zahvat tehni Čkog i gospodarskog odrŽavanja na...

d.o.o. Institut za primijenjenu ekologiju

ZAHVAT TEHNI ČKOG I GOSPODARSKOG ODRŽAVANJA NA

RIJECI BEDNJI OD RKM 38+317 DO RKM 50+595

(uz autocestu Zagreb-Goričan)

– Studija glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu –

Sažetak

Zagreb, listopad 2013

3

Studija glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Sažetak Zahvat tehničkog i gospodarskog održavanja na rijeci Bednji od rkm 38+317 do rkm 50+595 (uz autocestu Zagreb – Goričan)

SADRŽAJ

1. PODACI O LOKACIJI I ZAHVATU ....................... ....................................................................................... 4

1.1 OBUHVAT I LOKACIJA ZAHVATA ................................................................................................................... 4 1.2 OPIS PROVEDBE ZAHVATA ............................................................................................................................ 4 1.3 OPIS DRUGIH POGODNIH MOGUĆNOSTI (VARIJANTNIH RJEŠENJA) ZAHVATA ................................................. 5

1.4 ANALIZA ODNOSA ZAHVATA PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA .............................................. 6

2. ZNAČAJKE EKOLOŠKE MREŽE ................................................................................................................. 7

2.1 VAŽNA PODRUČJA ZA DIVLJE SVOJTE I STANIŠNE TIPOVE (HR2000366 BEDNJA) ......................................... 7

2.2 PRIJEDLOG NATURA 2000 EKOLOŠKE MREŽE ZA PODRUČJE ZAHVATA ......................................................... 8

3. OPIS UTJECAJA ZAHVATA .......................................................................................................................... 9

3.1 SAMOSTALNI UTJECAJI ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU .............................................................................. 9 3.2 SKUPNI (KUMULATIVNI ) UTJECAJI ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU ........................................................... 11 3.3 ANALIZA MOGUĆIH UTJECAJA VARIJANTNIH RJEŠENJA ............................................................................... 12

4. ZAKLJU ČAK O UTJECAJU ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU ........... ........................................... 13

5. MJERE UBLAŽAVANJA ŠTETNIH POSLJEDICA ZAHVATA I PROG RAM PRAĆENJA STANJA .. ............................................................................................................................................................................ 15

6. IZVORI PODATAKA ..................................................................................................................................... 18

7. POPIS PROPISA .............................................................................................................................................. 20

8. PRILOZI ........................................................................................................................................................... 21

4


1. PODACI O LOKACIJI I ZAHVATU

1.1 Obuhvat i lokacija zahvata

Planirani zahvat održavnja na rijeci Bednji (od rkm 38+317 do rkm 50+595) nalazi se u neposrednoj blizini dijela autoceste Zagreb – Goričan, u granicama obuhvata Varaždinske županije, odnosno administrativnog područja Grada Varaždinske toplice, Grada Novi Marof i Općine Ljubeščica. Katastarske čestice obuhvaćene ovim zahvatom pripadaju katastarskim općinama: Grana, Ključ, Ljubeščica, Hrastovec Toplički, Kalnička Kapela te Varaždinske Toplice.

Regulacija rijeke Bednje uz autocestu Zagreb – Goričan izvedena je na osnovu Glavnog projekta Regulacije rijeke Bednje uz autocestu od rkm 38+317 – 50+595 (VPB, 2003) i Grañevinske dozvole izdane od Ministarstva zaštite okoliša i prostornog ureñenja Uprave za graditeljstvo, Zagreb od 4.11.2003. godine. Radovi na regulaciji izvoñeni su od 2003. do 2005. godine.

Od završetka radova na regulaciji rijeke Bednje uz autocestu prošlo je šest godina i u tom razdoblju nije vršena nikakva aktivnost gospodarskog i tehničkog održavanja. Za to vrijeme objekti, vodne grañevine, gabionski zidovi, servisni putevi i dijelovi uz mostove zarasli su u gusti splet mlade vrbe, drugo drveće i raslinje, a neki su dijelovi oštećeni od erozije ili nasipani nanosom i naplavinama.

1.2 Opis provedbe zahvata

Planirani radovi sastojat će se od prve faze tj. prioritetnih radnji za dovoñenje regulacije u funkcionalno stanje. U drugoj fazi predlažu se radovi održavanja na predmetnoj dionici riječnog toka koji bi se mogli uključiti u plan redovitog održavanja. Svi planirani radovi odvijat će se unutar radnog pojasa koji uključuje 10 m od svake obale (parcela koja je u vlasništvu Hrvatskih voda).

I. Prioritetne radnje za dovoñenje u funkcionalno stanje na cijeloj dionici rijeke Bednje od rkm 38+317 – 50+595

• uspostava servisnog puta s obje strane korita rijeke u širini od 3 m, košnjom, krčenjem, ureñenjem gazova i propusta priključnih kanala

• potpuno čišćenje od vegetacije postojećih hidrotehni čkih objekata - hidrotehničkih stepenica, gabionskih zidova, brzotoka, pragova, mostova i prijelaza instalacija (plin, optički kablovi, itd) - budući je navedenim objektima smanjena funkcija i povećana mogućnost oštećivanja. Na izvedenim vodnim grañevinama planiraju se radovi obostrano po pokosu i u dnu, tj cijeli profil rijeke uz primjerenu udaljenost s uzvodne (20 m) i nizvodne strane (30-50 m)

• popravak dijelova postojećih hidrotehničkih objekata (hidrotehničkih stepenica, brzotoka, pragova), zaštita krivina gdje je potrebno, osiguranje mostova i prijelaza instalacija ugradnjom lomljenog kamena (kod pregrade Sakač i ušća potoka Boričevec). Popravak hidrotehničkih objekata vršiti će se postojećim kamenom koji se nakupio u koritu nakon erozije tla i po potrebi ugradnja novog kamena kako bi se objekti doveli u stanje u kojem su bili kad su izvedeni (prema projektu). Iako su projektirane hidrotehničke stepenice izvedene na način da ribe mogu „kaskadno“ prijeći u uzvodni dio toka, tijekom prethodnih radova nije izveden „niži“ dio stepenice kojim se trebala osigurati mogućnost migracija riba i tijekom razdoblja niskog vodostaja (kako je bilo planirano prema Glavnom projektu). U cilju poboljšanja ekoloških uvjeta u rijeci Bednji ovim se dokumentom propisuje njihova izvedba (poglavlja 4.1.1. Utjecaj na ribe – ciljeve očuvanja i 6. Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata i program praćenja stanja).

