zagreb, studeni 2010. · kruta goriva (briketi i peleti) _____ 130 2.3.5.5. zakonodavstvo za...

Zagreb, studeni 2010.

II

1. Obrazloženje ________________________________________________________ 1

2. Trenutna situacija u poljoprivredi i ruralnim područjima ________________ 2 2.1. Opći opis _______________________________________________________________ 2

2.1.1. Zemljopisne regije ___________________________________________________________ 2 2.1.2. Teritorijalna organizacija i administrativni sustav__________________________________ 4

2.1.2.1. Razvojni kapaciteti i strategija na razini jedinica lokalne i regionalne samouprave _ 6 2.1.3. Karakteristike ruralnih područja ________________________________________________ 8 2.1.4. Područja s otežanim uvjetima gospodarenja ____________________________________ 11 2.1.5. Ratom zahvaćena ruralna područja____________________________________________ 13

2.2. Društveno - gospodarska situacija _______________________________________ 14 2.2.1. Stanje gospodarstva ________________________________________________________ 14 2.2.2. Demografske karakteristike i trendovi __________________________________________ 16 2.2.3. Ravnopravnost spolova ______________________________________________________ 18 2.2.4. Struktura poljoprivrednog stanovništva _________________________________________ 19 2.2.5. Stanje u obrazovanju ________________________________________________________ 20

2.2.5.1. Sustav obrazovanja odraslih______________________________________________ 21 2.2.6. Pristup lokalnog stanovništva infrastrukturi i kvaliteta stanovanja __________________ 22 2.2.7. Ruralni turizam _____________________________________________________________ 24 2.2.8. Ruralne organizacije i planiranje lokalnog razvoja _______________________________ 27

2.2.8.1. Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj ________________________________________ 27 2.2.8.2. Iskustva poput Leadera u Hrvatskoj _______________________________________ 28

2.3. Analiza situacije u poljoprivredi, ribarstvu, šumarstvu i prehrambenoj industriji 29

2.3.1. Strukturni pokazatelji za sektor poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ________________ 29 2.3.2. Strukturni pokazatelji za prehrambenu industriju_________________________________ 34 2.3.3. Struktura gospodarstva, poljoprivredne proizvodnje i sustava korištenja zemlje ______ 37

2.3.3.1. Katastarski i zemljišno-knjižni registri ______________________________________ 39 2.3.3.2. Tržište poljoprivrednog zemljišta __________________________________________ 40 2.3.3.3. Tržište poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države _________________________ 41 2.3.3.4. Ekološka proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda _______________ 42 2.3.3.5. Navodnjavanje _________________________________________________________ 44

2.3.4. Analiza podsektora__________________________________________________________ 44 2.3.4.1. Podsektor mljekarstvo ___________________________________________________ 44 2.3.4.2. Podsektor svinjogojstvo__________________________________________________ 53 2.3.4.3. Podsektor govedarske proizvodnje ________________________________________ 60 2.3.4.4. Podsektor perad i jaja ___________________________________________________ 65 2.3.4.5. Podsektor mesoprerađivačke industrija ____________________________________ 70 2.3.4.6. Podsektor ribarstvo _____________________________________________________ 75 2.3.4.7. Podsektor žitarice i uljarice _______________________________________________ 87 2.3.4.8. Podsektor voće i povrće _________________________________________________ 96 2.3.4.9. Podsektor vinarstvo i vinogradarstvo______________________________________ 111 2.3.4.10. Podsektor maslinarstvo _________________________________________________ 119

2.3.5. Obnovljivi izvori energije ____________________________________________________ 127 2.3.5.1. Biomasa dobivena iz drvnog sektora______________________________________ 128 2.3.5.2. Kogeneracijska postrojenja______________________________________________ 129 2.3.5.3. Mali toplinski sustavi i sustavi za grijanje __________________________________ 129 2.3.5.4. Kruta goriva (briketi i peleti) _____________________________________________ 130 2.3.5.5. Zakonodavstvo za obnovljive izvore energije_______________________________ 130

2.3.6. Poljoprivreda i okoliš _______________________________________________________ 131 2.3.6.1. Razvoj POP koncepta u okviru IPARD programa ___________________________ 131 2.3.6.2. Načela dobre poljoprivredne prakse ______________________________________ 133 2.3.6.3. Učinkovitost inputa _____________________________________________________ 134 2.3.6.4. Zrak i klima ___________________________________________________________ 135 2.3.6.5. Voda _________________________________________________________________ 136 2.3.6.6. Tlo ___________________________________________________________________ 137

III

2.3.6.7. Biološka raznolikost ____________________________________________________ 137 2.3.6.8. Uočene klimatske promjene _____________________________________________ 140 2.3.6.9. NATURA 2000 ________________________________________________________ 142 2.3.6.10. Rizici za okoliš vezani za prehrambenu industriju ___________________________ 143 2.3.6.11. Rizici za okoliš vezani za uzgoj ribe ______________________________________ 143 2.3.6.12. Opis PO programa _____________________________________________________ 144

2.3.7. Javne službe u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji _________________________ 145 2.3.7.1. Veterinarske ustanove __________________________________________________ 145 2.3.7.2. Hrvatski stočarski centar ________________________________________________ 146 2.3.7.3. Zavodi za biljnu proizvodnju _____________________________________________ 146 2.3.7.4. Zavod za voćarstvo ____________________________________________________ 146 2.3.7.5. Hrvatski Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo_______________________________ 147 2.3.7.6. Ustanove za kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane ________________________ 147 2.3.7.7. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS) ______________ 148 2.3.7.8. Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP) _________________________ 149 2.3.7.9. Ostale ustanove _______________________________________________________ 149

2.4. Analiza nejednakosti___________________________________________________ 149 2.4.1. Regionalne razvojne nejednakosti____________________________________________ 149 2.4.2. Nejednakosti u odnosu na Europsku uniju _____________________________________ 151

2.5. SWOT Analiza _________________________________________________________ 153 2.5.1. SWOT Analiza socio-ekonomske situacije u ruralnim područjima _________________ 153 2.5.2. SWOT analiza poljoprivredno-okolišne situacije ________________________________ 154 2.5.3. SWOT analiza LEADER pristupa_____________________________________________ 155 2.5.4. SWOT analiza poljoprivrede _________________________________________________ 156 2.5.5. SWOT analiza u sektoru ribarstva ____________________________________________ 162

3. Pregled državne potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju i pretpristupni sporazumi______________________________________________________________ 164

3.1. Državni sustav potpora za poljoprivredu i ruralni razvoj __________________ 164 3.1.1. Model potpore proizvodnji (izravna plaćanja)___________________________________ 166 3.1.2. Model kapitalnih ulaganja ___________________________________________________ 169 3.1.3. Model potpore dohotku _____________________________________________________ 170 3.1.4. Model ruralnog razvitka _____________________________________________________ 172

3.1.4.1. Program razvitka seoskog prostora _______________________________________ 172 3.1.4.2. Program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina____________________________ 175 3.1.4.3. Program marketinške pripreme poljoprivredno – prehrambenih proizvoda______ 176

3.1.5. Operativni programi i drugi modeli MPRRR-a __________________________________ 177 3.1.5.1. Operativni program razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj_____ 178 3.1.5.2. Operativni program za podizanje višegodišnjih nasada u Republici Hrvatskoj___ 179 3.1.5.3. Operativni program za razvoj sektora svinjogojstva u Republici Hrvatskoj ______ 179 3.1.5.4. Operativni program za potporu proizvodnji slavonskog “kulena” ______________ 180 3.1.5.5. Operativni program za razvitka povrćarstva________________________________ 180 3.1.5.6. Operativni program za razvoj industrijske prerade drva u Republici Hrvatskoj___ 181

3.1.6. Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodom 182 3.1.7. Program osiguranja od mogućih šteta u poljoprivredi____________________________ 183 3.1.8. Korištenje “plavog dizela” u poljoprivredi i ribarstvu _____________________________ 184 3.1.9. Ostali nacionalni programi potpore ___________________________________________ 185

3.1.9.1. Programi za razvoj otoka________________________________________________ 185 3.1.9.2. Programi poticanja zapošljavanja koji se provode na lokalnoj razini ___________ 185 3.1.9.3. Potpora istraživanjima u poljoprivredi _____________________________________ 186 3.1.9.4. Program za poticanje malih i srednjih poduzetnika __________________________ 186 3.1.9.5. Modeli potpore poljoprivredi i ruralnim područjima na lokalnoj razini ___________ 188

3.2. Pretpristupni sporazumi i mjere_________________________________________ 188 3.2.1. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) __________________________________ 188 3.2.2. Pregovori _________________________________________________________________ 189 3.2.3. Snimanje zakonodavstva („Screening“) _______________________________________ 190 3.2.4. Europsko partnerstvo / pretpristupno partnerstvo _______________________________ 190

3.2.4.1. Prioriteti Europskog partnerstva __________________________________________ 190

IV

3.2.4.2. Kratkoročni prioriteti ____________________________________________________ 191 3.2.4.3. Srednjoročni prioriteti ___________________________________________________ 191

3.2.5. Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj Uniji __________ 192 3.2.6. SAPARD program _________________________________________________________ 192 3.2.7. CARDS program___________________________________________________________ 193 3.2.8. EVD – Nizozemska vladina agencija__________________________________________ 194 3.2.9. Projekti Svjetske banke _____________________________________________________ 195 3.2.10. Kratka procjena prethodnih aktivnosti _________________________________________ 196 3.2.11. Naučene lekcije____________________________________________________________ 197

3.2.11.1. SAPARD program _____________________________________________________ 199 4. Ciljevi i strategija IPARD programa__________________________________ 201

4.1. Osnovne informacije___________________________________________________ 201 4.2. nacionalni razvojni ciljevi ______________________________________________ 202 4.3. Opći nacionalni ciljevi poljoprivrede i ruralnog razvoja ___________________ 202 4.4. Opći ciljevi IPARD Programa ___________________________________________ 203 4.5. Specifični ciljevi i odgovarajuće mjere IPARD Programa __________________ 203

5. Prihvatljive mjere __________________________________________________ 206 5.1. prihvatljive mjere unutar prioriteta 1 ____________________________________ 206

5.1.1. Mjera 101 - Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice________________________________________________________________ 206

5.1.1.1. Pravna osnova ________________________________________________________ 206 5.1.1.2. Međusektorski ciljevi ___________________________________________________ 206 5.1.1.3. Osnova i specifični ciljevi za ulaganja po sektoru ___________________________ 207 5.1.1.4. Povezanost s drugim mjerama ___________________________________________ 213 5.1.1.5. Krajnji korisnici ________________________________________________________ 214 5.1.1.6. Opći kriterij prihvatljivosti________________________________________________ 214 5.1.1.7. Specifični kriteriji prihvatljivosti ___________________________________________ 215 5.1.1.8. Prioritetni kriterij _______________________________________________________ 218 5.1.1.9. Prihvatljivi trošak_______________________________________________________ 219 5.1.1.10. Razina potpore ________________________________________________________ 219 5.1.1.11. Okvirni proračun _______________________________________________________ 220 5.1.1.12. Raspodjela sredstava po sektoru_________________________________________ 220 5.1.1.13. Pokazatelji ____________________________________________________________ 221 5.1.1.14. Administrativni postupci_________________________________________________ 222 5.1.1.15. Geografski opseg mjere_________________________________________________ 222

5.1.2. Mjera 103 “Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanje standarda Zajednice“ ___________________________ 222

5.1.2.1. Pravna osnova ________________________________________________________ 222 5.1.2.2. Međusektorski ciljevi ___________________________________________________ 222 5.1.2.3. Osnova i specifični ciljevi za ulaganja po sektoru ___________________________ 223 5.1.2.4. Povezanost s drugim mjerama ___________________________________________ 226 5.1.2.5. Krajnji korisnici ________________________________________________________ 226 5.1.2.6. Opći kriteriji prihvatljivosti _______________________________________________ 227 5.1.2.7. Specifični kriteriji prihvatljivosti ___________________________________________ 228 5.1.2.8. Prioritetni kriterij _______________________________________________________ 228 5.1.2.9. Prihvatljivi troškovi _____________________________________________________ 229 5.1.2.10. Razina potpore ________________________________________________________ 229 5.1.2.11. Okvirni proračun _______________________________________________________ 230 5.1.2.12. Raspodjela sredstava po sektoru_________________________________________ 230 5.1.2.13. Pokazatelji ____________________________________________________________ 231 5.1.2.14. Administrativni postupci_________________________________________________ 231 5.1.2.15. Geografski opseg mjere_________________________________________________ 232

5.2. prihvatljive mjere u okviru prioriteta 2 ___________________________________ 232 5.2.1. Mjera 201: Radnje za poboljšanje okoliša i krajolika_____________________________ 232

V

5.2.1.1. Pravna osnova ________________________________________________________ 232 5.2.1.2. Opći podaci ___________________________________________________________ 232 5.2.1.3. Opseg mjere __________________________________________________________ 233 5.2.1.4. Širenje rezultata i iskustava _____________________________________________ 234 5.2.1.5. Krajnji korisnici ________________________________________________________ 234 5.2.1.6. Prihvatljiva potpora_____________________________________________________ 235 5.2.1.7. Predložena ogledna područja i mjere _____________________________________ 235 5.2.1.8. Raspodjela sredstava __________________________________________________ 244 5.2.1.9. Pokazatelji ____________________________________________________________ 245

5.2.2. Mjera 202: Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja _______________ 245 5.2.2.1. Pravna osnova ________________________________________________________ 245 5.2.2.2. Osnova za intervenciju__________________________________________________ 245 5.2.2.3. Ciljevi ________________________________________________________________ 246 5.2.2.4. Definicije LEADER pristupa _____________________________________________ 247 5.2.2.5. Obuhvaćeno područje __________________________________________________ 247 5.2.2.6. Podjela odgovornosti ___________________________________________________ 247 5.2.2.7. Kriterij prihvatljivosti za LAG-ove _________________________________________ 248 5.2.2.8. Postupak odabira LAG-ova i odobrenje strategija ___________________________ 249 5.2.2.9. Okvirni raspored _______________________________________________________ 250 5.2.2.10. Okvirni proračun _______________________________________________________ 251 5.2.2.11. Podmjera 1: “Stjecanje vještina, animiranje stanovnika LAG teritorija” _________ 251 5.2.2.12. Podmjera 2: “Provedba lokalnih strategija razvoja”__________________________ 254 5.2.2.13. Podmjera 3: „Projekti suradnje“ __________________________________________ 256

5.3. Prihvatljive mjere u okviru prioriteta 3___________________________________ 258 5.3.1. Mjera 301: Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture____________________________ 258

5.3.1.1. Pravna osnova ________________________________________________________ 258 5.3.1.2. Međusektorski ciljevi ___________________________________________________ 258 5.3.1.3. Povezanost s drugim mjerama ___________________________________________ 259 5.3.1.4. Osnova i specifični ciljevi za intervenciju po sektoru_________________________ 259 5.3.1.5. Krajnji korisnici ________________________________________________________ 260 5.3.1.6. Opći kriteriji prihvatljivosti _______________________________________________ 260 5.3.1.7. Specifični kriteriji prihvatljivosti ___________________________________________ 260 5.3.1.8. Prioritetni kriteriji _______________________________________________________ 261 5.3.1.9. Prihvatljivi troškovi _____________________________________________________ 261 5.3.1.10. Razina potpore ________________________________________________________ 261 5.3.1.11. Okvirni proračun _______________________________________________________ 262 5.3.1.12. Raspodjela sredstava po sektoru_________________________________________ 262 5.3.1.13. Pokazatelji ____________________________________________________________ 263 5.3.1.14. Administrativni postupci_________________________________________________ 264 5.3.1.15. Geografski opseg mjere_________________________________________________ 264

5.3.2. Mjera 302.: Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti ________________ 264 5.3.2.1. Pravna osnova ________________________________________________________ 264 5.3.2.2. Ciljevi ________________________________________________________________ 264 5.3.2.3. Osnova i specifični ciljevi za ulaganja po sektoru ___________________________ 264 5.3.2.4. Povezanost s drugim mjerama ___________________________________________ 266 5.3.2.5. Krajnji korisnici ________________________________________________________ 267 5.3.2.6. Opći kriteriji prihvatljivosti _______________________________________________ 267 5.3.2.7. Specifični kriteriji prihvatljivosti ___________________________________________ 267 5.3.2.8. Prioritetni kriteriji _______________________________________________________ 268 5.3.2.9. Prihvatljivi troškovi _____________________________________________________ 269 5.3.2.10. Iznos potpore__________________________________________________________ 269 5.3.2.11. Okvirni proračun _______________________________________________________ 270 5.3.2.12. Raspodjela sredstava po sektoru_________________________________________ 270 5.3.2.13. Pokazatelji ____________________________________________________________ 271 5.3.2.14. Administrativna provedba _______________________________________________ 271 5.3.2.15. Geografski opseg mjere_________________________________________________ 272

5.4. Mjera 501: Tehnička pomoć ____________________________________________ 272 5.4.1.1. Pravna osnova ________________________________________________________ 272 5.4.1.2. Cilj ___________________________________________________________________ 272

VI

5.4.1.3. Povezanost s drugim mjerama ___________________________________________ 272 5.4.1.4. Prihvatljivi troškovi (radnje) ______________________________________________ 272 5.4.1.5. Krajnji korisnici ________________________________________________________ 273 5.4.1.6. Kriterij prihvatljivosti ____________________________________________________ 273 5.4.1.7. Visina potpore _________________________________________________________ 273 5.4.1.8. Okvirni proračun _______________________________________________________ 273 5.4.1.9. Pokazatelji ____________________________________________________________ 274

6. Administrativna organizacija i provedba _____________________________ 276 6.1. IPARD – operativna struktura___________________________________________ 277

6.1.1. Upravna direkcija __________________________________________________________ 277 6.1.2. Agencija za plaćanja (IPARD Agencija) _______________________________________ 278

6.1.2.1. Opis postupaka u okviru Agencije za plaćanja______________________________ 279 6.2. Administrativne mjere usmjerene izbjegavanju dvostrukog financiranja ___ 280

7. Financijski plan, razina potpore i razina EU doprinosa ________________ 283

8. Informiranje i promidžba ___________________________________________ 287

9. Praćenje i ocjenjivanje _____________________________________________ 289 9.1. Praćenje ______________________________________________________________ 289

9.1.1. Odbor za praćenje _________________________________________________________ 289 9.1.2. Prikupljanje podataka_______________________________________________________ 290

9.2. Ocjenjivanje___________________________________________________________ 290 10. Partnerstvo________________________________________________________ 292

11. Prethodne procjene ________________________________________________ 297 11.1. EX ante ocjenjivanje _________________________________________________ 297 11.2. Vanjska ocjena sektorskih analiza ____________________________________ 304

12. Dodatak 1 _________________________________________________________ 311 12.1. Nacionalno zakonodavstvo ___________________________________________ 311

12.1.1. Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo___________________________________________ 311 12.1.2. Zaštita okoliša _____________________________________________________________ 317 12.1.3. Prostorno uređenje i infrastruktura____________________________________________ 319 12.1.4. Ostali pravni propisi ________________________________________________________ 321 12.1.5. Područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi _________________________ 324

12.2. Dodatak 2 ___________________________________________________________ 328 12.3. Dodatak 3 ___________________________________________________________ 330 12.4. Dodatak 4 ___________________________________________________________ 331 12.5. Dodatak 5 ___________________________________________________________ 333 12.6. Dodatak 6 ___________________________________________________________ 336 12.7. Dodatak 7 ___________________________________________________________ 338 12.8. Dodatak 8 ___________________________________________________________ 341 12.9. Dodatak 9 ___________________________________________________________ 342 12.10. Dodatak 10 __________________________________________________________ 343 12.11. Dodatak 11 __________________________________________________________ 344 12.12. Dodatak 12 __________________________________________________________ 347 12.13. Dodatak 13 __________________________________________________________ 348

VII

12.14. Dodatak 14 __________________________________________________________ 349 12.15. Dodatak 15 __________________________________________________________ 350 12.16. Dodatak 16 __________________________________________________________ 351 12.17. Dodatak 17 __________________________________________________________ 352 12.18. Dodatak 18 __________________________________________________________ 353 12.19. Dodatak 19 __________________________________________________________ 354 12.20. Dodatak 20 __________________________________________________________ 383 12.21. Dodatak 21 __________________________________________________________ 385 12.22. Dodatak 22 __________________________________________________________ 387 12.23. Dodatak 23 __________________________________________________________ 388 12.24. Dodatak 24 __________________________________________________________ 390 12.25. Dodatak 25 __________________________________________________________ 391 12.26. Dodatak 26 __________________________________________________________ 392 12.27. Dodatak 27 __________________________________________________________ 394 12.28. Dodatak 28 __________________________________________________________ 396 12.29. Dodatak 29 __________________________________________________________ 397 12.30. Dodatak 30 __________________________________________________________ 415 12.31. Dodatak 31 __________________________________________________________ 416

Popis Tablica

TABLICA 2-1: KATEGORIJE KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA .................................................................................................2 TABLICA 2-2: REGIONALNI OPERATIVNI PROGRAMI U RH...........................................................................................6 TABLICA 2-3: RURALNA I URBANA PODRUČJA, STANOVNIŠTVO I NASELJA PREMA OECD KRITERIJU .........................................10 TABLICA 2-4: PODJELA RURALNIH PODRUČJA PREMA OECD KRITERIJU........................................................................10 TABLICA 2-5: GLAVNI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI 2000 - 2005 ...........................................................................14 TABLICA 2-6: ZAPOSLENOST I PRIHODI U RAZDOBLJU 2000 – 2005 (PO ZAPOSLENIKU).......................................................15 TABLICA 2-7: PROMJENA KOD POLJOPRIVREDNOG STANOVNIŠTVA (1991–2001) .............................................................20 TABLICA 2-8: PODJELA TURISTIČKIH SELJAČKIH OBITELJSKIH GOSPODARSTAVA TSOG, BROJ KREVETA I PONUDA PREMA ŽUPANIJAMA

(2007) ..........................................................................................................................................25 TABLICA 2-9: RAZVOJ JEDINICA SELJAČKOG TURIZMA (ST) (2000 – 2007) ....................................................................26 TABLICA 2-10: UDIO POLJOPRIVREDNIH SEKTORA U BRUTO DOMAĆEM PROIZVODU (2000-2005) ...........................................29 TABLICA 2-11: STRUKTURA ZAPOŠLJAVANJA U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I ŠUMARSTVU (2000 – 2005) .................................30 TABLICA 2-12: AKTIVNE OSOBE I ZAPOSLENOST U POLJOPRIVREDI PREMA SPOLU.............................................................31 TABLICA 2-13: PROSJEČNA PLAĆA U POSLOVNIM SUBJEKTIMA U POLJOPRIVREDI I PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI, 2000 - 2005 (U EUR) .31 TABLICA 2-14: SAMODOSTATNOST ODABRANIH POLJOPRIVREDNIH I PREHRAMBENIH PROIZVODA U POSTOCIMA (2001 - 2003)..........32 TABLICA 2-15: UVOZNO-IZVOZNA BILANCA U POLJOPRIVREDI (1991 - 2004) U TISUĆAMA DOLARA ..........................................33 TABLICA 2-16: PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA I UDIO U BDP-U (2000 - 2004) ....................................................................34 TABLICA 2-17: PROSJEČNE PLAĆE U PRERAĐIVAČKOJ INDUSTRIJI (2000-2005)...............................................................34 TABLICA 2-18: BROJ ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI PRERADE HRANE I PIĆA (2001 – 2004) (PRAVNE OSOBE)..................................35 TABLICA 2-19: INDEKS FIZIČKOG VOLUMENA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE (2002 - 2005) ....................................................35 TABLICA 2-20: TRGOVAČKE VRIJEDNOSTI PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE ‘000 USD .............................................................36 TABLICA 2-21: BROJ I VELIČINA GOSPODARSTAVA U HRVATSKOJ 2003.........................................................................37 TABLICA 2-22: RASCJEPKANOST ZEMLJIŠTA OBITELJSKIH GOSPODARSTAVA I POSLOVNIH SUBJEKATA (2003) .............................38 TABLICA 2-23: RASPOLAGANJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U VLASNIŠTVU DRŽAVE U RAZDOBLJU 1994 - 2007 (U HA) ..............41 TABLICA 2-24: STRUKTURA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI POLJOPRIVREDNIH I PREHRAMBENIH PROIZVODA

..................................................................................................................................................43 TABLICA 2-25: KRETANJE BROJA GOVEDA I KRAVA/STEONIH JUNICA (1991 - 2005) ...........................................................44 TABLICA 2-26: KRETANJE PROIZVODNJE MLIJEKA (1990 - 2005)................................................................................45 TABLICA 2-27: KRETANJE BROJA PROIZVOĐAČA U ODNOSU NA OPSEG GODIŠNJE PROIZVODNJE (2003 - 2005) ...........................46 TABLICA 2-28: PRIKAZ OTKUPLJENIH KOLIČINA MLIJEKA PO KOLIČINSKIM RAZREDIMA (2003 - 2005)........................................46 TABLICA 2-29: ZEMLJOPISNA PODJELA PROIZVODNJE SVJEŽEG MLIJEKA PREMA ŽUPANIJAMA (2005) .......................................47 TABLICA 2-30: PREGLED OTKUPLJENOG I PRERAĐENOG MLIJEKA U MLJEKARAMA .............................................................49 TABLICA 2-31: OBUJAM I STRUKTURA NAJZNAČAJNIJIH MLIJEČNIH PROIZVODA PROIZVEDENIH U MLJEKARAMA (2002 - 2005, U TONAMA)

..................................................................................................................................................51

VIII

TABLICA 2-32: RASPODJELA KLASA ISPORUČENOG MLIJEKA .....................................................................................52 TABLICA 2-33: UVOZ I IZVOZ MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA (2003 - 2005, U TONAMA) ....................................................52 TABLICA 2-34: BROJ SVINJA PO GOSPODARSTVU PREMA ŽUPANIJAMA (2003) .................................................................54 TABLICA 2-35: TRENDOVI U INDUSTRIJSKOJ PROIZVODNJI SVINJSKOG MESA (1997 - 2005) U TONAMA .....................................56 TABLICA 2-36: PROIZVODNO – POTROŠNA BILANCA (2002 – 2004).............................................................................56 TABLICA 2-37: PROSJEČNA TEŽINA ZAKLANIH SVINJA U KG (2002 - 2004) .....................................................................58 TABLICA 2-38: PREGLED VANJSKOTRGOVINSKE RAZMJENE SVINJA, SVINJSKOG MESA I PRERAĐEVINA (U TONAMA) .......................58 TABLICA 2-39: STRUKTURA PROIZVODNJE GOVEDA (2000 - 2005) U % ........................................................................60 TABLICA 2-40: BROJ GOVEDA ('000 GRLA 1987 - 2005) .........................................................................................60 TABLICA 2-41: BROJ ZAKLANIH GOVEDA ('000 GRLA) .............................................................................................62 TABLICA 2-42: POTROŠNJA MESA PO GLAVI STANOVNIKA (2002 - 2004) .......................................................................63 TABLICA 2-43: PROIZVODNJA ODABRANIH PROIZVODA I PRERAĐEVINA OD GOVEĐEG MESA (2000 - 2005 U TONAMA).....................63 TABLICA 2-44: BILANCA – EKVIVALENT TEŽINE TRUPA (ETT) .....................................................................................63 TABLICA 2-45: TRGOVINA GOVEDIMA, GOVEĐIM MESOM I PRERAĐEVINAMA (TONE) ...........................................................64 TABLICA 2-46: PROSJEČNE CIJENE NA STOČNIM SAJMOVIMA ....................................................................................65 TABLICA 2-47: BROJNO STANJE PERADI U REPUBLICI HRVATSKOJ ..............................................................................66 TABLICA 2-48: BILANCA PROIZVODNJE JAJA U 2004, U TONAMA.................................................................................66 TABLICA 2-49: GODIŠNJA PROIZVODNJA KONZUMNIH JAJA.......................................................................................67 TABLICA 2-50: BROJ PERADARSKIH FARMI I VLASNIČKA STRUKTURA ............................................................................67 TABLICA 2-51: STRUKTURA VLASNIŠTVA I BROJ PERADI ZA PROIZVODNJU MESA I JAJA, PREMA VELIČINI FARME............................67 TABLICA 2-52: NAČINI DRŽANJA NESILICA..........................................................................................................68 TABLICA 2-53: UVOZ I IZVOZ JAJA (2002 - 2004)..................................................................................................68 TABLICA 2-54: KLASE KONZUMNIH JAJA............................................................................................................69 TABLICA 2-55: OBJEKTI KOJE JE ODOBRIO MPRRR, RAZVRSTANI PO DJELATNOSTIMA, ODOBRENJU ZA IZVOZ I PROCJENI, OŽUJAK 2009

..................................................................................................................................................71 TABLICA 2-56: POPIS KLAONICA PO ŽUPANIJAMA..................................................................................................71 TABLICA 2-57: ZNAČAJ SEKTORA RIBARSTVA IZRAŽENA KROZ BDV.............................................................................75 TABLICA 2-58: BROJ RIBARSKIH PLOVILA (2000 - 2004) .........................................................................................76 TABLICA 2-59: ULOV U MORSKOM RIBARSTVU 2000 - 2005......................................................................................77 TABLICA 2-60: ULOV U ŠPORTSKOM RIBOLOVU 2000 - 2005 ....................................................................................77 TABLICA 2-61: UKUPNO ULOV U KOMERCIJALNOM SLATKOVODNOM RIBOLOVU U KG ..........................................................77 TABLICA 2-62: PROIZVODNJA U MARIKULTURI OD 2000 - 2005 ..................................................................................78 TABLICA 2-63: PROIZVODNJA U SLATKOVODNOM UZGOJU (2000 - 2005) U TONAMA ..........................................................79 TABLICA 2-64: PROIZVODNE POVRŠINE SLATKOVODNIH RIBNJAKA (2000 - 2005) .............................................................80 TABLICA 2-65: REGIONALNA RASPROSTRANJENOST POSLOVNIH SUBJEKATA U RIBARSTVU (2000 - 2006) .................................81 TABLICA 2-66: ZEMLJOPISNA RASPODJELA I BROJ IZVOZNIKA RIBLJIH PROIZVODA.............................................................81 TABLICA 2-67: BROJ REGISTRIRANIH UZGAJIVAČA (2006) .......................................................................................82 TABLICA 2-68: ZEMLJOPISNA RASPROSTRANJENOST UZGAJIVAČA PASTRVE I ŠARANA (2006) ...............................................82 TABLICA 2-69: ZEMLJOPISNA RASPODJELA I BROJ TVRTKI REGISTRIRANIH ZA PRERADU ......................................................83 TABLICA 2-70: PRERADA RIBE U HRVATSKOJ (U TONAMA, 1999 - 2005) .......................................................................83 TABLICA 2-71: OTPREMNI CENTRI I CENTRI ZA PROČIŠĆAVANJE ŠKOLJKAŠA (2006) ..........................................................84 TABLICA 2-72: CIJENE NAJZNAČAJNIJIH VRSTA RIBE – MORSKI ULOV U EUR (2000 - 2006)..................................................85 TABLICA 2-73: UVOZ I IZVOZ RIBA I RIBLJIH PROIZVODA, OPSEG I VRIJEDNOST (2000 - 2005)................................................85 TABLICA 2-74: UDIO IZVEZENE RIBE I RIBLJIH PRERAĐEVINA U UKUPNOJ VRIJEDNOSTI (2004, %) ...........................................86 TABLICA 2-75: STANJE U UPISNIKU POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA ŠTO SE TIČE UPISA I ISKORIŠTENJA POTPORE ZA SJETVU

ŽITARICA........................................................................................................................................89 TABLICA 2-76: SKLADIŠNI KAPACITETI PREMA ZEMLJOPISNOJ RASPROSTRANJENOSTI ........................................................89 TABLICA 2-77: PRERAĐIVAČKI KAPACITETI – SEKTOR ŽITARICA..................................................................................90 TABLICA 2-78: BILANCA PONUDE – POTRAŽNJE U PROIZVODNJI ŽITARICA (2000 - 2004) .....................................................91 TABLICA 2-79: OSCILACIJE TRŽIŠNIH CIJENA (2001 - 2005) .....................................................................................91 TABLICA 2-80: PROIZVODNJA ULJARICA U RAZDOBLJU 2000 - 2005 ............................................................................93 TABLICA 2-81: STANJE U UPISNIKU POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA ŠTO SE TIČE POTPORE ZA SJETVU ULJARICA U RAZDOBLJU 2003

- 2005 ..........................................................................................................................................94 TABLICA 2-82: BILANCA PONUDE - POTRAŽNJE ULJARICA (2000 - 2004) .......................................................................95 TABLICA 2-83: TREND CIJENA NA TRŽIŠTU ULJARICA (2001 - 2005) ............................................................................96 TABLICA 2-84: PROIZVODNJA ODABRANIH VRSTA VOĆA I BROJ STABALA (2000 - 2005) ......................................................96 TABLICA 2-85: UKUPNI BROJ STABALA IZABRANOG VOĆA I UDIO PLANTAŽNIH VOĆNJAKA .....................................................97 TABLICA 2-86: UDIO UVOZA VOĆA NA HRVATSKOM TRŽIŠTU OD 1997 - 2003 ..................................................................98 TABLICA 2-87: TRENDOVI U PROIZVODNJI POVRĆA U RAZDOBLJU 1999 - 2004 ................................................................99 TABLICA 2-88: PROIZVODNJA ODREĐENIH VRSTA POVRĆA..................................................................................... 100 TABLICA 2-89: RASPODJELA PROIZVODNJE U STAKLENICIMA ODREĐENIH VRSTA POVRĆA, PROCJENA .................................... 101 TABLICA 2-90: PRINOSI POVRĆA U RH U RAZDOBLJU 1998-2002, T/HA ...................................................................... 102 TABLICA 2-91: KRETANJE CIJENA POVRĆA NA VELETRŽNICAMA, 1998 - 2003 (EUR/KG) ................................................... 103 TABLICA 2-92: KRETANJE CIJENA POVRĆA NA TRŽNICAMA, 1998 - 2003 (EUR/KG) ......................................................... 103 TABLICA 2-93: VANJSKOTRGOVINSKA BILANCA, 1999 – 2003, USD .......................................................................... 105 TABLICA 2-94: UVOZ – IZVOZ GLJIVA ............................................................................................................. 105 TABLICA 2-95: VANJSKOTRGOVINSKA BILANCA (1997 - 2003)................................................................................. 107 TABLICA 2-96: UVOZ – IZVOZ VOĆNIH PRERAĐEVINA (2000 - 2004) .......................................................................... 109 TABLICA 2-97: PROIZVODNJA, UVOZ I IZVOZ VOĆNIH PRERAĐEVINA (2001 - 2004).......................................................... 109 TABLICA 2-98: PROIZVODNJA GROŽĐA (1999 - 2004) .......................................................................................... 111 TABLICA 2-99: VINOGRADI U HA I PO VLASNIŠTVU PO ŽUPANIJAMA (2003) ................................................................... 112 TABLICA 2-100: PROSJEČAN NACIONALNI PRINOS PO HEKTARU ............................................................................... 113

IX

TABLICA 2-101: BROJ POLJOPRIVREDNIH KUĆANSTAVA I POSLOVNIH SUBJEKATA S VINOGRADIMA, PO ŽUPANIJAMA (2003) ............ 113 TABLICA 2-102: BROJ PROIZVOĐAČA (GROŽĐA, VINA I VOĆNIH VINA) KOJI PRODAJU VINO NA TRŽIŠTU, PO ŽUPANIJAMA, 2003-2005 .. 114 TABLICA 2-103: PROIZVODNJA VINA U TISUĆAMA HL (2000-2005) ............................................................................ 115 TABLICA 2-104: UVOZ GROŽĐA I VINA ............................................................................................................ 117 TABLICA 2-105: IZVOZ GROŽĐA I VINA ............................................................................................................ 118 TABLICA 2-106: BROJ STABALA MASLINA I POVRŠINA POD MASLINAMA PO ŽUPANIJAMA (2003) ............................................ 119 TABLICA 2-107: ZEMLJOPISNA RASPROSTRANJENOST PROIZVOĐAČA MASLINA.............................................................. 120 TABLICA 2-108: POVRŠINE PO SORTAMA U HA I % OD UKUPNE POVRŠINE (2000 - 2005)................................................... 121 TABLICA 2-109: PROIZVODNJA PLODA MASLINA, POVRŠINA I PRIROD (2000 - 2005) ........................................................ 121 TABLICA 2-110: TRENDOVI U DOMAĆOJ PROIZVODNJI (2000 - 2005) ......................................................................... 122 TABLICA 2-111: ZEMLJOPISNA RASPROSTRANJENOST ULJARA MASLINOVOG ULJA (BROJ I KAPACITET) ................................... 122 TABLICA 2-112: UDIO MASLINA ZA PRERADU I STOLNIH MASLINA U UKUPNOJ PROIZVODNJI................................................. 123 TABLICA 2-113: PROIZVODNJA, UVOZ-IZVOZ, POTROŠNJA I SAMODOSTATNOST MASLINOVOG ULJA (2000 – 2005)...................... 124 TABLICA 2-114: PROIZVODNJA, UVOZ-IZVOZ, POTROŠNJA I SAMODOSTATNOST STOLNIH MASLINA (2000 - 2005) ....................... 124 TABLICA 2-115: PROSJEČNE PROIZVOĐAČKE CIJENE (EUR/L) SIROVOG I NERAFINIRANOG MASLINOVOG ULJA (2000 - 2005).......... 125 TABLICA 2-116: RASPOLOŽIVE KOLIČINE DRVNOG OSTATKA U DRVNOJ INDUSTRIJI RH ..................................................... 128 TABLICA 2-117: TEORETSKI ENERGETSKI POTENCIJAL ISKORISTIVE BIOMASE IZ GOSPODARENJA ŠUMAMA ............................... 129 TABLICA 2-118: RASPORED AKREDITACIJA I PROVEDBE PILOT PO MJERA.................................................................... 132 TABLICA 2-119: BILANCA DUŠIKA U POLJOPRIVREDI HRVATSKE U RAZDOBLJU 2001 - 2003 ............................................... 134 TABLICA 2-120: RAZLIKE U RAZVIJENOSTI MEĐU HRVATSKIM ŽUPANIJAMA ................................................................... 150 TABLICA 2-121: HRVATSKA – NEJEDNAKOSTI U ODNOSU NA EUROPSKU UNIJU.............................................................. 152 TABLICA 3-1: MPRRR PRORAČUN (1998 - 2007) .............................................................................................. 165 TABLICA 3-2: STRUKTURA POTPORE, 2001 - 2005 U % ........................................................................................ 167 TABLICA 3-3: UDIO ODREĐENIH VRSTA PROIZVODNJE U UKUPNO IZRAVNIM PLAĆANJIMA ................................................... 167 TABLICA 3-4: IZRAVNA PLAĆANJA ZA EKOLOŠKU PROIZVODNJU (2003 - 2005) ............................................................ 168 TABLICA 3-5: PREGLED PROVEDBE MODELA KAPITALNIH ULAGANJA U 2003.................................................................. 169 TABLICA 3-6: PREGLED ZAHTJEVA ZA POTPORU DOHOTKU U 2003. PO ŽUPANIJAMA ........................................................ 171 TABLICA 3-7: PREGLED POTPORE ZA POLJOPRIVREDNE UDRUGE, 2003 - 2006 ............................................................. 174 TABLICA 3-8: PREGLED POTPORE ZA POLJOPRIVREDNE SREDNJE ŠKOLE, 2001 - 2005 .................................................... 174 TABLICA 3-9: PREGLED ZAHTJEVA ZA POTPORU IZVORNIM I ZAŠTIĆENIM PASMINAMA 2001 - 2004 ........................................ 175 TABLICA 3-10: PREGLED POTPORA PLAĆENIH ZA IZVORNE I ZAŠTIĆENE PASMINE, 2001 - 2004 U HRK I EUR ........................... 176 TABLICA 3-11: PREGLED POTPORE ZA MARKETINŠKU PRIPREMU POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH PROIZVODA, 2001 - 2006 ....... 177 TABLICA 3-12: PREGLED POTPORE OSIGURANJU PO GODINAMA I ŽUPANIJAMA (2003 - 2005) ............................................. 183 TABLICA 3-13: POPIS PSO PROJEKATA.......................................................................................................... 194 TABLICA 3-14: PROJEKTI SB U REPUBLICI HRVATSKOJ ........................................................................................ 196 TABLICA 4-1: SPECIFIČNI CILJEVI PO ODABRANOM PRIORITETU................................................................................ 204 TABLICA 5-1: KRITERIJ PROFESIONALNIH VJEŠTINA I ZNANJA .................................................................................. 215 TABLICA 5-2: RASPODJELA SREDSTAVA ZA MJERU 101......................................................................................... 220 TABLICA 5-3: RASPODJELA SREDSTVA PO SEKTORU............................................................................................ 220 TABLICA 5-4: OČEKIVANI BROJ PRIHVATLJIVIH ULAGANJA PO SEKTORU....................................................................... 221 TABLICA 5-5:POKAZATELJI PROIZVODNJE, REZULTATA I UČINAKA ............................................................................. 221 TABLICA 5-6: OKVIRNI PRORAČUN ZA MJERU 103. .............................................................................................. 230 TABLICA 5-7: RASPODJELA SREDSTAVA U OKVIRU MJERE 103................................................................................. 230 TABLICA 5-8: OČEKIVANI BROJ PRIHVATLJIVIH ULAGANJA PO SEKTORU....................................................................... 231 TABLICA 5-9: POKAZATELJI PROIZVODNJE, REZULTATA I UČINKA .............................................................................. 231 TABLICA 5-10: PILOT PODRUČJA I MJERE ........................................................................................................ 235 TABLICA 5-11: ALOKACIJA SREDSTAVA ZA MJERU 201 ......................................................................................... 244 TABLICA 5-12: PROCIJENJENI BROJ HA PO PO MJERAMA, 2007 - 2013....................................................................... 245 TABLICA 5-13: VREMENSKI OKVIR ZA LEADER PROVEDBU.................................................................................... 250 TABLICA 5-14: ALOKACIJA SREDSTAVA ZA MJERU 202. ........................................................................................ 251 TABLICA 5-15: POKAZATELJI IZLAZA, REZULTATA I UČINKA ZA PODMJERU 1 .................................................................. 253 TABLICA 5-16: POKAZATELJI IZLAZA, REZULTATA I UČINAKA ZA PODMJERU 3 ................................................................ 257 TABLICA 5-17: OKVIRNI PRORAČUN ZA MJERU 301. ............................................................................................ 262 TABLICA 5-18: RASPODJELA SREDSTVA U OKVIRU MJERE 301................................................................................. 262 TABLICA 5-19: OČEKIVANI BROJ PRIHVATLJIVIH ULAGANJA PO SEKTORU ..................................................................... 263 TABLICA 5-20: OKVIRNI PRORAČUN ZA MJERU 302 ............................................................................................. 270 TABLICA 5-21: OKVIRNA RASPODJELA SREDSTAVA PO SEKTORU (2007 – 2009) ............................................................ 270 TABLICA 5-22: RASPODJELA SREDSTAVA PO SEKTORU (2012 - 2013)........................................................................ 270 TABLICA 5-23: OČEKIVANI BROJ PRIHVATLJIVIH ULAGANJA PO SEKTORU ..................................................................... 271 TABLICA 5-24: OKVIRNI PRORAČUN ZA MJERU 501 ............................................................................................. 273 TABLICA 5-25: POKAZATELJI ZA MJERU 501 ..................................................................................................... 274 TABLICA 6-1: KOMPLEMENTARNOST I RAZGRANIČENJA IZMEĐU NACIONALNIH PROGRAMA POTPORE I IPARD PROGRAMA.............. 281 TABLICA 7-1: MAKSIMALNI EU DOPRINOS ZA IPARD SREDSTVA U EUR, 2007 - 2011...................................................... 283 TABLICA 7-2: FINANCIJSKI PLAN ZA PRIORITETE U EUR, 2007 - 2011 ........................................................................ 283 TABLICA 7-3: OKVIRNA ANALIZA PO MJERAMA, 2007 - 2011 ................................................................................... 284 TABLICA 7-4: OKVIRNA MJERA EU DOPRINOSA PO MJERAMA 2007-2011 U EUR U SVRHU PRAĆENJA .................................... 284 TABLICA 7-5: POSTOTAK RASPODJELE EU DOPRINOSA PO MJERAMA 2010-2013 U SVRHU PRAĆENJA ................................... 285 TABLICA 10-1: REZULTATI KONZULTACIJA O NACRTU IPARD PLANA ......................................................................... 295 TABLICA 11-1: POPIS PREPORUKA I PRIHVAĆANJA/ODBIJANJE OD STRANE MPRRR - URR ................................................ 299 TABLICA 11-2: REZULTATI I NALAZI VANJSKOG OCJENJIVANJA ANALIZE PODSEKTORA....................................................... 304 TABLICA 12-1: PODJELA MALIH POSLOVNIH SUBJEKATA U HRVATSKOJ I EU ................................................................. 322

X

TABLICA 12-2: PRERADA ODABRANIH INDUSTRIJSKIH PROIZVODA (2000 - 2004)............................................................ 328 TABLICA 12-3: PROIZVODNJA ŽITARICA U RAZDOBLJU 2000 - 2004 ........................................................................... 330 TABLICA 12-4: POTROŠNJA HRANE I PIĆA PO STANOVNIKU (2000 - 2005).................................................................... 331 TABLICA 12-5: IZRAVNA PLAĆANJA PO JEDINICI U HRK......................................................................................... 333 TABLICA 12-6: MINIMALNE KOLIČINE ZA POTPORU .............................................................................................. 336 TABLICA 12-7: IZRAVNA PLAĆANJA U RAZDOBLJU 2001 - 2005 (HRK)........................................................................ 338 TABLICA 12-8: PROVEDBENE USTANOVE ZA MODEL POTPORE PROIZVODNJI I NJIHOVE ZADAĆE ........................................... 341 TABLICA 12-9: PROSJEČNI BROJ SVINJA PO GOSPODARSTVU (2003) ......................................................................... 342 TABLICA 12-10: METODOLOGIJA PROCJENE EKONOMSKE ODRŽIVOSTI KORISNIKA .......................................................... 343 TABLICA 12-11: METODOLOGIJA PROCJENE EKONOMSKE ODRŽIVOSTI ZA PROJEKTE ....................................................... 343 TABLICA 12-12: NACIONALNI MINIMALNI STANDARDI ............................................................................................ 344 TABLICA 12-13: STRUKTURA OBITELJSKIH GOSPODARSTAVA PREMA VELIČINI I ZEMLJOPISNOJ PODJELI, 2003........................... 347 TABLICA 12-14: STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA S VINOGRADIMA PO VELIČINI I ZEMLJOPISNOJ PODJELI, 2003 ..................... 348 TABLICA 12-15: POPIS TRADICIJSKIH OBRTA .................................................................................................... 349 TABLICA 12-16: POPIS SORTI MASLINA........................................................................................................... 350 TABLICA 12-17: STRUKTURA PROIZVOĐAČA ŽITARICA PREMA VELIČINI I ZEMLJOPISNOJ PODJELI 2003.................................... 351 TABLICA 12-18: PRISTUP LOKALNOG STANOVNIŠTVA OSNOVNOJ INFRASTRUKTURI NA ŽUPANIJSKOJ RAZINI (2001) ..................... 352 TABLICA 12-19: KVALITETA SMJEŠTAJA NA ŽUPANIJSKOJ RAZINI (2001.)..................................................................... 353 TABLICA 12-20: POPIS GRADOVA, OPĆINA I NASELJA U SKLADU S TURISTIČKOM KLASOM (SITUACIJA 01.07.2010.) ..................... 354 TABLICA 12-21: POPIS USTANOVA I OPERATIVNIH PROGRAMA ZA IZOBRAZBU................................................................ 383 TABLICA 12-22: VELIKI PROIZVOĐAČI VINA 2005 ................................................................................................ 385 TABLICA 12-23: BROJ UDRUGA I ZAKLADA PO ŽUPANIJAMA .................................................................................... 387 TABLICA 12-24: PROIZVODNJA POVRĆA ZA PRERADU, 1990 - 2003 .......................................................................... 388 TABLICA 12-25: UVOZ SVJEŽEG VOĆA OD 2000 - 2003 ........................................................................................ 390 TABLICA 12-26: UVOZ SVJEŽEG VOĆA 2000 - 2003 ............................................................................................ 391 TABLICA 12-27: UVOZNO – IZVOZNA BILANCA SVJEŽEG, POLU-PRERAĐENOG I SUŠENOG POVRĆA (1999 – 2003)....................... 392 TABLICA 12-28: PROIZVODNJA VOĆA ZA PRERADU ............................................................................................. 394 TABLICA 12-29: POPIS GRADOVA I OPĆINA ...................................................................................................... 397

TABLICA SLIKA KARTA 2-1: 21 ŽUPANIJA REPUBLIKE HRVATSKE....................................................................................................5 KARTA 2-2: PODJELA ŽUPANIJA NA NUTS 2 RAZINI.................................................................................................5 KARTA 2-3: STRUKTURA NASELJA U HRVATSKOJ, PREMA BROJU STANOVNIKA (2003) ..........................................................9 KARTA 2-4: PODRUČJA S TEŽIM UVJETIMA GOSPODARENJA U POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI I UPRAVLJANJU ...........................12 KARTA 2-5: LOKACIJE MINSKIH POLJA U HRVATSKOJ (2005).....................................................................................13 KARTA 2-6: UDIO STANOVNIŠTVA OD 65 GODINA I STARIJEG U UKUPNOM STANOVNIŠTVU I ZEMLJOPISNA RASPODJELA ...................17 MAPA 5-1: ADMINISTRATIVNI POSTUPAK ZA LEADER PROVEDBU............................................................................. 256

Popis grafova

GRAF 2-1: PODJELA OBITELJSKIH GOSPODARSTAVA PREMA VELIČINI POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA (2003) ..............................38 GRAF 2-2: PODJELA POSLOVNIH SUBJEKATA PREMA VELIČINI POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA ...............................................39 GRAF 2-3: RASPODJELA PROIZVOĐAČA PREMA BROJU KRAVA...................................................................................48 GRAF 2-4: TRENDOVI U SVINJOGOJSKOJ PROIZVODNJI (BROJ GRLA 1990 - 2005) ............................................................53 GRAF 2-5: STRUKTURA OBITELJSKIH GOSPODARSTAVA PREMA BROJU SVINJA ................................................................55 GRAF 2-6: STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA PREMA BROJU SVINJA (2003) ................................................................55 GRAF 2-7: PODACI O POTROŠNJI SVINJSKOG MESA PO ČLANU KUĆANSTVA (1999 - 2004) ...................................................57 GRAF 2-8: PODJELA OBITELJSKIH GOSPODARSTAVA PREMA BROJU GOVEDA (2003, POSTOTAK) ............................................61 GRAF 2-9: PODJELA POSLOVNIH SUBJEKATA PREMA BROJU GOVEDA (2003) ..................................................................62 GRAF 2-10: STRUKTURA PROIZVOĐAČA ŽITARICA PO VELIČINI (2003) ..........................................................................88 GRAF 2-11: STRUKTURA PROIZVOĐAČA ULJARICA(2003) ........................................................................................94 GRAF 2-12: RASPODJELA OBITELJSKIH GOSPODARSTAVA, PREMA BROJU, VELIČINI I VRSTI VOĆNJAKA, 2003 ..............................99 GRAF 2-13: RASPODJELA POSLOVNIH SUBJEKATA PREMA BROJU I VELIČINI, 2003 ............................................................99 GRAF 2-14: RASPODJELA OBITELJSKIH GOSPODARSTVA PREMA BROJU, VELIČINI, VRSTI PROIZVODNJE 2003 ........................... 100 GRAF 2-15: RASPODJELA POSLOVNIH SUBJEKATA PREMA BROJU, VELIČINI I VRSTE PROIZVODNJI, 2003 ................................. 101 GRAF 2-16: USPOREDBA PRINOSA POVRĆA, T/HA .............................................................................................. 103 GRAF 2-17: PROSJEČNE VELEPRODAJNE CIJENE (BEZ PDV-A, U HRK/KG) .................................................................. 104 GRAF 2-18: SKLADIŠNI (HLADNJAČE) KAPACITETI ZA VOĆE I POVRĆE (U T)................................................................... 110 GRAF 2-19: STRUKTURA POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA PO VELIČINI, 2003 .......................................................... 114 GRAF 2-20: STRUKTURA PROIZVOĐAČA VINA PO VELIČINI (HA), 2004 ........................................................................ 115 GRAF 2-21: RASPODJELA VELIKIH PROIZVOĐAČA PO VELIČINI (2005) ........................................................................ 116 GRAF 3-1: NACIONALNI SUSTAV POTPORA U POLJOPRIVREDI.................................................................................. 164 GRAF 3-2: MODEL RURALNOG RAZVITKA......................................................................................................... 172 GRAF 3-3: OPERATIVNI PROGRAMI U HRVATSKOJ .............................................................................................. 178 GRAF 4-1: HIJERARHIJA CILJEVA ................................................................................................................. 205

XI

Često korištene riječi i skraćenice

—B—

BDP Bruto domaći proizvod, 14, 31, 34, 151

BDV Bruto dodana vrijednost, 14, 231, 263, 271

—C—

CMEF Common Monitoring and Evaluation

Framework. Vidi ZOPP

—D—

DDT diklor-difenil-trikloretan, 136

DZS Državni zavod za statistiku, 2, 5, 9, 10, 62,

63, 101, 112

—G—

GWh Giga Watt per hour, 131

—H—

HGK Hrvatska gospodarska komora, 25

—I—

IFOAM, 42

—M—

MDK Maksimalna dozvoljena koncentracija, 136,

137 MMTPR

Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, 7

MSP Mali i srednji poduzetnici, 6

MSTTD Ministarstvo mora, turizma, prometa i

razvitka, 26 Ministry of Sea, Tourism, Traffic and

Development, 7 MWh

Mega Watta po satu, 129

—N—

NSRR Nacionalna strategija regionalnog razvitka, 7

NUTS Nomenclature of Teritorial Units for

Statistics, 5, 9

—O—

OECD Organization for Economic Co-operation and

Development, 9, 10 OG

Official Gazette, 11

—P—

PUR Program ukupnog razvoja, 7

—R—

ROP Regionalni operativni program, 6, 7, 8

—S—

SLMK Središnji laboratorij za mlijeko, Križevci, 45

ST Seljački turizam, 26

—T—

TCP, 43

—U—

UNDP United Nations Programme for

Development, 6

—V—

VIFO Višegodišnji indikativni financijski okvir, 201,

230, 245, 251, 262, 270

—Ž—

ŽRS Županijska razvojna strategija, 268

PLAN ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ 2007. – 2013. IPARD PROGRAM

Verzija od 14. prosinca 2007., izmijenjena u srpnju 2008., izmjenjena u lipnju 2009., izmjenjena u studenom 2010 HR

1

1. Obrazloženje Informacije u ovom dokumentu opisuju zatečeno stanje u vrijeme izrade programa, a odobrenje IPARD programa nije prihvaćanje institucionalne strukture i nacionalnog zakonodavstva od strane Europske Komisije.

Svi brojevi u dokumentu su pisani na slijedeći način:

točka – “.” – predstavlja znak odjeljivanja za tisuću (tj. 100.000, znači stotinu tisuća);

zarez – “,” – predstavlja decimalni razmak (tj. 1,55 znači jedno cijelo i pedeset i pet).



2

2. Trenutna situacija u poljoprivredi i ruralnim područjima

2.1. OPĆI OPIS

2.1.1. Zemljopisne regije Površina Republike Hrvatske iznosi 87.609 km² i sastoji se od 56.542 km² (64,5%) kopnenog područja i 31.067 km² (35,5%) pripadajućeg obalnog mora. S ukupnim brojem stanovnika od 4.437.460 (Popis stanovništva 2001), prosječna gustoća naseljenosti u Hrvatskoj je 78 stanovnika / km².

Država se nalazi na razmeđi između Srednje Europe, Mediterana i država Zapadnog Balkana. Ukupna površina granice iznosi 2.197 km: sa Slovenijom (670 km) na sjeveru, Mađarskom (329 km) na sjeveroistoku, te Bosnom i Hercegovinom (932 km), Srbijom (241 km) i Crnom Gorom (25 km) na jugoistoku. Ukupna dužina Jadranske obale je 5.835 km (kopno 1.777 km i otoci 4.058 km). Hrvatska ima bogati prirodni okoliš koji se sastoji od raznolikih krajolika. Proteže se u obliku luka od podnožja Julijskih Alpa na sjeverozapadu i Panonske ravnice na istoku, od Dunava na sjeveroistoku do Istre na zapadu, preko Dinarskog lanca planina do južnog dijela Jadranske obale. Hrvatska ima 1.246 otoka od kojih je 47 nastanjeno. 9,1% kopna je zaštićeno s ukupno 450 zaštićenih područja, od kojih su 78% nacionalni parkovi i parkovi prirode (10 parkova prirode MUOP kategorije II i 2 stroga prirodna rezervata IUCN kategorija I), a 22% čine druge zaštićene kategorije (zaštićeni krajolici, spomenici prirode, itd.)

U Hrvatskoj je (2004.) dvije trećine zemljišta (63%) klasificirano kao poljoprivredno zemljište i šume, a 37% kao naselja, sa šumama koje obuhvaćaju gotovo pola (44%) ukupne površine. Od ukupno dostupnog poljoprivrednog zemljišta i šuma, 81% se koristi i održava (vidi Tablica 2-1).

Tablica 2-1: Kategorije korištenja zemljišta Kategorije korištenja zemljišta Površina (ha) %

Ukupna površina zemljišta, od čega je: 5.653.800 100%

1) poljoprivredna površina, od čega je: 1.391.622 24,60%

- poljoprivredno zemljište koje se koristi 1.077.403 77,40%

- poljoprivredno zemljište koje se ne koristi 314.219 22,60%

2) Šume, od kojih: 2.688.687 47,60%

- održavane šume 1.996.783 74,30%

- napuštene šume 345.952 12,90%

- neplodna šumska područja 61.370 2,30%

3) Naselja 1.573.491 27,80%

Izvor: DZS Popis poljoprivrede 2003.

U skladu s reljefom i klimom, Hrvatska se može podijeliti u tri velike zemljopisne regije (Panonsku regiju, Planinsku regiju i Jadransku regiju), koje su podijeljene na različite poljoprivredne regije i podregije. Od ukupno 4,4 milijuna stanovnika (2001.),



3

64% je živjelo u Panonskoj regiji (31% je živjelo u istočnom i 69% u zapadnom dijelu), 30,2% u Jadranskoj regiji, dok je samo 5,8% živjelo u Planinskoj regiji.

Panonska i Peripanonska regija su nizinsko područje smješteno na sjevernom i istočnom dijelu (Slavonija) Hrvatske koje karakterizira umjerena kontinentalna klima i jasno određena godišnja doba. Uglavnom se sastoje od ravnica i nešto niskog gorskog područja (Zagorje, Međimurje), a voda odlazi putem rijeke Save i Drave i njihovim pritocima prema Dunavu. Obuhvaćaju gotovo pola (47%) ukupne kopnene površine, dvije trećine ukupnog stanovništva, te demografsko i gospodarsko središte oko gradova Zagreba, Karlovca i Siska. Područje je također bogato zalihama nafte i prirodnog plina, kvarcnog pijeska, gline, termalnim izvorima i drugim prirodnim resursima. Plodno tlo, umjerena klima i povoljni režim padalina omogućavaju odlični prirodni potencijal za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, te je zbog toga žitnica Hrvatske koja ima i odlične rezultate u vinarstvu. Najvažnija gospodarska djelatnost je proizvodnja hrane i prehrambeno prerađivačka industrija. Šume su dobra podloga za razvoj jake drvne i drvoprerađivačke industrije. Zbog bogatstva i raznolikosti prirodnih zaliha, turizam se razvio u Panonskom području u obliku lječilišta, lovnih, ribolovnih,i rekreativnih aktivnosti, te ruralnog turizma. Dobre domaće ceste i povezanost prometnica u zemlji, kao i sa susjednim državama pridonose prosperitetu Panonske regije.

Iako Panonska regija ima veliki prirodni potencijal kao i potencijal za gospodarski razvoj, oni još nisu u potpunosti iskorišteni. Mnogi primarni i sekundarni proizvodni kapaciteti, koji su bili uništeni ili napušteni za vrijeme rata 1991 - 1995, posebno u istočnim i zapadnim dijelovima Slavonije, još uvijek nisu dovedeni u prijašnje stanje, a velike poljoprivredne i šumske površine su još uvijek pod minama. Osim toga, posljedice tranzicijskih problema zbog nepotpune privatizacije prijašnjih poljoprivrednih zadruga koje su bile u vlasništvu države, neriješenih pitanja vlasništva ili zloupotrebe vlasništva koje je prije bilo u vlasništvu države, oblikovali su poljoprivredni proizvodni sustav.

Dinarski lanac planina i Brdska regija čine drugu regiju, koja obuhvaća prilično heterogene krajolike s kraškim područjima u zaleđu Karlovca, doline (Lika i Krbava) između Velebita i Zapadne Bosne, planinske masive (Mala Kapela, Velika Kapela i Gorski Kotar) i mali dio sjeverno - dalmatinskog zaleđa. Ovi srednji i visoki planinski masivi čine sliv između Dunava i Jadranskog mora. Prirodni resursi regije su šume, jezera, zaštićeni prirodni rezervati, nalazišta gline i raznolika flora i fauna. Nacionalni park “Plitvička jezera”, na Listi svjetske baštine UNESCO-a, nalazi se u ovom području. Smatra se jednim od najljepših prirodnih fenomena u Europi površine od 295 km², koji uglavnom čine šumska područja i 16 međusobno povezanih jezera.

Prevladava planinska klima s velikom količinom padalina do 2.500 – 3.500 mm godišnje s mnogo snijega i kratkim vegetacijskim razdobljem. Raznoliko tlo se razvilo na visokim silikatnim stijenama, vapnencu ili dolomitima. Sustavi poljoprivredne proizvodnje prilagođeni su planinskim klimatskim uvjetima, te se uglavnom temelje na malenim, privatnim mješovitim farmama s uzgojem goveda kao glavnom gospodarskom granom. Uzgoj oraničnih usjeva je uglavnom ograničen na kukuruz, krumpir, raž i povrće. Poljoprivredna proizvodnja je tradicionalno ekstenzivna, te se nije koristilo mnogo kemijskih supstanci niti mineralnih gnojiva, u usporedbi s drugim regijama u Hrvatskoj, omogućavajući povoljne uvjete za ekološki uzgoj biljaka i životinja u kombinaciji s eko - turizmom. Iako je područje bogato prirodnim izvorima, šumama i vodama, niska gustoća naseljenosti, loša i nerazvijena ruralna infrastruktura (tj. cestovna infrastruktura), kao i ratom uništeni proizvodni kapaciteti za sada otežavaju proces razvoja u ovoj planinskoj regiji. Osnovne gospodarske aktivnosti u ruralnim područjima su i dalje poljoprivredna proizvodnja i šumarstvo, često u kombinaciji s preradom drva i turizmom. Gotovo svi dijelovi ove regije primaju državnu potporu kao područja od posebne državne skrbi (vidi Poglavlje 2.1.4).



4

Treća regija, Jadranska regija, obuhvaća obalno i otočno područje. Proteže se 1.777 km od Istre na sjeverozapadu, do obalnih područja (Hrvatsko Primorje) Rijeke s otocima Kvarnerskog zaljeva, kao i Dalmacije sa stjenovitom obalom od Zadra, Splita do Dubrovnika i Konavala na jugu, stoga s velikim razlikama u širini morske obale. Jadransku regiju karakteriziraju kraška područja i mediteranska klima s porastom godišnje temperature i smanjenjem padalina od sjevera prema jugu. Sunčana i vruća klima pogoduje rastu visokokvalitetnih mediteranskih oraničnih usjeva, voća i povrća, poput maslina i smokvi. Zbog specifične geografske lokacije, ova regija ima vrlo složeni prirodni okoliš i vrlo raznoliku floru i faunu s odvojenim prirodnim krajolicima poput otoka, planinskih masiva i obalnog područja. Mala poljoprivredna proizvodnja i ribolov imaju dugu tradiciju u regiji, no turizam je glavna gospodarska djelatnost u obalnom području, a slijede ga prehrambeno prerađivačka industrija i visoko razvijeni uslužni sektor. S gospodarskog gledišta, sjeverni dio regije (Istra) je najbogatiji dio u kojem se nude različite mogućnosti zaposlenja i razvojne mogućnosti zahvaljujući poduzetničkom duhu stanovništva, dobro razvijenoj infrastrukturi i blizini Zagreba. Ovaj dio Jadranske regije nije bio direktno pogođen ratom 1990-tih, za razliku od središnjeg i južnog dijela Dalmacije, gdje su još uvijek vidljive ratne posljedice. Brojni proizvodni kapaciteti su oslabljeni ili u potpunosti uništeni. Međutim, poboljšanje cestovne infrastrukture i procvat turizma pomažu oporavku podregije. Slabo naseljeni otoci sa slabim mogućnostima za poljoprivrednu proizvodnju i niskim industrijskim potencijalom primaju posebnu državnu potporu.

2.1.2. Teritorijalna organizacija i administrativni sustav

Hrvatska je podijeljena na 21 županiju, uključujući Grad Zagreb koji ima posebni status, a sastoje se od 556 administrativnih jedinica, tj. jedinica lokalne samouprave (124 grada i 426 općina) s ukupno 6.751 naselja (31. prosinac 2005.)

Županije su uspostavljene 1990. nakon usvajanja novog Ustava kao regionalne samoupravne jedinice od kojih svaka obuhvaća teritorij koji čini cjelinu u smislu prirodnog, povijesnog, gospodarskog i društvenog razvoja. Svaka županija ima vlastiti skupštinu čiji se predsjednik i članovi biraju svake četiri godine. U županiji, Ured državne uprave obavlja upravne i druge zadaće, te je ovlašten za donošenje odluka vezanih za slijedeća polja: gospodarstvo (pri čemu poljoprivreda igra važnu ulogu), socijalnim aktivnostima, prostornom planiranju, imovinsko-pravnim odnosima i pravnim poslovima, statistici, općoj upravi i nadzoru zakonitosti općih zakonskih akata koja su usvojila predstavnička tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Općina je jedinica lokalne samouprave koja ima do 10.000 stanovnika i predstavlja prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu koja se temelji na zajedničkim interesima stanovništva.

Grad je jedinica lokalne samouprave na istoj razini kao i općina, te čini urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. Kao jedinica lokalne samouprave, grad može obuhvaćati i prigradska naselja s kojima zajedno čini gospodarsku i društvenu cjelinu.

U Hrvatskoj, u ukupnom broju gradova, ima 55 gradova s manje od 10.000 stanovnika. Posebnu pažnju treba obratiti na prigradska naselja koja se također susreću s teškoćama vezanim za infrastrukturu jer se nalaze izvan središta, pa tako i pristupa gradskim pogodnostima.



5

Karta 2-1: 21 županija Republike Hrvatske

Izvor: www.hr/maps/counties

Nakon nekoliko različitih prijedloga, Ekonomski institut u Zagrebu je bio zadužen za izradu znanstvene studije po pitanju NUTS regija. U studiji je predloženo da se Hrvatska podijeli na tri statističke regije na NUTS razini 2: Sjeverozapadna Hrvatska, Istočna – Središnja Hrvatska (Panonska) i Jadranska Hrvatska. U travnju 2007. EUROSTAT je dao pozitivno mišljenje za tu klasifikaciju.

Bez obzira na novu NUTS klasifikaciju, podaci navedeni u Planu se odnose na županijsku razinu.

Karta 2-2: Podjela županija na NUTS 2 razini

Izvor: DZS, 2007



6

2.1.2.1. Razvojni kapaciteti i strategija na razini jedinica lokalne i regionalne samouprave

Hrvatska pokušava naći nacionalni sustav za upravljanje regionalnim razvojem na postojećoj administrativno – teritorijalnoj podjeli i institucionalnoj organizaciji na razini županija, općina i gradova.

Kako u zakonodavnom okviru Republike Hrvatske nije predviđena obveza organizacije tijela kompetentnog za regionalni razvoj na regionalnoj razini, postojanje takvih tijela na nižim razinama je odraz potreba i mogućnosti samih regionalnih jedinica kako bi uspostavile ta tijela u okviru opsega aktivnosti samouprave.

U okviru opsega aktivnosti samouprave u županijama, postoje administrativna tijela (administrativni odjeli ili službe) koje su nadležne za pitanja razvoja. Različiti projekti (zaštita imena vina, sira, povrća, vinske ceste, ekološka proizvodnja, poljoprivredna proizvodnja ili vodno zaštićena područja, itd.) pridonose razvoju svojih županija. Osim toga, u većini županija postoji jedna ili više institucija za razvoj poput: agencija za razvoj, centara za poduzetništvo (županijski i lokalni centri za potporu razvoju MSP sa službama za zajmove, konzultacije i informacije poduzetnicima, strukovno obrazovanje i promicanje poduzetništva), tehnoloških centara i drugih institucija za razvoj koje rješavaju gospodarska i druga pitanja vezana za razvoj na županijskoj i regionalnoj razini. Te institucije imaju više ili manje razvijen stupanj partnerstva i suradnje s institucijama središnje vlasti, te su im utemeljitelji, u pravilu, županije, gradovi ili općine.

Jedan od značajnih pomaka u smislu razvoja institucionalne sposobnosti za razvoj na županijskoj razini je rad na “Regionalnim operativnim programima” (ROP). Na početku je njihov razvoj poticala Delegacija Europske Komisije i UN Program za razvoj (UNDP), uz potporu središnje vlasti, te kao preduvjet za korištenje sredstava iz CARDS programa namijenjenih investicijskim programima u županijama, koje se nalaze u regijama pogođenim ratom.

Proces razvoja ROP-a je proširen i na druge županije izvan tih regija. Danas gotovo sve županije imaju svoj ROP što govori o vrlo aktivnom sudjelovanju središnje vlasti u poticanju i financiranju njihovog razvoja (vidi Tablica 2-2).

Tablica 2-2: Regionalni operativni programi u RH ŽUPANIJA Razrađenost Datum odobrenja

13 Zadarska razrađena 14.12.2006

1 Zagrebačka razrađena 14.12.2006

2 Krapinsko-Zagorska razrađena 11.12.2006

3 Sisačko-Moslavačka razrađena 21.07.2004

4 Karlovačka razrađena 19.07.2005

5 Varaždinska razrađena 10.07.2006.

6 Koprivničko- Križevačka razrađena 14.06.2006

7 Bjelovarsko-Bilogorska razrađena 15.07.2006

8 Primorsko-Goranska razrađena 04.06.2008.

9 Ličko-Senjska razrađena 28.10.2005

10 Virovitičko-Podravska razrađena 24.10.2006

11 Požeško-Slavonska razrađena 13.09.2005



7

12 Brodsko-Posavska razrađena 19.07.2005

14 Osječko-Baranjska razrađena 15.12.2006

15 Šibensko-Kninska razrađena 21.12.2006

16 Vukovarsko-Srijemska razrađena 12.07.2007

17 Splitsko-Dalmatinska razrađena 05.06.2006

18 Istarska razrađena 11.09.2006

19 Dubrovačko-Neretljanska razrađena 13.07.2007

20 Međimurska razrađena 30.05.2005

Izvor: MMTPR, 2006.

ROP se razvija na županijskoj razini uz sudjelovanje lokalnih vlasti i drugih lokalnih interesnih skupina, partnerstva, uz tehničku potporu Jedinica za provedbu projekta (JPP) na županijskoj razini i njihovih vanjskih savjetnika.

Voditelji ROP-a su preuzeli proaktivni pristup u traženju potpore darovatelja i potpore iz državnog proračuna za provedbu ROP-a. Određeni projekti pripremljeni u okviru partnerstva o ROP-u već su zadovoljili uvjete za potporu iz drugih pretpristupnih fondova EU, trenutnih projekata koje financiraju druge međunarodne financijske institucije (EIB, WB) i državnog proračuna.

Iako je ROP kao takav na samom početku bio zamišljen kao pilot projekt u vrlo opsežnom, strateškom i participativnom procesu planiranja razvoja te kao priprema za buduću provedbu strukturnih fondova u Republici Hrvatskoj, praksa i iskustvo stečeni do danas u procesu razvoja i provedbe ROP-a, naročito partnerstvo koje je kroz ovaj proces utvrđeno i ojačano, pokazuje njihov značajni potencijal u institucionaliziranju regionalnog i lokalnog razvoja.

Potpora lokalnom razvoju utemeljena na načelima održivog razvoja ostvarila se putem sufinanciranja izrade „Program ukupnog razvoja“ (PUR) za određene jedinice samouprave. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka je na temelju javnog natječaja u 2005. ugovorilo izradu PUR-a s 37 jedinica lokalne samouprave. U 2006, podneseno je 65 novih zahtjeva za sufinanciranje, no zbog nedostatka resursa u državnom proračunu, ugovori nisu realizirani. 2007., MPRRR je objavilo natječaj za jedinice lokalne samouprave dajući financijska sredstva za razradu PUR-a. Do 30. listopada 2007, MPRRR je zaprimilo 207 zahtjeva za potporu za izradu PUR-ova. Oni će biti odobreni ili odbijeni tijekom slijedećih mjeseci.

Glavni cilj izrade PUR-a je izgradnja institucionalne sposobnosti putem poticanja jedinica lokalne samouprave na planiranje, suradnju i partnerstvo s poduzetnicima i civilnim društvom čime se stvara osnova za zajednički rad na budućim projektima.

Postojećim zakonodavstvom nisu regulirana važna pitanja neophodna za upravljanje razvojnim aktivnostima, pa se primjećuje nedostatak nacionalnih smjernica i političkog okvira unutar kojeg mogu funkcionirati partnerstva županijskog razvoja u budućnosti.

Značajni napori koji se odnose na pripremu odgovarajućeg zakonskog okvira za politiku upravljanja regionalnim razvojem su napravljeni unutar CARDS 2002 projekta "Strategija i jačanje sposobnosti za regionalni razvoj". U okviru tog projekta, koordinacijom odgovarajućeg ministarstva – Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka (MMTPR), pripremljeni su nacrt prijedloga Nacionalne strategije regionalnog razvoja (NSRR) i općeg Zakona o regionalnom razvoju (ARD), na državnoj razini. Putem ovog zakona, pripremljen je usklađeni sustav upravljanja regionalnim razvojem.



8

Nacrt prijedloga Zakona o regionalnom razvoju regulira zakonsku osnovu politike regionalnog upravljanja. Kad on stupi na snagu, Zakon će popuniti prazninu koja trenutno postoji u hrvatskom zakonodavnom sustavu, a koja se odnosi na opću regulaciju pitanja upravljanja regionalnim razvojem.

Zakon će služiti kao instrument jačanja upravljanja fondom što će se istovremeno standardizirati na području cijele Hrvatske, ali u skladu s praksom i zahtjevima koji su posljedica obveza Hrvatske prema Europskoj Uniji.

Nacrt Strategije regionalnog razvoja i novi Zakon o regionalnom razvoju, uvode opsežan sustav regionalnog razvoja i predlažu da se ROP kao strateški dokument razvoja na županijskoj razini, postupno zamijeni županijskim strategijama razvoja. Partnerstva županijskog razvoja imaju i nadalje značajnu ulogu u pripremi i praćenju strategija županijskog razvoja.

Strategijama županijskog razvoja utvrdit će se razvojne potrebe županija (gospodarski razvoj, zapošljavanje, stjecanje potrebnih vještina, potrebe infrastrukture, okoliš, lokalni, urbani i ruralni razvoj, rješavanje problema siromaštva i socijalnog isključenja) i stoga je u njihovoj pripremi potrebno aktivno sudjelovanje različitih interesnih skupina. Nadalje, strategije će se baviti zajedničkim strateškim ciljevima s drugim susjednim županijama, te potrebama i mogućnostima vezanim za prekograničnu i međuregionalnu suradnju. Svaka županijska strategija će imati obvezna poglavlja koja se odnose na slijedeće:

• Društveno – gospodarske potrebe županije, uključujući potrebe velikih gradova,

• Potrebe regija s teškoćama u razvoju,

• Prioritete prekogranične i međuregionalne suradnje,

• Sukladnost s lokalnim planovima razvoja (gdje postoje),

• Razvojne potrebe otoka (u županijama s otocima).

Strategija predviđa obvezu središnje razine za pripremanje Nacionalnih smjernica za županijski razvoj, putem kojih će se osigurati širi kontekst za strategije županijskog razvoja, odrediti postupke njihove izrade i dati širi kontekst politike razvoja, definirajući nacionalne i EU prioritete razvoja koji će se uzeti u obzir prilikom pripreme.

S ciljem jačanja sposobnosti za upravljanje razvojem na županijskoj razini, Strategija predviđa poticanje osnivanja i jačanja županijskih agencija za razvoj koje će podupirati i promicati razvojne aktivnosti na području županije, te davati pomoć županijskim partnerstvima u njihovom radu, voditi razna istraživanja, davati pomoć u savjetodavnim procesima s lokalnim interesnim skupinama, izraditi strateške dokumente i pružiti pomoć u provedbi strategija županijskog razvoja. Razvijene strukture i iskustvo stečeno kroz gore opisane aktivnosti će doprinijeti provedbi IPARD mjera, naročito LEADER-a.

2.1.3. Karakteristike ruralnih područja U Hrvatskoj još ne postoji službena definicija ruralnih i urbanih područja. Najčešće primjenjivana metoda je definiranje ruralnih područja kao onih smještenih izvan urbanih područja, a koje karakteriziraju tri glavne značajke: mala naselja s niskom gustoćom naseljenosti, uglavnom poljoprivredni i šumski način korištenja zemljišta, te ruralni identitet zajednice. Na karti je prikazan raspored naselja prema broju stanovnika.



9

Karta 2-3: Struktura naselja u Hrvatskoj, prema broju stanovnika (2003)

Izvor: Izvješće analize sektora ruralnog turizma (URR 2006)

U administrativne svrhe, razlikovanje između ruralnih i urbanih područja u Hrvatskoj se temelji na lokalnim teritorijalnim podjelama kojim se smatra sve zajednice pod “općinama” (426) kao “ruralne”, te one pod “gradovima” (124) kao “urbana” područja. Na temelju ovog administrativnog kriterija razlikovanja, od ukupnog broja stanovnika od 4.437.460 (DZS, podaci popisa stanovnika 2001), 44,4% (1.971.005) stanovnika je klasificirano kao ruralno i 55,6% (2.466.4559) kao urbano stanovništvo.

U svrhu formulacije, najčešće korišteni kriterij za odvajanje ruralnih od urbanih regija je OECD definicija koja se temelji na gustoći. OECD je razvio najuobičajeniju, međunarodno primjenjivu definiciju za odvajanje ruralnih i urbanih regija. OECD shema prepoznaje dvije hijerarhije razine geografskih detalja, naročito na razini Lokalne zajednice (LAU 1/2) i na Regionalnoj razini (uglavnom NUTS 3). Lokalne zajednice se klasificiraju kao ruralne ili urbane, na temelju gustoće naseljenosti granične vrijednosti od 150 stanovnika/km². Na regionalnoj razini, OECD razlikuje veće funkcionalne ili administrativne jedinice prema stupnju ruralnosti, ovisno o udjelu stanovnika regije koji žive u ruralnim zajednicama i skupinama, prema tri skupine: uglavnom ruralne regije (više od 50% regionalnog stanovništva živi u ruralnim zajednicama), znatno ruralne regije (15 do 50% stanovništva živi u ruralnim zajednicama) i uglavnom urbanim regijama: manje od 15% stanovnika živi u ruralnim zajednicama.

DZS primjenjuje graničnu vrijednost lokalne zajednice od 150 stanovnika/km² na županijskoj razini za određivanje ruralnih područja u Hrvatskoj kao cjelini. U 2001, 91,6% ukupnog područja je klasificirano kao ruralno i 8,4% kao urbano, a 88,7%



10

naselja je bilo smješteno u ruralnim i 11,3% u urbanim područjima s 35% ukupnog stanovništva koje živi u 14 gradova s više od 30.000 stanovnika. Što se tiče stanovništva, od ukupno 4.437.460 stanovnika, 47,6% je živjelo u ruralnim i 52,4% u urbanim područjima (vidi Tablica 2-3). Ove brojke naglašavaju činjenicu kako je gustoća naseljenosti u Hrvatskoj vrlo heterogena. U prosjeku, ona iznosi 78 stanovnika/km², koja se kreće od 34 stanovnika/km² u ruralni područjima do 325 stanovnika/km² u urbanim područjima.

Tablica 2-3: Ruralna i urbana područja, stanovništvo i naselja prema OECD kriteriju OECD kriterij

Klasifikacija (2001) km2 % Broj naselja % Broj stanovnika %

Ruralna područja 51.872 91,6 6.001 88,7 2.110.988 47,6

Urbana područja 4.731 8,4 763 11,3 2.326.472 52,4

Ukupno 56.603 100 6.751 100 4.437.460 100

Izvor: DZS, Statistički Ljetopis (31. prosinac 2005)

Ako se OECD definicija za regionalnu razinu primjenjuje za Hrvatsku na županijskoj razini, dobiva se diferencirana slika o ruralnim i urbanim područjima (vidi Tablica 2-4). Ako se sve općine i gradove rasporedi u razrede (kako je dostupna najniža razina statističkih informacija o području i stanovnicima) na temelju gustoće naseljenosti u te dvije kategorije, tj. urbane zajednice (gustoća naseljenosti > 150 osoba/km²) i ruralne zajednice (gustoća naseljenosti < 150 osoba/km²), izračun udjela stanovnika na županijskoj razini koji živi u ruralnim zajednicama pokazuje slijedeće činjenice:

• Hrvatska kao država pokazuje visoki stupanj ruralnosti;

• Većina (14 od 21) županija je klasificirana kao uglavnom ruralna regija (preko 50% stanovništva živi u ruralnim područjima);

• Pet županija (tj. Sisačko – Moslavačka, Karlovačka, Ličko – Senjska, Virovitičko – Podravska i Šibensko - Kninska) ima vrlo visoki stupanj ruralnosti (tj. 90 - 100% ukupnog stanovništva županije živi u ruralnim zajednicama);

• U 6 županija udio ukupnog stanovništva koje živi u ruralnim zajednicama varira između 15 - 50% (znatno ruralne regije); i

• Samo jedna županija (Grad Zagreb) se može opisati kao uglavnom urbana (tj. udio populacije županije u ruralnim područjima je u tom slučaju niži od 10%).

U svrhu ovog programa primjenjivat će se definicija ruralnih područja koja se temelji na OECD kriteriju (vidi Tablica 2-4), osim ako nije drukčije određeno sukladno predloženim mjerama u poglavlju 5.

