Zajedno za europsko danas i sutraHrvatski projekti financirani sredstvima Europske unije

Zajedno za europsko danas i sutraHrvatski projekti financirani sredstvima Europske unije

Dodatne informacije o Europskoj uniji

mogu se pronaći na Internetu. Popis

vezanih internetskih adresa nalazi se na

kraju ove publikacije.

Delegacija Europske komisije

u Republici Hrvatskoj

Informacijski centar Europske unije

Trg žrtava fašizma 6

Tel.: +385 1 4896-500

Fax: +385 1 4896-555

E-mail: euinfocentar@euic.hr

Web: www.delhrv.ec.europa.eu

Rukopis dovršen u travnju 2009. godine.

Reprodukcija je dozvoljena ukoliko je

naveden izvor.

Prijevod i tisak: Delegacija Europske komisije

u Republici Hrvatskoj, 2009.

Tiskano na bijelom papiru koji ne sadrži klor.

Predgovor

Dragi čitatelji,

U Hrvatskoj se trenutno provodi više od 500 projeka-

ta koje financira Europska unija. Tijekom posljednjih

deset godina, iznos pomoći koju je EU omogućila

Hrvatskoj kroz veći broj programa (OBNOVA, CARDS,

PHARE, ISPA, SAPARD, IPA) dosegnuo je ukupno mili-

jardu eura u 2008. godini!

Kako bi pomogla u boljem razumijevanju ovih pro-

jekata i jasno predstavila njihove rezultate, Delegacija

Europske komisije u Republici Hrvatskoj i njen Infor-

macijski centar Europske unije pripremili su presjek

projekata koji su već pridonijeli gospodarskom, ad-

ministrativnom, obrazovnom ili društvenom razvoju

u Hrvatskoj.

Područja koja ti projekti pokrivaju izuzetno se razli-

kuju po svojem djelokrugu, iznosu sredstava i broju

sudionika i pružaju pregled brojnih mogućnosti za

financijsku pomoć od strane EU. Od većih infrastruk-

turnih i ekoloških projekata čija se vrijednost mjeri

desecima milijuna eura, do manjih darovnica za nev-

ladine udruge koje djeluju u lokalnim zajednicama

– ovaj vodič prikazuje kako se mogućnost korištenja

fondova rasprostire na niz segmenata društva. Od

obnove željezničkih pruga, preko sveobuhvatne re-

forme pravosuđa pa do obnove srednjoškolskih lab-

oratorija, sve su to dimenzije svakodnevnog života u

Hrvatskoj u kojima Europska unija aktivno sudjeluje i

unaprjeđuje dobrobit građana.

Projekti koje prikazujemo na sljedećim stranicama ug-

lavnom su već isplanirani, programirani i provedeni.

Oni predstavljaju neke primjere „dobre prakse”, čija je

namjena potaknuti Vas na sagledavanje mogućnosti

financiranja putem fondova Europske unije. Svaki

projekt predstavljen je sa svojim tehničkim poje-

dinostima i rezultatima, a o njemu govore njegovi

korisnici koji su odlučili podijeliti svoja iskustva. Osim

toga, svaka od priča ima poveznicu s trenutnom

politikom Europske unije na određenom području.

Za dodatne informacije o svakom sektoru, u Dodat-

ku su navedene internetske adrese.

Nadam se da će Vas ova publikacija ohrabriti i po-

taknuti vaše poduzeće ili organizaciju u apliciranju

za financijska sredstva iz pretpristupnih fondova

Europske unije koja su hrvatskim građanima i insti-

tucijama dostupna u iznosu većem od 150 milijuna

eura godišnje. Kad Hrvatska postane punopravni

član Europske unije, raspoloživa sredstva bit će i

znatno veća, manifestirajući tako dodatnu solidar-

nost i ciljajući na jačanje kohezije i razvoja.

Fondovima se sada upravlja pomoću decentralizira-

nog sustava, a obavezu njihove cjelovite provedbe,

uključujući i njihovo sustavno informiranje, preuzele

su hrvatske institucije. Istodobno, Informacijski

centar Europske unije ovdje je da bi vas informirao

– između ostalog i putem ovakvih publikacija – o

konkretnim i općenitim pitanjima vezanim za EU

te da bi proširio znanje građana vezano uz hrvatsko

pristupanje Europskoj uniji.

Vincent Degert

VINCENT DEGERT Šef Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj

Pregled projekata

Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva

Tri projekta financirana SAPARD programom Korisnik: Fragaria d.o.o. - Zagreb, Arbacommerce - Zadar, Perutnina Ptuj PIPO - Čakovec Izvor financiranja: SAPARD str. 10

Očuvanje autohtonih životinjskih vrsta

Pastrve i turisti Korisnik: Grad Otočac, partneri - Gacka d.o.o., HGK ŽK Otočac, TZG Otočca, suradnik - Institut R. Bošković Izvor financiranja: PHARE 2005 str. 12

Oživljavanje zaboravljenih povijesnih puteva

Parenzana – put zdravlja i prijateljstva Korisnik: Istarska županija, partner – grad Kopar Izvor financiranja: INTERREG IIIA str. 16

Zaštita okoliša za održivi razvoj

Institucionalno jačanje i provedba ekološke mreže NATURA 2000 u Hrvatskoj Korisnik: Državni zavod za zaštitu prirode Izvor financiranja: PHARE 2005 str. 8

Unaprijeđenje prevencije bolesti

Misli o sebi: samo rano otkriveni rak dojke uspješno se liječi Korisnik: Udruga Edukacijom protiv raka dojke Zagrebačke županije Izvor financiranja: CARDS 2004 str. 18

Ulaganje u sigurniju zajedničku granicu

Priprema za provedbu Schengenske pravne stečevine Korisnik: Ministarstvo unutarnjih poslova Izvor financiranja: PHARE 2005 str. 22

EU fondovima do europskih kupaca

Paška sirana - Izgradnja i nabava opreme za mljekare Korisnik: Paška sirana d.d. Izvor financiranja: SAPARD str. 14

Međueuropsko povezivanje za gospodarski razvoj

Obnova željezničke pruge Vinkovci - Tovarnik - državna granica Korisnik: Hrvatske željeznice d.d. Izvor financiranja: ISPA str. 20

Hrvatski projekti financirani sredstvima Europske unije

Očuvanje povijesnog nasljeđa

BASTION - Gradovi uz Dravu otvaraju svoje utvrde Korisnik: Gradski muzej Varaždin, partner - Pokrajinski muzej Maribor Izvor financiranja: INTERREG IIIA str. 36

Ulaganje u izvrsnost obrazovanja i istraživanja

Unaprijeđenje obrazovnog procesa - Poljoprivredna srednja škola M. A. Reljković, Slavonski Brod Korisnik: Poljoprivredna srednja škola M. A. Reljković, Slavonski Brod Izvor financiranja: CARDS 2004 str. 34

Zaštita voda u gradu na četiri rijeke

Zaštita voda u gradu na četiri rijeke Korisnik: Vodovod i kanalizacija Karlovac Izvor financiranja: ISPA str. 24

Dodatak: Pregled online izvora informacija

Europska unija, EU programi financiranja i europske politike

str. 38

Zaštita od obiteljskog nasilja

Žensko sklonište i savjetovalište – pružanje i unaprjeđenje usluga i potpore ženama i njihovoj djeci Korisnik: Autonomna ženska kuća Zagreb Izvor financiranja: CARDS 2004 str. 32

Znanja za učinkovito pravosuđe

Obuka i obrazovanje državnih odvjetnika Korisnik: Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske, Ured državnog tužitelja Izvor financiranja: CARDS 2002, CARDS 2003, CARDS 2004 str. 28

Čekanje u redovima zamjenile zemljišne knjige na računalu

Reforma katastra i zemljišnih knjiga Korisnik: Državna geodetska uprava i Ministarstvo pravosuđa Izvor financiranja: CARDS 2002, CARDS 2003, CARDS 2004 str. 26

Za Hrvatsku bez ilegalnog oružja

Borba protiv nedopuštene trgovine oružjem, municijom i eksplozivnim sredstvima Korisnik: Ministarstvo unutarnjih poslova Izvor financiranja: CARDS 2004 str. 30

8

Hrvatska je zemlja prirodne raznolikosti – od panon-

skih ravnica preko brežuljaka, livada i šuma te krških

područja do mediteranskih kultura u priobalju.

Zahvaljujući tom bogatstvu prirode gdje se spajaju

četiri različita biogeografska područja, Hrvatska je

prema raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta jedna

od najbogatijih zemalja u Europi. Nove se vrste ot-

krivaju svake godine.

Kada je riječ o broju biljnih vrsta, Hrvatska spada

među tri vodeće europske zemlje. Mnoge vrste pos-

toje samo ovdje, nema ih nigdje drugdje na svijetu.

Hrvatska je posljednje ledeno doba, koje je uzrokova-

lo nestanak većine europskih divljih vrsta prije 10 do

15 tisuća godina, prošla relativno netaknuta. Mnoge

su biljke na mjestima poput Velebita i Biokova „re-

likti“, što znači da tu nesmetano rastu već milijunima

godina. Hrvatska je također dom značajnim popu-

lacijama rijetkih sisavaca koji su ugroženi u drugim

dijelovima Europe. Gotovo polovica svih ptica u Eu-

ropi (više od 230 vrsta) gnijezde se u Hrvatskoj, a još

ih više tu zastaje tijekom godišnje selidbe. Morski je

okoliš jedan od najbogatijih i najčišćih na Sredozem-

lju. Više od 65 posto svih poznatih vrsta riba u Sre-

dozemlju pojavljuju se u hrvatskom dijelu Jadrana.

Svu tu biljnu i životinjsku raznolikost treba zaštititi jer

ona pripada ne samo hrvatskom, nego i europskom

biološkom bogatstvu. Tome služi ekološka mreža

Zaštita okoliša za održivi razvoj

Institucionalno jačanje i provedba ekološke mreže NATURA 2000 u Hrvatskoj

NAZIV PROJEKTA:

Institucionalno jačanje i provedba ekološke mreže NATURA 2000 u Hrvatskoj

SEKTOR:

Zaštita prirode

IZVOR FINANCIRANJA:

PHARE 2005

VRIJEDNOST:

Ukupna vrijednost: 1.600.000 euraEU: 1.300.00 eura

TRAJANJE:

2008. – 2009.

KORISNIK:

Državni zavod za zaštitu prirode

www.natura2000.hr

“Svako područje se posebno izdvaja zbog određenog stanišnog tipa ili vrste. Primjerice, kad govorimo o

zaštiti ptica, riječ je o velikim područjima nužnim za opstanak jedne vrste. Ljudi u EU dobivaju poticaj za odgodu košnje livade da bi se primjerice ptica kosac mogla uspješno gnijezditi u vlažnim travnjacima. Dakle, dovoljno je samo odgoditi košnju. Za svako se stanište i vrstu moraju sagledati potrebe kako bi oni dugoročno opstali. To možda djeluje utopijski, no čini se da funkcionira i neke vrste zahvaljujući toj mreži već pokazuju trend rasta.“

JASMINKA RADOVIĆ, voditeljica projekta, Državni zavod za zaštitu prirode

9

nazvana NATURA 2000. Riječ je o području na kojem

se štiti sve ugroženiji europski biljni i životinjski svijet.

Ta najveća mreža za zaštitu prirode u svijetu, koju je

2001. godine pokrenula Europska unija, danas štiti

25.000 lokaliteta i pokriva petinu Unije, a nastoji

osigurati da sve životinje, biljke i staništa opstanu.

Kada uđe u EU, svaka država članica doprinosi

proširenju mreže NATURA 2000 određivanjem

Posebnih područja zaštite. Da bi se takva ekološka

mreža uspostavila u Hrvatskoj potreban je čitav

niz dorada postojećeg Zakona o zaštiti prirode, jer

pravosuđe različitim tumačenjima istih propisa

često ide na ruku prekršiteljima, čime posredno

potiče bespravnu gradnju i nepovratno uništenje

već zaštićenih područja.

Projekt ekološke mreže zaštićenih područja u

Hrvatskoj mora biti završen do pristupa zemlje Eu-

ropskoj uniji. Tome služi projekt iz fonda PHARE, vri-

jedan 1,6 milijuna eura, koji financira EU, a provodi

Državni zavod za zaštitu prirode. Zavod je pripremio

popis mogućih hrvatskih područja ekološke mreže

koji obuhvaća 1142 lokaliteta na 45 posto hrvatskog

teritorija, te predlaže zaštitu oko 250 vrsta i 70

stanišnih tipova.

Uz niz radionica, na kojima će sudionici dobiti sve

informacije o područjima uključenim u projekt,

pripremaju se i planovi upravljanja za dva poten-

cijalna lokaliteta mreže NATURA 2000 - Vransko

jezero i Jasen te Velike zvijeri u Gorskom kotaru,

koji će u budućnosti biti primjer ostalim lokalitetima

ekomreže u Hrvatskoj.

NATURA 2000 u praksi

Cilj ekološke mreže NATURA 2000 nije, dakle, potpu-

no zaustaviti gospodarske djelatnosti, nego odrediti

mjerila prema kojima će se one moći odvijati, a da se

pritom očuvaju rijetke vrste i staništa. NATURA 2000

nije strog rezervat, već su tu moguće i gospodarske

djelatnosti, čime Hrvatska postaje jedan veliki nacio-

nalni park Europske unije. Kako to u praksi izgleda?

S jedne strane hvatanje, namjerno ubijanje ili skup-

ljanje propisanih biljaka i životinja strogo je zabra-

njeno. S druge strane, omogućene su normalne

poljoprivredne aktivnosti, ali u skladu s prirodnim

okolišem. To primjerice znači da je moguće odgoditi

košnju na nekoliko dana da bi se zaštitila ptičja gnje-

zda, smanjiti količine pesticida, povećati raznolikost

poljoprivrednih proizvoda, očuvati starinske maslini-

ke i voćnjake, koristiti proljetne usjeve za pokrivanje

tla, poticanje određenih poljoprivrenih aktivnosti

koji potiču rast biokultura, primjerice ovčarstva. Je-

dan od dobrih primjera kako bi to izgledalo je i otok

Pag. On je iznimno dobar primjer zaštite biološke

raznolikosti na mediteranskom području Hrvatske.