5


• uspostava bermi u krivinama krčenjem, košnjom i popravkom erodiranih dijelova ili iskopom nanešenih dionica. Popravak erodiranih dijelova (lokacije prikazane u Prilogu 10.9) vršit će se zapunjavanjem materijalom izvañenim iz korita i zaštititi kamenom i drvnim materijalom posječenim tijekom radova. Zaštita će se vršiti do ½ pokosa, a ostatak zazeleniti, dok će se kod nešto duljih dionica (dulje od 100 m) u gornjoj polovici i uz rub korita zasadit autohtono drveće koje će se izvaditi na mjestima sanacije hidrotehničkih objekata („biološka zaštita").

• sanacija urušenih djelova pokosa rijeke zemljom i lomljenim kamenom u duljini od 20-50 m vršit će se na ukupno 8 lokacija (lokacije prikazane u Prilogu 10.9)

• provoñenje selektivne sječe vegetacije u najdonjem dijelu vodotoka koje smeta za protok velikih voda. Selektivna sjeća vegetacije će se provoditi naizmjenično na lijevoj i desnoj obali u dužinama od 50-200 m (ovisno od udaljenosti krivine do krivine) prema četverogodišnjem planu prikazanom u Prilogu 10.10. U gorenjem dijelu profila ostavljat će se drveće promjera većeg od 7-8 cm, a u donjoj polovici će se odstraniti sva vegetacija. Na onim lokacijama na kojima je vegetacija već djelomično uklonjena zbog popravaka erozije, selektivnu sječu ne treba provoditi naredne dvije godine

• uklanjanje naplavina i nanosa uz mostove, sa bermi, kod ušća bujičnih potoka s velikom produkcijom nanosa koji uzrokuje uspor i smanjuje proticanje u rijeci Bednji (kod mosta Ljubeščica)

• sadnja autohtonih vrsta biljaka („biološka zaštita“) na mjestima inundacije i obale korita gdje je to poželjno po Glavnom projektu

II. Predloženi radovi tehničkog i gospodarskog održavanja koji bi se uključili u godišnji Program radova održavanja (izvode se svake godine)

• održavanje servisnog puta – košnja i popravci dodavanjem odgovarajućeg materijala (zemlja, šljunak)

• održavanje hidrotehničkih objekata – košnja, krčenje šiblja i selektivna sječa uz hidrotehničke objekta, popravci dodavanjem odgovarajućeg materijala (zemlja, lomljeni kamen), uklanjanje naplavina i nanosa uz objekte

• održavanje protočnosti korita za velike vode provoñenjem selektivne sječe vegetacije u najdonjem dijelu vodotoka (prema četverogodišnjem planu), na način da se na lokacijama na kojima je vegetacija već djelomično uklonjena zbog popravka erozije ili je izvršena sadnja autohtonih vrsta drveća (u cilju sprečavanja/umanjivanja daljnih erozivnih procesa) selektivna sječa ne provodi slijedeće dvije godine

• održavanje lokacija na kojima je provedena biološka sanacija (sadnja autohtonih vrsta, izvodit će se prema potrebi)

1.3 Opis drugih pogodnih mogućnosti (varijantnih rješenja) zahvata

Regulacija rijeke Bednje uz autocestu Zagreb – Goričan izvedena je na osnovu Glavnog projekta Regulacije rijeke Bednje uz autocestu od rkm 38+317 – 50+595 iz 2003. godine. Ovom dokumentu prethodili su Idejno rješenje vodnog sisteme slivova Bednje i Plitvice iz 1989. godine te Idejni projekt regulacije rijeke Bednje od rkm 36+000 – 46+000 iz 1992. godine.

U navedenom Idejnom projeku bile su razmatrane druge mogućnosti, odnosno varijantna rješenja regulacije rijeke Bednje i tom se prilikom pokazalo da je najprihvatljivija varijanta II („ekološka“ varijanta) kojom se u najmanjoj mjeri utjecalo na prirodni okoliš. Ovom varijantom osigurana je zaštita

6


auto-ceste Zagreb – Goričan na ovom dijelu trase (uklonjena je potreba za izradom posebnih osiguranja trupa buduće auto-ceste i ujedno omogućeno da izrada nivelete ceste bude na znatno nižim kotama) i riješeni problemi koji nastaju izlijevanjem velikih voda i uslijed nekontroliranog erozivnog djelovanja rijeka, ali uz istovremeno uvažavanje bioloških načela.

1.4 Analiza odnosa zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima

Prilikom analize odnosa zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima uzeta je u obzir važeća prostorno-planska dokumentacija. Temeljni prostorno-planski dokument prilikom analize mogućih skupnih utjecaja bio je Prostorni plan Varaždinske županije „Službeni vjesnik Varaždinske županije” 8/00, 29/06,16/09), koji predstavlja važeći prostorno-planski dokument najnovijeg datuma (2009). Prema važećem prostorno-planskom dokumentu na rijeci Bednji nisu planirani veći hidrotehnički i elektroenergetski zahvati. Analizom navedenog dokumenta utvrñeni su sljedeći postojeći i planirani zahvati – grañevine s područja elektroenergetskog i vodnogospodarskog sektora na širem području predmetnog zahvata:

- Izgradnja zaštitnih i regulacijskih grañevina na dijelovima slivnih područja Bednje, uključujući izgradnju akumulacija – retencija radi prihvaćanja vodnih valova u gornjem dijelu sliva

- Mogućnost izgradnje malih hidroelektrana na području Županije

7


2. ZNAČAJKE EKOLOŠKE MREŽE

Planirani zahvat održavanja na rijeci Bednji nalazi se na prostoru važnog područja ekološke mreže za divlje svojte i stanišne tipove HR2000366 Bednja. Prema izvodu iz ekološke mreže na širem području zahvata navedena su i područja: HR2000387 Beletinec i meñunarodno važno područje za ptice HR1000008 Bilogora i Kalničko gorje, ali se zbog prostorne udaljenosti od samog zahvata nisu razmatrali u daljnjem tekstu.