Tablica 2-4: Podjela ruralnih područja prema OECD kriteriju Županija Uglavnom ruralna Znatno ruralna % Uglavnom urbana

Broj % Broj % Broj %

Bjelovarsko-Bilogorska 133.084 6,30

Brodsko-Posavska 176.765 8,37

Dubrovačko-neretljanska 122.870 7,94

Istarska 206.344 13,34

Karlovačka 141.787 6,72

Koprivničko - Križevačka 124.467 5,90

Krapinsko - Zagorska 142.432 6,75



11

Ličko - Senjska 53.677 2,54

Međimurska 118.426 7,65

Osječko - Baranjska 330.506 21,36

Požeško - Slavonska 85.831 4,07

Primorsko - Goranska 305.505 19,74

Sisačko - Moslavačka 185.387 8,78

Splitsko - Dalmatinska 463.676 29,97

Šibensko - Kninska 112.891 5,35

Varaždinska 184.769 8,75

Virovitičko - Podravska 93.389 4,42

Vukovarsko - Srijemska 204.768 9,70

Zadarska 162.045 7,68

Zagrebačka 309.696 14,67

Grad Zagreb 779.145 100

Ukupno 2.110.988 100 1.547.327 100 779.145 100

Izvor: Nacrt Strategije ruralnog razvoja za Hrvatsku (UNFAO 2004)

2.1.4. Područja s otežanim uvjetima gospodarenja

Prema Zakonu o poljoprivredi (NN 66/01 i 83/02), područja s otežanim uvjetima gospodarenja u Hrvatskoj su ona suočena s teškim uvjetima za poljoprivrednu proizvodnju i gospodarenje i imaju pravo na viši iznos državne potpore u okviru određenih poljoprivrednih programa pomoći. Takva područja ne obuhvaćaju isključivo ruralna područja, već i neke gradove. Kategorije i definicije područja s otežanim uvjetima gospodarenja se temelje na tri zakonska okvira:

1. Zakon o brdskim i planinskim područjima (NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05 i 90/05, vidi stranicu 326), definira područja s otežanim uvjetima gospodarenja kao ona brdska i planinska područja koja imaju značajna ograničenja u korištenju zemlje zbog velike visine, strmih padina, okrenutih prema suncu, neplodnih, ili drukčijih prirodnih karakteristika koji pogoršavaju životne i radne uvjete stanovništva. Podijeljeni su na dvije grupe (popis gradova i općina koje su obuhvaćene ovim Zakonom se nalazi na stranici 396).

a. Jedinice lokalne samouprave s negativnim prirastom stanovništva, niskom stopom gospodarskog rasta i razvoja, visokom stopom nezaposlenosti, te niskim kapitalom, komunalnom infrastrukturom i standardima javne službe u usporedbi s prosjekom u Hrvatskoj.

b. Jedinice lokalne samouprave čije stanovništvo, zbog nepovoljnih klimatskih i drugih prirodnih čimbenika tipičnih za planinska područja, živi u težim uvjetima i ima više životne troškove u usporedbi sa stanovništvom u drugim dijelovima Hrvatske.

2. Otoci i poluotok Pelješac (Zakon o otocima, NN 34/99, 149/99, 32/06 i 33/06, vidi str. 325) su pod posebnom zaštitom države zbog specifičnog položaja i važnosti za nacionalni razvoj.



12

3. Područja od posebne državne skrbi su skupine koje primaju posebnu potporu prema Programu posebne državne skrbi (Zakon o područjima posebne državne skrbi, NN 26/03, 42/05 i 90/05, vidi stranicu 324):

a. Skupina 1; uključuje gradove i općine koji su bili okupirani za vrijeme rata, a koji se nalaze u neposrednoj blizini državne granice, pri čemu je udaljenost između središta grada/općine i državne granice najviše 15 km zračne linije, te koji nemaju više od 5.000 stanovnika (prema popisu stanovnika iz 1991. godine), kao i drugih nekada okupiranih područja gradova, općina i naselja Dunavske regije Hrvatske.

b. Skupina 2; uključuje gradove, općine i naselja koja su bila okupirana za vrijeme rata, a koja nisu uvrštena u prvu skupinu.

c. Skupina 3; uključuje ruralne općine ocijenjene kao nerazvijene prema četiri kriterija razvoja: gospodarski rast, strukturni problemi, demografska situacija i posebna pitanja. Ova skupina nema pravo na viši iznos državne potpore u okviru poljoprivrednih programa potpore.

Regije na temelju ove tri kategorije područja s težim uvjetima gospodarenja su prikazane na Karta 2-4. Regije s težim uvjetima za poljoprivredno gospodarenje također obuhvaćaju područja nepovoljnih hidroloških i pedoloških obilježja, no njihova definicija i klasifikacija još nije gotova i odobrena odredbom u okviru nadležnosti MPRRR-a.

Karta 2-4: Područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivrednoj proizvodnji i upravljanju

Izvor: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, 2005



13

2.1.5. Ratom zahvaćena ruralna područja U Hrvatskoj, ruralna područja zagađena minama kao posljedica rata 1991 – 1995, uzrokuju niz gospodarskih, razvojnih i socijalnih problema. Kuće, infrastruktura i zemljišta su još uvijek pod minama. Minama je zagađeno 12 županija, tj. 121 općina koja čini jednu četvrtinu ukupnog stanovništva (1.113.000 stanovnika). S obzirom kako područja zagađena minama čine veliki dio ruralnog teritorija u nekim regijama pogođenim ratom, brzina i intenzitet rehabilitacije tih područja uvelike određuju proces i napredak lokalnog gospodarstva. Najveći dio poljoprivrednih i šumskih područja zagađenih minama je u vlasništvu države, unatoč činjenici kako je više od 80% obradivih površina u privatnom vlasništvu. Najveća je zagađenost minama u šumskim područjima, koja su uglavnom u državnom vlasništvu. Na Karta 2-5 su prikazana minska polja.

Karta 2-5: Lokacije minskih polja u Hrvatskoj (2005)

Izvor: Hrvatski centar za razminiranje, 2005

1998., Hrvatska Vlada je osnovala Hrvatski centar za razminiranje koji je odgovoran za planiranje akcija razminiranja, te razminiranje područja zagađenih minama. Ukupno površina područje zagađenog minama je prema podacima koje je prikupio centar 114.700 ha ili 2,01% od ukupne kopnene površine. Najviše su zagađena šumska područja (61.940 ha), zatim poljoprivredno - obradive površine (19.610 ha), makija i krš (12.850 ha), te travnjaci i pašnjaci (10.670 ha). Najviše šumskih područja zagađenih minama se nalazi u Ličko – Senjskoj županiji (12.020 ha), koju slijede Osječko - Baranjska (11.890 ha) i Sisačko - Moslavačka (11.520 ha). Najveći udio poljoprivredno – obradivih površina zagađenih minama se nalazi u Osječko – Baranjskoj (5.580 ha), Sisačko - Moslavačkoj (5.470 ha), Vukovarsko - Srijemskoj (4.680 ha), te u Karlovačkoj županiji (2.060 ha).

Sredstva dodijeljena iz državnog proračuna dosegla su 20,3 milijuna EUR (150,3 milijuna HRK) samo u 2006. 35% (32.000 ha) od ukupne površine zagađene minama se smatra prioritetnim područjima za razminiranje (obradiva zemlja, kuće i okućnice, infrastrukturni objekti i najveći dio travnjaka i pašnjaka). Ostala područja zagađena



14

minama su brdska i planinska područja, uglavnom prekrivena šumama, te područja koja nisu od značajne gospodarske važnosti koja se nalaze daleko od nastanjenih mjesta. Prema Nacionalnom planu razminiranja, glavni prioriteti su razminiranje kuća, dvorišta, infrastrukture, cesta i drugih područja u izravnoj blizini stanovništva. Slijedeći korak je razminiranje poljoprivrednih i šumskih područja. Otkad je Hrvatska Vlada potpisala Ottawsku konvenciju, obvezala se na razminiranje cijele zemlje do 2009. Iako se ulažu veliki napori u razminiranje, rezultati su daleko od zadovoljavajućih.

Do 1. srpnja 2007, ukupna minsko sumnjiva površina u Hrvatskoj je iznosila oko 1.010 km2 (101.000 ha) od kojeg je 173,7 km2 (17.370 ha) poljoprivredno zemljište. Od 1998, razminirano je samo 212,54 km2 što je 1/5 ukupne površine zagađene minama.

2.2. DRUŠTVENO - GOSPODARSKA

SITUACIJA

2.2.1. Stanje gospodarstva Od 2000, nacionalnu gospodarsku situaciju obilježava značajni gospodarski rast, što se vidi i u porastu i stabilizaciji glavnih makroekonomskih pokazatelja (Tablica 2-5). Prosječni godišnji rast BDP-a je bio oko 4% za ovo razdoblje. Stopa inflacije od 1,8% 2003. godine je zabilježena kao najniži od svih zemalja u tranziciji, iako pokazuje tendenciju rasta popraćenu rastom indeksa potrošačkih cijena. Struktura bruto dodane vrijednosti (BDV) sektora1 ukazuje na smanjenje vrijednosti poljoprivrede, lova, šumarstva i ribarstva , bez značajnih promjena u sekundarnom sektoru ali s povećanjem vrijednosti u tercijarnom sektoru.

Trend negativne izvozne bilance je uglavnom zbog povećane potražnje uvozne robe poput motornih vozila, namještaja, hrane i pića, koji ili nisu bili proizvedeni na domaćem tržištu ili su bili skuplji, često u kombinaciji s nižom kvalitetom. Između 2000 i 2005, uvoz je rastao po nižim stopama kao rezultat neznatnog gospodarskog rasta glavnih trgovačkih partnera Hrvatske. U ovom procesu, rast izvoza usluga bio je puno intenzivniji od rasta izvoza robe, a najveći rast je zabilježen u segmentu turističkih usluga.

Tablica 2-5: Glavni makroekonomski pokazatelji 2000 - 2005 POKAZATELJI 2000 2001 2002 2003 2004 2005

BDP – (u milijunima EUR-a, tekuće cijene) 19.976 22.177 24.468 26.234 28.395 30.949

BDP – godišnja stopa promjene (u %, stalne cijene)

2,9 4,4 5,6 5,3 3,8 4,3

BDP po stanovniku

(u EUR) 4.560 4.998 5.507 5.906 6.397 6.972

BDV primarnog sektora (% BDV-a) 9,1 9,3 9,0 7,3 7,2 7,0

BDV sekundarnog sektora (% BDV-a) 25,5 25,2 23,8 23,7 23,6 24,1

BDV tercijarnog sektora (% BDV-a) 65,4 65,5 67,2 690 69,2 68,9

Indeks potrošačkih cijena, (% godišnje promjene) 4,6 3,7 1,7 1,8 2,1 3,3

Prosječna godišnja stopa inflacije (%) 4,6 3,8 1,7 1,8 2,1 3,3

1 Gospodarske aktivnosti su grupirane u skladu s NKD Klasifikaciji gospodarskih aktivnosti u EU.



15

Izvoz robe i usluga (% BDP-a) 47,1 48,7 45,5 50,1 50,1 49,4

Uvoz robe i usluga (% BDP-a) 52,3 54,6 56,4 57,9 57,0 56,4

Tekući račun platne bilance (% BDP-a) -2,4 -3,7 -8,6 -7,1 -4,9 -6,3

Izvori: DZS i Hrvatska narodna banka (2006)

Sveukupno poboljšanje hrvatskog gospodarstva doprinijelo je stabilizaciji tržišta rada, iako je zabilježena stopa nezaposlenosti još uvijek na visokoj razini (vidi Tablica 2-6, također Tablica 2-12 i Tablica 2-13) sa sličnom stopom za žene i muškarce. Prosječna razina neto dohotka ukazuje na tendenciju rasta, iako usporedba sektora pokazuje kako je prosječni prihod u primarnom sektoru niži od onog u sekundarnom i tercijarnom sektoru.

Tablica 2-6: Zaposlenost i prihodi u razdoblju 2000 – 2005 (po zaposleniku) POKAZATELJI 2000 2001 2002 2003 2004 2005

Stopa nezaposlenosti (%) n.p. 15,8 14,8 19,2 18,1 18

Prosječni prihod (neto), svi sektori (EUR)

454,3 483,7 508,1 538,2 570,0 597,8

Prosječni prihod u poljoprivredi, lovu, šumarstvu (EUR)

418,7 412,9 441,4 451,1 482,2 507,5

Prosječni prihod u ribarstvu (EUR)

296,1 339,4 359,9 402,5 417,3 457,6

Izvor: DZS, 2006.

Na temelju analize podataka iz Popisa stanovništva 2001, koji se odnose na prihode i zapošljavanje u svakoj općini i gradu na županijskoj razini, može se procijeniti kako je razina prihoda obitelji i kućanstava u ruralnim područjima niža u usporedbi s onima u urbanim područjima. Udio ljudi, kojima je prihod od posla istovremeno glavni izvor sredstava za život mnogo je niža kod onih koji žive u ruralnim područjima (29%) nego u urbanim (37%). Postotak onih čiji je izvor prihoda naknada za nezaposlene je dvaput veći u ruralnim nego u urbanim područjima (FAO 2004). U uglavnom ruralnim područjima, mnoga kućanstva žive od ekstenzivne poljoprivrede kao glavnog izvora prihoda.

Prosječna evidentirana situacija što se tiče nezaposlenosti u ruralnim područjima se značajno ne razlikuje od one u urbanim područjima na županijskoj razini. Što se tiče strukture ukupnog stanovništva i nezaposlenih osoba, nema značajne razlike između ruralnih i urbanih područja. Ipak, u uglavnom ruralnim područjima u nekim županijama, npr. Šibensko - Kninskoj, Međimurskoj ili Varaždinskoj, stopa nezaposlenosti je iznad 30%. Uzmemo li u obzir prikrivenu zaposlenost, u smislu članova obitelji koji rade na obiteljskom gospodarstvu ili honorarne zaposlenike koji nisu prijavljeni, situacija na tržištu rada u ruralnim područjima je lošija od one dane u službenim statistikama.

Prema podacima dobivenim od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, u kolovozu 2007, 47.716 podnositelja je imalo pravo na socijalnu pomoć, a ukupno ih je bilo 105.755, dok je 2002. broj podnositelja iznosio 53.119 i 121.778 ukupno. U većini uglavnom ruralnih područja postotak ljudi koji su primali socijalnu pomoć bio je 3 do 4 puta veći od državnog prosjeka. Najviše ih je bilo u Šibensko – Kninskoj županiji (9,4%), Karlovačkoj županiji (6,4%), Međimurskoj županiji (4,9%), Virovitičko – Podravskoj (7,1%), Sisačko - Moslavačkoj (7,4%), Brodsko - Posavskoj (6,6%) i Osječko - Baranjskoj (12,8%).



16

Može se pretpostaviti kako bi broj primatelja socijalne pomoći, posebno u ruralnim područjima, bio i veći da Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi nije imalo pravo unijeti zahtjev u zemljišne knjige na zemlju koju tražitelj posjeduje. Iako to nije ‘hipoteka’ već vrsta osiguranja protiv moguće zlouporabe, neke potencijalne tražitelje ta činjenica odbija. Ovo se naročito odnosi na domaćinstva koja vode samci starije dobi u ruralnim područjima jer su nepovjerljivi prema institucijama i radije odustaju od zahtjeva nego da on bude unesen u zemljišne knjige.

U veljači 2007. Svjetska banka je podnijela izvješće “Hrvatska – Ocjena životnog standarda”. Prema ovom izvješću, siromaštvo je u Hrvatskoj prilično ograničeno. Oko 11% stanovnika je siromašno, a za još 10% postoji rizik od siromaštva jer je njihova prosječna razina potrošnje manje od 25% iznad granice siromaštva. Neke skupine, otprilike oko 1% stanovništva je suočeno s velikom neimaštinom. Mala kućanstva (1 - 2 osobe) i velika (više od 6 osoba) su izložena većem riziku od siromaštva od ostalih. Više od 3/4 siromašnih živi u kućanstvima koje vode pojedinci sa završenom osnovnom školom ili još slabije obrazovani. Siromaštvo je čvrsto povezano sa statusom aktivnosti glave domaćinstva, koji su u mirovini, nezaposleni ili ekonomski neaktivni. Umirovljenici u ruralnim područjima su izloženiji siromaštvu od onih u urbanim.

Jedna četvrtina siromašnih živi u kućanstvima bez vodovoda, a 8% živi u kućanstvima bez WC-a, te 8% bez telefonske linije. Kako se i može očekivati pristup uslugama u Hrvatskoj je značajno lošiji u ruralnim područjima u donosu na urbana, te siromašnima u odnosu na one koji to nisu.

Kućanstva koja vode nezaposleni su mala, ali vrlo ranjiva skupina.

Kod žena je viša stopa nezaposlenosti i manje su plaćene od drugih sudionika na tržištu rada. Stopa zapošljavanja mladih i prosječna zarada su posebno niski – manje od jedne od četiri osobe u starosnoj skupini 15 - 25 godina imaju posao, a stopa nezaposlenosti za ovu starosnu skupinu je tri puta veća od starosne skupine 25 - 50.

2.2.2. Demografske karakteristike i trendovi Prema zadnjem Popisu stanovništva iz 2001, Hrvatska ima 4.437.460 stanovnika u usporedbi s 4.784.265 stanovnika u 1991. Paralelno s općim trendom smanjivanja broja stanovnika u Hrvatskoj (-7,3%) u tom razdoblju, ruralno se stanovništvo smanjivalo brže, i apsolutno i relativno. Na početku 1991, 2.187.000 ljudi ili 45,7% ukupnog stanovništva Hrvatske je živjelo u ruralnim područjima, a 10 godina kasnije, 2001. samo 1.971.000 ljudi (-10%) ili 44,4% je živjelo u ruralnim područjima.

Što se tiče etničkih skupina i nacionalnosti, Popis iz 2001. ukazuje kako je u ukupnom stanovništvu bilo 89,6% Hrvata, 4,5% Srba, 0,5% Bošnjaci, 0,4% Talijana 0,4% Mađara, 0,3% Slovenaca, 0,2% Roma i 4,1% drugih skupina i nacionalnosti.

2001, 17% ruralnog stanovništva je bilo do 14 godina starosti, 64% se vodilo kao ekonomski aktivne osobe (žene starosne skupine između 15 - 59 godina i muškarci između 15 - 64 godine) i 18,9% kao starije stanovništvo (žene dobi iznad 60 godina i muškarci iznad 65 godina). Indeks starenja za ruralna područja se u tom razdoblju povećao s 0,79 (1991) na 0,96 (2001). Analiza dobne strukture stanovnika koji žive u ruralnim područjima otkriva negativne trendove za gospodarske i društvene razvojne procese.

Kako je prikazano na karti 2-6, u devet županija (42,9%) omjer starijih osoba u ukupnom stanovništvu je veći od nacionalnog prosjeka, u 10 županija (47,6%) njihov je omjer oko prosjeka i samo je u dvije županije (Grad Zagreb i Međimurje) njihov udio niži. Puno veći udio stanovništva od 65 i starijeg u ukupnom stanovništvu živi u ruralnim i uglavnom ruralnim regijama (npr. Sisačko – Moslavačkoj, Karlovačkoj, Ličko – Senjskoj i Šibensko-Kninskoj) u usporedbi s uglavnom urbanim područjima).



17

Karta 2-6: Udio stanovništva od 65 godina i starijeg u ukupnom stanovništvu i zemljopisna raspodjela

Izvor: Izvješće o analizi sektora ruralnog turizma (URR 2006)

Osim starenja ruralnog stanovništva, mnogo niži postotak mladih žena (starosti 20 - 29) i niži omjer žena u reproduktivnoj dobi (između 18 - 49 godina) u ukupnom stanovništvu živi u ruralnim područjima u usporedbi s urbanim područjima. U izrazito ruralnim područjima, taj je koeficijent samo 35% (npr. Sisačko – Moslavačka županija), odnosno oko 10 – 14% niži od većine urbanih regija (48 – 49%). Što se tiče udjela zaposlenih (postotak žena od 15 - 59 godina i muškaraca od 15 - 65 godina) u ukupnom stanovništvu ruralnih područja (otprilike 60%) u usporedbi s urbanim područjima (otprilike 66%), najniži udio je u izrazito ruralnim područjima (npr. Sisačko – Moslavačka županija oko 54%, Ličko – Senjska županija oko 56%).

Stopa prirodnog rasta broja stanovnika i u ruralnim i urbanim područjima je negativna posljednjih godina; do mnogo je većeg pada došlo u ruralnim područjima u odnosu na urbana. U uglavnom ruralnim područjima, negativni rast stanovništva je bio otprilike tri puta veći nego u uglavnom urbanim područjima. U nekim uglavnom ruralnim



18

županijama, npr. Sisačko – Moslavačkoj županiji, prirodna depopulacija u razdoblju 1998 - 2001 je bila otprilike pet puta veći od hrvatskog prosjeka. Stopa prirodnog rasta stanovništva se znatno razlikuje među regijama. U uglavnom ruralnim područjima životni indeks (broj rođenja na 100 umrlih) je tijekom razdoblja 1998 - 2002 iznosio manje od 50%, npr. u Ličko – Senjskoj županiji, u usporedbi s 100 - 112% u Zadarskoj županiji ili 100 - 120% u Dubrovačko – Neretvanskoj županiji.

Velika negativna stopa rasta ruralnog stanovništva je trend koji ima više razloga: niski postotak žena reproduktivne dobi živi u ruralnim područjima, neodgovarajući životni uvjeti za mlade obitelji, promjena životnog modela (sklonost manjem broju djece) ili veći udio ekonomski aktivnih, mladih ljudi koji žele poslovnu karijeru u urbanim središtima. Iako se u nekim državama EU negativna stopa rasta stanovništva podudara s pozitivnim trendovima u gospodarstvu i u urbanim i ruralnim regijama, u Hrvatskoj je situacija drukčija i karakteriziraju je velike razlike što se tiče mogućnosti za gospodarski i društveni razvoj regija. Sveukupno, postoji velika razliku između stope gospodarskog rasta i stope rasta stanovništva u ruralnim i urbanim područjima i/ili između manje perspektivnih i perspektivnijih ruralnih regija. Snažna negativna stopa rasta stanovništva koje živi u izrazito ruralnim područjima je rezultat relativnog i/ili apsolutnog pogoršanja životnih uvjeta za mlade obitelji i rastućeg trenda seljenja u urbane centre ili perspektivnije ruralne/turističke regije.

Obrazac migracija u i izvan primijećen između urbanih i ruralnih područja potvrđuje prethodna razmišljanja, npr. sklonost migraciji iz ruralnih u urbana područja zbog loših gospodarskih i društvenih životnih uvjeta u ruralnim područjima, te snažne težnje za promjenom mjesta boravka, preseljenjem iz ruralnih područja u najbliži grad koji se nalazi u istoj županiji. Obje činjenice ukazuju na veliku sklonost za preseljenjem iz udaljenih, izoliranih i zapostavljenih ruralnih područja u perspektivnije regije u urbanim središtima ili ruralnim turističkim područjima. Kako je stanovništvo gospodarskih migranata uglavnom (osim seljenja izazvanih ratom između 1991 i 1995) mlado, ekonomski aktivnije i bolje obrazovano od prosječnih ruralnih stanovnika, snažna sklonost seljenju iz ruralnih područja povećava probleme starenja, ovisnosti i društvene izolacije stanovnika koji ostaju. Nadalje, povećani odljev mladih obitelji i mladih žena iz ruralnih područja može doprinijeti pogoršanju kvalitete obrazovanja onih koji žive u ruralnim područjima, npr. može doći do potrebe za zatvaranjem postojećih škola zbog malog broja učenika, ili smanjenja raspoloživog dohotka preostalog stanovništva, npr. povećanja troškova prijevoza i vremena putovanja one djece/roditelja koji trebaju putovati u drugu školu (u slučaju kad se škole nalaze u udaljenim područjima onda se kombiniraju, itd.)

2.2.3. Ravnopravnost spolova Ravnopravnost spolova je jedna od temeljnih vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske čija je zaštita osigurana samim Ustavom.

U listopadu 2003 imenovan je pravobranitelj za ravnopravnost spolova, a 2004. je osnovan Vladin ured za ravnopravnost spolova. Nacionalnu politiku za promicanje ravnopravnosti spolova (NN 114/06, stupila je na snagu 23. listopada 2006.) je usvojio Hrvatski sabor 13. listopada 2006. Pravobranitelj za ravnopravnost spolova prati provedbu Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 116/03, stupio na snagu 30. srpnja 2003.) i ostale propise koji se odnose na ravnopravnost spolova.

Zakon o ravnopravnosti spolova regulira zaštitu od diskriminacije na temelju spolova i jednake mogućnosti za žene i muškarce.

Sva državna tijela, pravni subjekti s javnom vlašću, te pravni subjekti koji su u većinskom vlasništvu države ili jedinica regionalne samouprave su obvezni razvijati plan akcije na temelju analize položaja žena i muškaraca, te odrediti razloge za



19

uvođenje posebnih mjera, ciljeva koji treba postići, te načine na koje će ih provesti i pratiti.

Kako ove obveze nisu u potpunosti zadovoljene, nije vjerojatno kako će pravni subjekti udovoljavati obvezama propisanim Zakonom o ravnopravnosti spolova, odnosno provedbi politike koja vodi računa o ravnopravnosti ili rodne ravnopravnosti. U skladu s ovom odredbom, ova su tijela, u svim fazama planiranja, usvajanja i provedbe odluka ili radnji, obvezna ocijeniti svoj učinak na poziciju muškaraca i žena, s ciljem postizanja istinske ravnopravnosti žena i muškaraca. Izvješće pravobranitelja za ravnopravnost spolova za 2005. pokazuje kako ova

odredba nije bila dosljedno provođena u razdoblju nastanka ovog izvješćivanja.Poboljšanja su vidljiva u sprečavanju nasilja u obitelji, posebno zahvaljujući Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, te Ministarstvu unutarnjih poslova.

U svrhu jačanja ženskog poduzetništva, ministarstva, tijela lokalne vlasti i nevladine udruge provode programe za jačanje ženskog poduzetništva, te financijskog podupiranja žena. Jedan od ciljeva Operativnog plana za razvoj malog i srednjeg poduzetništva u 2006. uključivao je stvaranje preduvjeta za brže uključivanje žena, kao ciljane skupine, dodjelom subvencija po kreditima.

MPRRR svojim aktivnostima promiče ulogu žena u ruralnim područjima putem sponzorstva za izbor najuzornije hrvatske seoske žene, koji se 2006. održao po sedmi put. Najuzornija seoska žena svojom osobnošću simbolizira vrijednost i važnost kreativne, poduzetne žene na selu i na gospodarstvu u svrhu afirmacije i podizanja kvalitete života, očuvanja obitelji, kulturnog nasljeđa i poboljšanja određene pozicije ruralne žene u hrvatskom društvu.

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS) u okviru programa rada s obiteljskim gospodarstvima također podupire i promiče ulogu žena na gospodarstvu i u društvu putem suradnje sa ženskim udrugama i organiziranjem predavanja, izložbi i manifestacija. Od 2000. godine Odjel za ruralni razvoj HZPSS-a svake godine organizira i slavi Svjetski dan seoskih žena.

Nema relevantnih podataka o poziciji žena u ruralnim područjima što se tiče ravnopravnosti spolova.

2.2.4. Struktura poljoprivrednog stanovništva Broj ruralnog i poljoprivrednog stanovništva2 se stalno smanjuje od 1991, što je povezano s ratnim posljedicama poput depopulacije i zagađenosti minama određenih područja, strukturnih promjena u gospodarstvu i društvu, uključujući visoku negativnu stopu nataliteta u uglavnom ruralnim područjima.

2001. ruralno stanovništvo je iznosilo 44,4% u ukupnom stanovništvu, dok je poljoprivredno stanovništvo iznosilo 5,5% ukupnog i 11% ruralnog stanovništva u Hrvatskoj. U međupopisnom razdoblju ukupno poljoprivredno stanovništvo se smanjilo apsolutno za 40%, a “aktivno 3” poljoprivredno stanovništvo se smanjilo za 37% (vidi Tablica 2-7). Udio ekonomski aktivnih osoba u poljoprivredi se neznatno povećao s 64,7% (1991) na 67,5% u 2001.

2 Poljoprivredno stanovništvo su sve one osobe čije je zanimanje klasificirano u jednu od dvije skupine (prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja): ”poljoprivredni, lovno – uzgojni, šumski i ribarski radnici” i “jednostavna poljoprivredna, šumarska i ribarska zanimanja” i sve druge osobe koje uzdržavaju 3 Aktivno poljoprivredno stanovništvo u radnoj snazi su zaposlenici i nezaposlene osobe klasificirane prema gospodarskoj aktivnosti u referentnom razdoblju.



20

Prema rezultatima popisa, manje od 20% poljoprivrednih gospodarstva je imalo više od jednog aktivnog člana obitelji koji je puno radno vrijeme radio na gospodarstvu. Obiteljska se poljoprivreda većini slučajeva vodi kao poljoprivreda za dodatni izvor prihoda često u kombinaciji sa zaposlenjem u industriji ili uslužnom sektoru.

Tablica 2-7: Promjena kod poljoprivrednog stanovništva (1991–2001) Broj Promjena

Poljoprivredno stanovništvo 1991 2001 %

Ukupno 409.647 245 987 - 40,0 Aktivno 264.895 165 942 - 37,4

Izvor: DZS, Popis stanovništva iz 2001.

Indeks starenja (1,79 u 2001) poljoprivrednog stanovništva je dvaput veći od onog ruralnog stanovništva. Prema podacima o poljoprivrednicima upisanim u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava MPRRR-a, njihova dob pokazuje kako je 50% poljoprivrednika starije od 55 godina, a samo 8% ih je do 35 godina starosti (8% = <35 godina, 17% = 35<45 godina, 25% = 45<55 godina, 22% = 55<65 godina i 28% = >65 godina).

2.2.5. Stanje u obrazovanju Razina obrazovanja u ruralnim područjima je u prosjeku mnogo niža u usporedbi s urbanim područjima. Udio ljudi koji su završili samo osnovnu školu u dobi od 15 i više u ukupnom stanovništvu je u ruralnim područjima dvaput viša u odnosu na urbana područja što također govori o regionalnim razlikama. U većini županija, postotak osoba koje žive u ruralnim područjima i koje su završile samo osnovnu školu (stariji od 15 godina) varira između 20 - 35%. U nekim županijama, npr. Međimurskoj, gotovo svaka treća odrasla osoba koja živi u ruralnom području ima samo osnovnoškolsko obrazovanje. U ruralnim područjima nedostaje osoba sa srednjim ili visokim obrazovanjem, npr. srednjoškolskim stručnim obrazovanjem, srednjom školom ili fakultetskom diplomom. U nekim županijama koeficijenti pokazuju kako samo četvrtina stanovništva s višim stupnjem obrazovanja živi u ruralnim područjima u odnosu na urbana.

Podaci iz popisa stanovništva iz 2001. pokazuju kako je u svih 21 županija udio stanovništva bez obrazovanja puno viši u ruralnom području u usporedbi s urbanim. Postotak stanovništva starijeg od 15 godina bez ikakvog obrazovanja, u nekim je ruralnim područjima 3 - 4 puta veći od omjera u urbanim područjima iste županije (npr. Zadarska i Karlovačka županija). U Zadarskoj županiji ili Šibensko – Kninskoj svaka dvanaesta odrasla osoba koja živi u ruralnom području nije završila nikakvu školu. U Planinskoj regiji koeficijent onih koji nisu završili nikakvu školu je gotovo 60% viši od državnog prosjeka.

Stanje u obrazovanju u ruralnim područjima u nekim segmentima pokazuje negativni razvoj. Od 1990. do 2000. broj osnovnih i srednjih škola u ruralnim područjima se smanjio za 25%, što je povezano s migracijama iz ruralnih područja. Ova situacija je, s jedne strane, prouzročila postupno povećanje broja učionica u kojima se održava nastava za više razreda u ruralnim područjima, što može dovesti do smanjenja kvalitete obrazovanja zbog nedovoljne posebne pripreme učitelja za višerazrednu nastavu. S druge strane, u nekim ruralnim područjima putna je udaljenost za djecu iz ruralnih područja postala veća, te su im postale nedostupnije dodatne pedagoške i nepedagoške aktivnosti prije ili poslije redovne nastave (sport, knjižnice, aktivnosti na otvorenom, umjetničke, itd.).

Poljoprivredno obrazovanje u Hrvatskoj se pruža kroz formalne obrazovne ustanove na dvije razine: visoko poljoprivredno obrazovanje u šest poljoprivrednih škola i oko 20 srednjih škola, te visoko kvalificirano obrazovanje putem stručnih predavanja na dva učilišta (u Križevcima i Požegi) i dva fakulteta ( Zagreb i Osijek).



21

2.2.5.1. Sustav obrazovanja odraslih Obrazovanje odraslih, uključujući obrazovanje poljoprivrednika, je utvrđeno Zakonom o obrazovanju odraslih (NN 17/07, od 12. veljače 2007) i u okviru je nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Obrazovanje odraslih je proces učenja namijenjen odraslima s ciljem stjecanja kvalifikacija potrebnih za zapošljavanje (stjecanje kvalifikacija za prvo zanimanje, ponovno usavršavanje, stjecanje stručnog znanja i vještina, te njihovo poboljšanje) i ostvarivanje prava na slobodni razvoj osobnosti.

Obrazovanje odraslih može biti formalni, neformalni, neslužbeni ili/i samousmjereni proces učenja i dio je jedinstvenog sustava obrazovanja u Hrvatskoj, koji je javna usluga.

Oni koji sudjeluju u praćenju i razvoju sustava obrazovanja odraslih su:

• Vijeće za obrazovanje odraslih (stručno i savjetodavno tijelo Vlade Hrvatske) i

• Agencija za obrazovanje odraslih kao ustanova za praćenje, razvoj, ocjenu i poboljšanje obrazovanja odraslih u Hrvatskoj, utemeljena uredbom Vlade 2006.

Agencija vrši zadaće i poslove državne agencije za provedbu Integriranog programa doživotnog učenja i programa Europske Komisije Mladi na djelu.

Znanje, vještine i sposobnosti stečene obrazovanjem odraslih se dokazuju dokumentom. Ustanova za obrazovanje vodi andragošku dokumentaciju, a vode je također i ustanove o obrazovanju, programima, polaznicima, radnicima i drugim važnim podacima za praćenje situacija vezanih uz aktivnosti.

Ustanova za obrazovanje odraslih je kompetentna za provedbu programa ako ima registriranu djelatnost za obrazovanje odraslih, te ako posjeduje prostorije, kadar i materijalne uvjete utvrđene programom, koji je usklađen sa standardima i normama za njegovo izvršenje.

Ako ustanova za obrazovanje odraslih nema usklađene programe obvezna je uskladiti ih u razdoblju od jedne godine od dana kad je Zakon stupio na snagu.

Što se tiče programa obrazovanja i tečajeva za poljoprivrednike, u Hrvatskoj je trenutno ovlašteno 36 ustanova koje vrše kvalifikacijske programe za poljoprivredne proizvođače s ciljem stjecanja različitih zanimanja (vidi dodatak 12.20, Tablica 12-21). Kvalifikacijski programi se sastoje od teoretskog i praktičnog dijela predavanja.

Pomoću ruralnih mjera razvoja MPRRR će osigurati sredstva iz državnog proračuna u svrhu sufinanciranja pohađanja verificiranih programa usavršavanja. Ova će mjera biti uspostavljena do kraja 2007, zato se njena provedba planira u 2008.

Dodatna usavršavanja u svrhu stjecanja potrebnih dodatnih vještina i sposobnosti koje se odnose na relevantne standarde Zajednice o okolišu, higijeni, dobrobiti životinja, javnog zdravstva, zdravlja biljaka i životinja, sigurnosti na radu, Zajedničke organizacije tržišta za voće i povrće bit će omogućena suradnji s HZPSS i HSS.

Kao prvi korak, zaposlenici HZPSS-a i HSS-a će se obrazovati po tim pitanjima, u okviru tekućeg PHARE 20054 projekta i nadležnih tijela na posebnim tečajevima (tj. veterinarskim, sanitarnim, standardima, te standardima vezanim za zaštitu okoliša) kako bi se u drugom koraku obrazovali potencijalni IPARD korisnici i drugi zainteresirani sudionici.

4 Jačanje institucionalne sposobnosti i potpora SAPARD/IPARD provedbi u Republici Hrvatskoj



22

Sve ostale strane (javne ustanove, nevladine organizacije, gospodarske komore i obrti, itd.) će biti pozvane doprinijeti ovim aktivnostima u skladu s njihovim područjem stručnosti.

Posebna pažnja će biti usmjerena na pripremu poljoprivredno okolišnog programa usavršavanja za tri pilot područja u okviru PO mjera (vidi poglavlje 5.2.1) jer potencijalni korisnici trebaju imati certifikat kako bi mogli sudjelovati u programu. Trajanje ovog programa usavršavanja i nastavni plan i program će biti razrađeni u okviru projekta PHARE 2005. Obrazovanje krajnjih korisnika vodit će zaposlenici HZPSS-a, koji će se usavršiti za sva relevantna pitanja.

Zajednički i glavni cilj ovog obrazovanja je priprema za bolje razumijevanje i provedbu standarda Zajednice na svim razinama.

2.2.6. Pristup lokalnog stanovništva infrastrukturi i kvaliteta stanovanja

Ruralna kućanstva u Hrvatskoj karakterizira lošiji pristup temeljnoj infrastrukturi (stanovništvo/ceste, gustoća cestovne mreže, opskrba vodom po glavi stanovnika, otpadne vode iz javnog sustava kanalizacije, telefonska veza) i imaju lošije uvjete stanovanja (električna struja, vodovod, sustav kanalizacijskog otpada, centralno grijanje, kuhinja, WC i kupaona u kući) od domaćinstava u urbanim područjima u Hrvatskoj, što usporava gospodarski i društveni razvojni proces, a predstavlja i rizik za okoliš. Glavni pokazatelji, kako je navedeno u dodatku 12.17 dodatku12. 18 su niži u ruralnim (općine) nego u urbanim područjima (gradovi) kao što se vidi u županijama s uglavnom ruralnim karakterom poput Karlovačke, Koprivničko-Križevačke, Bjelovarsko-Bilogorske, Ličko-Senjske, Virovitičko-Podravske, Šibensko-Kninske ili Dubrovačko-Neretvanske. Najznačajnije razlike tiču se priključenja na sustav centralnog grijanja, kanalizacije, opskrbe tekućom vodom i gustoće cestovne mreže. Iako je opskrba energijom u ruralnim područjima nestabilna i uništen brojnim prekidima. Što se tiče sustava grijanja, treba uzeti u obzir kako zbog toplih klimatskih uvjeta u županijama na jugu Hrvatske, ruralna kućanstva nisu spojena na sustav centralnog grijanja, a za vrijeme hladnijih razdoblja koriste drva.

Ako su domaćinstva spojena na kanalizacijski sustav, otpadne vode u općinama se ne pročišćavaju što zagađuje okoliš. U 2003, samo se 21% kanalizacijske vode u općinama pročišćavao, od kojih je samo 12% prolazilo potpuni proces čišćenja (fizičko, kemijsko i biološko čišćenje). Hrvatska ima 82 postrojenja za pročišćavanje kanalizacijskih voda, ali su samo tri smještena u močvarnim područjima. Velike količine nepročišćenih otpadnih voda se izravno ispuštaju u rijeke ili u more. Kako bi se poboljšala situacija, Vlada je utvrdila plan za gradnju postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda u naseljima s najmanje 50.000 stanovnika, a na lokalnoj razini za izgradnju takvih postrojenja za pročišćavanje čak i u manjim naseljima.

Druga prepreka socijalno-gospodarskom razvoju je loše razvijena mreža lokalnih i nerazvrstanih cesta u ruralnim područjima. Prema klasifikaciji Nacionalnog programa za izgradnju i održavanje cesta prema Zakonu o cestama, samo je 18% cesta u dobrom stanju. Ukupna dužina svih lokalnih cesta u Hrvatskoj iznosi 10.535 km, od kojih 10% otpada na nerazvrstane ceste. Općine su odgovorne za održavanje lokalnih i nerazvrstanih cesta. To su površine koje se koriste za sve vrste prometa, dostupne velikom broju različitih korisnika (ruralne ceste, poljske i šumske ceste, staze na riječnim obalama, pristupne ceste, parkirališta, benzinske pumpe, itd.) kako je određeno Zakonom o javnim cestama (NN 180/04 od 20. prosinca 2004, vidi stranicu 319). Ulaganja u nerazvrstane lokalne ceste su od posebnog interesa u poljoprivrednim zonama označenim u skladu sa Zakonom o prostornom planiranju (NN 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02, 100/04). Dobra cestovna infrastruktura doprinosi učinkovitom gospodarstvu i daljnjem razvoju gospodarstva u poljoprivrednim zonama.



23

U Jadranskoj regiji važnu gospodarsku ulogu imaju protupožarni šumski putovi, a važne su i za okoliš. Te ceste služe kao višenamjenske ceste jer se ne koriste samo kao infrastruktura u svrhu gašenja požara, već i kao pristupne ceste poljoprivrednom zemljištu. U Jadranskoj regiji je privatno poljoprivredno zemljište vrlo rascjepkano i okruženo šumama u privatnom i državnom vlasništvu, a jedan od razloga napuštanja poljoprivrednog zemljišta je nedostatak pristupa zbog neodržavanja višenamjenskih protupožarnih cesta.

Uzme li se u obzir kako je više od trećine hrvatskog teritorija pokriveno šumama, što je daleko iznad prosjeka Srednje Europe, te ako se uzmu u obzir višestruke vrijednosti šumskog ekosustava, protupožarna zaštita šuma zahtijeva punu pažnju i maksimalne napore svih relevantnih čimbenika koji su na bilo koji način uključeni u različite aktivnosti na otvorenom. Zato postoji potreba za provođenjem aktivnosti usmjerenim na poboljšanje protupožarnih mjera, od kojih je prvo smanjenje broja požara na otvorenom organiziranjem represivnih mjera kako bi se smanjio broj šumskih područja i površina uništenih požarima.

Prema statističkim podacima Hrvatskih šuma d.o.o. o šumskim požarima, u razdoblju od 1992. do 2005. prosječna površina područja zahvaćenog požarom je bila 14.300 ha godišnje, uključujući šume i ostala područja (najmanja površina zahvaćena požarom je bila 2005 – 3.135 ha, a najviša 2000 – 68.171 ha). Gotovo 90% šumskog područja zahvaćenog požarima su bile šume koje rastu na kršu (u podobalnim područjima i na otocima), što je vrlo osjetljivo pitanje što se tiče ekologije. Šumski požari su najopasniji u obalnom području zbog prirode krškog područja, gdje su šume od posebnog značaja kao i način na koji se održavaju, što se tiče njihovih općih praktičnih funkcija. Pojava šumskih požara je uobičajena karakteristika u obalnim regijama, u skladu s uvjetima koje su stvorili priroda i čovjek. U tim područjima, primarna funkcija šuma je ekološka, a sekundarna socijalna, te je najmanje važna gospodarska, tj. iskorištavanje drvne građe. Zbog toga, upravljanje šumama nije moguće bez državnih intervencija. Velikim dijelom upravljanje šumama je usredotočeno na zaštitu od gubljenja zemljanog pokrova, drvene građe, propadanja poljoprivrednog tla, uništavanja infrastrukture i objekata za stanovanje, te također gubitka rekreativnih i krajobraznih vrijednosti, te ostalog. Osim toga, saniranje posljedica šumskih požara je veliki teret za državni proračun kao i privatni sektor.

Treba naglasiti kako se više od 60% šumskih požara dogodilo na napuštenim poljoprivrednim zemljištima zbog prirodnog slijeda drvnih vrsta, te na neuređenim i nepristupačnim privatnim šumskim područjima, pogodnim za širenje požara i onemogućavanje gašenja. Također, najveći broj šumskih požara se još uvijek događa na područjima koja su već ranije bila zahvaćena požarom; mnogo je staništa uništeno nakon što su se tek nedavno prirodnim putem obnovila ili ih je obnovio čovjek. Trendu porasta područja zahvaćenih požarima pridonosi činjenica kako je oko 30% okupiranih područja, napuštenih nakon rata, zaraslo u teško pristupačno šumsko raslinje i šumu. Ta područja predstavljaju najveći problem za zaštitu od požara, posebno zbog mina.

Kad se uzmu u obzir uvjeti i lokacija površina privatnih šuma u usporedbi s državnim šumama, šume u privatnom vlasništvu su u puno većoj opasnosti.

Zakoni o zaštiti od požara su: Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93, 33/05, vidi str.318), te Pravilnik o zaštiti od šumskih požara (NN 26/03). U skladu sa spomenutim propisima, vlasnici i korisnici koji su bave svim aspektima otvorenih prostora su obvezni održavati ‘sve šumske ceste i putove u stanju koje omogućava pristup vatrogasnim vozilima.’ S druge strane, sve pravne osobe odgovorne za upravljanje državnim šumama i jedinice lokalne uprave koje upravljaju vlasništvom vlasnika šuma su obvezne izraditi Plan zaštite od požara.

Državna tijela nadležna za nadzor mjera za sprečavanje požara su Ministarstvo unutarnjih poslova – protupožarni inspektori i MPRRR-a - šumski inspektori.



24

Financijski je najskuplja i najzahtjevnija preventivna mjera obveza izgradnje i održavanja potrebne mreže protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta – višenamjenskih cesta. U skladu sa Zakonom, zaštita od požara u privatnim šumama spada pod odgovornost lokalnih i regionalnih vlasti, koje obično nemaju dovoljno sredstava za sve mjere koje treba provesti.

Na temelju statističkog prosjeka područja zahvaćenog požarima od 45 ha po požaru u Hrvatskoj (1992 – 2005), što je znatno iznad prosjeka mediteranskih zemalja (prosječne brojke su, npr. u Italiji - 9 ha po požaru, Španjolskoj - 9 ha po požaru, Portugalu - 5 ha po požaru, u skladu s UNECE5 podacima za razdoblje od 1991. do 2001.), očito je kako treba modernizirati sustav zaštite od požara. Glavni je razlog što su tako velika područja zahvaćena požarima nepristupačnost i težak teren, odnosno, nedovoljan broj protupožarnih prosjeka i cesta. Svi ti čimbenici traže brzu i učinkovitu akciju.

Najveći broj požara, te najveću potrebu za gradnjom protupožarnih cesta s elementima šumske ceste – višenamjenske ceste, imaju razina I i razina II područja opasnosti od požara, obalna područja i otoci. No, zbog zanemarenih i nepristupačnih terena ugrožene su i kontinentalne šume. Uz kultivaciju šuma i lakšom dostupnošću putem izgradnje cesta kao rezultata upravljanja šumom (pretvaranja degradiranih oblika šuma u vrijedne šume visoke kvalitete s gospodarskog stajališta), smanjit će se ugroženost od požara.

U Nacionalnoj šumskoj politici i strategiji, najvažnijem dokumentu hrvatskog šumarstva, jedna od primarnih mjera je provedba mjera potpore za zaštitu od požara i civilnu zaštitu. U tu svrhu, Republika Hrvatska godišnje ulaže značajna sredstva za zaštitu od požara u šumama. Hrvatske Šume d.o.o, Zagreb, godišnje ulažu više od 13,66 milijuna EUR za provedbu mjera zaštite od požara u državnim šumama.

Kako se navodi u dodatku 12.18, više od dvije trećine ruralnih domaćinstava nije spojeno na središnji sustav grijanja. Ulaganja u termoelektrane, koje koriste biomasu kao izvor energije, će poboljšati situaciju, a povećanje upotrebe biomase kao izvora energije je definiran strateškim aktivnostima Nacionalne šumske politike i strategije. Jedan od prioriteta je korištenje organskog poljoprivrednog i šumskog otpada kao izvora grijanja, čime bi se značajno poboljšali životni uvjeti ruralnog stanovništva, kao i učinak na okoliš. Ulaganja u toplane kako bi se poboljšali životni uvjeti i infrastruktura u ruralnim područjima također je jedan od ciljeva ROP-a u Hrvatskoj.

2.2.7. Ruralni turizam Ruralni turizam je spektar aktivnosti, usluga i dodatnih pogodnosti koje organizira ruralno stanovništvo uglavnom u poljoprivrednim kućanstvima kako bi privuklo turiste u svoje područje, te ostvarilo dodatni izvor prihoda. Službene statistike poznaju samo koncept kontinentalnog turizma, a vidi se kako su u sveukupnoj turističkoj djelatnosti Republike Hrvatske u 2006, kontinentalne županije (bez Grada Zagreba ) sudjelovale s 5,2 % dolazaka i 2,2 % noćenja. (Izvor MMTPR 2007.)

Ruralno područje, kao temeljni resurs za razvoj ruralnog turizma, predstavlja ogromni potencijal za zadovoljavanje potreba urbanog stanovništva za mirom i prostorom za rekreaciju na otvorenom. Ruralni turizam uključuje posjete nacionalnim parkovima i parkovima prirode, te ostaloj baštini u ruralnom prostoru, panoramske vožnje, uživanje u ruralnom krajoliku i boravak na poljoprivrednim gospodarstvima.

Turizam na poljoprivrednim gospodarstvima je dobro definirani segment ruralnog turizma, koji omogućava poljoprivrednicima proširenje njihovih gospodarskih

5 Gospodarska komisija Ujedinjenih Naroda za Europu



25

djelatnosti, te omogućava veću dodanu vrijednost krajnjim poljoprivrednim prehrambenim proizvodima.

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06) i Pravilnikom o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu (NN 48/95, 47/97, 35/96, 25/99, 29/00, 196/03) je regulirano pružanje ugostiteljskih usluga na seljačkom domaćinstvu. Također, Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07) regulira pružanje turističkih usluga u takvim domaćinstvima. Broj registriranih turističkih domaćinstava u Hrvatskoj je u porastu i stalno se razvija u posljednjih deset godina, otkad se vodi upisnik.

Zakon regulira vrste turističkih usluga u seljačkom turizmu poput iznajmljivanja konja za jahanje, foto safarija, branje plodina, berbe voća i povrća, ubiranja ljetine, te ostale usluge u seljačkim domaćinstvima.

U skladu s podacima iz ožujka 2007, (izvor HGK) u Republici Hrvatskoj su registrirana ukupno 352 seljačka domaćinstva za djelatnost seljačkog turizma (TSOG) s ukupnim brojem od samo 886 kreveta. Od ukupnog registriranih TSOG 288 ili 81 % njih nudi usluge prehrane, dok 207 ili 59 % ima kušaonice (vina, rakije, i dr.).

Tablica 2-8: Podjela turističkih seljačkih obiteljskih gospodarstava TSOG, broj kreveta i ponuda prema županijama (2007)

Županija

Broj turističkih seljačkih

obiteljskih gospodarstava

(TSOG)

Broj kreveta u TSOG

Usluge prehrane

Kušaonice vina i rakije

Bjelovarsko-Bilogorska 2 16 2 2

Brodsko-Posavska 0 0 0 0

Dubrovačko-Neretvanska 70 23 70 70

Istarska 64 253 47 35

Karlovačka 0 0 0 0

Koprivničko-Križevačka 6 22 5 3

Krapinsko-Zagorska 7 20 6 6

Ličko-Senjska 0 0 0 0

Međimurska 8 10 8 8

Osječko-Baranjska 56 192 47 3

Požeško-Slavonska 0 0 0 0

Primorsko-Goranska 0 0 0 0

Sisačko-Moslavačka 8 27 7 3

Splitsko-Dalmatinska 31 12 31 16

Šibensko-Kninska 21 16 21 21

Varaždinska 6 6 3 5

Virovitičko-Podravska 0 0 0 0

Vukovarsko-Srijemska 2 0 2 2

Zadarska 41 248 11 10

Zagrebačka 30 41 28 23

Ukupno 352 886 288 207 Izvor HGK, 2007



26

Prema podacima Gospodarskog odjela ureda državne uprave prema županijama, 6 županija nema registrirane TSOG: Brodsko-Posavska, Karlovačka, Ličko-Senjska, Požeško-Slavonska, Primorsko-Goranska i Virovitičko-Podravska.

Statističko promatranje ovog segmenta je na početku, pa se ne može uzeti u obzir kao referenca. Državni zavod za statistiku prati kretanje turista u “poljoprivrednim gospodarstvima“ tek od 2004, u skladu s definicijama iz propisa koji reguliraju pitanja vezana za seljačka domaćinstva.

Ruralni turizam je djelatnost usko povezana s poljoprivrednom proizvodnjom, ruralnim okolišem i ruralnim načinom života. Kao što je vrsta turizma, on pokazuje – na najbolji mogući način, tradicionalni način života i okruženje. Osim toga, izravno povezuje kulturnu i povijesnu tradiciju sa svakodnevnim životom. Ruralni turizam se ne temelji samo na tradiciji, već je i zanimljiv i jedinstven, zbog rastuće vrijednosti odredišta, uglavnom kroz ruralnu gostoljubivost, te izvornost proizvoda. Aktivnosti koje se svaki dan događaju u ruralnim područjima nisu isključivo usredotočene na turiste – koji su gosti, već i druge značajke poput lokacije smještaja i dobre vrijednosti za novac. Za posjetitelje, ruralni turizam nudi nešto drugačije od uobičajenih modela turizma, te u njemu turisti nalaze kvalitetno provedeno slobodno vrijeme u ruralnom okolišu s njegovim prirodnim i kulturnim karakteristikama.

Što se tiče različitih trendova u ruralnom turizmu, očito je, kako postoji veliki spektar mogućnosti za razvoj ovog segmenta. Kao prvo, u odnosu na uobičajene aktivnosti, koje se mogu razviti i ponuditi u Republici Hrvatskoj potencijalnim gostima, postoji i povezanost s obrazovanjem i usavršavanjem, odmorom, rekreacijom ili pustolovinom. Neke od ovih aktivnosti su vezane za određeno doba godine (sezonalnost), druge su vrlo pogodne za razvoj i produženje sezone, neke mogu biti gotove za nekoliko sati, a druge zahtijevaju dan, dva ili čak i više. Određene su krajolikom koji ih okružuje (turizam blizak prirodi – vožnja biciklom, hodanje, jahanje, lov, ribolov, vožnja kanuom, itd.), pustolovni turizam (rafting ili kajak na divljim vodama, penjanje, brdski biciklizam, paragliding), obrazovni turizam (otkrivanje lokalne gastronomije i vina, izrada lokalnih suvenira, glazba, slikanje, učenje jezika, otkrivanje povijesti i baštine, itd.), kulturnog turizma (festivali i događaji, glazba, kazalište, otkrivanje običaja života na selu, kuhinje, kušanje lokalnih specijaliteta) kao i druge vrste selektivnog oblika turizma, koji se može razviti kao individualni segment ili dodatak postojećim turističkim proizvodima u ruralnim područjima. Relativno točni podaci na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini postoje samo za poljoprivredni turizam koji se odnosi na broj seljačkih domaćinstava ili obiteljskih gospodarstava, gdje domaćini nude usluge u skladu sa Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. U razdoblju od 2000 - 2005 registrirane jedinice seljačkog turizma su se više nego udvostručile (vidi Tablica 2-9).

Tablica 2-9: Razvoj jedinica seljačkog turizma (ST) (2000 – 2007) Godina Br, ST

2000 151 2001 175 2002 269 2004 254 2005 310 2007 352

Izvor MPRRR, MMTPR, HGK (2007)

Očekivana rješenja za uklanjanje uočenih nedostataka ruralnog razvoja seljačkog turizma u Hrvatskoj:

o Potpora izgradnji adekvatne komunalne infrastrukture svih sadržaja kao preduvjet za razvoj turizma u ruralnim područjima.

o Potpora svim programima i sadržajima, te obrazovnim sadržajima, stjecanju znanja i iskustva za vođenje i vršenje aktivnosti ruralnog turizma na poljoprivrednim domaćinstvima.



27

o Potpora za gradnju, rekonstrukciju i opremanje smještaja na poljoprivrednim domaćinstvima

o Potpora tradicijskim zanatima, tj. revitalizacija trenutnih i otvaranje novih poduzetničkih inicijativa.

o Potpora inicijativama izravne prodaje, tj. opremanja prostora za prodaju na domaćinstvu

o Potpora za gradnju/opremanje tematskih staza u obliku šetnica, biciklističkih staza, jahačkih staza, vodenih putova, itd.

o Potpora marketinškim aktivnostima o Ruralno restrukturiranje (izgradnja i obnova novog središnjeg ambijenta) o Potpora vezana za ekološku proizvodnju i ponudu na TSD

2.2.8. Ruralne organizacije i planiranje lokalnog razvoja

2.2.8.1. Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj U Hrvatskoj su se organizacije civilnog društva razvile naročito kao posljedica rata (1991 – 1995) djelovanjem humanitarnih i mirovnih organizacija.

„Nacionalnu strategiju stvaranja potencijalnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2006 - 2011“ je usvojila Vlada RH 12. srpnja 2006, a daje osnovne smjernice koje se žele postići do 2011, kako bi se unaprijedio postojeći i stvorio novi pravni, financijski i institucionalni sustav potpore razvoju civilnoga društva, te stvorilo poticajno okruženje za daljnji razvoj civilnoga društva u Republici Hrvatskoj.

Vlada RH je usvojila Operativni plan za provedbu Nacionalne strategije 1. veljače 2007.

Kako je prikazano u dodatku 12.22, Tablica 12-23, 31.209 udruge, 100 ustanova i 1 zaklada su registrirani u 2006.

U skladu s Programom suradnje između Vlade RH i sektora nevladinih udruga, usvojenom 4. siječnja 2001, potpisano je otprilike 15 povelja o suradnjama između gradova, županija i organizacija civilnog društva koje na tom polju djeluju kako bi se utvrdio hrvatski model odnosa između vlade i civilnoga društva.

Ured za udruge (1988), Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva (2003) kao i Savjet za razvoj civilnoga društva koji je osnovala Vlada, podupiru razvoj civilnoga društva i međusektorske suradnje.

Ured za udruge uglavnom predlaže nove pravne okvire za aktivnosti nevladinog i neprofitnog sektora Republike Hrvatske, te prati provedbu usvojenih prijedloga Programa suradnje.

Savjet za razvoj civilnoga društva, savjetodavno i stručno tijelo Vlade RH, prati, analizira i ocjenjuje provedbu Programa suradnje.

Zaklada podupire razvoj civilnoga društva u Hrvatskoj. Ona pruža stručno znanje i financijsku potporu programima koji potiču održivost neprofitnog sektora, međusektorske suradnje, civilnih inicijativa, filantropije i volonterstva, te poboljšava demokratske ustanove društva.

Ured za udruge je u razdoblju od 1998. do 2003. na temelju Programa dodjele financijske potpore udrugama financirao ukupno 1997 projekata i programa udruga u ukupnom iznosu od 14.389.199 EUR putem javnih natječaja i sustavnog praćenja provedbe financiranih projekata i programa udruga. Vrsta financiranih projekata obuhvaća različite vrste udruga i njihove glave skupne aktivnosti.



28

Nakon neuravnoteženog razvoja dijelova Hrvatske, općenito se može reći kako postoji nejednakost u razvoju civilnoga društva u pojedinim područjima. Gospodarski razvoj određenog područja zasigurno utječe na razvoj civilnog društva, no ne pozitivno.

Trenutno ne postoji sveobuhvatni, strateški određeni, operativni sustav koji bi omogućio sudjelovanje organizacija civilnog društva kao ravnopravnih partnera i pridonio razvoju lokalnih sredina i regija. To se isto tako odnosi na sustav financiranja i sustav donošenja odluka i razvoja upravljanja.

Iz gore navedenog vidi se kako je potreban pristup za održivi razvoj svih hrvatskih područja (županija), u kojem će sve zainteresirane strane preuzeti odgovornost i zajednički pridonijeti društveno – gospodarskom razvoju.

2.2.8.2. Iskustva poput Leadera u Hrvatskoj Sudjelovanje lokalnog stanovništva i zainteresiranih skupina u kreiranju politike je još uvijek relativno slabo razvijeno u Hrvatskoj. Kako bi se osigurao napredak i prosperitet lokalnih inicijativa, od velike je važnosti potpora i jačanje lokalnih zajednica. Osim doprinosa sprečavanju ili ograničenju depopulacije ruralnih područja i povećanju kvalitete i atraktivnosti lokalnih ruralnih zajednica, također će pridonijeti izgradnji socijalnog i ljudskog kapaciteta u ruralnim aktivnostima. Aktivnosti koje vrše lokalne zajednice pridonose provedbi takozvanog “načela samouprave”, koje ukazuje na odgovornosti i odluke prenesene na lokalnu razinu.

Točna razina kapaciteta ljudskih potencijala na lokalnoj razini nije mjerena i zato je teško utvrditi polaznu osnovu za trenutnu situaciju.

Međutim, još uvijek postoji velika potreba za jačanjem lokalne uprave i demokracije u ruralnim područjima uključujući izgradnju povjerenja i partnerstva između županija, općina i lokalnih zajednica, privatnog sektora kao i civilnoga društva (žene, mladi ljudi, itd. koji imaju važnu ulogu u budućim LAG-ovima, te razvoju lokalnih strategija razvoja). Zato su iznimno potrebni vrijeme i resursi za izgradnju potrebnih kapaciteta u obliku usavršavanja i izobrazbe, kao i za bolju suradnju i povjerenje među ključnim sudionicima. Drugi izazov je osiguranje kvalitete programa izobrazbe i usavršavanja kao i učinkovitiji rad administracije.

Glavni izazov s kojim su suočene hrvatske vlasti, uključujući MPRRR, se odnose na način motiviranja ruralnog stanovništva da se pridruži projektima i lokalnom partnerstvu. Organizacijski stupanj socijalnog civilnog društva u Hrvatskoj je nizak u usporedbi s državama članicama EU. Uobičajeno iskustvo hrvatskih zainteresiranih skupina govori kako je motivacija od osnovne važnosti i kako je važno naglasiti početnu fazu uspostavljanja LAG-ova6, ne samo u smislu informiranja o potencijalima s Leaderom, već i potporom procesu identifikacije i uspostavljanja LAG-ova.

Iskustva iz pripreme ‘ROP-a’ i drugih inicijativa gore opisanih smatraju se važnima i korisnima u osiguranju uspješne provedbe Leader pristupa u Hrvatskoj, te suočavanju s izazovima niske razine obrazovanja, migracije iz ruralnih područja u gradove, male zarade i visoke stope nezaposlenosti što sve karakterizira ruralna područja. To su pitanja koja se ne mogu riješiti samo primjenom Leader pristupa, već im treba pristupiti na više načina. Leader se međutim smatra iznimno važnim i korisnim alatom zbog pristupa odozdo prema gore kojim se osigurava zadovoljavanje lokalnih potreba i zahtjeva u lokalnom kontekstu. Izabrana strategija za IPARD razdoblje služi kako bi se usredotočilo na ograničene dostupne resurse za uspostavljanje LAG-ova, kao i pripremu provedbe lokalnih razvojnih strategija izgradnjom kapaciteta i resursa na lokalnoj razini putem usavršavanja, radionica, informacija i promotivnih aktivnosti.

6 LAG – Lokalna akcijska grupa



29

Radnje koje se odnose na razvoj civilnog društva (vidi poglavlje 2.2.8.1) također će pridonijeti aktivnostima vezanim za LEADER.

2.3. ANALIZA SITUACIJE U

POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU, ŠUMARSTVU I PREHRAMBENOJ

INDUSTRIJI

2.3.1. Strukturni pokazatelji za sektor poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

Sektor poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ima važnu gospodarsku ulogu u Hrvatskoj. Ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje se povećala za 17% od 2000. (1.496 milijuna EUR) do 2005. (1.800 milijuna EUR), a njen udio u ukupnom BDP se smanjio s 7,37% na 5,75% (vidi Tablica 2-10).

Poljoprivredna proizvodnja zajedno sa sektorom šumarstva i ribarstva u 2001. iznosila je 1.670 milijuna EUR – prosječno 197 milijuna više nego u 2000. godini. Udio navedenih sektora u ukupnom BDP-u 2001. je bio 7,54%, pokazujući dakle neznatno povećanje u usporedbi s 2000. U 2002. došlo je do znatnog porasta u ukupnom iznosu poljoprivredne proizvodnje od 1.793 milijuna EUR, no udio u ukupnom BDP-u se smanjio za 2,8% na 7,33%. 2003. godine došlo je do povećanja u ukupnoj proizvodnji od 5,69% u usporedbi s 2002. i također smanjenja u ukupnom udjelu BDP-a na 5,99% zbog posljedica dugotrajne suše 2003. godine. U slijedeće tri godine došlo je do porasta u iznosu cjelokupne proizvodnje i smanjenju u ukupnom BDP-u pokazujući kako cijelo gospodarstvo napreduje puno brže od poljoprivrede.

Tablica 2-10: Udio poljoprivrednih sektora u bruto domaćem proizvodu (2000-2005) Opis 2000 2001 2002 2003 2004 2005

Ukupni BDP (milijun EUR) 19.989 22.173 24.457 26.246 28.376 30.950

Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo (milijun EUR)

1.473 1.670 1.793 1.571 1.678 1.780

Udio u BDP-u 7,37% 7,54% 7,33% 5,99% 5,91% 5,75%

Indeks (2000 = 100) 100 111 118 106 112 117

Promjena % 11,05% 6,50% -10,63% 5,93% 4,70%

Omjer valute (HRK/EUR) 7,63 7,47 7,41 7,56 7,50 7,40

Izvor: DZS, 2006

Sektori poljoprivrede i ribarstva imaju važnu ulogu na tržištu rada, a i dobar su izvor samozapošljavanja.

Prema podacima dobivenim iz DZS-a, za razdoblje od 2000. do 2005, u prosjeku je bilo 1.371.000 zaposlenih osoba, od kojih je 93.857 bilo zaposleno u poljoprivrednom i ribarskom sektoru ili su bili vlasnici tvrtki. Udio zaposlenih osoba u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu u ukupnoj stopi zaposlenih bio je 5,72%. U odnosu na prethodne godine stopa zaposlenosti u gore navedenim gospodarskim aktivnostima se smanjuje (od 2000. smanjenje je u prosjeku 0,75% godišnje). Broj pojedinačnih poljoprivrednika prikazan u tablici Tablica 2-11 obuhvaća i one poljoprivrednike koji su upisani u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.



30

Očit je porast u broju osoba zaposlenih u obrtničkim djelatnostima u poljoprivredi, lovu i šumarstvu (993 osobe u 2000. do 2.824 osoba u 2005. godini). Porast od 285% (2000.–2005.) može se objasniti provedbom Nacionalnog programa za potporu poticanju malog i srednjeg poduzetništva (vidi poglavlje 0.). Također, broj pojedinačnih poljoprivrednika koji je bio vrlo visok 2000. godine kada je iznosio 83.196 osoba, smanjio se godišnje za otprilike 7,5% i dosegao 62.868 osoba (24,3% 2000 – 2004).

Tablica 2-11: Struktura zapošljavanja u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (2000 – 2005) 2000 2001 2002 2003 2004 2005

UKUPNO ZAPOSLENIH 1.340.958 1.348.308 1.359.016 1.350.245 1.409.634 1.420.574

Poljoprivreda, lov i šumarstvo

30.900 30.400 29.300 29.395 29.396 27.522

% 2,3 2,25 2,16 2,18 2,09 1,94

Ribarstvo 1.100 1.200 1.400 1.581 1.581 1.442

Oso

be

zaposl

ene

u

posl

ovn

im s

ubje

ktim

a

% 0,08 0,09 0,1 0,12 0,11 0,1

Poljoprivreda, lov i šumarstvo

993 1.294 2.024 2.340 2.340 2.824

% 0,07 0,1 0,15 0,17 0,17 0,2

Ribarstvo 2.449 2.577 2.773 2.862 2.862 2.900

Oso

be

zaposl

ene

u

obrt

u

% 0,18 0,19 0,2 0,21 0,2 0,2

Poljoprivrednici 83.196 75.772 70.171 ND 62.868 ND

Oso

be

s akt

ivnom

polic

om

osi

gura

nja

u

Hrv

atsk

om

za

vodu

za

mirovi

nsk

o o

sigura

nje

% 6,2 5,62 5,16 ND 4,66 ND

UKUPNI BROJ ZAPOSLENIKA U POLJOPRIVREDI, ŠUMARSTVU I RIBARSTVU

118.638 111.243 105.668

36.1787 99.047 34.6888

% 8,85 8,25 7,78 ND 7,03 ND9

Izvor: DZS 2005, Nacionalni program potpore poticanju malog i srednjeg poduzetništva: MPRRR 2006

Kad pogledamo spolnu strukturu zaposlenika Tablica 2-12, očito je kako je porastao broj žena zaposlenih u poljoprivredi kao i ukupno zaposlenih. U prvoj polovini 2002.

7 Bez pojedinačnih poljoprivrednika

8 Isto

9 ND – nije dostupno



31

godine od svih aktivnih žena 15,26% bilo je zaposleno u poljoprivredi i to je bilo malo manje od udjela muškaraca u ukupnom broju u kojem je bilo 134.000 muškaraca zaposlenih u poljoprivredi i 103.000 žena. Slijedeće godine došlo je do primjetnog trenda povećanja udjela žena zaposlenih u ovom sektoru i također smanjenje u broju zaposlenih muškaraca.

Tablica 2-12: Aktivne osobe i zaposlenost u poljoprivredi prema spolu

Ukupno aktivni Ukupno zaposleni Zaposlenost u poljoprivredi10

Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene

% 84,9 86,6 82,62 15,52 15,9 15,26 2002/I

Ukupno 1.792 976 817 1.521 845 675 236 134 103

% 85,6 86,6 84,12 14,94 15 14,84 2002/II

Ukupno 1.792 969 825 1.533 839 694 229 126 103

% 85,9 87,2 84,26 16,84 16,2 17,65 2003/I

Ukupno 1.791 984 807 1.538 858 680 259 139 120

% 85,6 86,7 84,29 16,81 16,1 17,63 2003/II

Ukupno 1.793 972 821 1.535 843 692 258 136 122

% 86,2 87,6 84,62 N.P. N.P. N.P. 2004/I

Ukupno 1.836 1.004 832 1.583 879 704 N.P. N.P. N.P.

% 86,2 60,2 84,02 N.P. N.P. N.P. 2004/II

Ukupno 1.789 969 820 1.542 583 689 N.P. N.P. N.P.

Izvor: DZS, Popis radne snage

Između 2000. i 2005. došlo je do značajnog porasta od 21% u prosječnoj plaći u poljoprivrednom sektoru, zahvaljujući rastu ukupnog nacionalnog gospodarstva i BDP-a. Kako je prikazano u Tablica 2-13, usporedba prosječne plaće u ovom sektoru s prosječnom plaćom na državnoj razini za 2005. godinu pokazuje kako su plaće u poljoprivredi, lovu, šumarstvu i ribarstvu niže (15,11% za poljoprivredu i šumarstvo i 23,45% za ribarstvo). Promatrajući sve godine zaostajanje plaća je u porastu.

Tablica 2-13: Prosječna plaća u poslovnim subjektima u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, 2000 - 2005 (u EUR)

GODINA 2000 2001 2002 2003 2004 2005

Prosječni prihod (neto), svi sektori (EUR)

454 483 508 538 570 598

Poljoprivreda, lov, šumarstvo (EUR)

419 413 441 451 482 507

Prosj

ečni pri

hod (

net

o)

uprim

arnom

se

ktoru

(HRK)

Povećanje/smanjenje (2000), %

- -1,37 5,42 7,73 15,17 21,21

10 Uključujući poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo prema NKD



32

Usporedba sa svim sektorima %

-7,85 -14,63 -13,15 -16,19 -15,41 -15,11

Ribarstvo (EUR) 296 339 360 403 417 458

Povećanje/smanjenje (2000), %

- 14,62 21,54 35,93 40,91 54,52

Usporedba sa svim sektorima %

-34,82 -29,82 -29,17 -25,2 -26,79 -23,45

Izvor: DZS, 2006; Obrada: MPRRR

Za proizvodno-potrošačku bilancu koja se odnosi na primarne poljoprivredne proizvode, standardna metodologija izračuna FAO-a se koristi kao temelj izračuna ukupne tržišne potrošnje, samodostatnosti za određene poljoprivredne proizvode i hrane za životinje. Ocjena samodostatnosti je u svijetu općenito pokazatelj razine u kojoj domaća proizvodnja zadovoljava potrebe nacionalnog tržišta.

Analiza samodostatnosti pokazuje nedostatke važnih poljoprivrednih proizvoda, posebno u slučaju janjetine, svinjetine, govedine, mlijeka, voća i povrća. Višak postoji kod pšenice, šećera, kukuruza, vina i jaja.

Tablica 2-14: Samodostatnost odabranih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u postocima (2001 - 2003)

Proizvod 2001 2002 2003 2001-2003

Pšenica 140 124 126 130

Šećer 112 117 87 105

Kukuruz 92 106 106 101

Vino 101 102 100 101

Jaja 100 100 100 100

Perad 99 99 100 99

Krumpir 96 100 85 94

Povrće 90 91 85 89

Mlijeko 83 87 80 83

Svinjetina 83 80 82 82

Janjetina 79 75 79 78

Ječam 81 79 67 76

Govedina 83 71 68 74

Maslinovo ulje 74 85 60 73

Biljno ulje 73 60 69 67

Riba 71 61 59 64

Kontinentalno voće 63 61 65 63

Egzotično voće 24 20 14 19

Izvor: DZS, 2004.



33

U posljednjih 14 godina postojalo je nekoliko jasno odvojenih razdoblja što se tiče trgovine u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji:

1. Prvo razdoblje od 1993. do 1997. s porastom (111%) u trgovačkoj bilanci, u slučaju uvoza, ali i kod izvoza (85%);

2. Drugo razdoblje od 1997. do 2000. gdje je bilo smanjenje u izvozu za 30% i uvozu za 44%

3. Treće razdoblje od 2000. do 2005. gdje je ponovo došlo do porasta (71%) ponovo u trgovačkoj bilanci, u slučaju uvoza, no i u slučaju izvoza (57%).

Tablica 2-15: Uvozno-izvozna bilanca u poljoprivredi (1991 - 2004) u tisućama dolara Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo

Ukupno u Republici Hrvatskoj Udio u % Godina

Izvoz Uvoz Bilanca Izvoz Uvoz Bilanca Izvoz Uvoz

1991 294.759 447.231 -152.472

3.292.113 3.828.253 -536.140 8,95 11,68

1992 605.800 589.412 16.388 4.597.492 4.460.729 136.763 13,17 13,21

1993 492.998 443.031 49.967 3.910.316 4.658.362 -748.046 12,61 9,51

1994 490.920 615.420 -124.500

4.402.811 5.529.895 -1.127.084

11,15 11,13

1995 529.426 952.408 -422.982

4.517.252 7.351.513 -2.834.261

11,72 12,96

1996 547.280 946.098 -398.818

4.643.485 7.783.829 -3.140.344

11,79 12,15

1997 552.200 1.029.507 -477.307

3.981.325 9.101.494 -5.120.169

13,87 11,31

1998 536.087 864.207 -328.120

4.517.189 8.275.582 -3.758.393

11,87 10,44

1999 431.141 706.234 -275.093

4.302.498 7.798.641 -3.496.143

10,02 9,06

2000 422.875 710.393 -287.518

4.431.597 7.886.512 -3.454.915

9,54 9,01

2001 486.681 870.419 -383.738

4.665.908 9.147.130 -4.481.222

10,43 9,52

2002 579.547 1.035.255 -455.708

4.903.584 10.772.045 -5.868.461

11,82 9,61

2003 789.745 1.289.854 -500.109

6.164.100 14.198.000 -8.034.000

12,81 9,08

2004 765.550 1.492.330 -726.780

8.022.452 16.583.152 -8.560.700

9,54 8,99

Izvor: DZS, 2005

Od 1994. Hrvatska je neto uvoznik poljoprivrednih proizvoda. Slika gospodarskih odnosa se znatno promijenila u posljednjih nekoliko godina zbog brojnih potpisanih sporazuma o slobodnoj trgovini. Kao rezultat takve liberalizacije, vrijednost hrvatskih izvezenih proizvoda je u stalnom porastu, a struktura izvoznih tržišta se također mijenja. Najvažnija izvozna odredišta su države bivše Jugoslavije, posebno Bosna i Hercegovina, zemlje članice EU i Japan (izvoz tune od 1997.), dok su slijedeće najvažnije zemlje za uvoz: Italija, Njemačka, Austrija, Mađarska i Brazil. Tradicionalno, najvažniji izvozni proizvodi su cigarete, riba, čokolada i šećer, dok su



34

najvažniji uvozni proizvodi govedina, riba, svinjetina, kruh, tijesto i kolači, te hrana za životinje.

2.3.2. Strukturni pokazatelji za prehrambenu industriju

Prehrambena industrija ima važnu ulogu u gospodarstvu i na tržištu rada. Udio prerađivačke industrije u ukupnom BDP-u (vidi Tablica 2-16) je stalno iznad 15%, no pokazuje određeno smanjenje (sa 17,59% u 2000. na 15,61% u 2004). Iako se udio smanjuje, ukupna proizvodnja zajedno s duhanskom proizvodnjom se povećala s 3.665 milijuna EUR na 4.538 milijuna EUR u 2004. Prehrambena industrija zajedno s duhanskom proizvodnjom je integralni dio prerađivačke industrije i općenito pokazuju slične trendove kako raste ukupna vrijednost proizvodnje (2.298 milijuna EUR u 2000. do 2.686 milijuna EUR u 2004.) no udio u BDP-u se smanjuje i u 2004. je bio 9,24%.

Tablica 2-16: Prerađivačka industrija i udio u BDP-u (2000 - 200411) 2000 2001 2002 2003 2004

BDP (milijuni EUR) 21.836 22.628 24.758 27.107 29.075

Prerađivačka industrija (milijuni EUR) 3.665 3.759 4.165 4.257 4.538

- Udio u BDP-u (%) 17,59 17,50 16,82 15,70 15,61

Proizvodnja hrane i pića (milijuni EUR) 657 703 751 813 848

- Udio u BDP-u (%) 3,15 3,11 3,03 3,00 2,92

Proizvodnja duhanskih proizvoda (milijuni EUR)

96 98 96 101 119

- Udio u BDP-u (%) 0,04 0,04 0,03 0,03 0,04

Ukupno poljoprivredna, prehrambena i duhanska industrija (milijuni EUR)

2.298 2.507 2.663 2.538 2.686

- Udio u BDP-u (%) 10,98 11,08 10,76 9,36 9,24

Izvor: DZS, 2006; Obrada MPRRR 2006

U 2000. godini prosječna plaća u prehrambenoj i industriji pića je bila 2,16% ispod državnog prosjeka kako je prikazano u

Tablica 2-17, no slijedećih godina one su porasle i 2003. godine su iznosile 1,2% iznad prosjeka. Prerađivačka industrija općenito je oko 10% ispod hrvatske prosječne plaće.

Tablica 2-17: Prosječne plaće u prerađivačkoj industriji (2000-2005) 2000 2001 2002 2003 2004 2005

Prerađivačka industrija (D) (EUR) N.D ND 457 486 507 537

Razlika u odnosu na prosjek u Hrvatskoj (%)

ND ND -10,05 -9,62 -11,07 -10,10

Proizvodnja hrane i pića (EUR) 445 486 514 545 ND ND

Razlika u odnosu na hrvatski prosjek (%)

-2,16 0,48 1,10 1,19 ND ND

Prosječna plaća u Hrvatskoj (EUR) 454 484 508 538 570 598

Izvor: DZS, 2006.

11 Nema dostupnih podataka za godinu 2005



35

Prema podacima dobivenim od DZS-a broj zaposlenih u 2004. godini u industriji hrane i pića iznosio je ukupno 46.272 osoba. Najveći udio tvrtki i zaposlenih osoba bio je u sektoru proizvodnje mesa i mesnih prerađevina, preradi i konzerviranju, u proizvodnji ostalih prehrambenih proizvoda, te u industriji proizvodnje pića. Ukupni prihodi od hrane, pića i duhanske industrije u 2004. su bili 3,12 milijarde EUR. Udio hrane, pića i duhanske industrije u 2003. su činili 3,43% ukupne vrijednosti BDP-a, odnosno 889,5 milijuna EUR.

Tablica 2-18: Broj zaposlenih u industriji prerade hrane i pića (2001 – 2004) (pravne osobe) 2001 2002 2003 2004

Proizvodnja hrane i pića 45.003 45.203 45.003 46.272

Izvor: DZS, 2006

Hrvatska prerađivačka industrija obuhvaća 82,5% ukupne industrije. Najvažnija grana prerađivačke industrije su proizvodnja hrane, pića i duhana s 22,9%. Proizvodnja hrane, pića i duhana ima najveći broj zaposlenika u usporedbi s drugim granama prerađivačke industrije, no činjenica kako ima najveće ukupno bruto dohotke je od velike važnosti.

Tablica 2-19: Indeks fizičkog volumena industrijske proizvodnje (2002 - 2005)

2000 = 100 Indeks proizvodnje

2002 2003 2004 2005 2005/2004

UKUPNO (C, D i E)12 117,7 116,3 120,6 126,8 105,1

Prerađivačka industrija 111,9 116,8 121,6 129,5 106,4

Proizvodnja hrane i pića 113,0 118,8 122,0 130,4 106,8

Proizvodnja duhanskih proizvoda 109,5 114,1 119,1 113,6 95,3

Proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda 94,7 90,3 74,3 69,8 93,9

Proizvodnja kože i kožnih proizvoda 92,0 84,6 83,0 75,8 91,3

Proizvodnja drva i drvnih prerađevina 97,0 95,0 104,8 110,4 105,7

Izvor: DZS, 2006

U cjelokupnoj industriji u 2005. godini očit je porast u usporedbi s 2004. godinom, ukupno do 5,1%. U prerađivačkoj industriji porast je bio od 6,4% u usporedbi s godinom 2004. – porast u proizvodnji hrane i pića od ukupno 6,8% u 2005. godini, a iste godine došlo je do smanjenja u proizvodnji duhanskih proizvoda od 4,7%.

Analiza skupina proizvoda pokazuje slijedeći razvoj:

• Porast od 28,52% u promatranom razdoblju je postignut u proizvodnji, preradi i konzerviranju mesa. Prerada i konzerviranje ribe i ribljih proizvoda je bilo u porastu do 2003, dok se ista proizvodnja u 2004. godini smanjila za 15,42% u usporedbi s 2000. godinom; prerada voća i povrća i konzerviranje naraslo je za 22,65%; a značajni rast može se vidjeti i u proizvodnji voća. U istom je razdoblju došlo do porasta proizvodnje biljnih i životinjskih ulja (35,68%), kao i u proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda (2,74%) te u proizvodnji proizvoda od brašna (8,25%). Važni porast se također može vidjeti u skupini proizvodnje ostalih prehrambenih proizvoda (35,76%), te je posebno označen porast u proizvodnji šećera od 278,88% u istoj skupini. Proizvodnja alkoholnih pića se

12 UKUPNO (C, D i E) – Ukupni indeks fizičkog volumena industrijske proizvodnje Republiike Hrvatske; C – rudarstvo i graditeljstvo, D – prerađivačka industrija, E – energija, plin i vodoopskrba



36

smanjila za 7% u promatranom razdoblju, dok se proizvodnja etilnog alkohola jačeg od 80% smanjila za 31,40%.

• Također je došlo do porasta 6,86% u proizvodnji hrane za životinje u promatranom razdoblju.

• Značajni rast može se vidjeti u proizvodnji duhanskih proizvoda: porast od 75% u proizvodnji fermentiranog duhana, te porast od 12,28% u proizvodnji cigareta.

U dodatku 12.2, Tablica 12-2 dana je detaljna prezentacija količine prerađenih proizvoda u razdoblju od 2000. do 2004.

Provedba EU odredbi vezanih za zdravstvenu ispravnost hrane zahtijeva daljnja ulaganja u pogone za preradu, sektor prerade hrane životinjskog podrijetla, poput pogona za preradu mlijeka, ribe i mesa, te pogone za preradu voća i povrća i ostalih proizvoda neživotinjskog podrijetla.

U dodatku 12.2,Tablica 12-2 prikazan je porast proizvodnje u prerađivačkoj industriji u posljednjih nekoliko godina. To je najočitije u proizvodnji mesa i ribe gdje je indeks 2004/2003 iznad 100 za gotovo svaki proizvod. Smanjenje se vidi u proizvodima vezanim uz šećer, slatkišima, bombonima, čokoladi i alkoholnim pićima (tj. proizvodnja vermuta i drugih aromatiziranih vina se smanjila za gotovo 92% (od 19.022 hl u 2000. na 1.688 hl u 2004)).

Što se tiče potrošnje (vidi dodatak 12.3, Tablica 12-4) ona raste jednako kao i proizvodnja. Godišnja potrošnja ribe i ribljih proizvoda po stanovniku iznosi ukupno 8,08 kg, dok je godišnja potrošnja voća i voćnih proizvoda po stanovniku ukupno 52,91kg, što je samo 0,14 kg voća dnevno po stanovniku. Od svih kukuruznih proizvoda, najčešće se konzumira kruh i drugi pekarski proizvodi po stanovniku. U razdoblju od 2000. do 2004. porast je iznosio 19%.

Perad je uz svinjetinu najčešće konzumirana od svih mesnih proizvoda. Potrošnja mesa i mesnih proizvoda je stabilizirana u razdoblju od 2000 do 2004.

Potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda od 2000. do 2002. pokazuje porast, no od 2003. se može primijetiti neznatno smanjenje, a zatim od 2004. ponovno lagani rast.