Očuvane livade i pašnjaci poticaj su za razvoj

ovčarstva koji daje iznimno kvalitetne proizvode sira

i mesa. Time je tradicionalna poljoprivreda našla svoj

interes u zaštiti prirode.

POGLED IZ EU: Zaštita bioraznolikostiGubitak bioraznolikosti nepovratan je proces te se Europska unija još od 1970. godine zalaže za zaštitu prirode. Danas se teži na realizaciji cilja o zaustavljanju gubitka bioraznolikosti na našem kontinentu do 2010. godine. Dostizanje tog cilja traži od svih u Uniji suradnju kako bi se osiguralo održavanje zdravih ekosustava. Kamen temeljac europske politike za zaustavljanje gubitka bioraznolikosti je mreža Natura 2000, europska mreža za zaštitu prirodnih područja, najvrednijih staništa i ugroženih vrsta. Mreža Natura 2000 pokriva oko 20 posto ukupnog teritorija Unije. Prema straživanjima javnog mnijenja, većina Europljana smatra da je očuvanje bioraznolikosti moralna obveza koja se tiče sadašnje generacije.

www.ec.europa.eu/dgs/environment

REZULTATI

Potpora hrvatskim �insitucijama u usklađivanju s EU Direktivom o staništima i Direktivom o pticama

Konzultacije o prijedlogu �područja ekološke mreže Natura 2000 u Hrvatskoj koji je izradio DZZP. One će uključivati široku publiku i sve interesne skupine u definiranju područja te glavnih mjera zaštite, mogućih poticaja i kompenzacijskih mjera za ta područja

Razrada plana upravljanja �Parkom prirode Vransko jezero i Jasenom

Razrada i početak �provedbe plana upravljanja velikim zvijerima u Gorskom kotaru

Stručno usavršavanje o �ocjeni utjecaja projekata i programa na područja ekološke mreže Natura 2000

Kampanja poticanja svijesti �javnosti o Natura 2000

10

Hrana ne raste u dućanu, to nam je svima poznato.

Međutim, malo nas je upoznato s osnovama poljo-

privredne proizvodnje i njenim trenutnim stanjem, a

još manje s ruralnim razvojem u Hrvatskoj.

Oni koji znaju jesu poljoprivredni proizvođači - i oni

pojedinačni i oni koji rade u zadrugama i velikim

tvrtkama za poljoprivrednu proizvodnju.

SAPARD je program kojim se pruža fi nancijska

pomoć poljoprivredi i ruralnom razvoju kako bi

se omogućilo zemlji kandidatkinji da se pripremi

za korištenje sredstava iz fondova zajedničke po-

ljoprivredne politike nakon ulaska u punopravno

članstvo EU.

Provedba programa SAPARD u Hrvatskoj je počela

2006. godine. Provedbena SAPARD agencija osno-

vana je unutar Ravnateljstva za tržišnu i strukturnu

potporu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva

i vodnog gospodarstva. Iz sredstava programa

SAPARD projekti se sufi nanciraju do 75% (za pojedi-

ne mjere do 100% iznosa) kada su korisnici državne

Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva

NAZIV PROJEKTA:

Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva

SEKTOR:

Sektor proizvodnje voća i povrća

IZVOR FINANCIRANJA:

SAPARD

VRIJEDNOST:

Ukupna vrijednost: 303,734 eura

EU: 151,867 eura

TRAJANJE:

2007. – 2008.

KORISNIK:

Fragaria d.o.o., Zagreb

NAZIV PROJEKTA:

Unapređenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribarskih proizvoda

SEKTOR:

Sektor ribarstva

IZVOR FINANCIRANJA:

SAPARD

VRIJEDNOST:

Ukupna vrijednost: 819,446 eura

EU: 409,723eura

TRAJANJE:

2006. – 2007.

KORISNIK:

Arbacommerce d.o.o., Zadar

NAZIV PROJEKTA:

Unapređenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribarskih proizvoda

SEKTOR:

Sektor mesa

IZVOR FINANCIRANJA:

SAPARD

VRIJEDNOST:

Ukupna vrijednost: 508,307 eura

EU: 254,153 eura

TRAJANJE:

2006. – 2007.

KORISNIK:

Perutnina Ptuj - PIPO d.o.o., Čakovec

Tri projekta fi nancirana SAPARD programom

11

i javne institucije, a do 50% kada se radi o komerci-

jalnim projektima.

Često ćete čuti od onih koji su aplicirali za SAPARD

sredstva da ovaj program „nije za običnog seljaka“ i

kako su mnogi za taj posao koristili usluge agencije.

Kao jedan od glavnih razloga navedena je vrlo kom-

plicirana procedura koju sam poljoprivrednik ne

može odraditi. Ipak, kada se posao obavi – isplati se.

Iskustva hrvatskih tvrtki

Čakovečka tvrtka Perutnina Ptuj-PIPO prva je

hrvatska tvrtka s kojom je potpisan ugovor o dod-

jeli sredstava iz programa SAPARD. Ne samo da su

se javili na prvi natječaj oglašen još 2006. godine,

nego je njihova aplikacija stigla prva među njih 51!

Rezultat – potpora od 1,9 milijuna kuna za tri tehn-

ičke linije obrade i pakiranja pilećeg mesa.

Tvrtka Fragaria iz Zagreba realizirala je dva pro-

jekta uz subvenciju SAPARD programa. Mjere su

predmet potpore u SAPARD-u, a ova je tvrtka u

1. mjeri nabavila “boks” palete za berbu i skladištenje

jabuka, a u 2. mjeri obavila opremanje pogona za

preradu i pakiranje voća i povrća. “Nije bilo lako,

ali nije ni nemoguće. Samo uporno naprijed i

zanemariti ponekad suvišno birokratiziranje”, poru-

čuju iz Fragarie.

Labinski Arbacommerce dobivena je sredstva

usmjerio na kupovinu opreme za preradu i hlađenje

proizvoda od ribarstva. Na pitanje je li je bilo teško

osigurati financiranje iz europskih fondova, odgov-

araju da prva faza nije bila teška jer je trebalo popu-

niti određene formulare dobivene od SAPARD agen-

cije i zadovoljiti ne previše zahtjevne kriterije.

Druga faza, odnosno kontrole kojih je u njiho-

vom slučaju bilo šest, već su bile zahtjevnije, čak i

opterećujuće, jer je, kako kažu, bilo dovoljno naprav-

iti dvije kontrole da se konstatira ono što se tražilo

u sljedeće tri ili četiri. „Međutim, kako je to bio prvi

natječaj, za razumjeti je da smo se još svi učili!“, kažu

u Arbacommercu.

Zadovoljni su jer su na ovaj način nabavili opremu

za koju bi im redovnim (klasičnim) financiranjem

trebalo nekoliko godina.

POGLED IZ EU: Zajednička poljoprivredna politikaRođena prije 50 godina kada su države osnivačice Europske unije izišle iz poslijeratnog perioda tijekom kojeg je nedostajalo hrane, Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) počela je subvencionirati proizvodnju osnovnih prehrambenih proizvoda. Danas ZPP naglašava izravna plaćanja poljoprivrednicima kao najbolji način jamstva dohotka za poljoprivredna gospodarstva. Subvencije za proizvodnju sve više nestaju te se zamjenjuju izravnim plaćanjima poljoprivrednicima. Ta plaćanja ovise o pridržavanju ekološkim standardima, sigurnosti hrane, zdravlja životinja i biljaka i očuvanju zemljišta. Slične prilagodbe će trebati poduzeti i hrvatski poljoprivrednici kako bi se prilagodili tržištu od približno 500 milijuna potencijalnih kupaca i kako bi na što bolji način iskoristili sredstva iz izdašnih fondova EU.

www.ec.europa.eu/dgs/agriculture

REZULTATI

Fragaria d.o.o., Zagreb

Nabava opreme za berbu �voća i povrća: boks palete i prikolce za prijevoz i prihvat

Povećanje proizvodnje �voća i povrća na 1.509 tona

Arbacommerce d.o.o., Zadar

Izgradnja i adaptacija �prerađivačkih pogona u kojima se obavlja početna priprema i prerada ribe i školjaka

Izgradnja i adaptacija �purifikacijskih centara za školjke

Izgradnja i adaptacija �pogona za grijanje

Povećanje proizvodnje �morske, svježe i smrznute ribe na 1.423 tona

Perutnina Ptuj - PIPO d.o.o., Čakovec

Nabava opreme za �klaonice i sterilizaciju

Povećanje proizvodnje �mesa i mesnih prerađevina na 280 tona

“Za pripremu projekta bilo je na raspolaganju vrlo malo vremena, ali uz dobru suradnju i koordinaciju svih

službi pripremljen je dobar projekt za nešto manje od četiri mjeseca. U njegovu pripremu uložili smo stručna znanja svojih zaposlenika, znanja dobivena na seminarima i predavanjima organiziranim od strane Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva kao i HUP-a. ”

PREDRAG ŠEGOVIĆ, direktor Perutnina Ptuj - PIPO

12

Lička ljepotica – rijeka Gacka! U divljem i ponekad

surovom krajobrazu ona, za razliku od svojih sestara

iz krševitih krajeva – sporo teče. Čista i plodna, Gacka

je domom 25 vrsta bilja i čak 17 životinjskih vrsta. A

kraljica ove rijeke je - potočna pastrva!

Iako se oduvijek sumnjalo da je „naša“ pastrva

posebna, istraživanja znanstvenika laboratorija za

ihtiopatologiju i biološke materijale Instituta Ruđer

Bošković pokazala su da je pastrva iz Gacke autohto-

na. Autohtona ne znači da je jedinstvena na svijetu,

Ulaganjem do očuvanja autohtonih životinjskih vrsta

NAZIV PROJEKTA:

Pastrve i turisti

SEKTOR:

Razvoj poslovne infrastukture

IZVOR FINANCIRANJA:

PHARE 2005

VRIJEDNOST:

630, 222 eura (75% EU)

TRAJANJE:

2007. – 2008.

KORISNIK:

Grad Otočac, partneri - Gacka d.o.o., HGK ŽK Otočac, TZG Otočca, suradnik - Institut Ruđer Bošković

www.pastrveituristi.otocac.hr

Pastrve i turisti

13

nego da oduvijek živi u Gacki i da nije ubačena ljud-

skom rukom, kao što su primjerice kalifornijska pas-

trva ili lipljan.

Poznata je među sportskim ribolovcima cijelog svi-

jeta. Kao istinska atrakcija, ona predstavlja temelj

za razvoj turizma gackog kraja. Ipak, prijetilo joj je

izumiranje! Ove linije potočne pastrve u regiji nema

ili se može pronaći u iznimno malom broju jedinki.

Rješenje je bio kadrovski i tehnološki centar koji bi

se brinuo da se to ne dogodi. I tako se iz potrebe

krenulo u realizaciju ideje. Hrvatski centar za auto-

htone vrste riba i rakova krških voda osnovan je

2006. godine.

Osnivači Centra su Grad Otočac, Hrvatska gospo-

darska komora, Institut Ruđer Bošković i Gacka d.o.o.

Nakon što je Centar pokrenut, bilo je potrebno

financijski poduprijeti njegove aktivnosti.

Kvalitetna priprema projekta pola je posla

Naravno, nije bilo lako doći do novčanih sredstava

Europske unije. Priprema projekta bila je dugoročna

i studiozna, s mnogim izmjenama i prilagodbama

procedurama koje Europska komisija zahtijeva.

Činjenica da su izabrani kao jedan od sedam pro-

jekata za financiranje putem PHARE 2005 programa,

dovoljno govori o kvaliteti projekta “Pastrve i turisti”.

Zahvaljujući uspješno implementiranom projektu,

kojim je obnovljeno staro mrjestilište i kupljena naj-

novija oprema za uzgoj potočne pastrve na izvoru

Pećina u Ličkom Lešću kraj Otočca, dobila se kvali-

tetna infrastruktura za stvaranje jedinstvenog i refer-

entnog znanstveno-stručnog Centra za autohtone

vrste riba i rakova krških voda u regiji. Očuvanje

ugroženih vrsta slatkovodnih riba i rakova je misija, a

edukacija lokalnog stanovništva i suradnja sa znan-

stvenim ustanovama i fakultetima - cilj.

Od otvorenja Centra u studenom 2008. godine iz

Gacke je izlovljeno matično jato potočnih pastrva

i obavljen prvi mrijest. U idućim mjesecima dolaze

prve količine mlađe pastrve, a priprema se i uzgoj

rakova. Uprava Centra radi na pripremama za edu-

kacije, a uskoro dolaze prve skupine učenika os-

novnih i srednjih škola te studenata koji će na teren-

skim predavanjima učiti o važnosti očuvanja vrsta te

značenju vode i ribe u ekologiji i životu.

Za potrebe provedbe projekta Grad Otočac zaposlio

je dvije osobe koje su ostale u radnom odnosu i na-

kon završetka pojekta, a stečenim znanjem pomagat

će lokalnoj zajednici u budućim projektima.

POGLED IZ EU: Ribarska politikaRibarska industrija EU-a druga je po veličini u svijetu. Godišnje osigurava oko 7.3 milijuna tona ribe i zapošljavaju više od 400.000 ljudi. Prioritet ribarske politike EU-a je postići ravnotežu između ribarske industrije i održivog eko-sustava. Za razdoblje 2007.-2013. godine, Europski ribarski fond ima na raspolaganju 3.85 milijardi eura koje se mogu potrošiti na prioritete postavljene od strane zemalja članica, temeljene na njihovim vlastitim odlukama o tome što im je najviše potrebno. Novac se može iskoristiti za morsko i slatkovodno ribarstvo, akvakulturu, organizacije proizvođača, sektor procesiranja i marketinga, te za ekonomsku diverzifikaciju u ribarskim zajednicama.

www.ec.europa.eu/dgs/fisheries

REZULTATI

Obnova zgrade Centra �i bazena za uzgoj riba i rakova

Nabavka potrebne opreme �za funkcioniranje Centra

Zapošljavanbje ravnatelja �i tehnologa Centra, a naknadno će se zaposliti i ostali djelatnici

Obuka ravnatelj i �tehnologa za rad

Izrada organizacijske i �upravljačke sheme Centra

Obnova znanstvenog �istraživanja Gacke i njene autohtone potočne pastrve

Izrada plana promidžbe �Centra i njegovo stavljanje na turističku kartu regije (sinergija znanosti i gospodarstva)

Stvoren jedinstveni �referentni Centar u Europi

“U nove projekte ćemo ulaziti s manje straha i s više samopozdanja jer smo na vlastitom iskustvu vidjeli da

provođenje EU projekata ne predstavlja nepremostivu prepreku. Naprotiv, provođenjem ovih projekata samo još više učimo i pripremamo se za ulazak u EU ili, drugim riječima, unaprijed postajemo ravnopravni građani EU-a.”

