureñaja za prikupljanje i odnošenje otpadnih tvari iz grañevina, te njihovo odlaganje na odreñeno mjesto, kao i prema Zakonu o otpadu, te važećim propisima o komunalnom redu na području Grada Pule.

(2) Provoñenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba.

(3) Prostor za odlaganje otpada na pojedinoj grañevnoj čestici mora biti postavljen na za to odgovarajuće dostupno i zaštićeno mjesto uz pristupnu prometnicu.

(4) Uspostavit će se izdvojeno prikupljanje korisnog otpada, i to odgovarajućim standardnim kontejnerima grupiranim za više vrsta korisnog otpada (obavezno: staklo, metal, papir, limenke, a alternativno i za istrošene baterije).

(5) Odvojeno skupljanje ovih vrsta otpada svaki proizvoñač dužan je osigurati na vlastitoj grañevnoj čestici.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Točka 9.1. (1) Zaštita ugroženih dijelova okoliša provodit će se u skladu sa svim zakonima,

odlukama i propisima, relevantnim za ovu problematiku, a naročito u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša, odredbama važećeg prostornog plana šireg područja i ovog Plana.

39


Točka 9.2. (1) Na području obuhvaćenom Planom ne planira se gradnja grañevina koje bi

mogle imati nepovoljan utjecaj na okoliš u smislu Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07) i ostalih propisa. Točka 9.3.

(1) Zbrinjavanje i evakuaciju sanitarnih voda obavljati na način da se otpadne vode iz zgrada prije ispuštanja u sustav otpadnih voda pročiste do stupnja da se zadovolje kriteriji za pojedina zagañivala prema općem važećem standardu (u kanalizacijski sustav dozvoljeno je upuštati samo otpadne vode čije su granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari ne prelaze vrijednosti odreñene člankom 3. Tablica 1 – za ispuštanje u sustav javne odvodnje „Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama NN 94/08). Kod kuhinja s pranjem posuña i sl. potrebno je izgraditi separatore ulja i masti u sklopu svake grañevine prije priključenja na kolektor sanitarnih voda.

(2) Na otvorenim ili slično ureñenim površinama, gdje su mogući izljevi masti, ulja, benzina i drugih zagañivača potrebno je izgraditi mastolove (separatore masti) i pjeskolove. Tek tako pročišćenu vodu ispuštati u kolektor oborinskih voda.

(3) Prije upuštanja oborinskih voda u podzemlje ili javnu oborinsku kanalizaciju sa parkirnih i manipulativnih površina koje su veće od 400 m2 (ekvivalent = 15 parkirnih mjesta) potrebno je prethodno pročistiti putem separatora. Točka 9.4.

(1) Unutar obuhvata Plana nije dozvoljena realizacija svih novih zahvata u prostoru u kojima se koristi tehnologija i materijali s ionizirajućem zračenjem kao i obavljanje djelatnosti koje proizvode kemijski ili biološki toksični otpad, te otpad koji se može svrstati u skupinu lakozapaljivih ili eksplozivnih tvari. Točka 9.5.

(1) Mjere zaštite od buke zasnivati na Zakonu o zaštiti od buke (NN 30/09) slijedom principa uvažavanja buke kao onečišćenja i degradacije kvalitete okoliša.

(2) Unutar područja obuhvata Plana područje ugroženosti bukom se nalazi uz sadržaje ugostiteljstva i zabave pa je u tim dijelovima i zonama potrebno provoditi mjere za smanjenje buke do razine odreñene važećim zakonskim propisima.

Točka 9.6.

(1) Lokacijskim dozvolama i aktima kojima se odobrava grañenje propisat će se obaveza pridržavanja posebnih propisa iz područja zaštite okoliša, a naročito:

- Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10); Pravilnika o načinu prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu (NN 53/06),

- Zakona o sanitarnoj inspekciji (NN 113/08 i 88/10), - Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09); Pravilnika o najvišim dopuštenim

razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), - Zakona o vodama (NN 156/09 i 130/11); Pravilnika o izdavanju

vodoprivrednih akata (NN 78/10); Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (“Narodne novine”, br. 87/10)

- Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07 ), Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09), Pravilnika o katastru emisija u okoliš (NN 36/96)

40


- Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11); Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05); Uredbe kritičnim razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05) ; Pravilnika o praćenju kakvoće zraka (NN 155/05), Pravilnika o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 01/06) ; Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07 i 150/08);

- Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09); Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05 i 39/09); Pravilnik o gospodarenju otpadom (“Narodne novine”, br. 23/07 i 111/07), Pravilnik o gospodarenju grañevnim otpadom (“Narodne novine”, br. 38/08)

- Pravilnik o uvjetima označavanja ambalaže (NN155/05,24/06 i 28/06); Pravilnika o gospodarenju otpadnim uljima ( NN 124/06 ,121/08 i 31/09 ); Pravilnika o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06 i 31/09); Pravilnika o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim ureñajima i opremom (NN 74/07 ,133/08 i 31/09);Pravilnika o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/09 ); Pravilnika o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06 i 31/09 ).