2.1 Važna područja za divlje svojte i stanišne tipove (HR2000366 Bednja)

HR2000366 Bednja

Rijeka Bednja izvire u Hrvatskom Zagroju, kod Trakošćana u Maceljskom gorju. Dužinom od 133 km predstavlja najdulju hrvatsku rijeku koja cijelim tokom teče kroz Hrvatsku. Ulijeva se u rijeku Dravu kod Ludbrega. Širina rijeke kreće se od 10 do 20 metara. Prije regulacije Bednja je bila puno šira i na pojedinim mjestima vrlo duboka dok je sada vrlo rijetko moguće naći mjesta sa dubinom većom od 3 metra. Rijeka Bednja je kanalizirana 1959. godine, osim u dijelu od Ludbrega do ušća u Dravu.

Ciljevi očuvanja

Divlje svojte

bjeloperajna krkuša Gobio albipinnatus

dab r Castor fiber

gavčica Rhodeus amarus

paklara

piškur Misgurnus fossilis

plotica Rutilus pigus

ribarica Natrix t ssellata

sibirska perunika Iris sibirica

vidra Lutra lutra

Stanišni tipovi

NKS kôd NATURA kôd Stanišni tip

6430 Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis)

C.2.3.2 Mezofilne livade košanice Srednje Europe

C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe

Smjernice za mjere zaštite područja u svrhu postizanja ili održanja povoljnog statusa zaštite vrsta i stanišnih tipova (ciljeva očuvanja).

30 Osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP).

8


100 Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju.

101 Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta.

102 Očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta.

103 Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa.

104 Očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa

105

Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrñene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr).

106 Očuvati povezanost vodnoga toka.

107 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme.

109 Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja.

110 U zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju.

115 Gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagoñenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva

116 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme

117 Očuvati povoljni omjer izmeñu travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.)

118 Očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka

119 Očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni

2.2 Prijedlog Natura 2000 ekološke mreže za područje zahvata

Prema podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode, na širem području predmetnog zahvata nalaze se tri potencijalna područja Natura 2000 ekološke mreže: HR2001410 Livade uz Bednju III, HR2001230 Potok Stiper te HR2001392 Ljubeščica. Važno je napomenuti da ovaj prijedlog Natura 2000 nije konačan te je podložan izmjenama sve do prihvaćanja Europske komisije, odnosno proglašenja europske ekološke mreže od strane Hrvatskog sabora, ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju. U svakom slučaju, ovaj zahvat ne bi trebao imati značajan negativan utjecaj na predložena područja Natura 2000 ekološke mreže, dok će se daljnje analize moći donositi tek kada ekološka mreža Natura 2000 u potpunosti bude proglašena.

9


3. OPIS UTJECAJA ZAHVATA

3.1 Samostalni utjecaji zahvata na ekološku mrežu

Predvidljvi samostalni utjecaji zahvata tehničkog i gospodarskog održavanja na rijeci Bednji mogu se podijeliti na utjecaje (1) tijekom pripreme i prioritetnih radnji, (2) tijekom održavanja dionice rijeke te (3) utjecaje u slučaju akcidentnog dogañaja pri izvedbi radova.

MOGUĆI UTJECAJI I UČINCI ZAHVATA TIJEKOM PRIPREME I PROVEDBE PRIORITETNIH RADNJI

1. Gubitak postojećih staništa u obalnom pojasu i u koritu rijeke.

Radovima na uspostavi servisnog puta s obje strane korita rijeke (košnja, krčenje i selektivna sječa vegetacije, ureñenje gazova i propusta priključnih kanala) doći će do gubitka manje površine postojeće vegetacije, prvenstveno obalnih šikara vrba i topola, s manjim udijelom elemenata mezofilnih šikara (npr. Ligustrum vulgare, Cornus sanguinea, Euonymus europaeus, Prunus spinosa i dr). Iako servisni put već djelomično postoji on je većim dijelom obrastao vegetacijom, tako da će se tamo gdje više ne postoji ili je nemoguće pristupiti objektima uz rijeku formirat novi. Gubitak ovog pojasa vegetacije ograničen je na uski pojas uz obalu, u širini predviñenih servisnih puteva (3 m). S obzirom da je približno 2/3 postojećeg servisnog puta obraslo i trenutno nije funkcionalno, planiranim radovima bit će zahvaćeno nešto manje od 4 ha navedenih zajednica. Planirana trasa servisnog puta prikazana je na grafičkom prilogu 2. Za pristup radnom pojasu koristit će se postojeća servisna cesta uz autocestu te postojeći putovi uz poljoprivredne površine i neće se formirati novi. Nakon uspostave servisnog puta, isti će se kasnije koristiti prilikom redovitog održavanja ili eventualnih provjera funkcije hidrotehničkih objekata (cca 2-3 puta godišnje).

Čišćenjem hidrotehničkih objekata od vegetacije u cilju povećanja njihove funkcionalnosti i smanjenja mogućnosti oštećivanja, izgubit će se dio postojećih obalnih i vodenih staništa te akvatičnih i semiakvatičnih biljnih zajednica. Ove aktivnosti provest će se na već izvedenim vodnim grañevinama (hidrotehničkim stepenicama, gabionskim zidovima, brzotocima, pragovima, prijelazima instalacija (plin) i mostovima), a radovi se planiraju obostrano po pokosu i u dnu, tj u cijelom profilu rijeke. Uklanjanje vegetacije obavit će se na primjerenoj udaljenosti kojom će se osigurati neometano funkcioniranje objekata (Grafički prilog 2).

Popravak i uspostava postojećih funkcionalnih hidrotehni čkih objekata (stepenica, brzotoka, pragova i dr.) vršit će se postojećim kamenom koji se nakupio u koritu nakon erozije tla, a po potrebi će se vršiti ugradnja novog kamena kako bi se objekti doveli u stanje u kojem su bili kad su izvedeni (prema Glavnom projektu). Ove aktivnosti takoñer će se provesti na već izvedenim vodnim grañevinama (Prilog 10.3.). Obnovom hidrotehničkih stepenica barijera će se ponovo uzdignuti na 40-80 cm (ovisno o stepenici) ali će stepnice biti izvedene kaskadno na način da će visine izmeñu kaskada biti izmeñu 20 i 30 cm, čime će osigurati uzvodno-nizovne migracije ribljih svojti.