DENIS LONČAR, ravnatelj Hrvatskog centra za autohtone vrste riba i rakova krških voda

14

Paški sir autohtoni je hrvatski proizvod koji će se

uskoro naći u trgovačkim centrima Europske unije

i to zahvaljući sredstvima iz fonda Europske unije –

SAPARD-a. Njegujući stotinama godina staru tradic-

iju proizvodnje, paški je sir odavno postao zaštitnim

znakom otoka Paga, poznat ne samo u Hrvatskoj

nego i diljem Europe i svijeta. Izgradnjom novog

pogona za proizvodnju sira, skladišni prostor i sve

ono što je potrebno da bi se zadovoljili uvjeti EU-a,

Paška sirana dobila je mogućnost povećanja ka-

paciteta za proizvodnju ovog specijaliteta. Dosada,

naime, nije uspjevala zadovoljiti potražnju kupaca

u Hrvatskoj, Srbiji i SAD-u. Zahvaljujući dobivenim

sredstvima paški sir će se konačno moći naći i

na policama europskih trgovina. Prema riječima

tehničkog direktora Paške sirane, Ante Oštarića, kon-

trola stručnjaka iz SAPARD agencije bila je vrlo stroga

i nakon nekoliko inspekcija ocijenili su da sve funk-

cionira. U konačnici, Paška sirana dobila je najveći

mogući iznos potpore u iznosu od 10 milijuna kuna

nepovratnih sredstava za izgradnju novog pogona.

To je ujedno i prvi otočni pogon u Hrvatskoj koji

je izgrađen uz pomoć sredstava iz pretpristupnih

fondova EU-a.

EU fondovima do europskih kupaca

Paška sirana - Izgradnja i nabava opreme za mljekare

NAZIV PROJEKTA:

Paška sirana d.d. - izgradnja i nabava opreme za mljekare

SEKTOR:

Poljoprivreda

IZVOR FINANCIRANJA:

SAPARD

VRIJEDNOST:

Ukupna vrijednost: 24,664,948 kuna

EU: 10,000,000 kuna

TRAJANJE:

2007. – 2008.

KORISNIK:

Paška sirana d.d.

15

Autentičnost nastala prožimanjem krajolika i stoljetne tradicije

Objašnjavajući kako nastaje sir, u Paškoj sirani će na-

pomenuti kako su u postupku proizvodnje paškog

sira zadržane drevne liburnske tehnologije mužnje,

sirenja i dozrijevanja sira tijekom cijele godine.

Posebnost okusa paškog sira rezultat je krajolika

u kojem nastaje: otok Pag je kršovit, škrt travom,

pokriven slojevima posolice koje razbacuje bura

tijekom zime. Takvu travu pasu paške ovce i upra-

vo zbog te mješavine trava raznih okusa s primje-

som morske soli mlijeko paške ovce je izuzetno,

specifično i ne može se proizvesti nikakvim umjet-

nim načinom. Autentičnost paškog sira potvrđena je

brojnim međunarodnim priznanjima za kvalitetu.

Tradicija spravljanja sira sačuvana je i raširena upravo

zahvaljujući najvećoj i najstarijoj otočnoj mljekari na

otoku Pagu, osnovanoj 1946. godine, koja godišnje

proizvede 120 tona paškog sira. No, osim ovog

specijaliteta, Sirana godišnje proizvede i oko 720

tona drugih vrsta sireva, poput Dalmatinca, Primorca

i Paškog trapista. No, još uvijek ne može zadovoljiti

potražnju na tržištu. Stoga osim što posjeduje vlasti-

to stado s oko 3000 ovaca, Sirana mlijeko otkupljuje

od još 250 ovčara kooperanata.

Svi oni sudjeluju u proizvodnji autentičnog otočkog

proizvoda i ne boje se konkurencije na tržištu Europ-

ske unije jer znaju da nude proizvod koji prenosi je-

dinstvenu tradiciju paškog okusa diljem europskog

kontinenta.

POGLED IZ EU: Sigurnost hrane i zaštita potrošačaCilj je brige za sigurnost hrane postići visoki stupanj sigurnosti ljudskog zdravlja i interesa potrošača primjenom integriranog pristupa “od polja do stola”, uključujući sve sektore lanca. Načela europske politike sigurnosti hrane zadana su Bijelom knjigom o sigurnosti hrane. Provedbom tog opsežnog dokumenta u europsku se legislativu uvodi 80 novih mjera koje čine nov zakonodavni okvir za prehranu životinja, zdravlje i dobrobit životinja, higijenu, aditive, zaslađivače, zagađivače i taloge, arome, genetski modificirane sastojke u hrani te zračenja i pakiranje. Bijelom se knjigom također uvodi mehanizam nadzora provedbe zakonodavstva za koje je zadužena Europska komisija u suradnji s tijelima na nacionalnoj razini.

www.ec.europa.eu/dgs/health_consumer

REZULTATI

Izgradnja novog �

proizvodnog pogona,

skladišnog prostora i

biološkog pročišćivača na

površini od 1700 metara

četvornih

Povećana prerada mlijeka �

s 30.000 litara na 50.000

litara dnevno

Povećana proizvodnja sira �

na 1.000 tona godišnje; 30

posto više nego do sad

povećana konkurentnost i

izlazak na europsko tržište

“Na gradnju novog pogona odlučili smo se nakon što se ukazala potreba za poboljšanjem uvjeta proizvodnje u starom pogonu. Naime, u uređenje starog pogona trebalo je uložiti dosta sredstava, a tada su krenule informacije o pretpristupnim fondovima EU-a za ovakve projekte. Izgradnju novog pogona

smatrali smo boljim rješenjem nego preuređenje starog jer bi to iziskivalo gotovo jednako sredstava, a ne bismo dobili ovakav pogon kakav sada imamo. Ovim pogonom prije svega dobivamo mogućnost kvalitetnije i veće proizvodnje. Proizvodnja sira povećat će se za oko 30 posto. Imamo dvije proizvodne linije od kojih je jedna samo za paški sir, a druga za ostale vrste sireva. Treba posebno naglasiti veliku investiciju od 600 000 eura za izgradnju biološkog pročišćivača, što je u skladu s visokim ekološkim standardima EU-a. U novom pogonu uvjeti rada su znatno bolji nego u starom, a za njegovo funkcioniranje trebat ćemo vrhunske, obrazovane stručnjake. I to je za ovo naše područje vrlo bitno jer je svako novo radno mjesto važno.“

ANTE OŠTARIĆ, tehnički direktor Paške sirane d.d.

16

Početkom prošlog stoljaća 123 kilometra uskotračne

pruge spajalo je Trst i Poreč. U 33 godine postojanja,

od 1903. do 1935., ta pruga, od milja zvana „Paren-

zana“, prolazila je kroz nekoliko različitih država.

Ukinuta je zbog nerentabilnosti, zbog bržih i jeftinijih

cestovnih oblika prijevoza. Vozni park je rasprodan, a

tračnice su skinute. Ostali su mostovi (11), tuneli (8),

vijadukti (6), željezničke stanice, a trasu je progutala

vegetacija. Ipak, nekih stotinu godina nakon njenog

nastanka, rodila se ideja...

Bila je to ideja o revitalizaciji Parenzane, nazvana Put

zdravlja i prijateljstva, koja bi bila namijenjena za rek-

reacijske i turističke svrhe, a koja bi nastala u suradnji

sa slovenskim partnerima.

Ubrzo potom pokrenuto je potpisivanje pisma

namjere o potpori projektu, a svoj su potpis dali svi

gradovi i općine na području kojih trasa prolazi. Paren-

zana je početkom 20 st. povezivala 33 istarska mjesta,

tako da bi u današnje vrijeme prolazila teritorijem

Italije (13km), Slovenije (32km) i Hrvatske (78km).

Oživljavanje zaboravljenih povijesnih puteva

NAZIV PROJEKTA:

Parenzana – put zdravlja i prijateljstva

SEKTOR:

Prekogranična suradnja

IZVOR FINANCIRANJA:

INTERREG IIIA

VRIJEDNOST:

Ukupna vrijednost: 174.170 eura

EU: 153.126 eura

TRAJANJE:

2006. – 2008.

KORISNIK:

Istarska županija, partner – grad Kopar

www.parenzana.net

Parenzana – put zdravlja i prijateljstva

17

Partneri - Grad Kopar (partneri Općine Izola i Piran)

i Istarska županija (partner biciklistički klub MTB Istra

- Pazin) prijavili su projekt i zatražili europsku finan-

cijsku potporu za rekonstrukciju i promociju dijela

Parenzane kroz Hrvatsku (60km) i Sloveniju (20km).

Novo lice stare ljepotice

Ozbiljnim i odgovornim pristupom prijavi projekta

ispunjeni su svi uvjeti za dobivanje financijske pot-

pore te su sredstva odobrena. I onda se krenulo.

Teren je zahtijevao velike infrastrukturne radove:

čišćenje trase od vegetacije, postavljanje signal-

izacijskih tabli i montiranje sigurnosnih ograda na

vijadukte.

Ove je radove pratitila promocija i edukacija - pokre-

nuta je internet stranica, produciran DVD dokumen-

tarac. Tiskane su biciklističke karte, letci, brošure i

Parenzana Code Kit (enigmatski turistički vodič).

Cilj je ostvaren! Šezdeset kilometara Parenzane u

Hrvatskoj je revitalizirano – pretvoreno u biciklističku

i pješačku stazu. Na jednom od vijadukata postavlje-

na je sigurnosna ograda. Signalizacijske table nalaze

se na 60 kilometara dužine trase. Na njima su oznake

smjerova kretanja, objekata na trasi (tuneli, vijadukti)

te šest velikih info tabli s kartom.

Parenzana sada ima dva muzeja - uz postojeći u Izoli,

otvoren je i muzej Parenzane u Livadama.

Parenzana je postala brand! Interes domaćih i

stranih tour operatera raste. Trasa sada povezuje

ostale tematske putove (vinske ceste, ceste maslino-

vog ulja itd.) u jednu cijelinu, kao i najljepša mjesta u

unutrašnjosti Istre (Grožnjan, Motovun, Vižinada).

U okolici se otvaraju biciklistički hoteli, konobe

s nazivom Parenzana, obiteljski hoteli, restau-

riraju se ruralne vile. Povećan je broj sportskih i

ostalih događanja na trasi (MTB utrke, duatloni,

pješačenja, tematske ture, team-buildinzi, radionice

u prirodi itd.).

Parenzana je „preko-granična“ a njena perspektiva –

bezgranična!

POGLED IZ EU: Prekogranična suradnja – dio regionalne politike EU Prekogranična suradnja sastavni je dio regionalne politike Europske unije. Regionalna politika EU osmišljena je kako bi se unaprijedila ekonomska i socijalna kohezija i smanjile razlike u stupnju razvoja različitih europskih regija. U tom smislu, EU strukturnim i pretpristupnim fondovima pomaže i prekograničnu suradnju kako na svojem teritoriju, tako i među zemljama kandidatkinjama. Smisao je prekogranične suradnje, naime, umanjiti negativan utjecaj granica na ujednačen gospodarski i socijalni razvoj pograničnih područja. Stoga su korisnici projekata prekogranične suradnje lokalni i regionalni sudionici u pograničnim područjima.

www.ec.europa.eu/dgs/regional_policy

REZULTATI

Revitalizirano 60 km trase �stare željezničke pruge Parenzane – pretvoreno u biciklističku i pješačku stazu

Postavljeno 39 kom info �signalizacijskih tabli s oznakama smjerova kretanja, objekata na trasi (tuneli, vijadukti), te 6 velikih info tabli s kartom Parenzane i altmetrijom (nadmorske visine i dužine)

Izrađene 2 studije �o daljnjem razvoju Parenzane

Otvoren muzej Parenzane �u Livadama, uz postojeći u Izoli

Izrađene 2 višejezične �internet stranice www.parenzana.net i www.parenzanamuseum.si

Izrađen DVD �dokumentarac o Parenzani – dupli DVD na 4 jezika

Osmišljen i izrađen �Parenzana Code Kit (enigmatski turistički vodič)

Povezivanje s ostalim �tematskim putovima (vinske ceste, ceste maslinovog ulja itd.) u integriranu cijelinu itd.

“Drago nam je da je, nakon uspjeha ovog projekta, sada kandidran i projekt PARENZANA II s glavnim ciljem revitalizacije

stare željezničke pruge Parenzane od Vižinade do Poreča, posljednje dionice trase koja do sada nije bila revitalizirana pretvaranjem iste u biciklističku i pješačku stazu.“

DENIS IVOŠEVIĆ, pročelnik Upravnog odjela za turizam Istarske županije i voditelj

projekta Parenzana

18

Godišnje od raka dojke u Hrvatskoj oboli oko 2900

žena, a 900 žena godišnje umre od ove zloćudne

bolesti. Rak dojke najčešći je zloćudni tumor u žena,

a zauzima i prvo mjesto na ljestvici svih smrtnosti od

raka u Hrvatskoj.

Stope učestalosti i smrtnosti u posljednjih desetak

godina u stalnom su porastu, a rastu s dobi bolesnica.

Povrh toga, dobna se granica rizične skupine, prema

posljednjim istraživanjima, snizila.

U Hrvatskoj postoje samo četiri mobilna mamografa,

a žene nisu dovoljno educirane o ovoj opakoj boles-

ti. Kako bi informacije o prevenciji raka dojke došle

do što većeg broja žena, Udruga Edukacijom protiv

raka dojke Zagrebačke županije pokrenula je projekt

fi nanciran sredstvima Europske unije kojim su orga-

nizirani besplatni ultrazvučni pregledi žena između

30 i 40 godina, besplatni mamografski pregledi žena

između 40 i 50 godina, ali i edukacije mladih žena.