(2) U slučaju promjene pojedinog navedenog propisa, kod provedbe Plana

primjenjivat će se odgovarajući važeći propis. Točka 9.7.

(1) Zaštita od požara temelji se na zakonima, propisima i normama koje ureñuju tu problematiku, a provodi se u skladu s Procjenama ugroženosti od požara, Planovima zaštite od požara i kategorijama ugroženosti od požara grañevina, grañevinskih dijelova i otvorenih prostora, odgovarajućim ustrojem motriteljsko-dojavne službe te profesionalnim i dobrovoljnim vatrogastvom.

(2) Tijekom gradnje grañevina potrebno je primjenjivati zakone, pravilnike i ostale propise koji osiguravaju:

- racionalnu vatrootpornost grañevine, - brzo napuštanje ugrožene grañevine, dijela grañevine ili otvorenog prostora, - sigurnost susjednih grañevina u odnosu na zapaljenu, srušenu ili na drugi

način ugroženu grañevinu, - pristupačnost grañevini ili području za potrebe vatrogasne intervencije ili

pomoći. (3) Tehnološki procesi u kojima se koriste ili proizvode zapaljive tekućine i plinovi ili

eksplozivne tvari, mogu se obavljati samo u grañevinama ili njenim dijelovima koji su izgrañeni sukladno važećim propisima koji ureñuju tu problematiku.

(4) Grañevine koje se grade kao ugrañene ili poluugrañene moraju uz susjedni zid imati izveden protupožarni zid minimalne otpornosti dva sata. Ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presijecati čitavo krovište.

(5) Za potrebe gašenja požara u hidrantskoj mreži treba, ovisno o broju korisnika, osigurati potrebnu količinu vode i odgovarajućeg tlaka.

(6) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz grañevina i gašenja požara na grañevini ili otvorenom prostoru, treba planirati odgovarajuće vatrogasne pristupe, prilaze i površine za operativni rad vatrogasnih vozila.

41


Točka 9.8. (1) Mjere zaštite od požara provode se u skladu s odredbama koje propisuju:

- Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10), - Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10), - Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07), - Zakon o eksplozivnim tvarima za gospodarsku uporabu (NN 12/94), - Zakon o normizaciji (NN 103/03), - Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/03), - Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99), - Pravilnik o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i o uskladištavanju i

pretakanju tekućeg naftnog plina (NN 158/03), - Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06), - Pravilnik o grañevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete

grañenja glede zaštite od požara (NN 35/94), - Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99), - ostali Pravilnici i usvojena pravila tehničke prakse kojima su propisane mjere

zaštite od požara.

Točka 9.9. (1) Gradnja grañevina i ureñivanje prostora mora se odvijati u skladu s Pravilnikom o

osiguranju pristupačnosti grañevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 89/06 i 61/07). Točka 9.10.

(1) Racionalnim korištenjem prostora namijenjenog gradnji, uz ograničavanje izgrañenosti grañevnih čestica te planiranjem javnih zelenih i pješačkih površina sačuvati će se tlo neizgrañenim, a time i ukupna kvaliteta gradskog prostora.

(2) Osnovne mjere zaštite tla postižu se grañenjem na terenima povoljnih geotehničkih karakteristika, te dokazivanjem potrebite stabilnosti i nosivosti tla. ZAŠTITA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA Točka 9.11.

(1) Izgradnja skloništa i drugih zahvata za zaštitu stanovništva, materijalnih i drugih dobara predviña se u skladu sa zonama ugroženosti Grada Pule, koje su odreñene sukladno odredbama Pravilnika o kriterijima za odreñivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91). Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda provodit će se gradnjom odnosno ureñivanjem zahvata za zaštitu, čija će se vrsta, otpornost i kapacitet odreñivati temeljem posebnog odgovarajućeg propisa Grada Pule.

(2) Lokacijskim dozvolama i/ili aktima kojima se odobrava grañenje za zahvate u prostoru, propisat će se obveza pridržavanja posebnih propisa iz područja sklanjanja, a naročito:

- Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa (SL 55/83), - Pravilnik o održavanju skloništa i drugih zaštitnih objekata u miru (NN

45/84), - Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u

prostornom planiranju i ureñivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86).

42


Točka 9.12. (1) Sukladno posebnim propisima iz područja zaštite i spašavanja, sve pravne

osobe u obuhvatu Plana koje se bave takvom vrstom djelatnosti koja svojom naravi može ugroziti život ili zdravlje ljudi, materijalna dobra ili okoliš, izrañuju operativne planove zaštite i spašavanja. Točka 9.13.