Planirane aktivnosti na uspostavi bermi u krivinama odnose se na krčenje, košnju i popravak erodiranih dijelova ili iskop nanešenih dionica. Popravak će se vršit na 28 lokacija u duljini od 40 do 300 metara. Prostorni raspored lokacija prikazan je u Grafičkom prilogu 3.

Radovi uključuju zapunjavanje erodiranih površina materijalom izvañenim iz korita koji će se zaštiti kombinacijom kamena i drvnog materijalom koji ostaje nakon sječe, a koji se može u tu svrhu iskoristiti (primjena alternativnih metoda u skladu s meñunarodnim smjernicama, npr. Integrated Streambank Protection Guidelines). Pri tome je, u funkciji zaštite obale moguće koristiti pojedinačna veća stabla kao „pera“ koja djelomično odbijaju velike vode. Zaštita će se vršiti do ½ pokosa, a ostatak zazeleniti, dok će se kod nešto duljih dionica (dionice dulje od 100 m) u gornjoj polovici i uz rub korita zasadit autohtono drveće koje će se izvaditi na mjestima sanacije hidrotehničkih objekata („biološka zaštita"). Time će se

10


daljnji procesi erozije barem djelomično usporiti i/ili spriječiti te će se u budućnosti umanjiti potreba za radovima na zaštiti obale.

Sanacija urušenih dijelova pokosa rijeke provest će se na ukupno 8 lokacija u duljini od 20 – 50 m (Grafički prilog 3.). Radovima na sanaciji i kasnijim održavanjem izgubit će se dio vegetacije, a riječ je prvenstveno o korovnoj, ruderalnoj i najvećim dijelom invazivnoj i neofitskoj vegetaciji.

Takoñer, tijekom prioritetnih aktivnosti provest će se selektivna sječa vegetacije, prvenstveno u najdonjem dijelu vodotoka, kako bi se osigurao nesmetani protok velikih voda. Selektivna sječa vegetacije provodit će se naizmjenično na lijevoj i desnoj obali u dužinama od 50-200 m, ovisno od udaljenosti krivine do krivine. U gorenjem dijelu profila ostavljat će se drva promjera većeg od 7-8 cm, a u donjoj polovici će se odstraniti sva vegetacija.

Drveće i grmlje treba uklanjati samo na jednoj strani obale (onoj koja je manje izložena eroziji i/ili sa slabije razvijenom vegetacijom) u minimalnim dužinama i širinama kojima se ostvaruje potreban protok, a selektivnu sječ treba provoditi prema četverogodišnjem planu (kako je prikazano na Grafičkom prilogu 4). Prema planu u svakoj će godini radovima na selektivnoj sječi biti obuhvaćeno približno 4,5 – 4,9 km. Podjelom na dionice umanjit će se značaj utjecaja na stanišne uvjete obalnih zajednica i sačuvati dovoljan udio povoljnih staništa koji u tekućoj godini neće biti zahvaćeni radovima.

Na dijelovima toka gdje će se vršiti samo selektivna sječa vegetacije, preporuča se uklanjanje svih prisutnih invazivnih biljnih svojti koje su identificirane na predmetnoj dionici (Ambrosia artemisifolia, Amorpha fruticosa, Robinia pseduacacia, Solidago sp., Echinocystis lobata, Erigeron annuus). U poglavlju 6. Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata, preporuča se mehaničko tarupiranje dijelova obale pod amorfom zbog njenog karaktera širenja podzemnim stabljikama.

Uklanjanje naplavina mrtvog drveća i nanosa koji uzrokuju uspor i smanjuju protok rijeke Bednji provest će se samo gdje je to nužno zbog obrane od poplava i zaštite imovine i ljudi. Prvensteno je riječ o područjima ušća bujičnih potoka s velikom produkcijom nanosa (kod mosta Ljubeščica). Budući sručena stabla i naplavine mrtvog drveća predstavljaju potencijalno vrijedna staništa slatkovodnim organizmima (prvenstveno beskralješnjacima i ribama) ukoliko je moguće preporučuje se njihovo izmještanje/okretanje na način da manje ometaju tok vode. U sklopu prioritetnih radnji planirana je i sadnja biljaka („biološka zaštita“) u skladu s Glavnim projektom. S obzirom na stanje rijeke Bednje na predmetnoj dionici sadnju je potrebno provesti na dijelu od mosta Hrastovec (cca km 39+400) pa do kraja dionice (km 38+317). Takoñer, „biološku zaštitu“ potrebno je provesti na lokacijama sanacije erozija duljih od 100 m (kako je navedeno ranije u tekstu) s ciljem barem djelomičnog usporavanja/umanjivanja daljnjih procesa erozije čime bi se u budućnosti smanjila potreba za većim radovima na zaštiti obale.

2. Promjene stanišnih uvjeta i stradavanje životinja tijekom pripreme radnog pojasa i grañevinskih radova.

Tijekom izvoñenja prioritetnih radnji dolazi lokalno i kratkotrajno do promjene stanišnih uvjeta. U okolišu se javljaju buka i vibracije (prisustvo ljudi i strojeva, rad mehanizacije), a ukoliko se radovi izvode u sušnijem dijelu godina dolazi do emisije prašine. S obzirom na veličinu zahvata (veći intenzitet radova samo na nekim dijelovima održavane dionice) radi se o lokaliziranoj i kratkotrajnoj promjeni koja može utjecati na slabo pokretne ili sedentarne organizme. Grañevinski radovi tijekom priroitetnih radnji nepovoljno djeluju na životinje i dovode do njihovog uznemiravanja. Spomenuti utjecaji su kratkotrajni, ograničeni na period izgradnje, a značajnije posljedice uznemiravanja mogu se izbjeći izbjegavanjem radova u periodima godine koji su važni za životne cikluse životinja koje naseljavaju ovaj prostor.