Potrošnja povrća i proizvoda od povrća je dvaput veća od potrošnje voća i proizvoda od voća. Obje skupine proizvoda su pretrpjele značajno smanjenje u potrošnji u 2003. dok se u 2004. vidi porast potrošnje.

Od svih bezalkoholnih pića najveća je potrošnja mineralne vode. Što se tiče alkoholnih pića, potrošnja piva je značajno nadmašila potrošnju vina.

Potrošnja proizvoda poput šećera se također smanjila za oko 27% tako da je 2000. bila 14,59 kg po stanovniku, a 2004. godine 11,75 kg.

Unatoč značajnim proizvodnim mogućnostima, Republika Hrvatska uvozi hranu kako je prikazano u Tablica 2-20. Glavni razlozi za to su:

- Nedovoljni razvoj i maleni broj malih i srednjih poduzeća u sektoru prehrambeno prerađivačke industrije;

- Nedovoljna povezanost prerade sirovina u sektoru prerade hrane putem udruga i/ili u suradnji s industrijom.

Tablica 2-20: Trgovačke vrijednosti prerađivačke industrije ‘000 USD Izvoz Uvoz

2003 2004 2005 2003 2004 2005

UKUPNO Hrvatska

6.186.642,43 8.024.116,17 8.809.012,30 12.699.803,73 16.592.796,99 18.534.604,67



37

Prerađivačka industrija (D)

5.833.729,17 7.632.277,67 8.251.287,11 12.467.310,39 14.434.863,78 15.728.826,51

Udio u UKUPNO 94,3 95,12 93,67 98,17 86,99 84,86

Proizvodnja hrane i pića (D15)

506.202,47 504.376,49 701.867,31 880.026,03 1.035.503,55 1.151.568,06

Udio u D 8,68 6,61 8,51 7,06 7,17 7,32

Udio u UKUPNO 8,18 6,29 7,97 6,93 6,24 6,21

Izvor: DZS, 2006.

Udio prerađivačke industrije u uvozu i izvozu bio je otprilike 90% od 2003. do 2005. godine. 2004. je došlo do značajnog smanjenja u udjelu uvoza prerađivačke industrije (od 98% u 2003. do 86% u 2004.) iako je ukupna vrijednost porasla. Slični rezultati su prikazani i za 2005; udio prerađivačke industrije u ukupnom uvozu se smanjuje.

Poboljšanje tržišne strukture je od osnovne važnosti, posebno u obliku povezanosti pojedinačnih proizvođača s tržišnim kanalima, na primjer, putem pružanja potpore proizvođačkim udrugama i/ili zadrugama.

To bi također pridonijelo zahtjevima domaće prehrambene industrije, kad se radi o poboljšanju kvalitete, kvantitativnih standarda, kao i krajnjim rokovima isporuke.

2.3.3. Struktura gospodarstva, poljoprivredne proizvodnje i sustava korištenja zemlje

Kroz dugo razdoblje, hrvatsku je poljoprivredu karakterizirala dvojna struktura vlasništva. U prošlosti, u socijalističkom razdoblju, posjed zemlje i razvojna ulaganja su kanalizirana u maleni broj velikih poljoprivrednih poduzeća u društvenom vlasništvu, dok su malena obiteljska poljoprivredna gospodarstva bila marginalizirana.

To je dovelo do nejednake vlasničke strukture, s velikim brojem malenih poljoprivrednih gospodarstva, koja ne mogu ostvariti zaradu koja bi bila dovoljna za pristojni životni standard, te potrebna ulaganja u poboljšanu proizvodnju. S druge strane, postoji nekoliko poljoprivrednih gospodarstava/poslovnih subjekata koja su naslijedila prijašnje poljoprivredne kombinate u društvenom vlasništvu. Trenutna vlasnička struktura još uvijek uvelike odražava četrdesetogodišnji socijalistički sustav vladavine i primjenu lošeg nasljednog prava. Dvojna struktura poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj je prikazana u tablici 2-21.

Tablica 2-21: Broj i veličina gospodarstava u Hrvatskoj 2003. Poljoprivredna gospodarstva

Pravni subjekti Ukupno Veličina gospodarstva

ha no. ha no. Ha no. Ha

< 1 227.434 50.759 327 71 227.761 50.830

1 – 2 71.933 67.103 51 77 71.984 67.180

2 – 3 40.129 65.330 45 108 40.174 65.438

> 3 109.036 670.004 941 216.952 109.977 886.965

Ukupno 448.532 853.196 1.364 217.208 449.896 1.070.404

Izvor: DZS, Popis poljoprivrede, 2003

Prema Popisu poljoprivrede 2003, postoji 448.532 obiteljskih gospodarstva, koja koriste 853.196 ha obradive zemlje i vrtova, što odgovara prosječnoj veličini gospodarstva od 2,0 ha (vidi tablicu 2-21). Isti podaci pokazuju kako su tri četvrtine



38

svih obiteljskih gospodarstava manja od 3 ha, no obrađuje se samo 21% svih iskoristivih poljoprivrednih površina u vlasništvu privatnog sektora.

Glavni uzroci neučinkovite poljoprivredne proizvodnje su male poljoprivredne površine, dislokacija i previše rascjepkana struktura poljoprivrednih gospodarstava, posebno što se tiče obiteljskih gospodarstava. Prosječno je po gospodarstvu iskoristivih poljoprivrednih površina samo 1,9 ha, dok manje od 5% ukupnog broja obiteljskih gospodarstava posjeduje više od 10 ha takvih površina. Poslovni subjekti koriste puno veće poljoprivredne površine, u prosjeku do 159,2 ha. U prosjeku su podijeljene na 17 čestica prosječne veličine od 12 ha.

Prema Popisu poljoprivrede iz 2003, samo je 21.000 obiteljskih gospodarstava imalo prosječnu poljoprivrednu površinu veću od 10 ha, što je prikazano Graf 2-1.

Graf 2-1: Podjela obiteljskih gospodarstava prema veličini poljoprivrednog zemljišta (2003)

227.434

112.062

45.732 42.42615.628

5250

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

<1 1 do 3 3 do 5 5 do 10 10 do 20 >20


Obiteljski sektor zauzima otprilike 80% od ukupno 1.070.404 ha poljoprivrednih površina , drži 82% stoke, posjeduje 99% traktora, te ima oko 95% ukupne radne snage u poljoprivredi (Popis poljoprivrede 2003, DZS). Velika većina obiteljskih gospodarstava je vrlo rascjepkana. U prosjeku, jedno obiteljsko gospodarstvo je podijeljeno na 4,4 čestice, prosječne veličine od oko 0,45 ha (vidi Tablica 2-22).

Tablica 2-22: Rascjepkanost zemljišta obiteljskih gospodarstava i poslovnih subjekata (2003) Specifikacija Vrijednost

Domaćinstvo koje koristi poljoprivredno zemljište, broj 448.532

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha 853.196

Čestice korištene poljoprivrednog zemljišta, broj 1.918.358

Prosječna veličina gospodarstva, ha 2

Poslovni subjekti, broj 1.364

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha 217.208

Čestice korištenog poljoprivrednog zemljišta, broj 17.718

Prosječna veličina gospodarstva, ha 159,2

Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003,

Kako je gore navedeno, rascjepkanost se može uglavnom pripisati lošim propisima o nasljeđivanju koji ne sadrže ograničenja za dijeljenje gospodarstva između nasljednika, iako zbog toga postaju neodrživa. Mnoga obiteljska gospodarstva zato više nisu konkurentna, ili ekonomski održiva u srednjoročnim i dugoročnim



39

perspektivama. Vlasnici mogu zaraditi za život u drugim sektorima, pa koriste gospodarstva kao stan i poljoprivredne površine za naturalnu poljoprivredu. Neka od tih malih gospodarstava služe kao posljednje utočište ljudima s nedovoljnim mirovinama ili drugim vrstama prihoda. Mnoge od njih proizvode samo za svoje potrebe, a ne za tržište.

Što se tiče poljoprivrednih tvrtki postoji 1.364 poslovnih subjekata (kojima je poljoprivreda glavna djelatnost) sa 217.208 ha poljoprivrednih površina, prema Popisu poljoprivrede iz 2003 i prosječna veličina im je 159,2 ha.

Graf 2-2: Podjela poslovnih subjekata prema veličini poljoprivrednog zemljišta


Značajna razlika između obiteljskih gospodarstava i poljoprivrednih tvrtki/poslovnih subjekata, u smislu prosječne veličine i stupnja rascjepkanosti, je u činjenici kako većina poljoprivrednih tvrtki (uglavnom bivši poljoprivredni kombinati) koriste poljoprivredne površine koje su komasirane putem plana komasacije.

2.3.3.1. Katastarski i zemljišno-knjižni registri Od 1828. Hrvatska pripada u dvojnu Austro – Ugarsku tradiciju sustava uknjižbe nekretnina obuhvaćajući zemljišno-knjižne i katastarske podatke. Ključni zakoni kojima je uređena uknjižba nekretnina u Hrvatskoj je: Zakon o zemljišnim knjigama (NN 91/96), Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07) i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96).

Katastarski podaci se nalaze u 112 katastarskih ureda (20 područnih i 92 ispostave) Državne geodetske uprave u Uredu za katastar i geodetske poslove grada Zagreba, dok 109 katastarskih ureda u okviru općinskih sudova vrši zemljišno-knjižnu funkciju.

Za vrijeme razdoblja socijalizma, katastarski podaci i zemljišno – knjižni podaci su se loše održavali i ažurirali, te je takvo stanje prevladavalo do 1996. Zemljišno – knjižni i katastarski podaci nisu bili usklađeni, te često ne prikazuju stvarnu situaciju. Nedostatak koordinacije je jedna od glavnih prepreka razvoju tržišta nekretnina, kao i tržištu poljoprivrednog zemljišta.

Provedba Projekta usklađivanja zemljišnih knjiga i katastra (u daljnjem tekstu Projekt) pokrenuta je 2003. s ciljem stvaranja učinkovitog sustava upravljanja zemljišnim podacima, što će doprinijeti učinkovitosti tržišta nekretnina. To će se postići bavljenjem aspektima vezanim uz prateće infrastrukture, posebno sustava za uknjižbu nekretnina na općinskim sudovima, katastarskom sustavu kojim upravlja Državna geodetska uprava (DGU) na razini područnih ureda i ispostava i putem Katastarskog ureda grada Zagreba, uz potporu akademskih ustanova i stručnjaka iz privatnog sektora.

Projekt će:

327

175127

359

145

231

0

100

200

300

400

<1 1 do 5 6 do 10 11 do 50 51 do 100 >100



40

• ubrzati uknjižbu i u katastru i u zemljišnim knjigama;

• modernizirati oba sustava i povezane postupke transakcija;

• uskladiti podatke između sustava i osigurati usklađivanje sa stvarnim stanjem organiziranjem katastarske ponovne izmjere gdje je potrebno, te ispravcima u zemljišnim knjigama, te ponavljanje na sustavni način u odabranim područjima države;

• poboljšati odnose kupca i pružanja usluga, kao i organizirati kampanju podizanja svijesti među zainteresiranim skupinama, usmjerenim na stručnjake, financijske ustanove i vlasnike zemljišnih posjeda; te

• baviti se preprekama radu učinkovitog hipotekarnog sustava.

Program Vlade za provedbu integriranog katastra i sustava upisa kojim bi se obuhvatila cijela RH morat će biti postupno proveden u razdoblju od petnaest godina. Predloženi Projekt će obuhvatiti prvih pet godina ovog sveobuhvatnog programa, te će biti usredotočen na odabrana urbana i ruralna područja. Odabir prioritetnih područja u ovih prvih pet godina projekta je uglavnom bio vođen zahtjevom općina.

Prema članku 5. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07) aktivnosti državne izmjere i katastra nekretnina se vrše na temelju petogodišnjeg i godišnjih planova. Međutim, još uvijek je u provedbi Nacionalni programa o državnoj izmjeri i katastru nekretnina za razdoblje 2001 – 2005 (u daljnjem tekstu Program) na temelju starog Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 128/99). Ovaj Program regulira poslove i zadaće u okviru opsega Državne geodetske uprave, te područja u kojima će one biti izvršene. Cilj je utvrditi točne, vjerodostojne i najnovije katastarske podatke koji se temelje na stvarnom stanju. Bit će usklađeni sa zemljišnim knjigama za fiksne lokacije s ciljem osiguranja pravne sigurnosti vlasništva nekretnine. Program je proveden putem potprograma koji predstavljaju potpune pravne, tehnološke, organizacijske i financijske jedinice. Potprogram A) obuhvaća poslove i zadaće vezane za stvaranje katastra nekretnina za poljoprivredna zemljišta što je od posebnog interesa za Hrvatsku. Projektom je predviđena organizacija podataka za područje od 25.000 ha poljoprivrednog zemljišta i još je uvijek u provedbi. Provedba potprograma će omogućiti realizaciju nekoliko ciljeva:

• Procesa usklađivanja između katastarskih podataka i podataka iz zemljišnih knjiga i stvarnog stanja na terenu;

• Sređivanje katastarskih podataka i podataka iz zemljišnih knjiga s ciljem stvaranja katastra nekretnina;

• Omogućiti raspolaganje, posebno prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države

• Poboljšanje vodnoga dobra;

• Poboljšanje cestovne infrastrukture;

• Potporu procjene poreza i vrijednosti zemlje (nova klasifikacija zemljišta nakon izmjere);

• Stvaranje pravne sigurnosti vlasništva nekretnine.

2.3.3.2. Tržište poljoprivrednog zemljišta Ukupno poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj se sastoji od državnog i privatnog poljoprivrednog zemljišta. Prema statističkom godišnjaku 2005, ukupna površina poljoprivrednog zemljišta je 2.695.000 ha od kojeg je 890.000 ha u vlasništvu države i 1.805.000 u privatnom vlasništvu.



41

Tržište privatnog poljoprivrednog zemljišta je regulirano općim pravom i propisima koji reguliraju tržište imovinom koji uključuju Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96) i Zakonom o obveznim odnosima (NN 57/96, 68/98, 173/03 i 88/05). Tržište poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu je regulirano Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01, 87/02, 48/05 i 90/05), uz primjenu zakona i propisa koji reguliraju tržište imovinom. Dakle, zadržava se dvojnost pravnog sustava kojim se uređuje potpuno tržište poljoprivrednim zemljištem.

2.3.3.3. Tržište poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države

Zakon o poljoprivrednom zemljištu iz 1991. prenio je vlasništvo zemlje koje je prije bilo u društvenom vlasništvu Hrvatske.

Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države je započelo 1994. u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Raspolaganje je moglo biti u obliku davanja u najam, prodaje, koncesije, doživotnog uživanja, darivanja i drugih vrsta. U razdoblju od 1994 – 2001, ukupno je 308.388 ha dano na raspolaganje kako je detaljno prikazano u tablici Tablica 2-23.

Tablica 2-23: Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države u razdoblju 1994 - 2007 (u ha)

Vrsta raspolaganja Poljoprivredno zemljište, ha Udio %

Prodaja 59.713,66 22,99%

Darovano 2.728,58 1,05%

Iznajmljeno 150.746,98 58,05%

Doživotno uživanje 4.339,22 1,67%

Koncesija 42.166,65 16,24%

Ukupno 259.695,09 100,00%

Izvor: Uprava za poljoprivredno zemljište, MPRRR, 2007.

Neki od sporazuma o najmu su raskinuti ili su istekli. Posljedica toga je, da poljoprivredno zemljište podliježe raspolaganju u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.

Vlada RH je prepoznala hitnu potrebu za radnjama na poboljšanju konkurentnosti poljoprivrednog sektora, ni najmanje u svjetlu nadolazećeg pristupanja EU. Različitost hrvatske strukture gospodarstava je jedno od područja u kojem treba djelovati odmah i s dugoročnom vizijom. Komasacija je naknadno odabrana za razvoj suradnje između Švedske Vlade i RH i dovela je do trogodišnjeg sufinanciranog Projekta komasacije.

Sveobuhvatni cilj projekta je doprinijeti razvoju konkurentnog poljoprivrednog sektora i održivog ruralnog razvoja u Hrvatskoj putem:

• Izrade i razvoja potrebnog pravnog, organizacijskog i tehničkog okvira za provedbu komasacije i bankarskog sustava za kupoprodaju zemljišta;

• Poboljšanja participativne sposobnosti u procesima donošenja odluka odgovarajućih interesnih skupina na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Projektne komponente su:

• Provedba pet pilot projekata komasacije u gradu Novi Vinodolski/ općina Vinodolska, gradu Vrbovcu, općini Tompojevci, općini Vidovec i općini Krašić,

• Uspostava Agencije za poljoprivredno zemljište i Zemljišnog fonda, kao potpora aktivnostima pilot projekta komasacije na odabranim lokacijama, te i šire,



42

Uspostava organizacijskih struktura kako bi se olakšalo ciljevima projekta:

• Nacionalni odbor za zemljište (NLC), koji podupire Jedinica za koordinaciju projekta (JKP)

• Županijski odbori za zemljište (CLC), koje podupiru Županijski zemljišni uredi (CLO) u županijama Primorsko – Goranskoj, Zagrebačkoj, Varaždinskoj i Vukovarsko – Srijemskoj,

• Poboljšanje učinkovitosti tržišta poljoprivrednog zemljišta uklanjanjem postojećih zapreka,

• Provedba usavršavanja i promidžbenih aktivnosti.

Provedba pet pilot projekata od osnovne je važnosti u procesu izrade nacionalne politike restrukturiranja zemljišta.

2001. je usvojen novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01, 87/02, 48/05 i 90/05) i dopunjen u nekoliko navrata u razdoblju 2001 – 2005. U skladu s novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu koji je na snazi, jedinice lokalne samouprave će pripremiti programe za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države koji je u njihovoj nadležnosti. Ako to ne učine, jedinice regionalne samouprave će pripremiti programe za zemljišta u vlasništvu države na svom teritoriju. Na temelju katastarskih karti i podataka, takvi programi će sadržavati informacije o područjima dodijeljenim za povrat, prodaju, koncesiju, najam i druge upotrebe.

Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države je spor i nedovoljno razvijen proces. Prepreke koje ometaju poboljšanje učinkovitosti tržišta poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države su slijedeći:

Podaci iz zemljišnih knjiga i katastra o poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države ne odgovaraju stanju na terenu, što je veliki problem u pripremi Programa za raspolaganjem poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države. To također sprečava prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države;

Nedostatak dobro obučenog lokalnog osoblja i osoblja regionalne samouprave koje bi bilo odgovorno za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, te koje bi učinkovito radilo;

Nedostatak potpune baze podataka o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, što dovodi u pitanje brojke kojima raspolaže MPRRR;

Opsežni birokratski postupci za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države.

Spori proces raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države je jedan od uzroka za postojanje velikih područja nekultiviranog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države. Isto tako, proces raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, koja je komasirana kroz procese komasacije, uzrokuje ponovo dijeljenje i rascjepkavanje. Ipak, obiteljska poljoprivredna gospodarstva imaju jedinstvenu mogućnost za povećanje i komasaciju zemljišta i time stvaranje temelja kako bi učinili svoje poljoprivredne proizvode konkurentnim na EU tržištu. Postojanje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države je iznimno važno za pilot projekt komasacije jer će činiti velike zalihe zemljišta koje mogu biti dio Zemljišnog fonda.

2.3.3.4. Ekološka proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

Počeci ekološke poljoprivrede u RH datiraju iz osamdesetih. Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda usvojen je 2001. (NN 12/01, 14/01). Najveći dio je već usklađen s EU Uredbom 2092, kao i s IFOAM Smjernicama. Ukupni broj upisanih poljoprivrednika koji se bave ekološkom proizvodnjom



43

poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u RH je 269 (stanje 31. prosinca 2005.). Sustav stručnog nadzora i izdavanje potvrda poljoprivrednicima koji se bave ekološkom proizvodnjom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda je također uspostavljen. Postoji šest registriranih nadzornih stanica i dvije pravne osobe za provedbu postupka certificiranja. Što se tiče činjenice kako je takva proizvodnja relativno nova, područja koja se koriste za ekološku proizvodnju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda još nisu velike u kvantiteti, no pokazuju trend rasta. Ekološka proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda prima 30% veće iznose potpore od uobičajene proizvodnje (Sustav potpore za ekološku proizvodnju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda je dan u poglavlju 0)

Tablica 2-24: Struktura poljoprivrednog zemljišta u ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

Opis 2000 2001 2002 2003 2004 2005

Obradivo zemljište (ha) 12 98 601 2.259 2.577 2.214

- žitarice 6 49 301 1.130 1.371 1.107

- drugi ratarski usjevi 0 31 255 1.039 1.122 994

- povrće 4 12 38 79 69 98

- biljke 2 6 8 11 15 15

Trajni usjevi 1 10 29 57 95 142

- voćnjaci 1 6 25 30 54 85

- vinogradi 0 4 4 25 29 30

- stolna maslina 0 0 0 2 12 27

Travnjaci (ha) 0 6 54 67 8.016 12.531

- livade i pašnjaci 0 6 54 67 161 740

- pčelinja paša 0 0 0 0 7.855 11.791

Šume (ha) 0 3 13 50 46 60

Zemlja na ugaru (ha) 0 0 2 4 20 28

UKUPNO PODRUČJE 13 117 699 2.437 10.754 14.975

Udio u ukupnom % 0 0 0,1 0,2 1,0 1,4

Broj poljoprivrednika 6 12 58 130 189 269

Udio % 0,0 0,0 0,0 0,1 0,1 0,2

Izvor: MPRRR, rujan 2006 (PO studija)

Razvijenija javna svijest, tržišne mogućnosti i poticaji za ekološku proizvodnju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji značajno nadmašuju uobičajene poticaje za poljoprivredu mogu ubrzati rast i razvoj ekološke proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Razvojna strategija ekološke proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda izrađena je prema FAO projektu «Raznolika proizvodnja i ovjeravanje u poljoprivrednim sustavima pozitivno orijentiranim prema okolišu» (TCP/CRO 2902(A)). Prema razvojnim ciljevima strategije, do 2010. otprilike 10% ukupne poljoprivredne proizvodnje bit će vezano za ekološku proizvodnju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Veliki potencijal za ekološku proizvodnju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda je u područjima i oko nacionalnih parkova, zaštićenih prirodnih područja i prirodnih travnjaka.



44

2.3.3.5. Navodnjavanje Republika Hrvatska, bez obzira na svoj prirodni potencijal (kvaliteta tla, vodne resurse) nalazi se gotovo na dnu ljestvice što se tiče navodnjavanja zemljišta (oko 9.000 ha) u Europi. Nekonkurentnost današnje poljoprivrede je posljedica niske razine proizvodne tehnologije, visoke razine rascjepkanosti poljoprivrednog zemljišta, malog broja objekata, lošeg održavanja sustava melioracije i niskog prinosa. Nadalje, česte suše (prosječno svake treće do pete godine) uzrokuju milijarde HRK štete poljoprivredi. Navodnjavanje je jedna od mjera koje mogu smanjiti i čak potpuno spriječiti štete nanesene sušom u određenim područjima.

U Hrvatskoj se navodnjava samo 9.000 ha iako postoje potencijali za navodnjavanje čak 600.000 ha. Nakon Albanije, Hrvatska je država s najmanjim dijelom obradivih površina koja se navodnjava, dakle rangirana je iza ostalih tranzicijskih država (vidi poglavlje 3.1.5.7)

Nedostatak odgovarajućeg sustava navodnjavanja u Hrvatskoj nije rezultat nedovoljnih izvora, nedovoljne infrastrukture ili održavanja opreme za navodnjavanje. Takvo je stanje djelomično rezultat promjena u vlasničkim strukturama, posljedica rata, te rezultat promjena u upravljanju poljoprivrednim vodnim resursima. Država je običavala provoditi kreditne programe za nabavu opreme za navodnjavanje namijenjene za korištenje na gospodarstvima, no program se pokazao neuspješnim, jer poljoprivrednici nisu pokazivali zanimanje za podnošenje prijave za kredite zbog loše razvijene osnove infrastrukture za navodnjavanje. 2004 je u Hrvatskoj započeo Nacionalni program navodnjavanja, i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama. Glavni plan koji će se u potpunosti provesti 2006 je također pripremljen. Jedan od glavnih ciljeva nacionalnog programa navodnjavanja je razvoj i unapređenje sustava infrastrukture navodnjavanja.

Nedostatak odgovarajućeg sustava navodnjavanja ima posebno negativan utjecaj na sektor proizvodnje voća i povrća što je vidljivo iz loše kvalitete tih proizvoda.

Posljedice nedostatka navodnjavanja su katastrofalne što se tiče seljaka, no i gospodarstava u cjelini; naročito u godinama 2000. i 2003. kad je zbog velikih suša većina županija pretrpjela ogromne štete u poljoprivrednoj proizvodnji (vidi također poglavlje 0.).

2.3.4. Analiza podsektora 2.3.4.1. Podsektor mljekarstvo

Osnovni podaci

Nakon rata (1991. – 1995.), cilj Vlade Republike Hrvatske bio je poboljšanje uvjeta u mljekarskom sektoru s ciljem sveobuhvatnog ekonomskog razvoja i osiguranjem dostatne količine mlijeka za domaću potrošnju i izvoz. Konkurentnost mljekarskog sektora na niskoj je razini jer prevladavaju male proizvodne jedinice na kojima se vrlo teško može organizirati učinkovita proizvodnja mlijeka.

Tijekom dugog razdoblja u Republici Hrvatskoj smanjivao se broj goveda, što je razvidno i iz tablice 2-25. Tijekom rata (1992.-1995.) došlo je do smanjenja (usporedimo li od 1991. do 1998. godine) za 58,5% (goveda), odnosno 63,4% (krava i steonih junica).

Tablica 2-25: Kretanje broja goveda i krava/steonih junica (1991 - 2005) Goveda Krave i steone junice

Godina Broj % Broj %



45

1991 756.813 100,00 473.141 100,00

1995 493.418 65,20 334.713 70,74

1998 442.911 58,52 299.942 63,39

1999 438.543 57,95 295.536 62,46

2000 426.570 56,38 286.704 60,60

2001 438.423 57,93 280.453 59,27

2002 417.113 55,11 277.668 58,69

2003 444.000 58,66 280.000 59,17

2004 465.935 61,56 271.411 57,36

2005 471.025 62,24 272.039 57,50

Izvor: DZS, 2006.

Iz tablice je vidljivo da je u 2003. godini došlo do zaustavljanja trenda smanjenja broja goveda dok je kod rasplodnih grla (krave i steone junice) i dalje nazočan trend smanjenja broja. Do porasta broja goveda, iako se broj rasplodnih grla smanjuje, dolazi zbog značajnog uvoza teladi za tov. U odnosu na prijeratnu 1991. godinu u 2004. imamo samo 62,2% goveda i 57,5% krava i steonih junica.

Unatoč smanjenju broja krava proizvodnja svježeg mlijeka u promatranom razdoblju raste.

Kretanje proizvodnje mlijeka prikazano je u slijedećoj tablici.

Tablica 2-26: Kretanje proizvodnje mlijeka (1990 - 2005)

Godina Broj muznih krava*

Ukupna proizvodnja (,000 l)*

Prosječna proizvodnja po kravi (l/godina)

Ukupni otkup u mljekare*

1990 460.142 888.927 1.932 342.273

1995 308.336 571.511 1.854 249.695

1998 270.348 614.910 2.275 377.507

1999 268.284 602.292 2.245 368.845

2000 254.702 587.634 2.307 380.037

2001 254.293 635.000 2.495 409.328

2002 257.019 925.436** 3.705 498.777**

2003 237.472 979.176 4.137 525.028

2004 238.050 1.011.469 4.249 532.841

2005 239.430 1.073.848 4.485 605.721

Izvor: * DZS ** SLKM

Od 2002. godine otkup mlijeka prati se na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku i Središnjeg laboratorija za mlijeko Hrvatskog stočarskog centra. U tablici 2-26 u sektoru proizvodnje mlijeka za razdoblje od 1990. do 2002. godine nisu uračunate količine mlijeka koje su utrošene za othranu teladi kao i količine koje se troše za ljudsku prehranu na gospodarstvu. Od 2002. godine kada se u prikazu ukupne proizvodnje mlijeka koriste podaci SLMK u obzir se uzimaju i količine mlijeka koje se koriste za ishranu teladi i prehranu ljudi (farmera) na farmi.

Iz tablice je vidljivo kako tijekom cijelog razdoblja proizvodnja raste za ukupno 20,8%, prosječna proizvodnja po kravi porasla je za 132,1%, kao i otkup mlijeka od



46

strane mljekara za 77,0%. U 2005. Hrvatski mljekari prodali su prerađivačima 56,4% procijenjenog sirovog mlijeka dok je prodaja u 1990. bila samo 38,5%.

Pri tome je posebno značajno da se mijenja struktura otkupa mlijeka u mljekare tako da se smanjuje udio proizvođača koji isporučuju male količine mlijeka, a raste udio onih koji isporučuju veće količine.

Pogledamo li razdoblje od tri godine (2003.-2005.) i broj proizvođača mlijeka, s različitim razredima proizvodnje, koji isporučuju mlijeko prerađivačima uočava se pad proizvođača od 24,3% (vidi tablicu 2-27).

Tablica 2-27: Kretanje broja proizvođača u odnosu na opseg godišnje proizvodnje (2003 - 2005)

2003 2004 2005 Razredi proizvodnje(lit/ god)

Broj proizvođača

% Broj proizvođača

% Broj proizvođača

%

To 6.000 34.110 58 27.021 53,2 21.121 47,4

6.000-10.000 10.452 17,8 9.115 17,9 7.867 17,7

10.000-20.000 9.262 15,8 9.045 17,8 8.672 19,5

20.000-30.000 2.613 4,44 2.813 5,54 3.054 6,85

30.000-40.000 1.043 1,77 1.195 2,35 1.435 3,22

40.000-50.000 478 0,81 617 1,21 802 1,8

50.000-80.000 560 0,95 635 1,25 946 2,13

80.000-100.000 106 0,18 143 0,28 251 0,56

više od 100.000 191 0,32 230 0,45 418 0,94

Ukupno 58.815 100 50.814 100 44.566 100

Izvor: SLKM, 2003-2005

Razredi s najnižom proizvodnjom u promatranom razdoblju, što je i očekivano, smanjuju se za 18,29% dok je udio razreda sa većom proizvodnjom u porastu za 193,75%.

Promatra li se isporuka sirovog mlijeka u mljekare tijekom tri uzastopne godine (2003. – 2005.) prema proizvodnim razredima mogu se također utvrditi pozitivni trendovi, što je vidljivo iz tablice 2-28.

Tablica 2-28: Prikaz otkupljenih količina mlijeka po količinskim razredima (2003 - 2005) 2003 2004 2005

Razredi proizvodnje (lit) Količina predanog mlijeka (l)

% udio Količina predanog mlijeka (l)

% udio Količina predanog mlijeka (l)

% udio

To 6.000 89.697.226 17,08 73.637.779 13,82 59.550.402 9,83

6.000-10.000 80.893.593 15,4 71.033.152 13,33 61.459.376 10,15

10.000-20.000 128.039.150 24,38 125.479.635 23,55 121.492.699 20,06

20.000-30.000 63.187.158 12,03 68.075.642 12,78 74.215.055 12,25

30.000-40.000 35.804.354 6,82 41.027.440 7,7 49.591.473 8,19

40.000-50.000 21.317.382 4,06 27.410.705 5,14 35.691.385 5,89

50.000-80.000 34.569.852 6,58 39.061.818 7,33 58.501.613 9,66

80.000-100.000 9.388.187 0,18 12.749.144 0,24 22.330.548 3,69



47

više od 100.000 62.271.226 11,86 74.366.530 13,96 122.888.816 20,29

Ukupno 525.028.769 100 532.841.845 100.00 605.721.367 100

Izvor: SLKM, 2003-2005

Iz tablice je vidljivo kako isporuka mlijeka raste u promatranom razdoblju (u 2003. godini 525.028.769 litara; u 2005 godini 605.721.367 litara). Promatra li se udio isporučenog mlijeka što se tiče proizvodnih razreda očito je da se isporučene količine smanjuju tijekom promatranog razdoblja kod nižih razreda. U najmanjem razredu gdje je isporuka mlijeka manja od 6.000 litara udio u ukupno isporučenoj količini bio je u 2003. 17,08%. a u 2005. godini svega 9,93 %.

S druge pak strane udio isporuke u razredu iznad 100.000 litara mlijeka porastao je u promatranom razdoblju od 11,86 % na 20,29 %.

Ovaj pozitivan trend porasta udjela isporuke mlijeka sa većih farmi predstavlja dobru osnovu za pripremu takvih farmera za povećanje konkurentnosti koja je od velike važnosti pri ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju. To se također može objasniti kao rezultat provedbe Operativnog programa za proizvodnju goveda (svidi str. 178). U razdoblju 2004. – 2007. sagrađene su 83 nove mljekare (prosječna veličina 50 muznih krava) s ukupnom vrijednosti ulaganja od 22,4 milijuna EUR.

Proizvođači

Proizvodnja mlijeka se danas najvećim dijelom temelji na mješovitim proizvodnim jedinicama, u kojima se uz proizvodnju mlijeka vrlo često proizvodi i goveđe meso, koristeći pri tome prije svega kombinirane pasmine goveda (Simentalska i Smeđa), a manjim dijelom mliječnu Holstein pasminu u specijaliziranim sustavima za proizvodnju mlijeka.

Proizvodnja mlijeka raste zbog primjene boljeg gospodarenja na farmi, te bolje genetske osnovice stada do koje se dolazi genetskom izgradnjom, tj. provedbom vlastitog uzgojnog programa. Osim toga, nakon rata dolazi do uvoza značajnog broja rasplodnih junica iz drugih populacija.

Prema HSC, postoji oko 44.560 dobavljača mlijeka od kojih 96% ima manje od 15 krava. Oni koriste nisku razinu muzne tehnologije, što također dovodi do niske razine proizvodnje mlijeka u smislu kvantitete i kvalitete. Ovi uvjeti ne uzrokuju samo nisku proizvodnju mlijeka po kravi, već utječu i na konkurentnost sektora proizvodnje mlijeka zbog nezadovoljavanja standarda zaštite okoliša, higijene i dobrobiti životinja.

Od ukupnog broja dobavljača mlijeka, 4% ima više od 15 krava što čini 20% ukupnog broja mliječnih krava u Hrvatskoj.

Struktura farme je nejednako raspodijeljena što se tiče njihove veličine. Veće farme se nalaze u sjevernom i istočnom dijelu RH zbog boljih uvjeta za uzgoj stoke.

Tablica 2-29: Zemljopisna podjela proizvodnje svježeg mlijeka prema županijama (2005) Broj isporučitelja mlijeka**

Prodano u mljekare** u litrama Županija

Broj muznih krava*

Količina %

Zagrebačka županija 26.413 5.135 56.977.308 9,41

Grad Zagreb 3.209 51 629.945 0,10

Krapinsko – Zagorska 14.127 1.820 16.958.874 2,80

Varaždinska 8.962 2.800 26.758.492 4,42



48

Međimurska 4.148 1.329 25.027.049 4,13

Koprivničko – Križevačka 32.112 6.120 90.067.027 14,87

Bjelovarsko – Bilogorska 34.314 6.587 97.675.490 16,12

Virovitičko – Podravska 7.029 1.610 19.646.003 3,24

Požeško – Slavonska 6.793 1.478 15.107.036 2,49

Brodsko – Posavska 8.523 2.020 26.347.898 4,35

Osječko - Baranjska 18.422 2.613 76.249.040 12,59

Vukovarsko - Srijemska 15.387 2.010 43.311.354 7,15

Sisačko - Moslavačka 18.058 3.221 37.897.695 6,26

Karlovačka 13.406 3.036 28.937.371 4,78

Ličko - Senjska 9.356 2.687 16.168.282 2,67

Primorsko - Goranska 1.622 275 2.373.628 0,39

Istarska 3.627 481 9.823.552 1,62

Zadarska 2.126 68 7.154.362 1,18

Šibensko - Kninska 4.121 199 3.528.861 0,58

Splitsko - Dalmatinska 6.535 1.010 4.976.478 0,82

Dubrovačko - Neretvanska 1.046 10 78.622 0,01

Ukupno 239.336 44.560 605.721.367 100,00

Izvor: * DZS, 2005;** SLKM 2005

Iz tablice 2-29 je vidljivo kako prikazani parametri ukazuju na neravnomjernu zastupljenost proizvodnje mlijeka u pojedinim dijelovima Republike Hrvatske. Proizvodnja mlijeka najvećim se dijelom nalazi u sjevernom kontinentalnom dijelu gdje su uvjeti za proizvodnju povoljniji i bolja je gospodarska struktura nego na Mediteranu i jugu države. Posebno treba izdvojiti Bjelovarsko- bilogorsku i Koprivničko- križevačku županiju, koje se nalaze na sjeveru, gdje se proizvodnja mlijeka odvija isključivo na obiteljskim farmama, te istočnu Slavoniju (Osječko- baranjska i Vukovarsko- srijemska županija), gdje uz obiteljske farme postoje velike farme poslovnih subjekata. Takve farme kod kojih je broj krava više stotina grla predstavljaju jedinice na kojima se ostvaruje visoka razina proizvodnje mlijeka po kravi. Prosječna godišnja proizvodnja mlijeka po kravi u Osječko-baranjskoj županiji iznosila je u 2005. godini kod velikih farmi 6.289 litara dok je kod malih obiteljskih farmi bila 3.458 litara. Na velikim farmama se već danas naglašena pozornost pridaje zadovoljavanju ekoloških standarda, higijensko zdravstvenim uvjetima proizvodnje, te dobrobiti životinja. Ove uvjete trebaju u cijelosti zadovoljiti i manje obiteljske farme. Uz odgovarajuće zakonske propise osigurat će se i povoljne materijalne pretpostavke njihove realizacije.

Promatrajući strukturu proizvođača mlijeka i broj krava prema podacima dobivenim iz HSC od 44.560 isporučitelja mlijeka 1.950 je proizvođača s više od 15 krava i samo 14 njih ima više od 100 krava. Raspodjela proizvođača s više od 15 krava prikazana je u slijedećem grafu.

Graf 2-3: Raspodjela proizvođača prema broju krava



49

1154

825

44 11 140

200400600800

100012001400

15 do 20 21 do 50 51 do 80 81 do 100 >100

Veličina proizvođača

Bro

j pro

izvođač

a

Izvor: HSC, 2007

Prerađivačka industrija

Prerada mlijeka odvija se u Republici Hrvatskoj u mljekarskim pogonima koji su ovlašteni za preradu mlijeka i upisani u odgovarajući upisnik kojeg vodi Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodnoga gospodarstva.

2005, bilo je 37 registriranih mljekara u kojima se odvija prerada mlijeka, različitog kapaciteta prerade (vidi Tablica 2-30). Postojeći proizvodni kapaciteti dostatni su za preradu svih ponuđenih količina mlijeka i količina koje se uvoze.

Postoje dvije tvornice mlijeka koje su dovoljno velike prema hrvatskim standardima (prerađuju preko 64% ukupno prerađenog mlijeka), koje su osnovane u ranijem razdoblju, prije 1990-tih. One primjenjuju modernu proizvodnu tehnologiju u skladu sa standardima Zajednice i nema potrebe za modernizacijom takvih velikih tvornica.

Postoji određeni broj mljekara srednje veličine, koje trebaju biti uključene u sustav kvalitetnih, prepoznatljivih mliječnih proizvoda, kapaciteta raspona od 1.800.000 – 50.000.000 litara godišnje. Te mljekare ne udovoljavaju svim zahtjevima, posebno onima vezanim za standarde kvalitete i higijene. Jedan od glavnih ciljeva IPARD-a je pomoći ovoj specifičnoj skupini u hrvatskom sektoru mljekarstva da izvrši potrebna ulaganja i dosegne standarde Zajednice.

Tablica 2-30: Pregled otkupljenog i prerađenog mlijeka u mljekarama Mljekara 2005. Udio

1 Dukat 246.735.571 40,73%

2 Vindija 144.857.118 23,91%

3 Ledo 24.713.698 4,08%

4 Meggle Hrvatska 43.382.697 7,16%

5 Kim mljekara d.d. 26.675.928 4,40%

6 Pik Rijeka 13.731.847 2,27%

7 Ludbreška mljekara 7.373.949 1,22%

8 Mljekara Vodopijevec 1.526.720 0,25%

9 Agropromet sim 740.783 0,12%

10 PZ Đurđevac 14.409.257 2,38%

11 Mljekara BIZ 1.843.030 0,30%

12 Hamer 2.502.165 0,41%

13 Družba 2.763.675 0,46%



50

14 Mils mljekara 7.498.542 1,24%

15 Mljekara Barbara 358.022 0,06%

16 Sirena - mala sirana d.o.o. 808.652 0,13%

17 Tomaić commerce 632.165 0,10%

18 Mcom Pag 248.946 0,04%

19 Belje Kooperacija 15.761.350 2,60%

20 Latus Žminj 1.018.604 0,17%

21 Agro promet Runovići 596.043 0,10%

22 I PAK Šibenik 2.668.105 0,44%

23 Mljekara sirko 3.769.542 0,62%

24 Euro milk Bedenica 3.332.163 0,55%

25 Biogal 581.277 0,10%

26 Mljekara St. Petrovo Selo d.o.o. 3.807.618 0,63%

27 Zvečevo mljekara d.o.o. 783.585 0,13%

28 Mala mljekara Privredna Banka 1.040.397 0,17%

29 Vesna Loborika 984.805 0,16%

30 Zdenka 17.761.652 2,93%

31 Agrolaguna 517.906 0,09%

32 Mini mljekara Veronika 5.646.140 0,93%

33 Šimun - milk 1.795.655 0,30%

34 Križevačka mljekara 1.986.238 0,33%

35 Megalis d.o.o. 1.960.980 0,32%

36 Lović 863.031 0,14%

37 Srednja Gospodarska škola Križevci 63.673 0,01%

UKUPNO 605.741.529 100,00%

Izvor: HSC, 2007

Od 37 mljekara, 10 također kupuje i prerađuje ovčje i kozje mlijeko.

2005. u Hrvatskoj je bilo ukupno 10 mljekara koje otkupljuju od 411 proizvođača i prerađuju 1.808.478 litara ovčjeg mlijeka, te 10 mljekara koje kupuju od 311 proizvođača i prerađuju 3.823.024 litre kozjeg mlijeka (Izvor: HSC, 2007).

Tržište i prodaja

Zbog malih farmi za proizvodnju mlijeka u Republici Hrvatskoj organiziran je specifičan način otkupa mlijeka. Uobičajeno se otkup mlijeka obavlja na jednom mjestu u središtu naselja gdje postoji rashladni uređaj u koji proizvođači donose proizvedene količine mlijeka. Ovo se mlijeko zajednički čuva do preuzimanja od strane mljekare. Samo kod većih proizvodnih jedinica otkup mlijeka obavlja se izravno na farmi.

U svim slučajevima mlijeko podliježe kontroli kvalitete na licu mjesta ( na farmi ili sabirnom mjestu, u svakom slučaju prije miješanja u rashladnom tanku) prema Pravilniku o kakvoći svježeg sirovog mlijeka NN 102/00, 111/00.



51

2005 bilo je 5.049 otkupnih mjesta, u većini slučajeva smještenih kod najvećih proizvođača mlijeka.

Mljekarska industrija ugovara poslovne odnose s proizvođačima mlijeka pri čemu jedna i druga strana prihvaćaju odredbe Uredbe o ciljnoj cijeni svježeg sirovog mlijeka (NN, 156/02).

Cijena mlijeka određuje se na temelju utvrđene analize kakvoće koja sadrži podatke o udjelu mliječne masti i bjelančevina, te podatke o broju somatskih stanica i mikroorganizama.

Zbog izgradnje novih ili obnove postojećih farmi došlo je do povećane količine prerađenog mlijeka. Sektor mljekarstva postiže višu razinu konkurentnosti, no još uvijek nije dosegao uvjete koji u potpunosti zadovoljavaju zdravstvene i okolišne aspekte proizvodnje, kao niti osiguravanja dobrobiti životinja.

Prodaja mliječnih proizvoda obavlja se putem trgovačke mreže. Zadnjih godina raste udio prodaje mliječnih proizvoda u velikim trgovačkim lancima. U Republici Hrvatskoj nema kontrole prodajne cijene mliječnih proizvoda već se one slobodno formiraju prema uvjetima tržišta.

Danas je u Republici Hrvatskoj na raspolaganju cjelovit asortiman mliječnih proizvoda različitih domaćih proizvođača. Isto tako u ponudi je i veliki broj mliječnih proizvoda iz uvoza.

Kretanje obujma proizvodnje najznačajnijih mliječnih proizvoda dano je u tablici 2-31.

Tablica 2-31: Obujam i struktura najznačajnijih mliječnih proizvoda proizvedenih u mljekarama (2002 - 2005, u tonama)

Godina Vrsta mliječnih proizvoda

2002 2003 2004 2005

Svježe mlijeko 287.252 308.129 341.909 324.993

Ostali svježi mliječni proizvodi 76.892 90.106 86.599 82.624

Sir 20.344 21.798 20.448 25.566

Ovčji i kozji sir 445 482 562

Maslac 2.282 2.270 2.392 3.716

Mlijeko u prahu 1.365 434 158 3.135

Izvor: DZS, 2002-2005

Iz Tablica 2-31 je vidljivo kako tijekom promatranog razdoblja dolazi do povećanja proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda, što je i razumljivo, uzme li se u obzir da u istom razdoblju dolazi do povećanja otkupa mlijeka.

Pri prodaji svježeg mlijeka utvrđuje se njegova kakvoća prema Pravilniku o kakvoći svježeg sirovog mlijeka (NN, 102/00), koji je u cijelosti usklađen s propisima koji vrijede u Europskoj uniji. Ispitivanje kakvoće svježeg sirovog mlijeka vrši se u Središnjem laboratoriju za kontrolu mlijeka koji ima međunarodnu akreditaciju prema normi HRN EN ISO/IEC 17025:2004.

U Republici Hrvatskoj obračun cijene mlijeka u otkupu temelji se na kvaliteti pri čemu se uzima u obzir udio mliječne masti i bjelančevina te broj somatskih stanica i mikroorganizama. Odredbe o načinu plaćanja mlijeka propisane su Vladinom Uredbom o ciljnoj cijeni mlijeka (NN, 102/00). Mlijeko je glede kakvoće raspoređeno u četiri klase. Pri određivanju minimalnih zahtjeva kakvoće traži se da mlijeko sadrži najmanje 3,7 % mliječne masti, više od 3,2 % bjelančevina i ne više od 100.000 mikroorganizama i 400.000 somatskih stanica u mililitru.



52

Zahvaljujući ovako postavljenim uvjetima i načinu ispitivanja u zadnjih je nekoliko godina kakvoća mlijeka značajno promijenjena. Udio pojedinih klasa mlijeka u posljednje tri godine prikazan je u slijedećoj tablici.

Tablica 2-32: Raspodjela klasa isporučenog mlijeka

Klasa % 2003 2004 2005 Indeks (2005/2003)

E 21,32 33,15 45,73 214

I 9,93 3,78 3,30 33

E+I 31,25 36,93 49,03 156

II 24,25 21,51 20,97 86

III 35,35 37,28 27,50 78

Nema klase 9,15 2,95 2,09 23

Izvor: SLKM, 2006

Mlijeko koje pripada E i I klasi u cijelosti zadovoljava standarde Europske unije što se tiče broja mikroorganizama (100.000) i somatskih stanica (400.000). Iz navedenog proizlazi da ipak još uvijek 50,7 % isporučenog mlijeka ne udovoljava EU uvjetima standardne kakvoće, te se stoga trebaju činiti dodatni napori za daljnje poboljšanje njegove kakvoće.

Trgovinska razmjena mlijeka i mliječnih proizvoda odvija se u dijelu uvoza i izvoza. Republika Hrvatska još je uvijek zemlja koja mora uvoziti mlijeko i mliječne proizvode kako bi u potpunosti osigurala potrebe svojih stanovnika za mliječnim proizvodima.

Tablica 2-33: Uvoz i izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda (2003 - 2005, u tonama) UVOZ IZVOZ Vrsta

mliječnih proizvoda 2003 2004 2005 2003 2004 2005

Svježe mlijeko 36.565 92.336 50.062 17.894 40.954 40.244

Ostali svježi mliječni proizvodi

4.806 3.045 2.476 10.240 12.181 14.511

Sir 11.939 11.947 10.660 1.841 1.236 1.234

Maslac 952 1.217 897 802 1.228 1.345

Mliječni ekvivalent

136.263 186.551 135.196 49.164 71.303 74.486

Izvor: DZS, 2002-2005

Iz Tablica 2-33 je vidljivo kako uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda ima tendenciju opadanja dok je njihov izvoz zadnjih godina u porastu. Kako se danas u Republici Hrvatskoj odvija restrukturiranje sektora govedarstva može se zaključiti da će se ovi pozitivni trendovi i dalje nastavljati.

Uvoz nekih mliječnih proizvoda, a posebno sira naglašen je zbog niže cijene koja se može postići na svjetskom tržištu što u značajnoj mjeri otežava konkurentnost domaće proizvodnje ovog proizvoda.

Restrukturiranjem sustava proizvodnje mlijeka, izgradnjom novih ili rekonstrukcijom postojećih farmi primjenjivat će se sve odredbe koje je propisala Europska unija (minimalni standardi zaštite okoliša, minimalni higijenski i standardi dobrobiti životinja), a posebno one koje se odnose na zaštitu okoliša i dobrobit životinja, te zdravstvenu ispravnost mlijeka.



53

U tom smislu Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama (NN, 136/05) propisani su uvjeti koje treba ispuniti pri izgradnji novih farmi, odnosno kod postojećih objekata za držanje, vezano za dobrobit životinja.

U pripremi je propis o tržnom redu za proizvodnju mlijeka, dok će se sustav kvota kao i način novčane potpore u proizvodnji mlijeka uskladiti u idućem razdoblju.

Pregled državnih potpora za podsektor mljekarstva dan je u Poglavlju 2.1.

2.3.4.2. Podsektor svinjogojstvo Osnovni podaci

Svinjogojska je proizvodnja jedna od najznačajnijih grana poljoprivredne proizvodnje, zastupljena u gotovo svim dijelovima zemlje.

Iako s malim odstupanjima pojedinih godina (1995 - 1998), podaci o svinjogojskoj proizvodnji (vidi Graf 2-4) prikazuju kako u proteklom desetogodišnjem razdoblju raste broj svinja (2,55%). Međutim, u 2005. se u odnosu na 2004. ukupni broj svinja smanjio za gotovo 20%, a broj krmača i nazimica za više od 13%.

Graf 2-4: Trendovi u svinjogojskoj proizvodnji (broj grla 1990 - 2005)

1175 11661362

1233 1234 1286 13471489

1205

180 181 198 180 182 185 196 222 193

0200400600800

1000120014001600

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005

Svinje

Krmače isuprasnenazimice

Izvor: DZS, 2006

Iz gornjeg grafa vidljivo je kako dolazi do nestabilnosti u proizvodnji uslijed karakterističnog svinjskog ciklusa, odnosno neuravnoteženosti između ponude i potražnje svinjskog mesa na tržištu.

U većini slučajeva svinje se drže u neadekvatnim objektima gdje se skromni genetski potencijal životinja koristi na niskoj razini. Svinje se najvećim dijelom drže na tradicionalan način, pri čemu je najveći broj jedinki u neadekvatnim objektima gdje nije moguće organizirati učinkovitu proizvodnju.

Postojeći proizvodni sustavi, izuzimajući velike farme, ne udovoljavaju uvjetima konkurentnosti otvorenog tržišta, a često su upitni što se tiče okolišnih i uvjeta dobrobiti životinja.

Proizvođači

Sukladno Popisu poljoprivrede 2003, postoji 215.240 gospodarstava koja se bave uzgojem svinja:

• 214.814 poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava koja drže 1.726.895 svinja

• 426 poslovnih subjekata koji drže 197.777 svinja (vidi Tablica 2-34).

Prosječna veličina domaćinstava koja drže svinje, odnosno prosječan broj svinja po domaćinstvu na temelju navedenih podataka iznosio je 8 komada, dok je prosječan broj svinja kod poslovnih subjekata iznosio 464 komada (vidi Tablica 2-34).



54

U proizvođačkoj strukturi najveće je ograničenje činjenica kako 90% proizvodnje čini oko 200.000 malih proizvođača. Manje od 3.300 (1,5%) proizvođača na obiteljskim gospodarstvima drži više od 50.000 svinja. Oko 12.500 ima 20 - 50 grla i iz te se kategorije obiteljskih farmi može očekivati da prerastu u komercijalne proizvođače u određenoj mjeri. Kategorije obiteljskih gospodarstava s 11 - 20 svinja može se podijeliti na farme spremne za sudjelovanje u komercijalnoj proizvodnji dok je većina od više od 170.000 farmi s manje od 10 svinja izvan komercijalne proizvodnje.

Tablica 2-34: Broj svinja po gospodarstvu prema županijama (2003) Broj gospodarstava Broj svinja

ŽUPANIJA Obiteljsko gospodarstvo

Poslovni subjekti

UKUPNO Obiteljsko gospodarstvo

Prosjek Poslovni subjekti

Prosjek UKUPNO

Osječko - baranjska 22.929 91 23.020 257.421 11 24.258 267 281.679

Zagrebačka županija 21.736 26 21.762 160.490 7 61.679 2.372 222.169

Vukovarsko - srijemska

16.915 49 16.964 187.497 11 25.091 512 212.588

Koprivničko - križevačka

13.191 17 13.208 163.186 12 9.463 557 172.649

Bjelovarsko - bilogorska

14.614 47 14.661 167.774 11 3.343 71 171.117

Brodsko - posavska 12.880 56 12.936 127.382 10 7.328 131 134.710

Sisačko - moslavačka

16.967 19 16.986 131.675 8 1.232 65 132.907

Varaždinska 18.613 16 18.629 107.752 6 17.379 1.086 125.131

Virovitičko - podravska

10.412 23 10.435 89.017 9 30.118 1.309 119.135

Međimurska 10.397 47 10.444 82.663 8 16.389 349 99.052

Požeško - slavonska 7.643 8 7.651 73.902 10 392 49 74.294

Krapinsko - zagorska

17.652 5 17.657 60.356 3 101 20 60.457

Karlovačka 9.708 3 9.711 40.453 4 16 5 40.469

Splitsko - dalmatinska

7.518 3 7.521 24.058 3 106 35 24.164

Grad Zagreb 3.711 1 3.712 22.655 6 3 3 22.658

Istarska 3.600 8 3.608 11.915 3 75 9 11.990

Šibensko - kninska 1.953 3 1.956 6.275 3 138 46 6.413

Ličko - senjska 1.642 1 1.643 4.745 3 464 464 5.209

Zadarska 1.606 1 1.607 4.491 3 195 195 4.686

Dubrovačko - neretvanska

627 - 627 1.818 3 - 1.818

Primorsko - goranska

500 2 502 1.370 3 7 4 1.377

HRVATSKA UKUPNO 214.814 426 215.240 1.726.895 8 197.777 464 1.924.672

Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003 (1. lipanj 2003)

Iz gore navedenog vidljivo je da u strukturi svinjogojstva prevladavaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva s 90% od ukupne proizvodnje. Međutim, to su većinom male proizvodne jedinice s proizvodnjom za vlastite potrebe. Samo 1,5% obiteljskih gospodarstava ima proizvodni kapacitet iznad 50 svinja (vidi Graf 2-5).



55

Graf 2-5: Struktura obiteljskih gospodarstava prema broju svinja

70.748 72.855

30.23925.260

12.4303.282

0

20000

40000

60000

80000

1 do 2 3 do 5 6 do 10 11 do 20 21 do 50 >50

Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003

Ukupna proizvodnja poslovnih subjekata je samo 10%, isto tako s uglavnom manjim proizvodnim jedinicama (69,7% ima proizvodni kapacitet do 50 svinja) i samo 9,2% ima više od 400 svinja (vidi Graf 2-6).

Graf 2-6: Struktura poslovnih subjekata prema broju svinja (2003)

Izvor: DZS, 2006

U Hrvatskoj od rujna 2004. godine djeluje Središnji savez udruga uzgajivača svinja Hrvatske. Osnivači Saveza su 12 udruga svinjogojaca iz 11 hrvatskih županija. Prema podacima iz prosinca 2005. godine Savez je okupljao oko 1000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se, uz druge proizvodnje, bave i proizvodnjom ili tovom svinja. Cilj je Saveza poboljšati uvjete svinjogojske proizvodnje na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kroz ishođenje financijskih sredstava za izgradnju modernih farmi, te obrazovanjem podići razinu i kvalitetu domaće proizvodnje svinjskog mesa.

Početkom 60-tih godina proizvođači stoke (svinja, goveda i peradi), čija se proizvodnja odvija u poljoprivrednim tvrtkama, osnovali su poslovnu zajednicu za stočarstvo - Gospodarsko interesno udruženje „Croatiastočar“ - kroz koje iskazuju i štite svoje interese. U radu GIU "Croatiastočar" sudjeluju i predstavnici udruga obiteljskih gospodarstava okupljeni u Središnji savez udruga uzgajivača svinja Hrvatske.

Trenutno GIU „Croatiastočar“ okuplja 30 velikih proizvođača, tvrtki, koje ostvaruju godišnju proizvodnju od oko 18.000 kom. tovljenika i 1.000 kom. krmača.

GIU „Croatiastočar“ zajedno sa Središnjim savezom udruga uzgajivača svinja aktivno surađuje s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva u kreiranju, predlaganju i provedbi mjera poljoprivredne politike u sektoru, izradi

84

53

160

32 30 28 16 23

0306090

120150180

1 do 5 6 do 10 11 do 50 51 do100

101 do200

201 do400

401 do1000

>1000

Broj svinja

Bro

j posl

ovn

ih s

ubje

kata



56

razvojnih programa, zakonskih i podzakonskih akata koji se odnose na sektor, upozoravaju Ministarstvo na probleme u sektoru i sl.


Industrijska proizvodnja svinjskog mesa u razdoblju od 2000. do 2005. godine pokazuje porast proizvodnje svježe svinjetine, gotovo u svim kategorijama mesa, (vidi Tablica 2-35, također poglavlje 2.3.4.5).

Tablica 2-35: Trendovi u industrijskoj proizvodnji svinjskog mesa (1997 - 2005) u tonama 2000 2001 2002 2003 2004 2005

Svježa ili hlađena svinjetina, cijela i polovice 23.874 24.562 26.668 28.965 26.033 27.399

Svježa ili hlađena svinjetina, butovi, lopatica, te njihovi dijelovi

6.308 6.526 7.744 12.953 13.538 11.489

Svježa ili hlađena svinjetina, neprerađena (d.n.)

1.781 1.736 1.825 2.062 - -

Svinjski but, lopatica i njihovi dijelovi s kostima, soljeni, sušeni ili dimljeni

1.286 1.234 2.169 2.732 2.516 3.112

Svinjska trbušina (slanina prošarana mesom) 2.412 3.067 2.411 2.104 2.175 2.115

Ostali dijelovi svinjetine, soljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni

1.598 2.047 3.501 3.295 5.159 4.890

Svinjska šunka i odresci šunke, pripremljeni ili konzervirani

1.650 1.473 1.828 1.946 538 232

Mesne konzerve od svinjskog mesa (uključujući mješavine)

10.686 10.163 12.460 12.731 12.347 11.603

Gotova jela od svinjskog mesa (uključujući mješavine)

100 76 196 258 265 261

Ostali pripravci od svinjskog mesa (uključujući mješavine), osim gotovih jela

145 776 683 635 69 89

Izvor: DZS, 2006

Tržište i prodaja

U potrošnji mesa na tržištu RH, svinjsko meso ima najveći udio i tradicionalno se troši na ovim područjima. Potrošnja nije vezana uz neko određeno doba godine već je postojana tijekom cijele godine. Međutim, sezonska potražnja se povećava za vrijeme ljetne sezone zbog turizma što pridonosi povećanju cijena i stabilizaciji domaćeg tržišta, posebno u godinama kada zbog karakterističnog svinjskog ciklusa domaća ponuda naginje premašivanju domaće potrošnje.

Tablica 2-36: Proizvodno – potrošna bilanca (2002 – 2004)

Opis 2002 2003 2004

Neto proizvodnja mesa od zaklanih životinja, u tonama

117.383 120.078 116.803

Bruto domaća proizvodnja, u tonama

114.658 117.611 113.490

Uvoz:

Žive svinje (u tonama) – carinski kod 0103:

3.677 3.276 4.506



57

Žive svinje (u tonama/ett 13): 2.727 2.467 3.360

Meso (tone) – carinski kod 0203: 23.225 23.449 29.372

Prerađeno meso (tone) – carinski kod 160241, 160242 i 160249

1.129 1.218 1.061

Izvoz:

Žive svinje (tone) – carinski kod 0103:

2 0 63

Žive svinje (tone/ett): 1 0 47

Meso (tone) – carinski kod 0203: 146 12 222

Stanovništvo 4.437.460 4.437.460 4.437.460

Ukupna domaća potrošnja (tone) 140.462 143.515 145.953

Samodostatnost (bruto domaća proizvodnja/ukupno domaća potrošnja):

82 82 78

Potrošnja po glavi stanovnika (kg/po stanovniku/po godini)

32 32 33

Izvor: DZS, 2002-2004; Analiza MPRRR, 2005

DZS od 1998. godine provodi Anketu o potrošnji kućanstava na reprezentativnom uzorku, sukladno metodološkim preporukama Europske unije, te međunarodnim standardima i klasifikacijama. Navedenom Anketom prikupljaju se podaci o osobnoj potrošnji, odnosno utrošku prehrambenih proizvoda i pića u kućanstvima. Sukladno podacima iz Ankete, potrošnja svinjskog mesa, pripremljenog za potrošnju u kućanstvu, u razdoblju od 1999. do 2003. godine bilježi porast od čak 15 %, i u 2003. godini iznosi 18.14 kg/po članu kućanstva (vidi Graf 2-7).

Graf 2-7: Podaci o potrošnji svinjskog mesa po članu kućanstva (1999 - 2004)

15,7414,5

17,6116,66

18,1416,44

02468

101214161820

1999 2000 2001 2002 2003 2004

Godina

Potr

ošn

ja u

kg

Izvor: DZS, 2006

Prema podacima iz proizvodno-potrošne bilance ukupno raspoloživa bruto količina svinjskog mesa za potrošnju po stanovniku iznosi 32-33 kg. Međutim, od navedene raspoložive količine dio odlazi u industrijsku preradu dok se drugi dio troši u svježem stanju u kućanstvima.

13 Ett – ekvivalent težine trupa



58

Veći dio trgovine živim svinjama u Republici Hrvatskoj još uvijek se odvija izravno na poljoprivrednim gospodarstvima. Međutim, značajni dio trgovine odvija se i na stočnim sajmovima, na kojima potrošači (poljoprivrednici, mesnice, manji mesoprerađivački obrti ili tvrtke) izravno kupuju svinje od proizvođača. Stočni sajmovi su u vlasništvu regionalne i lokalne samouprave i djeluju kao javna poduzeća.

Klaonice su u privatnom vlasništvu i najčešće su organizirane u sklopu mesnih industrija koje vrše klanje stoke za svoje potrebe, ali pružaju i uslugu klanja. Samo manji broj klaonica vrši isključivo uslužno klanje. U tijeku je uspostava sustava za prikupljanje i obradu podataka po kriteriju propusnog kapaciteta pojedine klaonice, s obzirom na vrstu životinje ili po njihovoj važnosti (vidi Poglavlje podsektor mesoprerađivačke industrije).

Tablica 2-37: Prosječna težina zaklanih svinja u kg (2002 - 2004) 2002 2003 2004

Bruto težina, u kg 103 107 106

Neto težina, u kg 76 80 79

Izvor: DZS, 2006

Veliki postotak svinja se kolje izravno na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima za vlastite potrebe. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku klanje svinja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima iznosilo je između 50-60% ukupnog klanja svinja u razdoblju od 2002 -2004.

Sve veći značaj u opskrbi stanovništva svježim mesom preuzimaju veći trgovački lanci, koji su uz mesnice najvažniji lanci za distribuciju svinjskog mesa do krajnjeg potrošača.

Poljoprivredni proizvođači, tovljači svinja, u manjoj mjeri sklapaju ugovore o proizvodnji s klaoničkom ili mesoprerađivačkom industrijom, a ukoliko ih sklapaju uglavnom su to kratkoročni ugovori (vezani uz turnuse proizvodnje). Mesne industrije sklapaju ugovore s trgovačkim lancima, koji uglavnom nisu dugoročne naravi. Kao značajniji proizvođači tovnih svinja javljaju se i same mesne industrije koje u sklopu opsega svog rada imaju tovne objekte. Sve je značajniji udio i kooperativnog povezivanja, odnosno uslužnog tova za subjekte na tržištu.

Tablica 2-38: Pregled vanjskotrgovinske razmjene svinja, svinjskog mesa i prerađevina (u tonama)

2000 2001 2002 2003 2004 2005

Žive svinje 6.163 3.077 3.677 3.276 4.506 10.784

Svinjsko meso, svježe, rashlađeno i smrznuto

15.229 17.868 23.225 23.449 29.372 38.121

Svinjski klaonički proizvodi, svježi, rashlađeni i smrznuti

999 976 1.987 1.702 1.128 1.385

Svinjska slanina i salo

1.777 2.037 2.442 2.932 2.844 3.705

Svinjsko meso, usoljeno, u salamuri, sušeno i dimljeno

685 930 1.095 1.539 1.795 1.926

UVOZ

Ostale prerađevine od

768 643 1129 1218 1.061 1.289



59

svinjskog mesa

Svinje 3 - 2 - 63 45

Svinjsko meso, svježe, rashlađeno i smrznuto

56 - 146 12 222 155

Svinjski klaonički proizvodi, svježi, rashlađeni i smrznuti

- 10 55 123 13 74

Svinjska slanina i salo

194 10 - 5 15 37

Svinjsko meso, usoljeno, u salamuri, sušeno i dimljeno

94 48 9 181 195 123

IZVOZ

Ostale prerađevine od svinjskog mesa

892 496 514 553 845 788

Izvor: DZS, 2006

Zbog nedostatka svinja u 2000. i 2005. godini značajno je povećan uvoz živih svinja i svinjskog mesa (vidi tablicu 2-38). U promatranom razdoblju očit je porast uvoza svinja do 10.784 u 2005. godini.

Hrvatska izvozi neznatne količine svinja i svinjskog mesa.

Nedostatna proizvodnja se podmiruje uvozom koji se dodatno ograničava zabranom uvoza svinja u RH zbog pojave bolesti svinja (plavog jezika, slinavke i šapa, te klasične kuge). Stalne oscilacije u cijenama svinja i uvjeta poslovanja proizvođača, prerađivača i organizacija prijevoza uzrok su oscilacijama u proizvodnji svinja.

Jedan od mehanizama trgovinsko-cjenovne politike RH odnosi se na carinsku zaštitu. Osnovna stopa carine (carina po najpovlaštenijoj osnovi) za žive svinje i svježe svinjsko meso dostigla je svoju obvezujuću razinu sukladno WTO obvezama proizašlim iz pristupa RH toj organizaciji. Za smrznuto svinjsko meso prijelazno razdoblje za dostizanje konačne obvezujuće WTO razine carine ističe 2007. godine.

U 2005. godini osnovna stopa carine za žive svinje kreće se od 0% (čistokrvne rasplodne životinje i odojci) do 40 % (carina izražena u ad valorem ekvivalentu) za ostale žive svinje.

Carina za svinjsko meso kreće se između 23 i 35 % (carina izražena u ad valorem ekvivalentu).

Nakon isteka spomenutog prijelaznog razdoblja RH više nije obvezna i dalje snižavati te uvozne carine, osim ako drugačije ne bude dogovoreno na multilateralnoj razini o čemu su WTO pregovori u tijeku. Naime, sukladno WTO Sporazumu o poljoprivredi pregovara se o daljnjoj liberalizaciji svjetske trgovine i snižavanju domaće potpore.

Osim osnovne stope carine postoje i preferencijalne carine (za neograničene količine ili količine u obliku carinskih kvota) dogovorene u okviru bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU.

U slučaju poremećaja na domaćem tržištu Vlada RH može intervenirati snižavanjem postojećih carina ili njihovim povećanjem, ali samo u okvirima međunarodnih sporazuma.



60

Pregled državnih potpora za podsektor svinjogojstva dan je u Poglavlju 2.2.

2.3.4.3. Podsektor govedarske proizvodnje Osnovni podaci

Govedarska proizvodnja (uzgoj) je najvažnija stočarska grana u Republici Hrvatskoj (s udjelom od 40% u stočarskoj proizvodnji, uključujući proizvodnju mlijeka), te ujedno jedna od važnijih grana ukupne poljoprivredne proizvodnje.

U Republici Hrvatskoj najviše je zastupljena simentalska pasmina goveda sa 74% u ukupnom pasminskom sastavu, namijenjena proizvodnji mlijeka i mesa, te se i govedarska proizvodnja najvećim dijelom temelji na mješovitim proizvodnim jedinicama u kojima se proizvodi mlijeko i meso (vidi tablicu 2-39). Oko 75% krava se oplođuje umjetnim osjemenjivanjem. Druga glavna pasmina koja se koristi za proizvodnju mesa i mlijeka je smeđe govedo s 4% zastupljenosti. Mliječna pasmina goveda Holstein s 21% je najznačajnija pasmina u specijaliziranim jedinicama za proizvodnju mlijeka. Ostale pasmine, Charolais, Hereford, Švedska crveno-bijela, te autohtone pasmine (slavonski podolac, istarsko govedo i buša) čine samo 1% udjela u ukupnoj govedarskoj proizvodnji. Tip uzgoja goveda je većinom uzgoj u stajama, dok je držanje goveda na otvorenom individualan i slabo zastupljen.

Tablica 2-39: Struktura proizvodnje goveda (2000 - 2005) u % 2000 2001 2002 2003 2004 2005

Simentalac 74,36 74,19 74,15 n.p. 77,88 73,84

Holstein 20,03 20,57 20,75 n.p. 18,12 21,5

Smeđa 5,16 4,76 4,59 n.p. 3,47 3,67

Ostale (1+2+3+4+5+6+7)

0,45 0,48 0,51 n.p. 0,53 0,99

1 Slavonski podolac 0,03 0,04 0,04 n.p. 0,02 0,04

2 Istarsko 0,18 0,19 0,21 n.p. 0,16 0,2

3 Hereford 0,18 0,19 0,19 n.p. 0,21 0,23

4 Charolais 0,06 0,06 0,07 n.p. 0,1 0,44

5 Sivo - - - n.p. 0,005 0,002

6 Buša - - - n.p. 0,03 0,06

7 Švedsko crveno bijelo - - - n.p. - 0,02

Izvor HSC, 2006

Početak trenda opadanja broja goveda zabilježen je 1987. godine kada je bilo 882 tisuće grla, a najniži broj grla je bio 2002. kada je pao na minimalnih 417 tisuća (vidi tablicu 2-40). Ovom je trendu značajno pridonio rat u kojem je nestao velik broj grla (ubijena, ukradena, itd.). Kroz ratno razdoblje (1991.-1995.) broj grla u RH je značajno smanjen ( za 34,7%), te je negativni trend opadanja nastavljen sve do 2002. godine. U 2003. započinje polagani, no stalni rast. Ukupan broj goveda u 2005. godini je povećan za 1% u odnosu na 2004, a 7,5% u odnosu na 2001.

Tablica 2-40: Broj goveda ('000 grla 1987 - 2005)

Godina Ukupno goveda

Telad i junad ≤ 1 godine

Junad > 1 godine

Krave i bređe junice

Bikovi za priplod i volovi

1987 882 277 65 530 10



61

1988 843 251 70 513 9

1989 823 239 73 503 8

1990 830 262 68 492 8

1991 757 222 54 473 8

1992 590 159 43 384 4

1993 589 152 63 369 5

1994 519 136 32 346 5

1995 494 103 51 335 5

1996 461 98 48 311 4

1997 451 93 51 304 3

1998 443 112 28 300 3

1999 438 101 39 289 2

2000 427 93 45 287 2

2001 438 104 52 280 2

2002 417 90 47 278 2

2003 444 102 61 280 1

2004 466 135 56 272 3

2005 471 143 54 272 2

Izvor: DZS, 2005

U strukturi uzgoja goveda najviše su zastupljene krave i bređe junice s 58%, što pridonosi proizvodnji mlijeka i povećanju stočnog fonda. U praksi je zabilježena visoka isključenost mliječnih grla koja završavaju u proizvodnji mesa (prije svega Holstein). Zbog nedostatka domaće junadi, znatan udio tovljene junadi je od uvoznih grla. Za razliku od mljekarske proizvodnje, sustav proizvodnje goveda nije uključen u kupovnu mrežu, što ne osigurava visoku razinu kupnje kao u slučaju mlijeka.

Proizvođači

Prema Popisu poljoprivrede 2003, u Republici Hrvatskoj ukupno ima 86.269 poljoprivrednih gospodarstava koja drže goveda, od toga 85.930 (99,6%) su obiteljska gospodarstva, a 339 (0,4%) je poslovnih subjekata. Što se tiče broja živih goveda, proizvodnja se odvija na malim i rascjepkanim obiteljskim gospodarstvima.

Graf 2-8: Podjela obiteljskih gospodarstava prema broju goveda (2003, postotak)

43365

22778

11650

40551797 2285

0

10000

20000

30000

40000

50000

1 do 2 3 do 5 6 do 10 11 do 15 16 do 20 <20

Veličina gospodarstva

Bro

j go

spod

arst

ava



62

Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003 ( 1. lipnja 2003)

Vidljivo je kako većina obiteljskih gospodarstava (90,26%) drži manje od 10 goveda, te samo 9,74% više od 10 goveda.

Kako bi se izmijenila ova nepovoljna struktura, Operativni program razvitka govedarske proizvodnje osigurava uvjete za uspostavu novih modernih farmi s kapacitetom do 100 krava. S mogućnošću dostizanja visoke konkurentnosti, takve proizvodne jedinice stvaraju temelj za udovoljavanje kriterijima postavljenim u odnosu na okoliš, te dobrobit životinja. Potrebno je naglasiti kako će neki farmeri nastaviti držati mali broj životinja na farmi.

Specijalizirane govedarske farme još uvijek nisu dostigle visoki stupanj razvitka.

1/3 farmi (32,4%) posjeduje do 20 goveda dok 2/3 farmi (67,6%) drži više od 20 goveda.

Od ukupno 339 proizvođača, 86 ih ima preko 100 goveda (25.4%) (vidi Graf 2-9).

Kako bi se povećala gospodarska održivost i zadovoljavanje standarda Zajednice (higijena, dobrobit životinja, gospodarenje gnojivom i druga pitanja vezana za okoliš) postoji potreba za restrukturiranjem obiteljskih gospodarstava i povećanjem broja proizvođača koji su specijalizirani za uzgoj goveda.

Graf 2-9: Podjela poslovnih subjekata prema broju goveda (2003)

75

35 38

69

36

86

0

20

40

60

80

100

<10 11 do 20 21 do 30 31 do 50 51 do 100 >100

Veličina

Bro

j gosp

odar

stav

a

Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003 ( 1.lipnja 2003)

Glavna koncentracija govedarske proizvodnje (67,49% od ukupnih gospodarstava) je u kontinentalnoj Panonskoj regiji (županije: Zagrebačka, Krapinsko–zagorska, Bjelovarsko–bilogorska, Koprivničko–križevačka, Varaždinska, Brodsko–posavska, Međimurska, Vukovarsko–srijemska, Osječko–baranjska, Virovitičko–podravska, Grad Zagreb).


Ukupni broj zaklanih goveda pokazuje rast od 13 % u 2004, u usporedbi s prethodnom godinom, u kojoj je broj zaklanih goveda bio najviši (vidi tablicu Tablica 2-41).

Tablica 2-41: Broj zaklanih goveda ('000 grla) Kategorija 2000 2001 2002 2003 2004

Telad i junad 107.464 95.327 115.603 111.239 125.735

Krave 16.390 12.060 11.417 10.107 12.088

Ostala goveda 230 176 193 262 265

Goveda, ukupno 124.084 107.553 126.673 121.608 138.088

Izvor: DZS, 2005



63

Statistički evidentirani broj zaklanih grla je značajno manji od stvarnog. Prema podacima DZS-a samodostatnost goveđeg mesa iznosila bi svega 37,5%, uz potrošnju od oko 6 kg godišnje po stanovniku što je u izravnoj disproporciji s iskazanom potrošnjom goveđeg mesa prema Anketi o potrošnji kućanstava DZS-a (vidi tablicu 2-42). Stručna analiza MPRRR-a pokazuje kako je samodostatnost goveđeg mesa na razini od oko 76,5% (prosjek 2002.-2004.), uz godišnju agregatnu potrošnju od 60.000 – 65.000 tona goveđeg mesa, odnosno potrošnju od oko 12 kg po glavi stanovnika.

Tablica 2-42: Potrošnja mesa po glavi stanovnika (2002 - 2004)

Potrošnja goveđeg i telećeg mesa po glavi stanovnika 2002 2003 2004 2005

Kg/po glavi stanovnika/godina14 10,89 10,63 11,40 11,63

Izvor: DZS, Anketa o potrošnji kućanstava 2006

Kako se vidi iz tablice 2-42, proizvodnja mesa se nije mijenjala kroz promatrano razdoblje (2000 - 2005). To je posebno važno za proizvodnju teletine koji nema definirani trend: proizvodnja teletine je u porastu ili opadanju, ovisno o cijeni. S druge strane, proizvodnja govedine i junetine nema takav trend. Postoji porast u proizvodnji za vrijeme promatranog razdoblja.

Tablica 2-43: Proizvodnja odabranih proizvoda i prerađevina od goveđeg mesa (2000 - 2005 u tonama)

2000 2001 2002 2003 2004 2005

Svježa ili rashlađena govedina 17.137 15.563 15.014 16.362 16.883 17.263

Svježa ili rashlađena teletina, u dijelovima

709 713 1.296 1.432 1.821 1.459

Govedina i teletina, usoljena, sušena ili dimljena

5 2 2 2 2 13

Gotova jela od govedine i teletine

3 n.p. 29 71 61 n.p.

pripravci od govedine i teletine, osim gotovih jela

16 23 2 88 702 852

Izvor: DZS (2000-2005)

Iz tablice 2-43 vidljivo je povećanje proizvodnje pojedinih proizvoda u 2005. (npr. svježa ili hlađena govedina, cijela i polovice, prednje i zadnje četvrtine i to za 50,8% u odnosu na 2004. godinu), ali se i proizvodnja ostalih proizvoda smanjila u 2005. (npr. svježa ili hlađena junetina i govedina, u dijelovima za 22,8%), iz čega se može zaključiti kako je došlo da određenog stupnja diversifikacije proizvoda zbog tržišnih trendova.

Tablica 2-44: Bilanca – ekvivalent težine trupa (ett) Opis 2002 2003 2004

Neto proizvodnja

Proizvodnja (tone), ett 69.574 64.095 63.126

Uvoz

- živih goveda (tone), ett 16.757 12.836 14.138

14 Količine potrošene u privatnim kućanstvima – godišnji prosjek po članu obitelji



64

- Mesa (tone), ett 1.550 2.180 5.957

Izvoz

- živih goveda (tone), ett 0 0 85

- Mesa (tone), ett 1.829 1.890 2.522

Ukupno domaća potrošnja - (tone), ett 69.295 64.385 66.561

Populacija 4.437.460 4.437.460 4.437.460

Potrošnja po glavi stanovnika (kg/godina), ett 15,62 14,51 15,00

Potrošnja po glavi stanovnika (kg/godina) 12,01 11,16 11,54

Bruto domaća proizvodnja (tone), ett 52.817 51.259 49.073

Samodostatnost (%) 76,2 79,6 73,7

Izvori: DZS i MPRRR-ov izračun neto proizvodnje 2006

Tržište i prodaja

Kako RH već dugi niz godina ne ostvaruje proizvodnju dostatnu za vlastite potrebe, upućena je na uvoz goveđeg mesa i teladi za tov, te je stoga vanjsko–trgovinska bilanca sektora negativna. Najviše se uvoze telad i junad za tov, a u prošloj godini zabilježen je značajni rast uvoza goveđeg mesa. Naime, uvoz mesa u 2005. godini u odnosu na prethodnu je udvostručen (vidi tablicu 2-45). Uvoz goveda također raste i to za 15% u 2005. godini u odnosu na prethodnu godinu, a ne bilježi se značajniji uvoz konzerviranih goveđih proizvoda.

Izvoz živih goveda i goveđeg mesa nije značajan. Međutim, RH ostvaruje znatan izvoz konzerviranih goveđih proizvoda, te je trgovinska bilanca pozitivna. Izvoz ovih proizvoda u 2005. godini u odnosu na prethodnu povećan je za gotovo 19%, ali još uvijek nije dostignuta razina izvoza iz 2000. godine.

Tablica 2-45: Trgovina govedima, goveđim mesom i prerađevinama (tone) 2000 2001 2002 2003 2004 2005

Izvoz goveda 1 486 0 0 158 885

Izvoz goveđeg mesa, svježeg, rashlađenog i smrznutog

730 398 190 307 628 556

Izvoz konzerviranih goveđih proizvoda 2.130 1.213 1.214 1.106 1.265 1.501

Uvoz goveda 25.366 14.165 30.608 23.792 26.338 30.316

Uvoz goveđeg mesa, svježeg, rashlađenog i smrznutog

5.459 1.172 1.179 1.594 4.536 9.105

Uvoz konzerviranih goveđih proizvoda 72 40 7 15 15 36

Izvor: DZS, 2006

Veći dio trgovine živom, tovljenom junadi odvija se na poljoprivrednim gospodarstvima. Vrlo mali dio trgovine otpada na stočne sajmove. Što se tiče teladi (80-160 kg) ona se prodaje na stočnim sajmovima, otkupnim mjestima, te manji dio na farmama. Krave za klanje najčešće se prodaju na stočnim sajmovima i izravno klaonicama.

Na stočnim sajmovima najčešće se kupuje za vlastite potrebe, te se najčešće radi o kupcima koji imaju manje prerađivačke objekte (klaonice). Na otkupnim mjestima kupuje se za vlastite potrebe (tovni objekti) ili se vrši uslužni otkup za veće tovne objekte ili potrebe mesne industrije. Na hrvatskom tržištu glavnina se proizvedenih goveda kupuje na temelju žive vage, odnosno ne kupuje se na temelju kakvoće trupa.



65

Pravilnik o kakvoći goveđih trupova i polovica na liniji klanja (NN, 20/04) primjenjuje se od 1. rujna 2004. Sam postupak razvrstavanja vrše ovlaštene osobe koje je za to ovlastio MPRRR. Uvjeti koje moraju zadovoljavati ovlaštene osobe koje vrše ovu aktivnost su određeni Pravilnikom.

MPRRR unutar Odsjeka za Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP) prikuplja, obrađuje i distribuira podatke o otkupnim (proizvođačkim) cijenama junadi, teladi, krava za klanje (na stočnim sajmovima, otkupu i farmama, prikuplja aukcijske cijene rasplodnih junica), te cijene mesa i mesnih prerađevina na razini veleprodaje i maloprodaje.

Informacije o cijenama žive stoke prikupljaju se na gotovo svim stočnim sajmovima i otkupnim mjestima u Hrvatskoj (cca 70-80 %), te tovnim objektima koji su uglavnom u vlasništvu obiteljskih gospodarstava. To su otkupne (proizvođačke) cijene, u koju nisu uključeni transportni troškovi.

Veleprodajne cijene mesa (bez PDV-a) prikupljaju se od gotovo svih većih mesnih industrija u Hrvatskoj. Maloprodajne cijene mesa prikupljaju se u mesnicama petnaest većih gradova Hrvatske. Cijene u mesnicama su maloprodajne cijene i u njih je uključen PDV.