Zagrebačka županija jedina je županija u Hrvatskoj

koja posjeduje mobilni mamograf. Program preven-

cije realizira se već petu godinu, a provode ga članice

udruge koja postoji od 2001. godine.

Koliko je ovaj projekt važan, pokazala je i prva godina

provođenja projekta: od 1987 pregledanih žena, njih

58 upućeno je u Centar za bolesti dojke. Rak dojke je

Unaprijeđenje prevencije bolesti

NAZIV PROJEKTA:

Samo rano otkriveni rak dojke uspješno se liječi

SEKTOR:

Civilni sektor

IZVOR FINANCIRANJA:

CARDS 2004

VRIJEDNOST:

219.336 eura

TRAJANJE:

2007. - 2008.

KORISNIK:

Udruga Edukacijom protiv raka dojke Zagrebačke županije

“Tu se ne radi samo o 950 ili 2300 žena, već o tolikom broju obitelji na koje ta bolest utječe. Nažalost, žene nisu dovoljno

osvještene i ne razmišljaju dovoljno o tome, stalno je prisutan stav da se to događa nekome drugom. Zato je bitno da šira zajednica shvati da se rak ne događa samo ženama iznad 50. godine života, kao što je to uvriježeno u javnosti. Posebice je bitan samopregled, stoga je nužno da su se s metodama prevencije upozna što veći broj mladih djevojaka, još od 4. razreda srednje škole, jer nitko ne može brinuti o našem zdravlju tako kao mi sami.“

ĐURĐA DEHIN, Predsjednica Udruge Edukacijom protiv raka dojke Zagrebačke županije

Misli o sebi: samo rano otkriveni rak dojke uspješno se liječi

19

u velikom postotku izlječiv ako se na vrijeme otkrije.

Najbolji oblik kontrole je redoviti samopregled, jer

upravo žene same najčešće primjećuju promjene.

Gotovo 90 posto raka dojke otkriju upravo žene

samopregledom za koji trebaju biti educirane. No,

uz samopregled važne su i dijagnostičke metode

ultrazvuka za mlađe žene te mamografija od 40.

godine života. Pravovremeno postavljena dijagnoza

može spasiti život, a trendovi pokazuju da se sve

više pojavljuju tumori koji nisu ni klasičnog podrijetla

niti oblika.

Mamografi spašavaju živote

Ovaj projekt uključuje i organizirane radion-

ice, medijske nastupe i javne forume kako bi što

veći broj žena osvijestio problem ove bolesti koja

može imati i smrtne posljedice. Na radionicama

sudionice uče kako mogu smanjiti rizik oboljenja,

kako se radi samopregled i kako mogu primijetiti

simptome bolesti.

Prema riječima predsjednice Udruge Đurđe Dehin,

u sklopu projekta edukaciju su prošle i djevojke

četvrtih razreda svih srednjih škola u županiji, a

odaziv je bio izniman.

O korisnosti ovog projekta govori i podatak da su

zemlje, koje su se pokazale najefikasnijim u preven-

ciji raka, upravo one koje imaju razvijenu mobilnu

mamografiju. Mobilni mamograf može doći u sva

područja, što je posebice važno za ona ruralna gdje

nisu dostupni specijalisti ginekolozi.

Statistika Udruge edukacijom protiv raka dojke poka-

zuje da 50 posto žena iz ruralnih područja u dobi od

45 do 65 godina prvi put obavi mamografiju tek

kada mamograf dođe k njima. No, kako je najbolji

način liječenja prevencija uz dijagnostiku, nužno je

nastaviti sa sličnim projektima.

POGLED IZ EU: Zdravstvena politikaSvaka zemlja članica slobodna je sama odlučivati o zdravstvenoj politici koja nabolje odgovara nacionalnim okolnostima i tradicijama, no sve dijele zajedničke vrijednosti. One uključuju pravo svih na jednake visoke standarde javnog zdravstva i jednakost u pristupu kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti. Važno je napomenuti da svi građani EU imaju pravo na zdravstvenu zaštitu na cjelokupnom terotoriju Europske unije. U svrhu rješavanja zajedničkih izazova, EU godišnje troši više od 50 milijuna eura na aktivnosti za poboljšanje naše zdravstvene sigurnosti, promicanje zdravlja – uključujući smanjivanje nejednakosti te pružanje više informacija o zdravlju. EU je osigurala 6 milijardi eura za istraživanja u području zdravlja za razdoblje između 2007. i 2013. godine.

http://ec.europa.eu/health-eu/health_problems

REZULTATI

Obaviti 4.500 �

mamografskih snimanja

Napraviti 1.000 plaćenih �

ultrazvučnih pregleda

Uključiti 6.500 žena �

educiranih za metodu

samopregleda u dobi

od 18 do 49 godina s

prebivalištem na području

Zagrebačke županije

Obučiti 13 trenera za �

edukacije ranog otkrivanja

raka dojke

Proizvesti i dsitribuirati �

10 000 brošura o prevenciji

raka dojke

20

Kada se završi obnova pruge Vinkovci – Tovarnik –

državna granica, stanovnici Vukovarsko-srijemske

županije, ali i svi putnici na toj relaciji s pravom će

moći reći da uživaju u željeznici 21. stoljeća.

Obnovom ovog dijela željezničke pruge Vukovar-

sko srijemska županija priključit će se na prometne

koridore te postati dijelom Europske unije. Obnova

željezničkih pragova, izgradnja nove signalizacije,

preuređenje željezničko-cestovnih prijelaza, elek-

trifi kacija i uspostava napredne telekomunikacijske

tehnologije omogućit će putnicima sigurnu vožnju

do 160km/sat, a 10 obnovljenih željezničkih kolod-

vora čekat će putnike u ugodnom ambijentu kakve

poznaju putnici u drugim europskim zemljama.

Ovaj ambiciozan projekt, vrijedan 75 milijuna eura,

najveće je ulaganje Europske unije u Hrvatskoj.

Iz programa ISPA osigurano je 28,7 milijuna eura

nepovratnih sredstava, dok se ostatak „pokriva“ iz

Međueuropsko povezivanje za gospodarski razvoj

NAZIV PROJEKTA:

Obnova željezničke pruge Vinkovci - Tovarnik - državna granica

SEKTOR:

Obnova infrastrukture

IZVOR FINANCIRANJA:

ISPA

VRIJEDNOST:

Ukupna vrijednost: 75.761.000 eura

EU: 28.789.180 eura

TRAJANJE:

2006. - 2010.

KORISNIK:

Hrvatske željeznice d.d.

“Preduvjet za korištenje fonda jest strategija ISPA, koju je Hrvatska već izradila i poslala na ocjenu Europskoj komisiji. Njezina je ocjena pokazala ono što smo i sami znali – putem ISPA fonda može se financirati ne ono što je lako, nego samo ono što je teško. Zato će najveći dio izdašnog ISPA „kolača“ biti usmjeren

na restrukturiranje Hrvatskih željeznica te izgradnju ekonomski isplative infrastrukture. Prvi ISPA projekt koji je spreman „povući“ sredstva upravo je rekonstrukcija željeznice. Bitno je da budemo dovoljno sposobni da „povučemo“ što više novca iz tog fonda jer, ako ga ne iskoristimo, on je za nas nepovratno propao. A sve je to tek uvod i vježba za „povlačenje“ novca iz mnogo izdašnijih europskih fondova predviđenih za članice EU. Ulagat će se, dakle, najviše u ono što je socijalno osjetljivo i čemu treba najviše prilagodbi.“

ROMANA PALČIĆ, voditeljica Radne skupine za pripremu pregovora za poglavlje Transeuropske mreže

Obnova željezničke pruge Vinkovci - Tovarnik - državna granica

21

hrvatskog državnog proračuna. Zbog dobro pro-

vedenih natječaja konačna je investicija koštala 60

milijuna eura, pri čemu udio sredstava iz EU ostaje

nepromijenjen, ali se davanje novaca hrvatskih por-

eznih obveznika smanjilo za 15 milijuna eura.

Privlačenje prometa i novih ulaganja

Posljedice ratnih razaranja vidljive su i danas na

prometnoj žili kucavici ove županije. Prometovanje

ovom dionicom još uvijek nije normalizirano, pose-

bice kad je riječ o prometnoj signalizaciji, a zbog

oštećenja pruge nastalih tijekom Domovinskog rata

promet teče brzinom od svega 30-40 km/sat.

Osim znatnog skraćenja vremena putovanja, za sve-

ga godinu dana, dakle 2010. godine, kada se planira

dovršiti obnova pruge, stanovnici i putnici kroz ovu

županiju moći će se osjećati dijelom Europske unije,

budući da je željeznička trasa koju pokriva ovaj pro-

jekt ujedno i dio koridora X. koji povezuje austrijski

Salzburg s grčkim Solunom i pripada Transeurops-

kim mrežama. Te mreže povezuju Europu promet-

nim koridorima u koje je Hrvatska uključena od

1997. godine.

Hrvatskom danas tako prolaze dva cestovno-

željeznička koridora: V. (Budimpešta – Zagreb –

Rijeka i Budimpešta – Osijek – Ploče) i X. (Ljubljana

– Zagreb – Beograd – Solun i Zagreb – Krapina –

Maribor – Graz), a VII. riječni koridor uključuje Dunav.

„Dobivanje” tih smjerova ne znači samo povlačenje

novca iz europskih fondova, nego i privlačenje pro-

meta, a time i investicija.

Hrvatska danas surađuje sa sedam država kojima pro-

lazi ta cestovno – željeznička mreža. Takve prometne

mreže ujedno omogućavaju veliko tržište, što pojeft-

injuje usluge i proizvode te osigurava veću kvalitetu

i bolju ponudu za putnike, budući da prijevoznike

tjera na tržišno ponašanje i nuđenje usluga boljih od

konkurencije.

Promet je tehnološki napredna grana čiji se stan-

dardi i pravne regulative neprestano mijenj-

aju i prilagođavaju novim tehnologijama, što je

teško i skupo pratiti, ali je to važan sektor za raz-

voj. Promet generira znatan dio gospodarst-

va i vidljivo se odražava na kulturu i kvalitetu

svakodnevnog življenja.

POGLED IZ EU: Prometna politikaProjekti vezani uz razvoj transeuropskih mreža vezani su uz ideju stvaranja zajedničkog tržišta, a odnose se na uspostavu zajedničke prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture unutar Europske unije. Naime, bez moderne infrastrukture nije moguće uspostaviti slobodan protok roba, usluga i radnika. Europske prometnice osiguravaju slobodno kretanje ljudi i dobara kao sastavnice funkcioniranja zajedničkog tržišta. Plan Europske komisije vezan uz prometnu infrastrukturu je modernizacija postojećih prometnih pravaca za sve vrste prometa i gradnja novih u prometno slabije povezanim regijama. Ostvarenjem prioritetnih projekata do 2020. godine uključivati će 89.500 km cestovnih prometnica, 94.000 km željezničkih pruga, 11.250 km unutarnjih vodenih putova sa 210 riječnih i 294 morskih luka te 366 zračnih luka.

www.ec.europa.eu/dgs/energy_transport

REZULTATI

Stvoriti uvjete za �povećanje brzine vlakova od izvorno projektiranih na 160km/h

Elektrifikacija - Ova �komponenta projekta uključuje izmještanje kontaktne mreže duž čitave dionice do državne granice sa Srbijom kako bi ona odgovarala obnovljenom kolosijeku. Aktivnosti uključuju i zamjenu uređaja gdje to zahtijeva promjena geometrije kolosijeka.

Signalizacija - Pod �ovom komponentom modernizirat će se ratom oštećena signalizacija te postojeći uređaji pružnog bloka. Radovi na signalizaciji obuhvaćaju postrojenja, ormariće za smještaj opreme uz prugu i sigurnosne uređaje.

Željezničko-cestovni �prijelazi - Na šest željezničko-cestovnih prijelaza izvršit će se modernizacija uređaja za automatsko podizanje i spuštanje branika za brzinu 160km/h

Telekomunikacije - �Projektne aktivnosti obuhvaćaju i obnovu infrastrukture telefonskih uređaja

Željeznički kolodvori - Na �trasi je smješteno deset željezničkih kolodvora, odnosno štajališta. Radovi na kolodvorima uključuju obnovu zgrada, perona i nadstrešnica te rasvjetu i pješačke prijelaze.

22

Unutar Europske unija ne postoje granice, što znači

da građani mogu slobodno putovati, bez pokazi-

vanja osobnih iskaznica ili putovnica, a tvrtke mogu

slobodno trgovati, bez dodatnih carina jer se nalaze

unutar jedinstvenog tržišta. To znači da protok ljudi

i kapitala, mogućnosti davanja raznih usluga i trgov-

anje robama funkcioniraju sasvim slobodno, bez do-

datnih troškova i komplicirane administracije. Svaka

država koja graniči s ne-članicom Europske unije

svojom granicom predstavlja vanjske granice Europ-

ske unije. Zbog toga EU ima izniman interes zaštititi

svoje vanjske granice kako bi njeni građani mogli

uživati u slobodi i sigurnosti putovanja, poslovanja,

življenja i rada diljem Unije.

Tim se pitanjima bavi tzv. Schengenski sporazum

koji podrazumijeva slobodan protok ljudi i roba unu-

tar granica EU, ali i strogi nadzor granica sa zemljama

koje nisu članice EU.

Stoga je bitno da države koje će postati dijelom

europske ujedinjene obitelji na vrijeme pojačaju

sigurnost svojih granica. Za to dobivaju snažnu

Ulaganje u sigurniju zajedničku granicu

NAZIV PROJEKTA:

Priprema za provedbu Schengenske pravne stečevine

SEKTOR:

Modernizacija pravosuđa

IZVOR FINANCIRANJA:

PHARE 2005

VRIJEDNOST:

EU: 1.000.000 eura

TRAJANJE:

2008. – 2009.