(1) Područje obuhvata Plana pokriveno je sustavom javnog uzbunjivanja grañana ( sirena za uzbunjivanje).

(2) U grañevinama u kojima se okuplja veći broj posjetitelja ili korisnika, a što se odnosi gotovo na sve grañevine planirane unutar obuhvata Plana osim stambenih grañevina i grañevine namijenjene sportu , u kojima se zbog buke ili akustične izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje, vlasnici, odnosno korisnici grañevina su dužni uspostaviti i odgovarajući sustav uzbunjivanja te osigurati prijem i prenošenje priopćenja o vrsti opasnosti i mjerama koje treba poduzeti ( razglas, interne sirene i sl.). Točka 9.14.

(1) Obuhvat Plana nalazi se u području mogućih prirodnih nesreća (potres intenziteta 7°MCS /MSK 64/ skale, te olujno i orkan sko nevrijeme, vjetar i tuča ), pa se tome treba podrediti odabir grañevnog materijala i konstrukcije te proračun stabilnosti i otpornosti zgrade. Točka 9.15.

(1) Putevi za intervenciju i pravci evakuacije prikazani su u grafičkom dijelu Plana list br. 3 “Oblici i uvjeti korištenja”.

Točka 9.16.

(1) Prohodnost puteva za intervenciju i pravaca evakuacije osigurana je meñusobnom udaljenošću planiranih zgrada ( gradivih dijelova grañevne čestice ), pri čemu je većinom zadovoljeno načelo minimalne udaljenosti H1/2+H2/2+5m.

(2) U slučajevima u kojima nije ispunjeno načelo iz prethodnog stavka ove točke tehničkom dokumentacijom je potrebno dokazati:

- da je konstrukcija objekta otporna na rušenje od elementarnih nepogoda, - da u slučaju ratnih razaranja rušenje objekta neće ugroziti živote ljudi i

izazvati oštećenja na drugim objektima. 10. MJERE PROVEDBE PLANA Točka 10.1.

(1) Ureñivanje prostora, bilo izgradnjom grañevina ili ureñenjem zemljišta, te obavljanje drugih radova na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje, kojim se mijenja stanje u prostoru, mora se obavljati temeljem odredbi važećih prostornih planova šireg područja, ovog Plana, te ostalih odgovarajućih propisa Grada Pule.

(2) Način i dinamika provedbe ovog Plana zavisit će o obavezama preuzetim temeljem njegovih odredbi, kao i karakteristikama zahvata u prostoru.

43


Točka 10.2. (1) Područje obuhvata Plana u većem dijelu čini prostor bivšeg eksploatacijskog

polja kamena vapnenca za koji je kao model oporavka krajobraza izabran model interpolacije arhitekturom.

(2) Sanaciju bivšeg eksploatacijskog polja potrebno je provesti sukladno posebnim propisima, prema posebnom projektu temeljenom na urbanističkom rješenju iz ovog Plana. Točka 10.3.

(1) Provedba ovog Plana, unutar ukupnog gospodarenja, zaštite i upravljanja prostorom Grada Pule, odvijat će se kontinuirano, što obavezuje na stalnu suradnju sve subjekte u prostorno-planerskom postupku, pripremi i ureñenju zemljišta za izgradnju, izgradnji infrastrukture i komunalnog opremanja, te drugim mjerama politike ureñenja prostora. Ostvarivanje ciljeva razvoja i koncepcije korištenja prostora provodit će se kroz trajno praćenje i istraživanje odnosa i pojava u prostoru, te odgovarajućom organizacijom cjelokupnog sustava prostornog ureñenja i zaštite okoliša u Gradu Puli. Za praćenje i nadzor nad provoñenjem Plana zadužuju se upravna tijela Grada Pule.

Točka 10.4.

(1) Na cjelokupnom području obuhvata Plan će se provoditi izdavanjem lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava grañenje prema postupku predviñenom zakonom i ostalim propisima.

(2) Svi elementi na temelju kojih će se izdavati lokacijske dozvole i/ili akti kojima se odobrava grañenje, a koji nisu posebno navedeni u ovom Planu, odreñuju se na temelju odredbi važećeg prostornog plana šireg područja.

Točka 10.5.

(1) Svi zahvati na pojedinoj grañevnoj čestici mogu se izvoditi fazno, do konačne realizacije predviñene ovim Planom.

(2) Faznost se utvrñuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole i/ili akta kojim se odobrava grañenje.

10.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA URE ðENJA

10.1.1.

(1) Ovim Planom se ne propisuje obveza izrade detaljnih planova ureñenja.

zakljuČak - pula · (2) svi elementi na temelju kojih će se izdavati lokacijske dozvole i/ili...

Documents