Prilikom pripreme za prioritetne radnje i radnje održavanja moguće je pojedinačno stradavanje životinja i oštećivanje ili trajni gubitak gnijezda i drugih životinjskih nastambi duž radnog pojasa. Stradavanje jaja ili mladih ptica u gnijezdima, te jaja riba koja su netom položena na odgovarajući supstrat u rijeci moguće

11


je izbjeći izvoñenjem radova izvan sezone gniježñenja i mrijesta te skraćivanjem vremena izvoñenja radova na čim je moguće kraće vrijeme. Izvoñenje radova tijekom niskog vodostaja i malih protoka takoñer znatno smanjuje zonu utjecaja zahvata i rizik od oštećenja drugih staništa koja se nalaze izvan obuhvata samog zahvata.

Degradacijom prirodnih staništa i biljnih zajednica, one postaju osjetljivije na naseljavanje i širenje invazivnih svojti. Naseljavanje novih vrsta moguće je slučajnim prijenosom putem mehnizacije. Nije isključena mogućnost širenja, na već ionako antropogeno degradirani prostor izgradnje, dijelom obrastao invazivnim biljnim vrstama, što je i zabilježeno tijekom terenskih obilazaka.

Potencijalne promjene strukture i morfologije obale i korita malo su vjerojatne, prvenstveno zbog ograničenosti zahvata te činjenice da je riječ o obnovi i održavanju postojećih grañevina (koje su trenutno obrasle i zapuštene te su izgubile svoju prvobitnu ulogu). Meñutim, budući da ove promjene uz sebe mogu vezati i neizravne učinke na lokalne promjene prirodne dinamike i hidroloških prilika rijeke, a istovremeno ih je vrlo teško predvidjeti, preporuča se praćenje stanja obale i izvan obuhvata zahvata da bi se, u slučaju potrebe, u dovoljno ranoj fazi primijenile što manje agresivne mjere zaštite obale od erozije, uz razmatranje moguće primjene biotehničkih mjera u budućnosti.

UTJECAJI I UČINCI ZAHVATA TIJEKOM ODRŽAVANJA

3. Promjene staništa i stanišnih uvjeta tijekom radova na održavanju.

Nakon obnove vodnih grañevina ne očekuju se daljnje prostorne promjene staništa na lokacijama koje bi bile posljedica njihovog održavanja. Servisni put će se redovito održavati košnjom i koristiti tijekom provjera hidrotehničkih objekata, približno 2-3 puta godišnje.

S vremenom se očekuje djelomična obnova vegetacije, prvenstveno vrbika uz obalu i staništa povezanih s njima. Iz tog razloga radove na održavanju protočnosti korita koji se odnose na krčenje šiblja i selektivnu sječu stabala treba izvoditi na mozaičan način pri kojem se pojedini segmenti krče u različitim vremenskim razdobljima, odnosno vegetacija koja je posječena jedne godine, ne bi se krčila i sjekla minimalno dvije godine (na dionicama na kojima je to moguće.

UTJECAJI I UČINCI U SLUČAJU AKCIDENTNOG DOGAðAJA

4. Emisije štetnih tvari u tlo, podzemne i površinske vode; požar.

Akcidentni dogañaji mogući su tijekom gradnje, ali i održavanja planiranog zahvata u obliku nenamjernog ispuštanja ili izlijevanja veće količine štetnih kemijskih tvari u okoliš (istjecanja malih količina ulja, maziva i nafte iz strojeva) ili požara velikih razmjera. Radi se o potencijalno dugotrajnom negativnom utjecaju s posljedicama znatnog prostornog dosega. Korištenjem potpuno ispravnih vozila i mehanizacije i adekvatnom organizacijom radnog pojasa (gradilišta) značajno se umanjuju rizici od onečišćenja tla, podzemnih i površinskih voda i oštećenja okolnog prostora.

3.2 Skupni (kumulativni) utjecaji zahvata na ekološku mrežu

Za potrebe procjene mogućih skupnih utjecaja zahvata razmotrena je važeća prostorno-planska dokumentacija. Temeljni prostorno-planski dokument prilikom analize mogućih skupnih utjecaja bio je Prostorni plan Varaždinske županije „Službeni vjesnik Varaždinske županije” 8/00, 29/06, 16/09), koji predstavlja važeći prostorno-planski dokument najnovijeg datuma (2009). Analizom navedenog dokumenta utvrñeni su slijedeći postojeći i planirani zahvati – grañevine s područja elektroenergetskog i vodnogospodarskog sektora na širem području predmetnog zahvata:

- Planirani zahvati ureñenja i/ili održavanja rijeke Bednje

12


- Izgradnja zaštitnih i regulacijskih grañevina na dijelovima slivnih područja Bednje, uključujući izgradnju akumulacija – retencija radi prihvaćanja vodnih valova u gornjem dijelu sliva

- Mogućnost izgradnje malih hidroelektrana na području Županije

Zbog činjenice da su samostalni utjecaji planiranog zahvata uglavnom zanemarivi ili su lokalnog i/ili prolaznog karaktera, neće djelovati na ekološku mrežu u sinergiji s drugim zahvatima. Uz primjenu predloženih mjera ublažavanja doprinos planiranog zahvata skupnom utjecaju na područje ekološke mreže bit će prihvatljiv.

3.3 Analiza mogućih utjecaja varijantnih rješenja

S obzirom na vrstu zahvata (prvenstveno je riječ o obnovi već izvedenih vodnih grañevina) te propisane mjere zaštite kojima se, izmeñu ostalog, ograničava vrijeme izvoñenja radova na razdoblje izvan povećane aktivnosti svojti ciljeva očuvanja ovog područja ekološke mreže, može se smatrati da druge mogućnosti navedenog projekta nije potrebno razmatrati.

Kao i za skupne utjecaje, i u ovom slučaju treba napomenuti da se integralno upravljanje cijelim tokom rijeke Bednje, uključujući i razmatranje različitih drugih mogućnosti (varijanti) regulacije, treba sagledati i definirati planom upravljanja navedenim područjem ekološke mreže.