KORISNIK:

Ministarstvo unutarnjih poslova

“Zbog svojega zemljopisnog položaja, Hrvatska će imati veoma važnu ulogu u osiguranju vanjskih granica

EU-a. Hrvatska se nalazi na tzv. balkanskoj ruti ilegalnih migracija i krijumčarenja roba. Hrvatska, međutim, nije odredišna, nego tranzitna zemlja. Zahvaljujući suradnji s policijskim službama država članica EU-a, u Hrvatsku dolaze stručnjaci koji pružaju tehničku pomoć u educiranju kadra i pomoć u lociranju problema. Intenzivirano je sprječavanje ilegalnih ulazaka u Hrvatsku i u padu je broj takvih prelazaka, a sređen je i zakonski okvir za suzbijanje ilegalnih migracija. Balkanska se ruta nikada neće ugasiti i uvijek će biti zanimljiva. No, cilj je učiniti nezakoniti prelazak granice što težim.“

mr. sc. FILIP DRAGOVIĆ, pomoćnik ministra unuatrnjih poslova i koordinator za EU u

Ministarstvu unutarnjih poslova

Priprema za provedbu Schengenske pravne stečevine

23

financijsku pomoć i svu potrebnu logistiku Europske

unije. Hrvatska će, kada postane članica, preuzeti

odgovornost za sigurnost Unije, što je velik izazov

jer time dobiva obvezu jamčiti sigurnost svima koji

legalno putuju i borave na teritoriju Unije. Kako

ističe pomoćnik ministra unutarnjih poslova za eu-

ropske integracije i mirovne misije te koordinator

za EU u Ministarstvu unutarnjih poslova, mr. sc. Filip

Dragović, budući da Hrvatska mora nadzirati više

od 3300 km granice, za ispunjavanje takvih zadaća

potrebno je pripremiti policijski kadar te nabaviti

široki spektar tehničke opreme.

Jedan policajac po kilometru zajedničke europske granice

Na temelju kriterija Europske unije svaki kilometar

vanjske granice EU mora biti „pokriven“ jednim

policajcem. Računa se da za takvu „pokrivenost“

nedostaje oko 2 000 graničnih policajaca. Tome će

pomoći projekt PHARE 2005 „Priprema za provedbu

Schengenske pravne stečevine“ koji je Europska

unija sufinancirala s milijun eura.

Tim sredstvima omogućeno je da hrvatska granična

policija dobije potrebnu opremu za borbu protiv

organiziranog kriminala, šverca oružja, trgovine

opojnim drogama, ilegalne imigracije i trgovine

ljudima. Da bi stroge mjere graničnog nadzora

profunkcionirale na hrvatskim granicama, nužno je

iskoristiti fondove EU. Ministarstvo unutarnjih poslo-

va korisnik je velikog dijela fondova EU za potrebe

jačanja graničnog nadzora. Do sada su odobrena 23

projekta vrijednosti oko 50 milijuna eura.

Zahvaljujući projektima iz programa CARDS i

PHARE, koje je financirala Europska unija, nabavljeni

su uređaji za kontrolu dokumenata na graničnim

prijelazima i u zračnim lukama, uređaji za noćno

promatranje, plovila za nadzor državne granice na ri-

jekama i moru, ophodna i terenska vozila i motocikli

te druga tehnička oprema nužna za bolji nadzor

granične policije.

Ministarstvo unutarnjih poslova provelo je i druge

projekte vezane uz reformu azila i graničnu policiju.

Izmijenjen je Zakon o strancima u skladu s pravom

EU-a, dovršen je Prihvatni centar za strance u Ježevu,

a provedena je i obuka stotinjak stručnjaka za bor-

bu protiv nezakonitih migracija. Uspostavljena je

suradnja s Europolom, a hrvatska se policija iskazala

u akcijama suzbijanja ilegalne trgovine oružjem te

trgovine drogom i trgovine ljudima.

POGLED IZ EU: Pravda, sloboda i sigurnostOva politika Europske unije odnosi se na tri područja. Pravda podrazumijeva pravosudnu suradnju u rješavanju građanskih i kaznenih pitanja, sloboda se odnosi na kretanje osoba, migracije i vize, a sigurnost primarno obuhvaća policijsku i carinsku suradnju u svrhu borbe protiv organiziranog kriminala i terorizma. Potpisivanjem Schengenskog sporazuma 1995. godine postepeno se stvaralo područje bez unutarnjih granica, poznatije kao Schengensko područje. Danas ukupno 22 EU zemlje, plus Norveška, Island i Švicarska u potpunosti primjenjuju Schengenski sporazum. No, ono nosi i problem sigurnosti u državama članicama zbog čega Europska unija posebnu pažnju posvećuje mjerama osiguranja vanjskih granica. To predstavlja znatnu odgovornost za nove države članice EU-a koje, zbog svojega geografskog položaja, sada preuzimaju upravljanje velikim dijelovima tih granica.

http://ec.europa.eu/justice_home/fsj

REZULTATI

Jačanje hrvatske granične �policije kroz uvođenje postojećih standarda i prakse EU-a kako bi se ispunili zahtjevi schengenske zakonodavne pravne stečevine;

Izrada strateških �dokumenata, poput preciznog plana mjera za implementaciju Schengenskog akcijskog plana „Strategije razvoja granične policije“ i „Akcijskog plana za integrirano upravljanje granicom“;

Osposobljavanje 25 �trenera multiplikatora za procjenu rizika;

Izrada nacrta novog �koncepta nadzora granice za posebno područje „Metković“

Generalna procjena �postignuća u upravljanju granicom u Republici Hrvatskoj

Održavanje seminara, �radionica i stručnih osposobljavanja

24

Koliko smo puta čuli izraz da je „voda izvor života“?

A u posljednje vrijeme također često čujemo da

je voda sve dragocenija! U konkrentom primjeru

Karlovca, grada na četiri rijeke, ta dragocjenost

doista postoji.

Počeci izgradnje vodoopskrbnog sustava grada

Karlovca vezani su uz 1914. godinu i gradnju dvaju

zdenaca na Borlinu.

Danas mreža od oko 600 km pokriva gotovo 100%

gradskog područja, a relativno je dobra pokrivenost

vodoopskrbom i prigradskih naselja. Zabrinjavajuće

je, međutim, što je oko 169 km vodovodnih cijevi od

azbest-cementa, sirovinskog sastava koji je potenci-

jalno kancerogen.

Procjena je gradske tvrtke Vodovod i kanalizacija

da su gubici vode zbog dotrajalosti infrastrukture

i do 50%! Ukratko – izmjena dotrajalih cijevi i ci-

jevi od neadekvatnog materijala neophodna je

kako bi se zaštitilo zdravlje stanovništva i smanjilo

nepotrebno istjecanje.

Trenutno se sustavom odvodnje, ukupne dužine

oko 117 km, otpadne vode stanovništva i indus-

trije grada Karlovca nepročišćene ispuštaju direk-

tno u rijeke Kupu i Mrežnicu, rijeke koje će uskoro

biti proglašene parkom prirode. ISPA projektom

“Ovo je prvi je i najveći projekt vezan uz zaštitu vodotokova u Hrvatskoj koji se većim dijelom financira

iz bespovratnih sredstva Europske unije. Jedna od posebnosti koja karakterizira grad Karlovac jesu njegove četiri rijeke i na što su njegovi stanovnici izuzetno ponosni. Ovim projektnom uvelike će se pomoći da se njihova čistoća zaštiti i poboljša. Iako smo suočeni sa složenošću projekta to ne smatramo problemom nego izazovom koji ćemo savladati i omogućiti našim građanima da na svoje rijeke budu još ponosniji.“

KREŠIMIR VEBLE, dipl.ing. voditelj Jedinice za implementaciju projekta

Zaštita voda u gradu na četiri rijeke

NAZIV PROJEKTA:

Program za vode i otpadne vode Karlovac

SEKTOR:

Zaštita okoliša

IZVOR FINANCIRANJA:

ISPA

VRIJEDNOST:

Ukupna vrijednost: 38.000.000 eura

EU: 22.500.000 eura

TRAJANJE:

Do kraja 2010.

KORISNIK:

Vodovod i kanalizacija Karlovac

Program za vode i otpadne vode Karlovac

25

„Program za vode i otpadne vode u gradu Karlovcu“

riješit će se, između ostalog, ovaj problem jer će se

izgradnjom sustava kolektora i pretpumpnih stani-

ca sve otpadne vode dovesti na buduću lokaciju

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda nizvodno

od grada na rijeci Kupi. Obrada otpadnih voda gra-

da Karlovca i susjedne Duge Rese putem uređaja s

biološkim pročišćavanjem dovest će do poboljšanja

kvalitete života lokalnog stanovništva, vodotokova,

te zasigurno pozitivnog utjecaja na nizvodne gra-

dove, prvenstveno grad Sisak koji se snabdijeva vo-

dom direktno iz rijeke Kupe.

Veliki posao je pred Gradom i partnerima. Potrebno

je riješiti niz problema u području vodoopskrbe i

odvodnje grada Karlovca investirajući u poboljšanja

vodoopskrbnog sustava, izgradnju novih kolek-

tora, prepumpnih stanica, centralnog uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda, nabavku opreme za

bolje i učinkovitije održavanje sustava odvodnje,

opreme za nadzor nad oba sustava, opreme za ot-

krivanje istjecanja vode u vodoopskrbnoj mreži, te

niz aktivnosti vezane uz tehničku pomoć neophod-

nu za sve gore pomenute planirane radnje kao i u

nadzor nad budući radovima.

Sredinom 2009. godine planira se započeti s izgrad-

njom uređaja za pročišćavanje te sa radovima na

sustavima vodopskrbe i odvodnje. Iako je cjelokupni

posao veoma složen, u tvrtki Vodovod i kanalizacija

d.o.o. Karlovac i gradskoj upravi Karlovca odlučni su

u namjeri da ovaj projekt, prvi i najveći takve vrste u

Hrvatskoj, uspješno završe.

Dakle, čaša vode, i to čiste vode, u Karlovcu jest –

napola puna.

POGLED IZ EU: Zaštita okolišaProvedba politike zaštite okoliša temelji se na načelu opreza i načelu preventivnog djelovanja, odnosno na načelima da se šteta nanesena okolišu popravlja prvenstveno na samom izvoru i da je plaća zagađivač. Pri oblikovanju politike zaštite okoliša vodi se računa o dostupnim znanstvenim i tehničkim podacima, stanju okoliša u različitim regijama EU, mogućim koristima i troškovima djelovanja odnosno nedjelovanja, gospodarskom i socijalnom razvoju EU u cjelini i uravnoteženom razvoju njezinih regija. Zaštita okoliša neophodna je za kvalitetu života sadašnjih i budućih generacija. Izazov je kombinirati stalni gospodarski rast na način koji je dugoročno održiv. Politika okoliša Europske unije temelji se na uvjerenju da visoki ekološki standardi stimuliraju inovaciju i poslovne mogućnosti. Gospodarske, socijalne i ekološke politike blisko su povezane.

http://ec.europa.eu/environment/water

REZULTATI

Ukloniti probleme �u području voda i otpadnih voda u gradu Karlovcu investirajući u vodoopskrbni sustav, tretiranje vode (glavni kanalizacijski kolektor i crpne stanice, sekundarni i tercijarni kolektori, novo postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda), tehničku pomoć i nadzor.

Kroz dugotrajan i detaljan �proces pripremanja projektne dokumentacije došlo se do konačnog rezultata: kroz ISPA program pretpristupne pomoći Europske unije gradu Karlovcu će se za potrebe rješavanja problema u području voda i otpadnih voda osigurati bespovratna sredstva u iznosu od 22,5 milijuna eura. U projektu, čiji je ukupni iznos 36 milijuna eura, sudjeluje i Republika Hrvatska sa 3, 5 milijua te grad Karlovac s milijun i pol eura, koji će za taj projekt uzeti i kredit kod Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od deset milijuna eura.

26

Prije samo nekoliko godina u Hrvatskoj su zemljišne

knjige upisivane i ažurirane onako kako se to

stoljećima radilo – ručno. A onda se odjednom do-

godila prava tehnološka revolucija – zemljišne knj-

ige postale su svima dostupne putem elektronskih

medija, odnosno interneta. Digitalizacija zemljišnih

knjiga i izvod iz zemljišnih knjiga koji se danas do-

bije u svega nekoliko minuta u bilo kojem uredu

(bilo kojoj gruntovnici tj zemljišnoknjižnom odjelu

općinskog suda), a uvid u stanje vašeg predmeta

ili izvadak možete obaviti gdje god postoji internet

što zamjenjuje višesatna čekanja u redu samo za

informaciju o nekoj nekretnini ili proceduru dugu

nekoliko dana. Hrvatski građani, ali i svi oni koji

posjeduju zemljište u Hrvatskoj sada mogu isprintati

svaki zemljišnoknjižni uložak, može se vidjeti stanje

plombi, redoslijed prvenstva i mnogo toga drugog

što je olakšalo komunikaciju s građanima, pojednos-

tavilo i ubrzalo rad zemljišnoknjižnih službenika, ref-

erenata i sudaca. Pojačani broj zahtjeva za izdavanje

izvoda, nastao usljed razvoja tržišta nekretnina –

spremno je dočekan.

Što je najvažnije, digitalizacija je omogućila da

zemljišne knjige u bilo kojem trenutku budu dostup-

ne građanima. Ipak, zbog trenutnih tehnoloških

mogućnosti radi se replikacija baza iz lokalnih ureda

što ne daje podatak u realnom vremenu. Zato je

ovaj Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra i

nazvan „Uređena zemlja“, jer simbolizira nastojanja

RH za pouzdano, točno i pravno sigurno stanje

podataka o nekretninama.

Naime, ručno vođene zemljišne knjige morale su

se ručno i pregledavati, što je dovodilo do njihovog

oštećenja, ponekad namjernog i svjesnog. Stalno su

prenašane i kopirane, uslijed čega su mnoge postale

nečitke, gotovo neuporabljive.

Taj višestoljetni sustav i materijal više nije mogao

podnijeti teret suvremenih kretanja i praćenja evi-

dencija o prometu nekretnina. No, na ovaj način

je stvorena pretpostavka za spajanje dva registra

u Zajednički informacijski sustav zemljišnih knj-

iga i katastra (ZIS), odnosno planirano je da bi

prevođenje podataka započelo u 2010. godini.

Čekanje u redovima zamijenile zemljišne knjige u svakom domu

NAZIV PROJEKTA:

Reforma katastra i zemljišnih knjiga

IZVOR FINANCIRANJA:

CARDS 2002, CARDS 2003, CARDS 2004

VRIJEDNOST:

48.188,27 millijuna eura

RH: 10.800.000 eura

EU: 11.388.127 eura

Kredit Svjetske banke: 26.000.000 eura

TRAJANJE:

2003. – 2010.