Tablica 2-46: Prosječne cijene na stočnim sajmovima EUR/kg žive vage

Kategorija 2000 2001 2002 2003 2004 2005

Bik "Simmental", za klanje, >450 kg 1,9 1,7 2,09 1,8 1,67 1,96

Bik "Holstein", za klanje, 300<450 kg - - 1,98 1,71 1,3 1,76

Junica "Simmental", za klanje 1,74 1,56 1,86 1,67 1,56 1,84

Tele "Simmental", 80<160 kg 2,80 2,75 3,20 3,02 2,82 3,23

Tele "Holstein", 80<160 kg - - 3,04 2,99 2,58 2,90

Krava "Simmental", za klanje 1,03 1,00 1,21 1,02 0,84 0,97

Izvor: MPRRR, TISUP 2006

Telad pasmine Holstein-friesian je ograničene vrijednosti za proizvodnju mesa, stoga je njihova cijena niža u usporedbi s teladi pasmine Simental (vidi tablicu Tablica 2-46).

Pregled državnih potpora za podsektor govedarstva dan je u Poglavlju 2.1.

2.3.4.4. Podsektor perad i jaja Osnovni podaci

Za razliku od drugih stočarskih proizvodnji, peradarska proizvodnja je većim dijelom organizirana na industrijski način u kojem prevladavaju velike proizvodne jedinice, a manjim se dijelom nalazi u okviru obiteljskih gospodarstava gdje se uglavnom u prirodnim ekstenzivnim uvjetima proizvodi meso peradi i jaja za vlastite potrebe.

Iako je proizvodnja jaja koja je organizirana u uvjetima industrijske proizvodnje danas na visokoj tehnološkoj razini, nameće se potreba njezine prilagodbe uvjetima koji u cijelosti udovoljavaju ekološkim standardima i dobrobiti životinja, te povećavaju konkurentnost takve proizvodnje. Stoga je potrebna rekonstrukcija većine sadašnjih farmi koje proizvode jaja, te izgradnja novih. Veće promjene se ne planiraju u malim sustavima proizvodnje jaja na obiteljskim farmama.

Danas je proizvodnja jaja za tržište organizirana u velikim proizvodnim jedinicama gdje se primjenjuje suvremena tehnologija proizvodnje, te koristi kvalitetna genetska osnova aktualnih hibridnih linija.



66

Proizvodnja jaja na obiteljskim gospodarstvima odvija se najvećim dijelom na ekstenzivan način u uvjetima gospodarskog dvorišta, gdje se perad drži na otvorenom, a samo preko noći smješta u zatvoreni prostor. U takvim uvjetima perad se hrani na prirodni način, te je proizvodnost takvih jata niska. Tako proizvedena jaja se najvećim dijelom koriste za vlastite potrebe, a samo se u vrijeme veće nesivosti višak proizvodnje stavlja na tržište, prije svega na gradske tržnice uz potvrdu o njihovoj zdravstvenoj ispravnosti.

U ovakvoj organizaciji proizvodnje jaja u Republici Hrvatskoj jasno je kako se veća ulaganja očekuju u industrijske kapacitete. Proizvodnja jaja na obiteljskim gospodarstvima bit će i dalje samo sporedna djelatnost namijenjena prije svega proizvodnji za vlastite potrebe. Međutim, treba istaknuti i značaj manjeg broja obiteljskih farmi koje su specijalizirane za ovu proizvodnju i koje primjenjuju suvremeni način proizvodnje kao i veliki proizvodni sustavi.

Tablica 2-47: Brojno stanje peradi u Republici Hrvatskoj Kategorije 2002 2003 2004

Ukupno kokoši, od toga: 10.470.568 11.371.240 11.780.890

- rasplodne nesilice (teške i lake linije) 511.360 543.000 572.000

- proizvodne nesilice (lake linije) 3.591.000 4.080.240 3.780.000

- brojleri 5.840.000 6.213.000 6.540.000

Purani 528.208 535.000 589.373

Ostalo - - 299.517

Izvor: DZS, 2006; GIU ‘Croatiastočar’ 2006

Iz Tablica 2-47 se vidi kako u peradarstvu Republike Hrvatske prevladavaju kokoši i purani dok je udio ostalih vrsta peradi (patke, guske i drugo) manje bitan. Kad se radi o broju nesilica za proizvodnju jaja može se ustvrditi kako u tom dijelu nema značajnih razlika.

Za proizvodnju jaja se koriste hibridne linije u intenzivnim industrijskim uvjetima proizvodnje, te većim dijelom i kod obiteljskih gospodarstava. Korištenje čistih pasmina peradi gotovo je zanemarivo, te u uzgojnom i proizvodnom smislu nema nikakav značaj.

Proizvodnja jaja danas najvećim dijelom zadovoljava domaće potrebe stanovništva iako treba naglasiti kako ipak postoji međunarodna trgovina ovim proizvodom. Bilanca proizvodnje jaja je prikazana u slijedećoj tablici.

Tablica 2-48: Bilanca proizvodnje jaja u 2004, u tonama Podaci Količina

Domaća proizvodnja 48.000

Izvoz 704

Uvoz 1.445

Potrošnja u zemlji namijenjena za: 47.259

- ljudsku potrošnju 43.352

- leženje 3.442

- ostala potrošnja osim prehrane 465

Potrošnja po stanovniku (kg / stanovnik / godina) 9,77

Samodostatnost (%) 97,10

Izvor: DZS 2006, GIU ‘Croatiastočar’ 2006



67

Iz Tablica 2-48 vidljivo je kako se najveći dio potrošnje jaja podmiruje iz domaće proizvodnje. To je i razumljivo uzme li se u obzir kako se za tržište organizira intenzivna proizvodnja jaja, te da se uz to na obiteljskim gospodarstvima proizvode značajne količine jaja za vlastite potrebe.

Proizvodnost jaja ovisi o proizvodnom sustavu koji je na različitim razinama; u velikim specijaliziranim proizvodnim jedinicama postiže se visoka nesivost dok je u uvjetima proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima ona značajno niža (31,13% ukupno proizvedenih konzumnih jaja) , što je vidljivo i iz slijedeće tablice.

Tablica 2-49: Godišnja proizvodnja konzumnih jaja Podaci Količina (kom.)

Proizvodnja konzumnih jaja: 864.000.000

- za tržište 595.000.000

- potrošnja na farmi 269.000.000


Proizvođači

Iako je proizvodnja u peradarstvu organizirana u specijaliziranim proizvodnim jedinicama (intenzivna proizvodnja), također je organizirana i u zemaljskim uvjetima ekstenzivne proizvodnje gdje se perad najvećim dijelom drži u ekstenzivnim uvjetima slobodnog uzgoja. Većina proizvođača peradi su farmeri.

Tablica 2-50: Broj peradarskih farmi i vlasnička struktura


Kako je prikazano u tablici Tablica 2-50, očito je kako je udio velikih proizvodnih jedinica u odnosu na ukupni broj proizvođača gotovo zanemariv (0,14%), u usporedbi s brojem obiteljskih gospodarstava koja se bave peradarskom proizvodnjom. U Tablica 2-51 dana je struktura farmi i broj životinja. Većina proizvodnih jedinica nalazi se na farmama u zemaljskim uvjetima, s relativno malim brojem peradi po jedinici. Minimalni kapacitet za održivost obiteljskog gospodarstva je oko 2.000 nesilica (u kavezima) prema izračunima Agronomskog fakulteta (Zagrebačko sveučilište).

Tablica 2-51: Struktura vlasništva i broj peradi za proizvodnju mesa i jaja, prema veličini farme Proizvođači (obiteljska gospodarstva i tvrtki)

Životinje Veličina proizvođača u skladu s brojem peradi Broj Udio % Broj Udio %

1-99 346.230 99,77 5.193.450 44,08

100-999 72 0,02 36.000 0,31

1.000-2.999 93 0,03 125.550 1,07

3.000-4.999 76 0,02 304.000 2,58

5.000-9.999 418 0,12 2.842.400 24,13

Tvrtke Obiteljska gospodarstva

Ukupno

Nesilice 279 125.000 125.279

Brojleri 210 180.000 180.210

Ostala perad 7 41.530 41.537

Ukupno 496 346.530 347.026



68

10.000-49.999 112 0,03 1.680.000 14,26

50.000 i više 25 0,01 1.599.490 13,58

Izvor: GIU ‘Croatiastočar’, 2006; Centar za peradarstvo, 2006

U Republici Hrvatskoj se u intenzivnom uzgoju koriste hibridne linije: za proizvodnju jaja - lake linije, a za proizvodnju mesa - teške linije. U zemaljskim se uvjetima također većim dijelom koriste iste hibridne linije, a manjim dijelom čiste pasmine i križanci čistih pasmina i hibrida.

Perad namijenjena proizvodnji jaja drži se, kada je riječ o intenzivnom uzgoju, najvećim dijelom u kavezu, a manjim dijelom na stelji, dok je u zemaljskom uzgoju perad uglavnom slobodna na otvorenom.

Tablica 2-52: Načini držanja nesilica Držanje nesilica Broj životinja Broj jaja po jedinki godišnje

Kavez 1.650.000 280

Stelja 690.000 190

Otvoreno 1.440.000 140

Izvor: GIU „Croatiastočar“ 2006

Najveći je dio nesilica (44%), naročito u intenzivnom uzgoju, smješten u kaveze (vidi tablicu 2-52). Ovdje se radi o kavezima koji ne udovoljavaju sadašnjim uvjetima za držanje peradi, s obzirom da je najveći dio ovih farmi izgrađen u ranijem razdoblju, kada su se kavezi koristili kao uobičajeni način držanja peradi za proizvodnju jaja.

Prema Uredbi Vijeća 1999/74 posebni uzgojni sustav za poboljšanje dobrobiti životinja u proizvodnji postat će obvezan do 2012.

Više od 80% hrvatskih proizvođača jaja još ne zadovoljava ove standarde. Zbog toga su skupa ulaganja (9 – 11 EUR po nesilici) od osnovne važnosti jer će inače većina proizvođača morati prestati s proizvodnjom. Trenutno u Hrvatskoj postoje 34 veća proizvođača jaja s kapacitetom od 20.000–200.000 nesilica koji trebaju provesti takva ulaganja kako bi održali proizvodnju.

Tržište i prodaja

Jaja koja se proizvode kao gotovi proizvod u velikim proizvodnim jedinicama sortiraju se i pakiraju u vlastitim sortirnicama, te tako upakirana dostavljaju na tržište.

Jaja koja se proizvode u ekstenzivnim uvjetima obiteljskog gospodarstva plasiraju se najvećim dijelom na gradskim tržnicama, gdje ovlašteni veterinari vrše nadzor njihove zdravstvene ispravnosti.

Sva ponuđena jaja su označena klasom, te na kutiji u kojoj se nalaze nose oznaku proizvođača.

U Republici Hrvatskoj ne postoji sustav određivanja cijene jaja već se ona formira prema tržišnim uvjetima.

Tablica 2-53: Uvoz i izvoz jaja (2002 - 2004) Uvoz Izvoz

Vrsta proizvoda 2002 2003 2004 2002 2003 2004

Jaja s ljuskom 1.166 1.141 1.445 486 1.307 704

Jaja bez ljuske 7 185 236 94 200 129

Albumini 5 6 15 51 53 20

Izvor: DZS, 2006



69

Trgovina jajima razvijena je i na međunarodnoj razini (vidi tablicu Tablica 2-53). Uvoz jaja odvija se prema carinskim propisima i zaključenim ugovorima o slobodnoj trgovini s više zemalja kao i sa Europskom unijom.

Preferencijalni uvjeti trgovine za jaja i albumine dogovoreni su s pojedinim zemljama u okviru bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini ili Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU.

U Republici Hrvatskoj ne primjenjuju se kvote u smislu ograničavanja uvoza, već se određene količine peradarskih proizvoda mogu uvoziti u skladu s preferencijalnim uvjetima (Uredba o raspodjeli carinskih kvota, NN, 55/04, 146/04 i 138/05).

Izvoz peradarskih proizvoda u druge zemlje nije subvencioniran.

Na osnovu dogovora s WTO Republika Hrvatska može primjenjivati maksimalne dozvoljene visine carine.

U Republici Hrvatskoj ne postoji sustav dozvola za proizvode koji potpadaju pod zajedničku organizaciju tržišta jaja i peradi u trgovini s trećim zemljama. To se odnosi i na nepostojanje uvoznih licenci.

Svi proizvođači proizvoda životinjskog podrijetla za tržište registrirani su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva u Upravi za veterinarstvo.

Prodaja jaja podliježe obvezi označavanja prema klasi.

Proizvođači su na deklaraciji proizvoda dužni navesti naziv proizvođača, naziv proizvoda, težinu proizvoda, datum pakiranja, kao i druge oznake sukladno Pravilniku o općem deklariranju i označavanju hrane (NN, 114/04, 128/04 i 34/05). Jaja se klasificiraju u 10 klasa ovisno o njihovoj masi prema Pravilniku o kvaliteti jaja i proizvoda od jaja (NN, 53/91, 96/97 i 128/97).

Tablica 2-54: Klase konzumnih jaja Klasa Težina jajeta (grama)

SX > 85

SZ 85-80

SV 80-75

SU 75-70

S 70-65

A 65-60

B 60-55

C 55-50

D 50-45

E < 45

Izvor: MPRRR, 2006

Nadzor nad proizvodnjom i prodajom u peradarstvu obavljaju veterinarska i tržišna inspekcija (vidi poglavlje 2.3.4.5 i 2.3.7.1).

Trenutno u Republici Hrvatskoj propisi koji se odnose na uvjete proizvodnje i prometa jajima nisu u cijelosti usklađeni s odredbama EU, te će se u idućem razdoblju izvršiti usklađenje u cijelosti.

Peradarska proizvodnja predstavlja značajan izvor kvalitetnih i jeftinih hranjivih tvari za stanovništvo. Kako je najveći dio velikih proizvodnih sustava uspostavljen u



70

ranijem razdoblju, potrebno je izvršiti rekonstrukciju s ciljem udovoljavanja svim uvjetima za dobrobit životinja, te okolišnim i ekološkim standardima. Također, zbog otvorenog tržišta važno je da već uspostavljeni proizvodni sustavi budu konkurentni na svjetskom tržištu.

Pregled državnih potpora za podsektor jaja i peradi dan je u Poglavlju 2.2.

2.3.4.5. Podsektor mesoprerađivačke industrija Osnovni podaci

Mesoprerađivačka industrija ima dugu tradiciju u Hrvatskoj. Dobro je poznata po svojim visokokvalitetnim proizvodima, od kojih je dio prepoznatljiv i na stranom tržištu.

Godišnja proizvodnja mesa i mesnih prerađevina u Hrvatskoj iznosi oko 180.000 tona. Proizvodnja kobasica prevladava u proizvodnoj strukturi s udjelom od 2/3, dok konzervirani proizvodi čine 18%. (vidi dodatak 12.2, Tablica 12-2).

Danas u mesoprerađivačkom sektoru postoji 953 odobrenih pogona prema proizvodnoj djelatnosti (vidi tablica 2-55). Najvažniji su (prema razini prihoda) PIK Vrbovec, MI Braća Pivac, Gavrilović i Danica. Očito je kako se u mesoprerađivačkom sektoru pojavila znatna koncentracija vlasništva (Agrokor, PIK, Belje) i vertikalna integracija. Poslovni rezultati nakon preuzimanja, konsolidacija i restrukturiranje PIK-a pokazuju porast proizvodnje od 3 puta, rast prihoda za 150 milijuna EUR i profit od više od 55,6 milijuna EUR.

U prodaji mesa i mesnih prerađevina sve su važniji supermarketi i trgovački lanci. Iako su neke od vodećih mesoprerađivačkih industrija u bliskim vlasničkim odnosima s trgovačkim lancima, veza između proizvođača, prerađivača, distributera i potrošača je općenito slaba. Problem u primarnoj proizvodnji (nedovoljna proizvodnja) se odražava kroz visoku stopu uvoza mesa i mesnih prerađevina. U 2005, vrijednost uvoza živih životinja, mesa i klaonički proizvoda je bio gotovo 173 milijuna EUR što je više nego u 2006. kada je iznosio 83 milijuna EUR.

Povećana proizvodnja žitarica (posebno kukuruza, najvažnije stočne hrane) i uljarica za preradu u bio – gorivo, te sukladno s tim rast cijena ovih proizvoda doveo je do negativnih gospodarskih rezultata u sektoru tovljenja stoke. Ovaj će trend postati još naglašeniji u budućnosti i treba mu se posvetiti posebna pažnja.

Zbog priprema Hrvatske za ulazak u EU, nacionalno zakonodavstvo treba uskladiti s EU zakonodavstvom. Naročito snažan utjecaj na mesoprerađivačku industriju može se očekivati zbog usklađivanja nacionalnog zakonodavstva kako bi se preuzeli standardi Zajednice o javnom zdravstvu, dobrobiti životinja, zaštiti okoliša, itd.

U skladu s prijašnjim okvirom nacionalnog zakonodavstva, mesoprerađivački pogoni su kategorizirani u tri skupine prema strukturi izgradnje, tehničkoj opremi, kapacitetu i proizvodnoj tehnologiji:

• Industrijski pogoni (objekti većih proizvodnih kapaciteta),

• Obrtnički objekti (objekti manjeg kapaciteta proizvodnje) i

• Objekti u okviru gospodarstva.

Procjena svih mesoprerađivačkih pogona15 i njihova kategorizacija u skladu s njihovim stupnjem udovoljavanja standardima Zajednice objašnjena je u poglavlju politika i strategije Vlade.

15 Uredba EK 852/2004, Članak 2(c) – „pogon“ je svaka jedinica u poslovanju s hranom



71

Tablica 2-55: Objekti koje je odobrio MPRRR, razvrstani po djelatnostima, odobrenju za izvoz i procjeni, Ožujak 2009

Vrsta djelatnosti

Odobreni za izvoz u EU zemlje

Odobreni za domaće tržište i izvoz u treće zemlje

Ukupno U skladu sa EU standardima

Ne u skladu sa EU standardima

Klaonice (crveno meso)

5 151 156 56 100

Klaonice (perad)

5 42 47 24 23

Rasijecanje, prerada i obrada mesa

8 183 191 104 87

Obrada i prerada divljači

6 18 24 11 13

Uskladištenje namirnica životinjskog podrijetla

5 217 222 170 52

Centri za pakiranje jaja

1 54 55 39 16

Obrada i prerada mlijeka i mliječnih proizvoda

11 37 48 17 31

Obrada, prerada i skladištenje riba i ribljih proizvoda

60 50 110 96 14

Centri za pročišćavanje školjkaša

19 19 11 8

Ukupno 101 771 872 528 344

Izvor: MPRRR, 2009

Od ukupno 203 odobrenog objekta najveći je postotak klaonica papkara (76,84 %) dok ih je 23,15% za perad. (vidi tablicu 2-56).

Kako bi se doprinijelo većoj kakvoći goveđeg mesa, uveden je poboljšani sustav kontrole kakvoće goveđih trupova na liniji klanja u skladu s minimalnim standardima Europske unije. Propisi kojima je to uređeno u najvećem su dijelu usuglašeni s odgovarajućim direktivama EU.

Tablica 2-56: Popis klaonica po županijama

ŽUPANIJA Broj klaonica za papkare

Broj klaonica za perad

Ukupno

Bjelovarsko-bilogorska 6 1 7

Brodsko-posavska 5 5 10

Dubrovačko-neretvanska 4 4

Grad zagreb 8 5 13

Istarska 5 4 9

Karlovačka 5 1 6



72

Koprivničko-križevačka 3 1 4

Krapinsko-zagorska 4 1 5

Ličko-senjska 8 - 8

Međimurska 4 12 16

Osječko-baranjska 2 - 2

Požeško-slavonska 2 - 2

Primorsko-goranska 7 7

Sisačko-moslavačka 6 1 7

Splitsko-dalmatinska 26 1 27

Šibensko-kninska 6 1 7

Varaždinska 2 5 7

Virovitičko-podravska 5 5

Vukovarsko-srijemska 7 1 8

Zadarska 17 4 21

Zagrebačka 24 4 28

UKUPNO 156 47 203

Izvor: MPRRR, 2008.

Izrazito je povećanje broja klaonica u Dalmaciji 90-tih godina (vidi tablicu 2-56). Tijekom tog desetljeća otvoren je veliki broj malih klaonica i pogona za preradu mesa. Otvaranje malih pogona klaonica i prerade mesa je posljedica osamostaljenja države i razvoja poduzetništva. Povećanje broja klaonica u Zagrebačkoj županiji posljedica je poslijeratnih migracija ljudi prema glavnom gradu, a u zadnjih nekoliko godina taj broj raste i u Slavoniji (Osječko-baranjska županija), regiji koja je najviše uništena tijekom rata (1991. – 1995.).

Politika i strategije Vlade

Prije stupanja na snagu uredbi „higijenskog paketa“ transponiranih u hrvatsko zakonodavstvo (listopad 2007. godine) pristupilo se postupcima procjene i kategorizacije objekata temeljem Odluke ministra o provođenju postupka procjene i kategorizacije objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla KLASA: 322-01/07-1/41,URBROJ: 525-01-07-02, od 19. lipnja 2007. godine, kojom je propisana obveza provođenja postupaka procjene i kategorizacije, kontrolna lista po kojoj će se one obavljati te članovi timova koji će ih provesti.

U listopadu 2007. godine stupaju na snagu pravilnici (NN 99/07) doneseni transpozicijom uredbi „higijenskog paketa“ – Uredbe (EZ) 852/2004, 853/2004, 854/2004 te 882/2004. U pravilniku o higijeni hrane (NN 99/07) koji je nastao temeljem Uredbe 852/2004, u člancima 14. i 15. propisane su nacionalne mjere vezane uz pojedine kategorije objekata.

Odlukom ministra o provođenju postupaka unaprjeđenja objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla (KLASA: 322-01/08-01/228, URBROJ: 525-6-08-1/NK) od 07. travnja 2008. godine, subjektima u poslovanju s hranom detaljno je propisana procedura za postupanje nakon obavljene kategorizacije. Dana 22. travnja 2008. godine ministar Odlukom propisuje procedure postupanja veterinarskih inspektora nakon obavljene kategorizacije (KLASA: 322-01/08-01/270, URBROJ: 525-6-08-1/NK)



73

Proces kategorizacije objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla u smislu procjenjivanja usklađenosti odobrenih objekata s odredbama zakonodavstva EU u Republici Hrvatskoj je započeo 2007. godine.

Na nacionalnoj razini kategorizacija je provedena na način da su se objekti, s obzirom na stupanj usklađenosti svrstavali u 4 kategorije.

Republika Hrvatska je, na temelju konzultacija s Europskom komisijom na tehničkom sastanku održanom 03. prosinca 2007. godine, u Bruxellesu, umjesto prethodno započete procjene i razvrstavanja objekata u 4 kategorije prema nacionalnim propisima, izvršila klasifikaciju objekata u 2 kategorije i to – usklađeni sa EU standardima i neusklađeni sa EU standardima:

• objekti koji udovoljavaju EU standardima i

• objekti koji ne udovoljavaju EU standardima.

Izravna prodaja u RH trenutno je regulirana Pravilnikom o vođenju upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i odobravanja objekata u poslovanju s hranom (NN 125/08), te djelomice Pravilnikom o veterinarsko-sanitarnim uvjetima koji trebaju biti zadovoljeni u prostorima registriranim za obradu, preradu i skladištenje proizvoda životinjskog podrijetla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (NN 149/03) koji propisuje uvjete za objekte koji proizvode hranu na gospodarstvu podrijetla.

Sukladno navedenim propisima dozvoljene su sljedeće aktivnosti:

• Prerada mlijeka i proizvodnja mliječnih proizvoda

• Punjenje i pakiranje pčelinjih proizvoda

• Proizvodnja tradicionalnih mesnih proizvoda

• Izravna prodaja ograničenih količina svježeg mlijeka i jaja

• Sušeni mesni proizvodi i slanina

• Sušene i kuhane kobasice

• Čvarci i svinjska mast

Provedba HACCP sustava

Sukladno Uredbi 852/2004, subjekti u poslovanju hranom prvenstveno su odgovorni za zdravstvenu ispravnost hrane, te se od njih traži provedba i stalno vođenje postupka ili postupaka koji se temelje na HACCP načelima u bilo kojem stupnju proizvodnje, prerade i distribucije hrane nakon primarne proizvodnje.

U Hrvatskoj, sustav samokontrole subjekata u poslovanju s hranom propisan je Zakonom o hrani (NN, 46/07), propisima donesenim temeljem toga Zakona te Pravilnikom o provedbi obvezatnih mjera u odobrenim pogonima radi smanjenja mikrobioloških i drugih onečišćenja mesa, mesnih proizvoda i ostalih proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (NN, 74/97, 41/07). Prema Zakonu o hrani, obveza subjekta u poslovanju s hranom o provođenju HACCP-a stupila je na snagu 1. siječnja 2009. godine, osim izvoznih objekata, koji već primjenjuju vlastite provjere na temelju HACCP načela.

Inspekcija i sustav kontrole

U skladu s odredbama Zakona o hrani (NN, 46/07), MPRRR (Uprava za veterinarske inspekcije i Uprava poljoprivrede i fitosanitarne inspekcije) i Ministarstvo zdravstva i Socijalne skrbi (Uprava za sanitarnu inspekciju) i gospodarski inspektori Državnog inspektorata odgovorni su na središnjoj razini za službene kontrole. Službene kontrole vrše državni veterinarski inspektori, službeni veterinari i granični veterinarski



74

inspektori, sanitarni inspektori i granični sanitarni inspektori, poljoprivredni i gospodarski inspektori.

Sukladno Zakonu o hrani i Zakonu o veterinarstvu, te na temelju Zakona o sustavu državne uprave, nadležno tijelo može delegirati specifične zadaće vezane za službene kontrole ovlaštenim veterinarskim organizacijama kao kontrolnim tijelima.

Službene kontrole mogu se obavljati u svakoj fazi proizvodnje, prerade, skladištenja i distribucije hrane, hrane za životinje, životinja ili nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi. Službene kontrole obavljaju se bez prethodne najave , osim u slučaju revizije kada subjekt u poslovanju s hranom mora biti unaprijed obaviješten. Službene kontrole subjekata u poslovanju s hranom obavljaju se u skladu s godišnjim i višegodišnjim planovima kontrole.

Ako za vrijeme službenih kontrola, veterinarski ili sanitarni inspektor utvrdi kako se gore navedeni zakoni ili drugi propisi, na temelju kojih je ovlašten djelovati, ne primjenjuju ili se ne primjenjuju ispravno, on će izdati rješenje kojim određuje koje nesukladnosti i do kojeg roka je potrebno otkloniti, a prema potrebi može zabraniti obavljanje djelatnosti u objektu. U provedbi kontrola poštivanja propisa o hrani, veterinarski i sanitarni inspektori te ovlašteni veterinari ovlašteni su za prikupljanje uzoraka i njihovo slanje u laboratorij na analizu. Ukoliko za vrijeme inspekcije inspektor utvrdi kršenje zakonskih odredbi, on podnosi prijavu odgovarajućem nadležnom sudu.

Granični veterinarski inspektori ili granični sanitarni inspektori odgovorni su za provjere pošiljaka koje se kreću preko granice RH.

U RH je Uprava za veterinarstvo i Uprava za veterinarske inspekcije pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja nadležne za zabranjene supstance i kontrolu rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla.

Državni plan monitoringa rezidua (DPRM) u živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla izrađuje Uprava za veterinarstvo. Kontrola rezidua radi se na farmama, klaonicama, mljekarama, objektima za uzgoj i preradu ribe, školjaka i meda, objektima za skupljanje i pakiranje jaja, te ostalim objektima uključujući one za proizvodnju hrane za životinje.

Broj uzoraka koji se testiraju u okviru DPRM-a utvrđuju se sukladno Pravilniku o monitoringu određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla (NN 79/08). Analitičke metode za utvrđivanje rezidua primjenjuju se u skladu s Pravilnikom o vršenju analitičkih metoda i tumačenja rezultata (NN 2/2005). Ovi pravilnici usklađeni su s pravnom stečevinom EU.

Nusproizvodi životinjskog podrijetla

Postupanje s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi regulirano je Zakonom o veterinarstvu (NN 41/07) i Pravilnikom o načinu postupanja s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (NN 56/06). Pravilnik je djelomično usklađen s Uredbom (EK) br. 1774/2002. Pravilnik propisuje postupke zbrinjavanja nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni za ljudsku potrošnju te veterinarsko-sanitarne uvjete za prikupljanje, transport, skladištenje, preradu i upotrebu ili raspolaganje životinjskim nusproizvodima, kako ne bi postali rizik za zdravlje životinja, javno zdravlje ili okoliš. Pravilnik također određuje uvjete za trgovinu, uvoz, izvoz i tranzit životinjskih nusproizvoda i proizvoda koji su iz njih nastali.

Pravilnik također propisuje kako se nusproizvodi životinjskog podrijetla, koji nisu za prehranu ljudi, a koji nastaju u različitim objektima, moraju toplinski preraditi. Životinjski nusproizvodi ne trebaju biti izravno otpremljeni u spalionicu, već ih se može skupljati u sabiralištu, te pohraniti na odgovarajućoj temperaturi. Izravna



75

otprema nusproizvoda u kafileriju (objekt za toplinsku preradu) dozvoljena je samo onima koji dnevno prikupe do 1 tone nusproizvoda životinjskog podrijetla. Uprava za veterinarstvo registrira prijevozna sredstva za prijevoz nusproizvoda (posebna vozila). Pogoni za skladištenje životinjskih nusproizvoda također podliježu odobrenju Uprave za veterinarstvo.

U RH postoji samo jedan objekt za toplinsku preradu - kafilerija za kategoriju 3 materijala s dnevnim kapacitetom od preko 300 tona, te prima kategoriju 3 materijala iz cijele države (Agroproteinka u Sesvetskom Kraljevcu – Zagrebačka županija). Agroproteinka je korisnik SAPARD sredstava namijenjenih usklađivanju s relevantnim standardima Zajednice. Također postoji 5 kafilerija za kategoriju 3 materijala u okviru pogona koji proizvode hranu životinjskog podrijetla, gdje se životinjski nusproizvodi proizvedeni u tim pogonima (klaonica peradi i pogoni za preradu ribe) prerađuju. Njihov dnevni kapacitet je 2 - 10 tona. Za toplinsku preradu kategorije 1 i 2 materijala postoji jedan pogon s dnevnim kapacitetom od preko 100 tona (Agroproteinka).

Nadalje, u RH postoje 4 sabirališta nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni ljudskoj potrošnji, u kojima se kategorija 1 i 2 materijala skladišti odvojeno od kategorije 3 materijala. Rashlađeni životinjski nusproizvodi se otpremaju iz tih objekata posebnim vozilima registriranim pri Upravi za veterinarstvo na toplinsku preradu. Također postoji jedan pogon za skladištenje kategorije 2 materijala (životinjskih lešina). Republici Hrvatskoj nedostaje barem pet objekata - sabirališta kapaciteta od 80 - 100 tona dnevno sa temperaturnim režimom za zajedničke potrebe nekoliko županija, po mogućnosti u mjestima (i 100 km uokolo):

• Koprivničko-križevačka, Varaždinska, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska i Međimursko županija – u Križevcima

• Istarska, Primorsko-goranska županija – u Puli;

• Požeško-slavonska, Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska županija – u Slavonskom Brodu;

• Zadarska, Šibensko-kninska, Ličko-senjska županija – u Benkovcu;

• Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska županija – u Splitu;

Trenutno Hrvatska ima dva takva sabirališta za nusproizvode životinjskog podrijetla (u Rijeci i Puli) od koji jedno ne zadovoljava EU standarde.

2.3.4.6. Podsektor ribarstvo Osnovni podaci

Sektor ribarstva u Republici Hrvatskoj obuhvaća mjere gospodarenja morskim i slatkovodnim resursima, uključujući slatkovodni ribolov i uzgoj slatkovodne ribe , ribolov na moru i marikulturu, preradu ribe i drugih vodenih organizama, kao i cjelokupnu kontrolu, nadzor i međunarodnu suradnju. Odgovorno administrativno tijelo je Uprava ribarstva u okviru Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Ribarski sektor ima mali udjel u BDP-u kao što je prikazano u tablici 2-57, a broji oko 20 000 zaposlenih zbog čega ima izraženu društveno - gospodarsku ulogu i prevagu tradicionalnog ribolova nasuprot gospodarskom. Gotovo 70% ribolova, uzgoja i prerade događa se na otocima gdje su izvori zarade ograničeni. Iz tablice 2-57 vidljiv je rast vrijednosti sektora ribarstva dok njegov udio u ukupnom BDP opada.

Tablica 2-57: Značaj sektora ribarstva izražena kroz BDV 2000 2001 2002 2003 2004

Vrijednost ribarstva u BDP-u 39,42 38,89 53,88 56,09 56,37



76

izražen u milijunima EUR

Udio BDP-a ribarstva u ukupnom BDP (%)

0,24 0,22 0,27 0,25 0,23

Udio BDP-a ribarstva u BDP-u poljoprivrede, lovstva, šumarstva i ribarske industrije (%)

2,57 2,28 2,97 3,46 2,95

Izvor: DZS, 2006.

Ribarstvo u Hrvatskoj je ribarstvo u kojem se lovi mnogo vrsta ribe. Gledajući biološke uvjete za ribarstvo, u Jadranskom moru je ukupno 410 vrsta ribe, od čega se gospodarski iskorištava 100 vrsta. Ovo je tipična situacija u ribarstvu koje je orijentirano na mnogo vrsta, te je karakteristična za sve mediteranske zemlje. Ipak, kontinuirano praćenje stanja morskih resursa pokazalo je da se glavnina pridnenih zajednica (80%) odnosi na maksimalno deset vrsta, gdje su najvažnije oslić (Merluccius merluccius), škamp (Nephrops norvegicus) i trlja (Mullus barbatus). Gospodarski važne vrste male pelagičke ribe su srdela (Sardina pilchardus), inćun (Engraulis encrasicolus) i papalina (Sprattus sprattus).

Promatramo li slatkovodno ribarstvo, glavne slatkovodne vrste su šaran (Cyprinus carpio), bijeli amur (Ctenopharyngodon idella), linjak (Tinca tinca), som (Silurus glanis), smuđ (Stizostedion lucioperca), štuka(Esox lucius) i kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss).

Cjelokupna proizvodnja u morskom ribarstvu (uključujući ulov i morsku akvakulturu) dosegla je 45.000 tona u 2005. godini i porast od 50% u odnosu na 2002. i tadašnjih 30.000 tona (tablica 2-59). Promatrajući ukupnu proizvodnju ribe u Hrvatskoj, morska akvakultura sudjeluje s oko 10.000 tona ili 22%, u ukupnom ulovu, dok u svjetskim razmjerima uzgoj predstavlja preko 50% ulova. Što se tiče industrije za preradu ribe zbog iznenadnog gubitka tržišta srednje Europe proizvodnja konzervirane ribe pala je tri puta u usporedbi s 2001., dok je ostali program prerade ribe značajno porastao.

Vrijednosti izvoza/uvoza (tablica 2-73) prikazuju stanje u sektoru ribarstva i direktno utječu na industriju. Zbog porasta proizvodnje tune u posljednjih šest godina značajan je i njen utjecaj na vrijednost izvoza, a istovremeno dolazi do porasta uvoza malih pelagičkih vrsta. Cjelokupna vrijednost uvoza raste, usporedimo li 38.627 tona u 2004. i 53.671 tonom u 2005. primjetan je porast od 15.000 tona s vrijednošću od 74,3 milijuna eura. Veći dio uvoza indirektno je namijenjen izvozu. U isto vrijeme primjetan je i rast izvoza s 23.428 tona u 2004. na 24.416 tona u 2005. godini s vrijednošću od 73,5 milijuna eura. Vrijednost uvoza u 2005. bila je viša po količini uvezene ribe, no niža po vrijednosti. Ovakvo stanje rezultat je uvoza veće količine male pelagičke ribe (haringa, srdela) koja ima manju vrijednost, dok se izvoze proizvodi više vrijednosti (tuna).

Kvota je određena samo za tunu (Thunnus thynus), sukladno ICCAT-u, a maksimizirana je količina i određeno vrijeme sakupljanja koralja i to do 200 kg godišnje po jednoj povlastici od 01. travnja do 30. studenog.

Tablica 2-58: Broj ribarskih plovila (2000 - 2004) Godina 2000 2001 2002 2003 2004

Brodovi 381 420 450 477 475

Brodice 2.348 2.578 2.700 3.205 3.209

UKUPNO 2.729 2.998 3.150 3.682 3.684

Izvor: MPRRR, Uprava ribarstva, 2006

Cjelokupni ulov morskog ribarstva u 2005. bio je 34.661 tona, od čega se 82,6% odnosi na malu pelagičku ribu (28.621 tona srdela, inćuna i papalina), a ostalih 4.325



77

tona na pridnene vrste i 1.467 tona školjaka i drugih morskih organizama (tablica 2-59).

Tablica 2-59: Ulov u morskom ribarstvu 2000 - 2005 Ulov po kategorijama (t)

Godina Ukupno Plava Pridnena Ostalo

2000 20.971 17.072 2.365 1.534

2001 17.594 13.572 2.567 1.455

2002 19.500 14.500 3.200 1.800

2003 29.102 24.369 3.556 1.177

2004 31.937 26.381 4.325 1.231

2005 34.661 28.621 4.573 1.467

Izvor: MPRRR, 2006

Trend rasta ulova vidljiv je zahvaljujući uvođenju brodskih dnevnika u 2000. To je glavni razlog porasta pridnenog izlova, koji je u 2004. u odnosu na 2001. godinu udvostručen. Uvođenje sustava za praćenje podataka i poticaja za malu pelagičku ribu u 2003 rezultiralo je porastom ulova pelagičke ribe od 19.500 tona u 2002. na 34.661 tonu u 2005.

Slatkovodno ribarstvo većinom se obavlja kroz športsko-rekreacijski ribolov (tablica 2-60), te prevladava prema broju subjekata (36.781 u 2005.) i ulovom ( 521,5 t u 2004). U isto vrijeme broj komercijalnih ribara na rijekama Savi i Dunavu ograničen je (predviđeno ih je maksimalno 25 na Dunavu i 10 na Savi), a ulov je prikazan u tablici 2-61 (0,45 i 0,51 u 2004. odnosno 2005.) i neznačajan je u usporedbi s ukupnim ulovom športsko-rekreacijskog ribolova.

Tablica 2-60: Ulov u športskom ribolovu 2000 - 2005 Godina Ulov (t)

2000 457

2001 463

2002 428

2003 415

2004 521,50

2005 621

Izvor: DZS i MPRRR, Uprava ribarstva

U 2004. godini Uprava ribarstva počela je prikupljati podatke i pratiti ulov gospodarskih slatkovodnih ribara (tablica 2-61). U istoj godini uvedene su i kvote, koje su još na snazi, dopuštenog ulova slatkovodnih vrsta. Ulov alohtonih slatkovodnih vrsta nije ograničen ni u kom slučaju. Podaci o ulovu iz godina koje prethode 2004. nisu dostupni.

Tablica 2-61: Ukupno ulov u komercijalnom slatkovodnom ribolovu u kg Vrsta 2004. 2005.

Šaran (Cyprinus carpio) 1.454 2.587

Som (Silurus glanis) 4.085 3.193

Smuđ (Stizosteidon lucioperca) 1.130 1.466

Štuka (Esox lucius) 650 1.428

Deverika (Abramis brama) 14.830 15.501



78

Kečiga (Acipenser ruthenus) 100 38

Linjak (Tinca tinca) 24 12

Jez (Leuciscus idus) 742 2.519

Bolen (Aspius aspius) 729 857

Ostale autohtone vrste 10.713 13.847

Ostale alohtone vrste 10.753 9.804

UKUPNO 45.210 51.252

Izvor: MPRRR, 2006

Morska akvakultura

U Hrvatskoj marikulturi dominantno mjesto ima uzgoj lubina (Dicentrarchus labrax) i komarče (Sparus aurata) u plutajućim kavezima (inshore i semi-offshore) i tuna (Thunnus thynnus) na otvorenom moru. Od školjkaša najviše se uzgajaju dagnje (Mytilus galloprovincialis) i kamenice (Ostrea edulis) na pergolarima.

Tablica 2-62: Proizvodnja u marikulturi od 2000 - 2005

Godina Lubin i komarča

(t)

Dagnje

(t)

Kamenica

(kom)

Tuna

(t)

Mlađ lubina i komarče (kom)

2000. 2.500 1.200 1.000.000 1.200 4.500.000

2001. 2.500 2.000 1.000.000 2.500 4.600.000

2002. 2.500 2.400 1.000.000 3.971 4.900.000

2003. 2.510 2.800 800.000 4.679 5.500.000

2004. 3.000 2.400 800.000 3.777 6.974.000

2005 3.000 2.500 800.000 3.425 5.782.720

Izvor: MPRRR, 2006

Iz tablice 2-62 vidi se kako u posljednje dvije godine dolazi do laganog porasta u proizvodnji lubina i komarče. Zbog povećanja domaće potražnje, revitalizacije turizma, te novih mogućnosti ulaganja, očekuje se i daljnji rast proizvodnje. Uzgoj školjkaša stagnira zbog ograničenosti prodaje školjaka samo na domaćem tržištu. Očekuje se značajni porast proizvodnje s ispunjenjem zahtjeva EU za izvoz. U posljednjih nekoliko godina najstabilniji rast prisutan je u proizvodnji tune. Zbog ograničenja u ribarstvu ne očekuje se značajan daljnji rast.

Nedavno su izvršena određena ulaganja u proizvodnju ribe, no postoji velika potreba za nastavkom modernizacije uzgajališta kako bi se ispunili EU standardi. Proizvodnja mlađi ne zadovoljava domaće potrebe i predviđa kako će se barem jedno mrjestilište (10 milijuna mlađi na godinu) trebati izgraditi u bliskoj budućnosti.

Školjke su uglavnom obiteljski posao, postoji samo oko 10 farmi koje proizvode više od 50 tona godišnje. Kako su zakoni o distribuciji školjaka i centrima za pročišćavanje na snazi tek nekoliko godina postoji potreba za izgradnjom novih centara. Postoji velika potreba za izgradnjom nekoliko mrjestilišta za kamenice, posebno u kontekstu planiranog povećanja proizvodnje. Potrebno je povećati postojeći državni nadzor područja i zona za proizvodnju školjaka na sva područja koja imaju dobre predispozicije za uzgoj školjaka. Praćenje će pružiti osnovu za registriranje i potvrđivanje novih proizvodnih područja.

Cijeli se sektor morske akvakulture treba prilagoditi izmijenjenim tržišnim okolnostima. Pritom se ne misli samo na proizvodnju ribe, već i na procese prepoznatljivog profiliranja i konfekcioniranja proizvoda. Pozornost je neupitno



79

usmjerena u pravcu povećanja raznolikosti proizvoda, te uvođenju novih vrsta u proizvodnju, a sve kroz jačanje znanstvene osnove i njenog testiranja na razini razvojnih programa. Također je potrebno poduzeti mjere koje će omogućiti uvođenje HACCP sustava na sva uzgajališta. Dugoročni strateški cilj je postići učinkovitost usporedivu s međunarodnim konkurentima, a istovremeno zadovoljiti stroge standarde vezane za kvalitetu i okoliš.

Slatkovodna akvakultura

U 2005. godini proizvodnja u slatkovodnoj akvakulturi dosegla je 6.199 tona. U cjelini, proizvodnja je tijekom proteklih pet godina u opadanju, pretežno zbog zatvaranja tradicionalnih tržišta, te problema vezanih uz procese tranzicije (tablica 2-63). Smanjuje se i uzgojna površina uzgajališta, te je u 2005. bila upola manja u odnosu na stanje 1995. godine (tablica 2-64). Jedan od razloga ovog opadanja je šteta nastala tijekom ratnih razaranja, a drugi razlog je intenzifikacija proizvodnje. Ribarstvo uključuje uzgoj slatkovodnih vrsta riba u hladnim vodama (salmonida) primjenom tehnologije protočnih kanala, te uzgoj toplovodnih vrsta (ciprinida), pretežno šarana u ribnjacima. Ova proizvodnja se odvija na posve ekstenzivan način, tako da prinosi rijetko prelaze 500 do 600 kg/ha. S godišnjom proizvodnjom od nekih 3-5.000 tona (u usporedbi s realnim potencijalima za oko 12.000 tona) i nekoliko stotina tona pastrve slatkovodni uzgoj uistinu nije primjeren prirodnim potencijalima kojima Republika Hrvatska raspolaže, jednako tako niti povijesnim dosezima. Glavni problemi slatkovodne akvakulture su visoke vodno-gospodarske i veterinarske naknade, te neriješeno pitanje naknade štete od ribojednih vrsta ptica. Cilj je povećati proizvodnju u slijedećem desetljeću na 12.000 – 15.000 tona.

Tablica 2-63: Proizvodnja u slatkovodnom uzgoju (2000 - 2005) u tonama Vrsta 2000 2001 2002 2003 2004 2005

Mlađ 1.594 1127 1.266 957 1.545 1.480 Šaran

konzum 2.358 2.578 1.606 1.660 1.753 2.236

Mlađ 68 76 149 124 119 114 Amur

konzum 265 228 185 318 294 378

Mlađ 11 61 17 17 10 7 Bijeli glavaš

konzum 281 21 86 1 0 57

Mlađ 37 27 57 19 80 55 Sivi glavaš

konzum 72 226 301 414 299 270

Mlađ 2 2 3 1 1 16 Linjak

konzum 6 2 6 11 8 13

Mlađ 20 7 22 18 12 9 Som

konzum 38 31 36 54 59 31

Mlađ 1 2 1 1 2 7 Smuđ

konzum 8 6 9 6 6 3

Mlađ 2 1 2 0 1 1 Štuka

konzum 19 11 11 2 9 4

Mlađ 217 41 46 178 186 120 Pastrva

konzum 945 1.039 1.620 1.222 1.173 1.303

Ostalo Mlađ 52 24 17 50 8 46



80

konzum 33 39 60 23 53 49

Ukupno Mlađ 2.004 1.368 1.580 1.365 1.964 1.855

konzum 4.025 4.181 3.920 3.711 3.654 4.344

UKUPNO 6.029 5.549 5.500 5.076 5.618 6.199

Izvor: MPRRR, 2006

Tablica 2-64: Proizvodne površine slatkovodnih ribnjaka (2000 - 2005) Godina 2000 2001 2002 2003 2004 2005

TV16 10,8 39,3 11 2 2 0 Mrjestilišta

HV17 0,1 0,1 0,1 0,1 0,2 0,1

TV 387,93 216,93 368,9 344,6 240 231,34 Rastilišta

HV 0,55 0,29 0,22 0,65 0,29 0,29

TV 1.542,52 1.559,12 1.399,48 1.353,50 1.433,90 973,16 Mladičnjaci

HV 0,17 0,37 0,22 0,3 0,28 0,29

TV 165,82 58,92 63,53 50,53 46,53 38,8 Matičnjaci

HV 0,3 0,2 0,3 0,3 0,3 0,4

TV 7.004,09 7.277,59 6.372,69 4.448,60 4.844,30 5.005,60 Uzgajališta konzumne ribe

HV 9,34 2,93 4,44 4,46 4,68 4,4

TV 62,7 58,4 67,38 76,9 50 39,68 Zimovnici

HV 0 0 0 0 0 0

TV 9.173,86 9.210,26 8.282,98 6.276,13 6.616,73 6.288,58 Ukupno

CW 10,42 3,85 5,29 5,84 5,78 5,48

Izvor: MPRRR, 2006

Vrlo je važno izvršiti revitalizaciju sektora akvakulture (morske i slatkovodne) i njegovog budućeg održivog razvoja. Potrebno je izgraditi nova slatkovodna i morska uzgajališta i mrjestilišta, modernizirati postojeće i osigurati sanitarne standarde (HACCP), olakšati preradu i uvesti nove vrijednosti proizvoda. Potrebno je izvršiti prenamjenu i reorganizaciju, te modernizaciju i sačuvati postojeće ribarske resurse uz odgovarajuće uvođenje inovacija i unaprjeđenje tehnologije proizvodnje. Vrlo je važna i edukacija u svim strukturama.

Proizvođači

Kako je prikazano u tablici 2-65 većina poslovnih subjekata registriranih za ribarstvo u Hrvatskoj od 2000., odnosi se na morsko ribarstvo, dok ih se 5,76% bavi slatkovodnim ribarstvom u kontinentalnom dijelu Hrvatske. U oba slučaja dominiraju mikro tvrtke s 96%, odnosno male tvrtke s udjelom od 4%.

Što se tiče regionalne rasprostranjenosti tablica 2-65 prikazuje kako je većina tvrtki registriranih za ribarstvo smještena u Istarskoj županiji (21,15%), potom Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji (obje s 19,23%). Zadarska županija bilježi 15,38% registriranih, Bjelovarsko-bilogorska 13,46% dok Zagrebačka i Šibensko-kninska imaju 5,76% registriranih tvrtki za ribarstvo.

16 TV – topla voda 17 HV – hladna voda



81

Tablica 2-65: Regionalna rasprostranjenost poslovnih subjekata u ribarstvu (2000 - 2006) Grad Zagreb

slatkovodno ribarstvo 1 Zagreb

morsko ribarstvo 2 3 5,8%

Bjelovarsko-bilogorska 0 0 0 0

Dubrovačko-neretvanska morsko ribarstvo 7 0 0 7

Karlovačka 0 0 13,5%

Koprivničko-križevačka 0 0 0 0

Krapinsko-zagorska 0 0 0 0

Osječko-baranjska 0 0 0 0

Ličko-senjska 0 0 0 0

Požeško-slavonska 0 0 0 0

morsko ribarstvo 10 0 0 Istarska

slatkovodno ribarstvo 1 0 0 11 21,2%

Primorsko-goranska morsko ribarstvo 9 1 0 10 19,2%

Brodsko-posavska 0 0 0 0

Splitsko-dalmatinska morsko ribarstvo 9 1 0 10 19,2%

Šibensko-kninska morsko ribarstvo 3 0 0 3 5,8%

Zadarska morsko ribarstvo 8 0 0 8 15,4%

Sisačko-moslavačka 0 0 0 0

Varaždinska 0 0 0 0

Virovitičko-podravska 0 0 0 0

Vukovarsko-srijemska 0 0 0 0

Međimurska 0 0 0 0

UKUPNO 50 2 0 52 100,0%

Izvor: HGK; Stanje 13. prosinca 2006.

Prema DG Sanco18 listi izvoznika ribe (iz ulova i uzgoja) i ribljih proizvoda, nalazi se 72 poslovna subjekta iz jedanaest županija (tablica 2-66).

Tablica 2-66: Zemljopisna raspodjela i broj izvoznika ribljih proizvoda ŽUPANIJA Broj izvoznih subjekata

Zadarska 17

Splitsko-dalmatinska 16

Istarska 15

Primorsko-goranska 8

Šibensko-kninska 5

Ličko-senjska 2

18 Opća uprava Europske Komisije za zdravlje i zaštitu potrošača



82

Zagrebačka 2

grad Zagreb 1

Dubrovačko-neretvanska 4

Bjelovarsko-bilogorska 1

Krapinsko-zagorska 1

UKUPNO 72

Izvor: DG Sanco, 2006

Tablica 2-67: Broj registriranih uzgajivača (2006) Županija Bijela riba Tuna Školjkaši


Zadarska 12 3 3


Istarska 2 0 11

Dubrovačko-neretvanska 5 0 45

Primorsko-goranska 3 0 0

Ukupno 32 7 71

Izvor: MPRRR, stanje 1. studenog 2006

Procjenjuje se da u Dubrovačko-neretvanskoj županiji zbog problema u donošenju prostorno-planske dokumentacije na registraciju čeka još oko 100 uzgajivača školjkaša, dok ih u Šibensko-kninskoj županiji čeka oko dvadesetak.

Tablica 2-68: Zemljopisna rasprostranjenost uzgajivača pastrve i šarana (2006)

ŽUPANIJA Ukupni broj

PASTRVA

Ukupni broj

ŠARAN

Zadarska 1

Šibensko-kninska 1

Splitsko-dalmatinska 3

Zagrebačka 6 2

Ličko-senjska 4

Požeško-slavonska 1 3

Koprivničko-križevačka 2

Karlovačka 5 1

Virovitičko-podravska 1

Osječko-baranjska 5


Sisačko-moslavačka 1

Brodsko-posavska 1

Vukovarsko-srijemska 1


UKUPNO 22 21



83

Izvor: MPRRR, Uprava ribarstva, 2006


Zbog tranzicijskih problema, gubitka bivšeg tržišta, carinskih ograničenja, te nemogućnosti zadovoljavanje standarda tržišta EU uslijed nedostatka značajnijih ulaganja, većina bivših solana i prerađivačkih tvrtki je danas zatvorena.

Za djelatnost prerade ribe, prema podacima Trgovačkog suda RH, registrirano je 40 tvrtki, od čega je njih 24 dostavilo završna izvješća za 2004. godinu (smatraju se poslovno aktivnima). Od ukupno 24 tvrtke, prema EU definiciji Malog i srednjeg poduzetništva, 5 su srednje velike, 11 tvrtki je malo dok 12 spada u mikro (tablica 2-69).

Tablica 2-69: Zemljopisna raspodjela i broj tvrtki registriranih za preradu ŽUPANIJA Velika Srednja Mala Mikro

Krapinsko-zagorska 1

Osječko-baranjska 2

Međimurska 1

Vukovarsko-srijemska 1

Virovitičko-požeška 1

Istarska 1 3 1



Šibensko-kninska 1

Zadarska 1 2 1

Dubrovačko-neretvanska


UKUPNO 0 5 11 12

Izvor: HGK, 2006

Tablica 2-70: Prerada ribe u Hrvatskoj (u tonama, 1999 - 2005) Proizvod 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005

Soljena riba(t) 350 1.881 2.500 2.800 2.900 3.914 6.110

Smrznuta riba (fileti i ostalo (t)

250 470 850 1.500 3.200 3.500 1.935

Konzervirana riba (t)

14.000 14.500 15.500 14.000 11.700 5.256 6.920

Ostalo (salate, miješano (t)

120 60 110 120 1.200 1.600 1.980

UKUPNO 14.720 16.911 18.960 18.420 19.000 14.270 16.945

Izvor: MPRRR, 2006

U sektoru prerade morske ribe u 2005. godini 6.110 tona ribe je usoljeno, 1.935 tona zaleđeno/filetirano, 6.920 tona konzervirano, a 1.980 tona prerađeno na druge načine (marinirani proizvodi, salate, paštete i polugotovi proizvodi) (tablica 2-70). Osim



84

konzervirane srdele (62% ukupne proizvodnje), većina ostale proizvodnje odnosi se na filetiranu tunu i skušu. Posljednjih par godina važan porast u proizvodnji bilježe soljena i zaleđena riba, a pad bilježi konzervirana riba. Cijena konzerviranja ribe u Hrvatskoj je visoka što je razlog nekonkurentnosti na tržištu EU. Nasuprot tome konkurentnost na tržištu prisutna je kod soljene i smrznute ribe radi niskih troškova proizvodnje i tržišne vrijednosti.

Pored problema vezanih uz tržišne standarde, industrija prerade ribe teško se prilagodila i novim uvjetima tržišne ponude. Naime, nedostatak ulaganja u tehnološki razvoj i diversifikaciju proizvoda doveo je do isključive orijentacije prerade na srdelu i inćune kao morske, odnosno šarana i pastrvu kao slatkovodne resurse. Samo četiri najveća proizvođača imaju dozvolu za izvoz na Europsko tržište i udovoljavaju standardima.

Što se tiče otpremnih centara i centara za pročišćavanje školjkaša 30% su registrirana za izvoz, ali nemaju dozvolu za izvoz na tržište EU.

Kapacitet postojećih otpremnih centara i centara za pročišćavanje u Hrvatskoj je od 200 do 7.50 t godišnje. Očekuje se kako će u budućnosti postojati veća potreba za tim centrima.

Tablica 2-71: Otpremni centri i centri za pročišćavanje školjkaša (2006) Županija Ukupni broj Izvozni

Šibensko-kninska 4 1

Splitsko-dalmatinska 1 1

Istarska 5 1

Ukupno 10 3

Izvor: MPRRR, Uprava veterinarstva, 2006

Kad se radi o proizvodnji u slatkovodnom ribarstvu, potrebno je uvođenje novih vrsta u proizvodni asortiman. Postoji snažna potreba za prerađivačkim kapacitetima i raznolikosti prerade proizvoda (dimljenje, filetiranje, itd.)

Tržište i prodaja

Kako je konzumiranje ribe u priobalnom dijelu Hrvatske stara tradicija za očekivati je kako će poboljšanjem tržišta ribe doći i do porasta potrošnje. Do dodatne potražnje dolazi i zbog turizma, pa se može zaključiti da je domaće tržište daleko od zasićenosti.

Republika Hrvatska danas nema organizirano tržište ribom - zbog nepostojanja adekvatnih uređaja za skladištenje i zaleđivanje na samom brodu, nesigurnog veza, neorganiziranog prikupljanja i distribucije ribe, nedostatne organiziranosti opskrbe brodova, nedostatnih skladišnih i rashladnih kapaciteta, što u konačnici rezultira malom potrošnjom ribe i ribljih proizvoda. Većina ribarica je malih dimenzija (manje od 15 m), samo ih nekolicina posjeduje odgovarajuće prostore za skladištenje, hlađenje i zamrzavanje, što ograničava pristup svježe i visoko kvalitetne ribe tržištu.

Ribarice istovaruju svoj ulov u malim lučkim objektima koji nisu primjereno opremljeni (ledomati, hladnjače, specijalizirana vozila, dizalice, itd.).

Lučki/brodski/tržišni objekti trebaju naći nova i učinkovita rješenja problema kvalitete proizvoda, uključujući sustave ISO i HACCP. Nemogućnost zadovoljavanja standarda za svježu ribu bi moglo izazvati daljnju degradaciju ribarskog sektora. To bi također ograničilo razvoj obalnih i kontinentalnih ruralnih područja koji uvelike ovise o ovoj grani poljoprivrede. Neostvarivanje higijenskih i zdravstvenih standarda EU-a u proizvodnji školjkaša i rakova već zaustavlja ovu potencijalno unosnu i profitabilnu aktivnost.



85

Prosječna cijena na tržištu (tablica 2-72) upućuje na neophodnost dodane vrijednosti kroz stvaranje marke, ponudu u vlastitim restoranima i moguće konfekcioniranje.

Tablica 2-72: Cijene najznačajnijih vrsta ribe – morski ulov u EUR (2000 - 2006)

Riblje vrste (kg)

2000 2001 2002 2003 2004 2005

2006 (siječanj – listopad)

Komarča arbun

7,49 5,94 6,53 6,38 6,88 8,20 8,51

Komarča II arbun

3,51 3,37 3,59 3,89 3,57 4,03 3,99

Komarča 4,52 10,44 6,83 5,52 7,38 9,03 10,93

List I kg 3,40 3,93 7,47 5,98 7,63 6,86 7,57

List II kg 2,61 3,10 4,71 4,23 4,32 3,55 4,98

Lubin I 7,65 0,00 6,93 6,12 7,17 9,70 12,17

Oslić I 3,27 4,08 3,70 3,69 3,81 3,87 3,83

Oslić II 2,43 2,66 2,65 2,52 2,63 2,54 2,45

Oslić III 1,79 1,75 1,72 1,72 1,80 1,63 1,63

Cipal glavaš 1,87 2,09 1,92 1,84 1,42 1,63 1,87

Papalina 0,00 0,82 0,64 0,51 1,00 1,00 0,92

Skuša 1,43 1,12 1,01 1,08 1,41 1,86 1,93

Srdela 0,41 0,47 0,44 0,44 0,52 0,48 0,53

Tuna 2,32 2,40 3,32 4,78 3,31 2,70 3,62

Lignja 5,38 5,16 5,77 6,33 6,29 6,09 6,52

Bijeli muzgavac

0,74 0,83 0,99 0,83 0,86 1,05 0,88

Crni muzgavac

1,29 1,24 1,23 1,37 1,45 1,65 1,68

Škamp I 11,97 14,07 15,22 15,00 16,12 18,44 18,77

Škamp II 9,78 11,26 11,79 12,09 12,03 12,80 14,02

Izvor: MPRRR - TISUP, 2006

U tablicama 2-73 i 2-74 dani su podaci o uvozu i izvozu morske i slatkovodne ribe kao i njihov udio. Najznačajniji izvozni proizvodi su svježa riba (ulovljena i uzgojena), te riblje prerađevine (konzervirana riba i soljena riba).

Tablica 2-73: Uvoz i izvoz riba i ribljih proizvoda, opseg i vrijednost (2000 - 2005) Uvoz Izvoz

Godina MT EUR MT EUR

2000 25.532 25.011.936 18.247 33.233.116

2001 37.955 35.122.031 10.322 35.349.144

2002 56.292 57.326.763 22.365 60.356.580

2003 57.315 62.526.460 22.687 86.814.141

2004 38.627 54.237.167 23.428 78.599.004

2005 53.671 74.372.291 24.416 73.574.612



86

Izvor: MPRRR, 2006

Tablica 2-74: Udio izvezene ribe i ribljih prerađevina u ukupnoj vrijednosti (2004, %) Tuna 51,75

Konzervirana riba u ulju 9,39

Soljeni inćuni 6,18

Svježi ili rashlađeni inćuni i srdele 2,44

Uzgojena riba 4,99

Ostalo 25,25

Ukupno 100

Izvor: MPRRR, 2006

Državna politika

Morsko ribarstvo provodi se na temelju Zakona o morskom ribarstvu (NN 74/94, 57/96, 46/97-pročišćeni tekst i 48/05), kao i provedbenim podzakonskim aktima. Zakon o slatkovodnom ribarstvu (NN 106/01, 7/03, 174/04, 10/05, 49/05-pročišćeni tekst) regulira aktivnosti u slatkovodnom ribarstvu.

Glavni ciljevi hrvatske ribarske politike su:

• jačanje i restrukturiranje ribarskog sektora;

• postizanje trajnog, uravnoteženog i održivog gospodarenja ribolovnim resursima u skladu s ribolovnim mogućnostima;

• razvoj akvakulture s posebnim naglaskom na dostizanje međunarodne konkurencije, uz zadovoljavanje najviših ekoloških i kvalitativnih standarda;

• poboljšanje prerade dodavanjem nove vrijednosti i boljom iskoristivošću ulovnih i uzgojnih proizvoda;

• uspostava organiziranog trženja ribom i ribljim proizvodima;

• unapređenje i modernizacija ribolovne flote;

• razvoj infrastrukturne i logističke podrške ribarstvu (luke, pristaništa, vezovi, transport itd.);

• uspostava učinkovitih mehanizama strukturnih mjera u ribarstvu;

• obrazovanje svih subjekata uključenih u ribarstvo;

• jačanje ribarskih udruženja.

Sukladno Zakonu o morskom ribarstvu, višegodišnji plan gospodarenja biološkim zalihama mora bit će usvojen tijekom 2007. godine.

Strateške odrednice ribarske politike definirane su Strategijom razvoja poljoprivrede i ribarstva koja je donesena kao jedna od 19 sastavnica Strategije Vlade Republike Hrvatske »Hrvatska u 21. stoljeću« (NN, 89/02), a razmatra područja poljoprivrede, ribarstva i prehrambene industrije te uključuje:

• prilagodbu ribolova i uzgoja načelu održivog i odgovornog gospodarenja u skladu sa zaštitom prirode,

• prilagodbu uzgojne proizvodnje zahtjevima tržišta,

• promicanje ekoloških kriterija uzgoja i gospodarenja vodnim bogatstvima u svrhu njihove promidžbe kao atraktivnog izvoznog i turističkog proizvoda,



87

• osuvremenjivanje prerade ribe i omogućavanje njenog širenja na nove subjekte kroz omogućavanje povoljnih ulagačkih sredstava i financiranje operativnih troškova

• poticanje razvoja malih obiteljskih ribarskih gospodarstava,

• poticanje korištenja primjerenih i selektivnih ribolovnih alata,

• organiziranje prijevoza ribe kroz iskrcajna mjesta, otkupne stanice, aukcijske centre i veletržnice

• iniciranje i poticanje izgradnje kopnene ribarske infrastrukture i logistike,

• poticanje interesnih udruživanja ribara.

U pretpristupnom razdoblju prioritetni ciljevi ribarske politike RH su ojačati i proširiti uzgoj morske i slatkovodne ribe, te osigurati održivo gospodarenje živim bogatstvima uz povećanje konkurentnosti proizvođača kroz usvajanje tržišnih i strukturnih mehanizama, te ustroj odgovarajućih administrativnih institucija.

Kako se predviđa da će značajnije mjesto u pretpristupnom razdoblju zauzeti uzgoj, najznačajnija ulaganja se planiraju kanalizirati u pravcu osuvremenjivanja postojećih i izgradnje novih uzgojnih instalacija i ekoloških performansi, kako bi se proizvodnja učinila kvalitetnijom i raznovrsnijom. Osim uzgoja, posebna pažnja posvetit će se dostizanju svih potrebnih EU standarda kakvoće, zaštite okoliša i sanitarnih uvjeta u poduzećima za preradu ribe, te u diversifikaciji proizvodnje kako u uzgoju tako i u preradi. Bitan segment je i modernizacija luka/plovila/tržnice radi postizanja boljih uvjeta skladištenja, hlađenja, pakiranja, upravljanja i drugih aktivnosti kao i zadovoljavanja higijenskih standarda (ICO, HACCP) koji uvjetuju kvalitetu proizvoda. Također je neophodna edukacija onih koji sudjeluju u proizvodnji i sektoru prerade.

Nedostatak financijske podrške i ograničenje kreditnih sredstava doveli bi (uslijed nemogućnosti zadovoljavanja higijenskih i zdravstvenih standarda EU) do zatvaranja poduzeća i povećanja stope nezaposlenosti. Također, nemogućnost zadovoljavanja standarda za svježu ribu mogla bi rezultirati daljnjom degradacijom ribarskog sektora. Ograničila bi također razvitak obalnih i kontinentalnih ruralnih područja koja uvelike ovise o ovoj djelatnosti. Mjere IPARD-a bi trebale osigurati uvjete potrebne za opskrbu potrošača, prerađivača i proizvođača svježom ribom i sirovinama, osiguravajući najvišu kvalitetu i zaštitu potrošača.

Pregled državnih potpora dan je u Poglavlju 3.1.

2.3.4.7. Podsektor žitarice i uljarice Žitarice

Osnovni podaci

Udio poljoprivredne proizvodnje u ukupnom BDP-u Hrvatske posljednjih nekoliko godina kreće se oko 7% (2002-2004). U ukupnoj biljnoj proizvodnji u Republici Hrvatskoj udio proizvodnje žitarica zauzima najznačajnije mjesto.

U ukupnom obradivom poljoprivrednom zemljištu od 1,09 mil. hektara pod žitaricama se nalazi oko 70% površina, odnosno proizvodnja žitarica u Hrvatskoj odvija se na prosječno 720 tisuća hektara, a ukupna proizvodnja iznosi oko 3,6 do 3,8 milijuna tona žitarica, (vidi dodatak 12.3, tablica 12-3). U promatranom razdoblju zabilježen je pad i to u 2000. (kukuruz) i 2003. godini (sve žitarice) kada su na pad prinosa utjecale dugotrajnije suše.

U strukturi proizvodnje žitarica dominatno mjesto ima kukuruz 58%, pšenica 32%, ječam 7%, zob 2,6%, te raž i ostale žitarice s 0,4%.



88

Što se tiče strukture proizvodnje pojedinih žitarica s obzirom na površine, proizvodnja pšenice je u laganom padu (samodostatnost je 130%) i odvija se na 220 tisuća hektara, a proizvodnja kukuruza je u laganom porastu (samodostatnost 101%), kao i proizvodnja ječma (samodostatnost 87%). Površine pod ostalim žitaricama ne bilježe značajnije promjene. Prinosi kod svih žitarica variraju iz godine u godinu i u pojedinim godinama su odraz (ne)povoljnih agroklimatskih prilika koje su bile prisutne posljednjih nekoliko godina. Tako je u 2003. godini prinos kod svih kultura znatnije smanjen (20-30%), što je bila posljedica suše. Prosječni prinos se kreće oko 5,1 tone/ha. Moramo naglasiti da Hrvatska u cjelini ima vrlo dobre uvjete za proizvodnju žitarica (plodnost tla, klimatske prilike, tradicija).

Ukupne bilančne potrebe Hrvatske za žitaricama kreću se oko 3,2 milijuna tona (vidi tablicu 2-78). Od toga za potrebe ishrane stoke koristi se 2,3 mil. tona, kao sjeme troši se oko 85.000 tona, za industrijske potrebe koje uključuju kukuruznu krupicu i ječam u proizvodnji piva troši se oko 70.000 tona. Tržišni gubici su razmjeno veliki i kreću se oko 5%, a ponajviše zbog uvjeta čuvanja kukuruza na gospodarstvima. Za ljudsku potrošnju koristi se oko 660.000 tona, a potrošnja po stanovniku iznosi oko 165 kg. Samodostatnost u sektoru žitarica u prosječnim godinama je na razini 110% i to ponajviše zbog veće proizvodnje pšenice od ukupnih potreba.

Proizvođači

Ukupan broj gospodarstava u Republici Hrvatskoj koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom prema Popisu poljoprivrede iz 2003. iznosi 438.326, a od toga njih 244. 439 bavi se isključivo proizvodnjom žitarica (vidi dodatak 12.27, Tablica 12-17). 60% ovih poljoprivrednika proizvodi žitarice na površini od 10–20 ha što predstavlja oko 5,5%, a ona s preko 20 ha površina pod žitaricama predstavljaju 1,6 % (ovi poljoprivrednici se mogu smatrati konkurentnim na tržištu).

U svrhu dostizanja željenog stupnja konkurentnosti na tržištu potrebno je dostići određene tehničko-tehnološke preduvjete koji se očituju u slijedećem: veće proizvodne parcele, odgovarajuća poljoprivredna mehanizacija i oprema, značajniji skladišni kapaciteti i prostori za dosušivanje žitarica.

Neravnomjerna raspodjela postojećih skladišnih kapaciteta i nedovoljni kapaciteti u određenim područjima (županijama) ograničavajući su čimbenik za veliki broj gospodarstava (vidi graf 2-10)).

Graf 2-10: Struktura proizvođača žitarica po veličini (2003)

148813

55852

26136

9680 3958

0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

140000

160000

0 do 2 2 do 5 5 do 10 10 do 20 >20

hektri

Bro

j gosp

odar

stav

a

Izvor: DZS, 2003



89

Tablica 2-75: Stanje u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava što se tiče upisa i iskorištenja potpore za sjetvu žitarica

Godina 2003 2004 2005

Broj gospodarstava 50.298 73.280 63.344

Izvor: MPRRR, 2006

U Tablici 2-75 vidljivo je kretanje broja upisanih poljoprivrednih gospodarstava (obiteljska poljoprivredna gospodarstva, trgovačka društva, zadruge i dr.) u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava što se tiče ostvarivanje državne potpore za sjetvu žitarica. U 2005. ovaj broj iznosi 63.344 gospodarstva, što predstavlja oko 25% ukupno registriranih gospodarstava koja se bave proizvodnjom žitarica u Republici Hrvatskoj (Tablica 2-78).

Tablica 2-76: Skladišni kapaciteti prema zemljopisnoj rasprostranjenosti

Županija Silosi (t) Podna skladišta (t)

UKUPNO (t)

Broj skladišta / županija

Grad Zagreb 152.476 2.800 155.276 7

Istarska 16.700 10.000 26.700 3

Varaždinska 21.000 10.000 31.000 3

Međimurska 20.850 10.400 31.250 2

Zagrebačka županija 38.700 15.230 53.930 4

Šibensko-kninska 10.000 7.000 17.000 1

Osječko-baranjska 507.200 95.600 602.800 13

Dubrovačko-neretvanska 10.000 3.000 13.000 1

Bjelovarsko-bilogorska 80.850 5.500 86.350 8

Virovitičko-podravska 93.000 21.000 114.000 6

Vukovarsko-srijemska 203.650 18.200 221.850 8

Sisačko-moslavačka 89.700 220.00 111.700 5

Koprivničko-križevačka 100.000 7.000 107.000 5

Zadarska 33.000 110.00 44.000 3

Primorsko-goranska 36.700 6.000 42.700 2

Brodsko-posavska 50.000 0 50.000 1

Požeško-slavonska 69.000 3.000 72.000 2

Splitsko-dalmatinska 30.000 10.000 40.000 1

Karlovačka 20.000 0 20.000 1

UKUPNO 1.582.826 257.730 1.840.556 76

Izvor: MPRRR, 2005

U tablici 2-76 vidljiva je regionalna raspoređenost skladišnih kapaciteta po županijama, te treba istaknuti podatak kako i područja sa značajnijom proizvodnjom žitarica oskudijevaju u skladišnim kapacitetima (npr. Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija gdje se skladišni kapaciteti nalaze u samo 3 tvrtke, koji su i inače manjeg ukupnog kapaciteta) što ponovno potvrđuje opravdanost ulaganja u ovom području.



90

Proizvođači koji su registrirani kao tvrtke, evidentirani su u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) na osnovi Nacionalne klasifikacije djelatnosti: djelatnost A 0111 Uzgoj žitarica i drugih usjeva i nasada.

Prema toj evidenciji u navedenoj djelatnosti (A 0111) registrirano je s obzirom na veličinu, prema završnom računu predanom 2004. godine 367 tvrtki od čega je 322 malih, 32 srednje i 13 velikih tvrtki.


Tablica 2-77: Prerađivački kapaciteti – sektor žitarica Kapacitet (‘000 t) Broj poduzeća

0 > 10.000 5

10.000 > 20.000 6

20.000 > 30.000 5

30.000 > 50.000 5

50.000 > 100.000 2

> 100.000 2

Izvor: Žitozajednica d.o.o, Zagreb

Prema Registru mlinara, pekara, proizvođača namjenskih smjesa i koncentrata i uvoznika brašna, namjenskih smjesa i koncentrata u Upisnik je do 31.12. 2005. godine ukupno upisan:

• 181 mlinar,

• 12 proizvođača namjenskih smjesa i koncentrata,

• 4 pravne osobe koje se bave prepakiravanjem brašna

• 36 uvoznika brašna,

• 27 uvoznika namjenskih smjesa i koncentrata

• 1419 pekara (procjenjuje se kako ima više pekara od navedenog broja upisanih)

U razdoblju od 01. siječnja 2005. do 31. prosinca 2005. godine izdane su 52.403.554 evidencijske markice, a iskorištena je 35.941.721 markica.

Na temelju broja iskorištenih – utrošenih markica, u 2005. godini stavljeno je na tržište 413.746 tona brašna od pšenice, raži i kukuruza, od čega je uvezeno 10.015 tona ( brašno 6.269 tona, a namjenske smjese i koncentrati 3.475 tona).

Tržište i prodaja

Ne postoje usvojeni standardi kvalitete koji bi činili okvir prema kojem se provodi intervencija ili za izračun cijene prilikom intervencijskih otkupa.

Kod povremenog intervencijskog otkupa propisuju se minimalna kvaliteta i obračun u odnosu na tu kvalitetu. Minimalni standardi kvalitete povezani su s tri faktora i to: hektolitarskom masom, primjesama i vlagom.

Većina gore spomenutih tvrtki koje sudjeluju u otkupu, prema vrijednosti kapitala su srednje veličine.

U otkupu pšenice u 2005. godini sudjelovalo je više od 90 tvrtki na području cijele države, a glavnina ovih tvrtki nalazi se u istočnom dijelu RH.

U trgovini žitaricama sudjeluje značajan broj hrvatskih tvrtki i gotovo sve su u privatnom vlasništvu.



91

Republika Hrvatska uglavnom izvozi pšenicu i kukuruz (EU, države bivše Jugoslavije), a uvozi rižu (EU, Indija), proso (EU), te neke proizvode mlinarske industrije (CN-poglavlje 11), uglavnom iz zemalja članica EU.

Tablica 2-78: Bilanca ponude – potražnje u proizvodnji žitarica (2000 - 2004) godina 2000 2001 2002 2003 2004

pšenica (‘000 t)

1.032,09 965,15 988,18 609,26 920,61

kukuruz (‘000t)

1.585,72 2.286,09 2.578,04 1.630,32 2.468,43

ječam (‘000 t) 151,44 161,49 170,95 134,24 181,87

zob (‘000 t) 51,14 47,63 50,00 34,12 48,78

Dom

aća

potr

ošn

ja

ostalo (‘000 t) 14,72 14,64 14,15 9,19 14,52

Ukupno proizvodnja (1) 2.835,09 3.475,00 3.801,32 2.417,13 3.633,90

promjene u skladištenju (‘000 t) 203,3 -196,32 -315,64 498,55 -544,25

Ukupno uvoz (2) 203,4 261,1 66,4 117,1 230

OPS

KRBA

Ukupno opskrba (1+2=3) 3.038,49 3.736,10 3.867,72 2.534,23 3.863,90

Ukupno potrošnja (4) 2.888,70 3.251,20 3.197,50 2.777,20 3.288,60

Ukupno izvoz (5) 353,1 288,6 354,6 255,5 310,1

PO

TRAŽN

JA

Ukupno potražnja (4+5=7) 3.241,80 3.539,80 3.552,10 3.032,70 3.598,70

Bilanca ponude/potražnje (3-7=8) -203,31 196,3 315,62 -498,48 265,2

promjene u skladištenju (‘000t) (9) 203,3 -196,32 -315,64 498,55 -544,25

(8+9) -0,01 -0,02 -0,02 0,07 -279,05

Ukupno potrošnja po glavi stanovnika u kg 148,7 163,2 161,3 184 167,2

Ukupno samodostatnost (%) 98,1 106,9 118,9 87 110,5

Izvor: DZS, 2006

U Republici Hrvatskoj sustav praćenja cijena organiziran je u okviru Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva kroz provođenje projekta Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi - TISUP. Prikupljanje cijena na terenu nezavisno obavljaju suradnici. Ministarstvo se ne upliće u sustav prikupljanja, obrade i objave informacija o cijenama.

Cijene se prikupljaju na razini poljoprivrednog gospodarstva u sezoni otkupa i prodaje, a veleprodajne cijene prikupljaju se tijekom cijele godine.

Tablica 2-79: Oscilacije tržišnih cijena (2001 - 2005) Vrsta Godina/EUR 2001 2002 2003 2004 2005

Min 0,11 0,11 0,10 0,13 0,11 Pšenica

Maks 0,26 0,16 0,21 0,22 0,17

Min 0,09 0,08 0,08 0,08 0,08 Kukuruz

Maks 0,24 0,16 0,18 0,21 0,12

Stočni ječam Min 0,11 0,09 0,10 0,11 0,09



92

Maks 0,24 0,17 0,14 0,14 0,14

Min 0,15 0,11 0,11 0,10 Pivarski ječam

Maks 0,16 0,12 0,14 0,14

Min 0,11 0,11 0,12 0,12 0,09 Zob

Maks 0,23 0,19 0,18 0,20 0,16

Izvor: TISUP, 2006

Vidljivo je kako je trend cijena žitarica (kukuruz i pšenica) u posljednjih nekoliko godina uglavnom stabilan, iako naravno ovisi i o kretanjima na tržištu, što poljoprivrednicima u velikoj mjeri omogućava planiranje proizvodnje.

Velik dio žitarica se prodaje odmah nakon žetve, izravnom prodajom na polju, u nedostatku većih skladišnih kapaciteta kod velikog broja proizvođača, a cijene prilikom ovakvog načina prodaje su znatno niže i iznose u prosjeku 60-70% gore navedenih cijena. Kad bi postojao veći kapacitet skladišnih prostora, odnosno skladištenja žitarica na duže vrijeme, to bi doprinijelo ostvarivanju više cijene na tržištu prilikom plasmana robe na tržište u najoptimalnijem prodajnom razdoblju.

Nema izvoznih subvencija za žitarice, sukladno odredbama Protokola o pristupanju Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (NN 13/2000 međunarodni ugovor).

Preferencijalni uvjeti trgovine za žitarice ugovoreni su s Europskom unijom, Bugarskom, Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom, Moldavijom, Srbijom i Crnom Gorom.

Protokolom o pristupanju Republike Hrvatske Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije preuzeta je obveza postupnog smanjenja carina za poljoprivredne i prehrambene proizvode tijekom prijelaznog razdoblja, koje završava 2007. godine. Sukladno odredbama navedenog Protokola, RH nema pravo primjene izvoznih subvencija, a također su definirani i preferencijalni uvjeti trgovine sa zemljama članicama WTO-a.

Hrvatska ne primjenjuje uvozne/izvozne dozvole kao sustav praćenja uvoza i izvoza. Izdavanje uvoznih dozvola ograničeno je na slučaj uvoza u okviru preferencijalne kvote utvrđene ugovorom o slobodnoj trgovini, za što je nadležno Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Zakon o poljoprivredi propisuje da je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, nadležno za operativnu provedbu mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, što uključuje provedbu mjera tržišno-cjenovne politike u sklopu kojih su i trgovinske mjere (a trgovinske mjere u smislu ovog Zakona jesu carine i carinske kvote koje se utvrđuju u skladu s obvezama preuzetim u okviru Svjetske trgovinske organizacije i drugih međunarodnih sporazuma koje je sklopila Republika Hrvatska).

S obzirom na specifičnost otkupa pšenice u Hrvatskoj, kao glavne krušarice, svake se godine donose uredbe za otkup pšenice, kojima se utvrđuju:

• zajamčena cijena,

• mjere intervencijskog otkupa i prodaje,

• kakvoća pšenice koja je predmet intervencijskog otkupa.

Donošenjem ove Uredbe država je izostavljanjem termina „minimalna cijena“ prepustila rješavanje otkupa pšenice tržišnim odnosima između prodavatelja i otkupljivača.



93

Za ostale žitarice, za sada nije donesena uredba u obliku tržnog reda. Što se tiče usklađivanja poduzeća s EU standardima, u 2005. godini, 9 poduzeća je imalo ISO, 6 HACCP, a 4 pripremaju HACCP, no nije bilo podataka o poduzećima s izvoznom dozvolom.

Treba naglasiti kako je postojeća oprema i tehnologija kod većine tvrtki koje se bave preradom žitarica većinom zastarjela, te je potrebna modernizacija u tom dijelu kako bi udovoljavale EU standardima, jer samo 12 tvrtki udovoljava (neke od njih još ne u potpunosti) postavljenim standardima.

Uljarice

Osnovni podaci

Uljarice se u Hrvatskoj u razdoblju 2000.–2005. godine proizvode na oko 6% ukupnih obradivih površina. Površine pod uljaricama u istom promatranom razdoblju iznose oko 80.000 hektara godišnje (Tablica 2-80).

U strukturi proizvodnje najzastupljenija je soja koja se proizvodi na oko 50% površina, zatim suncokret i uljana repica čija se proizvodnja za sada odvija na oko 13.000 hektara.

U posljednjih nekoliko godina, a posebno 2002. i 2003. godine, bilježi se značajniji porast površina pod ovim kulturama. Najznačajnije je izražen porast površina pod sojom. Proizvodnja uljane repice i suncokreta bilježi lagani porast iz godine u godinu. U proteklom četverogodišnjem razdoblju promjene i porast na zasijanim površinama odražavaju tržišne potrebe za ovim proizvodima. Značaj soje kao zrnate mahunarke očituje se prvenstveno u proizvodnji sačme, a potom i ulja. Sojino ulje čini približno 42% proizvedenog sirovog ulja iz domaćih uljarica.

Ukupno gledano proizvodnja Republike Hrvatske pokriva samo dio potreba za biljnim mastima i uljima koje se kreću oko 75.000 tona. Uzimajući u obračun sirova ulja ovih uljarica, ukupna proizvodnja ulja kreće se u širem rasponu od 50.000 do 60.000 tona.

Hrvatska ne proizvodi dovoljne količine soje, te se znatan dio uvozi (Tablica 2-82), čime se djelomično zadovoljavaju potreba za uljem i sojinom sačmom. Posljednjih godina sve je znatniji udio izvoza uljarica u zemlje Europske unije.

Ukupno gledano udio ovih kultura u strukturi proizvodnje još je uvijek razmjerno mali, te i dalje postoje značajne mogućnosti za širenje sjetvenih površina pod uljaricama, što se tiče ukupnih potreba za sirovim uljem, te i u okviru programa proizvodnje biodizela.