13


4. ZAKLJU ČAK O UTJECAJU ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU

Obuhvat planiranog zahvata tehničkog i gospodarskog održavanja na rijeci Bednji od rkm 38+317 do rkm 50+595 nalazi se na prostoru područja ekološke mreže HR2000366 Bednja. Elaboratom Prethodne ocjene u sklopu postupka Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu utvrñeno je da nije moguće isključiti značajan negativni utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže na području planiranog zahvata, te se pristupilo izradi Studije glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

Planirani radovi sastojat će se od prve faze tj. prioritetnih radnji za dovoñenje regulacije u funkcionalno stanje. U drugoj fazi predlažu se radovi održavanja na predmetnoj dionici riječnog toka koji bi se mogli uključuti u plan redovitog održavanja i koji bi se izvodili svake godine. Svi planirani radovi odvijat će se unutar radnog pojasa koji uključuje 10 m od svake obale (parcela koja je u vlasništvu Hrvatskih voda).

I. Prioritetne radnje II. Predloženi radovi tehničkog i gospodarskog održavanja

• uspostava servisnog puta

• potpuno čišćenje od vegetacije na hidrotehničkim objektima

• popravak dijelova postojećih hidrotehničkih objekata

• uspostava bermi u krivinama i popravak erodiranih dijelova

• sanacija urušenih djelova pokosa rijeke na ukupno 8 lokacija

• provoñenje selektivne sječe vegetacije

• uklanjanje naplavina i nanosa iz korita (kod mosta Ljubeščica)

• sadnja autohtonih vrsta na mjestima inundacije i obale korita

• održavanje servisnog puta

• održavanje hidrotehničkih objekata

• održavanje protočnosti korita za velike vode (provoñenje selektivne sječe prema četvreogodišnjem planu

• održavanje lokacija na kojima je provedena biološka zaštita (prema potrebi)

Tijekom analize utjecaja planiranog zahvata na rijeci Bednji utvrñeni su slijedeći predvidljivi samostalni utjecaji zahvata i njihovi učinci na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže:

- trajni gubitak i promjena postojećih akvatičkih staništa u koritu rijeke i radnom pojasu; fizičke promjene korita vodotoka i obalnog pojasa vodotoka uz moguće lokalizirane promjene hidroloških prilika i promjene u dinamici toka;

- promjene stanišnih uvjeta u obalnom pojasu rijeke i u rijeci: emisija prašine i ispušnih plinova tijekom rada mehanizacije, kratkotrajno uznemiravanje životinja zbog pojave buke tijekom grañevinskih radova;

- uznemiravanje životinja uslijed pojave buke zbog povećanog prisustva ljudi i rada strojeva prilikom redovitog održavanja predmetne dionice te moguće pojedinačno stradavanje životinja;

14


- promjene fizikalnih obilježja vode s posljedicom uznemiravanja životinja i kratkotrajnih promjena stanišnih uvjeta za vodene organizme;

- moguće promjene stanišnih uvjeta uslijed moguće emisije manje količine štetnih kemijskih tvari u tlo, podzemne i površinske vode;

- rizik od pojave akcidenta (izlijevanje veće količine goriva i ulja iz grañevinskih strojeva tijekom izvoñenja radova održavanja);

S obzirom na utvrñene predvidljive utjecaje zahvata na ekološku mrežu i prepoznate stanišne uvjete koji bi mogli nastati tijekom i nakon izvoñenja zahvata, napravljena je analiza značaja utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže.

Procjena značaja utjecaja zahvata pokazala je da samostalni i skupni utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže neće biti značajni. Utjecaji koji nastaju uslijed promjene postojećih staništa i stanišnih uvjeta rijeke Bednje, te uznemiravanja životinjskih svojti ciljeva očuvanja duž predmetne dionice prostorno su ograničeni i ocijenjeni kao umjereni, te ih je, uz primjenu predloženih mjera ublažavanja štetnih posljedica zahvata, moguće prihvatiti.

Takoñer, iako su projektirane hidrotehničke stepenice izvedene na način da ribe mogu „kaskadno“ prijeći u uzvodni dio toka, tijekom prethodnih radova na rijeci Bednji nije izveden „niži“ dio stepenice kojim se trebala osigurati mogućnost migracija riba i tijekom razdoblja niskog vodostaja (kako je bilo planirano prema Glavnom projektu). Stoga se, u cilju poboljšanja ekoloških uvjeta u rijeci Bednji, glavnom ocjenom predlaže njihova izvedba (poglavlje 6. Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata i program praćenja stanja).

Meñutim, u cilju što kvalitetnijeg cjelovitog upravljanja rijekom Bednjom, potrebno je u što skorije vrijeme donijeti plan upravljanja navedenim područjem ekološke mreže kojim bi se, izmeñu ostalog:

• osigurala povezanost vodenog toka izgradnjom hidrotehničkih stepenica koje omogućuju migracije riba na cijelom području

• osigurala povezanost toka sa starim rukavcima uz rijeku čime bi se ostavila mogućnost izlijevanja visokih voda u ove prostore (prirodne retencije) na cijelom području

• definirao način upravljanja vlažnim travnjacima u rijeku

• riješilo cjelovito pitanje problematike invazivnih vrsta

• definiralo koja je dodatna istraživanja potrebno provesti kako bi se utvrdilo stanje ciljeva očuvanja na cijelom.

Sagledavanjem samostalnih i skupnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže, može se zaključiti da je zahvat prihvatljiv uz primjenu prijedloga mjera ublažavanja štetnih utjecaja zahvata na cilj očuvanja i cjelovitost područje ekološke mreže. Mjerama navedenim u poglavlju „6. Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata na ekološku mrežu i program praćenja stanja“ će se izbjeći i/ili ublažiti prepoznati utjecaji zahvata čime on neće dovesti do značajnih promjena stanja područja ekološke mreže.

15


5. MJERE UBLAŽAVANJA ŠTETNIH POSLJEDICA ZAHVATA I PROGRAM PRAĆENJA STANJA

Mjera ublažavanja Tijekom prioritetnih

radnji

Tijekom održavanja

1. Za pristup radnom pojasu za uspostavu servisnog puta koristiti već postojeće ceste (servisni put uz auto-cestu Zagreb – Goričan, ceste za pristup poljoprivrednim površinama).

+

2. Obalnu (riparijsku) vegetaciju ne kositi/krčiti u minimalnoj širini od 2 m uz svaku obalu

+ +

3. Košnju i /ili krčenje obalne vegetacije provoditi samo na jednoj strani obale (onoj koja je manje izložena eroziji i/ili sa slabije razvijenom vegetacijom) dok vegetacijski pojas i supstrat na suprotnoj strani obale treba ostaviti netaknutim. Pritom treba provoditi samo nužno uklanjanje u minimalnoj dužini (cca 50-200m) i širini kojima se ostvaruje potreban protok prema četverogodišnjem planu (Prilog 10.10).