KORISNIK:

Državna geodetska uprava i Ministarstvo pravosuđa

www.uredjenazemlja.hr

Reforma katastra i zemljišnih knjiga

27

Digitalizacija katastra i zemljišnih knjiga niz je pro-

jekata koje su zajednički od 2003. financirale Svje-

tska banka i Europska unija, pri čemu će ukupna

vrijednost konačnih rezultata u trajanju od 7 godina

vrijediti više od 50 milijuna eura.

U četiri godine – preko 50 milijuna korisnika

Danas digitalizirane podatke imamo u 2 odvojena

registra i Internet preglednika (www.e-zemljišne

knjige.hr i www.katastar.hr), a cilj je u virtualnom

okruženju spojiti ta dva registra. Koliko je riječ o izn-

imno korisnom, važnom i prihvaćenom projektu, go-

vori i podatak da je e-zemljišna knjiga samo u 2008.

poslužila preko 20 milijuna upita, a od puštanja u rad

prije gotovo četiri godine bilježi više od 52 milijuna

upita.

U nešto više od tri godine postojanja internetskog

preglednika www.katastar.hr, zabilježeno je gotovo

20 milijuna upita od strane građana za pregledom

određenih katastarskih podataka, dok je brojka

posjetitelja ove iznimno korisne stranice još i veća.

Trenutačno se u bazi podataka digitalnog katastar-

skog plana nalazi oko 1 648 katastarskih općina

od ukupnog broja od oko 3 300 općina. Danas je

omogućen uvid u 14,38 milijuna katastarskih čestica,

odnosno 16,94 milijuna čestica zemljišta koliko ih

postoji u Hrvatskoj. No, tu digitalizacija ne završava,

jer se tijekom 2010. godine planira uvesti i sustav do-

bivanja podataka preko mobitela, tako da će svaki

građanin moći na licu mjesta provjeriti stanje svog

zemljišta, odnosno katastarske jedinice.

Upravo će na ovaj način hrvatsko tržište nekretnina

postati djelotvorno i sređeno, posebice kod ubrza-

nja upisa nekretnina u ZIS-u.

Iako potpuno rješenje problema katastra i zemljišnih

knjiga podrazumijeva pravna razrješenja mnogih

sporova oko zemljišnih jedinica, njihovom digitali-

zacijom hrvatski su građani dobili dostupnost i pre-

glednost nad podacima koji se tiče njihove privatne

imovine, što im može biti od pouzdane pomoći u

rješavanju pitanja nekretnina.

POGLED IZ EU: Unutarnje tržišteJedinstveno tržište Europske čine sloboda kretanja roba, osoba, pružanja usluga i sloboda kretanja kapitala. Ovo potonje omogućava trgovinu, pogoduje mobilnosti radnika, započinjanje poslovanja i rast poduzeća, što je od interesa za sve građane EU. U slobodu kretanja kapitala spada i trgovanje, nekretninama. Efikasno i sigurno tržište nekretnina temelj je tržišne ekonomije. Kao takvo treba osigurati povjerenje i zaštitu investicija. Upravo su sređene zemljišne knjige jedan od preduvjeta poštenog trgovanja nekretninama, jer na taj način hrvatsko tržište nekretnina postaje djelotvorno i sređeno. Ujedno je to i faktor koji snažno utječe na druge aspekte gospodarstva (poljoprivreda, investicije u industriju i usluge, imovinska prava itd.) i javne uprave (prostorno planiranje, zaštita okoliša itd.).

www.ec.europa.eu/dgs/internal_market

REZULTATI

Digitalizirano je gotovo �100% zemljišnoknjižnih uložaka (verificirano 58%) i informacije o njima su dostupne na Internetu kao i informacije o trenutačnom statusu zemljišnoknjižnih predmeta.

Stranke koje nemaju �pristup internetu, servisne informacije mogu dobiti na telefonskim putem na 062 72 72 73 (0,28 kn/min)

Svi pisani podaci katastra �(katastarskog operata) su dostupni su na Internetu

Od kolovoza 2004. do �1. siječnja 2009. broj neriješenih z.k. predmeta se smanjio za 70% (s 359.500 na 105.123 neriješenih z.k. predmeta) uz konstantan porast zaprimljenih predmeta i izdavanja izvadaka (rast od 7 % godišnje).

2/3 zemljišnoknjižnih �odjela nema zaostataka u rješavanju predmeta, a 1/3 odjela upis nekretnine se rješava unutar 7 dana

Svi katastarski uredi �rješavaju predmete u zakonskom roku

60 % katastarskih �općina ima vektorizirane katastarske planove u bazi DKP

Hipoteke se uknjižuju u �7 dana u prosjeku

“Dostignuti ciljevi Reforme zemljišnih knjiga i katastra čine samo međukorak do uspostave potpuno novog

sustava vođenja i korištenja registra nekretnina. Stavljanjem ZIS-a u operativnu funkciju koncem 2009. godine, popunom njegovih baza podataka koje će uslijediti u 2010. - 2011. godini, povezivanjem širokog kruga vanjskih korisnika, i digitalna arhiva omogućiti će realizaciju novog informacijskog sustava koji će zadovoljiti sve vrhunske tehnološke, funkcionalne, komercijalne i druge potrebe korisnika. Zato sljedeće godine traže realizaciju većeg broja već pripremljenih Projekata koji čine nadogradnju dostignutog sustava, a za što će sigurno uz vlastite resurse trebati i stručna i materijalna podrška svih naših partnera iz Europske unije. Trebat će još puno rada i strpljenja, ali konačni učinci predstavljat će najveću nagradu za sav uloženi trud i znanje.“

ZORAN AVRAMOVIĆ, načelnik Samostalnog Sektora za zemljišnoknjižno pravo Ministarstva pravosuđa

28

Osjećaj pojedinca da postoji pravda i da u društvu

funkcioniraju institucije koje će tu pravdu obran-

iti i provesti, jedan je od temelja modernog

demokratskog društva. Stav građana da pravde

nema i da su „svi oni isti“ vrlo negativno utječe

na društvo.

Bez učinkovitog i profesionalnog pravosuđa ni-

jedna država nema perspektivu, a posebice nema

perspektivu unutar Europske unije! Ovo je poruka

koju neprestano ponavljaju europski predstavnici

svima u Hrvatskoj koji žele vidjeti svoju zemlju kao

članicu EU.

Nije tajna da je hrvatsko pravosuđe suočeno s

brojnim problemima i da je upravo njegova reforma

možda i najteži zadatak u ispunjavanju europskih

standarda koji su preduvjet za uspješno priključenje

velikoj europskoj obitelji.

Europska komisija stoga je pružila potporu za

nekoliko projekata čiji su korisnici upravo pripad-

nici pravosuđa. U okviru programa CARDS 2003

dodijeljeno je 800.000 eura Pravosudnoj aka-

demiji, jedinoj državnoj institucijiji zaduženoj za

stručno usavršavanje sudaca i državnih odvjetnika.

Ovo je tzv. twinning projekt što znači da su part-

neri hrvatskih institucija kolege iz Europske unije.

To su u ovom slučaju bili konzorcij konzultanata

francuske Državne škole za suce i državne odvjet-

nike (E.N.M.) i španjolskog Centra za usavršavanje

u pravosuđu (C.E.J.). Njima su se u projektu

pridružili stručnjaci s pravnih fakulteta u Zagrebu,

Znanja za učinkovito pravosuđe

NAZIV PROJEKTA:

Obuka i obrazovanje državnih odvjetnika

SEKTOR:

Pravosuđe i unutarnji poslovi

IZVOR FINANCIRANJA:

CARDS 2003

VRIJEDNOST:

EU: 1.000.000 eura

TRAJANJE:

2006. - 2007.

KORISNIK:

Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske (Pravosudna akademija), Ured državnog tužitelja

Obuka i obrazovanje državnih odvjetnika

“Sa zadovoljstvom mogu ustvrditi da je upravo koncept twinning projekta postigao najbolje rezultate. Dragocjeno

je bilo upravo to iskustvo međusobnih razgovora kolega pri osmišljavanju i izradi programa stručnog usavršavanja. Rezultat je bolje poznavanje, razmjena iskustava i međusobno uvažavanje.”

DUBRAVKA TURKALJ DRAGOSAVACdržavna odvjetnica i načelnica Odjela za

istraživanje i planiranje Pravosudne akademija

29

Rijeci i Splitu. Isto tako, u projektu su učešće uzeli i

inozemni i domaći stručnjaci praktičari – državni

odvjetnici, kako u osmišljavanju obrazovnih sadržaja,

tako i u njihovom provođenju.

Ciljevi projekta bili su ambiciozni. Trebalo je kre-

nuti od početka - izraditi početni koncept obra-

zovanja državnih odvjetnika, ali tek nakon što

se analiziraju njihove stvarne potrebe. Obrazo-

vani su državni odvjetnici – treneri, te je ojačana

Pravosudna akademija, kako bi se osigurao

održivi sustav obrazovanja državnih odvjetnika.

Razvoj programa izobrazbe uključuje i razvoj nas-

tavnog plana, pripremu obrazovnog materijala i

osposobljavanje trenera.

Veliki planovi i veliki izazovi

Specijalizirana izobrazba, kao što su razmjene

iskustva, studijski posjeti ili radionice, prilagođeni

su realnim potrebama u Hrvatskoj, ali upozna-

vanju sa oblastima koja proizlaze iz iskustava iz

Europske unije.

U projektu koji je trajao 19 mjeseci, kroz Pravosudnu

akademiju je prošlo svih 627 hrvatskih državnih odv-

jetnika, a skupina od 44 državna odvjetnika prošla

je obuku o suvremenim metodama poučavanja

pa će ubuduće oni voditi stručna usavršavanja

domaćih tužitelja. Financijska i tehnička potpora u

dodatnom iznosu od 200.000 eura obuhvatila je i

regionalne centre u Osijeku i Splitu koji su opremlje-

ni knjižnicom, računalima, namještajem, a, zajedno s

Državnim odvjetništvom RH u Zagrebu, i opremom

za video-konferencije.

Zahvaljujući ovakvim projektima te boljim rezultati-

ma rada pravosuđa vratiti će se povjerenje građana

u sustav. A to je u zajedničkom interesu svih nas koji

živimo u ovom društvu.

POGLED IZ EU: Pravo Europske unije Europska unija je nova tvorevina koja se razlikuje od prethodnih nastojanja za ujedinjenjem Europe u tome što djeluje putem zakonodavstva. Zakonodavstvo mora uspjeti tamo gdje stoljećima nesmiljena uporaba sile nije uspijevala. Jedino se od jedinstva temeljenoga na slobodno donesenim odlukama može očekivati da traje: jedinstvo temeljeno na vrijednostima kao što su sloboda i jednakost koje su zaštićene i provedene u stvarnost putem zakonodavstva. To je pozadina ugovora kojima su stvorene Europska zajednica i Europska unija.

http://ec.europa.eu/justice_home/fsj

REZULTATI

Izrada početnog koncepta �obrazovanja državnih odvjetnika temeljem analize njihovih potreba. Daljnji razvoj koncepta Pravosudne akademije, praktičari – praktičarima, kako bi se osigurao održiv sustav obrazovanja državnih odvjetnika.

Razvoj programa �izobrazbe, uključujući razvoj nastavnog plana, pripremu obrazovnog materijala i osposobljavanje trenera.

Specijalizirana izobrazba ili �drugi oblici profesionalnog usavršavanja, kao što su razmjene iskustva (studijski posjeti ili radionice).

Oblasti koje se pokrivaju: �

Europsko pravo ›

Poštivanja ljudskih prava ›

Vlasnička prava ›

Borba protiv ›organiziranog kriminala i terorizma

Obiteljsko nasilje i zaštita ›maloljetnika

Etika i deontologija ›

Sudska suradnja u ›slučajevima krivičnog i građanskog prava

Oblici i metode ›obrade financijskog, gospodarskog, korporativnog, organiziranog i prekograničnog kriminala

30

Od vatrenog oružja je od 1998. do kraja 2008. godine

stradalo skoro 17 tisuća osoba. Stranice crnih kro-

nika ispunjene su pričama koje tragično završavaju

upravo zato što je ubojica imao lak pristup pištolju,

pušci, bombi...

Hrvatska je zemlja u kojoj je ilegalno oružje i dalje

prisutno. Njezin zemljopisni položaj i nedavna

povijest rezultiraju time da je to oružje podrijet-

lom ili odavde ili da je stiglo tranzitnim rutama za

međunarodno krijumčarenje koje prolaze kroz

Hrvatsku. Akcije prikupljanja oružja bile su provođene

u više navrata, ali posla još uvijek ima. Upravo je zato

kao pomoć u tom poslu pokrenut CARDS projekt

kojemu je okvirni cilj bio učinkovitija borba protiv

organiziranog kriminala i terorizma u Hrvatskoj.

Krajnji je cilj jasan - poboljšati uvjete života. U

tom smislu, borba protiv organiziranog kriminala

poboljšava životni standard i stvara trajno područje

sigurnosti i pravde. Kada se živi u takvom društvenom

ozračju sve inicijative u društvu, poslovne, kulturne,

političke...lakše se pokreću i lakše realiziraju.

Ovo nije jedini projekt ove vrste koji je fi nanciran iz

fondova Europske unije, jer je u posljednjih nekoliko

godina završeno više projekata s MUP-om i Ministar-

stvom pravosuđa. Rezultati trebaju pokazati da je u

tom polju Hrvatska sada spremna za ulazak u EU.

Zemlja partner Ministarstvu unutarnjih poslova RH,

u okviru ovog twinning projekta, bila je Kraljevina

Nizozemska, koja je kao partnere MUP-u angažirala

Nizozemsku policijsku agenciju te Nizozemski

forenzički institut. Rezultati jednog ovakvog projekta

moraju biti konkretni i lako vidljivi. U sklopu projekta

prvo je provedena analiza sigurnosti. Istražilo se u

Za Hrvatsku bez ilegalnog oružja

NAZIV PROJEKTA:

Borba protiv nedopuštene trgovine oružjem, municijom i eksplozivnim sredstvima

SEKTOR:

Pravosuđe i unutarnji poslovi

IZVOR FINANCIRANJA:

CARDS 2004

VRIJEDNOST:

EU: 1.400.000,00 eura

TRAJANJE:

2007. - 2008.