Tablica 2-80: Proizvodnja uljarica u razdoblju 2000 - 2005 Usjev 2000 2001 2002 2003 2004 2005

površina (000 ha)

47,48 41,62 47,90 49,86 36,98 48,21

proizvodnja (000 t)

65,30 91,84 129,74 82,59 97,92 119,60 Soja

prinos (t/ha) 1,38 2,21 2,71 1,66 2,65 2,48

površina (000 ha)

12,89 10,32 13,04 15,52 14,28 20,15

proizvodnja (000 t)

29,44 22,46 25,59 28,60 31,39 41,27 Uljana repica

prinos (t/ha) 2,28 2,18 1,96 1,84 2,2 2,05

Suncokret površina (000 ha)

25,72 25,34 26,84 28,21 28,33 49,77



94

proizvodnja (000 t)

53,95 42,98 62,96 69,25 68,97 78,00

prinos (t/ha) 2,1 1,7 2,35 2,45 2,43 1,57

površina (000 ha)

86,08 77,27 87,77 93,59 79,58 118,12

proizvodnja (000 t)

148,69 157,28 218,29 180,44 198,28 238,88 Ukupno proizvodnja

prinos (t/ha) 1,72 2,03 2,48 1,92 2,49 2,02

Izvor: DZS, 2006

Proizvođači

Razlike u broju gospodarstava koje se javljaju tijekom godina rezultat su kretanja cijena uljarica na tržištu, kao i nepovoljnih vremenskih uvjeta za proizvodnju uljarica, što je utjecalo na pojedine proizvođače. Otprilike 8.500 gospodarstava koristilo je državnu potporu za proizvodnju uljarica 2005. Taj broj će vjerojatno rasti idućih godina i povećati se u skladu s mogućnostima povećanja proizvodnje svih uljarica u Hrvatskoj. To se posebno odnosi na proizvodnju uljane repice zbog proizvodnje za čiji porast postoje realni uvjeti (raspoložive površine, potrebe za proizvodnjom biodizela) i potrebu orijentiranja pojedinih poljoprivrednih gospodarstava na druge vrste proizvodnje.

Tablica 2-81: Stanje u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava što se tiče potpore za sjetvu uljarica u razdoblju 2003 - 2005

Godina 2003 2004 2005

Broj gospodarstava 9.300 6.391 8.475

Izvor: MPRRR, 2006

Graf 2-11: Struktura proizvođača uljarica(2003)

Izvor: DZS, 2003

Najveći broj proizvođača uljarica nalazi se u 5 slavonskih županija, iako i ostala područja u kontinentalnom dijelu Hrvatske imaju vrlo dobre uvjete za proizvodnju uljane repice, te se očekuje porast broja gospodarstava koja će se baviti ovom proizvodnjom. Ovo mora biti popraćeno osiguranjem skladišnih kapaciteta za skladištenje uljarica.

Iz tablice je također vidljivo kako u ovom podsektoru nema puno problema s proizvodnjom na manjim proizvodnim jedinicama, kao npr. kod žitarica.


1848

25993051

24362152

0

5001000

15002000

25003000

3500

0 do 2 2 do 5 5 do 10 10 do 20 >20

Veličina proizvođača

Bro

j pro

izvođač

a



95

Prema NKD za proizvodnju sirovih ulja i masti (djelatnost: DA 1541) registrirana je (prema predanom završnom računu iz 2004.), 21 tvrtka od čega je:

• 19 manjih tvrtki,

• 1 srednja i

• 1 velika.

Za proizvodnju rafiniranih ulja i masti (djelatnost: DA 1542) registrirano je 9 tvrtki od čega:

• 5 malih,

• 2 srednje i

• 2 velike.

Tržište i prodaja

Tablica 2-82: Bilanca ponude - potražnje uljarica (2000 - 2004) Godina 2000 2001 2002 2003 2004

soja (000t) 65,29 91,84 129,74 82,59 97,92

uljana repica (000t)

29,43 22,45 25,58 28,59 31,39 domaća proizvodnja

suncokret (000t)

53,95 42,98 62,96 69,25 68,97

Ukupno proizvodnja (1) (000t) 148,69 157,28 218,29 180,44 198,28

soja (000t) 31,03 78,55 130,07 103,1 42,92

sjeme uljana repica (000t)

3,24 0,001 0,003 0,002 0,019 Uvoz

suncokretovo sjeme(000t)

0,26 1,64 16,29 7,94 0,66

Ukupno uvoz (2) (000t) 35,32 84,13 147,99 112,53 88,01

Ponuda ukupno (1+2=3) 184,02 241,42 366,28 292,98 286,3

soja (000t) 1,19 2,47 16,71 27,93 14,03

uljana repica (000t)

22,04 9,76 3,95 15,62 5,45 Izvoz

suncokret (000t)

5,53 5,82 6,87 12,66 25,24

Ukupno izvoz (4) (000 t) 28,81 18,13 27,75 56,41 44,91

Izvor: DZS, 2006

Uvoz uljarica pokazuje mali rast (vidi tablicu 2-82) u promatranom razdoblju kao i izvoz.



96

U Hrvatskoj postoji slobodno tržište što se tiče prometa uljarica, pojedini proizvođači se samostalno pojavljuju na tržištu, a dio trgovine se odvija i preko pravnih osoba, odnosno ugovaratelja proizvodnje.

Trenutno ne postoje registrirane organizacije proizvođača uljarica u Republici Hrvatskoj.

Tablica 2-83: Trend cijena na tržištu uljarica (2001 - 2005)

Kultura Godina / EUR 2001 2002 2003 2004 2005

Min 0,18 0,20 0,18 0,18 0,18 Suncokret

Maks 0,20 0,23 0,23 0,30 0,26

Min 0,17 0,13 0,18 0,20 0,17 Uljana repica

Maks 0,18 0,18 0,22 0,21 0,22

Min 0,18 0,20 0,20 0,20 0,20 Soja

Maks 0,27 0,26 0,25 0,29 0,24

Izvor: MPRRR, TISUP, 2006

Pregled državnih potpora za podsektor žitarice i uljarice dan je u Poglavlju 2.1.

2.3.4.8. Podsektor voće i povrće VOĆE

Osnovni podaci

Uvjeti za uzgoj voća u Hrvatskoj, s obzirom na klimu i tlo, postoje u cijeloj zemlji, osim u planinskim područjima nadmorske visine iznad 1000 m. Hrvatska je pored toga jedna od rijetkih europskih zemalja u kojoj se mogu proizvoditi gotovo sve vrste voća, od suptropskih kultura agruma i maslina do svih vrsta kontinentalnog jezgričavog, koštičavog, bobičastog i jagodičastog voća.

Prema statističkim podacima površine pod nasadima voća zauzimaju oko 69.000 ha ili 2,2% od ukupnih poljoprivrednih površina.

Proizvodnja voća u Hrvatskoj uglavnom se temelji na proizvodnji smještenoj na obiteljskim gospodarstvima koja najčešće nije tržišno usmjerena. U nekoliko posljednjih godina, posebno od 2000., zamjetan je određeni porast broja stabala jabuke, dok je kod ostalih vrsta stanje manje više nepromijenjeno. Međutim, strukturni problemi u proizvodnji (podizanje nasada u okviru gospodarstava na manjim površinama, nedostatak znanja i novih tehnologija) i kod jabuke i ostalih vrsta voća vode do oscilacija u prinosima kao što je vidljivo iz tablice 2-84.

Tablica 2-84: Proizvodnja odabranih vrsta voća i broj stabala (2000 - 2005) Voće Jedinica 2000 2001 2002 2003 2004 2005

t 81.339 32.461 59.143 58.054 69.682

Jabuka ,000 stabala

3.858 4.146 4.238 4.479 5.922 6.373

t 10.081 6.734 7.594 7.600 6.206

Kruška ,000 stabala

992 993 980 980 1.126 1.236

Breskva t 9.330 9.046 10.120 6.631 7.110



97

,000 stabala

714 716 746 745 942 910

t 39.857 39.631 20.543 42.826 35.863

Šljiva ,000 stabala

5.628 5.607 5.604 5.596 5.429 4.451

t 7.566 8.169 6.542 6.947 3.851

Višnja ,000 stabala

1.078 1.050 1.070 1.058 1.050 786

Izvor: DZS, 2006

Oko 95% voćnjaka u vlasništvu je obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, te je najveći problem rascjepkana i neproduktivna proizvodnja bez funkcije ponude na tržištu. Statistika kod voća obuhvaća vrste voće koje rastu na obiteljskim česticama ili ih vode hobistički, proizvodeći uglavnom za vlastitu potrošnju, na plantažama obiteljskih gospodarstava, uključujući poduzetnike i obrtnike i plantažama tvrtki. Što se tiče vrsta voća koja se uzgaja, postoje značajne razlike u proizvodnim tehnologijama.

Kako se iz podataka u tablici 2-85 vidi, udio organiziranih plantažnih voćnjaka je 33% od ukupnog broja stabala. Na tim plantažama proizvodnja je organizirana na modernim tehnološkim i gospodarskim načelima i uglavnom je orijentirana na tržišta za izravnu potrošnju ili preradu. Za neke vrste voća, udio uzgajanja na plantaži je znatno veći nego spomenuti prosjek, za jabuke 57% ili breskve i nektarine 47%. Proizvodnja i ponuda voća u Hrvatskoj manja je od mogućnosti, te je u ovom sektoru potrebno mijenjati pristup i poticati tehnološku i strukturnu modernizaciju na gospodarstvima kojima je izvor egzistencije proizvodnja voća.

Tablica 2-85: Ukupni broj stabala izabranog voća i udio plantažnih voćnjaka

Plantaža VRSTA VOĆA Ukupno broj stabala

Broj stabala hektara

Jabuka 3.830.416 2.177.570 1.640,14

kruška 947.340 232.884 246,42

Višnja 511.125 136.093 209,89

Šljiva 4.023.906 404.703 721,28

Breskva i nektarina 763.819 356.482 526,56

Izvor: DZS, 2003

U postojećim okolnostima domaća proizvodnja voća ne zadovoljava niti 50% domaćih potreba. Razlozi tome su većim dijelom naslijeđeno stanje, odnosno zapostavljanje i neafirmiranje voćarstva u Hrvatskoj u dužem razdoblju prije osamostaljenja (tada važeća neslužbena raspodjela proizvodnje u bivšoj Jugoslaviji u kojoj je prioritet proizvodnje voća i povrća bio izvan Hrvatske, (Makedonija, Srbija), a u Hrvatskoj je bila smještena prerada na bazi sirovina iz tog područja), ratno razdoblje (gotovo 10 godina), te kasnije nedostatak poticajnijih mjera poljoprivredne politike koje nisu pogodovale restrukturiranju postojeće pretežno ekstenzivne i ratarske proizvodnje, u radno i kapitalno intenzivnu proizvodnju u voćarstvu, vinogradarstvu, maslinarstvu, povrtlarstvu i cvjećarstvu.



98

Slijedom takve nepovoljne proizvodne strukture, te neorganiziranosti tržišta, Hrvatska, kako je već rečeno, uvozi znatne količine svih vrsta voća, i to jabuka više od 50% domaće potrošnje, krušaka 80%, te bresaka 70%.

Pored gore istaknutih problema vezanih uz proizvodnju, problemi postoje i zbog nedostatne i nerazvijene tržišne infrastrukture. Naime, raspoloživi kapaciteti su nedovoljni, a oprema je tehnološki zastarjela i to posebno u segmentu skladištenja, dorade i prerade voća. To je razlog što se veći dio proizvedenog voća neadekvatno skladišti, te tako propada znatan dio proizvedenih količina voća. Pri tome nerazvijena i neafirmirana infrastruktura veletržnica utječe na usmjerenost k uvozu koji postaje obilježje domaćeg tržišta U takvim okolnostima domaći trgovci u pravilu ne ugovaraju proizvodnju s hrvatskim proizvođačima voća, nego su orijentirani isključivo na uvoz, zbog čega je ovisnost o uvozu poprimila značajne razmjere.

U razdoblju od 2000. do 2003. godine u Republiku Hrvatsku uvezeno je ukupno 1.408.393 tona svih vrsta voća i prerađevina od voća, u ukupnoj vrijednosti od 726.217.577 USD (vidi dodatak12.24, Tablica 12-25 i Tablica 12-26)

Kako je rečeno u uvodu, razlog ovisnosti o uvozu voća je prije svega zbog nedostatne domaće proizvodnje voća. Naime, ukupna proizvodnja voća prema statističkim pokazateljima zavisno o godini kreće se oko 160.000 tona (2001, 2002, te 2003. su netipične; mraz i vremenske nepogode uništile su znatni dio uroda u te dvije godine, dok je u 2003. vladala velika suša). Potrošnja se kreće oko 70 kg/stanovniku što pomnoženo s 4,5 milijuna stanovnika iznosi 320 tisuća tona voća. Time se u pravilu godišnje uvozi oko 160 tisuća tona voća, a samodostatnost u proizvodnji voća se kreće oko 50%.

Tablica 2-86: Udio uvoza voća na hrvatskom tržištu od 1997 - 2003

Ukupno proizvodnja

Uvoz Izvoz Raspoložive količine Potrošnja po stanovniku

Udio uvoza u raspoloživim količinama

tona tona tona Tona kg/po stanovniku %

1997 160.171 168.038 6.366 321.843 71,5 52

1998 226.070 143.458 8.302 361.226 80,2 40

1999 174.886 138.647 6.927 306.606 68,3 45

2000 187.329 141.372 8.079 320.622 71,2 44

2001 132.583 149.619 8.889 273.313 60,7 55

2002 139.711 162.563 5.084 297.190 66 55

2003 148.149 168.094 6.465 309.778 54

Izvor: DZS, 2006

Kako bi se stanje realno sagledalo potrebno je izdvojiti dio uvoza voća koji se odnosi na egzotično voće koje se u Hrvatskoj ne može proizvoditi, a ponajprije bananu, ananas i dr. Ove vrste voća uvoze se u količini od 70.000 tona i u tome je najveći udio upravo uvoz banana od oko 50.000 tona (Ekvador, Kolumbija). Dakle, preostalih 70 tisuća tona koliko se u Hrvatsku uvozi najizravnije konkurira domaćoj proizvodnji.

Proizvođači

Prema Popisu poljoprivrede 2003., 304.783 obiteljskih gospodarstava je proizvodilo voće, od kojih 13.311 (4,36%) proizvodi voće na modernizirani način (plantaža).



99

Samo 5,54% svih proizvođača ima voćnjake veće od 10 ha (16.882). Raspodjela prema veličini obiteljskih gospodarstava vidljiva je na slijedećem grafu.

Graf 2-12: Raspodjela obiteljskih gospodarstava, prema broju, veličini i vrsti voćnjaka, 2003


Također u 2003.postojala su 132 poslovna subjekta koja su proizvodila voće na tehnološki napredan način. Od svih poslovnih subjekata 89,39% ima više od 10 ha plantažnih voćnjaka (19,70% s više od 100 ha) kako je prikazano na slijedećem grafu:

Graf 2-13: Raspodjela poslovnih subjekata prema broju i veličini, 2003


POVRĆE

Osnovni podaci

Proizvodnja povrća moguća je na području čitave Republike Hrvatske zahvaljujući geografskim i klimatskim raznolikostima. Povrće se danas u Hrvatskoj proizvodi na površini od oko 135 tisuća hektara, što predstavlja 9,3% od ukupnih površina oranica i vrtova. U ukupnu proizvodnju povrća uključena je i proizvodnja krumpira koja se odvija na 46% navedenih površina.

Tablica 2-87: Trendovi u proizvodnji povrća u razdoblju 1999 - 2004

Povrće (ha) 1999 2000 2001 2002 2003 2004*

Krumpir 66.388 65.263 65.662 64.640 63.097 54.883

6 8

38

21 2013

26

0

10

20

30

40

<1 1 do 3 3 do 10 10 do 20 20 do 50 50 do 100 >100

ha

Bro

j su

bje

kata

020000400006000080000

100000120000140000160000

<1 1 do 3 3 do 10 10 do 20 >20

VoćnjaciPlantaže



100

Ostalo povrće 19 68.083 68.908 70.476 71.645 72.433 69.177

UKUPNO 134.471 134.171 136.138 136.285 135.530 124.061

Izvor: DZS, *Podaci do 31.svibnja 2004.

Prema tome povrće se, izuzimajući krumpir, proizvodi na oko 70.000 hektara. Na tim površinama u Hrvatskoj se godišnje proizvede više od 370.000 tona raznog povrća, što je u odnosu na ukupne potrebe još uvijek nedostatno. Došlo je do neznatnog porasta u proizvodnji povrća u razdoblju od 2000 – 2003, no isto tako i do značajnog pada u proizvodnji zbog suše u 2003. godini.

Tablica 2-88: Proizvodnja određenih vrsta povrća Povrće Jedinica 2000 2001 2002 2003

ha 65.232 65.641 64.640 63.097 Krumpir

t 553.712 670.233 500.954 375.050

ha 9.662 9.898 10.072 10.338 Kupus i kelj

t 112.025 123.722 124.541 97.848

ha 6.635 6.801 6.867 7.055 Rajčica

t 69.555 73.882 71.400 58.640

ha 5.051 5.343 5.306 5.546 Paprika

t 30.778 38.638 45.846 31.693

ha 4.026 4.194 4.347 4.569 Krastavac

t 28.033 35.981 38.779 30.228

ha 7.026 7.258 7.228 7.145 Luk

t 44.838 58.055 60.371 40.792

ha 3.388 3.476 3.601 3.723 Mrkva

t 24.154 28.249 32.474 21.549

ha 3.074 3.206 3.458 3.112 Dinja i lubenica

t 50.069 49.984 55.408 40.223

Izvor: DZS, 2006

DZS ne vodi zasebnu evidenciju o proizvodnji svake kulture povrća.

Proizvođači

Prema Popisu poljoprivrede 2003, bilo je 138.428 obiteljskih gospodarstava koja su se bavila proizvodnjom povrća, a 68,98% ih je proizvodilo krumpir. Samo 12,99% svih proizvođača ima proizvodno područje veće od 5 ha (17.994). Iz slijedećeg grafa je vidljivo kako osim krumpira i mahunarki, samo 16,68% proizvodi sve ostalo povrće.

Graf 2-14: Raspodjela obiteljskih gospodarstva prema broju, veličini, vrsti proizvodnje 2003

19 Kupus, kelj, rajčica, paprika, krastavac, luk, mrkva i dinja



101


Kad se promotri struktura poslovnih subjekata, primjećuje se kako je većina proizvodnje usmjerena na ostale20 vrste povrća, što je drukčije od proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima zbog višeg stupnja potrebne tehnologije, troškova i tržišta proizvoda. Postoji oko 300 poslovnih subjekata koji proizvode povrće, od kojih 42% ima više od 30 ha pod povrćem (19% više od 100 ha, a to je 59 proizvođača) kako je prikazano u slijedećem grafu.

Graf 2-15: Raspodjela poslovnih subjekata prema broju, veličini i vrste proizvodnji, 2003

010

20

3040

50

60

<1 2 do 5 6 do 30 31 do 100 >100

Bro

j gosp

oda

rsta

va

Krumpir

Mahunarke

Ostalo


Rascjepkanost proizvodnje, izravni plasman proizvoda potrošačima putem tržnica na malo i naturalni oblik potrošnje još više otežavaju vođenje točne statistike o proizvodnji i plasmanu povrća. Drugi izvori podataka o količini i vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, pa tako i proizvodnje povrća u Republici Hrvatskoj, nisu dostupni.

Što se tiče proizvodnje u staklenicima dostupna je procjena HZPSS-a prikazana u slijedećoj tablici.

Tablica 2-89: Raspodjela proizvodnje u staklenicima određenih vrsta povrća, procjena Županija Rajčica Paprika Krastavac Ostalo povrće

ha ton ha ton ha ton ha ton

Zagrebačka 22,5 585 6,5 195 4,3 119 7,5 118

Krapinsko-zagorska 1 30 1 15 0,5 3 0,5 5

Sisačko-moslavačka 3,5 105 5 150 3 90 3,7 99

Karlovačka - - - - - - - -

20 Ostalo povrće – prema DZS-u, ono uključuje svo povrće (svježe ili rashlađeno) osim krumpira i mahunarki (tj. rajčica, kupus, kelj, itd.)

0

10000

20000

30000

40000

50000

<1 1 do 5 5 do 20 >20

ha

Bro

j PG

-a KrumpirMahunarkeOstalo



102

Varaždinska 2,5 110 2 55 0 0

Koprivničko-križevačka 5 500 10 500 1 40 22 260

Bjelovarsko-bilogorska 2 160 2 120 0,62 254,8 1 40

Primorsko-goranska - - - - - - -

Ličko-senjska - - - - - - - -

Virovitičko-podravska 20 2.000,00 10 400 5 500 5 200

Požeško-slavonska 1 50 1 30 1 40 1,8 53

Brodsko-posavska 3,5 175 1,75 85 1 50 1 30

Zadarska 6 960 5 350 4 1.000,00 5 175

Osječko-baranjska 5,67 1.020,60 5,9 206,32 4,8 864 10,01 238,76

Šibensko-kninska 0,1 5 - - - - - -

Vukovarsko-srijemska 5 300 5 200 4 160 2 40

Splitsko-dalmatinska 35 2.740,00 25 2.425,00 35 4.032,00 63,5 2.520

Istarska 50 4.000,00 30 1.800,00 50 7.000,00 65 3.350

Dubrovačko-neretvanska 20 2.000,00 10 800 10 1.200,00 10 400

Grad Zagreb 18,2 182 14,6 102,2 6,2 40,3 43,05 699,3

Međimurska 3,5 700 1,2 170 1 200 0,7 21

Ukupno 202 15.512,60 136,5 7.658,52 133,4 15.648,10 241,8 8.249,06

Izvor: HZPSS, 2006

Prema procjeni HZPSS-a u 2006. je bilo oko 200 ha pod rajčicom, 136 ha pod paprikom, 133 ha pod krastavcima i 241 ha pod ostalim povrćem u staklenicima. Zbog plodoreda u staklenicima teško je napraviti procjenu na temelju zbroja sve površine u ralima. Ukupna proizvodnja u staklenicima prema ovoj procjeni je bila oko 45.000 t. Također, na osnovi ove procjene sva su proizvodna područja neadekvatna i premalena za zadovoljavanje domaće potrošnje. Prosječna veličina staklenika većih komercijalnih proizvođača je od 2.000 m2 do 10.000 m2.

Dio proizvodnje povrća dolazi od proizvodnje u vrtovima za vlastitu potrošnju, koja je na niskoj tehnološkoj razini, s niskim prinosima.

Prosječni prinosi povrća u Republici Hrvatskoj su i do nekoliko puta niži (8 puta niži za rajčicu – u odnosu na prosječni prinos u Europi, 6 puta niži za krastavac, 4 puta niži za luk) u odnosu na europske i svjetske prosjeke (vidi graf 2-16), iako i u Hrvatskoj postoje veći i specijalizirani proizvođači povrća koji koriste vrhunsku tehnologiju i ostvaruju vrlo visoke prinose i kvalitetu.

Tablica 2-90: Prinosi povrća u RH u razdoblju 1998-2002, t/ha

povrće 1998 1999 2000 2001 2002 Prosjek

1998 - 2002

Krumpir 10,20 11,00 8,50 10,20 10,50 10,08

Rajčica 10,80 11,10 10,50 10,90 10,30 10,72

Paprika 6,20 7,70 6,20 7,30 8,60 7,2

Krastavci 9,50 9,20 7,00 8,50 9,00 8,64

Luk 7,70 8,20 6,40 8,00 8,40 7,74



103

Mrkva 9,10 9,10 7,10 8,10 9,00 8,48

Kupus i kelj 13,60 14,40 11,50 12,30 12,50 12,86

Grah, suho zrno 1,40 1,50 0,60 1,30 1,40 1,24

Izvor: DZS, 2006

Graf 2-16: Usporedba prinosa povrća, t/ha

0

2040

60

80100

120

140160

180

Rajčica Krastavac Luk Kupus ikelj

Salata

HrvatskaItalijaNjemačkaŠpanjolskaGrčka

Izvor: EUROSTAT, DZS, 2004

Hrvatski tržišni informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP) koji djeluje u sklopu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, uz pomoć Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu svaki tjedan obrađuje i objavljuje kretanje cijena povrća u Republici Hrvatskoj. Cijene se prikupljaju na dvije razine: veleprodajne (veletržnice) i maloprodajne (tržnice).

Tablica 2-91: Kretanje cijena povrća na veletržnicama, 1998 - 2003 (EUR/kg) Povrće 1998 1999 2000 2001 2002 2003 Prosjek

Krumpir 0,29 0,20 0,33 0,26 0,18 0,38 0,27

Rajčica 1,01 0,99 0,91 0,98 1,21 1,13 1,04

Paprika 1,35 1,29 1,23 1,50 1,41 1,74 1,42

Krastavci 0,87 0,85 0,77 0,83 0,95 1,18 0,91

Luk 0,56 0,45 0,46 0,42 0,39 0,52 0,47

Mrkva 0,63 0,67 0,60 0,66 0,66 0,70 0,66

Kupus i kelj 0,45 0,44 0,46 0,38 0,49 0,55 0,46

Grah, suho zrno 1,48 1,59 1,76 1,84 1,69 1,63 1,67

Izvor: TISUP, MPRRR, 2004

Tablica 2-92: Kretanje cijena povrća na tržnicama, 1998 - 2003 (EUR/kg) Povrće 1998 1999 2000 2001 2002 2003 Prosjek

Krumpir 0,42 0,34 0,48 0,42 0,33 0,55 0,42

Rajčica 1,50 1,48 1,43 1,50 1,78 1,63 1,55

Paprika 1,98 1,99 2,00 2,19 2,25 2,10 2,09

Krastavci 1,28 1,36 1,33 1,33 1,52 1,51 1,39

Luk 0,82 0,70 0,69 0,69 0,66 0,78 0,72



104

Mrkva 0,99 1,03 0,97 1,03 1,05 1,11 1,03

Kupus i kelj 0,73 0,72 0,74 0,64 0,84 0,87 0,76

Grah, suho zrno 1,67 2,05 2,23 2,48 2,45 2,28 2,20

Izvor: TISUP, MPRRR, 2004

Prosječno gledano, MPC je za oko 34 % veća od VPC u promatranom razdoblju.

Prodajne cijene odabranih vrsta povrća u europskim zemljama niže su nego u Hrvatskoj.

Cijena povrća u Republici Hrvatskoj viša je od prosječne cijene u zemljama Europske unije ponajprije zbog viših uvoznih carina na svježe povrće. Naime, u tijeku pregovora s WTO-om utvrđena je visina redovnih carina i sezonskih carina koje se naplaćuju na uvoz povrća u razdoblju najveće ponude domaće proizvodnje. Prema tome i uvozno povrće formira cijenu na razini dodatnih carina.

Graf 2-17: Prosječne veleprodajne cijene (bez PDV-a, u HRK/kg)

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

Rajčica Krastavac Luk Kupus Salata

Cijena k

n/k

g

HrvatskaItalijaNjemačkaMađarskaŠpanjolska

Izvor: DATIMA Sistema Informativo Statistiche Agricole, Italy; EUROSTAT, TISUP, MPRRR 2004

U prosjeku, prinosi hrvatske povrćarske proizvodnje su 5 puta niži nego u zemljama EU, troškovi proizvodnje su veći, kao i veleprodajne cijene. Hrvatski proizvođači ne posluju putem udruga ili zadruga i nedostaju im kapaciteti poput sortirnica ili pakirnica, te logistička potpora za marketing, distribuciju i trženje proizvoda.

Kako bi se organizirala suvremena proizvodnja povrća koja bi rezultirala višom kakvoćom proizvoda i pristupačnijom tržišnom cijenom povrća, potrebno je riješiti probleme zemljišta (okrupnjavanje, uređenje, navodnjavanje), osuvremeniti proizvodnju kupnjom modernije mehanizacije i podizanjem suvremenih skladišnih prostora, izgradnjom skladišnih i rashladnih kapaciteta, te nabavkom linija za preradu, sortiranje i pakiranje povrća.

Vezano za standarde kakvoće, Republike Hrvatska je u fazi preuzimanja standarda koji proizlaze iz Uredbe Komisije 2200/96, a do tada će na snazi biti Pravilnik o kvaliteti voća, povrća i gljiva (NN 53/91, 114/04). U takvoj situaciji, hrvatskim proizvođačima nije jednostavno konkurirati svojim proizvodima na globalnom tržištu.



105

Iz tablice 2-93 vidi se kako je vrijednost uvoza povrća (svježeg, prerađenog i sušenog) 6-12 puta veća (ovisno o godini) od vrijednosti izvezenog povrća (što rezultira negativnom izvozno – uvoznom bilancom).

Tablica 2-93: Vanjskotrgovinska bilanca, 1999 – 2003, USD 1999 2000 2001 2002 2003

Ukupno svježe povrće - izvoz 2.252.818 2.384.740 2.434.567 2.639.197 2.139.529

Ukupno svježe povrće - uvoz 13.718.100 11.696.016 15.279.628 16.255.252 28.215.142

VTB – ukupno svježe povrće -11.465.282 -9.311.276 -12.845.061 -13.616.055 -26.075.613

Ukupno poluprerađeno i sušeno povrće - izvoz 250.826 458.329 404.429 450.759 719.974

Ukupno poluprerađeno i sušeno povrće - uvoz 14.129.274 11.853.047 12.806.973 14.470.693 17.595.153

VTB – ukupno poluprerađeno i sušeno povrće -13.878.448 -11.394.718 -12.402.544 -14.019.934 -16.875.179

Ukupno prerađeno povrće - izvoz 5.341.236 4.710.588 490.582 6.027.306 6.036.676

Ukupno prerađeno povrće - uvoz 15.905.554 16.020.879 19.436.230 25.446.849 34.195.998

VTB – ukupno prerađeno povrće -10.564.318 -11.310.291 -18.945.648 -19.419.543 -28.159.322

Ukupno povrće - uvoz 7.844.880 7.553.657 3.329.578 9.117.262 8.896.179

Ukupno povrće - izvoz 43.752.928 39.569.942 47.522.831 56.172.794 80.006.293

VTB – ukupno povrće -35.908.048 -32.016.285 -44.193.253 -47.055.532 -71.110.114

Izvor: DZS, 2006

Proizvodnja gljiva

Podsektor gljivarstva je nešto specifičniji u odnosu na ostale proizvodnje povrća. Ova proizvodnja ima široke mogućnosti, međutim za ozbiljniji iskorak u ovoj proizvodnji nužno je osigurati osnovne uvjete. Danas je proizvodnja gljiva u Hrvatskoj u velikoj mjeri orijentirana i vezana na uvoz. Iz uvoza se dobavlja čak i sterilni cijepljeni kompost. Naime on se svake godine uvozi iz Mađarske, Italije i Belgije (Maasmechelen).

Zbog troškova transporta (uvoz) ovaj reprodukcijski materijal povećava ukupne troškove proizvodnje za 15% u samom početku, te je zbog toga hrvatska gljiva nekonkurentna. Zbog uvoza je cijeli podsektor gljivarstva vrlo ranjiv, jer osim troškova utovara, tu su i problemi smanjene kvalitete i potpunog uništenja komposta. No, postoji potencijal za proizvodnju gljiva u Hrvatskoj posebno što se tiče razvoja i diversifikacije gospodarskih aktivnosti u ruralnim područjima.

Tablica 2-94: Uvoz – izvoz gljiva 2003 2004 2005

UVOZ TONE USD TONE USD TONE USD

Kompost i micelij gljiva 12.605 1.778.825 11.907 1.887.463 13.327 2.266.765

Jestive gljive, svježe ili rashlađene, sušene 2.293 3.615.708 2.387 3.948.762 2.638 3.491.032

UVOZ TONE USD TONE USD TONE USD

Kompost i micelij gljiva 0 643 0 0 0 0



106

Jestive gljive, svježe ili rashlađene, sušene 192 1.340.885 365 3.876.819 430 2.981.030

Izvor: HGK, DZS, 2006

Prema dostupnim podacima u Hrvatsku se godišnje uvozi 13.327 tona komposta i oko 1.870 tona svježih gljiva. Prema tome, ukupna domaća proizvodnja svježih gljiva na uvezenom supstratu je 4.000 tona. Očito je kako je ukupna godišnja potrošnja svježih gljiva oko 5.870 tona, za koje je što se tiče proizvodnje, potrebno oko 20.000 tona komposta.

Kako bi se poboljšala proizvodnja, potrebno je osigurati proizvodnju materijala (komposta), izgradnjom novih tvornica komposta s minimalnim kapacitetom od 20.000 tona. Tako će biti stvoreni preduvjeti za konkurentnu domaću proizvodnju gljiva, te će se, osim toga, riješiti pitanje odlaganja kokošjeg gnojiva i slame, potrebnih sirovina za proizvodnju komposta.

Proizvođačke organizacije

Važni preduvjeti za poboljšanje gospodarske učinkovitosti proizvođača voća i povrća je uspostava proizvođačkih organizacija. EU iskustva i zakonski propisi Organizacije zajedničkog tržišta (CMO) za voće i povrće ukazuje na slabosti vezane za rascjepkanost proizvođača i loše organiziranu prodaju koje se mogu nadići zajedničkom ponudom putem proizvođačkih i tržišnih udruga.

Zbog ograničenih financijskih resursa dostupnih Hrvatskoj u okviru IPARD-a, uspostava proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća zajedno s uvjetima danim što se tiče EU, CMO bit će potpomognute državnim programom potpora. To bi također trebalo obuhvatiti specifične potrebe usavršavanja za proizvođače voća i povrća i širenje informacija o ključnim konceptima CMO-a, operativnim programima i tržišnim standardima.

Na temelju Zakona o poljoprivredi, zakonski akt, tj. Uredba o uspostavi proizvođačkih organizacija, bit će usvojena najkasnije u travnju 2008. Uredba će biti razrađena sukladno EU propisima i regulirat će zakonski status proizvođačkih organizacija (pravnih subjekata u skladu s nacionalnim propisima), minimalne uvjete za priznavanje proizvođačkih organizacija (godišnji prihod, minimalni broj članova), obveze o plasiranju proizvoda, itd.

Štoviše, Upisnik odobrenih proizvođačkih organizacija bit će načinjen pri MPRRR-u i ažuriran svake godine.

Nadalje, "strukturna mjera potpore“ zahtijeva razradu Uredbe o uspostavi operativnog fonda za sufinanciranje proizvođačkih organizacija, na temelju Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu.

Proizvođačke organizacije koje je odobrio MPRRR i koje se nalaze u Upisniku imat će pravo na primanje sredstava u iznosu do 50% prinosa članova organizacije za operativni fond, za svoje operativne programe. Osim toga, MPRRR također namjerava dati potporu za bruto plaću za jednog stručnog zaposlenika u proizvođačkoj organizaciji.

Zakonska osnova za mjeru potpore uspostavljanja proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća trebala bi biti gotova početkom 2008. s ciljem provedbe mjere u drugoj polovici 2008. ili prvoj polovici 2009, ovisno o dostupnim sredstvima u državnom proračunu za 2008. i 2009. godinu.

U okviru PHARE 2005 projekta “Institucionalno jačanje kapaciteta i potpore provedbi SAPARD/IPARD programa u Hrvatskoj“ bit će dostupna dugoročna tehnička pomoć vezana za CMO za voće i povrće. To će također obuhvatiti pripremu zakonodavstva i provedbe CMO-a kao i tržišnih mehanizama, potpore uspostavljanju sustava regularnog tržišta i praćenja cijena, kupnju poljoprivrednih proizvoda, skladištenje,



107

prodaju, kontrolu dionica, rad sustava kontrole i kontrolu instrumenata za upravljanje ponudom. Dostupna tehnička pomoć će se koristiti za pripremu opisanih aktivnosti koje se odnose na uspostavu proizvođačkih organizacija i pripremu zakonske osnove.

U okviru programa “PSO business to business”, koji financira EVD –nizozemska državna agencija, u okviru projekata “Poboljšanje proizvodnje povrća u Hrvatskoj” (koji je završen 2005.) i “Poboljšanje institucionalne i komercijalne snage hrvatskog sektora voća” (koji još traje), značaj i glavne karakteristike proizvođačkih organizacija u EU su razrađene i predstavljene javnosti u nekoliko navrata (javne prezentacije projektnih rezultata). S obzirom na to da su glavni korisnici spomenutog projekta krovne udruge proizvođača (Hrvatski sindikat udruga proizvođača povrća i Hrvatska udruga za proizvodnju voća), važna poruka što se tiče proizvođačkih organizacija je već prenesena hrvatskim proizvođačima voća i povrća, kao i savjetnicima savjetodavne službe, prerađivačkoj industriji i drugima.

MPRRR će nastaviti, u suradnji s HZPSS-om, širiti informacije o ključnim konceptima CMO-a, uključujući proizvođačke organizacije, operativne programe i tržišne standarde za voće i povrće.

Prerađivačka industrija voća i povrća

Proizvodnja voća i povrća za preradu u Republici Hrvatskoj u silaznom je trendu od 90 – tih godina. Osnovni razlog je gubitak tržišta bivše Jugoslavije na koje su hrvatske tvrtke isporučivale značajne količine prerađenog povrća. Nadalje, u razdoblju 90-tih, u vrijeme rata, dolazi do daljnjeg pada proizvodnje, a pojedini pogoni su isključeni iz proizvodnje zbog uništenja ili nemogućnosti uspostave normalnog tijeka nabave sirovina.

Od 1993. godine nadalje Hrvatska znatnije otvara svoje tržište, te i to utječe na trend opadanja proizvodnje povrća za preradu u razdoblju od 1990.do 1996. Proizvodnja povrća za preradu iznosi oko 20.000 tona godišnje. Domaće prerada nije mogla izdržati pritisak jeftinijih proizvoda iz uvoza s obzirom da se proizvodnja odvijala u nepovoljnim financijskim (visoka inflacija, nedostatak kapitala, visoke kamate na kredite) i proizvodnim okolnostima (nemogućnost organiziranja kooperativne proizvodnje, promjene uvjeta vezanih uz zaštitu domaće proizvodnje (naglašenija zaštita svježeg u odnosu na prerađeno povrće). Tako je u zadnjih desetak godina uvoz prerađenog povrća u Republiku Hrvatsku vrijednosno utrostručen, dok izvoz stagnira, odnosno opada.

U promatranom razdoblju 1997. – 2003. godina očit je količinski pad izvoza prerađenog, poluprerađenog i sušenog povrća za oko 220%. Istovremeno ukupni uvoz je količinski i vrijednosno narastao za oko 150%. To se očituje i u izrazito negativnoj ukupnoj vanjskotrgovinskoj bilanci, koja je u promatranom razdoblju za prerađeno, poluprerađeno i sušeno povrće narasla sa negativnih 24,5 milijuna USD na negativnih 45 milijuna USD (180 %) za promatrano razdoblje (vidi tablicu 2-95).

Tablica 2-95: Vanjskotrgovinska bilanca (1997 - 2003) 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003

Ukupno poluprerađeno i sušeno povrće

izvoz 176.691 405.857 250.826 458.329 404.429 450.759 719.974

uvoz 15.000.522 14.574.892 14.129.274 11.853.047 12.806.973 14.470.693 17.595.153

bilanca -14.823.831 -14.169.035 -13.878.448 -11.394.718 -12.402.544 -14.019.934 -16.875.179

Ukupno prerađeno povrće



108

izvoz 9.104.473 6.996.238 5.341.236 4.710.588 490.582 6.027.306 6.036.676

uvoz 18.813.068 17.840.890 15.905.554 16.020.879 19.436.230 25.446.849 34.195.998

bilanca -9.708.595 -10.844.652 -10.564.318 -11.310.291 -18.945.648 -19.419.543 -28.159.322

UKUPNO -24.532.426 -25.013.687 -24.442.766 -22.705.009 -31.348.192 -33.439.477 -45.034.501

Izvor: DZS, 2006

Povrće se u Hrvatskoj prerađuje tehnologijama sušenja, sterilizacije, pasterizacijom, smrzavanjem i biološkom fermentacijom i za svaku se preradu proizvodnja povrća organizira bliža ili dalja prerada.

Sušenjem se korjenasto, lisnato i lukovičasto povrće prerađuje u suvremenoj sušionici u Vrpolju, a začinska paprika u nedavno izgrađenom pogonu u Turanovcu kraj Virovitice. Sušionica u Vrpolju radi trećinom instaliranih kapaciteta proizvodeći svega desetinu potreba za sušenim povrćem domaće prehrambene industrije. Osnovni problem je u nemogućnosti osiguranja potrebnih količina povrća za preradu u područjima u blizini prerade, a kočnica razvoju je zasigurno i vlasnička struktura koja onemogućava značajniji razvoj sirovinske baze u blizini prerade. Iako je tehnološka razina postojeće primarne proizvodnje relativno dobra, nedovoljna iskorištenost preradbenih kapaciteta smanjuje cjenovnu konkurentnost finalnih proizvoda sušionice spram uvoznog sušenog povrća.

Povrće za preradu sterilizacijom kao što je grašak i mahuna proizvodi se jedino na koprivničkom području uz tendenciju stagnacije i smanjenja proizvodnje. Budućnost proizvodnje tog povrća prvenstveno će ovisiti o mogućnostima osiguranja dovoljnih proizvodnih površina kako bi se efikasno mogla iskoristiti skupa mehanizacija za berbu. Sadašnja situacija s gospodarenjem državnim zemljištem gdje se usitnjuju i rasprodaju postojeće okrupnjene površine zasigurno ne ide u prilog mogućnostima razvoja ove proizvodnje.

Proizvodnja povrća namijenjenog preradi pasterizacijom kao što su paprika, krastavci i cikla konstantno opada iako je tehnološka razina proizvodnje u zadnjih nekoliko godina značajno poboljšana uvođenjem u proizvodnju novih sorti, kontejnerskim uzgojem presadnica i sve većim udjelom proizvodnje koja se navodnjava.

Proizvodnja kondimenata kao što je ajvar, bazirana na domaćoj sirovini, crvenoj rog paprici, bilježi konstantan rast, te u značajnoj mjeri sudjeluje u skromnom izvozu hrvatskih prerađevina povrća.

Proizvodnja rajčice namijenjene preradi nalazi se u širem području Umaga gdje je i jedina hrvatska prerada. Ta je proizvodnja u zadnjih nekoliko godina od svih proizvodnja povrća za preradu tehnološki najviše unaprijeđena uvođenjem suvremenih hibrida, navodnjavanja na gotovo cijeloj proizvodnji, te mehaniziranom berbom. Prinosi i kvaliteta rajčice za preradu koje ostvaruju istarski proizvođači za razliku od proizvodnje mnogih drugih povrtnih kultura u Hrvatskoj na razini su onih koji se ostvaruje u susjednoj Italiji, najvećem europskom proizvođaču rajčice za preradu. Proizvodnja rajčice za preradu na području Istre razvila se sinergijom više čimbenika kao što je svekolika stručna pomoć poljoprivrednicima u razvoju tehnologije proizvodnje od strane prerađivača, pomoć županije pri nabavci suvremene mehanizacije, participaciji grada u troškovima nabavke repromaterijala, državnim poticajima, kao i potporama američke vlade razvoju proizvodnje implementacijom suvremenih sustava navodnjavanja. No i tu proizvodnju prate problemi, prije svega neadekvatno gospodarenje državnim zemljištem, a pomalo i kapaciteti, te tehnološka razina postojeće prerade.

Prirodnom se fermentacijom prerađuje isključivo kupus čija se glavnina proizvodnje nalazi u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, te dijelom u Gorskom kotaru, Istri i dalmatinskom zaleđu. Osim u većim industrijskim pogonima kupus se dijelom



109

prerađuje i u manjim obiteljskim preradama. Iako je gotovo sva prerada bazirana na visokovrijednim domaćim autohtonim sortama, zbog nebrige oko održavanja izvornog genetskog identiteta, propadanja gotovo svih domaćih tvrtki koje su se bavile proizvodnjom sjemena povrća javlja se veliki problem standardizacije sirovine za preradu i širenje ekonomski značajnih bolesti koje se prenose sjemenom, što ugrožava postojeći izvoz koji je od sveg prerađenog povrća vrijednosno najznačajniji.

Proizvodnja povrća namijenjenog smrzavanju izrazito je skromna jer svega jedna hrvatska tvrtka smrzavanjem prerađuje neznatne količine malog broja povrća dok je gotovo sve smrznuto povrće koje se prodaje na domaćem tržištu pod poznatim hrvatskim markama uvezeno.

Prerada voća je osjetno pogođena promjenom ukupnih okolnosti koje su vezane uz razdoblje 90-tih godina, te su razlozi pada proizvodnje isti kao i za povrće (gubitak tržišta, ratno razdoblje i teški uvjeti poslovanja, liberalizacija tržišta).

U odnosu na 1990. godinu proizvodnja voća za preradu je sredinom 90 – ih pala za oko 320 % (vidi tablicu 12-28) i na toj se razini zadržala do kraja promatranog razdoblja (2003. godina). Uzrok ovakvom padu je jeftinija uvozna sirovina, neorganiziranost proizvođača voća, nedovoljno otkupnih kapaciteta za preradu voća.

Tablica 2-96: Uvoz – izvoz voćnih prerađevina (2000 - 2004) 2000 2001 2002 2003 2004

IZVOZ 3.732.981 2.845.741 3.429.103 3.591.266 5.037.598

UVOZ 13.815.286 14.642.440 17.578.656 23.755.615 26.899.872

VTB -10.082.305 -11.796.699 -14.149.553 -20.164.349 -21.862.274

Izvor: DZS, 2006

Iz gornje tablice vidljiv je trend stagnacije količinskog i vrijednosnog izvoza prerađenog voća dok je uvoz u porastu (vrijednosno 100 % u 2003. u odnosu na 2000. godinu).

To se očituje i u vanjskotrgovinskoj bilanci koja je u promatranom razdoblju narasla s negativnih 10 milijuna USD na čak negativnih 21.8 milijuna USD (preko 100 %).

Tablica 2-97: Proizvodnja, uvoz i izvoz voćnih prerađevina (2001 - 2004)

PRERAĐEVINE OD VOĆA

Mjerna jedinica

Proizvodnja Uvoz Izvoz Raspoložive količine na tržištu (t)

Udio izvoza u proizvodnji (%)

Udio uvoza u raspoloživim količinama (%)

2001 t 8.611 24.933 3.812 29.732 44,3 83,9

2002 t 9.111 14.547 3.439 20.219 37,7 71,9

2003 t 7.856 18.469 2.537 23.788 32,3 77,6

2004 t 7.034 17.422 3.079 21.377 43,8 81,5

Izvor: DZS, 2006

Od ukupno raspoloživih količina voćnih prerađevina na hrvatskom tržištu, 78,5% su uvezeni proizvodi.

Preduvjet za razvoj podsektora prerade voća i povrća je proizvodnja sirovina za prehrambenu industriju ili za preradu na farmama. To zahtijeva modernizaciju proizvodne tehnologije kao i same prerade.

Potrebno je povećati proizvodnju slijedećih proizvoda:

• Smrznutog voća i povrća,



110

• Minimalno prerađenog voća i povrća, te poluprerađenih proizvoda za sokove od voća i povrća,

• Prerađenih proizvoda od krumpira i rajčice, konzerviranog i ušećerenog voća,

• Ukiseljenog i pasteriziranog povrća, uključujući ekološki uzgojeno voće i povrće.

Skladišni kapaciteti za voće i povrće

U RH je na raspolaganju oko 113.453 tona skladišnih i rashladnih kapaciteta za voće i povrće, od čega 33.000 tona ULO hladnjača, uglavnom za čuvanje jabuke. Procjenjuje se da je za hrvatske potrebe dostatno oko 40.000 tona kapaciteta u ULO hladnjačama. MPRRR provodi program poticanja izgradnji hladnjača s kontroliranom atmosferom u kojem subvencionira projekte sa udjelom od 25% od vrijednosti investicije do maksimalno 0,34 milijuna EUR (2,5 milijuna kuna) po projektu.

Također je i nedovoljan broj objekata za skladištenje oko 120.000 tona povrća koje bi se moglo skladištiti određeno vrijeme.

Sadašnja razina razvijenosti infrastrukture i domaće proizvodnje zahtijeva da daljnja priprema programa uzme u obzir optimizaciju kapaciteta, te regionalnu distribuciju tih kapaciteta.

Trenutno, šire područje grada Zagreba (zapadni kontinentalni dio Hrvatske) ima dovoljan broj raspoloživih skladišta. Novi pristup zahtijeva izgradnju novih skladišta i hladnjača za određene vrste voća i povrća koja se uzgajaju u regijama (Slavonija i Baranja i sjeverno-zapadna Hrvatska).

Za doradu voća i povrća nema dovoljnih doradbenih objekata za razvrstavanje u razrede kakvoće i hlađenje na temperature ispod -10° C, niti pogona za pakiranje potrebnih za isporuku svježeg voća i povrća namijenjenog ponudi u trgovačkim centrima.

Graf 2-18: Skladišni (hladnjače) kapaciteti za voće i povrće (u t)

8.200

7.200

3.500

13.600

11.670

200

2.400

10.350

13.010

10.000

11.000

7.600

14.150

100

350

150

0 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000 12.000 14.000 16.000

Međimurska

Koprivničko-križevačka

Sisačko-moslavačka

Zagrebačka

Osječko-baranjska

Požeško-slavonska

Virovitičko-podravska

Grad Zagreb

Brodsko-posavska

Vukovarsko-srijemska

Primorsko-goranska

Zadarska


Karlovačka

Bjelovarsko-bilogorska

Splitsko-dalmatinska

Tone

Izvor: MPRRR, 2006

Prerada voća i povrća ukupno gledano predstavlja najslabiju točku u ukupnoj prerađivačkoj industriji. Upravo u preradi voća i povrća Hrvatska je tijekom 90- tih godina bila jedan od izvoznika ovih proizvoda, a danas je uglavnom uvoznik gdje u ukupnim potrebama potrošnje robe iz uvoza sudjeluje s 80%. U postojećim okolnostima, za revitalizaciju ove industrije nužna su znatna ulaganja, prije svega u osuvremenjivanje proizvodnje, te uvođenje novih tehnologija.



111

U dijelu skladištenja i primarne dorade, u Republici Hrvatskoj nedostaje prijemno-skladišnih kapaciteta (logističkih centara) za doradu robe (prijem, čišćenje, sortiranje, skladištenje, pakiranje).

U segmentu proizvodnje nužna su ulaganja u osuvremenjivanje proizvodnje voća i povrća uvođenjem novih tehnologija, ulaganja u mehanizaciju, proširivanje proizvodnje u zatvorenim uvjetima (plastenici) kao bi se osigurao kontinuitet proizvodnje i domaćom proizvodnjom popunile sadašnje sezonske rupe u ponudi domaće robe.

Pregled državnih potpora za podsektor voće i povrće dan je u Poglavlju 2.1.

2.3.4.9. Podsektor vinarstvo i vinogradarstvo Osnovni podaci

Vinogradarska područja Republike Hrvatske se prema prirodnim uvjetima za uzgoj vinove loze dijele na zone, regije, podregije, vinogorja i vinogradarske položaje.

Regije su: kontinentalna Hrvatska i primorska Hrvatska.

Podregije kontinentalne Hrvatske su: Podunavlje, Slavonija, Moslavina, Prigorje-Bilogora, Plešivica, Pokuplje, Zagorje-Međimurje. Podregije primorske Hrvatske su: Istra, Hrvatsko primorje, Sjeverna Dalmacija, Dalmatinska Zagora, Srednja i Južna Dalmacija.

Podregije su prema klimatskim uvjetima svrstane u sljedeće vinogradarske zone proizvodnje:

• Zona B obuhvaća podregije: Moslavina, Prigorje-Bilogora, Plešivica, Pokuplje, Zagorje-Međimurje

• Zona C1 obuhvaća podregije: Podunavlje, Slavonija,

• Zona C2 obuhvaća podregije: Istra, Hrvatsko primorje, Dalmatinska Zagora

• Zona C3 obuhvaća podregije: Sjeverna Dalmacija, Srednja Dalmacija, Južna Dalmacija.

Ukupna površina pod vinogradima u Republici Hrvatskoj u 2004. godini iznosi prema podacima Državnog zavoda za statistiku 50.000 ha, no u 2005. došlo je do značajnog opadanja površina pod vinogradima za gotovo 40% zbog novog sustava prikupljanja podataka DZS-a.

Najznačajnije sorte grožđa u Hrvatskoj su graševina (Welsch Riesling), malvazija istarska i plavac mali. Zastupljenost ove tri sorte iznosi 48,09%. Ostalih 51,91% čini 37 sorti čiji je pojedinačni udio manji od 3,5 %.

Proizvodnja grožđa u 2004. godini iznosila je 236.807 tona, odnosno 1,5 milijuna hektolitara vina.

Tablica 2-98: Proizvodnja grožđa (1999 - 2004)

Trsovi, mil. Godina

Ukupna površina vinograda, tis. ha

Ukupno Rodni

Prirod po trsu, kg

Proizvodnja grožđa, t

1999 59 331 307 1,3 394.066

2000 59 329 299 1,2 353.541

2001 58 322 296 1,2 359.042

2002 58 320 297 1,2 370.093



112

2003 57 314 294 1,1 333.327

200421 50 258 NA 1,2 236.807

2005 3022 132 118 1,5 181.021

Izvor: DZS, 2007

Proizvođači

Karakteristično za hrvatsko vinogradarstvo je rasparceliranost vinogradarskih površina o čemu govori činjenica kako se najveći dio vinograda nalazi se u vlasništvu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na više parcela, s prosječnom površinom manjom od 1 ha (vidi dodatke Tablica 12-13 i Tablica 12-14).

Od 2000. – 2004. godine ukupna površina vinograda u Republici Hrvatskoj smanjila se za 15,3%, kao i proizvodnja grožđa koja je rasla od 2000. do 2002 godine, te se naglo smanjila u odnosu na 2000. godinu za 33%. Opadanje u površini vinograda u 2005. je u najvećoj mjeri zbog drukčijeg prikupljanja podataka koji se smatra točnijim. Ono govori kako Hrvatska ima oko 30.000 ha pokrivenih vinogradima.

Tablica 2-99: Vinogradi u ha i po vlasništvu po županijama (2003)

Županija Ukupno Poslovni subjekti

Obiteljska gospodarstva

Zagrebačka 5.474 78 5.396

Krapinsko-zagorska 4.061 4 4.057

Sisačko-moslavačka 1.467 3 1.464

Karlovačka 1.407 6 1.401

Varaždinska 3.729 86 3.643

Koprivničko-križevačka 2.728 71 2.657

Bjelovarsko-bilogorska 1.746 157 1.589

Primorsko-goranska 1.143 42 1.101

Ličko-senjska 112 - 112

Virovitičko-podravska 1.676 208 1.468

Požeško-slavonska 1.211 475 739


Zadarska 4.077 160 3.917

Osječko-baranjska 2.562 1.264 1.298

Šibensko-kninska 4.253 176 4.077

Vukovarsko-srijemska 1.240 774 466

Splitsko-dalmatinska 6.233 193 6.040

Istarska 5.831 381 5.450

Dubrovačko-neretvanska 4.552 295 4.257

Međimurska 1.148 139 1.009

21 Godina 2004 – procjena DZS-a 22 Godina 2005 – procjena DZS-a prema vinogradarskom katastru koji je još u izradi



113

Grad Zagreb 1.504 8 1.496

UKUPNO HRVATSKA 57.094 4.578 52.516


Tablica 2-100: Prosječan nacionalni prinos po hektaru Godina 2000 2001 2002 2003 2004 2005

Broj rodnih trsova

299.184.599 296.385.049 297.501.314 293.886.740 239.296.302 132.000.000

Prirod po rodnom trsu, kg

1,18 1,21 1,24 1,13 1,21 1,5

Ukupni prirod, t

353.541 359.042 370.093 333.327 236.807 181.020

Ukupni prirod u kg po ha

5.592,20 6.198,90 6.380,90 5.847,80 4.736,10 6.304,00

Izvor: DZS, 2005

Ukupni prirod u kg po ha je u opadanju od 2002. do 2004. godine za 25,8% kao i prirod po rodnom trsu za 2,5%. Razlog ovog smanjenja je veliki postotak vinograda koji su stariji od 25 godina, kao i loši klimatski uvjeti 2003. i 2004. godine. Vidi se kako je u 2005. prosječni prinos po ha porastao na 6.304 kg/ha.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo (2005.) 60,7% vinograda je starije od 25 godina, 24,1% vinograda je starosti od 15 do 20 godina, 9,4% vinograda je starosti od 5 do 15 godina, dok je 5,8% vinograda starosti do 5 godina.

Broj gospodarstava koji se bave proizvodnjom vina u sektoru iznosi 154.116 (vidi tablicu 2-101). Od ukupnog broja gospodarstava u sektoru koja imaju vinograde 148.564 (96,4%) gospodarstava ima vinograde veličine do 0.5 ha, dok 5.698 (3,6%) gospodarstava ima vinograde veće od 0.5 ha.

Tablica 2-101: Broj poljoprivrednih kućanstava i poslovnih subjekata s vinogradima, po županijama (2003)

Br. ŽUPANIJA Broj poslovnih subjekata

Broj poljoprivrednih kućanstava

1. Zagrebačka 26 16.114

2. Krapinsko-zagorska 3 20.344

3. Sisačko-moslavačka 2 3.510

4. Karlovačka 2 4.331

5. Varaždinska 3 4.331

6. Koprivničko- križevačka 1 12.128

7. Bjelovarsko-bilogorska 3 4.745

8. Primorsko-goranska 6 1.874

9. Ličko-senjska 213

10. Virovitičko-podravska 4 4.733

11. Požeško-slavonska 18 1.651

12. Brodsko-posavska 2 2.746



114

13. Zadarska 4 7.955

14. Osječko-baranjska 10 3.099

15. Šibensko-kninska 4 8.157

16. Vukovarsko-srijemska 11 1.186

17. Splitsko-dalmatinska 10 17.155

18. Istarska 19 9.309

19. Dubrovačko-neretvanska 8 5.393

20. Međimurska 9 4.716

21. Grad Zagreb 1 4.638

Ukupno 146 153.970


Graf 2-19: Struktura poljoprivrednih gospodarstava po veličini, 2003


Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, broj proizvođača vina upisanih u Upisnik proizvođača grožđa, vina i voćnih vina u 2005. godini koji stavljaju svoje vino na tržište iznosio je 14.692 (vidi tablicu 2-102).

Od 2003. do 2005. godine broj proizvođača vina upisanih u Upisnik proizvođača grožđa, vina i voćnih vina, povećao se za 7,8 %.

Iako se broj proizvođača koji svoje vino stavljaju na tržište povećao, broj trsova sposobnih za rod smanjio se za 18,6% kao i ukupna površina pod vinogradima za 12,3% u periodu od 2003. do 2004. godine. Razlog ovog smanjenja je postotak vinograda od 61% starijih od 25 godina, kao i loši klimatski uvjeti 2003. i 2004. godine (vidi tablicu 2-98).

Proizvodnja vina

Proizvodnja vina se od 2002. godine ubrzano smanjuje, te je u 2004. godini iznosila 1.510.000 hl, što predstavlja smanjenje od 28%. Smanjenje je bilo još veće 2005. kad je proizvodnja vina pala za 50% na 773.000 hl, zbog smanjenja proizvodnje grožđa.

Tablica 2-102: Broj proizvođača (grožđa, vina i voćnih vina) koji prodaju vino na tržištu, po županijama, 2003-2005

Broj proizvođača Županija

2003 2004 2005

Zagrebačka 1.069 1.200 1.243



Karlovačka 52 57 65

2424

35083

2533930647

18741 16717

60911523

17405

0

10.000

20.000

30.000

40.000

0 do 0,1 0,1 do 0,5 0,5 do 1 1 do 2 2 do 3 3 do 5 5 do 10 10 do 20 >20

Veličina gospodarstva

Bro

j gosp

oda

rsta

va



115

Izvor: Upisnik proizvođača grožđa, vina i voćnih vina, Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, 2006

Graf 2-20: Struktura proizvođača vina po veličini (ha), 2004

Izvor: Upisnik proizvođača grožđa, vina i voćnih vina, Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, 2006

Tablica 2-103: Proizvodnja vina u tisućama hl (2000-2005)

Godina 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Proizvodnja vina u tisućama hl

1.891 1.952 2.095 1.768 1.510 773

Izvor: DZS, 2005

Proizvodi se 60,6 % kvalitetnih vina (vrhunska vina 3,7 %, kvalitetna vina 56,9 %) i

39,4 % stolnih vina.

Zakonom o vinu (NN 96/03) vina se razvrstavaju u kvalitetne kategorije ovisno o kakvoći prerađenoga grožđa, prirodu po hektaru, stupnju zrelosti grožđa, prerade i

Varaždinska 616 620 641




Ličko-senjska 42 86 85

Virovitičko-podravska 21 26 35

Požeško-slavonska 452 514 566


Zadarska 423 418 425

Osječko-baranjska 305 337 349

Šibensko-kninska 1.580 1.558 1.575


Splitsko-dalmatinska 2.823 2.835 2.989

Istarska 2.295 2.324 2.468

Dubrovačko-neretvanska 2.491 2.499 2.543

Međimurska 366 379 392

Grad Zagreb 32 32 40

UKUPNO 13.627 14.002 14.692

9066

29141912

1100

2000

4000

6000

8000

10000

<0,5 0,5 do 1 1 do 5 >5

ha

Bro

j gosp

oda

rsta

va



116

njege, količini prirodnog alkohola i drugih sastojaka te organoleptičkim (senzornim) svojstvima.

Po kakvoći mirna se vina dijele na:

• stolna vina

o stolno vino bez oznake zemljopisnog podrijetla,

o stolno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom,

• kvalitetna vina

o kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom,

• vrhunska vina

o vrhunsko vino s kontroliranih i ograničenih vinorodnih područja,

o vrhunsko vino s kontroliranih i ograničenih specifičnih vinorodnih područja,

• predikatna vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom.

Kvalitetna i vrhunska vina koja su u podrumskim uvjetima čuvana pet ili više godina, od toga najmanje tri godine u boci, mogu nositi oznaku »arhivsko vino«.

Pod vinima više kvalitete podrazumijevaju se kvalitetna i vrhunska vina.

Ovakva podjela kvalitetnih vina na kvalitetna vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom i vrhunska vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom tradicija je dugi niz godina u Republici Hrvatskoj, pa se zbog zaštite potrošača nije mijenjala gore navedena podjela kako se oni ne bi dovodili u zabludu oko kvalitete vina koje kupuju.

Na temelju proizvodno potrošne bilance izračunata potrošnja vina po glavi stanovnika iznosi 42 l (bez zaliha).

Prema podacima Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, u 2005. godini od 14.692 proizvođača samo je 940 proizvođača (5,31%) stavilo vino u promet na tržište. To je bilo 86% od ukupne godišnje proizvodnje u 2005.

Prema istom izvoru bilo je 50 velikih proizvođača (vidi Tablica 12-22) s godišnjom proizvodnjom od više od 1.000 hl vina što čini 85% ukupnog vina prodanog na tržištu.

Graf 2-21: Raspodjela velikih proizvođača po veličini (2005)

Izvor: HZVV, 2006

Od 940 proizvođača 95% (890) proizvede 14% vina koje se prodaje na tržištu. Njihova godišnji obim proizvodnje je ispod 1.000 hl, s prosjekom od 105 hl po proizvođaču.

29

711

3

0

5

10

15

20

25

30

35

1 to 5 5 to 10 10 to 50 >50

'000 hl

No o

f pro

duce

rs



117

Sektoru prerade vina nedostaje nova i moderna tehnologija koja omogućava preradu vina u poboljšanim sanitarnim uvjetima u vinarijama kao i preradu visoko kvalitetnog vina koje će pomoći zadovoljavanju zahtjeva tržišta i povećati tržišne mogućnosti za hrvatsko vino, naročito što se tiče ulaska u EU koje je ispred nas.

Tržište i prodaja

Proizvođač može svoje vino izravno prodavati u sklopu vlastitog proizvodnoga objekta, u specijaliziranim prodavaonicama vina, kroz seoski turizam ili u ugostiteljske objekte. Ovo se posebno odnosi na manje proizvođače i manje tvrtke i poljoprivredne zadruge ili pak na obiteljska domaćinstva. Velike vinarske tvrtke svoje proizvode distribuiraju uglavnom u velike hrvatske ili multinacionalne lance maloprodaje kao i u ugostiteljske objekte.

Trgovina vinom organizirana je na način da se vina upućuju potrošačima izravnom ili neizravnom prodajom putem jednog ili više posrednika. Indirektna prodaja uključuje posrednika između proizvođača i potrošača. Direktna prodaja je prodaja bez posrednika i ona se može obaviti na više načina: putem telefona, pošte, on line, «od vrata do vrata», putem izložbi i prodajnih sajmova, prodaje iz proizvodnoga objekta, te vlastite specijalizirane prodavaonice vina.

Prema nekim istraživanjima (dr.sc. Z. Benašić; Marketing vina, 2004.) male trgovine prodaju približno 50 % vina, velike trgovine (domaće) 33 %, a velike strane trgovačke kuće 10 %.

U Republici Hrvatskoj nema državnog monopola na trgovinu vinom.

U svrhu poboljšanja proizvodnje i prodaje vina potrebno je potaknuti udruživanje poljoprivrednika u Udruge odnosno proizvođačke i sektorske organizacije. U Republici Hrvatskoj nisu zakonom definirane proizvođačke i sektorske organizacije. Većina je proizvođača izvan ovog oblika poslovnog organiziranja. Postoje dvije veće Udruge u RH i to u Udruga «Croatia vino» u kontinentalnoj Hrvatskoj i Udruga «Vinum Croaticum» u Hrvatskom primorju.

Uvoz vina i količinski i vrijednosno u razdoblju od 2000. do 2005. godine ubrzano raste tako da je u 2004. godini vrijednost uvoza vina po prvi puta premašila vrijednost izvoza vina. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku ukupni uvoz vina u 2004. godini iznosio je 13,592 t u vrijednosti od 15,2 mil. USD što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja količinsko povećanje od 46,6 % i vrijednosno povećanje od 40,6 %.

Vrijednost izvoza vina u razdoblju od 2000. do 2005. godine stalno se povećava dok se količinski smanjuje od 2002. godine. U 2004. godini ukupni izvoz vina iznosio je 5,515 t u vrijednosti od 12,6 mil. USD što u odnosu na 2003. godinu predstavlja količinsko smanjenje od 39.8 % i vrijednosno povećanje od 4,9 % (vidi tablicu 2-105).

Uvoz vina se u zadnjih pet godina naglo povećava ujedno i zbog vrlo niskih cijena uvoznog vina u odnosu na domaća vina iste kvalitete (vidi tablicu 2-104). Hrvatska vina imaju vrlo visoku cijenu na tržištu zbog visokih troškova proizvodnje, kao i zastarjele tehnologije proizvodnje.

Tablica 2-104: Uvoz grožđa i vina

UVOZ CT 2204 Vino od svježeg grožđa

CT 2205 Vermut i ostala vina od svježeg grožđa

UKUPNO

Godina Tona USD Tona USD Tona USD

2000 2.643 2.366.085 47 139.712 2.690 2.505.797

2001 6.442 4.877.977 40 112.775 6.482 4.990.752



118

2002 7.921 6.002.061 68 185.328 7.989 6.187.389

2003 9.166 10.569.260 101 250.424 9.260 10.819.684

2004 13.489 14.891.693 103 321.040 13.592 15.212.733

2005 13.382 15.563.060 79 278.156 13.461 15.841.216

Izvor: DZS, 2006.

Tablica 2-105: Izvoz grožđa i vina

IZVOZ CT 2204 Vino od svježeg grožđa

CT 2205 Vermut i ostala vina od svježeg grožđa

UKUPNO

Godina Tona USD Tona USD Tona USD

2000 7.788 7.371.406 2.487 1.196.709 10.275 8.568.115

2001 9.365 7.925.128 3.056 1.212.153 12.421 9.137.281

2002 10.753 9.649.856 1.268 572.166 12.021 10.222.022

2003 8.369 11.635.912 718 404.069 9.087 12.039.981

2004 4.894 12.290.988 621 346.189 5.515 12.637.177

2005 2.857 9.844.592 176 128.001 3.033 9.972.593

Izvor: DZS, 2006.

Ovlašteni laboratoriji za obavljanje poslova fizikalno – kemijske analize mošta, vina, drugih proizvoda od grožđa i vina, te voćnih vina i drugih proizvoda na bazi voćnih vina u Republici Hrvatskoj su:

• Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo – Ispitni laboratorij - Zagreb

• Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Enološki laboratorij - Split

• Veterinarska stanica d.o.o. – Čakovec

• Institut za poljoprivredu i turizam – Vinarski laboratorij - Poreč.

Laboratoriji su ovlašteni temeljem Zakona o vinu (NN, 96/03 vidi str. 309) i Pravilnika o uvjetima analize mošta, vina, drugih proizvoda od grožđa i vina, te voćnih vina i drugih proizvoda na bazi voćnih vina (NN, 102/04).

Zakon o vinu i provedbeni propisi koji proizlaze iz njega djelomično su usklađeni s EU propisima. Zakonom o vinu nije propisano obvezno uvođenje HACCP-a u vinarije, te ne postoje službeni podaci o broju vinarija koje imaju uveden HACCP sustav.

Proizvodi koji se izvoze moraju imati svjedodžbu (certifikat) o kakvoći izdanu od Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo. Grožđe, masulj, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina koji ne udovoljavaju propisima Europske unije iz područja vinogradarstva i vinarstva, kao ni Zakonu o vinu i propisima donesenim na temelju njega ne mogu se izvoziti, uvoziti, niti stavljati u promet.

Uvezeno grožđe, masulj, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina moraju udovoljavati uvjetima propisanim Zakonom o vinu i propisima donesenim na temelju njega. Proizvodi moraju pri uvozu imati svjedodžbu (certifikat) o kakvoći, izdanu od nadležne institucije zemlje proizvođača (izvoznice), a ako ne potječu iz zemalja koje su članice Europske unije, moraju imati i svjedodžbu o kakvoći izdanu od Zavoda. Uvoz i kontrola vina iz zemalja članica Europske unije obavlja se u skladu s Dodatnim



119

protokolom kojim se usklađuju trgovinski aspekti Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Privremenog sporazuma između Republike Hrvatske i Europske Unije.

Pregled državnih potpora za podsektor vino i vinogradarstvo dan je u Poglavlju 2.1.

2.3.4.10. Podsektor maslinarstvo Osnovni podaci

Za razliku od ostalih zemalja Sredozemlja, naše je maslinarstvo stalno nazadovalo, posebice uoči drugog svjetskog rata i u poratnom razdoblju. U vrijeme socijalizma poljoprivreda je ukupno stagnirala, posebno seljačka, pa su tako i masline bile sve zapuštenije i propadale su. Godišnje je propadalo i više od 300.000 stabala. Veliki broj maslina uništen je prilikom izgradnje turističkih objekata, a mnogo ih je propalo i u učestalim požarima. Tako su tijekom pedesetak godina površine gotovo prepolovljene.

Brojni gospodarski subjekti u maslinarstvu su propali tijekom domovinskog rata u ranim 1990 g. Osim toga, i cijena maslinova ulja na svjetskom tržištu ostala je dosta visoka unatoč velikoj svjetskoj proizvodnji, a zahvaljujući osvješćivanju potrošača Zapadne Europe, SAD-a i Japana razvija se tržište maslinova ulja, prvenstveno zbog njegove nutricionističke vrijednosti i pozitivnog zdravstvenog učinka na zdravlje čovjeka.

Stabla masline su jedna od glavnih odrednica mediteranskog područja Istre, obalnog područja Kvarnera i Dalmacije, te njihovih otoka. Za razdoblja socijalizma u bivšoj Jugoslaviji, proizvodnja maslina u Hrvatskoj je stagnirala. Ipak, kad se Hrvatska okrenula prema tržišnom gospodarstvu i nakon rata, poljoprivredni proizvođači maslina kao i industrijski prerađivači maslinovog ulja postali su sve zaineresiraniji za širenje svoje proizvodnje. Pozitivni razvoj u sektoru je potpomognut uvođenjem državnih potpora, situacija na tržištu i zahtjevi potrošača pokazuju veliku potražnju za maslinovim uljem i nude mogućnosti za postizanje bolje cijene, kao i razvoj turističke industrije, itd.

Tablica 2-106: Broj stabala maslina i površina pod maslinama po županijama (2003) Masline Masline Plantažne masline

Županija 23 Ukupni broj stabala

Broj rodnih stabala

Ukupni broj stabala

Broj rodnih stabala

Ukupna površina, ha

Rodna površina, ha

Zagrebačka 765 539 205 170 0,61 0,54

Krapinsko-zagorska 407 405

Sisačko-moslavačka 164 157

Karlovačka 25 21

Varaždinska 117 112

Koprivničko-križevačka 65 53

Bjelovarsko-bilogorska 50 41

Primorsko-goranska 106.983 96.268 3.013 2.176 13,01 10,83

Ličko-senjska 14.737 11.977 454 414 1,66 1,51

Virovitičko-podravska 37 27

Požeško-slavonska 67 65

23 U Popisu poljoprivrede iz 2003 obrada podataka, kućna adresa uzgajivača maslina je uzeta kao mjerodavna, pa zato imamo stabla maslina u županijama u kojima se ne mogu uzgajati



120

Brodsko-posavska 54 52

Zadarska 371.727 271.288 102.932 58.981 417,12 273,80

Osječko-baranjska 41 31

Šibensko-kninska 366.040 313.590 7.050 4.788 27,86 18,40

Vukovarsko-srijemska 12 2

Splitsko-dalmatinska 858.057 744.711 75.733 65.702 263,60 228,48

Istarska 266.382 215.092 170.263 135.609 676,42 547,10

Dubrovačko-neretvanska 432.415 352.336 81.357 64.335 286,69 231,96

Međimurska 119 118 15 15 0,03 0,03

Grad Zagreb 14.389 13.814 10.716 10.556 37,32 36,31

HRVATSKA UKUPNO 2.432.653 2.020.699 451.738 342.746 1.724,32 1.348,96


Proizvođači

Prema podacima iz Popisa poljoprivrede iz 2003. godine maslinarstvom se u Republici Hrvatskoj bavi ukupno 40.143 proizvođača, od kojih je 40.105 (99.9%) poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava i 38 (0.1%) poslovnih subjekata.

Tablica 2-107: Zemljopisna rasprostranjenost proizvođača maslina

broj poljoprivrednih gospodarstava

Broj poslovnih subjekata Ukupno

Zagrebačka županija 33 0 33



Karlovačka 6 0 6

Varaždinska 14 0 14



Primorsko-goranska 2.266 4 2.270


Virovitičko-podravska 16 0 16



Zadarska 8.508 2 8.510


Šibensko-kninska 6.754 1 6.755


Splitsko-dalmatinska 11.048 9 11.057

Istarska 4.816 15 4.831

Dubrovačko-neretvanska 6.175 6 6.181

Međimurska 15 0 15



121

Grad Zagreb 108 1 109

Ukupno 40.105 38 40.143


Tablica 2-108: Površine po sortama u ha i % od ukupne površine (2000 - 2005) Sorta masline ha %

Oblica 16.434 62,06

Slivnjača 700 2,64

Ostale sorte 1.130 4,27

Drobnica 748 2,82

Karbunčela 231 0,87

Puljizica 181 0,68

Krvavica 100 0,38

Ostale domaće sorte 571 2,16

Leccino 1.517 5,73

Pendolino 333 1,26

Ostale strane sorte 1.735 6,55

Buža 2.000 7,55

Lastovka 580 2,19

Bjelica 220 0,83

Ukupno 26.480 100,00

Izvor: Procjene Hrvatske poljoprivredne savjetodavne službe, 2004

Tablica 2-109: Proizvodnja ploda maslina, površina i prirod (2000 - 2005) Godina 2000 2001 2002 2003 2004 2005

Proizvodnja, u tonama 16.215 19.413 32.955 9.482 20.613 36.602

Površina, ha 15.616 15.638 15.733 15.448 16.980 NA

Prirod, kg / stablo 6,27 6,49 10,63 3,07 6,37 16,3

Ukupan broj stabala maslina, 000 3.365 3.413 3.460 3.524 3.743 2.935

Broj rodnih stabala maslina, 000 3.078 2.993 3.101 3.092 3.238 2.239

Izvor: DZS 2004

Maslina se uzgaja na ukupnoj površini koja se kreće od 15.616 ha u 2000. do 16.980 ha u 2004, što ukazuje na tendenciju porasta od 8.7%. Što se tiče veličine posjeda, u 2004. najviše, 40% od ukupnih površina maslinika otpada na posjede od 0,5 – 2 ha, 37% maslinika su ispod 0,5 ha, dok maslinika većih od 2 ha ima najmanje odnosno 23%.

Prema podacima iz 2004. godine, na površini od 16.980 hektara zasađeno je oko 3,7 milijuna stabala maslina, od kojih je 3,2 milijuna rodnih stabala (zbog alternativne rodnosti u navedenom razdoblju (1999. - 2005) proizvodnja maslina je bila promjenjiva (zbog klime, sustava potpora, itd.)

Prosječan prirod po stablu od 2000.-2004. godine kretao se od 3,07 do 10.63 kg ploda maslina, a ukupna proizvodnja ploda maslina kretala od oko 9.482 tisuća tona do 32.955 tisuća tona.



122

U 2005. nastao je veliki porast u proizvodnji kada je prosječni prirod bio 16,3 kg/stablo.

U 2005. godini Državni zavod za statistiku promijenio je način skupljanja podataka. Prvi je put prikupio podatke o ostvarenim prirodima maslina za obiteljska poljoprivredna gospodarstva putem metode intervjua s pomoću anketara na odabranom uzorku. Time Zavod napušta dugogodišnju metodu dobivanja podataka o navedenim prirodima putem procjena koju su obavljali poljoprivredni procjenitelji na osnovi katastarskih podataka. Zbog toga su se pojavile znatnije razlike u broju rodnih stabala u odnosu na prethodne godine.

Zakonom o udruživanju proizvođači u sektoru uzgoja maslina udruženi su u 38 maslinarskih udruga koje su registrirane pri Uredima državne uprave u županijama. Međutim, većina uzgajivača još uvijek nije organizirana u udruge ili proizvođačke organizacije.


Tablica 2-110: Trendovi u domaćoj proizvodnji (2000 - 2005) Godina Proizvodnja na gospodarstvima Industrijska proizvodnja Ukupno proizvodnja

hl tona % od ukupne proizvodnje

hl tona % od ukupne proizvodnje

hl Tona

1999 52.849 4.830 94,56 3.042 278 5,44 55.891 5.108

2000 23.544 2.152 91,38 2.221 203 8,62 25.765 2.355

2001 30.491 2.787 85,46 5.186 474 14,54 35.677 3.261

2002 44.815 4.096 87,56 6.368 582 12,44 51.183 4.678

2003 12.567 1.148 65,71 6.554 599 34,28 19.121 1.747

2004 28.911 2.642 77,75 8.271 756 22,24 37.182 3.398

2005 49.187 4.496 88,16 6.608 604 11,84 55.795 5.100

Izvor: DZS, 2005, Analiza: MPRRR, 2006

Razlike u proizvodnji ulja na poljoprivrednim gospodarstvima i industrijskoj proizvodnji nastaju zbog činjenice kako stabla maslina imaju različite prinose. U 2003. velika suša utjecala je na prirod maslina kao i drugih usjeva (vidi Tablica 2-108).

U veljači 2005. godine prerada ploda maslina u maslinovo ulje odvija se u Republici Hrvatskoj u 112 uljara, od kojih je 35 zadružnih, čiji se kapaciteti kreću od 0,08-2,5 tona/satu (vidi tablicu 2-111). Prema podacima Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu koji su prikupljeni u prosincu 2006. i siječnju 2007. prerada ploda maslina obavlja se u 121 uljari. Prema tome, to je porast od 9 uljara. Visoki postotak, 47% zastarjelih uljara znatno utječe na kvalitetu dobivenog ulja.

Tablica 2-111: Zemljopisna rasprostranjenost uljara maslinovog ulja (broj i kapacitet)

ŽUPANIJA UKUPNO ULJARA

Stare uljare

Moderne uljare

Kapacitet t/sat

Istarska 12 2 10 0,3 – 2,0

Primorsko-goranska 10 3 7 0,5 – 2,0

Ličko-senjska 1 1 0,7

Zadarska 21 14 7 0,08 – 2,0



123

Šibensko-kninska 10 3 7 0,6 – 2,5

Splitsko-dalmatinska 32 13 19 0,35 – 2,5

Dubrovačko-neretvanska 26 13 13 0,15 – 1,2

UKUPNO 112 47 65 0,08 – 2,5

Izvor: HZPSS, veljača 2005

Moderna tehnologija koja se koristi u prerađivačkim objektima može smanjiti negativni promjene koje nastaju za vrijeme ekstrakcije ulja i koje mogu dovesti do promjena kemijskog sastava ulja. Takvi se procesi pojavljuju uglavnom kod prerade male količine, ali su vrlo značajni za kakvoću ulja i imaju veliku biološko- prehrambenu vrijednost. Naime, mehanički postupci pri preradi maslina izazivaju niz unutrašnjih reakcija između vode-ulja i čvrstih sastojaka (koloidi mesa ploda), tako da mogu uzrokovati različite učinke: nemogućnost izlučivanja čitave količine ulja iz vakuola (zbog stvaranja emulzije).

Tablica 2-112: Udio maslina za preradu i stolnih maslina u ukupnoj proizvodnji

Godina Ukupno proizvodnja maslina (t) % stolnih maslina

% maslina za ulje

2000 16.215 16,15 83,85

2001 19.413 7,07 92,93

2002 32.955 10,16 89,84

2003 9.482 6,26 93,74

2004 20.613 2,37 97,63

2005 36.602 1,30 98,70

Izvor: MPRRR, 2006

Maslinovo ulje postaje gospodarski važan potencijal u poljoprivrednoj proizvodnji mediteranskog dijela Hrvatske, iako je kvaliteta proizvodnje i prerade još uvijek na niskom stupnju u usporedbi sa zemljama EU.

Na razinu kvalitetu maslinovog ulja, pored ostalih čimbenika, utječe vrijeme od berbe do prerade maslina, odnosno čekanje do prerade, te čuvanje ulja u kvalitetnim posudama. Najveći broj kvalitetnih ulja dobiva se preradom plodova u roku od 2 dana od dana berbe.

Uljare su pretežito uslužne djelatnosti (maslinari predaju masline u uljaru, preuzimaju ulje i sami brinu o prodaji). Hrvatska ima samo osnovnu preradu maslina u maslinovo ulje, a nema preradu sirovog ulja, filtraciju, rafinaciju ulja te nema dobivanje ulja iz komine maslina.

S obzirom da su se kriteriji EU povisili, što se vidi iz vrijednosti za SMK (max 2% za djevičanska maslinova ulja), moglo bi biti dosta lampante ulja. Bilo bi dobro imati i rafineriju koja bi takva ulja rafinirala i plasirala na tržište kao rafinirana ulja koja bi služila za proizvodnju maslinovog ulja sastavljenog od rafiniranog maslinovog ulja i djevičanskih maslinovih ulja. Time bi se izbjegao uvoz rafiniranog maslinovog ulja.

Kod proizvodnje djevičanskog maslinovog ulja postoji još jedan proizvod, a to je komina masline. Trebalo bi urediti njezino iskorištavanje ili za kompost ili za grijanje.

Potrebno je povećanje kapaciteta postojećih uljara, uvođenjem novih tehnologija i boljim iskorištenjem postojećih kapaciteta.

Nadalje, opremanjem laboratorija za osnovne kemijske analize, potaknuo bi se otkup i prodaja kvalitetnog ulja krajnjem potrošaču, budući da:



124

• osnovne kemijske analize daju prvu informaciju o kakvoći ulja,

• kvalitetnija ulja mogu se stimulirati višom otkupnom cijenom,

• otkupom neposredno nakon prerade u uljari osigurava se autentičnost proizvoda,

• jedinični troškovi koji slijede raspoređuju se na veću količinu proizvoda.

Neophodno je opremanje laboratorija za senzorske analize pri drugim neovisnim institucijama budući da:

• senzorske analize ravnopravne su kemijskim analizama u utvrđivanju kakvoće ulja;

• u Hrvatskoj je rad na edukaciji senzorskih analitičara i stvaranju panela tek započeo;

• s obzirom na karakter ove analize, paneli bi trebali biti neovisni, a laboratoriji smješteni izvan proizvodnih pogona.