+ +

4. U najvećoj mogućoj mjeri ostavljati drveće i šiblje koje ne ometa protok kako bi se sačuvao dio povoljnih staništa i na toj strani obale. U gorenjem dijelu profila ostavljati drveće promjera većeg od 7-8 cm, a u donjoj polovici odstraniti svu vegetaciju.

+ +

5. Košnju vodene vegetacije u koritu provoditi na maksimalno 2/3 širine vodotoka a supstrat, te vodenu i močvarnu vegetaciju uz obje strane obale ostavljati netaknutima ukoliko neće negativno utjecati na protočnost korita.

+

6. Svu pokošenu vegetaciju ukloniti iz vodotoka kako ne bi uzrokovala smanjenje količine kisika u vodi ili začepljenje nizvodnih struktura.

+ +

7. Gdje je moguće, izvoditi radove održavanja na način da se minimalno utječe na dno vodotoka (s kopna pomoću hidrauličkih bagera dugog dohvata, kod košnje u koritu vodenim kosilicama koje ne dotiču dno ili ručnom košnjom).

+

8. Nanos i naplavine uklanjati samo gdje je to nužno, odnosno na odsjecima vodotoka gdje otežava protočnost i predstavlja opasnost za zdravlje i imovinu ljudi (ušće potoka Ljubečice).

*Odnose se na radove uklanjanja nanosa uz postojeće hidrotehičke objekte.

+ +*

9. Naplavine mrtvog drveća, srušena ili polegnuta stabla ostavljati u vodotocima gdje god je to moguće, a uklanjati iz vodotoka samo gdje je to nužno zbog obrane od poplava i zaštite imovine i ljudi. Ukoliko značajno ometaju protočnost vodotoka preporučuje se njihovo izmještanje/okretanje na način da manje ometaju tok vode ili korištenje u „alternativnim“ načinima zaštite obale.

+

16


10. Kako bi se osigurala mogućnost migracija riba i tijekom razdoblja niskog vodostaja hidrotehničke stepenice potrebno je izvesti s nižim dijelovima u skladu s Glavnim projektnom.

+

11. Radove izvoditi u razdoblju od 1. listopada do 1. ožujka, odnosno izvan razdoblja povećanih aktivnosti vrsta ciljeva očuvanja, kako bi se izbjeglo uništavanje staništa u ovom razdoblju.

+ +

12. U slučaju uočavanja aktivnosti i/ili nastambi dabra i vidre, potrebno je obustaviti radove u granicama od 200 m uzvodno i nizvodno za dabra, odnosno 100 m uzvodno i nizvodno za vidru, te o tome obavijestiti Upravu za inspekcijske poslove zaštite prirode pri Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. U blizini aktivne nastambe vidri nije dozvoljena upotreba teške mehanizacije te je dozvoljeno kretanje samo manjih skupina radnika.

+ +

13. Sadnju biljaka (biološku zaštitu) na predmetnoj dionici potrebno je provesti na lokacijama sanacije erozije te na dijelu od mosta Hrastovec (cca km 39+400) pa do kraja dionice (km 38+317) u skladu s Glavnim projektom.

*Tijekom održavanja pratiti stanje i razvoj biljaka na dijelu na kojem je izvršena sadnja te reagirati (eventualnim dodatnoim radovima) prema potrebi.

+ +*

14. Potrebno je izraditi fotografsku dokumentaciju područja zahvata prije i nakon izvoñenja radova, te ju dostaviti (na zahtjev) nadležnoj javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim područjima, inspektoru zaštite prirode i Državnom zavodu za zaštitu prirode.

+

Opće mjere zaštite

15. Prije izvoñenja radova potrebno je s nadležnim inspektorom zaštite prirode te djelatnikom Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije izvršiti obilazak pojedine dionice.

+ +

16. Unutar radnog pojasa odrediti prostor za kretanje grañevinskih vozila i privremena odlagališta materijala i otpada te provoditi kontrolirano zbrinjavanje otpada na propisan način. Po završetku radova sanirati sva privremena parkirališta i prostore za kretanje mehanizacije.

+ +

17. Provoditi sve mjere zaštite vodotoka od zagañenja. Svaku manipulaciju naftom, naftnim derivatima, uljima i mazivima provoditi samo na mjestima udaljenim od vodotoka uz odgovarajuće mjere opreza. Takoñer, u inundacijskoj zoni ne skladištiti tvari štetne za okoliš (pogonska goriva, maziva, PVC materijale, materijale podložne koroziji i dr.) te strojeve i vozila ne parkirati na dulje vrijeme (npr. preko noći, vikendom i sl.).

+ +

17


18. Ukoliko se koristi radna mehanizacija koja je korištena u koritu nekog od vodotoka gdje su zabilježene invazivne vrste, prvenstveno na Dravi potrebno je opremu za održavanje očistiti od mulja i vegetacije, provjeriti da li je negdje na stroju ima zaostalih školjki/puževa i ukloniti ih, te dobro oprati kontaminiranu opremu vodom pod visokim tlakom (po mogućnosti vrućom parom pod pritiskom).

+ +

19. Na površinama obraslim amorfom ili čivitnjačom (Amorpha fruticosa L.) zbog njenog karaktera širenja podzemnim stabljikama provesti mehaničko tarupiranje, po potrebi i više puta godišnje. Košnju/krčenje sastojina ostalih invazivnih vrsta biljaka takoñer treba provoditi više puta godišnje.

+ +

18


6. IZVORI PODATAKA

Stručna i znanstvena literatura:

1. Antolović J., E. Flajšman, A. Frković, M. Grgurev, M. Grubešić, D. Hamidović, D. Holcer, I. Pavlinić, N. Tvrtković i M. Vuković (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

2. Antonić O. i sur. (2005): Kartiranje staništa Republike Hrvatske (2000.-2004.), Drypis, 1.

3. Biondić D. (ur.) (2009): Strategija upravljanja vodama. Hrvatske vode, Zagreb.

4. Boršić I., Milović M., Dujmović I., Cigić P., Rešetnik I., Nikolić T., Mitić B. (2008): Preliminarni popis invazivnih stranih biljnih vrsta (IAS) u Hrvatskoj. Natura Croatica, Vol. 17, No. 2.