KORISNIK:

Ministarstvo unutarnjih poslova

Borba protiv nedopuštene trgovine oružjem, municijom i eksplozivnim sredstvima

31

kojoj je mjeri problematika ilegalnog oružja konkret-

na prijetnja sigurnosti u Republici Hrvatskoj. Drugi

stupanj bila je analiza hrvatskih zakona i njihova us-

poredba i usklađivanje sa europskim standardima.

Treći stupanj ovog projekta bila je izrada standard-

izirane metodologije policijskog postupanja, dok

je posljednji, četvrti stupanj edukacija policijskih

stručnjaka i menadžmenta u svrhu boljeg razumije-

vanja rezultata prethodno provedenih faza projekta.

Ono što je dobiveno u analizama i istraživanjima,

mora naći svoju konkretnu primjenu na terenu,

odnosno, u stvarnom životu.

Nova znanja i nove regulative

Nizozemski stručnjaci obavili su odličnu neovisnu

analizu postojećeg stanja sustava, iako je važno na-

pomenuti da je već 2001. godine počela inicijativa

za poboljšanje metoda kontrole oružja u Hrvatskoj.

Zbog toga je, u sklopu CARDS projekta, izrađen na-

crt protokola za praćenje vatrenog oružja kao i pre-

poruka za kupnju novog sustava podataka o bom-

bama i ostalim minsko-eksplozivnim sredstvima.

Odjel za ispitivanje, tormentaciju (funkcionalnost

i otpornost vatrenog oružja) i žigosanje vatrenog

oružja definiran je novim člankom Zakona o oružju

koji dolazi na dnevni red Sabora u 2009. godini, te je

izrađen akcijski plan za utemeljenje ovog Odjela.

U sklopu projekta izrađeni su prijedlozi za izmjenu

Zakona o oružju, uveden je dio sustava, nekoć naz-

vanog IBIS (Integrated Balistic Identification System

- Integrirani balistički identifikacijski sustav) – a koji

je sada razdvojen u dva dijela: BrassTrax-3D, koji

se odnosi na identifikaciju mehaničkih tragova na

čahurama te BulletTrax koji se odnosi na zrna. U sk-

lopu održanih radionica i studijskih posjeta izrađen

je nacrt akcijskog plana za utemeljenje „Proof House“

sustava u Republici Hrvatskoj.

Projekt je omogućio Centru za forenzička ispitivanja,

istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić” da se prijavi za

akreditaciju Hrvatskoj akreditacijskoj agenciji kako bi

dobio ISO certifikat 17025 kojim će njegovi rezultati

vještačenja dobiti na težini i biti priznati u EU i razvi-

jenim zemljama. Konačni cilj Ministarstva unutarnjih

poslova, a čije je ostvarenje pomogao i ovaj projekt,

je staviti ilegalno oružje pod kontrolu te krenuti u

još jedne izmjene Zakona o oružju kako bi strože

kažnjavali osobe s ilegalnim oružjem. Iskorjenjivanje

ilegalnog oružja pridonijet će sigurnosti u Republici

Hrvatskoj i Europskoj uniji uopće.

Tada ćemo manje imati priliku čitati i slušati o obiteljs-

kim tragedijama, koje su se dogodile tamo negdje

oko ponoći kada su rafali presjekli noćnu tišinu.

Utonuti u miran san vodi u mirno i bolje sutra!

POGED IZ EU: Pravosuđe i unutarnji posloviJamčenje sigurnosti svojim građanima jedan je od središnjih prioriteta Unije. To podrazumijeva korištenje praktičnih i zakonodavnih oružja za sprječavanje organiziranih kriminalaca – raspačivača droge, krijumčara ljudima, perača novca, terorista – da iskorištavaju slobode koje EU donosi. S praktične strane, nacionalne policijske snage više surađuju, posebice u okviru Europola, koji je organizacija za provođenje zakona Europske unije, a čiji je zadatak pružiti pomoć nadležnim tijelima zemalja članica. To se prvenstveno obavlja prikupljanjem i analizom kriminalističkih kontraobavještajnih podataka, a usmjereno je djelovanju protiv organiziranog kriminaliteta i terorizma, sa naglaskom na ciljane kriminalne organizacije.

www.ec.europa.eu/dgs/justice_home

REZULTATI

Pridonijeti učinkovitijem i �

djelotvornijem sprečavanju

i iskorjenjivanju

organiziranog kriminala i

terorizma

Unaprijediti sposobnost �

Ministarstva unutarnjih

poslova i drugih institucija

u sprečavanju, borbi i

iskorjenjivanju nezakonite

proizvodnje i trgovine

oružjem, municijom i

eksplozivnim sredstvima

Jačati institucionalnu �

sposobnost Centra

za sudsku medicinu/

forenzičke znanosti,

osobito u području

balističkih analiza

GodinaBroj

poginulih osoba

Broj ozlijeđenih

osoba

1998. 120 910

1999. 61 990

2000. 83 1.090

2001. 70 989

2002. 107 1.469

2003. 84 1.389

2004. 142 1.933

2005. 138 1.920

2006. 67 1.992

2007. 45 1.633

2008. 16 1.716

UKUPNO 933 16.031

“Ovaj projekt pomogao je pri otkrivanju ilegalnog oružja i eksplozivnih tvari kao i smanjenju njihova broja. Treba

naglasiti da su preporuke, koje su sastavili naši eksperti, već u potpunosti primijenjene. “

VLADIMIR FABER, glavni ravnatelj policije

32

Svaka četvrta žena u Hrvatskoj doživjela je fi zičko

nasilje od partnera. Podaci o psihičkom nasilju poka-

zuju da je taj oblik nasilja doživjelo više od 50% žena

u Hrvatskoj, a svaka treća doživjela je neki oblik sek-

sualnog zlostavljanja.

Policijska statistika posljednjih godina pokazuje

povećanje u broju prijava za obiteljsko nasilje,

a istraživanje Državnog zavoda za statistiku

potvrđuje da su u 98 % slučajeva obiteljskog nasilja

žrtve žene. Stoga je neprocjenjiva važnost sigurnog

i tajnog smještaja za žene koje su preživjele nasilje i

njihovu djecu, gdje mogu dobiti besplatnu pravnu

i psihološku pomoć te potporu za izlazak iz kruga

nasilja. Za one žene kojima smještaj nije potreban,

besplatna pravna i psihološka pomoć u savjetovalištu

ključne su u prevladavanju prvih koraka izlaska iz

nasilne situacije, ali i kompliciranih sudskih postu-

paka. Naposljetku, sklonište i savjetovalište mjesto je

kontakta sa ženama koje su preživjele nasilje, dakle

mjesto gdje se prikupljaju informacije o potrebama

žena, o provođenju zakona i protokola, te se iz tih

“Tokom manje od dvije godine provedbe, projekt je ostvario kvalitetu pružanja usluga ženama i djeci na europskom nivou, kao i model partnerstva i suradnje između civilnog sektora i lokalnih vlasti te institucija koji je već multipliciran i primijenjen na druge županije i gradove. Posebno nas veseli i ponosne smo

na kampanju kojom je osigurana održivost ne samo ovoga projekta, već i svih srodnih autonomnih ženskih skloništa i savjetovališta u Hrvatskoj. Time je postavljen temelj za sustavno širenje i unaprjeđenje količine, dostupnosti i kvalitete usluga za žene koje su preživjele obiteljsko nasilje i njihovu djecu, a s ciljem izravne koristi i poboljšanja njihovih životnih uvjeta te ostvarivanja temeljnog ljudskog prava na život bez nasilja. “

VALENTINA ANDRAŠEK, koordinatorica Autonomne ženske kuće Zagreb

Zaštita od obiteljskog nasilja

NAZIV PROJEKTA:

Žensko sklonište i savjetovalište – pružanje i unaprjeđenje usluga i potpore ženama i njihovoj djeci koja su preživjela nasilje u obitelji

SEKTOR:

Civilni sektor

IZVOR FINANCIRANJA:

CARDS 2004

VRIJEDNOST:

EU: 230.126 eura

TRAJANJE:

2 godine.

KORISNIK:

Autonomna ženska kuća Zagreb

Žensko sklonište i savjetovalište – pružanje i unaprjeđenje usluga i potpore ženama i njihovoj djeci koja su preživjela nasilje u obitelji

33

podataka i znanja, koje dolazi od samih žena koris-

nica u skloništu i savjetovalištu, formiraju zahtjevi

prema Vladi, Saboru, ministarstvima i drugim insti-

tucijama, kao i javne kampanje. A sve to ima za cilj

poboljšati servise pomoći za zlostavljane žene.

Prema preporuci Odbora za ženska prava i jednake

mogućnosti Europskog parlamenta, svaka zemlja

trebala bi osigurati jedan krevet za žene te dodatne

kapacitete za djecu na svakih 10 000 stanovnika. No,

u Hrvatskoj postoji svega pet autonomnih ženskih

skloništa. Zato je uz financijsku potporu Europske

unije Autonomna ženska kuća Zagreb pokrenula

kampanju kojom državnoj, regionalnoj i lokalnoj

vlasti želi skrenuti pozornost na potrebu za sigurnim

financiranjem skloništa za žene i njihovu djecu.

„Proteklih osamnaest godina u našem skloništu i

savjetovalištu podršku je ostvarilo više od 35 000

žena i djece. Za vrijeme rata, ali i nakon njega, u

sklonište su smještavane i žene izbjeglice i prog-

nanice koje su preživjele direktno ratno nasilje, a

istovremeno bile i zlostavljane od svojih partnera

ili muževa. Jedna četvrtina žena bila je na taj način

dvostruko viktimizirana“, ističe aktivistica i osnivačica

Autonomne ženske kuće Zagreb Neva Tölle.

Upravo zato se financiranje autonomnih skloništa

i pripadajućih savjetovališta ne može dugoročno

prepustiti samo javnim natječajima i donacijama.

Upozoravanju na taj problem služi kampanja „RECI

DA“ pokrenuta u sklopu programa potpore Europ-

ske komisije CARDS 2004.

Kampanjom do osvještenosti o nasilju u obitelji

Osim kampanje osiguravanja redovitog financiranja

skloništa za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja,

ovo prvo žensko sklonište u Istočnoj Europi osno-

vano 1990. godine, tijekom dvije godine promicat

će osnaživanje politike ravnopravnosti te poštivanje

međunarodnih dokumenata koji osiguravaju zaštitu

ljudskih prava žena i djece. Budući da se Autonom-

noj ženskoj kući Zagreb zbog nasilja u prosjeku javi

tristo žena mjesečno, takva potreba pomoći oso-

bama koje su preživjele nasilje stalna je obveza ne

samo ovakvih skloništa, nego i društva u cjelini.

POGLED IZ EU: Ljudska pravaPrema Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju. Ravnopravnost spolova kao jedno od temeljnih ljudskih prava zaštićeno je na razini Europske unije. Mnoge su europske države uvrstile odredbe o ravnopravnosti spolova u postojeće zakone ili su donijeti posebni zakoni kojima se štite spolnost i temeljna čovjekova prava poput prava na život, slobodu, privatnost i dostojanstvo. Uvjeti pristupa EU sasvim su jasni i precizni. Zabranjujuje svaki oblik diskriminacije, posredne i neposredne, na temelju spola. Državama kandidatkinjama za članstvo preostaje ispuniti te visoke kriterije, što ujedno znači i usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravom EU.

http://ec.europa.eu/justice_home/fsj/rights/fsj_rights_intro_en.htm

REZULTATI

Fizički i psihološki oporavak �žena i njihove djece od nasilja koje su preživjele/i

Osnaživanje i osamos- �taljenje žena

Stjecanje praktičnih znanja �žena o njihovim pravima i načinima ostvarivanja tih prava

Prevencija daljnjeg nasilja �

Povećano sankcioniranje �nasilja nad ženama

Poboljšanje implement- �acije zakona koji sankcion-iraju nasilje u obitelji na području garda Zagreba

Poboljšanje implementaci- �je Pravilnika o postupanju u slučajevima obiteljskog nasilja

Povećanje kapaciteta za �pružanje usluga civilnog sektora i lokalnih vlasti

Povećanje javne svijesti �o nasilju nad ženama te o načinima prevencije i borbe protiv nasilja

Povećanje broja prijava �nasilja nad ženama policiji i državnom odvjetništvu

34

Kad se male ruke slože... Nije li lijepo prisjetiti se te

lijepe priče? A još ljepše je vidjeti takvo što u praksi!

Kada bi vam netko rekao da negdje izvan metro-

pole postoji laboratorij kakvim se može podičiti

samo još najjači znanstveni institut u zemlji – da li

biste vjerovali?

Kada se tomu doda da je taj laboratorij fi nanciran iz

projekta koji je za konkurenciju imao još 255 sličnih,

onda čuđenje treba ustupiti mjesto čestitanju!

Srednja poljoprivredna tehnička škola Matija Antun

Reljković iz Slavonskog Broda u prijavi svog projekta

prošla je stroge kriterije projekta CARDS 2004 i do-

bila 4,5 milijuna kuna od Europske unije.

Nakon tri godine napornog rada i u konkurenciji

s obrazovnim ustanovama u Njemačkoj, Italiji, Ni-

zozemskoj, Austriji, ova je škola uspjela dokazati da

ima kvalitetniji program.

Odobreni novac utrošen je za nabavku najsuvre-

menije opreme na tržištu Europske unije. Škola

će tako imati i znanstveno-istraživačke laborato-

rije kakve ne posjeduju ni vodeći hrvatski instituti

iz područja poljoprivrede, veterinarstva, ekologije,

kemijske tehnologije, mikrobiologije i mikropropa-

gacije. Stoga ne čudi zanimanje domaćih i europskih

znanstvenika da dođu raditi u ovoj školi. Nakon što

ova sofi sticirana oprema bude postavljena, srednja

škola M.A. Reljković dobiti će status Centra izvrsnosti

i bit će među prvim obrazovnim ustanovama u nas

koja će moći stati uz bok školama u EU.