Trenutno samo 12 uljara u Splitsko-dalmatinskoj županiji ima laboratorije za osnovnu kemijsku analizu. Uzimajući u obzir da je maslinarstvo u porastu posljednjih nekoliko godina, prerada maslina u maslinovo ulje je također u porastu, napredak u preradi i marketingu zahtijeva gradnju novih i prilagodbu postojećih pogona, uvođenje novih tehnologija u uljare, opremanje laboratorija za osnovne kemijske analize u uljarama i opremanje pogona za pakiranje maslinovog ulja.

Tržište i prodaja

Tablica 2-113: Proizvodnja, uvoz-izvoz, potrošnja i samodostatnost maslinovog ulja (2000 – 2005)24

Izvor: DZS, 2006, Analiza: MPRRR, 2006.

Tablica 2-113 prikazuje promjenjiv prinos između 1.747 tona u 2003., kad je bio najniži, do najvišeg od 5.100 tona u 2005.

Uvoz je tijekom istoga razdoblja bio veći od izvoza, ali isto je i izvoz tijekom cijelog razdoblja u porastu. Ukupna potrošnja maslinovog ulja kretala se od 2.815 tona do 6.571 tona godišnje (vidi tablicu 2-113). Potrošnja maslinovog ulja po glavi stanovnika, također se mijenja iz godine u godinu, a prosječno iznosi oko 1 litre po glavi. Dio maslinovog ulja se potroši i proda u proizvođačkim gospodarstvima. Iz podataka u tablici vidljivo je kako Republika Hrvatska u većini godina nije samodostatna što se tiče maslinovog ulja.

Tablica 2-114: Proizvodnja, uvoz-izvoz, potrošnja i samodostatnost stolnih maslina (2000 - 2005)

24 Broj stanovnika prema zadnjem popisu iz 2001 = 4.437.460; potrošnja po glavi stanovnika (očita potrošnja = proizvodnja + uvoz – izvoz /po glavi stanovnika) izračunata je bez podataka o zalihama.

GODINA Ukupno proizvodnja (tona)

Uvoz (tona)

Izvoz (tona)

Ukupno potrošnja (tona)

Potrošnja kg/kom

Samodostatnost (%)

2000 2.355 671 211 2.815 0,63 84

2001 3.261 1.438 339 4.360 0,98 75

2002 4.678 1.702 352 6.028 1,36 78

2003 1.747 1.725 339 3.133 0,71 56

2004 3.398 2.334 458 5.274 1,19 64

2005 5.100 1.791 320 6.571 1.48 77



125

GODINA Ukupna proizvodnja (tona)

Uvoz (tona)

Izvoz (tona)

Ukupna potrošnja (tona)

Potrošnja kg / kom

Samodostatnost (%)

2000 2.619 781 298 3.102 0,70 84

2001 1.372 1.024 252 2.144 0,48 64

2002 3.349 606 232 3.723 0,84 90

2003 594 75 246 423 0,10 140

2004 488 1.395 240 1.643 0,37 30

2005 475 1.324 217 1.582 0,36 30

Izvor: DZS; Analiza: MPRRR 2006.

Proizvodnja stolnih maslina tijekom prikazanog razdoblja promjenjiva je i kreće se od 475 tona do 2.219 tona (vidi tablicu 2-114). Uvoz je u većini godina znatno veći od izvoza. Ukupna potrošnja stolnih maslina također je promjenjiva i u svim godinama veća od proizvodnje. Potrošnja po glavi stanovnika kreće se od 0,10 do 0,84 kg u prikazanom razdoblju. Prema podacima u tablici možemo zaključiti da Republika Hrvatska nije samodostatna što se tiče stolnih maslina, odnosno ne zadovoljava svoje potrebe za stolnim maslinama.

Tablica 2-115: Prosječne proizvođačke cijene (EUR/l) sirovog i nerafiniranog maslinovog ulja (2000 - 2005)

GODINA 2000 2001 2002 2003 2004 2005

Cijena u EUR/l maslinovog ulja

6,15 6,28 6,41 7,16 7,55 8,10

Izvor: DZS25.

Pravilnikom o uljima od ploda i komine maslina (NN, 63/2006) koji je donesen temeljem Zakona o hrani iz nadležnosti MPRRR-a uređeni su zahtjevi kakvoće ulja od ploda i komine maslina, odnosno kategorije i nazivlje, deklariranje, fizikalno – kemijska i senzorska svojstva maslinovog ulja i drugo, sukladno EU propisima.

Vezano za usklađenost pravne osnove u sektoru maslinovog ulja i stolnih maslina s EU propisima u Republici Hrvatskoj nije donesen jedinstveni propis kojim bi se uredili tržišni odnosi i nisu utvrđene intervencijske mjere u cilju zaštite poremećaja na tržištu maslinovog ulja i stolnih maslina. Nadalje, Republika Hrvatska ne primjenjuje sustav praćenja vanjske trgovine putem uvoznih dozvola i depozita. Sustav potpora u Republici Hrvatskoj za sektor maslinovog ulja i stolnih maslina razlikuje se od sustava potpora koji se primjenjuje u Europskoj uniji. U sustavu potpora u Republici Hrvatskoj nije uveden sustav višestruke međusobne uvjetovanosti, odnosno nisu propisane mjere dobre poljoprivredne prakse, te kao takve nisu uvjet za ostvarivanje prava na poticaje. Republika Hrvatska nema uspostavljen registar maslinika baziran na GIS sustavu. Postojeće udruge proizvođača nisu usporedive s proizvođačkim organizacijama koje su definirane acquis-em, niti po organizaciji niti po ulozi, a ne postoji niti sustav za financiranje njihovih programa rada.

Pravilnik o uljima od ploda i komine maslina kojim se regulira kakvoća maslinovog ulja obuhvaća relevantne Uredbe EU, usklađen je u dijelu kategorija, svojstava maslinovog

25 Podaci o prosječnoj proizvođačkoj cijeni sirovog, nerafiniranog maslinovog ulja preuzeti su iz istraživanja "Mjesečni izvještaj o otkupu proizvoda poljoprivrede, ribarstva i šumarstva od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava" i "Mjesečni izvještaj o prodaji proizvoda poljoprivrede, ribarstva i šumarstva iz vlastite proizvodnje - pravne osobe".



126

ulja, deklariranja. Nije usklađen u pogledu sustava odobravanja objekata za pakiranje maslinovog ulja, te nije regulirano ovlašćivanje neovisnih panela za senzorna ocjenjivanja.

Sukladno Zakonu o hrani propisana je obveza uspostave HACCP sustava. Trenutno je HACCP sustav proveden u 4 uljare (3 u Primorsko-goranskoj županiji, 1 u Splitsko-dalmatinskoj) iako EU propisi koji uređuju maslinovo ulje ne propisuju da tvrtke koje izvoze maslinovo ulje moraju imati izvozne ISO certifikate.

Razvoj maslinarstva u Hrvatskoj se planira kroz:

• obnovu starih zapuštenih i izgorjelih maslinika,

• sadnju novih nasada,

• primjenu suvremenih agrotehničkih zahvata,

• izgradnju suvremenih pogona za preradu maslina,

• uvođenje suvremene tehnologije proizvodnje stolnih sorti masline za potrebe rastuće turističke privrede,

• kvalitetnije organiziranje samodostatne proizvodnje sadnica maslina, poglavito autohtonih sorti u već postojećim, registriranim rasadnicima, ali i u novim rasadnicima.

Planirani ciljevi će se moći ostvariti samo uz maksimalni angažman svih stručnih institucija koje trebaju, prije svega, osigurati dovoljno matičnog materijala, podloga i plemki nužnih za organiziranje komercijalne proizvodnje u rasadnicima, izgradnju suvremenih pogona za preradu ploda maslina u ulje, te između ostalog kontinuiranom edukacijom poljoprivrednih proizvođača maslinara o najnovijim tehnološkim dostignućima u maslinarstvu i uljarstvu.

Proizvodni proces proizvodnje maslinovog ulja u RH treba slijediti propise koje je donijela EU. Najvažniju ulogu u cjelokupnom procesu proizvodnje maslinovog ulja imat će organizacije proizvođača i njihove udruge, ovlaštene za primanje sredstava poticaja i za njihovu raspodjelu između svojih članova, a isto tako imat će ulogu praćenja i nadzora tržišta maslinovog ulja.

Kako bi se ostvarili razvojni planovi nužno je povezivanje predstavnika proizvodnje, trgovine i prerade maslinovog ulja, budući da njihove organizacije imaju ulogu u nadzoru i praćenju tržišta, te u administrativnom upravljanju sektorom maslinovog ulja.

Na pozitivan trend razvoja maslinarstva utječe:

• vrijednost maslinova ulja u zdravstvenom smislu,

• visoka cijena maslinova ulja,

• relativno visoki državni poticaji,

• dovoljan broj uljara za preradu,

• novija tehnologija proizvodnje sadnica,

• dopuna bavljenju turizmom.

Veći dio novih nasada podignut je uz pomoć poticajnih sredstava Republike Hrvatske. Poticajne mjere imaju jedinstveni cilj: revitalizaciju proizvodnje maslina i maslinova ulja kao potencijala za razvitak i obnovu života u priobalju i na otocima. Također povećani državni poticaji pozitivno utječu na donošenje odluke o povećanju površina pod maslinama. Osim toga, podizanje novih maslinika preventivna je mjera borbe protiv požara.



127

Politika poticanja proizvodnje u maslinarstvu usmjerena je na poboljšanje kakvoće maslinovog ulja.

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju broj stabala maslina bit će pod kontrolom sustava GIS (Geografic Information System), nakon izrade i uvođenja Hrvatskog maslinarskog katastra.

Stoga se s pravom može reći da je za budućnost hrvatskog maslinarstva i uljarstva od bitnog značenja i Operativni program za podizanje novih nasada maslina, kojeg je u lipnju 2004. donijela Vlada Republike Hrvatske na prijedlog MPRRR-a, a koji predviđa za četverogodišnje razdoblje (2004 – 2007), sadnju od najmanje 5.500 ha novih maslinika i ostvarenje samodostatne proizvodnje maslinova ulja. U provođenje tog programa direktno je uključen Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu radi što učinkovitijeg praćenja provođenja programa i kontinuirane edukacije poljoprivrednih proizvođača maslinara o najnovijim tehnološkim dostignućima u maslinarstvu i uljarstvu.

Politika proizvodnje maslinova ulja usmjerena je na poboljšanje kvalitete, uz poticaje za proizvođače maslina, te modernizaciju zastarjelih uljara radi proizvodnje što kvalitetnijih ulja.

Rješenja za poboljšanjem kvalitete u maslinarstvu su:

• primjena suvremenih tehnologija proizvodnje,

• primjena suvremenih tehnologija prerade,

• usvajanje novih znanja i vještina iz područja marketinga

• Utvrđivanje potreba usavršavanja i osposobljavanja za sektor

Za potrebe usavršavanja i osposobljavanja za sektor potrebno je formirati panele za senzorno ocjenjivanje (ispitivanje) proizvoda i sukladno tome provesti edukaciju, registraciju i ovlašćivanje kušača maslinovog ulja u Hrvatskoj.

Nadalje stručno usavršavanje u sektoru, za laboratorije pri uljarama trebalo bi obuhvatiti osposobljavanje ljudi za određivanje slobodnih masnih kiselina prema metodi ISO 660, 1983.

Postoji potreba za stručnjacima iz područja agronomije i prehrambene tehnologije, te njihovim usavršavanjem u području maslinarstva, međutim konkretnih podataka o njihovom broju i potrebi za usavršavanjem nema.

Pregled državnih potpora za podsektor maslinarstvo dan je u Poglavlju 2.1.

2.3.5. Obnovljivi izvori energije Od svih obnovljivih izvora energije, izuzevši velike hidroelektrane, najviše se u bližoj budućnosti očekuje od biomase. Biomasa, kao i njeni produkti nije samo potencijalno obnovljiva, nego i dovoljno slična fosilnim gorivima da može poslužiti kao izravna zamjena.

U EU 58% primarne energije dobivene iz obnovljivih izvora energije potječe od drvne biomase (veliki udio ima tradicionalno iskorištavanje potencijala šuma), a procjenjuje se da će u usporedbi s ostalim obnovljivim izvorima energije, krajem 2010. godine taj udio iznositi 73%. Najviše primarne energije iz drva proizvodi se u Francuskoj, a slijede Švedska i Finska. Veliki udio u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora rezultat je ekološke osviještenosti stanovništva, koje usprkos početnoj ekonomskoj neisplativosti instalira postrojenja za proizvodnju "čiste" energije.

EU je donijela strategiju udvostručavanja uporabe obnovljivih izvora energije u periodu od 2003. do 2010. godine. Ukupni udio obnovljivih izvora energije do 2010. godine povećao bi se sa sadašnjih 6% na 12%. Taj plan sadrži niz mjera kojima bi se



128

potaknula privatna ulaganja u objekte za pretvorbu obnovljivih izvora energije u iskoristivu energiju.

U RH obnovljivi izvori energije,ne uključujući velike hidroelektrane, daju manje od 1% ukupno potrebne energije. Uzimajući u obzir gospodarski trenutak i izrazito velik potencijal obnovljivih izvora energije, prvenstveno biomase (≈ 44% kopnene površine zemlje prekrivene su šumama, duga tradicija drvne industrije i velike površine obradive i neobrađene zemlje), očekuje se da u 2010. godini minimalni udio obnovljivih izvora u strukturi ukupne potrošnje električne energije iznosi oko 5,8%.

Prema predviđanjima, ovisnost RH o uvozu energije porasti će sa sadašnjih 55% uvoza na preko 70% u 2030. godini. Korištenjem biomase smanjuje se ovisnost o uvozu energije te tako pridonosi zaštiti gospodarske stabilnosti zemlje, zadržavanju nacionalnog dohotka u zemlji te ukupnom napretku zemlje i stanovnika.

Pored povećavanja energetske održivosti, proizvodnjom i korištenjem biomase postižu se i drugi ekološki, gospodarski i socijalni učinci. Doprinosi se povećavanju cjelokupne biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštiti tla i voda, omogućava se učinkovito zbrinjavanje i iskorištavanje otpada i ostataka iz poljoprivrede, šumarstva i drvne industrije, potiče se domaća industrija i otvaranje većeg broja novih radnih mjesta, pridonosi se razvoju ruralnog prostora i stvaranju socijalno prihvatljivog okruženja na tim prostorima.

RH 1996. godine postala je stranka Okvirne konvencije o promjeni klime (UNFCCC), a od 1999. godine Protokola iz Kyota, iz čega proizlazi obveza smanjivanja emisije stakleničkih plinova. Prema protokolu iz Kyota RH treba smanjiti emisiju ugljičnog dioksida (CO2) na 0,5% u 2010. godini u odnosu na 1990. godinu (s najvišom emisijom) što je oko 4,8 tona/stanovniku.

2.3.5.1. Biomasa dobivena iz drvnog sektora Iskorištavanjem i održavanjem šuma dobiva se velika količina drvene biomase koja se može upotrijebiti za proizvodnju struje. Za toplinsku upotrebu, može se koristiti drvena masa sakupljena čišćenjem šuma, polomljenog granja nakon jakog vjetra, stabala srušenih zbog količine leda, bolesnih stabala, drvo iz područja obuhvaćenih požarima, itd. U klasičnoj upotrebi u Republici Hrvatskoj drvo se dobiva iz debla, krošnje i granja, čiji je promjer s korom u tanjem dijelu (kraju) veći za 7 cm. Na taj se način iskoristi 60 – 70% drvene mase zrelih stabala, osim na mlađim stablima gdje je stupanj iskoristivosti 50%. Dio ostataka i otpada od rezanja drveta ovisi o mnogim faktorima, te se u prosjeku za sva stabla i vrste za vrijeme sječe može računati na nešto više od 20 % ostataka. Osim kod velikih količina biomase koja se proizvodi kao nusproizvod i otpad u šumarstvu, postoji i mnogo vrsta brzorastućeg drveta (npr. vrba, jablan i platana), koji se mogu uzgajati za proizvodnju biomase.

U proizvodnim pogonima drvne industrije nastaje drvni ostatak u obliku vlažne drvne biomase iz primarne prerade, odnosno pilana i linije okoravanja ( kora, vlažna piljevina, komadni ostatak-okrajci i okorci) i suhe biomase iz finalne prerade drva (piljevina, bruševina, blanjevina te sitni i krupni komadni ostatak) a koji često predstavlja opterećenje za poslovanje drvne industrije (vidi tablica 2-116).

Tablica 2-116: Raspoložive količine drvnog ostatka u drvnoj industriji RH ASORTIMENT (m³) 1996 1997 2000 2005

Kora, piljevina i kruti otpad 446.550 514.500 585.000 787.500

Finalni otpad 225.760 261.625 295.750 398.125

Prostorno drvo 181.234 205.246 228.800 288.600

Granje 152.721 172.956 192.800 243.200



129

UKUPNO 1.006.265 1.154.327 1.302.350 1.717.425

Izvor: MPRRR, 2006

Tablica 2-117: Teoretski energetski potencijal iskoristive biomase iz gospodarenja šumama

ASORTIMENT Faktor energetskog iskorištenja (µ)

Raspoloživa biomasa (m³/godina)

Energetski potencijal, 40% vlage (PJ)

Energetski potencijal 10% vlage (PJ)

Trupci 0,50 1.837.881,4 12.115 14.771

Ogrjevno drvo 0,60 825.054,9 6.089 7.425

Otpad 0,45 458.043,9 2.004 2.324

UKUPNO 3.120.980,2 20.208 24.520

Izvor: MPRRR, 2006

U razdoblju 2006-2015. godine predviđena količina drvne mase koja se može upotrijebiti za dobivanje energije je oko 2,6 mil. m³ (od toga iz Hrvatskih šuma 2 mil. m³ godišnje, a iz šuma privatnih šumovlasnika 0,6 mil. m³). Raspoloživa količina drvnog ostatka iz drvne industrije u 2005. godini iznosila je 1,7 mil m³, s naznakom kontinuiranog povećanja količina. Uz navedene raspoložive količine veliki potencijal leži u drvnoj biomasi iz voćarstva, vinogradarstva, održavanja površina uz prometnice i vodotoke.

Područja jedinica lokalne samouprave gdje je dostupni obujam biomase za 50% stanovnika jednak ili prelazi 0.6 m3 po glavi stanovnika imaju veliki potencijal za korištenje biomase. Ta područja obuhvaćaju slijedeće županije: Zagrebačku, Krapinsko-zagorsku, Sisačko-moslavačku, Karlovačku, Varaždinsku, Koprivničko – križevačku, Bjelovarsko-bilogorsku, Primorsko-goransku, Ličko-senjsku, Virovitičko-podravsku, Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku, Zadarsku, Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Istarsku i grad Zagreb.

2.3.5.2. Kogeneracijska postrojenja Najučinkovitiji način za iskorištavanje biomase u ovom trenutku su kogeneracijska postrojenja. Kogeneracija je proces kombinirane proizvodnje dva korisna oblika energije iz jednog energetskog izvora. U većini kogeneracijskih postrojenja kemijska se energija pretvara u mehaničku i toplinsku energiju. Mehanička se energija koristi za proizvodnju električne struje, osim toplinske energije za dobivanje pare, te grijanje vode ili zraka. Glavni razlozi gradnje kogeneracijskih postrojenja je mogućnost proizvodnje jeftinije struje u odnosu na cijenu struje u električnoj mreži i industrijske sustave za proizvodnju pare ili tople vode za tehnološke procese. Time kogeneracijska postrojenja sama sebe isplaćuju, te istovremeno proizvode toplinsku energiju. Kogeneracijski sustavi pridonose autonomiji industrijskih postrojenja u slučaju da glavni sustav za distribuciju energije padne.

2.3.5.3. Mali toplinski sustavi i sustavi za grijanje Kategorija malih toplinskih sustava obuhvaća postrojenja za grijanje kućanstava ili grijanje namijenjeno javnim institucijama i tvrtkama s ukupnom snagom do 1000 kW (1 MW). Ukupna učinkovitost je 72% do 78%. Kao gorivo se koristi drvo, no i druge vrste biomase. Prva toplana ukupne snage 1 MW je otvorena 1995 u Ravnateljstvu šumarstva, podružnica Ogulin, a druga iste snage 2005. u Gospiću. Buduća proizvodnja toplinske energije iz biomase je usmjerena prema uvođenju napredne tehnologije kao središnjeg toplinskog sustava (sustavi lokalnih toplinskih jedinica) u velikim naseljima i gradovima, te također malih automatskih fidera za peći koji se pune cjepanicama, peletima ili iverjem. Toplinski sustavi u lokalnom području su obično sustavi za proizvodnju toplinske energije u rasponu od 1 do 10 MWh, a često se rade u kombinaciji s postojećim toplinskim sustavima koji rade na ulje ili plin.



130

2.3.5.4. Kruta goriva (briketi i peleti) Energija se može koristiti iz biomase u prerađenom i neprerađenom obliku; zato se biomasa može pakirati u obliku briketa ili peleta. Na taj se način značajno povećava gustoća obujma, a dobiva se kvalitetnije gorivo s većim toplinskim vrijednostima, te je i prijevoz goriva na veće udaljenosti ekonomski opravdan. Peleti i briketi se oblikuju komprimiranjem biomase u obliku iverja i otpadaka. Postupak proizvodnje peleta obuhvaća komprimiranje materijala na mašinama za proizvodnju peleta koje oblikuju pelete promjera 15 – 30 mm i 20 – 40 mm dužine. U svrhu proizvodnje briketa, tvar se komprimira u cilindar kružnog (promjera 50 do 120 mm), ili pravokutnog presjeka. Peleti načinjeni od drvene mase se smatraju gorivom budućnosti. Peleti se tvore komprimiranjem čiste drvene biomase, bez kemijskih vezivnih supstanci, što rezultira velikom toplinskom koncentracijom od otprilike 4,8 kwh / kg (18 MJ / kg).

2.3.5.5. Zakonodavstvo za obnovljive izvore energije

Sukladno preuzetim međunarodnim obvezama po pitanju zaštite okoliša i nužnoj prilagodbi energetskog sektora standardima Europske unije vezanim uz upravljanje energijom, Sabor Republike Hrvatske usvojio je Strategiju energetskog razvitka Republike Hrvatske (NN 38/02). Ovom strategijom definirani su ciljevi energetske politike, kao i mjere koje je potrebno provesti kako bi ti ciljevi bili ostvareni.

U Strategiji energetskog razvitka RH razvijen je hrvatski model reorganizacije i razvoja energetskog sektora, s njegovim gospodarskim, zakonodavnim, organizacijskim, institucionalnim i edukativnim dimenzijama. Sukladno navedenoj strategiji, tijekom 2004. godine donijeti su novi ili izmijenjeni i dopunjeni postojeći zakonski akti (Zakon o energiji (NN 177/04), Zakon o tržištu električne energije (NN 177/04), Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 177/04), Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04).

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva pripremilo je ‘paket’ podzakonskih propisa vezanih za korištenje izvora obnovljive energije, koji će biti usvojeni do kraja godine. Njima će biti definirana sva važna pitanja za korištenje obnovljivih izvora energije.

Podakti obuhvaćaju:

• Reguliranje korištenja obnovljivih izvora energije i kogeneracije

• Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07, 22.ožujak, 2007)

• Odredbu o poticajima za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07, 22.ožujak, 2007)

• Odredbu o naknadi za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije

• Odredbu o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007, 22. ožujak, 2007)

• Reguliranje dobivanja privilegiranog statusa proizvođača energije

Analiza troškova – profita koja je za OIE provedena u Republici Hrvatskoj pokazala je kako su u određenom udjelu obnovljivi izvori u Hrvatskoj dovoljno ekonomski opravdani kako bi se podržala njihova upotreba i time izbjegli troškovi štete za okoliš i utjecaj na zdravlje stanovništva, što se može dogoditi ako ista količina energije bude proizvedena u elektranama koje koriste fosilno gorivo. Udio će propisati Vlada Hrvatske.



131

Što se tiče ekonomskog trenutka i potencijalnih obnovljivih izvora u Hrvatskoj, pretpostavlja se kako će u 2010. minimalni udio OIE-a iznositi 1100 GWh po godini električne energije, što bi bio udio od 5,8% u strukturi ukupne potrošnje energije. To će biti u skladu s EU propisom o promicanju OIE-a za proizvodnju energije.

U skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša i Zakonom o energiji, uspostavljen je Fond za zaštitu okoliša i učinkovitost energije (NN, 107/03). Iz tog se fonda planira uložiti 60,55 milijuna EUR (439 mil HRK) u projekt učinkovitosti energije i obnovljivih izvora energije do 2008. U 2006. za taj je projekt bilo osigurano 6,1 milijuna EUR (44 mil HRK), od kojih 5,2 milijuna EUR (38 mil HRK) iz Fonda, a 6 mil (827.586 EUR) HRK od sredstava Svjetske banke.

U skladu s odlukom ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva u svibnju 2005., osnovana je Radna grupa za suradnju između odjela na području iskorištavanja biomase kao obnovljivog izvora energije čija je zadaća pripremiti provedbene propise za korištenje biomase kao dijela politike korištenja obnovljivih izvora.

Republika Hrvatska posjeduje ogromne prirodne potencijale obnovljivih resursa, posebno biomase. Međutim, obnovljivi resursi energije nemaju važnu ulogu u državnoj energetskoj politici i pokrivaju samo maleni postotak energetskih potreba. Razvojem tehnologije za korištenje biomase kao energije ili industrijske sirovine, u budućnosti će biti moguće postići značajnu korist u duhu održivog razvoja. Što se tiče OIE potencijala i napora koje ulaže vlada Republike Hrvatske provođenjem poticajnijeg zakonodavstva, napora u donošenju strateških dokumenata, zakona i podzakona, te također zbog realizacije sudjelovanja u fondovima pretpristupnih programa koji se očekuju, postavljeni su uvjeti za brži razvoj tehnologije korištenja biomase.

2.3.6. Poljoprivreda i okoliš Poljoprivredna zemljišta prekrivaju značajni dio hrvatskog teritorija i poljoprivreda ima daleko najveći utjecaj na prirodu i krajolik Hrvatske. Poljoprivredne aktivnosti utječu i na kvantitetu i na kvalitetu prirode i okoliša. Hrvatska poljoprivreda ima veliki utjecaj na tlo, vodu i zrak, kao i na raznolikost vrsta, staništa i krajolika.

Zato je Hrvatska po prvi put uvela poljoprivredno – okolišne mjere u skladu s EU praksom.

2.3.6.1. Razvoj POP koncepta u okviru IPARD programa

Opće informacije o POP aktivnostima u Hrvatskoj

Do sada, Hrvatska nije imala iskustva s provedbom POP mjera sličnih EU mjerama, osim ekološke poljoprivrede. U lipnju 2006. u okviru EU CARDS 2003 programa financiran je projekt pomoći Vladi RH za pripremanje sektorske analize za poljoprivredno-okolišni program (POP). Cilj analize je bio pomoć u pripremi oglednih poljoprivredno-okolišnih mjera u okviru IPARD programa. Projekt je u razdoblju od lipnja do rujna 2006. provela Agrisystems Limited - britanska savjetodavna tvrtka specijalizirana za analizu poljoprivrednog razvoja i politike. Poljoprivredno- okolišne mjere u okviru IPARD programa koristit će se kao primjer za učenje i usavršavanje njihove provedbe u oglednim područjima, za administraciju i korisnike. Kasnije će, s obzirom da su poljoprivredno-okolišne mjere obvezne u Programima ruralnog razvoja za EU države članice, one biti provedene na teritoriju cijele države.

Ekološka poljoprivreda nije uključena u ovaj koncept kao POP radnja u okviru IPARD programa. Te mjere se financiraju iz državnih resursa (vidi poglavlje 0) i nisu nove aktivnosti. Zato se ne mogu koristiti za stjecanje novih iskustava.



132

Zbog ograničenih resursa i nedostatka iskustva, te uzimajući u obzir rezultate vanjske sektorske analize, odlučeno je započeti s tri pilot područja. Kako odabir pilot područja treba napraviti tako da odabrana područja predstavljaju različite geografske čimbenike, prirodne uvjete i vrstu poljoprivredne proizvodnje, nakon terenske posjete i analize, odabir je načinjen ne samo na temelju okolišnih čimbenika i čimbenika biološke raznolikosti, već i lokalnog stanovništva i institucija koje će sudjelovati u pilot projektu.

Glavni izazovi provedbe POM-a u okviru IPARD-a

Hrvatska još uvijek nema minimalne obvezne standarde koji reguliraju osnovu za POM. “Načela dobre poljoprivredne prakse” još je u razvoju, uzimajući u obzir uvjete primjenjive za EU države članice kako se navodi u Članku 39 Uredbe Vijeća (EC) br. 1698/2005 za RDP. To će omogućiti Hrvatskoj korištenje ovih standarda uz neznatne prilagodbe prema potrebi za POM u okviru Programa ruralnog razvoja za EU države članice nakon pristupa. Također, to će motivirati Hrvatsku, unatoč potencijalno skorom datumu ulaska u EU, da započne s pripremom i provedbom POM što je prije moguće, kako bi u potpunosti iskoristila eksperimentalni pristup u okviru IPARD-a i postala dovoljno iskusna za provedbu POM koje će postati obvezne.

Detaljni koraci za akreditaciju i provedbu POM su prikazani u slijedećoj tablici:

Tablica 2-118: Raspored akreditacija i provedbe pilot PO mjera Mjesec i godina Opis

1.kvartal 2008

Uspostava Zakonika dobre poljoprivredne prakse

Usavršavanje instruktora (program i materijali)

Priprema promidžbe i kampanja za publicitet

Priprema metodologije usavršavanja za potencijalne korisnike

2. i 3. kvartal 2008

Uspostava sustava praćenja za skupljanje podataka o praćenju i kriterij ocjenjivanja određen programom

Uspostava izračuna premija

Modifikacija IPARD programa za uključivanje informacija koje nedostaju o CGAP-u i pružanje konačnih tablica za tehničku mjeru u pilot PO mjeru

4. kvartal 2008

Usavršavanje instruktora

Usavršavanje potencijalnih korisnika

1. kvartal 2009 Nacionalna akreditacija za mjeru

2. kvartal 2009 Prijenos upravljanja

Usavršavanje potencijalnih korisnika

3. kvartal 2009 - Provedba pilot PO mjere

Izvor: MPRRR, URR, 2007

Sažetak izvješća analize poljoprivredno – okolišnog sektora

Rezultati analize Poljoprivredno – okolišnog sektora pokazuju kako je učinak hrvatske poljoprivrede na okoliš puno veći nego što se mislilo.

Ključne interesne skupine: poljoprivrednici, savjetnici, lokalna, regionalna i državna administracija i tvorci politike imaju vrlo malo informacija o PO. Osim toga, trenutni odnos prema poljoprivredi, prirodi i okolišu, kao i znanja i vještine poljoprivrednika nisu sredstvo za uvođenje PO, zbog nedostatka informacija i iskustva.

Zbog toga, predlaže se dvojaki pristup tako da se osim uvođenja poljoprivredno-okolišnih mjera na pilot područjima, uvede i horizontalna mjera prijenosa informacija i



133

obrazovanja. Mjera prijenosa informacija i obrazovanja mora biti usmjerena prema ključnim ciljnim skupinama (poljoprivrednicima, poljoprivrednim savjetodavcima, udrugama za očuvanje prirode te regionalnoj i lokalnoj upravi) i potrebno ju je provesti u svim hrvatskim županijama, a posebno u predloženim pilot područjima. Mjere na pilot područjima namijenjene su rješavanju dvaju ključnih problema hrvatske poljoprivrede – smanjenju biološke raznolikosti na travnjacima i degradaciji okoliša do koje dolazi uslijed primjene neodgovarajućih agro-tehničkih mjera na oraničnim površinama. Slijedom ovoga, predložene su ogledne POP mjere na tri područja (vidi pojedinosti u poglavlju 5.2.1):

Održavanje i zaštita travnjaka u Parku prirode Velebit s ciljem sprečavanja daljnjeg zaraštavanja travnjaka bogatih biljnim i životinjskim vrstama; očuvanja ili povećanja postojećih vrijednih staništa travnjaka koja su navedena u dodacima Direktive o staništima (92/43/EEC); sprečavanja opadanja krajobraznih vrijednosti zbog gubitka otvorenih krajolika, te s ciljem zaštite biološke raznolikosti krškog područja i ranjivih podzemnih eko-sustava.

Ogledna mjera za travnjake u Parku prirode Lonjsko polje s ciljem obnove i održavanja močvarnih travnjaka kao staništa za ugrožene vrste koje u njemu obitavaju, a koje su navedene u dodacima Direktive o staništima (92/43/EEC) i Direktive o pticama (79/409/EEC).

Ogledne mjere na oraničnim površinama u Zagrebačkoj županiji imaju za cilj smanjiti postojeće i spriječiti moguće buduće negativne učinke na okoliš do kojih dolazi uslijed neodgovarajuće poljoprivredne prakse, te povećati vrijednosti biološke raznolikosti na oranicama i očuvati karakterističan mozaički krajobraz Zagrebačke županije.

2.3.6.2. Načela dobre poljoprivredne prakse Hrvatska nema Načela dobre poljoprivredne prakse (NDPP, engl. CGAP). Ovaj dokument predstavlja okosnicu svakog poljoprivredno-okolišnog programa. On jest referenca za ono što se smatra dobrom poljoprivrednom praksom u nekoj zemlji i onog što je moguće smatrati dodatnim uslugama koje poljoprivrednici pružaju društvu, a što bi trebalo plaćati kroz poljoprivredno-okolišne poticaje. Budući da u Hrvatskoj ne postoje Načela dobre poljoprivredne prakse, u okviru ovog projekta nije bilo moguće jasno definirati “ogledne mjere" koje premašuju "obavezne standarde dobre poljoprivredne prakse", te izraditi precizne izračune za poljoprivredno-okolišne poticaje.

Kako bi se provele ogledne PO mjere u okviru IPARD programa MPRRR će pripremiti smjernice dobre poljoprivredne prakse usmjerene prema izabranim mjerama provedbe. Ogledne PO mjere (vidi poglavlje 5.2.1) bit će provedene u tri određena područja (Park prirode Velebit, Lonjsko polje i Zagrebačka županija) i bit će usmjerene na očuvanje travnjaka i održavanje oranične zemlje. Smjernice će uključivati minimalne tehnološke standarde u smislu dobre poljoprivredne prakse kao temelja za ocjenjivanje radnji koje poduzimaju dobrovoljni sudionici PO programa i za izračun plaćanja. U proces pripreme smjernica bit će uključeni stručnjaci HZPSS-a i Agronomskog fakulteta. Planirani vremenski okvir za izradu smjernica je najkasnije početak 2008.

U okviru projekta PHARE 2005 „Institucionalno jačanje kapaciteta i potpora provedbi SAPARD/IPARD programa u Hrvatskoj“ predviđena je tehnička pomoć vezana za CGAP i provedbu PO mjera. Provedba projekta je počela u listopadu 2007.

Nakon iskustva u provedbi PO mjera, na upravnoj i korisničkoj razini, bit će razrađena daljnja razrada CGAP-a, sukladno s budućim PO mjerama.



134

2.3.6.3. Učinkovitost inputa Izuzetno visoka potrošnja mineralnih gnojiva i pesticida u Hrvatskoj s jedne, i prilično niski prinosi s druge strane ukazuju na neodgovarajuće postupke gospodarenja. Učinkovitost hraniva i pesticida vrlo je niska i s okolišne i s gospodarske točke gledišta. Slijedom toga, znatan dio i jednih i drugih mora završiti u okolišu, čime se uzrokuje onečišćenje i opadanje biološke raznolikosti. Procjenjuje se da je iznošenje dušika kroz biljnu proizvodnju (učinkovitost) u razdoblju od 2001. do 2003. iznosila 42%.

Prema Agenciji za zaštitu okoliša, godišnji višak dušika u hrvatskoj poljoprivredi u razdoblju od 2000. do 2003. iznosio je 39.000-67.000 t. No, izračun bilance dušika za hrvatsku poljoprivredu u razdoblju od 2001. do 2003. upućuje da je taj višak znatno viši, oko 124.000 t N po ha, što daje višak od 155 kg N po ha korištenog poljoprivrednog zemljišta. Oko 40% ovog dušika odlazi u vodu, 27% odlazi u atmosferu dok se 52% zadržava u tlu. Do velike razlike između ova dva izračuna vjerojatno je došlo stoga što se izračun AZO-a temelji na biljnoj proizvodnji s nepostojećih 3,14 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta zbog čega dolazi do manje vrijednosti viška dušika.

Napori hrvatske politike vezani za zagađenje hranjivim tvarima su usredotočeni na usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s EU. Propisi kojima se kontroliraju negativni učinci na okoliš hranjivih tvari koje proizlaze iz poljoprivrede su u vrlo ranoj fazi razvoja. Hrvatska trenutno priprema izmjene i dopune Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla kojima je regulirano korištenje gnojiva “u skladu s načelima/kodeksom dobre poljoprivredne prakse". Sadašnji Zakon regulira kvalitetu, kontrolu kvalitete, označavanje, trgovinu i inspekciju stočnog gnojiva, umjetnih gnojiva i poboljšivača tla. Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od kontaminacije štetnim supstancama koji uključuje neke elemente CGAP-a, propisuje maksimalne dozvoljene količine tekućeg gnojiva koje se može rasprostirati godišnje (60 m³/ha). Njime je regulirana zabrana primjene tekućeg gnojiva u određenim uvjetima (npr. na poljoprivrednom zemljištu pokrivenom snijegom ili na smrznutom tlu, u obalnoj zoni, na do 10 m udaljenosti od vodenih tokova, itd.). Zakon o poljoprivrednom zemljištu propisuje mjere za zaštitu tla od različitih poljoprivrednih praksi, regulira primjenu štetnih supstanci na tlu i traži dobro gospodarenje poljoprivrednim zemljištem.

Uključivanje EU direktive o nitratima u nacionalno zakonodavstvo planira se za 2008.

Tablica 2-119: Bilanca dušika u poljoprivredi Hrvatske u razdoblju 2001 - 2003 Prosjek 2001 – 2003

2001 (t)

2002 (t)

2003 (t)

t %

kg N ha korišteno poljoprivredno zemljište

kg N ha na oranicama

N unos

Mineralna gnojiva 124.341 122.151 110.509 119.000 55 110,5 148,4

Organska gnojiva 47.604 47.385 57.751 50.913 24 47,3 63,5

Biološka fiksacija dušika 30.410 28.002 25.905 28.106 13 26,1 35

Atmosfersko taloženje 14.006 16.161 10.774 13.647 6,3 12,7 17

Sjeme i sadni materijal 3.850 3.650 3.750 3.750 1,7 3,5 4,7



135

Komercijalna organska gnojiva 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno 220.212 217.349 208.689 215.417 100 199,9 268,6

N iznos

Kroz usjeve s oranica 72.726 81.662 53.417 69.268 76 64,3 86,4

Kroz krmne usjeve 22.496 25.485 17.352 21.778 24 20,2 27,2

Ukupno 95.222 107.147 70.769 91.046 100 84,5 113,5

N učinkovitost % 43 49 34 42 - - -

N višak

Ukupno 124.989 110.202 137.920 124.371 58 115,4 155,1

Gubici

Gubitak u atmosferu 32.558 34.289 34.280 33.709 27 31,3 42

Gubitak u vodu 52.365 36.713 58.331 49.136 40 45,6 61,3

Zadržano u tlu 40.066 39.201 45.310 41.525 33 38,5 51,8

Izvor: URR, POP studija

2.3.6.4. Zrak i klima U razdoblju od 2001. do 2003., hrvatska je poljoprivredna proizvodnja emitirala u prosjeku ekvivalent od 3,8 milijuna tona CO2 godišnje dok se procjenjuje da je zagađenje zraka uzrokovano stakleničkim plinovima i atmosferskim zagađivačima iznosilo 357 milijuna EUR godišnje. No, budući da onečiščujuće tvari ne poznaju granica, samo 35% ovog zagađenja događa se u Hrvatskoj.

Hrvatska je potpisala Kyoto protokol 11. ožujka 1999. kao 78. zemlja potpisnica. Na 12. Konferenciji stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC) u studenom 2006. u Nairobiju, donesena je Odluka prema kojoj su Hrvatskoj priznate specifične okolnosti emisije stakleničkih plinova prije i poslije 1990., a koje proizlaze iz strukture energetskog sustava u sklopu bivše države. U skladu s tom odlukom, Hrvatskoj je dopušteno povećanje iznosa od 31,7 milijuna tona CO2 od ukupne emisije stakleničkih plinova u 1990 za dodatnih 3,5 milijuna tona CO2, zbog utvrđivanja iznosa emisije CO2 u osnovnoj godini. Usvajanje ove odluke će omogućiti početak postupka ratifikacije Kyoto protokola u Hrvatskom saboru u travnju 2007, čime će RH prihvatiti obvezu smanjivanja emisije stakleničkih plinova za 5% u prvom razdoblju od 2008. do 2012., što se tiče osnovne godine. Hrvatska u skladu s Nacionalnom strategijom za zaštitu okoliša i Nacionalnim planom djelovanja na okoliš (NN, 46/02) provodi mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova sa svrhom ispunjavanja obveza utvrđenih u dodatku B Kyoto protokola.

Emisije amonijaka iz poljoprivrede predstavljaju 60% ukupnih emisija amonijaka u Hrvatskoj, dok dušični oksid i metan čine 53% odnosno 21% ukupnih emisija.

Zakon o stočarstvu (NN 70/97) i dopune i izmjene Zakona o stočarstvu (NN 132/06) propisuju obveze za pravilno postupanje s organskim gnojivom. Zbog toga, Uprava za poljoprivredu pri MPRRR-u planira usvojiti, tokom 2008, Pravilnik dobre poljoprivredne prakse o korištenju gnojiva i propisati Kodeks dobre poljoprivredne prakse kojeg će se pridržavati svi farmeri. Propisivat će tehničko-tehnološke uvjete koji trebaju biti ispunjeni u objektima za skupljanje gnojiva (gnojište, jama za stajsko gnojivo, te laguna) te opreme za preradu i gospodarenje gnojivom. Očekuje se kako će te mjere doprinijeti smanjenju emisije. U IPARD mjeri „ Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva



136

za restrukturiranje i unaprjeđenje sa standardima Zajednice“ bit će dozvoljena ulaganja u sektor mlijeka, mesa i jaja uz uvjet da gospodarenje gnojivom bude usklađeno sa standardima Zajednice.

2.3.6.5. Voda Hrvatskoj nedostaje sveobuhvatan sustav praćenja kvalitete vode, zbog čega su podaci nedosljedni i slabi. Iako kvalitetu slatke vode uglavnom prati javna ustanova Hrvatske vode, ne postoji sustavno praćenje morske vode – osim nekih osnovnih ispitivanja koja se provode za dalmatinsku regiju. Sveobuhvatna baza podataka s podacima o razini dušika u jezerima još uvijek nije dostupna, a sustavno praćenje podzemnih voda postoji samo u gradu Zagrebu. Pored toga, u Hrvatskoj se kvaliteta površinske i vode za piće ocjenjuje s manje parametara od onih koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija ili međunarodne konvencije. Statistički podaci o udjelu poljoprivrede u ukupnom zagađenju tla i vode ne postoje.

Podaci iz Vodnogospodarske osnove upućuju da je poljoprivreda odgovorna za više od 90 posto ukupnog pritiska dušika na hrvatske vode. Poljoprivreda ugrožava hrvatske vode prvenstveno kroz primjenu atrazina i dušika u količinama većima od 150 kg N ha. U vodama Hrvatske, atrazin i nitrati se redovito pronalaze u previsokim koncentracijama.

Udio dušika u rijekama podunavskog sliva, koji je ujedno i najintenzivnije poljoprivredno područje u Hrvatskoj, ne ispunjava propisanu kvalitetu vode za rijeke. Proces eutrofikacije je pojačan u većini hrvatskih jezera, a sadržaj fosfora u njima je znatno iznad propisanih parametara za drugu kategoriju voda (jezera) i kreću se u rasponu od treće do pete kategorije. Godine 2000., samo je 30% hrvatskih izvorskih voda (što u velikoj mjeri odražava kvalitetu podzemnih voda) ispunjavalo propisane standarde glede hraniva. Ranije izvješće Svjetske banke, slično kao i Zessner, naglašava da 51% dušika koji se gubi u površinskim vodama područja dunavskog bazena u Hrvatskoj potiče od poljoprivrede. Vitale et al. proveli su detaljno istraživanje i analizu postojeće kvalitete vode rijeke Drave u razdoblju od 1992. do 2000. I nitrati i nitriti su se vremenom povećavali, pri čemu su nitrati često prelazili preporučene vrijednosti.

U razdoblju od 2000. do 2003., na velikoj većini (raspon od 64-74%) mjernih mjesta, vode Hrvatske sadržavale su koncentraciju hranjivih tvari iznad dopuštenih vrijednosti za dotičnu kategoriju vode. Naročito zabrinjavajuće stanje je s vodom prve kategorije. Ovo uključuje sve podzemne vode, izvore i površinske vode koje bi u svojem prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije trebale biti pogodne za piće. U razdoblju od 2000. do 2003. godine, 82-95% lokacija s takvom vodom premašilo je MDK za hranjive tvari. U nedavnom istraživanju, za 7 od 20 uzoraka vode koji su uzeti iz izvora u Parku prirode Velebit (području za koje se vjeruje da ima netaknutu prirodu) utvrđeno je da ne zadovoljavaju kriterije za pitku vodu.

Hrvatske vode mjere prisutnost DDT-a i lindana ali gotovo da ne prate prisutnost herbicida. Od uzoraka vode koji su ispitani 2000. godine, 41% je sadržavalo DDT i 12% lindan u koncentracijama višim od dozvoljenih, dok je prisustvo organoklorinih pesticida bilo unutar propisanih granica. U 2001. godini situacija je bila znatno bolja: DDT je pronađen u 14% uzoraka a lindan u samo 5% uzoraka, vjerojatno iz razloga što je od sredine 2001. njegova upotreba zabranjena. Izvješća za 2002. i 2003. godinu spominju probleme i s DDT-em i lindanom, ali nažalost ne navode zbirne podatne na nacionalnoj razini.

U skladu s radnjama vezanim za provedbu ODV (i ostalih uredbi vezanih za vode) postojeće praćenje kvalitete vode će se uskladiti/poboljšati u skladu sa zahtjevima EU direktiva.



137

Postojeće praćenje vode se sastoji od mreže praćenja za kontrolu površinskih voda, te podzemnih voda. Pražnjenje otpadnih voda se kontrolira (prati) na temelju vodnih dozvola (za ispuštanje otpadnih voda). Vodnu dozvolu izdaju Hrvatske vode (agencija za gospodarenje vodom) za svaki pogon koji je obvezan (određeno posebnim Zakonom o vodi). U vodnoj dozvoli su regulirani parametri kvalitete vode, MDK26 i učestalost uzimanja uzoraka. Uzimanje uzoraka i analiziranje vrše ovlašteni laboratoriji (ovlaštenja izdaje Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja).

2.3.6.6. Tlo Erozijom tla, premda različitog intenziteta, pogođeno je više od 90 posto tla u Hrvatskoj. Na oko 70% ove površine proces erozije se još uvijek nalazi unutar “dopustivih granica”. Najkritičnije stanje je u području središnje Istre gdje je zabilježena stopa erozije od čak 100-200 tona tla po hektaru poljoprivrednog zemljišta. Procjenjuje se da erozija tla s poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj iznosi od 3,8 milijuna tona do 4.3 milijuna tona.

Najplodnija tla u Hrvatskoj (crnica i eutrično smeđe tlo) su kroz prethodnih stotinu godina obrađivanja izgubila 50-70 posto organske tvari, a udio humusa je pao s prosječne razine od 4-6 posto na 1-2 posto. Najvažnija poljoprivredna tla u Hrvatskoj su u posljednjih 50 godina izgubila 2,1-2,8% organske tvari, tj. 2,5% organske tvari tijekom posljednjih trideset godina. Meliorirana tla su u razdoblju od oko dvadeset godina izgubila količinu humusa sa 6-10% na 4-5%, dok većina poljoprivrednog tla u Hrvatskoj danas ima sadržaj humusa od 1,5-2,5%.

Još jedan od izraženijih problema tla u Hrvatskoj jest zbijanje. Gubitak propusnosti za vodu i zrak kreće se u rasponu od 3-9%. Podaci o onečišćenju tla pesticidima su rijetki, a teški metali se nalaze u dozvoljenim granicama.

U skladu s člankom 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01, 87/02, 48/05 i 90/05) kako bi se zaštitilo poljoprivredno zemljište od kontaminacije, potrebno je vršiti kontrolu i stalno praćenje razine kontaminacije poljoprivrednog zemljišta škodljivim supstancama (u daljnjem tekstu: stalno praćenje), uključujući utvrđivanje razine kontaminacije poljoprivrednog zemljišta, trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta, te uspostaviti informacijski sustav za kontaminirana poljoprivredna zemljišta. Stalno praćenje treba vršiti Zavod za tlo, a postoji namjera da se započne s razvojem putem projekta koji financira EU (LIFE III PROGRAM) „Razvoj programa praćenja hrvatskog tla s pilot projektom“ (LIFE05 TCY/CRO/000105). Projekt treba provesti Hrvatska agencija za okoliš i Agronomski fakultet u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Zavod za tlo i drugi.

2.3.6.7. Biološka raznolikost Hrvatska je poznata zbog svojih prirodnih ljepota, te se nalazi među biološki najbogatijim državama Europe. U Europi se nalazi na drugom mjestu po broju ribljih vrsta, na trećem prema procjeni broja beskralježnjaka, na petom po broju gmazova i na sedmom po broju vaskularnih biljaka i sisavaca. Kada se uspoređuje broj vrsta u odnosu na površinu, Hrvatska se nalazi na trećem mjestu po broju biljnih vrsta na jedinici površine i na četvrtom po broju kralježnjaka po jedinici površine. Hrvatska ima neuobičajeno visoku koncentraciju endemskih vrsta, posebno u krškoj (kalcijev karbonat, vapnenac) regiji. Približno 6% taksonomskih skupina biljnih vrsta i algi (od ukupno četiri stotine trideset i devet) u Hrvatskoj su endemi. Od 4.924 poznatih biljnih vrsta u Hrvatskoj, pet stotina i četrnaest (10,4%) je ugroženo. No unatoč tome, Hrvatska ima samo 44 zaštićene biljne vrste dok je još njih 92 potrebno zaštititi pošto

26 MAQ – maksimalna dozvoljena koncentracija



138

su ozbiljno ugrožene (DUZPO, 1999). Procjenjuje se da se u Hrvatskoj nalazi oko 56.121 životinjskih vrsta (808 su endemi), od čega ih je samo 39 % identificirano.

Visoku biološku raznolikost Hrvatske naglašava njezina smještenost u klimatski, (geo)morfološki i hidrološki posve različite zone: naplavna ravnica Dunava, krška vapnenačka zona, dinarske Alpe i sredozemna obala sa svojim jedinstvenim otocima. Velik dio biološke raznolikosti Hrvatske te mnoga zaštićena područja prirode bili su devastirani za vrijeme Domovinskog rata, a posljedice tih razaranja se još uvijek osjećaju.

Iako se broj mnogih vrijednih vrsta smanjuje, neke od njih još je uvijek moguće pronaći na poljoprivrednim staništima. Prema strategiji Biološke raznolikosti , na poljoprivrednim staništima žive mnoge rijetke i ugrožene vrste. Među divljim biljkama nalaze se kukolj (Agrostemma githago), koji je nestao s površina pod intenzivnim gospodarenjem (Slavonija i Baranja), te tulipan (Tulipa praecox), čija je rasprostranjenost ograničena na vinograde otoka Korčule. Orijentalni žavornjak (Consolida orientalis) i bijeli mak (Papaver dubium ssp. lecoquii var. albifolium) mogu se naći samo u istočnom dijelu Hrvatske. Oranice i travnjaci Hrvatske i dalje su dom nekim pticama koje u Europi imaju važan status zaštite, kao što su kosac (Crex crex), jarebica (Perdix perdix) i prepelica (Coturnix coturnix), ćukavica (Burhinus oedicnemus) (otoci Krk i Pag), sivi svračak (Lanius minor) i velika ševa (Melanocorypha calandra) (područje Sredozemlja). Štoviše, neke od najrjeđih hrvatskih ptica gnjezdarica, kao što su orao krstaš (Aqueila heliaca), bjelonokta vjetruša (Falco naumanni), crvenonoga vjetruša (Falco vespertinus), stepski sokol (Falco cherrug), te crvenonoga prutka (Tringa totanus) koja se gnijezdi samo na dva mjesta u Hrvatskoj, također žive na poljoprivrednim staništima.

Hrvatski travnjaci su staništa mnogim ugroženim biljkama, među kojima je najvažnija cijela obitelj orhideja (Orchidaceae) i primjerci različitih drugih obitelji ili rodova kao što su šumarica, brđanka, likovac, klinčić, , kotrljan, encijan, perunika, ljiljan, ligularija, lan, sunovrat, jaglac, procjepak, čemerika, itd. Najvažniji rijetki sisavac koji živi na hrvatskim travnjacima je hrčak (Cricateus cricateus) i miš humkaš (Mus spicilegus) a od ugroženih vrsta to su europska tekunica (Citellus citellus) i sljepaš (Nannospalax leucodon). Staništa travnjaka u Hrvatskoj bogata su faunom skakavaca i leptira. Većinu od 187 vrsta dnevnih leptira moguće je pronaći na livadama. Dva su roda posebno važna: endemske podvrste i vrste okaša (rod Erebia) i mirmekofilni rod leptira velikog plavca. To su sve ili endemske taksonomske skupine ili vrste koje su ugrožene i na europskoj razini.

Tijekom proteklih 50 godina, veći dio nizinskih travnjaka Hrvatske pretvoren je u oranice. Nakon ekstenzivne melioracije i regulacije vodnih tokova, gotovo da više nema poplavnih i vlažnih travnjaka. Njih se trenutno ekstenzivno i samo privremeno koristi za ispašu i kosidbu. Ako se ovaj trend nastavi, nizinski travnjaci će potpuno nestati. Nekad raznoliki poplavni i vlažni travnjaci (zajednice Caricetum, Deschampsietum, Molinietum) pretvaraju se u manje mokra područja u kojima prevladavaju zajednice francuskog ljulja (Arrhenatheretum). Posljedica toga je znatno osiromašenje biološke raznolikosti.

Ekosustav hrvatskog krša je opće priznat ne samo zbog svoje biljne i životinjske biološke raznolikosti već i zbog svojih krhkih hidroloških i geoloških značajki (pećine, jezera, vodopadi, rijeke ponornice, fenomeni vapnenca, itd.). Ovi podzemni i kopneni krški ekosustavi međusobno su povezani i ovisni o održavanju osjetljive ravnoteže između reljefa, hidrologije, klime i vegetacije. Krška područja čine gotovo više od pola teritorija Hrvatske.

Najveći uzroci propadanja krških travnjaka su depopulacija i promjene u tradicionalnoj poljoprivrednoj praksi u planinskim, tradicionalno stočarskim područjima Hrvatske (Gorski kotar, Lika, Velebit, itd). Bez ispaše i redovite kosidbe velike površine



139

travnjaka sve više zarastaju u šumu. Slični se procesi događaju i u krškim područjima Mediterana na suhim obalnim travnjacima i stjenovitim pašnjacima. Iako je prirodan slijed ovdje vrlo spor zbog suhe i tople klime, dugoročni rezultati su isti: grmolika vegetacija potiskuje bogate travnjačke biljne i životinjske vrste koje su prilagođene za opstanak na škrtom tlu ili u škrapama, među stijenama i uz oskudan režim vodom.

Zaštićena područja prirode u Hrvatskoj zauzimaju otprilike 10% države (bez teritorijalnih voda) a čine ih 450 zaštićenih lokacija. Među njima je najpoznatije osam nacionalnih parkova (II kategorija IUCN-a): Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati, Brijuni, Sjeverni Velebit i Krka, te dva strogo prirodna rezervata (I kategorija IUCN-a): Hajdučki i Rožanski Kukovi, te Bijele i Samarske stijene. Nekoliko njih su popisani kao međunarodno vrijedna prirodna područja. Plitvička jezera uključena su u UNESCO-ov Popis svjetske prirodne baštine, a planina Velebit se nalazi u znanstvenom programu MaB (Čovjek i biosfera) UNESCO-a. Četiri su područja uključena u Spisak Ramsarske konvencije (Kopački rit, Lonjsko polje, donji tok Neretve i Crna Mlaka).

Za biološku raznolikost i divljač mnogih zaštićenih prirodnih područja u Hrvatskoj, neobično je važno da postoji odgovarajući način poljoprivrednog gospodarenja. No u većini zaštićenih područja prirode gotovo da nema poljoprivredne proizvodnje ili su ova područja posve nenaseljena (a ponekad i oboje). Stoga biološka raznolikost koja ovisi o poljoprivredi opada. Posebnu prijetnju predstavlja izostanak kosidbe i ispaše u zaštićenim područjima prirode. Grmolika i šumska vegetacija osvaja zapušteno poljoprivrede zemljište, prekriva ogromna područja i svojim širenjem umanjuje biološku raznolikost bogatih livada i pašnjaka. Naime, zapušteno ili napušteno zemljište ili zemljište koje je obraslo šumom ili ga je prekrilo grmlje, ima znatno manju biološku raznolikost od travnjaka. Osim toga, ovakvom zemljištu prijeti opasnost od požara pošto se višak biomase ne odstranjuje ispašom. Uslijed ovog procesa, u Hrvatskoj se postupno povećavaju područja pod šumom na račun travnjaka bogatih biljnim i životinjskim vrstama. Ovakav trend zabrinjava i treba ga zaustaviti. Ohrabruje vijest da preostalo (poljoprivredno) stanovništvo u zaštićenim područjima postaje sve više svjesno problema. Isto se može reći i za djelatnike zaposlene u javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim područjima prirode. Oni su počeli s radom na planovima gospodarenja i propisima koji određuju dozvoljene poljoprivredne mjere.

Iako postojeći hrvatski propisi ograničavaju upotrebu poljoprivrednih inputa, posebice pesticida i gnojiva, ali i nekih drugih poljoprivrednih postupaka u zaštićenim područjima prirode, oni su često nedovoljno precizni. Njihovo tumačenje je vrlo rastezljivo, a praćenje i nadzor gospodarenja na zaštićenim područjima je nedostatno.

Poljoprivredno zemljište, posebno travnjaci i starinski voćnjaci, predstavljaju prave riznice biološke raznolikosti, pošto na njima obitavaju brojne vrijedne biljne i životinjske vrste. Poljoprivreda također oblikuje krajolik i utiče na njegovu kvalitetu i karakter.

Promjene u načinu gospodarenja do kojih je došlo u proteklih desetak godina uglavnom su rezultat intenziviranja poljoprivrede. One uključuju specijalizaciju proizvodnje, nestajanje tradicionalnog načina gospodarenja, upotrebu velikih količina mineralnih gnojiva i preparata za zaštitu bilja, uski plodored, promjenu vrsta usjeva koji se uzgajaju, gubitak međa između polja, itd. Intenzivna poljoprivreda povećava pritiske na okoliš uključujući i eroziju tla, gubitak organske tvari, zagađenje vode i smanjenje broja divljih vrsta. U Hrvatskoj i intenzivna i ekstenzivna poljoprivreda ima nepovoljan učinak na raznolikost krajobraza, staništa, vrsta i genetskog fonda. Intenzivna upotreba poljoprivrednih kemijskih sredstava, kao i smanjenje genetskog spremnika što je rezultat uskog plodoreda, nedostatka miješanog uzgoja kultura i upotrebe ograničenog broja pasmina i sorti imali su značajan negativan učinak na biološku raznolikost. Isušivanje močvara (među najvažnijima u Europi) i njihovo pretvaranje u oranice, kao i uklanjanje živica i drveća s poljoprivrednog zemljišta



140

također je imalo negativan učinak na biološku raznolikost. Iako Hrvatska ima brojne lokalne pasmine i sorte, oni su zamijenjeni modernim materijalom koji će bolje odgovarati zahtjevima modernog tržišta. Neka područja s otežanim uvjetima gospodarenja (npr. terase i strmi obronci) i manje produktivne pasmine i sorte bili su zanemareni ili potpuno isključeni iz proizvodnje. Sve je to dovelo do stvaranja monotonih krajobraza i smanjenja biološke raznolikosti genetskog fonda, vrsta i staništa.

Smatra se da uski plodored, kojeg provodi većina hrvatskih poljoprivrednika i zadruga, ima negativan učinak na plodnost tla i biološku raznolikost, iako mala gospodarstva s rascjepkanim parcelama predstavljaju dobru polaznu osnovu za zaštitu prirode. U razdoblju od 1945. do 1990., velike površine travnjaka i močvara su isušene i pretvorene u obradivu zemlju. Zbog toga su uklonjene tisuće kilometara živica, suhozida i šumaraka koji su bili dijelom hrvatskog tradicionalnog krajobraza. Nažalost, mnogi su poljoprivredni proizvođači izgubili dodir s prirodom i ujedno su uništili vrijedna staništa i elemente krajobraza na svojim gospodarstvima. Osim toga, neka manje pogodna područja (npr. terase i strme padine), slabije produktivne vrste i različiti usjevi su zanemareni ili potpuno izostavljeni iz proizvodnje. Sve je to dovelo do monotonih krajolika nekih područja, te smanjenju u genetskoj i stanišnoj raznolikosti, te raznolikosti krajolika.

Na korištenje zemljišta uvelike utječu procesi gospodarske tranzicije i egzodusa ruralnog stanovništva zbog nedavnog rata. Raspad nekoliko velikih državnih poljoprivrednih kombinata i propast državne planske poljoprivrede rezultirali su napuštanjem velikim površina zemljišta.

Nedostatak stoke razloge je što su i organska tvar u tlu i biološka raznolikost travnjaka u Hrvatskoj u opadanju. Brojnost stočnog fonda je posebno niska u područjima visoke prirodne vrijednosti . To dovodi do proraštanja šumske vegetacije te gubitka travnjaka bogatih vrstama i otvorenog krajobraza važnog za ptice selice i mnoge druge vrste. Preslaba ispaša također onemogućava koristan utjecaj životinja na biološku raznolikost, kao što je selektivna ispaša vrsta, rasijavanje sjemena, zakorijenjavanje biljnih vrsta, održavanje organske tvari u tlu, suzbijanje štetnika i bolesti, itd. Prema nekim procjenama, u razdoblju od 1992. do 2002., približno 300.000 hektara poljoprivrednog zemljišta zaraslo je u šumsku vegetaciju. No, čini se da je ova brojka ozbiljno podcijenjena budući da je u istom razdoblju više od 400.000 hektara obradive zemlje ostalo neobrađeno i izloženo invaziji grmlja. U Hrvatskoj se većina životinja (uz izuzetak ovaca) drži cijele godine u stajama. Ova praksa, zajedno s opadanjem broja životinja, ne dozvoljava učinkovito korištenje travnjaka. To je osiromašilo biološku i krajobraznu raznolikost, prijeteći opstanku brojnih biljnih i životinjskih vrsta koje su povezane s eko-sustavima travnjaka i/ili postupcima gospodarenja. Ovaj je problem naročito naglašen što se tiče bogatstva biološke raznolikosti krških i planinskih područja.

2.3.6.8. Uočene klimatske promjene Hrvatska je usvojila drugo, treće i četvrto nacionalno izvješće prema Okvirnoj konvenciji UN-a o klimatskim promjenama 6. veljače 2007. Dolje navedeni podaci se temelje na tim izvješćima.

Varijacije temperature i padalina zabilježene u Hrvatskoj u 20. st su određene prema razdobljima obrade podataka za razdoblja 1901.-2000. i 2001.-2004. u pet meteoroloških stanica: Osijek (kontinentalna klima), Zagreb-Grič (kontinentalna klima pod blagim morskim utjecajem), Gospić (kontinentalna klima brdsko-planinske Hrvatske pod jakim morskim utjecajem, 1924 - 2004), Crikvenica (morska klima istočne obale sjevernog Jadrana) i Hvar (morska klima Dalmacije).



141

I globalno i u Hrvatskoj, razdoblje između 1991. i 2000. bilo je najtoplije desetljeće 20. stoljeća. Među deset najtoplijih godina pet je zabilježeno u Zagrebu -Grič, tri u Osijeku i na Hvaru, te dvije u Gospiću i Crikvenici. Uključujući podatke za 2000.-2004. vidi se kako je 2002. među 10 najtoplijih godina na cijelom području Hrvatske, a godine 2001. i 2003. u svim dijelovima Hrvatske osim istočnog nizinskog dijela, te godina 2004. na otoku Hvaru.

U razdoblju 1901.- 2000. porast prosječne godišnje temperature zabilježen na obali bio je viši nego na kopnu. Jedini izuzetak je bio Zagreb-Grič gdje se ne mogu isključiti utjecaji „otočnog“ zagrijavanja urbanog okoliša. Najveći doprinos zatopljenju u obalnom području je temperatura u toplom razdoblju: jesen na otoku Hvaru i ljeto u Crikvenici, dok su se u kopnenim dijelovima najviše povisile zimske temperature.

Poljoprivreda je djelatnost koja u općem smislu najviše trpi zbog klimatskih promjena. Zbog posebnih prirodnih i geografskih karakteristika, te raznolikosti Hrvatske, u scenariju klimatskih promjena treba voditi računa o prevladavajućem načinu korištenja prostora u određenim dijelovima Hrvatske.

Predviđeni porast u godišnjem broju aktivnih vegetacijskih dana (temperature iznad 5°C) u nizinskim područjima Hrvatske za 35-84 dana i produljenje razdoblja temperature iznad 20°C za 45-73 dana imat će pozitivni učinak na povećanje u prinosu i kvaliteti poljoprivrednih usjeva.

Ukupni iznos, raspodjela, oblik i intenzitet padalina vrlo je važan za ravnotežu vode tla. Ako tlo nije navodnjavano za vrijeme sušnog razdoblja, prinos usjeva će opadati. U Hrvatskoj se suše u prosjeku pojavljuju svakih tri do pet godina, te mogu smanjiti, ovisno o intenzitetu i trajanju, prinose raznih usjeva za 20 - 92%. Velike suše su zabilježene 1992., 1995. i 1998., a one 2000. i 2003. su proglašene elementarnom nepogodom.

Klimatske promjene utječu na fiziologiju i međudjelovanje biljaka izazivajući promjene u njihovim područjima rasprostranjenosti (areal) u smislu povećanja ili smanjenja područja vrste ili zajednice i premještanja areala (horizontalna i vertikalna migracija). Brzina migracije areala se procjenjuje na 2,1 km/godina u okviru blažeg i 3,9 km/godina u okviru ekstremnijeg scenarija.

Očekuje se kako će premještanje vegetacijskih pojaseva određene klimatske zone biti popraćeno nestajanjem slabije prilagođenih vrsta, dok se može povećati dinamika ulaska alohtonih vrsta, te bi one agresivnije mogle potjerati autohtone taksonomske vrste iz njihovih prirodnih staništa.

Uspjeh prilagodbe životu u novim staništima zbog klimatskih promjena je teško predvidljivo. Idealni slučaj preživljavanja vrste, uključujući seljenje, je realno samo u određenoj mjeri zbog izoliranih ekoloških niša (otočna populacija, vrste vodotokova, itd.), te prirodnih i umjetnih barijera.

Vodena i močvarna staništa su naročito važna na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Ona omogućuju i/ili sudjeluju u nekolicini kritičnih ekoloških funkcija poput regulacije vodnoga režima i stvaranja staništa za nekolicinu stenovalentnih biljaka i životinjskih vrsta. Kako su naročito ovisne o vodnom režimu, močvarna staništa bit će ranjiva na promjene u količini i raspodjeli padalina, uključujući sekundarne učinke na određene vrste.

Na temelju Zakona o zaštiti zraka (NN 178/04), Vlada RH donijela je Uredbu o praćenju emisije stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (NN 1/07), u prosincu 2006. Uredba regulira uspostavu Nacionalnog sustava za procjenu i izvješćivanje o antropogenim emisijama iz izvora i uklanjanja pomoću ponora stakleničkih plinova na temelju Montrealskog protokola. Praćenje emisija stakleničkih plinova se vodi putem slijedećih komponenti: nacionalnog sustava u skladu s odlukom 19/CMP.1; Nacionalnog registra emisija stakleničkih plinova; Izvješća o provedbi politike i mjera



142

za ublažavanje klimatskih promjena; Izvješća o projekcijama emisije stakleničkih plinova i Nacionalnog izvješća prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC).

Na temelju Zakona o zaštiti zraka izrađen je prijedlog Uredbe o sustavu trgovanja emisije stakleničkih plinova u listopadu 2007. Ovom Uredbom će se regulirati prava sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova u Hrvatskoj, u skladu s Direktivom 2003/87/EU. Uredba će se početi primjenjivati od 2010., kad će sustav biti povezan s pravima sustava trgovanja emisija stakleničkih plinova Europske Unije.

Hrvatski Sabor je usvojio Zakon o potvrđivanju Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju UN-a o klimatskim promjenama (NN – međunarodni ugovori, 5/07) 27. travnja 2007. Ratifikacijom Kyotskog protokola RH je kao strana iz Dodatka B Protokola prihvatila obvezu ograničavanja količine emisije stakleničkih plinova u razdoblju od 2008. do 2012. na 95% od količine emisije u 1990.

U siječnju 2007, Nacionalna strategija UNFCCC i provedba Kyotskog protokola uz nacrt akcijskog plana je završena i objavljena u lipnju 2007. Ovaj je dokument integralni dio Plana za zaštitu zraka i poboljšanje kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2008.-2011., a njegovo ozakonjenje se planira u drugoj polovici 2007.

Glavni ciljevi provedbe projekta LIFE04 TCY/CRO/029 „Osposobljavanje za provedbu Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime i protokola iz Kyota u Republici Hrvatskoj (siječanj 2005.-listopad 2007.) su bili uspostavljanje institucionalne, zakonodavne i organizacijske osposobljenosti, te poboljšanje odgoja, obrazovanja i javne svijesti o klimatskim promjenama.

2.3.6.9. NATURA 2000 Zakonski okvir kojim se uspostavlja NATURA 2000 mreža u RH reguliran je Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05), te relevantni provedbeni propisi.

Pomoću LIFE III projekta – Uspostava Nacionalne ekološke mreže (CRO-NEN) koji je proveo Državni institut za zaštitu prirode u razdoblju od 2003. do 2005., izrađen je nacrt Nacionalne ekološke mreže kao temelj za usvajanje Uredbe Vlade RH o Nacionalnoj ekološkoj mreži. Ministarstvo kulture kao središnje administrativno tijelo odgovorno za zaštitu prirode u RH, je pripremilo nacrt Uredbe koja sad prolazi proces konzultacija s drugim relevantnim sektorima (poput prostornog planiranja, poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva). Prijedlog Nacionalne ekološke mreže sastoji se od područja važnih za očuvanje vrsta i vrsta staništa na nacionalnoj i međunarodnoj razini, uključujući potencijalna NATURA 2000 područja.

Pomoću projekta Smaragdne mreže, Državni institut za zaštitu prirode je nastavio u 2006. s radom na prikupljanju novih informacija potrebnih za ocjenjivanje NATURA 2000 područja u skladu s kriterijem o kojem se govori u Dodatku III Direktive o staništima, te stvaranju NATURA 2000 baze podataka.

Očekuje se kako će konačni prijedlog NATURA 2000, uključujući proces konzultacija, biti formuliran putem PHARE projekta NATURA 2000 u Hrvatskoj (2006 - 2008) do kraja 2008, kad se od Vlade RH očekuje usvajanje Uredbe o međunarodnim ekološki važnim područjima, koje će izraditi SCI.

Nakon označavanja SCI, aktivnosti o uspostavi potrebnog očuvanja i mjeri gospodarenja unutar značenja Članka 6. Direktive o staništima, bit će pojačano. Očekuje se kako će dio NATURA 2000 područja biti zaštićeno u nekim kategorijama sukladno Zakonu o zaštiti prirode, uključujući usvajanje plana upravljanja posebno izrađenog za svako pojedinačno mjesto. Neka od mjesta neće biti posebno zaštićena, već će umjesto mjera očuvanja i upravljanja biti integrirana u druge relevantne sektorske dokumente (npr.: šumarstvo– planovi gospodarenja šumom, vodno



143

gospodarstvo- planovi vodnoga gospodarenja, poljoprivreda – poljoprivredno - okolišni program).

Značajni broj područja koja predstavljaju potencijalna NATURA 2000 područja je već zaštićeno i pod upravljanjem (javnih institucija za upravljanje zaštićenom prirodnom imovinom) – ¾ područja su zaštićena područja vezana za nacionalne parkove i parkove prirode kojima se upravlja, te u vezi kojih su usvojeni ili su u procesu usvajanja državni planovi i pravilnici o internim propisima. Još uvijek nema plana upravljanja što se tiče bilo koje lokacije, no nekoliko je takvih planova razvijeno (Nacionalni parkovi: Risnjak, Plitvička jezera, Sjeverni Velebit i Paklenica i parkovi prirode Kopački rit i Velebit) ili će njihov razvoj početi u tijeku ove i slijedeće godine (park prirode Lonjsko polje i Vransko jezero, moguće i drugi parkovi prirode). Svi prije navedeni planovi upravljanja biti će sufinancirani međunarodnim projektima (GEF/WB, EK-LIFE i PHARE). Predviđa se kako će planovi upravljanja što se tiče svih 18 nacionalnih parkova i parkova prirode biti provedeni do 2010. godine. Također se razrađuju planovi upravljanja što se tiče dva malena potencijalna NATURA 2000 područja, koje financira Europska Komisija putem CARDS programa.

Članak 36. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05) propisuje obveznu ocjenu prihvatljivosti planiranih zahvata za prirodu što se tiče područja Nacionalne ekološke mreže, što također uključuje potencijalna NATURA 2000 područja. Mehanizam će biti detaljno propisan Pravilnikom o ocjenjivanju prihvatljivosti namjeravanih zahvata u prirodu, a trenutno je u konačnoj fazi usvajanja.

2.3.6.10. Rizici za okoliš vezani za prehrambenu industriju

Prehrambeno-prerađivačka industrija jedna je od najvećih proizvođača otpadnih voda. Od ukupno 52 milijuna m³ otpadnih voda godišnje, otprilike 30%, tj. 15 milijuna m³ otpadnih voda proizvede prehrambeno-prerađivačka industrija. Oko 76% te količine odlazi u kanalizaciju, a ostatak u prirodu. Oko 70% otpadnih voda proizvedenih u prehrambeno-prerađivačkoj industriji koje odlaze u kanalizaciju podliježe prethodnoj preradi. U nekim slučajevima otpadne vode predstavljaju prijetnju osjetljivom krškom ekosustavu zaštićenog područja poput Limskog kanala. To je dodatni problem za Hrvatsku, posebno zbog potrebe za izgradnjom i modernizacijom gradskih kapaciteta za obradu otpadnih voda. Trenutno je samo 12% gradskih otpadnih voda RH u potpunosti obrađeno (fizički, kemijski i biološki). Najveći dio od čak 52% se obrađuje samo fizički.

Dakle, očito je kako će cijeli IPARD program, kao glavni cilj putem ulaganja u okviru svih mjera kao glavni kriterij prihvatljivosti poštivati zaštitu okoliša (npr. gospodarenje gnojivom, tehnikama prihvatljivim za prirodu, itd.) Gdje je to primjenjivo, ulaganje će poštivati pitanja vezana za zaštitu okoliša na početku ulaganja, te sasvim sigurno zadovoljavati uz to vezane standarde Zajednice na kraju ulaganja.

2.3.6.11. Rizici za okoliš vezani za uzgoj ribe Uzgoj morske ribe, školjaka i rakova u stalnom je porastu. Što se tiče zahtjeva vezanih za okoliš, uzgoj tune je izazvao zabrinutost u lokalnim područjima zbog negativnog utjecaja na okoliš. Ekološke inspekcije farmi riba koja su započela s radom 2001, sve su učestalije. Nadalje, provedeni su nacionalni standardi smanjenja potencijalno negativnog utjecaja na stanovnike. Nadzor aktivnosti koje se vrše na farmama školjkaša i rakova pokazuju napredak u ekološkoj situaciji otkad su njihove aktivnosti usklađene s nacionalnim propisima.



144

2.3.6.12. Opis PO programa Izrada svakog PO programa temelji se na pouzdanim podacima i pretpostavkama. U Hrvatskoj nedostaju ili su ograničeno pouzdani neki važni podaci potrebni za siguran odabir PO područja i razradu oglednih PO mjera. Naročito problematični su bili slijedeći podaci i pretpostavke:

Korištenje zemljišta i iskorišteno poljoprivredno područje. Poljoprivredno područje zaštićenih prirodnih lokacija je obično podijeljeno između nekoliko općina, a podaci o korištenju zemlje ne postoje ili su kontroverzni. Zato je vrlo teško ocijeniti stvarno korišteno poljoprivredno zemljište i potencijalni unos u PO pilot programe.

Izračun bruto marže. Hrvatska nema pouzdan izračun bruto marže poljoprivrednih proizvoda. To je osnova za određivanje unaprijed određenog prihoda i dodatnih troškova koji mogu nastati zbog prakticiranja PO mjera. Nedostatak izračuna BM u ovoj fazi otežava kvalitetne procjene za PO premije. Niz poljoprivrednih BM izračuna dostupan je u publikaciji HZPSS-a. Ovi izračuni nisu rezultat FADN-a (Farm Accountancy Data Network) ili sustavnih istraživanja teoretske pretpostavke gospodarskih rezultata koje hrvatski farmeri mogu postići primjenom dobre poljoprivredne prakse i primjenom optimalnih poljoprivrednih unosa. Međutim, njihova vrijednost se nalazi u postojećoj metodologiji izračuna prihoda i troškova poljoprivredne proizvodnje, što može biti usklađeno i iskorišteno u svrhu PO izračuna premija. Obučeni stručnjaci HZPSS-a bit će angažirani u procesu uspostave BM izračuna i premija koje se odnose na određene lokacije (pilot područja) i PO mjere uključene u IPARD program.

Veličina PO pilot područja

Većina se poljoprivredno-okolišnih oglednih mjera odnosi na specifična geografska područja. U većini slučajeva riječ je o precizno određenim mikro-lokacijama sa specifičnim karakteristikama biološke raznolikosti (npr. zaštita određene vrste ptice ili orhideje) ili pak o lokacijama sa specifičnim okolišnim problemima (npr. vodocrpne zone onečišćene nitratima koji potiču od poljoprivrede). Veličina lokacija obično se kreće od nekoliko do nekoliko stotina hektara. Primjena ovog pristupa u slučaju Hrvatske dovela bi do problema. Prosječna veličina gospodarstva u Hrvatskoj je tek 2-5 hektara (ovisno o metodi procjene) a rascjepkano je na 5-10 parcela. Za 30 postotni prijem na specifičnoj lokaciji koja ima, na primjer, 100 hektara bogatih livada trebalo bi sudjelovanje do oko deset poljoprivrednika. Omjer poljoprivredno-okolišnog hektara naspram udjela korisnika, u Hrvatskoj će najvjerojatnije biti oko 3:1. U drugim zemljama stanje je potpuno drugačije. Prosječna veličina gospodarstva u EU-15 državama je oko 20 hektara. Prosječna veličina gospodarstva u Češkoj je oko 300 ha, dok 90% poljoprivrednog zemljišta u Slovačkoj čine gospodarstva koja su veća od 1.000 hektara. Da bi se ostvario poljoprivredno-okolišni prijem od 1.000 ha, u Slovačkoj je potrebno samo jedno gospodarstvo, u Republici Češkoj 3, u EU-15 oko 50 gospodarstava, a u Hrvatskoj čak oko 300. Engleski POP, na primjer, ima zasebnu poljoprivredno-okolišnu mjeru za mala gospodarstva, takozvani Propis za male jedinice. No POP za ta “mala gospodarstva” namijenjen je gospodarstvima čija veličina može biti i do deset hektara, što znači da su još uvijek oko 2-5 veća od prosječnog hrvatskog gospodarstva koje bi trebalo sudjelovati u poljoprivredno-okolišnom programu.

Hrvatska će uložiti maksimalne napore za korištenje ograničenih EU fondova za poljoprivredno – okolišne mjere kako bi stekla što više prakse u provedbi takvih radnji. Očekivani cilj u oglednim područjima treba biti što je moguće realniji. Kako bi se osiguralo uključivanje ciljanog područja u okviru PO mjera (dakle kako bi se izbjegao neuspjeh pilot PO programa), potencijalno PO područje treba biti dovoljno veliko, imati dovoljan broj ha čak i u slučaju kad većina farmera nije zainteresirana za sudjelovanje.



145

2.3.7. Javne službe u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji

2.3.7.1. Veterinarske ustanove Uprava za veterinarstvo MPRRR-a vrši zadaće vezane za zaštitu zdravlja životinja i osiguranje zdravstvene ispravnosti proizvoda životinjskog podrijetla, Nadalje, ona provodi i koordinira aktivnosti upravljanja rizikom u području zdravstvene ispravnosti hrane, provodi druge mjere veterinarskog javnog zdravlja, promiče reprodukciju životinja, određuje organizaciju i prati funkcioniranje veterinarske službe i veterinarske inspekcije, utvrđuje i provodi mjere nadzora veterinarskog okruženja, nadzire proizvodnju, transport i upotrebu veterinarskih lijekova i veterinarsko – medicinskih proizvoda, vodi brigu o dobrobiti životinja utvrđivanjem i kontrolom načina njihovog držanja, smještaja, hranjenja, zaštite i odnosa prema životinjama, te je zadužena za kontrolu unutarnjeg i međunarodnog trgovanja životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla.

Hrvatski veterinarski institut (HVI) pruža laboratorijske usluge za službenu kontrolu prehrambenih proizvoda životinjskog podrijetla. Središnji veterinarski institut se nalazi u Zagrebu, dok se ostala četiri regionalna veterinarska instituta nalaze u Splitu, Vinkovcima, Rijeci i Križevcima.

Veterinarski fakultet vrši znanstvene i obrazovne aktivnosti, kao i kliničke i terenske dijagnostičke zadaće, određene laboratorijske analize za službenu veterinarsku kontrolu, te također procjenjuje zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane i ostalih proizvoda životinjskog podrijetla.

Centar za reprodukciju u stočarstvu (CRLB) RH je tijelo odgovorno za prijenos znanja i tehnologije na području reprodukcije, uzgoja i povećanja plodnosti životinja, kao i za distribuciju obilježavanja životinja za njihovu identifikaciju i evidenciju.

Hrvatska veterinarska komora (HVC) je stručna veterinarska udruga koju čine veterinari; odgovorno je za izdavanje i produženje radnih dozvola (licenci), planiranje i nadzor sustavnog i stalnog stručnog usavršavanja njegovih članova.

Ovlaštene veterinarske organizacije su pravne osobe s javnim ovlastima. U Hrvatskoj postoji 161 ovlaštena veterinarska organizacija. Takve organizacije vrše zaštitu zdravlja životinja, kao i provjere i kontrole veterinarskog zdravlja sukladno sa Zakonom o veterinarstvu.

Veterinarska inspekcija RH je organizirana prema načelu vertikalne podređenosti. Inspekcije na središnjoj razini vrši državna veterinarska inspekcija Odjela inspekcijskih poslova Uprave za veterinarstva u okviru MPRRR-a.

Na lokalnoj razini inspekcije vrše županijski veterinarski inspektori, tj. gradski veterinarski inspektori. Organizacija županijske veterinarske inspekcije prati administrativnu podjelu RH na način da je Veterinarska služba uspostavljena u svakoj županiji i ima, u pravilu, jednu ili više područnih ureda. Grad Zagreb, kao zasebna administrativna jedinica, ima vlastiti zasebni Veterinarski ured. Provjere i kontrole veterinarskog zdravlja u objektima pod nadzorom veterinarskog zdravstva vrše ovlašteni veterinari. Svi inspektori (državni, županijski/gradski, granični inspektori) su državni službenici, dok su ovlašteni veterinari zaposlenici ovlaštenih veterinarskih organizacija u privatnom vlasništvu.