5. Cramer M. P. E. (ed.) (2002): Integrated Streambank Protection Guidelines. Washington State Aquatic Habitat Guidelines Program.

6. EC DG Environment (2007): Interpretation Manual of European Union Habitats EUR27. (http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/habitatsdirective/index_en.htm

7. Hidrografski Atlas rijeke Drave od rkm 236+700 do rkm 299+200, Zavod za fotogrametriju d.d. Zagreb 2009.god.

8. Hutinec B.J., E. Kletečki, B. Lazar, M.P. Lešić, J. Skejić, Tadić Z. i Tvrtković N. (2006): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

9. Mrakovčić M., Brigić A., Buj I., Ćaleta M., Mustafić P. i Zanella D. (2006): Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

10. Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske (III. nadopunjena verzija). (http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20100527/dzzp201005271405280.pdf)

11. Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske (III. nadopunjena verzija). (http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20100527/dzzp201005271405280.pdf)

12. Nikolić T. i Topić, J. (ur.) (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

13. Nikolić, T. ur., 2012: Flora Croatica baza podataka – On-Line (http://hirc.botanic.hr/fcd).

14. Pospichal, E. (1897): Flora des oesterreichischen Kuestenlandes. Band 1.Franz Deuticke, Leipzig und Wien.

15. Praktična hidrologija, Zbornik radova, Revitalizacija starih korita rijeke Drave uz izgrañene hidroelektrane, Zagreb 2003.god.

16. Radović D., J. Kralj, V. Tutiš i D. Ćiković (2003): Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureñenja, Zagreb.

17. Radović, D., J. Kralj, V. Tutiš, J. Radović i R. Topić (2005): Nacionalna ekološka mreža – Važna područja za ptice u Hrvatskoj. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

18. Regulacija rijeka, prof. Miroslav Gjurović, Tehnička knjiga Zagreb, 1967.god.

19. Scottish Environment Protection Agency (2008): Engineering in the Water Environment. Good Practice Guide. Bank Protection Rivers and Lochs. WAT-SG-23

20. Studija protočnosti starog korita rijeke Drave uz HE Varaždin, Sveučilište u Zagrebu Grañevinski fakultet, Zavod za hidrotehniku, Zagreb 2011.god.

19


21. Tkalčec, Z., A. Mešić i N. Matočec (2005). Područja važna za gljive kao dio nacionalne ekološke mreže. Stručna podloga izrañena za Državni zavod za zaštitu prirode u okviru projekta Natura 2000.

22. Tkalčec, Z., A. Mešić, N. Matočec i I. Kušan (2008). Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode - Zagreb. pp 1-428.

23. Tkalčec, Z., N. Matočec, A. Mešić i M. Tortić (1997). Analiza ugroženosti gljiva i smjernice za strategiju i akcijski plan njihove zaštite. Stručna podloga izrañena za Državni zavod za zaštitu prirode u okviru projekta NSAP.

24. Topić, J., Vukelić, J. (2009): Priručnik za odreñivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. Državni zavod za zaštitu prirode RH, Zagreb, 376 pp

25. Topić, J., Vukelić, J. (2009): Priručnik za odreñivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. Državni zavod za zaštitu prirode RH, Zagreb.

26. Vukelić J., Mikac S., Baričević D., Bakšić D., Rosavec, R. (2008): Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj – Nacionalna ekološka mreža. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, pp 263.

27. Vukelić J., Rauš ð. (1998): Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj. Sveučilište u Zagrebu, pp 310.

Internetski izvori podataka

1. Kuspilić, N. (2009/2010.): Regulacije vodotoka – Interna skripta. Grañevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (http://www.grad.unizg.hr/nastava/hidrotehnika/gf/regulacije/predavanja/skripta/Regulacije_skrip ta_5.pdf)

2. Ohio Stream Management Guide: Guide No. 16 – Riparap Revetments. Fact Sheet.-http://www.dnr.state.oh.us/water/pubs/fs_st/stfs16/tabid/4171/Default.aspx

3. Terra Erosion Control Ltd.: Waterfront Stabilization using Vegetated Riprap Techniques.-http://www.terraerosion.com/projects/work/riparian-restoration/project2-drazdoff/restoration-project2.htm

Prostorno-planska dokumentacija

1. Prostorni plan Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije” 8/00, 29/06, 16/09).

20


7. POPIS PROPISA

1. Direktiva Vijeća 79/409/EEZ; 2009/147/EC („Direktiva o pticama“) 2. Direktiva Vijeća 92/43/EEZ („Direktiva o staništima“) 3. Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske. Drypis 1/1, 2. 2005 (III nadopunjena

verzija – http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20100311/dzzp201003111025400.pdf) 4. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09) 5. Pravilnik o područjima provenijencija svojti šumskog drveća od gospodarskog značaja (NN

107/08). 6. Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09) 7. Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te o

mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06, 119/09)

8. Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) 9. Zakon o vodama (NN 153/09) 10. Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11)

21


8. Prilozi

Grafički prilog 1. Prikaz predmetne dionice s postojećim objektima (Prilog 10.3.)

Grafički prilog 2. Prostorni prikaz servisnog puta na predmetnoj dionici (Prilog 10.8.)

Grafički prilog 3. Prostorni prikaz radova održavanja (Prilog 10.9.)

Grafički prilog 4. Prostorni prikaz selektivne sječe prema četverogodišnjem planu (Prilog 10.10.)

22


Grafi čki prilog 1. Prikaz predmetne dionice s postojećim objektima (Prilog 10.3.).

23


Grafi čki prilog 2. Prostorni prikaz servisnog puta na predmetnoj dionici (Prilog 10.8.).

24


Grafi čki prilog 3. Prostorni prikaz planiranih radova održavanja (Prilog 10.9.).

25


Grafi čki prilog 4. Prostorni prikaz selektivne sječe prema četverogodišnjem planu (Prilog 10.10.).

zahvat tehni Čkog i gospodarskog odrŽavanja na...

Documents