Ulaganje u izvrsnost obrazovanja i istraživanja

NAZIV PROJEKTA:

Unaprijeđenje obrazovnog procesa

IZVOR FINANCIRANJA:

CARDS 2004

VRIJEDNOST:

Ukupna vrijednost projekta: 1,360,000 eura

EU: 582,000 eura

TRAJANJE:

2007. – 2008.

KORISNIK:

Poljoprivredna srednja škola M. A. Reljković, Slavonski Brod

“Mislim da je procedura apliciranja za EU fondove u redu i da je logična. Ona nije jednostavna, ali ako je projekat

logičan i dobro napisan, onda nije problem. Sa postignutim rezultatima sam više nego zadovoljan, jer bez tih sredstava to nikada zasigurno ne bi mogli realizirati. ”

VLADO PRSKALO, ravnatelj Poljoprivredno-tehničke škole Matija Antun Reljković

Unaprijeđenje obrazovnog procesa

35

Školu je već posjetio jedan od najvećih proizvođača

cvijeća iz Nizozemske koji je zainteresiran da na no-

voj opremi usavrši svoje znanje u kloniranju biljaka.

U Hrvatskoj godinama nedostaje kvalitetan sadni

materijal, a Brođani će ovime načiniti veliki iskorak u

dobivanju sadnog materijala.

Opremu će koristiti i studenti bilinogojstva, a bit će

na raspolaganju i široj zajednici. Tako će je moći ko-

ristiti obiteljska gospodarstva koja se bave proizvod-

njom vezanom uz obrazovne programe škole.

Škola sada ima uvjete i za pokretanje znanstvenih

projekata u suradnji s fakultetima.

U školi rade 34 odjela, a pohađa ju 900 učenika

koji se obrazuju uglavnom za zanimanja u poljo-

privredi. Škola ima petnaestak usmjerenja, a učenici

se usmjeravaju u skladu s podacima o deficitarnim

zanimanjima Zavoda za zapošljavanje te potre-

bama gospodarstva. U Školi se educira i 160 stude-

nata hortikulture te studenti prve godine studija

menadžmenta.

„Imamo laboratorije za sve vrste pretraga koje se

trenutačno rade u svijetu, od onih vezanih uz hranu

do analize krvi. Dio opreme je i laboratorij za mik-

ropropagaciju u kojem se iz stanice uzgajaju biljke.“,

pojašnjava ravnatelj Vlado Prskalo.

Takvom nastavom učenici su osposobljeni za

samozapošljavanje te mogu konkurirati za poslove

ne samo u Hrvatskoj, nego i u EU. „Planovi su da

završimo pisanje novog projekta “Međunarodni vrtni

centar Slavonski Brod”, a planiramo se također kan-

didirati za IPA-u“, kaže Prskalo.

POGLED IZ EU: Obrazovanje, izobrazba i mladiIako EU ne namjerava razviti zajedničku politiku obrazovanja ona raspolaže brojnim programima za poticanje suradnje u tom području, primjerice Leonardo da Vinci (strukovno osposobljavanje), Erasmus (mobilnost studenata i suradnja među sveučilištima), Erasmus Mundus (za poslijediplomske studente), Grundtvig (obrazovanje odraslih), te Comenius (suradnja među školama i nastavnicima). Sve te potprograme objedinjuje Program za cjeloživotno učenje kojem je EU namjenila oko 7 milijardi eura za period 2007.-2013. godine. Hrvatska još nema pravo na punopravno sudjelovanje u tom Programu, no Europska komisija je pokrenula i shemu Erasmus Mundus – Prozor vanjske suradnje – na koju se mogu prijaviti hrvatske institucije i građani.

www.ec.europa.eu/dgs/research

REZULTATI

Nabava najsuvremenije �opreme za opremanje znanstvenog laboratorija koji pokriva područja poljoprivrede, veterinarstva, ekologije, kemijske tehnologije, mikrobiologije, mikropropagacije (uzgoj biljaka iz stanica)

Nabava opreme za �hidroponsku proizvodnju u plastenicima, ratarske mehanizacije za obradu 300 ha poljoprivrednog zemljišta, opreme za vrtlarstvo i hortikulturu, veterinarski praktikum, stočarstvo i šumarstvo

Opremljena suvremena �kuhinja u kojoj je zaokružena cjelina “od njive do stola” uz unaprijeđenju naobrazbe o nutricionizmu

Obuka nastavnika u �strukovnom obrazovanju

Edukacija farmera uz �mogućnost korištenja tehnologija u školskom laboratoriju za analizu zemljišta za uzgoj specifičnih usjeva

Otvoreno 20 novih radnih �mjesta

Dobre perspektive razvoja

36

Svaki posjetitelj Varaždina koji želi prošetati i uživati

u ljepotama ovog grada, u jednom trenutku će se

zadržati ispred - Starog grada! Ova utvrda, negdašnja

glavna točka obrane u vrijeme renesanse, plijeni

svojom ljepotom, veličinom, a možda ponajviše

poviješću koja naprosto zrači iz svakog njenog dije-

la! Ipak, veliki dio te povijesti bio je još uvijek skriven

unutar Starog grada i u njegovoj okolici, ali i po arhi-

vama u Hrvatskoj i svijetu.

Gradski muzej Varaždin u suradnji s Pokrajinskim

muzejem Maribor radio je na projektu BASTION,

Gradovi uz Dravu otvaraju svoje utvrde, koji je djelo-

mice fi nanciran kroz Međususjedski program Europ-

ske unije: Slovenija – Mađarska – Hrvatska.

Terenski rad i prikupljanje podataka

Cilj varaždinskog dijela projekta je istraživanjem na

terenu i u arhivima prikupiti, obraditi te popularno

i stručno prezentirati podatke o sustavu obrane

renesansne utvrde u Varaždinu. Utvrda je nastala u

srednjem vijeku na križanju starih prometnih cesta

nedaleko od rijeke Drave. Riječ je o utvrdi iz vremena

Očuvanje povijesnog nasljeđa

NAZIV PROJEKTA:

Bastion - Gradovi uz Dravu otvaraju svoje utvrde

SEKTOR:

Prekogranična suradnja

IZVOR FINANCIRANJA:

INTERREG IIIA

VRIJEDNOST:

Ukupna vrijednost: 184,416 euraEU: 162,416 eura

TRAJANJE:

2006. – 2008.

KORISNIK:

Gradski muzej Varaždin, Partner - Pokrajinski muzej Maribor

www.gmv.hr

“Gradski muzej Varaždin, u stalnome nastojanju da osigura još bolje uvjete za čuvanje i zaštitu kulturno-povijesne baštine, uz ostalo, širom otvara vrata najrazličitijim oblicima suradnje sa susjednim zemljama članicama Europske unije, Slovenijom, Mađarskom, Slovačkom, Austrijom, u prvome redu s

muzejskim ustanovama u Ptuju i Mariboru, što nam je omogućilo udjel u pretpristupnim programima EU. Suradnja s Pokrajinskim muzejom u Mariboru dovela je do realizacije projekta BASTION i provedbe ovog vrlo važnog arheološkog istraživanja i izlaganja vrijednih nalaza. Posao time ni izdaleka nije završen, ali dokazuje veliku agilnost varaždinskih muzealaca kad je u pitanju približavanje visokim europskim standardima.“

dr. BRANKO SPEVEC, ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin

BASTION - Gradovi uz Dravu otvaraju svoje utvrde

37

grofova Celjskih koja je bila središte samostalnog

feudalnog posjeda, smještenog uz kraljevski i slo-

bodni grad Varaždin.

Polovicom XV. stoljeća Ulrik Celjski uredio je nedaleko

od utvrde zgradu žitnice za potrebe stanovnika

tvrđave. Zbog ugroženosti ne samo Slavonije,

nego i cijelog prostora unutarnjoaustrijskih zem-

alja od Turaka, polovicom XVI. stoljeća varaždinski

je Stari grad pregrađen u modernu tvrđavu na

vodi s niskim obrambenim kulama – rondelima.

Arhivska istraživanja obuhvaćaju prikupljanje poda-

taka iz pisane i slikovne građe koja je pohranjena u

različitim arhivima, muzejima i knjižnicama.

Stručni djelatnici Gradskog muzeja Varaždin radili su

u Državnom arhivu Varaždin, Hrvatskom državnom

arhivu u Zagrebu, Štajerskom Zemaljskom arhivu u

Grazu, Ratnom arhivu, Vojnom muzeju i Austrijskoj

nacionalnoj knjižnici u Beču te Središnjem arhivu

Slovačke u Bratislavi.

U sačuvanom arhivskom gradivu nalaze se brojni

crteži Varaždina i mnoštvo dokumenata s izvješćima

vojnih zapovjednika i povjerenika Slavonske granice

koji svjedoče o izgradnji i stanju varaždinske utvrde,

utrošenim novčanim i materijalnim sredstvima,

napredovanju ili zastoju radova, sukobima vlasnika

tvrđave sa stanovnicima kraljevskog i slobodnog

grada Varaždina.

Arheološko istraživanje provela je ekipa od 17

članova pod vodstvom muzejske savjetnice Marine

Šimek. Iskopavanjem je prikupljeno 180 posebnih

nalaza (keramičko posuđe, pećnjaci, stakleni pred-

meti, kamene topovske kugle, vrhovi strelica za

samostrel, konjička oprema) te oko 6.000 ostalih

pokretnih nalaza različite namjene i starosti. Učenici

osnovnih i srednjih škola upoznati su s Projektom

BASTION na terenskim radionicama.

Na izložbi “Iz srednjega u novi vijek” prezentirana je

najvrjednija prikupljena arheološka građa - keramički,

stakleni, porculanski i metalni predmeti od kraja 15.

do prve polovice 20. stoljeća.

POGLED IZ EU: Kulturna politikaAktivnosti Unije usmjerene su prema popularizaciji kulture i povijesti europskih naroda, očuvanju i zaštiti kulturne baštine od europske važnosti, nekomercijalnoj kulturnoj razmjeni i umjetničkom i književnom stvaralaštvu, uključujući audiovizualni sektor. U provedbi tih ciljeva, EU nastoji poštivati nacionalnu i regionalnu raznolikost kultura država članica, no u prvi plan stavlja njihovo zajedničko kulturno naslijeđe. Europski socijalni i regionalni fondovi potroše na godinu ukupno oko 500 milijuna eura za projekte s kulturnom dimenzijom, posebice putem programa Kultura. U državama koje učestvuju u programu Kultura osnovane su Kulturne kontaktne točke. U Hrvatskoj kontaktna točka djeluje pri Ministarstvu kulture.

www.ec.europa.eu/dgs/education_culture

REZULTATI

Kulturno i turističko �povezivanje regija Slovenije, Mađarske i Hrvatske

Povećavanje broja turista �iz susjednih regija od oko 50 posto

Obogaćivanje ponude u �okviru kulturnog turizma

Bolja prepoznatljivost �regije

Povijesna, arheološka i �povijesno umjetnička istraživanja

Multidisciplinarnim �istraživanjem prikupljeni podaci o sustavu obrane i i načinu gradnje renesansne utvrde u Varaždinu i multimedijsko predstavljanje atraktivnog turističkog proizvoda

Prezentacija najvrednijih �arheoloških nalaza (50 predmeta)

Formiranje povijesne �šetnice

Razvoj zajedničkih �regionalnih marketinških aktivnosti, internetske stranice, jedinstvene brošure i kulturnih događanja (Renesanske večeri u Varaždinu i Mariboru)

38

Dodatak: Pregled online izvora informacija

EUROPA: Gateway to the European Union www.europa.eu

Europska komisija www.ec.europa.eu

Opće uprave i službe Europske komisije www.ec.europa.eu/dgs_en.htm

Delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj www.delhrv.ec.europa.eu/hr

Vodič kroz informacije o Europskoj uniji Institut za međunarodne odnose www.entereurope.hr

Informacijski centar za europsko pravo - EU i Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu www.pravo.hr/biblioteka/eu_info

Pregovori o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji www.eu-pregovori.hr

Želite li primati mjesečni elektronski bilten Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj, pri-javite se putem adrese elektroničke pošte euinfocentar@euic.hr ili prijavom na internetskim stranicama www.delhrv.ec.europa.eu

Bespovratna sredstva Europske unije www.ec.europa.eu/grants

Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) www.safu.hr

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije www.strategija.hr

Vlada Republike Hrvatske - Ministarstvo financija Program IPA: www.www.mfin.hr/hr/ipa ISPA: www.mfin.hr/hr/ispa Program SAPARD: www.mfin.hr/hr/sapard Program PHARE: www.mfin.hr/hr/sapard Program CARDS: www.mfin.hr/hr/cards

Europska komisija: Regionalna politika Program INTERREG www.ec.europa.eu/ regional_policy/interreg3/

Ekonomija i financije www.ec.europa.eu/economy_finance

Tržišno natjecanje www.ec.europa.eu/dgs/competition

Unutarnje tržište i usluge www.ec.europa.eu/dgs/internal_market

Poduzetništvo i industrija www.ec.europa.eu/enterprise

Poljoprivreda i ruralni razvoj www.ec.europa.eu/dgs/agriculture

More i ribarstvo www.ec.europa.eu/dgs/fisheries

Zaštita okoliša www.ec.europa.eu/dgs/environment

Zaštita zdravlja i potrošača www.ec.europa.eu/dgs/health_consumer

Javno zdravstvo www.ec.europa.eu/health-eu/health_problems

Energija i promet www.ec.europa.eu/dgs/energy_transport

Pravda, sloboda i sigurnost www.ec.europa.eu/dgs/justice_home

Obrazovanje i kultura www.ec.europa.eu/dgs/education_culture

Regionalna politika www.ec.europa.eu/dgs/regional_policy

Istraživanje www.ec.europa.eu/dgs/research

Zajednički istraživački centar www.ec.europa.eu/dgs/jrc

Informacijsko društvo www.ec.europa.eu/dgs/information_society

EUROPSKA UNIJA

PROGRAMI FINANCIRANJA

POLITIKE EUROPSKE UNIJE

Delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj

Informacijski centar Europske unije

Trg žrtava fašizma 6, 10 000 Zagreb

Tel.: +385 1 4500 110 E-mail: euinfocentar@euic.hr

Web: www.delhrv.ec.europa.eu