146

2.3.7.2. Hrvatski stočarski centar Glavna aktivnost Hrvatskog stočarskog centra promiče stočarsku proizvodnju, uzgoj i odabir. Te aktivnosti uređene su Uredbom Vlade RH koje se odnose na uspostavu Hrvatskog stočarskog centra27.

HSC aktivnosti su slijedeće: uzgoj, odabir i poboljšanje genetske kvalitete domaćih životinja; evidentiranje svih obilježenih životinja u RH; ispitivanje proizvodnih svojstava svih pasmina i vrsta domaćih životinja; obrada podataka o uzgoju i odabiru i ocjena uzgojnih vrijednosti evidentiranih životinja; izdavanje potvrda o podrijetlu svih uzgojenih grla prilikom stavljanja u promet; gospodarenje i koordinacija uzgojnog programa za svaku vrstu; zaštita i očuvanje svih domaćih i zaštićenih vrsta i pasmina u RH; pomoć pri uspostavi udruga uzgajivača stoke; organizacija prometa uzgojno valjanih grla stoke; organizacija stočnih usluga; proizvodnja određenih vrsta i pasmina s ciljem provedbe uzgojnog programa i uzgojnih rezultata i odabir kontrola mjera; suradnja sa znanstvenim ustanovama u promidžbi uzgoja i selektivnih mjera i u poboljšanju genetske kvalitete svih vrsta i pasmina; obrada prijava za stimulaciju stočne proizvodnje i administrativne kontrole provedbe; testiranje kvalitete stočnih proizvoda, tj. svježeg sirovog mlijeka u Središnjem laboratoriju u Križevcima, te ocjena polovica i trupova životinja na liniji klanja.

2.3.7.3. Zavodi za biljnu proizvodnju Područje proizvodnje biljaka pokrivaju dvije specijalizirane službe.

Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu je dijagnostička i preventivna služba za zaštitu biljaka od pesticida. Osim kontrole zdravlja flore potrebne za proizvodnju sjemena i biljaka, njegove usluge obuhvaćaju i očuvanje zdravlja biljaka i biljnih proizvoda; zavod također vodi kemijska i biološka istraživanja u području očuvanja biljaka i vrši sustavno obrazovanje (tečajevi na mjesečnoj osnovi) na temu zaštite bilja.

Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo je novo uspostavljeni zavod i njegove su glavne aktivnosti utvrđivanje poljoprivrednih biljnih vrsta, atesta za biljke, itd. Zavod je podijeljen na četiri odjela i laboratorije za pripremu sjemena i ispitivanje. Broj novozaposlenih osoba u zavodu se i dalje povećava.

2.3.7.4. Zavod za voćarstvo Zavod za voćarstvo je utemeljen temeljem Uredbe Vlade RH (NN 100/01) kao specijalizirana ustanova za vršenje zadaća na području voćarstva, financira se iz sredstava državnog proračuna, prenesenih putem MPRRR-a, kao i sredstava zarađenih tijekom vršenja njegovih regularnih aktivnosti.

Zavod je uglavnom odgovoran za: zasnivanje i održavanje matičnjaka za proizvodnju reprodukcijskog sadnog materijala za rasadničku proizvodnju u voćarstvu; zasnivanje i održavanje matičnjaka za proizvodnju bezvirusnih voćnih podloga i plemki; uvođenje novih sorti i podloga voćnih vrsta; provođenje klonske selekcije s ciljem izdvajanja najvrjednijih genotipova pojedinih voćnih vrsta; zasnivanje referentnih kolekcija sorti i podloga voćnih vrsta; vođenje upisnika nasada voćnjaka; projektiranje, podizanje i održavanje pokusnih voćnjaka s ciljem istraživanja najperspektivnijih uzgojnih oblika, gnojidbe, zaštite, sustava održavanja tla i pomotehnike; vođenje statističke analize i objedinjavanje svih rezultata istraživanja u voćarstvu; izrada prijedloga plana regionalizacije proizvodnje voća u Hrvatskoj; obavljanje drugih poslova i zadataka utvrđenih Statutom zavoda sukladno zakonu.

27 Uredba Vlade RH koja se odnosi na uspostavu Hrvatskog stočarskog centra, Narodne novine broj 64/94, 11/97, 47/99 i 78/03



147

2.3.7.5. Hrvatski Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo

Hrvatski Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo utemeljen je 1996., Uredbom o osnivanju zavoda (NN 22/96, 85/96, 11/97 i 48/00). Temeljne zadaće Zavoda regulirane su Zakonom o vinu i drugim proizvodima od grožđa i vina (NN, 96/03) i provedbenim propisima u skladu s njim.

Osnovne zadaće zavoda su: obavljanje analize, pretraga i ocjenjivanje grožđa za vino, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, voćnih vina i drugih proizvoda koji sadrže voćno vino; vođenje Vinogradarskog registra, vođenje i objedinjavanje glavnog upisnika proizvođača grožđa, vina i voćnog vina; donošenje rješenja o doslađivanju mošta i masulja; doslađivanju specijalnih vina; donošenje rješenja o stavljanju u promet grožđa, mošta i drugih proizvoda od grožđa i vina i voćnih vina; izdavanje svjedodžbi o kakvoći vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, te voćnih vina koja se izvoze ili uvoze; izdavanje svjedodžbi i mišljenja o kakvoći vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, te voćnih vina u inspekcijskom nadzoru.

U svrhu praćenja učinkovitosti i stanja u vinogradarstvu i vinarstvu Zavod je dužan o obavljenim aktivnostima podnijeti izvješće barem dva puta godišnje Ministarstvu i matičnom radnom tijelu Hrvatskog Sabora.

Vino i drugi proizvodi od vina u prometu na domaćem tržištu i prilikom izvoza i uvoza, moraju imati kontrolne markice, tj.vrpcu koju izdaje Zavod.

Hrvatski Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo ima referentni laboratorij za fizičku i kemijsku analizu mošta, vina, voćnog vina i drugih proizvoda od grožđa i vina koji se vrše zbog inspekcije. Također je ovlašten za provedbu organoleptičke procjene mošta i vina.

2.3.7.6. Ustanove za kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (MZSS) i MPRRR su tijela odgovorna za zdravstvenu ispravnost hrane.

Hrvatska Agencija za hranu (HAH) u potpunosti je odgovorna za koordinaciju svih zdravstvenih aspekata ispravnosti hrane i hrane za životinje. Zadaće Agencije obuhvaćaju sve razine procjene analize rizika: procjena rizika, upravljanje rizikom i rizik vezan za komunikaciju. HAH koordinira i usmjerava politiku zaštite na nacionalnoj razini. Svi predloženi zakoni trebaju dobiti mišljenje HAH-a prije nego su usvojeni. HAH koordinira također inspekcijski sustav koji vrši MPRRR i MZSS. Hrvatska Agencija za hranu odobrava godišnje programe kontrole kao i izvješća službenih kontrola ovih ministarstava.

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (MZSS) – Uprava sanitarne inspekcije odgovorna je za zakonodavstvo, provedbu i nadzor zdravstvene ispravnosti hrane neživotinjskog podrijetla. Uprava je podijeljena na dva odjela

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) je znanstvena ustanova koja pruža laboratorijske usluge zdravstvene ispravnosti hrane za proizvode neživotinjskog podrijetla (nacionalni i županijski laboratoriji); vodi godišnje monitoring programe; također je odgovoran za praćenje kvalitete zraka i vode.

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi su odgovorni za politiku, usvajanje propisa i inspekciju u sektoru planiranja zaštitnih sredstava, kao i rezidua pesticida. Same inspekcije vrše sanitarni i fitosanitarni inspektori na nacionalnoj razini.



148

2.3.7.7. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS)

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (u daljnjem tekstu: HZPSS) je ustanova koja pruža besplatne usluge savjetovanja obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima s ciljem povećanja proizvodne i gospodarske učinkovitosti poljoprivrede, kao i obnovu, razvoj i očuvanje vrijednosti ruralnih područja.

Glavne zadaće Zavoda su pružanje tehnoloških preporuka, uputa i praktičnih primjera za demonstriranje novih tehnologija i novih metoda gospodarenja, te prijenosa znanja i vještina potrebnih za razvoj poljoprivredne proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima.

HZPSS funkcionira putem Središnjeg ureda u Zagrebu, kao i putem županijskih odsjeka. Unutar Središnjeg ureda su tri službe – Služba za koordinaciju provedbe mjera i programa potpore razvitku poljoprivrede, stručno usavršavanje i međunarodnu suradnju; Služba za planiranje, koordiniranje i praćenje stručnog rada; i Služba za pravne, kadrovske, organizacijske, financijsko-planske, računovodstvene i opće poslove. Unutar tih službi postoji devet specijaliziranih odjela na čelu kojeg su načelnici – stručnjaci za razna područja poljoprivrede (stočarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo i vrtlarstvo, zaštitu bilja, ratarstvo, agroekonomiku, mehanizaciju, ruralni razvitak, ribarstvo, hranu i ekološku poljoprivredu), te zaposlenici koji se bave ekonomijom, financijama, informatikom, pravom, izdavaštvom i drugim administrativnim poslovima.

HZPSS ima odsjeke u svim županijama i u gradu Zagrebu. Svaki odsjek ima nekoliko ureda (područni uredi) i zapošljava 4 do 17 agronomskih stručnjaka.

Od samih početaka postojanja Vijeća za primijenjena poljoprivredna istraživanja HZPSS-a, zaposlenici su sudjelovali u vođenju tih istraživanja. Nosioci provedbe su znanstvene i druge ustanove i subjekti koji su također sudjelovali u prijedlozima i procjeni projekata za određeno istraživanje.

Istovremeno HZPSS organizira predavanja, prezentacije i tečajeve za obrazovanje poljoprivrednika i drugih klijenata kroz godinu.

HZPSS ima vrlo važnu ulogu u informiranju, organiziranju promidžbenih aktivnosti i pružanju pomoći poljoprivrednim proizvođačima, te drugim subjektima u poljoprivredi, u provedbi mjera poljoprivredne politike u Hrvatskoj. On također vodi promotivne aktivnosti vezane za usklađivanje poljoprivrednog sektora u pretpristupnom razdoblju (pretpristupni programi) za Hrvatsku. Zbog toga, je bio aktivno uključen u informiranje, promociju i provedbu SAPARD programa na slijedeći način:

• Obuka instruktora – obrazovanje HZPSS zaposlenika kao instruktora koji su preuzeli širenje informacija potencijalnim korisnicima;

• radionice / predavanja – organizirani na županijskoj i lokalnoj razini, načinjeni za predstavnike lokalnih uprava i potencijalnih korisnika

• događaji (okrugli stolovi, radionice, predavanja, itd.) na poziv;

• mediji – oglašavanje i informiranje javnosti putem tiska, radija i televizije

• Web stranica HZPSS-a

• promotivni materijal – promidžba i distribucija promotivnih materijala krajnjim korisnicima.

HZPSS odjeli, u skladu sa svojim specijalnostima, izravno surađuju s MPRRR-om u organizaciji i provedbi informativnih aktivnosti vezanih za nacionalne mjere poljoprivredne politike, te pretpristupnih programa.



149

2.3.7.8. Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP)

Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi u Hrvatskoj razvio se u okviru projekta Svjetske banke i MPRRR-a „Razvitak službi za potporu obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“ 1995.

TISUP je utemeljen 1997. godine i predstavlja sustav centraliziranog, redovitog skupljanja i obrade podataka o tržištu poljoprivrednih prehrambenih proizvoda, te distribucije dobivenih, relevantnih, tržišnih informacija o tržišnim sudionicima. Naglasak je na podacima i informacijama o cijenama poljoprivredno-prehrambenih i ribarskih proizvoda kako bi se osigurala jednostavnost pretraživanja stanja na tržištu.

Glavne zadaće TISUP-a su: promatranje tržišta i proizvoda na tržištu na nacionalnoj, regionalnoj i posebnoj, proširenoj međunarodnoj razini, te izradi nepristranih izvješća o cijenama, tendencijama i ukupnom stanju poljoprivredno – prehrambenih proizvoda, zadovoljavajući potrebe različitih ciljnih skupina.

Odjel za TISUP u poljoprivredi prikuplja podatke o cijenama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i inputa u poljoprivredi i ribarstvu, osnovnim oznakama ponude i potražnje na lokalnom hrvatskom i međunarodnom tržištu, osigurava izmjenu podataka o cijenama u i izvan Ministarstva i surađuje s drugim ustanovama; priprema temelj za modifikaciju mjere za politiku tržišnih cijena; prikuplja podatke i priprema izvješća o cijenama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i inputa u poljoprivredi za potrebe Europske Komisije i drugih međunarodnih ustanova; surađuje s međunarodnim ustanovama u provedbi projekata za unaprjeđenje sustava tržišnih informacija u poljoprivredi.

Zadaće u području poljoprivrede također djelomično vrše i druge državne ustanove poput Državnog inspektorata, Državne hidrološke i meteorološke službe, te Državne geodetske uprave. Administrativne i tehničke zadaće vezane za opću politiku zaštite okoliša su odgovornost Državne uprave za prirodu i zaštitu okoliša.

2.3.7.9. Ostale ustanove Zadaće u području poljoprivrede se također djelomično vrše od strane drugih državnih ustanova poput Državnog inspektorata, Državne hidrološke i meteorološke službe, te Državne geodetske uprave. Administrativne i tehničke zadaće vezane za opću politiku zaštite okoliša su odgovornost Državne uprave za prirodu i zaštitu okoliša.

2.4. ANALIZA NEJEDNAKOSTI U Hrvatskoj regionalne nejednakosti u razvoju još uvijek su u porastu, na što utječu razni čimbenici. Razina regionalnog razvoja i regionalne konkurentnosti mjere se putem nekoliko pokazatelja, te neki izdvojeni pokazatelji ukazuju kako su spomenute nejednakosti prilično vidljive.

2.4.1. Regionalne razvojne nejednakosti Nejednakosti razvijenosti županija dane su u tablici 2-120 kroz četiri pokazatelja razvoja: (i) BDP po stanovniku, (ii) promjena populacije (iii) udio populacije s višim obrazovanjem i (iv) stopa nezaposlenosti.

(i) Usporedbom osnovnog ekonomskog pokazatelja BDP po stanovniku (u PPS) na županijskoj razini pokazuje kako su 2003. samo četiri županije prešle prosjek hrvatskog BDP-a (grad Zagreb, Istarska županija, Primorsko-goranska i Ličko-Senjska). Podaci pokazuju kako su dvije najrazvijenije županije imale BDP po stanovniku 2,6 puta veći od dvije najslabije razvijene županije. U usporedbi s



150

prosječnim EU25 BDP po stanovniku, razina BDP po stanovniku varira od 81% EU razine u slučaju grada Zagreba, do 26% u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji.

(ii) Općenito govoreći demografska situacija u Hrvatskoj za vrijeme posljednjeg među-popisnog razdoblja (1991 - 2001) je loša. Primjećuje se rašireni proces depopulacije. Samo pet županija ima zabilježen rast ili stagnaciju glede broja stanovnika, dok je u svim drugim županijama broj stanovnika je u opadanju (najviše u Ličko-senjskoj županiji-34,9%). Nadalje, nastavlja se trend ruralno-urbane podjele. Karakterizira ga rastuća koncentracija stanovnika u Zagrebu i nekoliko drugih makroregionalnih i regionalnih centara i uskog obalnog područja, dok su druge regije u Hrvatskoj intenzivno raseljavaju . Zapanjujuća je činjenica negativnog prirodnog rasta stanovništva u razdoblju od 1998 - 2001 u nekim ruralnim županijama koji je oko pet puta viši od nacionalne razine.

Dakle, u državi postoje velika odstupanja u gustoći naseljenosti. Najveća gustoća stanovnika je u gradu Zagrebu – 7,5 puta je veća nego u drugoj najgušće naseljenoj županiji (Međimurska), i 15,5 puta je veća od hrvatskog prosjeka od 78,4 stanovnika po km². Izuzmemo li Grad Zagreb, omjer najslabije naseljene županije (Ličko-senjska) i najgušće naseljene (Međimurska) je 1:16,2. Postoji izravna i recipročna veza između jedinice gustoće naseljenosti i njenih gospodarskih mogućnosti i razvoja, s obzirom da su poduzeća i drugi poslovni subjekti smješteni u najnaseljenijim područjima i značajno doprinose lokalnim prihodima. Zbog njihovog relativno visokog broja, veliki se broj županija i općina u Hrvatskoj suočava s problemom neučinkovite politike i nedostatkom razvojnih fondova zbog male porezne osnove (broj stanovnika) zbog čega mnogo tih jedinica ovisi o lokalnom prihodu. Posljedica toga je oslanjanje lokalne i regionalne samouprave – i područja kojima se pomaže – na prijenos financija i državne potpore iz državnog proračuna. (Situacija bi se s vremenom trebala poboljšati nastavkom fiskalne decentralizacije i kao odraz politike decentralizacije, te uz međužupanijske i međuopćinske suradnje na razvojnim projektima i poticanje uslužnih usluga).

(iii) podaci o razini obrazovnih ostvarenja, koje predstavljaju značajni čimbenik regionalnog razvoja, dodatno otkrivaju nejednakosti unutar države. Iako je hrvatsko radno sposobno stanovništvo relativno dobro obrazovano i obučeno, postoje vrlo velike razlike na županijskoj razini. Grad Zagreb ima ukupno najveći omjer stanovnika s višim obrazovanjem u usporedbi s ukupnim stanovništvom (16,8%); ovaj omjer je pet puta veći nego u županiji s najlošijim omjerom tj. najmanjim udjelom ljudi s višim obrazovanjem (Krapinsko-zagorska županija, 3,2%). Većina ljudi s višim obrazovanjem živi u većim gradovima, koji nude veće mogućnosti što se tiče zapošljavanja. Koncentracija obrazovanih ljudi u gradu Zagrebu je zapanjujuća, jer on privlači gotovo dvaput više visoko obrazovanih ljudi od bilo koje druge županije.

(iv) stopa nezaposlenosti se znatno razlikuje od županije do županije. S jedne strane su najrazvijenije županije koje pokazuju relativno nisku stopu nezaposlenosti u usporedbi s hrvatskim prosjekom (koji je 2004. iznosio 16,8%), dok s druge strane najslabije razvijene županije pokazuju visoke stope nezaposlenosti. Nejednakost je velika između Istarske županije (6,6%) i grada Zagreba (10,3%) s najmanjim stopama nezaposlenosti s jedne strane i Vukovarsko-srijemske (28,4%) s najvišom stopom nezaposlenosti, s druge strane.

Tablica 2-120: Razlike u razvijenosti među hrvatskim županijama



151

Povr

šina

Stan

ovni

štvo

BD

P po

sta

novn

iku

PPP

u 20

03, E

UR

Stan

ovni

štvo

s v

isok

im

obra

zova

njem

Stan

ovni

štvo

s v

isok

im

obra

zova

njem

udio

sta

novn

ika

s vi

soki

m o

braz

ovan

jem

(%

)

Nez

apos

leno

st

Županija (k

m²)

2001

P

opis

Gus

toća

nas

elje

nost

i

BD

P po

gla

vi s

tano

vnik

a PP

P u

2003

, EU

R

(RH

=1

00)

Prom

jena

izm

eđu

popi

sa 2

001/

1991

(%

)

2001

popi

s(%

)

2001

po

pis

2001

po

pis

U 2

004

Stop

a ne

zapo

slen

osti

Zagrebačka županija 3.060 309.696 101,2 7.172 74,1 110,58 4,9 12.379 4,3 13.463 10,3

Krapinsko-zagorska 1.229 142.432 115,9 6.976 72 96,45 3,2 3.816 1,3 5.852 10,7

Sisačko-moslavačka 4.468 185.387 41,5 7.670 79,2 74,79 4,6 7.084 2,5 18.789 24,9

Karlovačka 3.626 141.787 39,1 7.596 78,4 79,08 5,1 6.095 2,1 13.104 22,4

Varaždinska 1.262 184.769 146,4 9.037 93,3 98,76 4,9 7.522 2,6 10.419 13,5

Koprivničko-križevačka 1.748 124.467 71,2 9.595 99,1 96,99 4,1 4.235 1,5 7.899 17,2

Bjelovarsko-bilogorska 2.640 133.084 50,4 7.451 76,9 93,37 4 4.330 1,5 11.395 22,8

Primorsko-goranska 3.588 305.505 85,1 11.285 116,5 95,47 9,9 25.927 9 17.626 12,5

Ličko-senjska 5.353 53.677 10 10.172 105 65,06 3,8 1.701 0,6 3.468 16,8

Virovitičko-podravska 2.024 93.389 46,1 7.356 76 90,84 3,5 2.678 0,9 9.706 26,8

Požeško-slavonska 1.823 85.831 47,1 7.051 72,8 87,49 4 2.765 1 5.494 17,5

Brodsko-posavska 2.030 176.765 87,1 5.620 58 102,56 4,2 5.987 2,1 15.864 25,9

Zadarska 3.646 162.045 44,4 7.795 80,5 76,78 6,7 8.840 3,1 11.818 18,2

Osječko-baranjska 4.155 330.506 79,5 7.402 76,4 91,62 6,3 17.051 5,9 32.397 23,9

Šibensko-kninska 2.984 112.891 37,8 6.766 69,9 76,79 5,6 5.273 1,8 10.850 24,7

Vukovarsko-srijemska 2.454 204.768 83,4 5.742 59,3 90,28 3,9 6.439 2,2 20.175 28,4

Splitsko-dalmatinska 4.540 463.676 102,1 7.253 74,9 98,48 8,5 32.028 11,1 40.712 20,9

Istarska 2.813 206.344 73,4 12.863 132,8 101,4 7,3 12.663 4,4 6.313 6,6

Dubrovačko-neretvanska 1.781 122.870 69 8.584 88,6 98,56 8,2 8.195 2,8 8.200 15,7

Međimurska 729 118.426 162,2 7.699 79,5 100,97 3,7 3.536 1,2 7.257 15,3

Grad Zagreb 641 779.145 1.215,50 17.301 178,7 100,82 16,8 109.323 38 38.936 11

UKUPNO 56.594 4.437.460 78,4 9.684 100 93,89 7,9 287.867 100 309.735 16,8

Izvor: DZS, 2003 – 2004

2.4.2. Nejednakosti u odnosu na Europsku uniju

Glavne nejednakosti što se tiče ruralnog razvoja su slijedeće:



152

Tablica 2-121: Hrvatska – nejednakosti u odnosu na Europsku Uniju Pokazatelji Jedinice 200328

Osnovni podaci EU (15) EU (25) Hrvatska Površina ‘000 km² 3.230,8 3.976,4 56,6

Stanovništvo ‘000 380.379 454.580 4.437,4 Gustoća naseljenosti po km² 117 114 78

BDP po glavi stanovnika na temelju PPP (paritet kupovne moći) EUR 24.464 21.441 9.684

Stanovništvo ispod 15/ukupno stanovništvo % 16,4 16,5 17,0 Stanovništvo iznad 65 i starije/ukupno

stanovništvo % 16,8 16,3 15,6

Stupanj aktivnosti % 64,3 62,9 50,2 Stopa nezaposlenosti % 7,5 8,3 19,1

Zaposlenost u poljoprivredi i ribarstvu % 4,0 5,2 7,3 Zaposlenost u industriji i građevinarstvu % 24,6 25,5 30,5

Zaposlenost u uslužnom sektoru % 71,4 69,2 62,2 Dodana bruto vrijednost u poljoprivredi

/BDP % 1,6 1,6 6,5

Zaposlenost u poljoprivredi/Ukupno zaposlenost % 4,0 5,2 7,3

Nastali gradski otpad (2004) Kg/osoba 580 537 282

Vodni resursi: ukupno obnovljivi po stanovniku (1998 – 2002)

000 m³ / stanovn. /

god.7,10 7,13 23,77

Korišteno poljoprivredno područje/ukupno područje % 40,5 42,0 19,0

Područje prekriveno šumom % 35,3 34,5 42,0 Proizvodi od žitarica / gotovi poljoprivredni

proizvod % 57,1 56,6 60,6

Stočarski proizvodi/ gotovi poljoprivredni proizvod % 42,9 43,4 39,4

Prosječna veličina farme ha 17,7 13,5 2,4 Pšenica tona po ha 5,3 4,8 2,9 Krumpir tona po ha 33,9 26,4 5,9

Šećerna repa tona po ha 57,7 53,9 24,8 Uljana repica tona po ha 2,9 2,6 1,8

Mlijeko kg po kravi 6.248 5.906 2.625 Izvori, DZS, EUROstat, FAOstat Analiza: MPRRR, 2004; Srednji devizni tečaj HRK/euro 2003: 7,56

Podaci prikazani u gornjoj tablici pokazuju u čemu postoje velike nejednakosti (2 – 3 puta veće ili niže u usporedbi s EU), a gdje su manje ili ne postoje.

Nejednakosti između Hrvatske i zemalja članica EU uglavnom su izražene u BDP-u po stanovniku i stopi nezaposlenosti koja je u Hrvatskoj gotovo dvostruko veća u odnosu na EU. Također gustoća naseljenosti gotovo je dvaput veća u, EU kao i gomilanje otpada.

Vodni resursi su jedna od rijetkih komparativnih prednosti Hrvatske gdje se vidi kako Hrvatska ima tri puta više obnovljivih vodnih resursa od EU-25.

Značajne nejednakosti se također mogu vidjeti u poljoprivrednoj proizvodnji, gdje je u hrvatskoj vidna niža prosječna veličina farme kao i prinos po hektaru i proizvodnja mlijeka po kravi

Također se vidi kako poljoprivredna površina u ukupnoj površini Hrvatske, iznosi 19%, dok je u EU-25 to 42%.

28 Godina 2003 – velika suša



153

2.5. SWOT ANALIZA

2.5.1. SWOT Analiza socio-ekonomske situacije u ruralnim područjima

Velika raznolikost hrvatskih geografskih područja što se tiče prirodnih, društvenih, gospodarskih i kulturnih značajki velikim je dijelom nastala zbog učinka četiri skupine čimbenika koji danas određuju razvojni proces ruralnih područja:

Prirodni potencijal regije (klimatski i hidrološki uvjeti, kvaliteta tla, šume, vodni resursi, distribucija naselja, itd.);

Povijesni i socijalni čimbenici – tradicija regije, posljedice rata i promjene političkih sustava (migracije, mješanje kultura, politička svijest i sudjelovanje u procesu donošenja odluka, lobiranje, organizacija lokalne zajednice), dob i obrazovna struktura stanovništva (postotak starih ljudi koji nisu skloni promjenama u usporedbi s mladim poduzetnicima), svijest o kulturnom nasljeđu i tradicionalnim vrijednostima;

Gospodarski čimbenici – npr. udaljenost od mjesta prodaje, naročito većih gradskih centara, struktura i organizacija lokalnog tržišta, pristup osnovnoj infrastrukturi, financijska snaga lokalnog proračuna, ekonomska učinkovitost tvrtki, poduzetništvo, itd.;

Institucionalni čimbenici – npr. zakoni i propisi (uključujući domaće oporezivanje) i njihovo provođenje, stupanj lokalnog sudjelovanja u donošenju odluka, učinkovitost administracije, itd.

Prednosti Slabosti Mogućnosti Opasnosti

Očuvani okoliš i priroda

Migracijski trend prema gradovima naročito mlađe ekonomski aktivne populacije i žena

Povoljni klimatski uvjeti Spor proces strukturnih reformi

Bogata raznolikost krajolika

Depopulacija i staro stanovništvo u pretežno ruralnim područjima

Povoljan geografski položaj zemlje u Europi

Visoka nezaposlenost

Bogato kulturno i povijesno nasljeđe

Niska razina formalnog obrazovanja i loša kvaliteta obrazovnih ustanova u ruralnim područjima;

Stabilni makroekonomski pokazatelji

Neuravnotežen regionalni rast i razvoj zbog manjka osnovne infrastrukture, socijalnog i ljudskog kapitala u ruralnim regijama

Prihvaćanje tradicionalnih vještina i proizvoda;

Niža razina osnovne socijalne i ekonomske infrastrukture u usporedbi s urbanim regijama

Izgrađena nova mreža autocesta i telekomunikacija

Spor proces povećanja učinkovitosti lokalne uprave;

Šumska područja s velikim potencijalom za lovni turizam i preradu drva

Spori napredak razminiranja u područjima koja su bila zahvaćena ratom;

Novi trendovi u turističkoj potražnji

Spori napredak u unapređenju ruralne infrastrukture



154

Razvoj raznolikih sustava poljoprivredne proizvodnje

Mnogo napuštenih ruralnih i poljoprivrednih površina

Dostupnost izvora obnovljive energije

Nedostatak pouzdanih statističkih podataka o ruralnim područjima

MSP sektor u uslugama i proizvodnji s velikim potencijalom za stvaranje novih radnih mjesta

Potencijalno korištenje obnovljivih izvora energije Niski stupanj organizacije

ruralnog civilnog društva

Dobra perspektiva za ruralni i agroturizam

Premalene i neučinkovite jedinice lokalne samouprave

Strukture lokalne samouprave imaju iskustva u lokalnom razvojnom planiranju

Nije provedena reforma stručnog poljoprivrednog obrazovnog sustava

Niski troškovi radne snage

Nije razvijeno gospodarenje otpadnim vodama i otpadom

Izvor: MPRRR – URR, 2007

2.5.2. SWOT analiza poljoprivredno-okolišne situacije


Nacionalni ponos zbog prirodnih ljepota zemlje

Nezakonit lov, ribolov, uništavanje šuma i vegetacije otkrivaju raskorak između retoričke podrške zaštiti prirode/okoliša i uobičajene prakse

PO bi mogao biti zanimljiv kao novi koncept

Brzo opadanje broja poljoprivrednika

Hrvatska je prihvatila/potpisala glavne međunarodne sporazume o okolišu i bioraznolikosti

PO nije primarni interes i najvažniji prioritet zainteresiranima

Stvaranje brandova u gospodarstvima/regijama pod PO upravljanjem

Nedostatak razumijevanja i potpore za PO od strane utjecajnih društvenih skupina

Određivanje NATURA 2000 područja u tijeku

Katastarski podaci i podaci u zemljišnim knjigama su stari

Upravljanje potrebama NATURA 2000 područja favorizira provedbu PO mjera

Poljoprivreda postaje sve specijaliziranija i industrijaliziranija



155

Neki poljoprivrednici već prakticiraju organski uzgoj

Velike površine poljoprivrednog zemljišta u tim područjima su u državnom vlasništvu, a odgovorne javne ustanove ne žele ili ne mogu njima upravljati

Potencijalne mogućnosti zapošljavanja stručnjaka za očuvanje prirode/ekologa

Stara populacija poljoprivrednika

Postoji uredba o organskom uzgoju

Nerazvijeni planovi upravljanja u većini područja zaštićene prirode

Konzultacije s državama članicama i stečeno iskustvo

Gubitak poljoprivrednog zemljišta zbog brzog širenja naselja i infrastrukture

Aktivne i kvalificirane ustanove za očuvanje prirode

Slabe administrativne strukture za upravljanje

PO postupcimaProces pristupa EU Napuštanje i zaraslost

staništa/travnjaka

Prethodni projekti su pomogli razumijevanju PO koncepta

Slaba suradnja između javnih, privatnih i ustanova civilnog društva

PO program je jedina obvezna komponenta EU

PRR

Intenzifikacija poljoprivredne

proizvodnje u određenim područjima

Bogat krajolik, habitat i raznolikost vrsta od kojih su neke od međunarodne važnosti

Nema financijskih poticaja za raščišćavanje napuštene zemlje

Obilje površinskih i podzemnih voda

Bioraznolikost poljoprivrednog zemljišta je ozbiljno smanjena

Upravlja se gotovo svim travnjacima ekstenzivno

Velika upotreba pesticide i gnojiva na

poljoprivrednom zemljištu

Mnogo lokalnih raznolikosti i vrsta

Nema tradicije prakse upravljanja prirodom na

farmi


2.5.3. SWOT analiza LEADER pristupa Prednosti Slabosti Mogućnosti Opasnosti

Lokalne državne strukture koje imaju iskustva u

lokalnom planiranju razvoja

Niska razina formalnog obrazovanja i loša

kvaliteta obrazovnih ustanova u ruralnim

područjima;

Trend decentralizacije u EU i politici ruralnog

razvoja

Spori proces u strukturnim reformama

Postojanje inicijativa u ruralnim područjima

Premalene i neučinkovite jedinice lokalne samoupravne;

Udruge, nevladine organizacije i zajednice

koje rade na ruralnom razvoju su već

uspostavljene i rade

Nedostatak socijalnih i ljudskih kapaciteta

Pristup odozdo prema gore je poznat i

primjenjuje ga nekoliko interesnih skupina u

Nedostatak usavršavanja i obrazovanja



156

Hrvatskoj

Nedostatak samoupravne tradicije

Teško je motivirati ruralne stanovnike da se uključe

u projekt kao i lokalna partnerstva

Niski stupanj organizacije ruralnog civilnog društva

Spori proces u

poboljšanju učinkovitosti lokalne uprave.


2.5.4. SWOT analiza poljoprivrede SVINJOGOJSTVO


Tradicionalna proizvodnja i potrošnja mesa i mesnih

prerađevina.

Nepovoljna struktura gospodarstava

(nedostatak ekonomije obujma) i nedovoljna

specijaliziranost

Potencijal za povećanje konkurentnosti i

poboljšanje kakvoće

Pojava bolesti koje mogu utjecati na domaću

potrošnju i izvoz

Značajna proizvodnja žitarica za proizvodnju

koncentrata stočne hrane

Nedovoljna razina ili usklađenost s

standardima zaštite okoliša i higijenskim

standardima

Povećanje potrošnje svinjskog mesa

Stalne oscilacije tržišnih cijena i nesigurni uvjeti

Hrvatski potrošači su tradicionalno orijentirani

na domaće proizvode

Nedovoljna razina gospodarenja gnojivom i

nedovoljni kapacitet za njegovo zbrinjavanje

Mogućnost prerade svinjskog mesa u

prepoznatljive tradicionalne proizvode koji postižu veću cijenu

na domaćem i inozemnom tržištu

Kvalitetna ponuda po nižim cijenama sa stranog

tržišta

Slaba tehnološka učinkovitost (zbog

strukture gospodarstava i načina uzgoja)

Potencijal za poboljšanje proizvodnoga procesa

Neudovoljavanje relevantnim standardima

Zajednice na datum pristupanja Hrvatske EU

Nedovoljna povezanost između proizvođača,

prerađivača i trgovaca

Poboljšanje odnosa između proizvođača,

prerađivača i trgovaca

Povećanje korištenja tehnološkog potencijala

za proizvodnju specifičnih tradicionalnih proizvoda

GOVEDARSTVO

Prednosti Slabosti Mogućnosti Prijetnje

Dovoljno kapaciteta na gospodarstvima za tov

goveda

Nepovoljna struktura gospodarstava (nedostatak ekonomije obujma) i nedovoljna specijalizacija


poboljšanje kvalitete

Pojava bolesti koje mogu utjecati na domaću

potrošnju i izvoz



157

Meso je proizvod koji može postići visoku cijenu, što utječe na

povećanje prihoda

Nedovoljna razina usklađenosti sa

standardima zaštite okoliša i higijenskih

standarda

Korištenje neiskorištenih travnjaka

Kvalitetna ponuda po nižim cijenama sa stranog

tržišta

Značajna proizvodnja žitarica za proizvodnju

koncentrata stočne hrane

Nedovoljna razina gospodarenja gnojivom i nedovoljni kapaciteti za

njegovo zbrinjavanje

(veliki) potencijal za daljnju diversifikaciju

proizvoda, te širi asortiman ponude

potrošačima

Neusklađenost s relevantnim standardima

Zajednice na datum pristupa Hrvatske EU

Hrvatska već izvozi baby beef, koja postiže visoke cijene na stranom tržištu

Kratki proizvodni ciklus intenzivnog tova koji

rezultira klanjem životinja kod nižih završnih težina

Očekivani porast u potrošnji domaćih goveđih proizvoda

Spor proces okrupnjavanja zemljišta

Hrvatski potrošači su tradicionalno orijentirani

na domaće proizvode

Slaba tehnološka učinkovitost (zbog

strukture gospodarstava i načina uzgoja)

Velika neiskorištena površina namijenjena

stoci (livade i pašnjaci

Nerazvijeno tržište poljoprivrednog zemljišta

Nedovoljni broj teladi za tovljenje (što će se

nastaviti, zbog smanjenih uvoznih mogućnosti, te

korištenja pasmine Holstein u proizvodnji

mlijeka što nije prikladno za kvalitetnu proizvodnju

mesa)

PERADARSTVO I JAJA


Visoko industrijalizirana proizvodnja s visokim

proizvodnim rezultatima

Nedovoljna razina usklađenosti s


standardima


poboljšanja kakvoće

smanjenje cijene jaja na svjetskom tržištu

Dovoljne količine stočne hrane za proizvodnju



Potencijal za održivost srednje velikih

proizvođača u skladu sa standardima Zajednice.

neudovoljavanje ekološkim uvjetima

proizvodnje i dobrobiti životinja kod malih

proizvođača

Tradicija u proizvodnji i dobro poznata tehnologija

Nedovoljna usklađenost s dobrobiti životinja i

metodom uzgoja

Skupa ulaganja u dobrobit životinja

(zatvaranje proizvodnje)

Nekonkurentnost

proizvođača na malim proizvodnim jedinicama

Pojava bolesti koje mogu

utjecati na domaću potrošnju i izvoz

Nepostojanje bio -

sigurnosne opreme na proizvodnim jedinicama



PROIZVODNJA MLIJEKA


Postojanje dobro obrazovanih i iskusnih

farmera u srednje velikim mljekarama



standardima

Restrukturiranje sektora uspostavom novih

proizvodnih jedinica, rekonstrukcijakoja će

doprinijeti konkurentnosti sektora

Nesigurnost cijene mlijeka na svjetskom

tržištu.



158

Velika, neiskorištena površina za krave (livade i

pašnjaci)



Postojanje međunarodno konkurentnih prerađivača s EU izvoznim dozvolama

Spori proces okrupnjavanja zemljišta

Značajna proizvodnja žitarica za koncentrat

stočne hrane

Nedovoljna razina visoko kvalitetnog mlijeka

Porast tržišnih mogućnosti udovolje li se

standardi Zajednice

Zbog većeg prinosa po kravi i restrukturiranju

sektora, ima manje krava

Postojanje stručne potpore farmerima u

mljekarama

Nedovoljna usklađenost s dobrobiti životinja i metodama uzgoja

Regionalno prepoznati mliječni proizvodi (sir)

Neusklađenost sa standardima Zajednice na

datum pristupa Hrvatske EU

Preferiranje domaćih mliječnih proizvoda od

strane kupaca

Nekonkurentnost proizvođača na malenim proizvodnim jedinicama

Moguće povećanje prihoda smanjivanjem troškova proizvodnje

Nepovoljna struktura gospodarstva i

nedovoljna specijaliziranost

Izravna strana ulaganja u mljekarsku industriju

Nedovoljna upotreba trave kroz ispašu i loša kakvoća zimske hrane

(sijena i silaže)

Dostupno profesionalno usavršavanje proizvođača

mlijeka

Slaba konkurentnost na otvorenom tržištu

Dostupna radna snaga po prihvatljivim troškovima

Nedostatak kvalitetnogsirovog mlijeka za potrebe prerađivačkog

sektora

Nedovoljna razina obrazovanja farmera na srednje velikim farmama

u proizvodnji i gospodarenju

VOĆE


Povoljni pedološki i klimatski uvjeti

Mala poljoprivredna gospodarstva,

rascjepkana proizvodnja


poboljšanja kvalitete

Tržišni pritisak zbog uvoznih proizvoda

Tradicija u proizvodnji voća



standardima

Potencijal za održivost srednje velikih

proizvođača u skladu sa standardima Zajednice

Niža razina kvalitete zbog zastarjele opreme

Preferiranje domaćih voćnih proizvoda od

strane potrošača

Nedovoljna razina suradnje između

proizvođača, prerađivača i trgovaca

Restrukturiranje sektora uspostavom novih

proizvodnih jedinica

Nepovjerenje u sustave organiziranja (zadruge)-

povijesno naslijeđe među značajnim brojem

proizvođača

Nedostatak proizvođačkih organizacija

Mogućnosti stvaranja radnih mjesta i dodatnih

prihoda iz udruženih aktivnosti poput izravne

prodaje i ruralnog turizma.



Nedostatak znanja i obučenosti proizvođača u

korištenju novih i modernih tehnoloških

rješenja

Nedostatak moderne opreme



159

POVRĆE


Tradicija u proizvodnji povrća


rascjepkana proizvodnja

Potencijal za povećanje priroda i smanjenje

troškova proizvodnje

Tržišni pritisak zbog uvezenih proizvoda

Povoljni pedološki i klimatski uvjeti

Nepotpuno udovoljavanje standardima zaštite okoliša i higijenskim

standardima

Potencijal za povećanje proizvodnje u zaštićenim

područjima

Niža razina kvalitete zbog zastarjele opreme

Konkurentna proizvodnja rajčice u Istri



Potencijal za prolongiranje proizvodne

sezone, novim tehnologijama, za

proizvodnju na otvorenom u Dalmaciji.

Nepovjerenje u sustave organiziranja (zadruge)-

povijesno naslijeđe među znatnim brojem

proizvođača

Preferiranje domaćih proizvoda od strane

potrošača


Veliki tržišni potencijal za domaće uzgojeno povrće

visoke kvalitete



Proizvodnja različitih vrsta i sorti povrća

Nedostatak znanja i obučenosti proizvođača u

korištenju novih i modernih tehnoloških

rješenja

Veće tržište zbog pristupa EU

Nedostatak moderne opreme

Mogućnosti za stvaranje poslova i dodatne zarade

od udruženih aktivnosti poput prodaje i ruralnog

turizma

Ograničena i sezonska ponuda

Nedostatak tržišne infrastrukture

Nedostatak sustava za navodnjavanje, kapaciteta

za sortiranje, skladišttnih kapaciteta i hladnjača za

svježe povrće

PRERADA VOĆA I POVRĆA


Raspoloživi tehnološki kapaciteti

Nedostatak sirovina kao rezultat nedovoljne logistike (objekti za

sortiranje, pakiranje)

Vrlo privlačan sektor za FDI


Znanje o modernoj prerađivačkoj tehnologiji



Niža razina kvalitete zbog zastarjele opreme za

preradu

Potencijal za poticanje održivih srednje velikih

proizvođače sa standardima Zajednice



Restrukturiranje sektora

uspostavom novih proizvodnih jedinica

Veće tržište kad Hrvatska uđe u EU

VINO




160

Značajno domače tržište vina i potrošnja kroz

turizam


rascjepkana proizvodnja, loša tehnološka

opremljenost.

Dodatne prodajne mogućnosti putem

ruralnog turizma i vinskih cesta

Veliki broj malih proizvođača koji nisu

dovoljno pripremljeni za međunarodno tržište -

visoke cijene proizvodnje i slaba konkurentnost

Bogata ponuda autohtonog sortimenta

vina


standardima

Visoke prodajne mogućnosti zbog dobro

uspostavljenog lokalnog tržišta i potrošnjom

vezanom za turizam (Jadranska obala)

Tržišni pritisak zbog uvezenih proizvoda

Iskustvo i tradicija proizvodnje grožđa i vina





Niska razina kvalitete zbog zastarjele opreme

za preradu

Visoka razina znanja o modernoj opremi i

tehnologiji

Visoke tržišne cijene vina na tržištu zbog visokih

troškova proizvodnje





Određeni broj proizvođača kvalitetnog

vina


Potencijal za smanjenje troškova proizvodnje putem modernizacije

vinarija

Nedostatak tržišne infrastrukture

Povećanje kvalitete zbog primjene nove tehnologije

Stvaranje standarda kvalitete u skladu s EU zakonodavstvom (ISO,

HACCP)

ŽITARICE I ULJARICE


Vrlo dobra plodnost poljoprivrednih tala


rascjepkana proizvodnja, loša oprema

(mehanizacija, oprema, skladišta za žitarice,

sušare)


poboljšanje kvaliteteNapuštanje zemljišta

Iskustvo poljoprivrednika u ratarskomjproizvodnji


standardima



Sporo razminiravanje miniranih poljoprivrednih

površina

Prirodni uvjeti i agro-ekološki kapaciteti




proizvodnje


dovoljno pripremljeni za međunarodno tržište –


Komplementarnost sa stočarskom proizvodnjom

Nedostatak specijalizirane

proizvodnje

Povećana potražnja za proizvodnjom uljarica

zbog sve većeg tržišta biodizelom


Dostupnost kvalitetnog sjemena za žitarice

Nedovoljna razina obrazovanja farmera na farmama srednje veličini u području proizvodnje i

gospodarenja

Potencijal za poboljšanje organizacije proizvodnje



Veće tržišne mogućnosti po pristupu u EU

OLIVE




161

Dobar teritorijalni raspored uljara


rascjepkana proizvodnja, loša oprema

(mehanizacija, oprema)


poboljšanje kvaliteteGomilanje zaliha ulja

Visoka kvaliteta maslinova ulja


standardima



Jaka konkurencija na domaćem/međunarodno

m tržištu

Tipične autohtone sorte maslina




uljara



Tradicija u proizvodnji maslina i maslinovog ulja

Nedovoljna razina obrazovanja farmera

srednje veličine na području proizvodnje i

gospodarenja, nije uspostavljen Upisnik

maslina

Potencijal za poboljšanje organizacije proizvodnje


dovoljno pripremljeni za međunarodno tržište –


Ne uspostavljen GIS Veliki prodajni potencijal Tržišni pritisak zbog uvoznih proizvoda

Nedostatnost sadnica maslina u rasadnicima

Gospodarski značajan potencijal u

poljoprivrednoj proizvodnji

Uzgajivači maslina nisu dovoljno obrazovani

Dobro razvijeno nacionalno/međunarodno

tržište za maslinovo ulje

Zastarjele uljare

Neadekvatno opremljeni laboratoriji

Nedostatak objekata za pakiranje

Nedovoljno praćenje i kontrola proizvoda na

tržištu

Niski prirod i razina

korištenja u proizvodnji maslina

Visoki troškovi proizvodnje

Nepoštivanje tehnologije


MESOPRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA


Veliki broj tradicionalnih mesnih prerađevina

Primarna proizvodnja je nedostatna za isporuku

dovoljne količine kvalitetne sirovine

potrebne mesoprerađivačkoj industriji (veličina-

kvantiteta, tehnološka razina - kvaliteta,

nedostatak organizacije)

Povećanje udjela na domaćem tržištu i izvozu

zbog usklađivanja sa standardima Zajednice

Stočne bolesti i njihov učinak na proizvodnju i

tržište

Kvaliteta proizvoda


standardima, te gospodarenja životinjskim

otpadom

Proizvodi više vrijednosti kao prilika za razvoj manjih proizvodnih

objekata

Nema konkurentnosti mesoprerađivačke

industrije na globalnom tržištu



162

Prepoznatljivi proizvodi i podrijetlo proizvoda

Nedovoljna povezanost između proizvođača,

prerađivača, i trgovaca i potrošača



Povećana potražnja za vrijeme turističke sezone

Veliki broj malih klaonica koje nisu dovoljno

pripremljene za međunarodno tržište –

visoke cijene proizvodnje i niska konkurentnost

Izvor; MPRRR – URR, 2007

2.5.5. SWOT analiza u sektoru ribarstva Prednosti Slabosti Mogućnosti Opasnosti

Povoljni zemljopisni i klimatski uvjeti za razvoj

akvakulture

Nedovoljan marketing za uzgojne proizvode

Velike mogućnosti za proizvodnju koja

udovoljava standardima zaštite okoliša

Otpor prema međusobnom udruživanju

I suradnji među starijim stanovništvom

Bogatstvo prirodnih resursa

Nedostatak kapitala za promjenu proizvodnih

sustava

Velike mogućnosti za promociju u suradnji sa

turizmom – zdrava hranaNedostatak kapitala

Čisti okoliš Slaba infrastruktura Povećanje kakvoće proizvoda

Nedostatno znanje proizvođača

Dobro očuvan eko sustav

Teškoće pri određivanju lokacija za farme uslijed nedefiniranih prostornih

planova

Dodavanje novih vrijednosti Neuređeno tržište

Velika potražnja tržišta Neorganizirano tržište Sektor privlačan za strana ulaganja

Slab razvoj potrebne infrastrukture na otocima

Dugogodišnja tradicija i iskustvo

Isključivo uvozna hrana za potrebe uzgoja

morskih riba

Zapošljavanje otočnog stanovništva

Nedovoljna podrška banaka

Raspoloživost stručnih kadrova

Niski prinosi po uzgojnim jedinicama u slatkovodnoj

akvakulturi

Povećanje domaće potrošnje

Spor razvoj marketinške strategije

Raspoloživost stručnih i znanstvenih institucija

kako za obuku, tako i za potrebna istraživanja

Nedovoljna podrška banaka

Povećanje svijesti o važnosti kvalitetne

prehrane

Nedovoljna suradnja među nadležnim državnim tijelima

Izgrađen ugled na svjetskom tržištu

Nedostatak ribarskih luka i iskrcajnih mjesta Otvaranje novih tržišta Nedefiniranost prostornih

planova

Raspoloživi izvori vodnih resursa za potrebe

slatkovodne akvakulture

Nedostatak rashladnih kapaciteta u svrhu

održavanja kvalitete proizvoda

Uvođenje novih vrsta u akvakulturu

Neprihvaćanje pristupa integralnog upravljanja

obalnim pojasom

Raspoloživost autohtonih vrsta za potrebe

slatkovodne i morske akvakulture

Zastarjela tehnologija u slatkovodnoj akvakulturi

Veliko natjecanje s drugim djelatnostima za

korištenje prostora

Nedostatak pogona za preradu i dodavanje novih

vrijednosti proizvodima akvakulture

Nedostatak marketinške strategije

Nepostojanje

proizvođačkih organizacija

Nedovoljna diversifikacija proizvoda



163

Visoki troškovi proizvodnje u akvakulturi

Veliki rizici osiguranja

Nedostatak sposobnosti rukovođenja

Nedovoljno znanje o higijensko sanitarnim

standardima

Loša suradnje, horizontalna i vertikalna,

među nadležnim državnim institucijama

Zastarjela ribarska flota

Nedovoljna svijest o zaštiti okoliša




164

3. Pregled državne potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju i pretpristupni sporazumi

3.1. DRŽAVNI SUSTAV POTPORA ZA

POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ Zakonski temelj za raspodjelu državne potpore u poljoprivredi uključuje razne odredbe i njihovo financiranje je određeno državnim proračunom i lokalnim proračunima regionalnih (županijskih) i lokalnih (općinskih i gradskih) samouprava. Vlada RH nema pravni temelj za praćenje potpore za poljoprivredu koja se financira iz lokalnih proračuna.

Većina nacionalne poljoprivredne politike se provodi putem dva Zakona – Zakona o poljoprivredi i Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu. MPRRR je tijelo odgovorno za njihovu provedbu.

Zakon o poljoprivredi (NN, 66/01, 83/02) je krovni zakon kojim je uređeno cjelokupno područje poljoprivrede inkorporacijom postojećih zakona i područja koja još nisu izravno regulirana. Zakon postavlja ciljeve i mjere poljoprivredne politike, definira korisnike, službene potpore, kreatore poljoprivredne politike, praćenje i izvještavanje o poljoprivredi kao i administrativne kontrole i inspekcije.

Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (NN, 87/02, 117/03, 82/04, 12/05, 85/06, 141/06) daje četiri različita modela potpore namijenjene različitim ciljnim skupinama ili korisnicima potpore. To su modeli:

Graf 3-1: Nacionalni sustav potpora u poljoprivredi

Izvor: MPRRR, 2007

1. Model potpore proizvodnji (izravna plaćanja),

2. Model potpore dohotku

3. Model kapitalnih ulaganja i

4. Model ruralnog razvoja

Modeli se odnose na sljedeće ključne ciljeve poljoprivredne i politike ruralnog razvitka:



165

restrukturiranje poljoprivredne potpore prema radno intenzivnoj proizvodnji uz daljnje jačanje uloge stočarstva te posebno vinogradarstva i voćarstva;

izrazitiju i raznovrsniju promidžbu potpore prihodu kao glavnoj vrsti potpore brojnim nekomercijalnim gospodarstvima

energičnije jačanje udjela potpore ulaganjima i programima ruralnog razvitka u cjelokupnom sustavu potpore koji će utjecati na transparentniju i učinkovitiju potporu

primarno najvažnijim komercijalnim gospodarstvima kao i održivom razvoju cjelokupnog poljoprivrednog područja;

strogo poštivanje proračunskih ograničenja, preuzetih međunarodnih obveza (naročito onih u sklopu WTO-a) te daljnje postupno usklađivanje sa zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP).

Prema tom se Zakonu razlikuju komercijalna i nekomercijalna poljoprivredna gospodarstva.

Komercijalna poljoprivredna gospodarstva ispunjavaju uvjete za modele: izravna plaćanja, potpora kapitalnim ulaganjima i ruralni razvitak, dok nekomercijalna ispunjavaju uvjete za potporu dohotku i ruralni razvitak.

Sustav potpore je usko povezan s uspostavom Upisnika poljoprivrednih gospodarstava. Upisnik će biti središnja statistička baza podataka za poljoprivredna gospodarstva. Uspostavom Upisnika koji mora obuhvaćati poljoprivredna gospodarstva koja prodaju svoje proizvode na tržištu i koja podnose zahtjeve za potporu poljoprivredi, stvaraju se preduvjeti za uvođenje različitih mjera za različite korisnike. Sljedeći je korak daljnji razvoj i usklađivanje Upisnika sa Sustavom integrirane administracije i kontrole (IACS) koji je kontrolni sustav za izravna plaćanja za poljoprivredu u EU i koje države članice EU-a primjenjuju u upravljanju Zajedničkom poljoprivrednom politikom (CAP).

MPRRR je također odgovoran za raspodjelu državne potpore za određene programe koji se temelje na osiguranim fondovima u državnom proračunu i posebnih odluka ministra.

Posebne agencije Vlade RH (Hrvatska banka za obnovu i razvoj - HBOR, Hrvatska Agencija za malo gospodarstvo - HAMAG) dodjeljuju potporu gospodarstvu općenito, uključujući poljoprivredu, u okviru posebnih programa u skladu s nekoliko horizontalnih propisa (Zakon o potpori, Zakon o državnoj potpori za malo gospodarstvo, Zakon o otocima, Zakon o područjima od posebne državne skrbi, Zakon o brdsko-planinskim područjima, Zakon o fondu za regionalni razvoj). Oni se odnose na kreditiranje infrastrukture i ekonomske projekte i izdavanje garancija.

Tu su i posebni programi koje je usvojila Vlada RH (goveda, svinje, trajni nasadi, povrće) i proveli HBOR i HAMAG. Ovi programi se sastoje od financijskih ulaganja putem zajmova s kamatama nižim od komercijalnih.

Sva potpora poljoprivredi koja proizlazi iz mjera nacionalne politike se financira iz državnog proračuna, koji svake godine usvaja Hrvatski Sabor. Državni proračun određuje prihode i troškove korisnika proračuna i određenih aktivnosti (programi potpore). Proračun MPRRR-a se stalno povećava (vidi 3-1).

Tablica 3-1: MPRRR proračun (1998 - 2007) Ukupno državni proračun (HRK) MPRRR proračun Udio

Godina HRK EUR HRK EUR (%)

1998 46.846.452.957 6.399.788.655 794.078.991 108.480.736 1,7

1999 49.334.031.813 6.739.621.832 1.573.518.496 214.961.543 3,19



166

2000 50.663.666.723 6.921.265.946 1.868.514.991 255.261.611 3,69

2001 58.138.242.000 7.942.382.787 1.855.605.699 253.498.046 3,19

2002 71.033.143.640 9.703.981.372 1.889.354.313 258.108.513 2,66

2003 75.755.831.255 10.349.157.275 2.337.132.937 319.280.456 3,09

2004 80.463.518.169 10.992.283.903 2.438.363.264 333.109.736 3,03

2005 86.357.026.545 11.797.407.998 2.621.632.180 358.146.473 3,04

2006 93.995.547.750 12.840.921.824 2.838.367.126 387.755.072 3,02

2007 103.489.203.196 14.137.869.289 3.315.640.279 452.956.322 3,2

Izvor: Ministarstvo financija, 2007.

Zakon obvezuje Vladu da odredi kvote (maksimalne količine za potporu) za model novčane potpore u tekućoj godini. U 2004. Vlada je prvi put odredila te maksimalne količine za poticaje kao jedan od instrumenata kojim se ograničava prekomjerna proračunska potrošnja, vodeći računa o prioritetima raspodjele unutar svakog modela, te o pravovremenoj i pravednoj preraspodjeli sredstava u slučajevima kad inicijalno planirana sredstva premaše prijavljene potrebe korisnika. Jednako tome hrvatska Vlada i odgovorna tijela će provesti dodatnu provjeru proračunskih izdataka za potpore poljoprivredi, kako bi postupno primijenila standarde EU-a.

Potrebno je uspostaviti administrativnu strukturu koja će biti odgovorna za autorizaciju i praćenje državne potpore u poljoprivredi u Republici Hrvatskoj u skladu s EU propisima, bez obzira na zakonsku osnovu za njihovu provedbu ili financijske izvore (državni ili lokalni proračun). Zbog toga, potrebno je uspostaviti posebnu Jedinicu za državnu potporu unutar MPRRR-a. Takav ured bi predstavljao vezu između Republike Hrvatske i Europske Komisije (EK) u području državne potpore u poljoprivredi.

Osim uspostave administrativne strukture, potrebno je standardizirati uvjete za raspodjelu različitih vrsta potpore s onima u EU, što dovodi do potrebe za izmjenom i dopunom Zakona o poljoprivredi i Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu.

3.1.1. Model potpore proizvodnji (izravna plaćanja)

Model potpore proizvodnji obuhvaća izravnu potporu koja je vezana uz proizvodnju i namijenjena poboljšanju prihoda komercijalnih farmi (obiteljska gospodarstva, zadružna gospodarstva, mala gospodarstva ili tvrtke) kako bi se ojačala konkurentnost proizvodnje na gospodarstvu. On potiče uzgoj ratarskih usjeva, trajni nasadi i stočarstvo (vidi Tablica 12-5).

Upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i zadovoljavanje minimalnih količina za potporu (vidi Tablica 12-6) koji su predviđeni gore navedenim Zakonom i ovisno o vrsti proizvodnje su osnovni uvjeti koji trebaju biti ispunjeni za dobivanje potpore. Kako bi se poštivala dana ograničenja poljoprivrednog proračuna, Vlada RH određuje svake godine maksimalne količine za potporu za individualnu proizvodnju, tj. ukupni opseg proizvodnje na nacionalnoj razini do kojeg će svakom korisniku biti isplaćen puni iznos potpore. U slučaju da se prijeđe maksimalna propisana količina, potpora će biti proporcionalno tome smanjena za sve korisnike.

Potpore predviđene za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi su povišene za 35% u vinogradarstvu, voćarstvu i djelomično stočarstvu. Ekološka proizvodnja, u kojoj nisu propisane minimalne količine stoke, prima više iznose



167

potpore od konvencionalne proizvodnje. Kako bi se svi poljoprivrednici integrirali u porezni sustav, obveza je obiteljskih gospodarstava podnošenje dokaza o ispunjavanju povrata poreza ili upisu u registar poreznih obveznika poreza na dohodak koji će biti uveden sa 1. siječnjem 2008.

U 2005. obveze nastale od modela potpore proizvodnji iznosile su do 264.974.171 EUR (1.939.610.936 HRK) što je 23,7% više u odnosu na 2001 (vidi Tablica 12-7).

U 2005. u strukturi potpora proizvodnja žitarica je prevladavala s udjelom od 51,41% a slijedilo ju je stočarstvo s 45,47% i ribarstvo s 3,12%. Od 2001 – 2005 udio iznosa potpore za uzgoj bilja se smanjivao, dok je udio za stočarstvo stalno rastao (vidi tablica 3-2).

Tablica 3-2: Struktura potpore, 2001 - 2005 u %

Sektor 2001 2002 2003 2004 2005

Uzgoj bilja 61,40 58,77 52,47 51,68 51,41

Stočarstvo 34,45 37,31 44,19 44,53 45,47

Ribarstvo 4,15 3,92 3,34 3,79 3,12

UKUPNO 100 100 100 100 100

Izvor: MPRRR, 2007

Kad se gledaju određene vrste proizvodnje, može se primijetiti kako su žitarice i uljarice imale najveći udio u ukupnom iznosu izravnih plaćanja od 2001 – 2005, iako se stalno smanjuju. Sektor mlijeka i mliječnih krava je imao najveći porast (3,6 puta više u 2005. u usporedbi s 2001). Stalni rast također se može primijetiti u sektoru voća, vinogradarstva i maslina u posljednje dvije godine (vidi tablica 3-3).

Povećani iznos plaćenih potpora putem modela potpore proizvodnji u spomenutim sektorima se mogu objasniti poljoprivrednom politikom Vlade čiji je cilj razvoj ovih sektora kako bi postali konkurentniji na globalnom tržištu.

Tablica 3-3: Udio određenih vrsta proizvodnje u ukupno izravnim plaćanjima

Sektor 2001 2002 2003 2004 2005

Žitarice i uljarice 42,89 38,80 32,41 30,21 27,48

Povrće 0,60 0,75 0,69

Voće 0,51 0,51 0,83 1,20 1,68

Masline 1,83 2,89 1,08 1,25 1,93

Vinogradarstvo 1,38 1,23 1,25 2,77 2,99

Mlijeko 22,98 24,73 22,31 24,42 25,48

Mliječne krave i bikovi 2,69 3,00 9,67 8,15 9,72

Goveda 1,16 1,05 0,54 2,35 2,59



168

Svinje 3,79 4,06 5,01 4,05 2,82

Ribarstvo 4,15 3,92 3,34 3,79 3,12

Izvor: MPRRR, 2007

Potpora ekološkoj proizvodnji je dio modela potpore proizvodnji. U pravilu, potpore za ekološku proizvodnju su oko 30% više od istih potpora za konvencionalnu proizvodnju. Njihov iznos također se povećava i gotovo se udvostručio u 2005. u usporedbi s 2001. (vidi tablica 3-4).

Plaćanja za ekološku proizvodnju iznose 0,16% svih izravnih plaćanja.

Tablica 3-4: Izravna plaćanja za ekološku proizvodnju (2003 - 2005) 2003 2004 2005

Sektor HRK EUR HRK EUR HRK EUR

Uzgoj bilja 1.887.343 257.834 3.109.198 424.754 3.605.750 492.589

Žitarice (pšenica, raž, pšenoraž)

12.181 1.664 986.712 134.797 1.199.137 163.817

Pivarski ječam 258.055 35.253 230.735 31.521 113.845 15.553

Kukuruz 399.946 54.637 243.768 33.302 563.843 77.028

Raž, zob 210.967 28.821 0 0

Ostala stočna žita 0 244.099 33.347 214.301 29.276

ostale industrijske biljke 0 0 0 0 21 3

Soja 230.175 31.445 213.401 29.153 114.195 15.600

Uljarice (suncokret, uljana repica)

5.187 709 9.373 1.280 316.332 43.215

Krmno bilje 485.500 66.325 731.836 99.978 789.614 107.871

Povrće 115.731 15.810 195.831 26.753 90.903 12.418

Duhan 0 0 0 0 0 0

Ljekovito bilje 93.748 12.807 132.949 18.162 58.083 7.935

Poljoprivredno sjeme 0 40 5 38.484 5.257

Sadni materijal 0 0 0 0 0 0

Vinogradi - godišnje 11.642 1.590 12.198 1.666 9.909 1.354

Voćnjaci I, II skupina i hmelj - godišnje

57.915 7.912 107.928 14.744 92.368 12.619

Jagode - godišnje 0 0 0 0 3.545 484

Masline 4.659 636 0 1.170 160

Lavanda - godišnje/ ulje 1.638 224 330 45 0

Stočarstvo 0 0 319.528 43.651 76.588 10.463

UKUPNO 1.887.343 257.834 3.428.726 468.405 3.682.338 503.052

Izvor: MPRRR, 2006

Ustanove odgovorne za provedbu modela potpore proizvodnji su navedene u Tablica 12-8 prema vrsti potpore.



169

3.1.2. Model kapitalnih ulaganja Model kapitalnih ulaganja, uspostavljen 2003. je strukturna mjera izrađena za poboljšanje poslovnih odnosa između komercijalnih banaka i poljoprivrednih proizvođača, te joj je cilj povećanje produktivnosti i konkurentnosti komercijalnih gospodarstava. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja dodjeljuje investicijske potpore farmerima kojima su komercijalne banke odobrile komercijalne kredite za ulaganja u poljoprivredu. Ovaj model je jedan od stupova politike poljoprivredne reforme, koja je usmjerena na razvitak komercijalnog privatnog poljoprivrednog sektora.

Potpora kapitalnim ulaganjima se odobrava za srednjoročne kredite (od najmanje dvije godine) te za dugoročne kredite u poljoprivredi. Najmanji iznos kredita za koji se odobrava kapitalno ulaganje je 10.928 EUR (80.000 HRK).

Potpora ulaganju se može odnositi na fizičke i na pravne osobe: komercijalna poljoprivredna gospodarstva, korisnike ribarskih dozvola ili subjekte registrirane za šumarstvo.

Zahtjev za potporu kapitalnom ulaganju može se podnijeti nakon realizacije ulaganja tijekom godine u kojoj je kredit ostvaren, a najkasnije do 28. veljače sljedeće godine za kredite ostvarene prethodne godine.

Maksimalno ulaganje po poljoprivrednom proizvođaču može biti 34.153 EUR (250.000 HRK) kuna u godini kada se kredit koristi, osim za ulaganja prema Operativnom planu za provedbu programa razvoja govedarstva (vidi poglavlje 3.1.5.1), gdje maksimalno ulaganje po jednom poljoprivrednom proizvođaču može iznositi 68.306 EUR (500.000 HRK) godišnje.

Potpora ulaganju se može odobriti za:

nabavu rasplodnih ženki i ostalih rasplodnih životinja u stočarstvu;

nabavu rasplodnih mužjaka u stočarstvu, te za kupnju registriranih vrsta riba za uzgoj i selekciju u akvakulturi

ulaganja u podizanje višegodišnjih nasada;

podizanje šuma;

izgradnju i opremu objekata za poljoprivrednu proizvodnju i akvakulturu

uređenje poljoprivrednog zemljišta

nabavu ribarskih plovila i strojeva za poljoprivredu, ribarstvo i šumarstvo

izgradnju i opremu skladišta te objekata za preradu poljoprivrednih proizvoda i ribe;

kupnju privatnog poljoprivrednog zemljišta u svrhu okrupnjavanja zemljišta

nabavu privatnog poljoprivrednog zemljišta za provedbu zemljišne konsolidacije

Tablica 3-5: Pregled provedbe modela kapitalnih ulaganja u 2003.

Iznos odobrenog zajma Iznos tražene investicijske potpore Svrha

Broj zahtjeva

HRK EUR HRK EUR

Nabava osnovnog stada u stočarstvu

444 40.810.014,39 5.575.138,58 7.112.002,88 971.585,093

Podizanje višegodišnjih nasada

19 3.795.375,09 518.493,86 645.213,77 88.143,9577



170

Podizanje šuma[1] 0 0 0,00 0 0

Izgradnja i opremanje objekata za poljoprivrednu proizvodnju i akvakulturu

295 119.230.683,88 16.288.344,79 15.721.510,87 2.147.747,39

Uređenje poljoprivrednog zemljišta

33 6.114.909,33 835.370,13 1.357.589,59 185.463,059

Nabava ribarskih plovila i nove opreme i mehanizacije za poljoprivredu, ribarstvo i šumarstvo

721 178.902.373,64 24.440.214,98 29.062.600,89 3.970.300,67

Izgradnja i opremanje objekata za čuvanje i preradu poljoprivrednih proizvoda i ribe

86 1.600.000,00 218.579,23 6.643.494,66 907.581,238

Kupnja privatnog poljoprivrednog zemljišta u svrhu provedbe okrupnjavanja zemljišta

18 1.723.814,60 235.493,80 430.853,65 58.859,7883

Kombinirane namjene 274 64.377.017,35 8.794.674,50 14.719.093,17 2.010.805,08

UKUPNO 1890 416.554.188,28 56.906.309,87 75.692.459,47 10.340.499,9

Izvor: MPRRR, 2004

Tijekom 2003. radi ostvarivanja prava kroz ovaj model potpore, podneseno je 1890 zahtjeva.

Ukupna vrijednost iskorištenih kredita kroz te zahtjeve iznosila je 56,91 milijuna EUR (416,55 milijuna HRK), za koje je zatraženo 10,35 milijuna EUR (75,69 milijuna HRK) potpore ulaganjima.

Ostali zahtjevi su obrađeni, odobreni i isplaćeni 2003. godine i tijekom 2004. godine. Ukupni iznos potpore od 8,75 milijuna EUR (64,07 milijuna HRK) je isplaćen za 1521 podnositelja zahtjeva.

Nacionalne mjere za kapitalna ulaganja su usmjerene na povećanje profitabilnosti, učinkovitosti i konkurentnosti proizvodnje. Predviđene su samo za komercijalna poljoprivredna gospodarstva (uglavnom mala obiteljska gospodarstva) koja su iskoristila komercijalni kredit za ulaganja u poljoprivredno gospodarstvo.

3.1.3. Model potpore dohotku U 2003. model potpore dohotku neodrživim i polu održivim poljoprivrednim gospodarstvima uspostavljen je kako bi se inicirale strukturne promjene i preraspodijelila poljoprivredna zemljišta u korist održivih tržišno orijentiranih poljoprivrednih gospodarstava te u svrhu stvaranja povoljnog okruženja trgovanje poljoprivrednim zemljištem. Cilj tog modela je potaknuti postupan izlazak manjih gospodarstava s pretežno starijim stanovništvom iz poljoprivrede. Kvalificiranim poljoprivrednicima je pružena mogućnost da kao plaćanje primaju paušalne iznose umjesto potpore proizvodnji cime se takva plaćanja odvajaju od proizvodnje.

Nakon što je poljoprivrednik odabrao model potpore dohotku, on dobiva status nekomercijalnog poljoprivrednog gospodarstva koji je nepovratan i ne može se kasnije



171

promijeniti u status komercijalnog gospodarstva. Iz tih razloga, za razliku od komercijalnih gospodarstava, nekomercijalna poljoprivredna gospodarstva ne mogu dobiti potporu unutar modela potpore proizvodnji ili modela kapitalnih ulaganja, ali imaju pravo, pored modela potpore dohotku, i na potporu u sklopu modela ruralnog razvitka.

Kako bi bili kvalificirani za model potpore dohotku, poljoprivrednici moraju ispunjavati sljedeće osnovne kriterije:

moraju biti upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava,

imati ukupan obujam poslovanja poljoprivrednog gospodarstva od najmanje 3 proizvodne jedinice (definirane u Zakonu) i koristiti najmanje 5 hektara poljoprivrednog zemljišta.

Nakon toga, ovisno o drugim uvjetima koji moraju biti ispunjeni, njih se kategorizira u dvije grupe korisnika potpore dohotku.

Uvjeti za prvu grupu:

doprinos poljoprivrednom mirovinskom fondu,

starosna dob najmanje 50 godina (žene) odnosno 55 (muškarci),

1.640 EUR (12.000 HRK) po nositelju ili članu gospodarstva godišnje, maksimalno 3.280 EUR (24.000 HRK) po farmi, isplaćivanje kvartalno;

poljoprivrednici imaju pravo na potporu dohotku do umirovljenja.

Uvjeti za drugu grupu:

najmanje jedan član je umirovljen i prima poljoprivrednu mirovinu, ili je nezaposlen,

ili doprinosi u poljoprivredni mirovinski fond, ali ne ispunjava uvjete za prvu grupu tj. kriterij starosti,

korisnik prima 683 EUR (5.000 HRK) godišnje po gospodarstvu kao paušalno plaćanje.

Zahtjev za model potpore dohotku se podnosi uredima državne uprave u županijama (uključujući Grad Zagreb) koji su izravno uključeni u administraciju ovog modela, od 1. prosinca do 31. prosinca slijedeće godine. Oni prikupljaju zahtjeve, obrađuju ih i odlučuju o tome ispunjavaju li oni uvjete za potporu. U 2003. je 2.500 pojedinaca podnijelo 2.262 zahtjeva za poljoprivredna gospodarstva. Odlukom Ureda pravo na potporu dohotku su ostvarila 1.625 gospodarstva, to jest 1.945 pojedinca u iznosu od 1,9 milijuna EUR (13,93 milijuna HRK).

Tablica 3-6: Pregled zahtjeva za potporu dohotku u 2003. po županijama Iznos

Županija Broj zahtjeva

Broj osoba

Broj gospodarstva HRK EUR

Bjelovarsko-bilogorska 204 196 168 1.405.800 192.049

Brodsko-posavska 105 101 78 718.200 98.115


75 73 62 525.600 71.803

Istarska 49 45 37 324.000 44.262

Karlovačka 37 32 28 230.400 31.475


60 23 23 165.600 22.623



172

Krapinsko-zagorska 285 237 185 1.693.800 231.393

Ličko-senjska 79 72 70 513.000 70.082

Međimurska 12 5 5 36.000 4.918

Osječko-baranjska 223 193 164 1.372.200 187.459

Požeško-slavonska 170 164 131 1.179.000 161.066

Primorsko-goranska 110 52 45 369.000 50.410

Sisačko-moslavačka 2 0 0 0 0

Splitsko-dalmatinska 102 99 83 705.600 96.393

Šibensko-kninska 55 51 46 365.400 49.918

Varaždinska 3 2 2 14.400 1.967

Virovitičko-podravska 269 202 173 1.454.400 198.689

Vukovarsko-srijemska 124 117 90 842.400 115.082

Zadarska 58 52 43 374.400 51.148

Zagrebačka županija 30 26 23 187.200 25.574

Grad Zagreb 210 203 169 1.454.400 198.689

UKUPNO 2.262 1.945 1.625 13.930.800 1.903.115

Izvor: MPRRR, 2004

3.1.4. Model ruralnog razvitka Cilj modela ruralnog razvitka je održavanje i razvoj ruralnih područja i naročito tradicionalnih karakteristika hrvatske poljoprivrede. Ovaj se model sastoji od tri programa: (1) razvitka ruralnih područja, (2) očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina i (3) tržišne pripreme poljoprivrednih proizvoda.

Graf 3-2: Model ruralnog razvitka

Izvor: MPRRR, 2007

3.1.4.1. Program razvitka seoskog prostora Glavni cilj Programa za razvitak seoskog prostora je održivi razvoj ruralnih područja osiguranjem odgovarajućih radnih i životnih uvjeta i očuvanja prirodnog i kulturnog nasljeđa. Mjere za razvitak ruralnih područja obuhvaćaju potporu za:

Ulaganja u gospodarstva



173

Preradu poljoprivrednih proizvoda,

Uspostavu strojnih prstenova,

Mlade farmere,

izobrazbu, ponovno usavršavanje i usavršavanje,

mjere zaštite okoliša u poljoprivrednim i šumskim područjima,

šumarstvo,

obnovu požarima zahvaćenih područja i poljoprivrednih područja,

mjere poboljšanja zemljišta,

obnovu i razvoj krajolika,

očuvanje kulturne imovine, ruralnih običaja i manifestacija,

različite poljoprivredne i druge aktivnosti usmjerene ostvarenju dodatnih ili alternativnih izvora prihoda,

ruralni i lovni turizam i tradicionalni obrti,

unapređenje ruralne infrastrukture vezano za razvoj poljoprivrede,

promociju vinskih cesta i drugih turističkih ruta,

promociju kvalitetnih autohtonih proizvoda

razvoj usluga u ruralnim područjima.

Provedba Programa se temelji na objedinjavanju financijskih izvora iz državnog proračuna i korisničkih resursa, županijskih resursa i drugih izvora financiranja. Cilj je da se po ovom pitanju pristupi u skladu s “bottom-up” načelom ili da se jedinice lokalne samouprave aktivno uključe u proces donošenja odluka važnih za razvoj ove regije.

Pravo na financijsku potporu ovog dijela Programa može ostvariti fizička i pravna osoba – korisnik kako je određeno za svako objavljeno nadmetanje za određenu mjeru koji zadovoljava u njemu propisane uvjete. To su:

Gospodarstva, komercijalna i nekomercijalna, navedena u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava (to uključuje: obiteljska gospodarstva, poljoprivredne zadruge, pravne osobe registrirane za trgovačke i poljoprivredne aktivnosti);

Udruge poljoprivrednih proizvođača i strojnih prstenova (naveden u Registru udruga);

Tvrtke i mala gospodarstva (registrirana za aktivnosti značajne za ruralnu zajednicu);

Korisnici potpore za uzgoj ribe i potpore za komercijalni ribolov;

Korisnici registrirani za vršenje šumarskih aktivnosti;

Državne ili privatne stručne škole (srednje i više), tercijarna industrija, visoke škole i fakulteti koji imaju redovite i specijalizirane programe (ili će ih razviti) u kojima se obrazuju polaznici za poljoprivredna zanimanja;

Državne ili privatne ustanove (muzeji, galerije, knjižnice, itd.) ili organizacije (turistički odbori, turističke agencije, agencije za izradu projekata, itd.), nevladine civilne udruge ili društva (kulturno-umjetnička društva, jedinice lokalne i regionalne samouprave (općina, grad, županija).

Program provodi MPRRR, URR.



174

Primjeri nekih od provedenih mjera iz programa za razvoj ruralnih područja:

a. Potpora proizvođačkim udrugama i poljoprivrednim zadrugama

Do 2002. potpore za udruge su bile organizirane putem Vladinog ureda za suradnju NVO-a, kao dijela aktivnosti za jačanje civilnog sektora. Od 2002 prema odluci Vlade, nadležna ministarstva unutar svog djelokruga rada osiguravaju sredstva za potporu udrugama. Cilj je dodijeliti financijsku potporu udrugama za njihove radne projekte i programe. Svrha dodjele financijske potpore je promicanje rada udruga kao važnog čimbenika u organizaciji poljoprivrednih proizvođača. Korisnici potpore su udruge registrirane u skladu s odredbama Zakona o udrugama (NN 88/01 i 11/02 vidi str. 321) koji, prema klasifikaciji aktivnosti, spadaju u djelokrug rada MPRRR-a. Sredstva se dodjeljuju putem javnog nadmetanja (vidi tablicu 3-7).

Tablica 3-7: Pregled potpore za poljoprivredne udruge, 2003 - 2006 Godina 2003 2004 2005 2006

Broj prijava 27 42 78 61

HRK 500.000 450.000 450.000 450.000 Iznos potpore EUR 68.306 61.475 61.475 61.475

Izvor: MPRRR, 2007

Osim gore spomenutih sredstava za poljoprivredne udruge, dodatna sredstva su dodijeljena putem javnog nadmetanja za specifične programe:

Sufinanciranje udruga proizvođača i/ili prerađivača autohtone hrvatske hrane (11 programa, 305.000 HRK ukupno sredstava, oko 41.667 EUR) Sufinanciranje udruga strojnih prstenova (4 programa, 1.500.000 HRK, oko 204.918 EUR).

U 2006, putem javnih nadmetanja sredstva su dodijeljena i poljoprivrednim zadrugama:

• Uspostava novih poljoprivrednih zadruga (28 programa, 1.746.500 HRK ukupno sredstava, oko 238.593 EUR)

• Razvoj postojećih zadruga (77 programa, 1.650.000 HRK ukupno sredstava, oko 225.409 EUR)

• Sufinanciranje plaća za profesionalne upravitelje zadruga (17 zahtjeva, 1.449.100 HRK ukupno sredstava, oko 197.964 EUR)

b. Potpora poljoprivrednim srednjim školama Financijska potpora za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje objekata za praktični rad u poljoprivrednim srednjim školama dodijeljena je u skladu s Odlukom ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Cilj potpore je poboljšati kvalitetu nastave, uvjete vođenja praktične nastave učenika, kao i mogućnost korištenja tih skupina za obrazovanje poljoprivrednih proizvođača.

Sve poljoprivredne srednje škole su korisnici ove potpore.

Sredstva se dodjeljuju putem javnog nadmetanja. U svrhu prijave na nadmetanje, potencijalni korisnici podnose razrađeni prijedlog za ulaganje sredstava u izgradnju, rekonstrukciju i opremanje objekata.

Tablica 3-8: Pregled potpore za poljoprivredne srednje škole, 2001 - 2005 Godina 2001 2002 2003 2004 2005



175

Broj prijava 5 6 12 17 16

Iznos potpore (EUR) 184.426 204.918 204.918 204.918 122.951

Izvor: MPRRR, 2006

c. Sudjelovanje na izložbama, sajmovima, seminarima i ostalim poljoprivrednim događanjima

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja svake godine objavljuje

Natječaj za dodjelu pokroviteljstva i potporu organizatorima sajmova, izložbi, seminara, okruglih stolova, znanstvenih skupova, kongresa i obljetnica u svrhu promicanja domaćih proizvoda, povezujući proizvođače i poboljšavajući poljoprivrednu proizvodnju putem prijenosa znanja.

Oni koji sudjeluju u nadmetanju su pravne i fizičke osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje organiziraju sajmove, izložbe, seminare, okrugle stolove, znanstvene skupove, kongrese i obljetnice iz područja poljoprivrede, hrane, šumarstva i lova.

U 2006. godini 97 događanja je bilo sponzorirano i odobrena je financijska potpora u ukupnom iznosu od 423.500 EUR (3.100.000 HRK).

3.1.4.2. Program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina

Cilj programa je očuvanje i nastavak proizvodnje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja (vidi Tablica 3-9). Hrvatski stočarski centar vrši registraciju i obilježavanje grla, te zaprima i obrađuje zahtjeve za isplatu poticaja, dok samo plaćanje izvršava Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APRRR).

Korisnici potpore su komercijalna i nekomercijalna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

Tablica 3-9: Pregled zahtjeva za potporu izvornim i zaštićenim pasminama 2001 - 2004 Godina 1999 2000 2001 2002 2003 2004

Pasmina Broj korisnika

Istarsko govedo 65 76 76 91 94 102

Slavonski podolac 1 1 1 1 1 1

Buša 2 17

Turopoljska svinja 1 1 1 1 1 4

Crna slavonska svinja 50 82

Istarska ovca 27 21 33

Creska ovca 3 2 2

Paška ovca 13 14 12

Lička pramenka 4 36 23

Ovca dubrovačka ruda 20 17 16

Ovca cigaja 2 19 28

Lipicanac 118 120



176

Hrvatski posavac 352 330

Međimurski konj 19 12

Hrvatski hladnokrvnjak 509 436

Magarac 702 804 790 811 527 647

Zagorski puran 265 231

Izvor: MPRRR, 2006

U razdoblju 2001 – 2004 ukupno 4,43 milijuna EUR (32,4 milijuna HRK) je plaćeno za izvorne i zaštićene pasmine (vidi tablicu 3-10).

Tablica 3-10: Pregled potpora plaćenih za izvorne i zaštićene pasmine, 2001 - 2004 u HRK i EUR

Godina Ukupno plaćeno godišnje

HRK EUR

2001 5.044.280,00 689.109

2002 9.189.320,00 1.255.372

2003 8.263.025,00 1.128.829

2004 9.927.023,26 1.356.151

UKUPNO 32.396.648,26 4.425.772

Izvor: MPRRR, 2006

3.1.4.3. Program marketinške pripreme poljoprivredno – prehrambenih proizvoda

Cilj Programa "Marketinška priprema poljoprivredno-prehrambenih proizvoda" započetog 2001. godine, je pridonijeti konkurentnosti poljoprivrednog sektora putem potpore prodaji poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, naročito na domaćem turističkom tržištu putem različitih marketinških aktivnosti.

Program se provodi putem nadmetanja, a pravo sudjelovanja imaju znanstvene i stručne ustanove, konzultantska poduzeća, zadruge, udruge proizvođača i jedinice područne i lokalne samouprave (županije, općine i gradovi).

Program se financira iz državnog proračuna i drugih izvora (na primjer: nositelja projekta, obiteljskih gospodarstva, jedinica lokalne i regionalne samouprave, itd.).

Odabrani projekti obrađuju najmanje jednu od zadanih tema - istraživanje tržišta, unapređenje kvalitete proizvoda, priprema izvornih hrvatskih proizvoda za tržište, promocijske aktivnosti.

Financiranje projekata sredstvima iz državnog proračuna ograničeno je u skladu s kriterijem najvišeg iznosa koji se može odobriti za pojedini projekt u iznosu od 68.306 EUR (500.000 HRK), i kriterijem sufinanciranja, gdje najmanje 50% sredstava vrijednosti projekta mora biti osigurano iz drugih izvora.

Projekti iz 2001. godine okončani su, a odnose se na marketinšku pripremu kulena, školjki iz Stona, hrvatske baby beef i istarskih proizvoda. Krajem 2003. godine potpisani su ugovori o radu na 6 novih projekata:

Feniks -marketinška priprema zagorskih vina za nastup na tržištu;



177

Obrazovanje subjekata u poslovanju hranom i sustavima kontrole zdravstvene ispravnosti hrane (HACCP- Hazard Analysis Critical Control Point) i kvalitete proizvoda (ISO 9000:2000);

Internetska stranica "Proizvodi i usluge hrvatskog sela";

Stvaranje marke jabučnog octa Zagrebačke županije;

Vinske ceste Požeško-slavonske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske

županije

Marketing zagorskog purana.

Tablica 3-11: Pregled potpore za marketinšku pripremu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, 2001 - 2006

Ukupni iznos potpore Prosječni iznos po projektu Godina

HRK EUR

Broj projekata HRK EUR

2001 1.265.000 172.814 5 253.000 34.563

2003 1.800.000 245.902 6 159.667 21.812

2004 1.800.000 245.902 12 239.208 32.679

2005 2.000.000 273.224 7 273.143 37.315

2006 3.000.000 409.836 26 191.344 26.140

Izvor: MPRRR, 2007

Ovakva vrsta programa po svojim značajkama ne spada u izravni vid potpore sektoru poljoprivrede, što znači da je izuzeta od obveze smanjivanja prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije (mjere iz “zelene košare”) kojima se osigurava minimalan iskrivljujući učinak na proizvodnju.

Program " Marketinška priprema poljoprivredno-prehrambenih proizvoda" je uglavnom usmjeren na istraživanje dok je praktična primjena vrlo mala. Nadalje, njegovo djelovanje je ograničeno na usko područje marketinških aktivnosti, a i broj korisnika je malen.

MPRRR, URR upravlja i odgovoran je za provedbu ovog programa.

3.1.5. Operativni programi i drugi modeli MPRRR-a

Prioritetni i strateški programi razvoja Vlade RH i MPRRR-a, pokrenuti u 2004, imaju za cilj povećanje konkurentnosti i obujma domaće proizvodnje, posebice deficitarne proizvodnje kao što je prerada voća, grožđa, mesa i mlijeka. Prioriteti su: restrukturiranje poljoprivredne proizvodnje i podizanje višegodišnjih nasada, razvoj stočarstva i navodnjavanja kao strateški prioritetni projekt. Zbog toga je Vlada Republike Hrvatske odobrila niz operativnih programa u kojima se predlažu i kvantificiraju mjere za poboljšanje tih sektora. IPARD mjere su komplementarne tim nacionalnim modelima i mjerama, budući da se usredotočuju na promicanje ulaganja s ciljem poboljšanja standarda vezanih uz higijenu, dobrobit životinja i ekološke uvjete, čime se omogućuje proizvodnja i prerada bolje kakvoće.



178

Graf 3-3: Operativni programi u Hrvatskoj

Izvor: MPRRR, 2007

3.1.5.1. Operativni program razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj

Hrvatska je Vlada odobrila Operativni program razvitka govedarske proizvodnje u srpnju 2004. Glavni cilj Programa je povećanje domaće konkurentnosti.

Program razvitka govedarske proizvodnje će se provoditi još slijedećih pet godina. Tijekom

provedbe Programa planirano je otvoriti 1.200 novih gospodarstava za proizvodnju mlijeka s prosječnim kapacitetom od 40 krava (20-100 krava); 228 novih krava-tele proizvodnih sustava s prosječnim brojem od 60 krava; adaptirati 6.000 postojećih farmi s prosječno 15 krava. Prema Programu razvitka govedarske proizvodnje Hrvatska bi trebala povećati proizvodnju mlijeka u sljedećih pet godina s 674 milijuna litara na 1,2 milijarde litara. Kako bi se Program proveo u tom roku, potrošit će se oko 341,53 milijuna EUR (2,5 milijarde HRK) na temelju kreditnih sredstava. Provedba programa se zasniva na povoljnim kreditima s 10-godišnjom otplatom duga, 4 % kamate i 2 godine počeka. Te uvjete osigurava Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR). Hrvatska agencija za malo poduzetništvo će dati jamstva za 50 % kredita, dok će drugi dio jamstva biti samo ulaganje. MPRRR će u ulaganjima sudjelovati s do 25 % bespovratnih sredstava, za kredite koje će davati banke. Kapitalna ulaganja mogu iznositi najviše 68.306 EUR (500.000 HRK). Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu je nadležan za provedbu tog programa.



179

U većini suvremenih poljoprivrednih država stočarstvo je najrazvijenija grana poljoprivrede i vrlo često se koristi kao mjera njezinog razvoja, dok u hrvatskoj poljoprivredi stratešku važnost imaju uzgoj stoke i mljekarstvo.

Trenutna situacija u uzgoju stoke ne osigurava dostatni razvoj u sljedećem razdoblju. Male proizvodne jedinice (oko 3 krave po gospodarstvu) i niska razina proizvodnje mlijeka (oko 2.600 litara po kravi) ne mogu osigurati konkurentnost stočarstva na otvorenom tržištu.

3.1.5.2. Operativni program za podizanje višegodišnjih nasada u Republici Hrvatskoj

U lipnju 2004. Vlada Republike Hrvatske je odobrila Operativni program za podizanje višegodišnjih nasada. Na temelju Operativnog programa za podizanje višegodišnjih nasada planirano je pokriti 33.500 hektara s novim nasadima (13.000 hektara vinograda, 15.000 hektara voćnjaka i 5.500 hektara maslinika). To je ulaganje od skoro 1 milijarde eura čime će se osigurati zaposlenost najmanje 10-15.000 obitelji samo u proizvodnji i isto toliko kućanstava u obradi i trgovanju proizvodima.

Poljoprivredna gospodarstva koja djeluju kao trgovinska poduzeća, obrtnici ili zadruge su sudionici programa podizanja nasada. Financijske projekcije za provedbu programa su zasnovane na poticajima iz državnog proračuna do 25 % od ukupne vrijednosti projekta, jednu trećinu će osigurati lokalna samouprava (županija, općina, grad), nadalje povoljne kredite i garancije će davati Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) i Hrvatska agencija za malo poduzetništvo (HAMAG), a sami proizvođači trebaju osigurati jednu četvrtinu ukupne vrijednosti projekta. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu je zadužen za provedbu programa.

Činjenica da Hrvatska, unatoč svojim proizvodnim potencijalima, uvozi ogromne količine svih vrsta voća, osim mandarina koje proizvodi u dostatnim količinama, predstavlja dobar razlog za sustavnije podizanje višegodišnjih nasada.

3.1.5.3. Operativni program za razvoj sektora svinjogojstva u Republici Hrvatskoj

Postojeći proizvodni sustavi u sektoru svinjogojstva nisu dovoljni, profitabilni, niti udovoljavaju standardima zaštite okoliša i dobrobiti životinja, što su preduvjeti za sve države članice Europske unije.

Kako bi se ta situacija promijenila, MPRRR je izradio Operativni program za razvoj sektora svinjogojstva, koji je Vlada RH usvojila na sjednici od 14. prosinca 2005.

Program predviđa izgradnju 342 nove farme u razdoblju od pet godina, što uključuje:

250 farmi za uzgoj prasadi, uz prosjek od 50 do 200 krmača;

19 farmi za nukleus stada;

73 farme za tov svinja.

Kredite za provedbu ovog programa će omogućiti HBOR, dok će garancije dati HAMAG, u iznosu od 50% od vrijednosti ulaganja.

MPRRR će omogućiti 25% ulaganja do maksimalnog iznosa od 136.612 EUR (1.000.000 HRK) iz proračuna namijenjenog za model kapitalnih ulaganja.

Program se trenutno provodi putem lokalnih ureda Hrvatskog stočarskog centra.



180

3.1.5.4. Operativni program za potporu proizvodnji slavonskog “kulena”

Operativni program za potporu proizvodnji slavonskog kulena (izvorni mesni proizvod, tvrda salama, dimljena i s posebnom proizvodnom tehnologijom) je u skladu s mjerama poljoprivredne politike usmjerene na povećanje proizvodnje, standardizacije kvalitete i osiguranja odgovarajuće zaštite izvornih hrvatskih proizvoda korištenjem zemljopisnih oznaka koje se odnose na podrijetlo, tradiciju i izvornost.

Vlada RH je usvojila Operativni program 5.svibnja 2006, a provedba je počela u srpnju 2006. zahvaljujući Hrvatskom stočarskom centru.

Na prijedlog Hrvatske gospodarske komore, slavonski kulen ili kulin je dobio zemljopisnu oznaku 6. svibnja 1997. od Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

Objekt s mini proizvodnim pogonom i automatiziranom komorom za sazrijevanje kulena koja se sastoji se od građevine, opreme za proizvodnju i sazrijevanje kulena, 80 tovljenih svinja od 150 kg težine svaka i sredstava (do 30%) je potrebno za proizvodnju, te za pokrivanje obrtnih troškova.

Moguće je u potpunosti financirati ulaganja putem kredita Hrvatske banke za obnovu i razvoj pod slijedećim uvjetima: maksimalni iznos kredita do 136.612 EUR (1.000.000 HRK), 4% kamate, 10-godišnja otplata duga i 2 godine počeka, dok se kredit vraća u obliku mjesečnih anuiteta.

Sufinanciranje ulaganja se provodi s 25% od ukupnog iznosa kredita, odnosno, maksimuma od 34.153 EUR (250.000 HRK), putem kapitalnih ulaganja MPRRR-a. Korisnik kredita može koristiti bespovratna sredstva za smanjenje glavnice.

U slučaju da se potpora kapitalnim ulaganjima koristi za smanjenje glavnice kredita, preostalih 102.460 EUR (750.000 HRK) će se financirati putem kredita HBOR-a pod slijedećim uvjetima: hipoteka u iznosu od 50% vrijednosti ulaganja neizgrađenog ulaganja ili na drugu nekretninu i 50% od vrijednosti ulaganja koje garantira HAMAG.

U cilju povećanja proizvodnje slavonskog kulena, na temelju analiza godišnjeg opsega poslovanja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i potrebnih ulaganja u proizvodne objekte i opremu, utvrđen je prag profitabilnosti proizvodnje koji iznosi do 80 tovljenih svinja ili 1200 kg slavonskog kulena godišnje.

3.1.5.5. Operativni program za razvitka povrćarstva

Bez obzira na povoljnu klimu, pedološke i hidrološke uvjete, sektor povrća u Hrvatskoj nije razvijen u skladu s mogućnostima i potrebama. Jedan od razloga zanemarivanja sektora uzgoja povrća u razdoblju prije nezavisnosti Hrvatske, je to što je država bila vrlo ovisna o proizvodnji povrća drugih republika bivše Jugoslavije, koje su bile glavni snabdjevači povrćem, kako za svježu potrošnju tako i za prerađivačku industriju.

Nakon neovisnosti i za vrijeme Domovinskog rata, velik dio područja Hrvatske s razvijenom proizvodnjom povrća, je bio okupiran ili u blizini bojišta. Istovremeno proces gospodarskog restrukturiranja i otvaranja tržišta tek je bio započeo, što je dovelo do veće potražnje za povrćem od količine koju su mogli ponuditi hrvatski proizvođači, te je kompenzirano uvozom. Posljedice su još uvijek vidljive jer Hrvatska uvozi veliki dio potrebnih količina svježeg i konzerviranog povrća.

Zato Vlada RH teži započeti s dugoročnom strateškom preorijentacijom na značajno povećanje korištenja zemljišta za uzgoj povrća, kako bi se osigurala proizvodnja povrća na otvorenom i zatvorenom što bi zadovoljilo potrebe države, te čak i izvoza, uz modernizaciju tehnologije proizvodnje, pakiranja i čuvanja povrća, kao i boljom kakvoćom proizvoda. U skladu s navedenim ciljevima, Vlada RH je na sjednici 22.



181

siječnja 2004 usvojila Zaključak povjerivši MPRRR-u zadaću izrade i ispostave Operativnog programa za razvitak povrćarstva Vladi RH.

3.1.5.6. Operativni program za razvoj industrijske prerade drva u Republici Hrvatskoj

Operativni program za razvoja industrijske prerade drva u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2006 – 2010. je usvojila Vlada RH na sjednici 12. srpnja 2006.

Ovaj Operativni program teži povezivanju sektora šumarstva s industrijom prerade drva kroz zajedničku suradnju i dopunjavanje, optizimiranje kapaciteta sektora primarne proizvodnje, povećanjem proizvodnje finalnih proizvoda, te zapošljavanja. Također je usmjeren na povećanje vrijednosti neobrađenog drva putem lako prepoznatljivih visoko kvalitetnih proizvoda vrhunske obrade i modernog dizajna.

Provedba programa se oslanja na sredstva državnog proračuna, povoljne kredite poslovnih banaka s manjim kamatama koje se odnose na referentne kamatne stope i druge mjere potpore i izvore, za koje se tijekom provedbe programa utvrdi kako nude više prednosti.

Gotovi drvni proizvodi moraju se definirati kao nacionalni strateški proizvodi i zato treba postaviti slijedeće razvojne prioritete:

• Poboljšanje postojećih i razvoj novih proizvoda, postupaka i usluga putem slijedećih mjera:

o Istraživanja i razvoja

o Razvoj kvalitete proizvoda i poslovnih procesa (namijenjenih sektoru industrije prerade drva u cjelini i pojedinim tvrtkama u navedenom sektoru)

o Racionalna upotreba neobrađenog drva putem slijedećih mjera:

Ulaganja u zaštitu okoliša

Učinkovito korištenje drva u krajnjim proizvodima (namijenjenih sektoru industrije prerade drva u cjelini i pojedinim tvrtkama u navedenom sektoru)

• Stvaranje marke drvnog sektora putem slijedećih mjera:

o Razvoja novih proizvoda (namijenjenih sektoru industrijske prerade drva u cjelini i pojedinim tvrtkama u navedenom sektoru)

o Razvoj i primjena novih materijala (namijenjenih sektoru industrijske prerade drva u cjelini i pojedinim tvrtkama u navedenom sektoru)

• Razvoj tehnologija i tehnoloških procesa putem slijedećih mjera:

o Modernizacija i tehnološki transfer (namijenjenih sektoru industrijske prerade drva u cjelini i pojedinim tvrtkama u navedenom sektoru)

o Stvaranje platforme hrvatske drvne tehnologije (namijenjene svim skupinama zainteresiranim za sudjelovanje i znanje, te sektoru industrijske prerade drva u cjelini i pojedinim tvrtkama u navedenom sektoru).

Usvajanjem ovog programa, Vlada RH je odlučila namijeniti 27,51 milijuna EUR (201,4 milijuna HRK) iz državnog proračuna za njegovu provedbu u slijedećih pet godina.

Za potpunu provedbu programa unutar predviđenog razdoblja, iznosi izračunatih potrebnih kredita su 243,71 milijuna EUR (1,784 milijardi HRK). Ova je procjena



182

načinjena na temelju statističke analize ključnih područja u gospodarskoj i socijalnoj strukturi cjelokupnog sektora industrije prerade drva u Republici Hrvatskoj.

Krediti će se isključivo koristiti za ulaganja namijenjena povećanju kapaciteta za finaliziranje proizvodnje i nabave nove i/ili moderniziranje postojećih proizvodnih linija, izgradnji potrebne infrastrukture za energetsko korištenje otpada iz prerade, nabave tehničkih i tehnoloških proizvodnih dijelova i prilagodbe postojećih objekata ili izgradnje novih.

3.1.6. Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodom

Republika Hrvatska se bez obzira na prirodni potencijal (kvaliteta tla, vodni resursi) nalazi gotovo na dnu ljestvice u Europi što se tiče navodnjavanja zemljišta (oko 9.000 ha). Nekonkurentnost današnje poljoprivrede je posljedica niske razine tehnologije proizvodnje, visoke razine rascjepkanosti poljoprivrednog zemljišta, malog broja objekata, slabog održavanja sustava melioracije i niskog prinosa. Nadalje, česte suše (u prosjeku svake treće do pete godine) uzrokuju milijune HRK štete u poljoprivredi. Navodnjavanje je jedna od mjera koje mogu smanjiti i čak u potpunosti spriječiti štete od suša u određenim područjima.

Jedna od glavnih točaka za početak planiranja navodnjavanja je uspostaviti dostupnost i kvalitetu vodnih resursa. U Hrvatskoj se danas koristi samo 1% obnovljivih vodnih resursa u sve svrhe. Što se tiče zemljišta, utvrđeno je kako Hrvatska može navodnjavati 244.000 ha, dok je više od 600.000 ha moguće navodnjavati s malim ograničenjima. Nadalje, procjenjuje se kako je oko 6000 ha poljoprivrednog zemljišta vrlo sposobno za navodnjavanje (većinom Dubrovačko-neretvanska županija), dok je oko 500.000 ha iznimno sposobno za navodnjavanje (većinom Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija).

Stoga je Vlada RH 12. ožujka 2004. započela s Nacionalnim projektom navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodom u Republici Hrvatskoj.

U skladu s navedenom odlukom, utemeljeno je Nacionalno povjerenstvo za navodnjavanje, dok je Stručni tim za navodnjavanje imenovan 4. lipnja 2004, te mu je povjerena koordinacija stvaranja i usvajanja strategije za današnji i budući razvoj navodnjavanja u Republici Hrvatskoj, s ciljem unaprjeđenja gospodarenja prirodnim resursima, organizacije poljoprivredne infrastrukture i tržišne ekonomije poljoprivrednih proizvoda.

Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodom u Republici Hrvatskoj Vlada RH je usvojila 17. studenog 2005. i integralni je dio Strategije upravljanja vodom.

Projekt će se provoditi u tri faze:

1. a. Planovi navodnjavanja za županije

1. b. Pilot – projekti navodnjavanja

2. projektna dokumentacija za pojedine sustave navodnjavanja

3. obnova i izgradnja novih sustava navodnjavanja

MPRRR je financirao 50% troškova za izradu planova za navodnjavanje za županije i projektne dokumentacije, te je pokrio 100% svih troškova vezanih za obnovu i izgradnju novih sustava navodnjavanja poljoprivrednih zemljišta.



183

U prethodnom razdoblju je započela izrada planova za navodnjavanje u 19 od 21 županije, od kojih su četiri odobrena, sedam je u procesu usvajanja, a ostatak je još u fazi izrade. Svi bi planovi trebali biti dovršeni tokom 2007.

Na temelju Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodom u Republici Hrvatskoj osmišljena su četiri nacionalna pilot projekta. Izrada projektne dokumentacije na razini idejnog i glavnih projekata i nabava odgovarajućih lokacijskih i građevinskih dozvola je započela u ime poznatih korisnika i mjesta navodnjavanja. Obnova postojećih sustava za navodnjavanje je započela prije dovršetka tražene tehničke dokumentacije i nabave potrebnih dozvola.

Do 2010. planirano ulaganje u sustave navodnjavanja će iznositi do 318.500.000 EUR, a do 2020. 591.500.000 EUR. Izgradnju vodovodne i distribucijske mreže financirat će Vlada RH, dok će financiranje sustava za navodnjavanje snositi krajnji korisnik. Na taj način, ukupno državno ulaganje do 2010. će iznositi do 213,4 milijuna EUR, ili 396 milijuna EUR do 2020.

Važno je definirati krajnje korisnike Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodom u Republici Hrvatskoj, jer oni trebaju garantirati kako će koristiti izgrađene sustave i prihvatiti prava i obveze koje iz toga proizlaze, što će također biti regulirano Zakonom.

3.1.7. Program osiguranja od mogućih šteta u poljoprivredi

Tijekom 2003. godine uspostavljen je program potpore za poljoprivredna gospodarstva prema Pravilniku o ostvarivanju prava na potporu osiguranja od mogućih šteta u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (NN 47/03). Ova uredba propisuje iznos potpore, način i uvjete za ostvarivanje potpore za osiguranje od moguće štete u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu. Zahtjevi za prethodnu godinu se podnose unutar propisanog razdoblja (1. do 31. siječnja). Poljoprivredna gospodarstva podnose zahtjeve Uredima državne uprave u županijama ili Gradu Zagrebu (za uzgajivače ribe zahtjevi se predaju izravno u MPRRR), koji ih obrađuju i utvrđuju pripadajući iznos potpore po gospodarstvu.

Tablica 3-12: Pregled potpore osiguranju po godinama i županijama (2003 - 2005) Potpora osiguranju

2004 (za 2003) 2005 (za 2004) 2006 (za 2005) Županija

Broj korisnika

Iznos Broj korisnika

Iznos Broj korisnika

Iznos

Bjelovarsko-bilogorska

89 71.690,82 134 133.117,81 189 203.963,04

Brodsko-posavska 288 470.773,21 204 612.183,31 171 575.993,68


7 19.002,30 62 59.840,63 32 40.149,55

Grad Zagreb 26 687.706,57 36 590.943,76 45 634.706,51

Istarska 60 540.449,06 78 870.009,14 78 757.514,88

Karlovačka 1 2.024,00 2 3.284,50 5 14.142,99


296 477.656,79 131 753.333,86 192 833.996,02

Krapinsko-zagorska 16 13.635,19 51 32.342,99 60 47.280,60

Ličko-senjska 305 111.323,75 572 211.084,84 736 350.883,96



184

Međimurska 29 678.724,33 45 644.921,21 54 694.876,85

Osječko-baranjska 751 2.653.386,96 465 4.899.733,25 471 5.512.630,31

Požeško-slavonska 930 1.158.655,40 909 1.674.722,33 814 1.109.421,65

Primorsko-goranska 0 0 0 0 0 0

Sisačko-moslavačka 82 185.814,16 138 450.907,26 185 713.707,41

Splitsko-dalmatinska 3 153.179,77 6 180.775,45 10 1.136.598,58

Šibensko-kninska 1 2.310,00 2 3.278,25 2 1.638,87

Varaždinska 16 241.235,61 31 651.322,15 30 568.436,44

Virovitičko-podravska 1117 2.871.780,44 699 3.558.389,18 881 3.389.801,59

Vukovarsko-srijemska

1611 2.343.591,98 370 2.924.848,52 337 2.866.275,55

Zadarska 17 146.178,22 22 231.132,48 19 274.862,16

Zagrebačka županija 88 746.960,00 179 935.750,32 262 1.149.576,93

Uzgajivači ribe

6 958.132,58 5 854.484,88 5 722.148,34

UKUPNO 5.739 14.534.211,14 4.141 20.276.406,12 4.583 21.598.605,31

UKUPNO 9.880 34.810.617,26 14.477 56.409.222,57

Izvor: MPRRR, 2006

3.1.8. Korištenje “plavog dizela” u poljoprivredi i ribarstvu

Zakonom o posebnom porezu na naftne derivate propisane su vrste naftnih derivata, te porezna osnovica i visina posebnog poreza na naftne derivate. Slijedom toga proizvođačka cijena standardnog dizelskog goriva obojenog plavom bojom (“plavi dizel”), koje se namjenski koristi za pogon mehanizacije u poljoprivredi i ribarskih plovila, oslobođena su trošarine. Na taj način smanjeni su proizvodni troškovi poljoprivrednika za jednu od najznačajnijih stavaka kako u poljoprivredi tako i u ribarstvu, čime se povećava konkurentnost domaće proizvodnje.

Većina zemalja Europske unije, a i nama susjednih zemalja, regulirala je upotrebu tzv. “zelenog goriva” za pogon poljoprivredne mehanizacije. U većini slučajeva to je riješeno potpunim ili djelomičnim povratom uplaćenih trošarina. No niti jedna zemlja u našem okruženju ne oslobađa poljoprivrednike od plaćanja trošarina unaprijed kao što je to slučaj u Hrvatskoj.

U 2002. godini pravo na eurodizel gorivo obojeno plavom bojom (tzv. plavi dizel) ostvarili su poljoprivredni proizvođači koji su temeljem Zakona o novčanim poticajima i naknadama ostvarili pravo na korištenje poticaja za žitarice, uljarice, šećernu repu, i duhan i to u ograničenim količinama po hektaru (80 litara odnosno 40 litara za duhan). Pravo na neograničene količine imaju samo ribari.

Zakon o posebnom porezu na naftne derivate izmijenjen je na način da plavo gorivo mogu koristiti svi komercijalni poljoprivrednici.



185

3.1.9. Ostali nacionalni programi potpore 3.1.9.1. Programi za razvoj otoka

Na temelju Zakona o otocima MMTPR je izradilo Uredbu o sadržaju i metodologiji izrade “Programa održivog razvitka otoka” prema kojoj će otočne jedinice lokalne samouprave uz pomoć stručnjaka, a u koordinaciji s ovim ministarstvom, izraditi dokumente o razvitku svog područja. Tim se programima ne utječe izravno na poticanje i povećanje zaposlenosti u tim područjima, ali se prijedlogom mjera za njihov razvitak neposredno utječe na povećanje razine kakvoće života, mogućnosti zapošljavanja i smanjenje odljeva stanovništva. (Treba spomenuti da je na otocima uglavnom riječ o ruralnim područjima, zbog čega ovi programi imaju poseban značaj i vrijednost).

Projekt “Izgradnja objekata komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima” je višesektorski projekt, kojeg financira Razvojna banka Vijeća Europe (CEB), pokrenut 2004. godine, a ukupni trošak projekta iznosi 105,45 milijuna eura (približno 769.814.000 kuna).

Doprinos Razvojne banke Vijeća Europe iznosi 26,5 milijuna eura (otprilike 193.364.371 kuna). Njegov glavni cilj je unapređenje sveukupne kvalitete življenja na otocima, te stvaranje preduvjeta za održiv razvitak na malim, slabo naseljenim i udaljenim otocima, kao i na velikim i razvijenim otocima.

Nezadovoljavajući životni uvjeti tj. glavni identificirani problemi na otocima su nepostojeća ili nedovoljno razvijena vodoopskrba i kanalizacijski sustavi, neadekvatna briga o starijim osobama, neadekvatna zdravstvena zaštita i neadekvatan sustav obrazovanja.

Projekt utvrđuje sljedeće četiri komponente čija bi realizacija trebala poboljšati uvjete života na otocima:

• Komunalna infrastruktura – sastoji se od dvije podkomponente:

o vodoopskrbe – za unapređenje sigurnosti, pouzdanosti i opskrbe malih i udaljenih otoka vodom, putem rekonstrukcije starih vodospremnika odgovarajućeg kapaciteta i sustava opskrbe vodom. Pitka voda osigurava se dovozom ribarskim plovilima tj. izgradnjom postrojenja za desalinizaciju vode, osobito na otocima na kojima živi više od 2000 domicilnog stanovništva te na otocima koji u sezoni imaju posjet većeg broja turista i gostiju;

o kanalizacijski sustav – smanjit će onečišćenje okoliša regulacijom ispuštanja otpadnih voda u osjetljivim područjima projekta, u skladu sa standardima Republike Hrvatske i Europske unije;

• Socijalna skrb;

• Zdravstvena zaštita;

• Proces obrazovanja na malenim otocima.

3.1.9.2. Programi poticanja zapošljavanja koji se provode na lokalnoj razini

Razni nacionalni programi ruralnog razvitka i zapošljavanja temelj su za provedbu programa i specifičnih projekata na razini županija. Među županijama mogu se izdvojiti Zagrebačka i Istarska, koje imaju najviše vlastitih inicijativa i projekata na području razvitka poljoprivrede i seoskog područja. Jednako tako i općine i gradovi vežu svoje programe zapošljavanja i općenito ruralnog razvitka uz programe i aktivnosti gore navedenih institucija.



186

Također treba napomenuti da postoje brojne civilne inicijative i akcije građana udruženih u nevladine udruge, između kojih se neke bave i pitanjima socijalne skrbi i ublažavanja nezaposlenosti. Ured Vlade RH za udruge od 2000. godine raspisuje natječaje za financiranje programa i projekata udruga. U 2002. godini za područje socijalne skrbi i ublažavanja nezaposlenosti prijavljeno je za financiranje stotinjak projekata od čega ih je 65 odobreno za 48 udruga. Ukupni iznos odobrenih sredstava u 2002. godini za projekte iz navedenog područja iznosio je oko 0,286 milijuna EUR (2,1 milijuna HRK).

Prema dostupnim podacima, sve nadležne ustanove kreiraju programe koji potiču zapošljavanje. Međutim, većina programa namijenjena je urbanim područjima, dok se ruralna područja još uvijek povezuju uz poljoprivrednu proizvodnju. Zapravo, nema posebnih programa namijenjenih ciljanom razvitku ruralnih područja. Još jedan problem je slaba povezanost i komunikaciju između pojedinih ustanova u zajedničkom određivanju ciljeva te kreiranju relevantnih mjera.

Podaci o ostvarenju pojedinih programa nisu u potpunosti dostupni, te se može zaključiti da je potrebno osmisliti kvalitetan sustav za praćenje primjene programa.

3.1.9.3. Potpora istraživanjima u poljoprivredi Znanstvena istraživanja, stručni i razvojni projekti za potrebe sela i poljoprivrede financiraju se iz nekoliko izvora, to su prije svega sredstva Ministarstva znanosti i tehnologije (MZT-a), Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva putem Vijeća za istraživanje u poljoprivredi (VIP-a) i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Značajan pomak u smjeru razvojnih istraživanja Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva provodi u okviru programa “Hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka” (HITRA) i programa “Razvoja na znanju utemeljenih poduzeća”. Istraživanja VIP-a financira Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja putem Fonda za primijenjena istraživanja razvitka u poljoprivredi. Prednost ovog programa je povezanost s Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS-om) koji preuzima i vodi proces primjene rezultata istraživanja u praksu. Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva također podupire tzv. “Program novih tehnologija” i programe i projekte iz zadrugarstva. Također, nazočno je financiranje projekata manjeg opsega iz različitih izvora, kao što su Ured Vlade RH za udruge, županijske i lokalne uprave, inozemne donacije međunarodnih udruga, tvrtki, banaka i slično. Istraživačku djelatnost uz visoka učilišta i veleučilišta, obavljaju i (regionalni) javni instituti.

Postupak procjenjivanja za istraživačke projekte u većini je slučajeva predug i netransparentan. Obveza komercijalizacije primijenjenih istraživanja u poljoprivredi je slaba te se učinak teško može mjeriti, a ulaganja nisu opravdana.

3.1.9.4. Program za poticanje malih i srednjih poduzetnika

Cilj uspostave tržišnog gospodarstva je stvaranje konkurentnog tržišnog sustava koji će se moći uklopiti u globalno tržišno natjecanje. Mala i srednja poduzeća okvir su za realizaciju poduzetničkih poticaja koje čine osnovu gospodarstva.

Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva odnosi se na cijelo područje RH, a time i na ruralna područja. Programom se žele stvoriti pretpostavke koje bi vodile ispunjenju sljedećih ciljeva:

• ravnomjerni razvoj svih dijelova RH;

• povećanje broja malih i srednjih poduzeća

• izgradnja poduzetničkih zona;



187

• uklanjanje administrativnih prepreka;

• povećanje konkurentnosti, (ulaganjima u razvoj, obrazovanje i nove tehnologije)

• promjena strukture djelatnosti u korist proizvodnje

• jačanje izvozne orijentacije

• stvaranje pozitivnog poduzetničkog ozračja

• povezivanje unutar malog gospodarstva kao i malih poduzeća s velikima;

• povećanje broja zaposlenih sa 1,4 na 2 zaposlena po obrtu;

• porezne olakšice;

• brže uključivanje ciljanih skupina u poduzetništvo posebno (mladih, žena, veterana Domovinskog rata)

• izobrazba za poduzetništvo i osposobljavanje poduzetnika kroz dopunsko obrazovanje

U namjeri da ostvari ove ciljeve Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva pokrenulo je 25 projekata samo u 2006:

• Promicanje poduzetništva

• Međunarodne aktivnosti poduzetnika

• Studentske zadruge i studentske tvrtke

• Nacionalno savjetovanje o poduzetništvu

• Obrazovanje o poduzetništvu

• Poduzetništvo ciljanih skupina

• Poticanje tržišnih aktivnosti

• Tehničko usavršavanje

• Inovacijsko proizvodni clusteri– Središnja Hrvatska (pilot projekt)

• Poticanje proizvodnje, uvođenje novih tehnologija i razvoj novih proizvoda

• Lokalni razvojni projekti – poduzetnik

• Regionalni instrumenti garancije (pilot-projekt)

• Poticanje malog poduzetništva

• Nove zadruge

• Razvoj zadruga

• Sustav zadruga

• Registar zadruga

• Poduzetnički centri i regionalne razvojne agencije

• Poduzetnički inkubatori i tehnološki parkovi

• Poboljšanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice (CARDS projekt)

• Institucionalno jačanje malih i srednjih poduzeća i razvoj politike za usklađivanje s EU (PHARE projekt)

• Razvoj obrta

• Usavršavanje, prekvalifikacija i zapošljavanje obrtnika



188

• Izobrazba obrtnika

• Registar obrtnika

Pregled nekoliko projekata:

• Projekt “Tehničko usklađivanje” usmjereno na poticanje uvođenja sustava za kvalitetu i gospodarenje okolišem, verificiranje usklađenosti proizvoda s hrvatskim i europskim standardima i nabava tehničkih standarda. Projekt odobrava subvencije za proizvodnju i gospodarska poduzeća koja su 100% u vlasništvu hrvatskih građana.

• Projekt “Tradicijski obrti” se provodi s ciljem razvijanja tradicionalnih obrta, koji čuvaju kulturno i gospodarsko nasljeđe Republike Hrvatske. Projekt je namijenjen za poticanje obrtničkih aktivnosti koje se vrše uglavnom ručno, u ograničenim količinama, te s tradicionalnim obrtničkim krajnjim proizvodima. Subvencije se odobravaju obrtima i tvrtkama koje vode takve djelatnosti.

3.1.9.5. Modeli potpore poljoprivredi i ruralnim područjima na lokalnoj razini

Prema Zakonu o lokalnoj i regionalnoj upravi i samoupravi (NN. 90/92 od 12. prosinca 1992., 94/93 od 20. listopada 1993., 117/93 od 12. prosinca 1993. 128/99 od 30. studenog 1999.) županije, gradovi i općine mogu pomagati poljoprivredne i mjere ruralnog razvitka prema specifičnim lokalnim potrebama iz svog vlastitog proračuna. Na razini državne uprave nema mehanizama kojima bi se uskladili, koordinirali i nadzirali ti modeli potpore, dok lokalna uprava nema obvezu prijaviti vrstu i iznos potpore MPRRR-u. Prema istraživanju MPRRR-a u 2004. je prosječni iznos dosezao do 1.3 milijuna eura (cca. 10 milijuna kuna) u županijama orijentiranim poljoprivredi. Unatoč tome, iznos modela potpore ovisi o ekonomskoj snazi županija npr. siromašnije županije izdvajaju manje proračunskih sredstava za te potpore.

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja je svjesno tog problema koji može prouzročiti poremećaje u proizvodnji i na tržištu u Hrvatskoj. Nužno je uspostaviti pravni okvir za regulaciju potpore na regionalnoj i lokalnoj razini u poljoprivredi i ruralnom razvitku kako bi se omogućio uravnoteženi razvitak svih regija.

3.2. PRETPRISTUPNI SPORAZUMI I

MJERE

3.2.1. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)

SSP predstavlja novu generaciju sporazuma o pridruženom članstvu za države obuhvaćene Procesom stabilizacije i pridruživanja (Hrvatska, Republika Makedonija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Albanija i Crna Gora). U lipnju 1999. godine Vijeće ministara EU-a usvojilo je Proces stabilizacije i pridruživanja za Republiku Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Republiku Makedoniju i Srbiju i Crnu Goru, kao modifikaciju "regionalnog pristupa" Europske unije iz travnja 1997. godine, nakon što se ova pokazala nedovoljno fleksibilnom i dinamičnom za učinkovito artikuliranje politike EU-a i dugoročnije uređenje odnosa s državama regije. RH je otpočela proces intenzivnijeg približavanja Europskoj uniji, te se u vrlo kratkom roku kroz ubrzane i stručno vođene pregovore potvrdila u okviru europskih institucija kao partner koji je sposoban primjereno i na vrijeme odgovoriti na sve etapne zahtjeve europskih pregovarača.



189

Usuglašene odredbe Sporazuma, uz preambulu i opća načela, sadrže i dogovore o suradnji i međusobnim obvezama u sljedećim područjima: politički dijalog, regionalna suradnja, sloboda kretanja robe, radnika i kapitala, sloboda pružanja usluga, poslovni nastan, usklađivanje zakonodavstva, suradnja na području pravosuđa i unutarnjih poslova, politika suradnje, financijska suradnja, te institucionalne, opće i završne odredbe.

Članak 6. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju govori o tome da je SSP u cijelosti usklađen s odgovarajućim odredbama Svjetske trgovinske organizacije, posebice s člankom XXIV. Općega sporazuma o carinama i trgovini (GATT) iz 1994. godine i člankom V. Općega sporazuma o trgovini i uslugama (GATS).

Trgovina poljoprivrednim proizvodima se uređuje u poglavlju II: Poljoprivreda i ribarstvo (članak 24.-31.), pri čemu se u članku 27. tumače vanjskotrgovinski odnosi i mjere (carinske pristojbe) za poljoprivredne proizvode, a u članku 28. odnosi i mjere za ribe i riblje proizvode. Prilozi Sporazumu (Prilog IV. a-f) dodatno uređuju odredbe carinskih koncesija za poljoprivredne proizvode.

3.2.2. Pregovori Nakon podnošenja zahtjeva za članstvo (Atena, 21. veljače 2003.) Republika Hrvatska je u lipnju 2003. dobila upitnik s 4744 pitanja. Odgovori su predani Romanu Prodiju, predsjedniku Europske komisije u listopadu 2003. Europska komisija je na temelju danih odgovora i informacija koje je prikupila iz drugih izvora procjenjivala hrvatska postignuća u reformi. Zaključak je bio da je Hrvatska država stabilne demokracije s tržišnim gospodarstvom, i da je država koja je učinila najveći napredak u provedbi kopenhaških kriterija i političkih uvjeta postavljenih u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.

Nakon Mišljenja Europske komisije (Avis) Hrvatska je dobila status zemlje kandidata u lipnju 2004. i započela pregovore 3. listopada 2005. 9. studenog 2005. Europska Komisija je donijela Izvješće o napretku (COM (2005) 561 final) i drugo Izvješće o napretku za 2006 (COM (2006) 649 final) 8. studenog 2006.

Izvješće o napretku donosi vrlo detaljan, ažuriran pregled i ocjenu statusa glede ispunjavanja političkih i ekonomskih kriterija za članstvo te hrvatske sposobnosti prihvaćanja i provedbe pravne stečevine EU-a. Ono je važan instrument u ostvarivanju daljnjih reformi, posebice u segmentima s identificiranim problemima s obzirom na potrebu potpunog ostvarivanja europskih standarda.

U odnosu na poljoprivredu i ruralni razvoj, u izvješću o napretku za 2006. Europska Komisija je zaključila kako je Hrvatska napravila razumni napredak vezan za provedbu Posebnog pretpristupnog programa za poljoprivredu i ruralni razvoj (SAPARD), kvalitetu politike i ekološki uzgoj. Pripreme se trebaju intenzivirati što se tiče horizontalnih pitanja i organizacije zajedničkog tržišta. Naročito, pažnju treba posvetiti uspostavi Integriranog administrativnog kontrolnog sustava i Sustava za identifikaciju zemljišnih čestica.

Napredak je postignut i na području zdravstvene ispravnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike, no potrebno je uložiti napore kako bi se ubrzale pripreme.

Na području ribarstva, Hrvatska je dosegla zadovoljavajuću razinu usklađenja u pripremama za pristup. Važne praznine ostaju u gospodarenju flotom, inspekcijama i kontroli, strukturnim radnjama i državnoj potpori.



190

3.2.3. Snimanje zakonodavstva („Screening“) Prvi multilateralni sastanak objašnjavanja „Screeninga“ za poglavlje 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj je održan u Bruxellesu od 5 – 8. prosinca 2005, kad su predstavnici Europske Komisije predstavili pravnu stečevinu EU delegaciji Hrvatske i Turske.

Na bilateralnom sastanku održanom u Bruxellesu od 29. siječnja do 3. veljače 2006. sudjelovali su predstavnici 26 radnih skupina uključenih u proces koje je imenovala Vlada RH. Te radne skupine predstavljaju svaki sektor u okviru Poljoprivrede i ruralnog razvoja (mlijeko, goveda, itd.).

Izvješće „Screeninga“ Europske Komisije je objavljeno 17. srpnja 2006, u kojem je Komisija preporučila Vijeću EU otvaranje pristupnih pregovora s Hrvatskom o poglavlju 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj. Vijeće EU je postavilo referentnu točku za ovo poglavlje koju treba zadovoljiti vezano za poljoprivrednu statistiku – razradu strategije jačanja prikupljanja statističkih podataka i obrade. Strategija je službeno podnesena EK u listopadu 2007. na usvajanje. Pregovori za Poglavlje 11 još nisu otvoreni.

3.2.4. Europsko partnerstvo / pretpristupno partnerstvo

Solunska Agenda za zapadni Balkan utvrđuje načine i sredstva za jačanje Procesa stabilizacije i pridruživanja, a između ostalog i uvođenjem europskih partnerstava.

Na temelju Mišljenja Komisije o zahtjevu Hrvatske za članstvo, svrha Europskoga partnerstva za Hrvatsku jest utvrđivanje prioriteta djelovanja radi podupiranja napora za približavanje Europskoj uniji pomoću utvrđenog sustava. Prioriteti su prilagođeni specifičnim potrebama Hrvatske i razini priprema, a bit će ažurirani prema potrebi. Europsko partnerstvo također daje smjernice za financijsku pomoć Hrvatskoj.

Očekuje se da će Hrvatska usvojiti plan s rasporedom i pojedinostima o načinu na koji namjerava pristupiti prioritetima Europskoga partnerstva. U planu bi trebali biti navedeni i načini za nastavljanje rada u skladu sa Solunskom Agendom, prioriteti za borbu protiv organiziranoga kriminala i korupcije te mjere za integrirano upravljanje granicama, koji su predstavljeni na sastanku ministara pravosuđa i unutarnjih poslova, održanome u Bruxellesu 28. studenoga 2003. godine u okviru Foruma EU-zapadni Balkan.

3.2.4.1. Prioriteti Europskog partnerstva Europsko partnerstvo navodi glavna prioritetna područja za pripreme Hrvatske za daljnju integraciju s Europskom unijom na temelju analize iz Mišljenja Komisije o zahtjevu Hrvatske za članstvo. Prioriteti navedeni u ovom sporazumu o Europskome partnerstvu izdvojeni su na temelju zaključka kako je realno očekivati da ih Hrvatska može ispuniti ili ih bitno unaprijediti u sljedećih nekoliko godina. Postoji razlika između kratkoročnih prioriteta, za koje se očekuje da budu ostvareni tijekom jedne do dvije godine i srednjoročnih prioriteta, čije se ostvarenje očekuje tijekom tri do četiri godine.

Treba podsjetiti na to da, što se tiče usklađivanja zakonodavstava, preuzimanje pravne stečevine Zajednice u domaće zakonodavstvo nije samo po sebi dovoljno; bit će potrebno obaviti pripreme i za njezinu potpunu primjenu.

U veljači 2006. Komisija je usvojila i ažurirala Europsko partnerstvo nazvano Pristupno partnerstvo.

Treba naglasiti da, što se tiče usklađivanja zakonodavstva, integracija pravne stečevine u zakonodavni sustav Hrvatske nije dovoljna jer su potrebne pripreme za njenu učinkovitu provedbu.



191

3.2.4.2. Kratkoročni prioriteti Poljoprivreda i ruralni razvoj

• Osigurati potpuno operativnu SAPARD/IPARD agenciju.

• Ubrzati rad za uspostavu odgovarajućeg sustava identifikacije zemljišnih čestica i identifikacije goveda i sustava evidencije.

• Jačanje prikupljanja i obrade poljoprivredne statistike u skladu sa standardima i metodologijom Zajednice.

• Razvijanje ruralne razvojne strategije i instrumenata politike za izradu, provedbu, upravljanje, praćenje, kontrolu i ocjenjivanje programa ruralnog razvoja.

Zdravstvena ispravnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika

• Nastaviti s usklađivanjem u veterinarskom i fitosanitarnom sektoru, poboljšati sporazume o inspekciji, modernizirati poljoprivredno-prehrambene tvrtke kako bi zadovoljile EU zahtjeve što se tiče higijene.

• Razviti opsežnu strategiju u području zdravstvene sigurnosti hrane i veterinarske i fitosanitarne politike. Jačanje potrebnih administrativnih struktura i poboljšanje koordinacije između njih kako bi se osigurao opsežni pristup poboljšanju zdravstvene sigurnosti hrani putem cijelog hranidbenog lanca.

Ribarstvo

• Jačanje administrativne, te naročito, inspekcijske strukture za politiku ribarstva.

• Započeti s uspostavom kompjuteriziranog registra plovila.

• Što se tiče Zaštićenog ekološko - ribolovnog pojasa, kojeg je jednostrano objavila Hrvatska, nastaviti s provedbom trilateralnog sporazuma postignutog u lipnju 2004.

3.2.4.3. Srednjoročni prioriteti Poljoprivreda i ruralni razvoj

• Jačanje administrativne strukture i kapaciteta potrebnih za provedbu tržišne politike i politike ruralnog razvoja.

• Uspostaviti registar vinograda u skladu sa standardima Zajednice.

• Nastaviti s pripremama za uspostavu učinkovitih i financijski čvrstih tijela za plaćanje za upravljanje i kontrolu poljoprivrednim sredstvima u skladu s EU zahtjevima i međunarodnim revizijskim standardima.

Zdravstvena ispravnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika

• Značajno poboljšati usklađivanje zakonodavstva vezanog za hranu i ojačati potrebne provedbene strukture.

• Napraviti značajni napredak u usklađivanju s veterinarskim i fitosanitarnim sektorom, uključujući sustav za identifikaciju životinja, preradu životinjskih nusproizvoda i modernizaciju poljoprivredno-prehrambenih tvrtki, programa kontrole životinjskih bolesti, zaštitu bilja i kvalitete sjemena i sadnog materijala; značajno poboljšati strukture inspekcije.

Ribarstvo



192

• Značajno poboljšati administrativne strukture i opremu za osiguranje učinkovite provedbe zajedničke ribarske politike, uključujući gospodarenje resursima, inspekciju i kontrolu ribarskih aktivnosti, tržišne politike, strukturnih programa i plana upravljanja kapacitetom flote u skladu s dostupnim resursima ribe.

• Dovršiti uspostavu kompjuteriziranog registra plovila i satelitskog sustava praćenja plovila.

6. studenog 2007. EK je objavila prijedlog za Odluku Vijeća o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Pristupnom partnerstvu s Hrvatskom i ukinula Odluku 2006/145/EK.

U prijedlogu su navedeni prioriteti odabrani za koje je realno očekivati kako ih Hrvatska može dovršiti ili postupno izvršiti tijekom nekoliko slijedećih godina.

S obzirom na poglavlje 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj navedena su tri slijedeća prioriteta:

Jačanje administrativnih struktura i kapaciteta potrebnih za provedbu tržišne i ruralne razvojne politike, uključujući prikupljanje i obradu poljoprivrednih podataka.

Uspostaviti registar vinograda u skladu s EU standardima.

Nastaviti pripreme za uspostavu učinkovitih i financijski čvrstih tijela za plaćanje i upravljanje i kontrolu poljoprivrednih sredstava, u skladu s EU zahtjevima i međunarodnim revizijskim standardima.

3.2.5. Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj Uniji

Nacionalni program RH za pridruživanje Europskoj uniji je odlučujući kontrolni mehanizam aktivnosti Vlade na području europskih integracija. On odražava spremnost Republike Hrvatske za provedbu konkretnih mjera kako bi se ostvarili prioritetni ciljevi u postupku integracije u Europsku uniju. Program kombinira godišnje planiranje, postavljanje kratkoročnih ciljeva te nadzor postupka pridruživanja u različitim sektorima unutar strateškog pristupa koji se temelji na pretpostavljenim obvezama, vlastitim mogućnostima i nacionalnim interesima.

U prosincu 2002. godine Hrvatska je pokrenula svoj prvi Nacionalni program za pridruživanje Europskoj uniji. Godinu dana kasnije predstavljen je novi Nacionalni program u kojem se detaljno razrađuju mehanizmi i radnje koje treba poduzeti kako bi se ispunile obveze pretpostavljene u postupku pridruživanja Europskoj uniji.

Nacionalni program RH za pridruživanje Europskoj uniji za 2007. i 2008. godinu kao cilj ima kombinaciju svih ciljeva i zadaća Republike Hrvatske u provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i postupak za nastavak integracije u Europsku uniju.

U Nacionalnom programu za pridruživanje Europskoj uniji (NPPEU) za 2007. godinu, poljoprivreda i ruralni razvoj se obrađuje u poglavlju 3.11., sektor ribarstva u poglavlju 3.13. Novi NPPEU za 2008. je u pripremi. U okviru tog dokumenta se predviđa postojanje potpune operativne strukture za provedbu IPARD programa uključujući novi Pravilnik o IPARD provedbi, akreditaciji struktura i promotivnoj kampanji.

3.2.6. SAPARD program Hrvatski plan za poljoprivredu i ruralni razvoj 2005 – 2006 (SAPARD Plan) je odobrila Europska Komisija 8. veljače 2006 i Višegodišnji sporazum o financiranju između Hrvatske i EU je stupio na snagu 6. travnja 2006. Uprava SAPARD programa je



193

privremeno prenijeta na MPRRR – Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi (SAPARD Agencija) i Nacionalni fond u okviru Ministarstva financija, u skladu s odlukom Komisije od 29. rujna 2006.

Upravna direkcija za SAPARD program je uspostavljena u okviru MPRRR-a – Uprave za održivi razvoj seoskog prostora.

Odbor za praćenje SAPARD program, s 23 člana, osnovan je 14. studenog 2005. Odlukom ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Odbor za praćenje je usvojio svoj Poslovnik o radu 17. svibnja 2006. U 2006., Odbor za praćenje je imao tri sastanka (15. veljače, 17. svibnja, 24. listopada) i u 2007. dva sastanka (23. svibnja 2007 i 30. listopada 2007)

3.2.7. CARDS program Program CARDS (Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation) provodi se temeljem Višegodišnjeg indikativnog programa 2001. – 2004.

Europska Komisija je na temelju sveukupno utvrđenog stanja u RH odobrila pet prioritetnih područja te 12 programa, koji se provode na horizontalnoj osnovi. Ovim pristupom daje se velik poticaj većem međusobnom povezivanju državne i javne uprave, a spomenuti sektori su: demokratska stabilizacija, ekonomski i socijalni razvoj, pravosuđe i unutarnji poslovi, jačanje administrativnog sustava, te okoliš i prirodni resursi.

Twining projekt CARDS 2002 “Jačanje institucionalne sposobnosti MPRRR-a” trajao je od 1. rujna 2004 – do 30. rujna 2006. Ukupna vrijednost projekt iznosila je 1 milijun EUR. Izvorno je zamišljen u trajanju od 24 mjeseca, a nakon produženja je trajao 25 mjeseci. Projekt je proveo konzorcij između njemačkog Ministarstva zaštite potrošača, hrane i poljoprivrede (BMVEL) i grčke zaklade za istraživanje u poljoprivredi (NAGREF) kao mlađim partnerom. Stručnjaci, većinom aktivni državni službenici, došli su iz bavarskog Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i grčke zaklade za istraživanje u poljoprivredi.

EC CARDS 2002 Projekt ‘Jačanje kapaciteta u području poljoprivrede, živih životinja i prehrambenih proizvoda“ bio je usmjeren na Upravu veterinarstva i poduzete su slijedeće aktivnosti:

• Održavanje informativnih sastanaka na teritoriju cijele države, u svrhu prezentiranja plana i uvida u nove EU regulative kojom se definira sektor zdravstvene ispravnosti hrane,

• Izobrazba županijske veterinarske inspekcije o načinu na koji se procjenjuju objekti (u odnosu na odstupanja od zahtjeva strukturne proizvodnje i zahtjeva s higijenskog aspekta)

Sustavno vršenje inspekcijskih kontrola na prethodno utvrđenom broju objekata (klaonice i pogoni za preradu mesa), u svrhu utvrđivanja slabih točaka postojećeg sustava i potrebnih uvjeta za modernizaciju svih objekata koji se bave poslovima s hranom u skladu sa standardima Zajednice. Oni su upisani u Upisnik odobrenih objekata. Inspekciju vrši odbor koji se sastoji od članova inspektora iz MPRRR-a, a sustavne kontrolne inspekcije vršit će se stalno, te obuhvatiti objekte upisane u Upisnik odobrenih objekata.

Projekt CARDS 2002 je započeo reorganizaciju Uprave veterinarstva putem:

• Povećanja broja veterinara (profesionalnih specijaliziranih inspektora)

• Podjele odgovornosti u dva područja: zdravstvena sigurnost hrane, zdravlje životinja i dobrobit životinja

• Smanjenja broja veterinarskih službi



194

• Usklađivanje nacionalnih zakona s EU.

U okviru spomenutog CARDS 2002 projekta napravljena je analiza kapaciteta ljudskih resursa, analitičke opreme i aktivnosti cijelog Hrvatskog veterinarskog instituta (HVI). Znanstveno i stručno osoblje HVI-a u potpunosti udovoljava postavljenim zahtjevima, jer HVI je znanstvena istraživačka ustanova s 90 zaposlenika s fakultetskim diplomama od kojih je 30 doktora znanosti i 16 magistara.

U okviru CARDS 2002 Projekta «Jačanje sanitarne inspekcije» je potprojekt «Razvoja laboratorijske mreže za potrebe sanitarne inspekcije» za čije je potrebe načinjena Strategija razvoja laboratorijske mreže što uključuje niz aktivnosti vezanih za usklađivanje laboratorijskog sustava s EU. Osnovni cilj strategije je optimizirati laboratorijsku mrežu za zdravstvenu ispravnost hrane, vode i predmeta opće upotrebe u smislu dostupnosti svih potrebnih analiza sanitarnoj inspekciji, u smislu važnosti potrebnih analiza, a u svrhu osiguranja zdravstvene ispravnosti proizvoda i postizanja standarda zdravstvene kontrole u skladu sa zahtjevima pravne stečevine EU.

Njemačka i grčka javna uprava temelji svoje iskustvo na uspješnom upravljanju i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini, te su njihovi službenici pomagali MPRRR-u u približavanju sustava najboljim praksama EU u okviru ovog “twininga”. Projektne aktivnosti jednako naglašavaju usvajanje pravne stečevine, usklađivanje sa Sporazumom o Stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i pripremu za pretpristupnu potporu poljoprivredi i ruralnom razvoju.

3.2.8. EVD – Nizozemska vladina agencija Dva puta godišnje EVD objavljuje natječaj za odabir projekata po programu “PSO business to business“ na koje se javljaju hrvatski poduzetnici zajedno s nizozemskim poduzećima. Cilj ovoga programa je jačanje poslovne suradnje između dvije zemlje, te transfer znanja i tehnologije (know-how). U 2004. godini započela je i provedba novih “programmatic PSO“ programa kroz koje će se dati potpora raznim područjima na institucionalnoj razini. Tablica dovršenih programa i programa koji su u tijeku prikazana je u tablici 3-13.

Tablica 3-13: Popis PSO projekata

PROJEKTI KORISNICI IZNOS EUR

Poboljšanje proizvodnje, skladištenje i prodaja šampinjona

Šampinjoni Požežanac i Lensenn BV

340.335

Poboljšanje proizvodnje, skladištenje i pakiranje ekološkog povrća

Udruga BIOPA i The Organic Corporation BV

453.780

Poboljšanje proizvodnje, svinja u Republici Hrvatskoj

Tvrtka Žito d.d. and Cehave 449.200

Poboljšanje proizvodnje cvjetnih glavica u Republici Hrvatskoj

Tvrtka MBM d.o.o. i FLORIST de Kwakel

573.353

poboljšanje genetskih karakteristika svinja u Republici Hrvatskoj

Tvrtka Stočar d.o.o. i Agriplan Consultants b.v.

637.776

uspostava lizing centra za poljoprivredne strojeve

Markovec SPG i KOK Bakkeveen BV

519.140

DOVRŠENO 2000 - 2004

Uspostava integriranog lanca ponude smrznutog povrća

Lipovac d.d. i Agricultural proizvodnja and Handling BV

695.527



195

Modernizacija uzgoja ribe u Hrvatskoj

Cenmar d.o.o. i HESY Bergambacht BV

449.000

KRAJNJI ROK ZA DOVRŠENJE

Proizvodnja dekorativnog bilja IVA i Van Vupen Beheer B.V 615.000 2007

Razvoj hrvatske mljekarske industrije

Holstein udruga hrvatskih uzgajivača i Farmco

450.000 2005

Poboljšanje proizvodnje povrća u Hrvatskoj

Udruga hrvatskih uzgajivača povrća i Agriplan

446.108 2005

Zdravstvena ispravnost hrane u području proizvodnje svinja

Ekotours d.o.o. i Kroonenburg Advies B.V.

490.000 2007

Izmjera zemljišta AMC i Nehem International B.V

290.000 2005

Razvoj mreže za izradu regionalnog plana gospodarenja vodom u obalnim općinama

Državna uprava za vode i DHV Water B.V

287.000 2005

Gradnja staja za razvoj mljekarske industrije

Bajkmont d.o.o. Sesvete i The Friesian Agro Consultancy BV

545.000 prosinac 2006

U TIJEKU

Proizvodnja nesilica Perfa d.o.o. Donja Stubica i Henrix Landhorst BV

770.000 prosinac 2006

PSO05/CR/1/1 Integracija hrvatske teladi Promdest d.o.o. i Alpuro Holding b.v.

700.000 prosinac 2007

PPA05/CR/190 Poboljšanje institucionalne i komercijalne snage hrvatskog sektora voća

MPRRR/ HVZ (Hrvatska voćarska zajednica)

350.000 prosinac 2007

Izvor: Ambasada Kraljevine Nizozemske, 2006

3.2.9. Projekti Svjetske banke Hrvatski “Projekt pravnog i institucionalnog usklađivanja u području poljoprivrede s pravnom stečevinom EU ” teži razvoju održivih sustava i kapaciteta u okviru MPRRR-a za osiguranje usklađenosti s pravnim uvjetima EU u ruralnom sektoru.

Postoje 4 projektne komponente:

• Komponenta 1 jača kapacitet za apsorpciju financijske pomoći EU poljoprivredi. Ona će povećati kapacitet tokom pretpristupnog razdoblja za opsežnu provedbu pravne stečevine (preduvjet za pridruživanje, usmjeren poboljšanju financijskog izvještavanja) koja se odnosi na EU Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP).

• Komponenta 2 ovlašćuje administraciju i upravu MPRRR-a. Ova komponenta uspostavlja organizirani, kohezivni i dobro informirani upravni i administrativni tim MPRRR-a.

• Komponenta 3 osigurava zdravstvenu ispravnost hrane i sanitarne i fitosanitarne (bez štetočina i biljnih bolesti) uvjete. Ova komponenta podupire razvoj Hrvatske agencije za hranu i stvara potrebne uvjete za usklađivanje Hrvatske sa sanitarnim i fitosanitarnim zahtjevima EU.

• Komponenta 4 financira upravljanje projektima, uključujući refinanciranje Jedinice za pripremu projekta, koja pomaže u pripremi projekta.



196

Ukupna vrijednost projekta je 48,5 milijuna USD (34 milijuna EUR) i uključuje sredstva Svjetske banke i druge izvore.

Osim ovog projekta, Svjetska banka financira nekoliko drugih projekta u Hrvatskoj kako je prikazano u tablici 3-14.

Tablica 3-14: Projekti SB u Republici Hrvatskoj

Ime projekta Iznos, milijuni USD

Integracija trgovine i transporta 75,30

Projekt toplinarstvo 29,80

Programski zajam za strukturalne prilagodbe 184,9

Projekt program razvoja sektora obrazovanja 85,00

Projekt tehnologijskog razvitka 40,00

Projekt obnovljivih izvora energije 5,50

Projekt razvoja socijalne skrbi 40,00

Projekt socijalnog i gospodarskog oporavka 45,68

Projekt zaštite od onečišćenja mora u obalnom području 47,54

Izvor: Ured Svjetske banke, Hrvatska, 2006.

Projekt obnovljivih resursa energije za Hrvatsku teži smanjenju emisije stakleničkih plinova na stalnoj osnovi svladavanjem prepreka korištenju obnovljive energije. Pokazatelji izvedbe globalnog cilja obuhvaćaju: smanjenje emisije ugljičnog dioksida na nacionalnoj i projektnoj razini; povećani udio novih obnovljivih izvora energije (OIE) u nacionalnoj opskrbi energijom. Projekt će postići ciljeve putem: (i) svladavanja prepreka tržišnom razvoju, uključujući: (a) pravne (npr., nedostatak odgovarajuće politike i zakonskog okvira, neadekvatne kapacitete planiranja, nejasne postupke za dobivanje dozvola i licenci, nejasno vlasništvo zemljišta); (b) financijske, (npr. nedostatak razumijevanja obnovljive energije u bankarskoj i poslovnoj zajednici, nedostatak kapitala rizika); i (c) tehničke (npr., mogući teret na sustav prijenosa), (ii) Pružanja pomoći utvrđivanju potencijala tržišta, jačanju znanja i provedbenog kapaciteta, postupcima modernizacije, praćenju usklađenosti s minimalnim ciljnim udjelima, te informiranja javnosti.

3.2.10. Kratka procjena prethodnih aktivnosti

Pretpristupni gospodarski program 2005. – 2007 (PEP) i Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje EU-u koji se izrađuje svake godine daju opći zakonski okvir za oblikovanje poljoprivredne politike. Strategija poljoprivrede i ribarstva, Zakon o poljoprivredi i Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu definiraju specifični sektorski zakonski okvir te konkretne mjere za poljoprivredni sektor. Što se tiče poljoprivrednog sektora naglasak u ovim dokumentima je na mjerama strukturne politike. S obzirom na nepovoljnu strukturu poljoprivrednih gospodarstava u RH (usitnjena obiteljska poljoprivredna gospodarstva s pretežno starijim članovima, većinom slabo obrazovani farmeri, iseljena ruralna područja, nedostaci u infrastrukturi ruralnog sektora, veliki neučinkoviti poljoprivredni kombinati, nedovoljan razvitak prerađivačke industrije itd.), cilj je poljoprivredne politike ubrzati promjene strukturne politike kao što su zemljišna politika, ruralni razvitak, okrupnjavanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, diversifikacija



197

djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima, povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, razvitak proizvođačkih organizacija i slično.

U prethodnom razdoblju Vlada Republike Hrvatske je poduzela brojne aktivnosti i provela veliki broj projekata na polju poljoprivrede s glavnim ciljem unapređenja njezine strukture i povećanja konkurentnosti. Do predložene reforme poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj 2003. godine, nije postojalo jasno razgraničenje između tržišne politike i politike ruralnog razvitka. Hrvatska strukturna politika je bila više usmjerena na proizvodnju. Nadalje, ciljevi postavljeni u Strategiji poljoprivrede i ribarstva cesto su zanemarivani zbog političkih pritisaka različitih lobističkih grupa. Također nije postojalo programiranje politike na način na koji se to radi u EU-u.

Osim potpore proizvodnje, reforma iz 2003. osmislila je nove modele potpore u poljoprivredi. Ruralni razvitak je postao jedno od ključnih pitanja poljoprivredne politike.

Daljnje aktivnosti su usmjerene na utemeljenje institucionalnog i administrativnog sustava za mjere ruralnog razvitka. Koncept većine osmišljenih mjera nacionalnog ruralnog razvitka je još uvijek u početnoj fazi. Iznimke su investicijska potpore za poljoprivredna gospodarstva te dohodovna potpora za nekomercijalna poljoprivredna gospodarstva koje su imale više utjecaja na ruralni razvitak. Provedba SAPARD mjera će pomoći administraciji zaduženoj za ruralni razvitak u organizaciji, provedbi i upravljanju domaćim mjerama u tom području.

Do sada se aspektima ruralnog razvitka regionalne politike nije pridavalo dovoljno važnosti.

Potrebno je osigurati koordinaciju politike ruralnog razvitka i programa u okviru politike regionalnog razvitka budući da je odgovornost za ove dvije politike podijeljena na dva ministarstva, MPRRR i MMTPR.

3.2.11. Naučene lekcije Tijekom pripreme i realizacije sredstava EU-a i drugih sredstava postalo je očito kako se Hrvatska suočava s novim izazovima u trenutnom stupnju razvoja, očekujući daljnju integraciju s proširenom Europom.

Najspecifičnija ograničenja ruralne ekonomije u Hrvatskoj su:

• niska konkurentnost ključnih ruralnih sektora, (na primjer poljoprivrede,7 šumarstva, ribarstva, sektora hrane, ruralni turizam, uslužna industrija);

• nedovoljno razvijena gradska i osnovna infrastruktura u ruralnim područjima;

• nedostatan pristup ruralnog stanovništva i gospodarskih subjekata smještenim u ruralnim područjima javnim ustanovama i dobrima (telekomunikacijama, javnom prijevozu, obrazovnim i informativnim sustavima, zdravstvenim ustanovama, itd.);

• postojanje ratom oštećenih područja, uključujući visok udio zagađenosti minama (114.700 ha);

• depopulacija ruralnih područja i nepovoljna dobna i spolna struktura ruralnog stanovništva (18,9% stanovništva u ruralnim područjima je starije od 60 – žene, te 65 – muškarci);

• niska razina obrazovanja ruralnog stanovništva;

• slaba aktivnost ili nepostojanje regionalnih i lokalnih ustanova nadležnih za ruralni razvoj;

• nedostatak koordinacije između programa i aktivnosti usmjerenih prema različitim gospodarskim aktivnostima u ruralnim područjima.



198

MPRRR ima važnu ulogu u provedbi politike ruralnog razvoja. Prioriteti, programi i mjere u okviru nadležnosti MPRRR-a trebaju se koordinirati i integrirati u opće aktivnosti za potporu ruralnom razvoju, koje vode druga ministarstva i tijela lokalne i regionalne samouprave. U ovom trenutku, programi određenih ministarstava u Republici Hrvatskoj koji imaju utjecaj na razvoj ruralnih područja, nisu adekvatno usklađeni i koordinirani. Razina integracije poljoprivrede, šumarstva i ribarstva unutar drugih sektora gospodarstva, uska suradnja raznih tijela državne uprave, gospodarskih subjekata, profesionalnih usluga, poljoprivrednih proizvođača i drugih stanovnika u ruralnim područjima je neizbježna za kvalitativnu provedbu i ostvarenje politike ruralnog razvoja.

Ruralni razvoj uključuje višefunkcionalni koncept, gdje se određeni broj važnih aktivnosti, usmjerenih prema ubrzanju procesa razvoja ruralnih područja, razvija na razini određenih državnih tijela. Osim MPRRR-a najvažniji su:

• Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (razvoj malih i srednjih poduzeća u ruralnim područjima)

• Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka (politika regionalnog razvoja, razvoj turizma, prometne veze, telekomunikacija, infrastruktura)

• Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (pitanja vezana za zaštitu okoliša, prirodnih resursa, infrastrukture i prostornog uređenja)

• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (jačanje obrazovnog sustava u ruralnim područjima, s naglaskom na neformalno obrazovanje)

• Ministarstvo kulture (očuvanje i praćenje biološke raznolikosti i potpunosti ekosustava i krajolika unutar i izvan zaštićenih područja)

• Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (jačanje sustava zdravstva i socijalne skrbi u ruralnim područjima).

Također, u samom kontekstu opsega jedinica samouprave u županijama, gradovima i općinama postoje administrativna tijela (administrativni odjeli ili službe) nadležna za pitanja razvoja, uključujući ruralni razvoj. K tome, najviše županija ima jednu ili više razvojnih ustanova poput: županijskih agencija za razvoj, poduzetničkih centara (županijskih i lokalnih centara za potporu malim i srednjim tvrtkama putem kredita i savjetodavnih usluga, te za informiranje i profesionalno obrazovanje poduzetnika i promicanje poduzetništva) i druge razvojne ustanove koje se bave gospodarskim i drugim razvojnim pitanjima na županijskoj i lokalnoj razini. Te ustanove imaju, u većem ili manjem opsegu, razvijen određeni stupanj partnerstva i suradnje sa središnjim administrativnim tijelima. U pravilu utemeljitelji tih tijela/ustanova su županije, gradovi i općine.

Zbog složenosti i dugog trajanja, proces ruralnog razvoja također zahtijeva višesektorski pristup, gdje osim javnog sektora, poslovni i civilni sektor imaju važne uloge, posebno na lokalnoj razini. Lokalne razvojne inicijative će biti učinkovitije i trajnije, ako se uspostave na temelju komplementarne suradnje sva tri sektora. Organizacije civilnog društva su utemeljene putem svojih aktivnosti u području obrazovanja i neformalnog obrazovanja – obrazovanja i usavršavanja, izravno ili neizravno vezanim za ruralni razvoj (pitanja strateškog planiranja, pisanje projekata u skladu sa zahtjevima EU fondova, upravljanje projektnim ciklusom, organiziranje zajednice, itd.) i promicanjem, pomoći i sudjelovanju u različitim aktivnostima u području. Poslovni sektor je utemeljen kao neizbježni sudionik u razvojnim projektima na svim razinama. Obično ima ulogu ulagača na temelju novih modela privatno – javnog partnerstva, uvođenja inovativnog poslovnog pristupa, potporu dobroj praksi, započinjanje suradnje za razvoj, itd.



199

U svrhu administrativne integracije institucionalnih struktura uključenih u provedbu politike ruralnog razvoja potrebno je provesti aktivnosti poput:

• Definiranja prioritetnih područja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini (uzimajući u obzir županijski regionalni operativni program (ROP) i projekte ukupnog razvoja (PUR) gradova i općina),

• Jačanja financijskih i ljudskih resursa dostupnih na središnjoj razini za provedbu politike i programa ruralnog razvoja,

• Bolje koordinacija uloga postojećih ustanova u svrhu provedbe novih programa i mjera koje utječu na ruralna područja,

• Koordinacije provedbe regionalnih i ruralnih razvojnih politika,

• Primjene EU načela u programiranju programa ruralnog razvoja na regionalnoj i lokalnoj razini politike ruralnog razvoja;

• Jačanja tijela lokalne i regionalne samouprave koja se odnose na učinkovitu upotrebu dostupnih financijskih i ljudskih resursa,

• Jačanje regionalnih i lokalnih organizacija i ustanova (udruga, nevladinih organizacija, socijalnih i ekonomskih partnera), koje se odnose na uključivanje u pripremu i provedbu programa i mjera ruralnog razvoja na lokalnoj razini.

3.2.11.1. SAPARD program Na temelju SAPARD iskustava u ranoj fazi IPARD programiranja razvijene su određene strukture kako bi se osiguralo sudjelovanje svih interesnih skupina (poljoprivrednika, stručnjaka, drugih ministarstava i javnih ustanova). Istovremeno intenzivno se koristila tehnička pomoć koju su pružali konzultanti financirani putem SB ili CARDS projekata.

U svim fazama programiranja IPARD program je bio prezentiran, objavljivan i raspravljan u javnosti kako bi se uzela u obzir sva mišljenja i prijedlozi u mjeri u kojoj je to moguće.

Iskustva iz prvog SAPARD natječaja bila su korisna za prepoznavanje određenih problema i prepreka u provedbi, koje su uspješno otklonjene u drugom natječaju.

Drugi poziv na podnošenje prijava za mjeru 1: ‘Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva’, te za mjeru 2: ‘Prerada i trženje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda’ je objavljen u NN 33/07 od 28. ožujka 2007, te na web stranicama MPRRR-a i HZPSS-a. Na web stranici MPRRR-a su također objavljene izmijenjene i dopunjene Vodiča za korisnike.

Najteži dio u pripremanju dokumentacije za korisnike bio je ekonomski i financijski kriterij kao i nedostatak ozbiljnog pristupa prema potpunosti dokumentacije. Od 51 zaprimljene prijave u prvom pozivu za podnošenje, 19 ih je odbačeno zbog nepotpune dokumentacije, a 26 nije odgovaralo ekonomskom kriteriju održivosti. Jedan od problema je riješen što je prije bilo moguće. Ekonomski kriterij za drugi poziv na podnošenje prijava je bio “popustljiviji“ svodeći se na osnove, no još uvijek dovoljno zahtjevan kako bi se dobila određena sigurnost u održivost projekta. Drugi problem koji se odnosi na pomalo neozbiljan pristup korisnika zahtijevao je sustavni pristup i rješenje. Pokušavajući riješiti problem, RTSPP i URR su održali niz obrazovnih i informativnih radionica o tome kako pripremiti dokumentaciju koja je održiva i prihvatljiva.

Pokazalo se kako su oba problema na koje se naišlo dala dobre rezultate, što se vidjelo nakon završetka drugog poziva na podnošenje prijava jer ih je samo pola odbačeno u usporedbi s prvim pozivom kad je 91% njih bilo odbačeno.



200

Naučene lekcija za vrijeme provedbe SAPARD-a će sigurno pridonijeti izbjegavanju istih prepreka u provedbi IPARD-a i dovesti do učinkovitije operativne i administrativne strukture.

Posebnu pažnju treba usmjeriti na izobrazbu korisnika uključujući:

• Kakvu dokumentaciju trebaju

• Gdje je mogu dobiti

• Kako uspješno pripremiti projekt

Naravno, ovi koraci trebaju biti pripremljeni i detaljno razmotreni, dobro vremenski usklađeni kako bi se riješilo probleme i osigurala bolja iskorištenost sredstava.

Modifikacija kriterija i postupaka su rezultat analize problema primijećenih tokom prvog poziva na podnošenje prijava i tokom stalne komunikacije s krajnjim korisnicima.



201

4. Ciljevi i strategija IPARD programa

4.1. OSNOVNE INFORMACIJE Vijeće Europske Unije je usvojilo 17. srpnja 2006. uredbu br. 1085/2006 o Instrumentu pretpristupne pomoći (IPA). Zbog usklađivanja i dosljednosti pomoći Zajednice, odobrena je pomoć Hrvatskoj u kontekstu jedinstvenog okvira, korištenjem naučenih lekcija iz prethodnih pretpristupnih instrumenata.

Pomoć će biti programirana i provedena u skladu sa slijedećim komponentama:

• Pomoć u tranziciji i jačanje institucija (Komponenta I);

• Prekogranična suradnja (Komponenta II);

• Regionalni razvoj (Komponenta III);

• Razvoj ljudskih potencijala (Komponenta IV);

• Ruralni razvoj (Komponenta V).

Pomoć će biti omogućena u skladu s općim političkim pretpristupnim okvirom, reguliranim Europskim i Pristupnim partnerstvima, vodeći računa o Izvješćima i Strategijama sažetim u godišnjem Paketu za proširenje Komisije.

U odnosu na potporu strateškom planiranju, Komisija će svake godine prezentirati Europskom parlamentu i Vijeću svoje namjere o dodjeli financiranja koje će biti predloženo za tri naredne godine, u obliku Višegodišnjeg indikativnog financijskog okvira (VIFO).

Pomoć u okviru ovog Programa bit će dana na temelju Višegodišnjeg indikativnog planskog dokumenta (VIPD), koji predstavlja okvirnu raspodjelu za glavne prioritete u okviru svake komponente, vodeći računa o okvirnoj raspodjeli po državi i po komponenti predloženoj u Višegodišnjem indikativnom financijskom okviru.

VIPD je uspostavljen između EK i nacionalnih tijela, kao potpora nacionalnim strategijama i osiguranju angažmana i sudjelovanja dotične države. Hrvatsko civilno društvo i druge interesne skupine uključujući međunarodne financijske ustanove su konzultirani 24. listopada 2006. i 23. svibnja 2007.

Glavni ciljevi politike u okviru Komponente V specificirani u VIPD su:

Doprinos održivoj modernizaciji poljoprivrednog sektora (uključujući preradu) putem ciljanih ulaganja i istovremenog poticanja poboljšanja pravne stečevine EU vezane za zdravstvenu ispravnost hrane, veterinarske, fitosanitarne, ekološke i druge standarde koji su navedeni u paketu za proširenje,

Doprinos održivom razvoju ruralnih područja.

Hrvatski VIPD29 je usvojen 20. lipnja 2007. kao strateški dokument koji postavlja prioritete i ciljeve programa s okvirnom raspodjelom sredstava prema prioritetima u skladu s VIFO-m.

VIFO je objavljen 8. studenog 2006.

29 EK(2007)2566



202

Komisija je usvojila IPA provedbenu uredbu30 12. lipnja 2007. kao dokument koji detaljno opisuje način provedbe IPA-e i IPARD-a za zemlje korisnike.

4.2. NACIONALNI RAZVOJNI CILJEVI Hrvatski Ured za strategiju razvitka u 2005. je izradio Nacionalnu strategiju razvoja koja slijedi tri globalna cilja razvoja:

• postizanje ubrzanog rasta realnog BDP-a i zaposlenosti, kao i bolji životni standard u usporedbi s bogatijim regijama Europe;

• postizanje veće konkurentnosti nacionalnog gospodarstva u usporedbi s razvijenijim regijama Europe;

• smanjenje regionalnih nejednakosti unutar zemlje stvaranjem povoljnih uvjeta za socijalno-ekonomski razvitak u najnazadnijim regijama.

4.3. OPĆI NACIONALNI CILJEVI

POLJOPRIVREDE I RURALNOG RAZVOJA Sveukupni nacionalni ciljevi i temeljna načela izložena u tekstu gore tvore okvir za nacionalne ciljeve koji se tiču održivog razvoja poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i ruralnog razvoja.

MPRRR je sveukupnu viziju razvoja iz Nacionalne strategije za poljoprivredu i ribarstvo (ARDP) (Narodne novine br. 89/2002) preveo u dugoročne sektorske strateške ciljeve razvitka:

• poboljšana konkurentnost i učinkovitost primarne poljoprivredne, šumarske i ribarske proizvodnje;

• poboljšana konkurentnost i učinkovitost prerade i trženja poljoprivredne, šumarske i ribarske proizvodnje;

• poboljšana kvaliteta i higijenski standardi, kao i standardi vezani za okoliš i dobrobit životinja;

• dodatne mogućnosti zapošljavanja i prihoda za poljoprivrednike i sve ljude koji žive u ruralnim područjima što vodi poboljšanju životnih i radnih uvjeta;

• postizanje održivog ruralnog razvitka kroz optimizirani i uravnoteženi gospodarski razvitak, očuvanje okoliša i socijalnu koheziju.

MPRRR još nije izradilo sveobuhvatni akcijski plan za provedbu tih vrlo širokih strateških ciljeva postavljenih u Nacionalnoj strategiji za poljoprivredu i ribarstvo kroz konkretne mjere.

Različiti modeli financijske potpore i specifični podsektorski programi u Hrvatskoj, detaljnije opisani u poglavlju 3.1,3.1 nisu dostatno uključili mjere za poboljšanje kvalitete i higijenskih standarda, te standarda zaštite okoliša i dobrobiti životinja u proizvodnim i prerađivačkim sektorima, niti instrumente za poticanje učinkovitog ekonomskog razvoja, očuvanja okoliša i socijalne kohezije kako bi se ostvario održiv proces ruralnog razvitka.

30 EK 718/2007



203

4.4. OPĆI CILJEVI IPARD PROGRAMA IPARD Program 2007 – 2013 čini strategiju koja će se baviti specifičnim nedostacima u ruralnim područjima Hrvatske prepoznatim u analizi prednosti, slabosti, mogućnosti i opasnosti (SWOT) poljoprivrednog i ruralnog sektora u Hrvatskoj (vidi poglavlje 0).

U skladu s IPA Uredbom i uvjetima danim u okviru Pristupnog partnerstva, omogućena je potpora Zajednice za održivu poljoprivredu i održive mjere ruralnog razvoja u pretpristupnom razdoblju u okviru prioritetnih područja. Vodeći računa o rezultatima SWOT analize i nedostacima u provedbi gore opisane Nacionalne strategije za poljoprivredu i ribarstvo Republike Hrvatske, prepoznata prioritetna područja razvoja IPARD Programa su slijedeća:

• PRIORITET 1: Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice

• PRIORITET 2: Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno – okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja

• PRIORITET 3: Razvoj ruralne ekonomije

Tri su prioriteta usmjerena na ekonomski razvoj specifičnih podsektora ili prate teritorijalni pristup.

Opći ciljevi IPARD programa su u određenoj mjeri povezani s deklaracijama iz Lisabona i Gőteborga, što se tiče potpore diversifikaciji ekonomskih aktivnosti, razvoja malog i srednjeg poduzetništva i posebne skrbi za zaštitu okoliša.

4.5. SPECIFIČNI CILJEVI I

ODGOVARAJUĆE MJERE IPARD

PROGRAMA Zbog ograničenog financijskog opsega potreban je jasni odabir specifičnih ciljeva, koji se trebaju postići u svakom prioritetnom polju i koji zadovoljavaju hitnu potrebu za intervencijom. Zbog toga, specifični ciljevi IPARD programa će samo djelomično obuhvatiti poteškoće prikazane u SWOT analizi poljoprivrednog sektora i ruralnih područja Hrvatske.

IPARD mjere će dopuniti provedbu Nacionalne strategije za poljoprivredu i ribarstvo. Temeljem Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu Vlada RH podupire razvoj poljoprivrednog sektora i ruralnih područja putem programa državnih potpora. Državna potpora je usmjerena na široki spektar korisnika (poljoprivrednika, komercijalnih proizvođača, lokalne samouprave, udruga i zadruga, itd.) i široki spektar ulaganja.

S druge strane, IPARD sredstva su usmjerena na ograničeni broj sektora, prihvatljiva ulaganja i krajnje korisnike. Ona su usmjerena na održive proizvođače, a jasni je prioritetni cilj poduprijeti ih u približavanju standardima Zajednice i pomoći im da postanu konkurentniji. Državni programi i IPARD sredstva na taj način dopunjuju jedni druge omogućavajući potrebne potpore raznim korisnicima uz podjelu ciljeva.

IPARD pomoć će također doprinijeti održivom i socijalno skladnom procesu ruralnog razvoja u skladu s međunarodnom ekološkom praksom razvijanjem ruralne ekonomije, povećanjem prihoda i omogućavanjem i osiguravanjem mogućnosti zapošljavanja u ruralnim područjima kako bi se uravnotežile nejednakosti između regija i u usporedbi s urbanim područjima, kao i razvila i oporavila osnovna ruralna infrastruktura, također i u ratom pogođenim područjima.



204

Zato je definiran po jedan specifični cilj po prioritetnom području koji će se učiniti funkcionalnim putem odgovarajućih mjera:

Tablica 4-1: Specifični ciljevi po odabranom prioritetu Prioritet Specifični cilj Odgovarajuća mjera

Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva kako bi ih se restrukturiralo i približilo standardima Zajednice 1. Poboljšanje tržišne

učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice

Jačanje i poboljšanje poljoprivredne proizvodnje i tržišnog kapaciteta Ulaganja u preradu i trženje

poljoprivrednih i ribarskih proizvoda kako bi se te aktivnosti restrukturirale i približile standardima Zajednice

radnje za poboljšanje okoliša i krajolika

2. Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja

Jačanje i poboljšanje kapaciteta provedbe obveznog pilot projekta u poljoprivrednom okolišu i pristup temeljen na LEADER-u

Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja

Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture

3. Razvoj ruralne ekonomije

Stvaranje boljih životnih uvjeta u ruralnim područjima poboljšanjem ruralne infrastrukture i promicanjem poslovnih aktivnosti Diversifikacija i razvoj ruralnih

ekonomskih aktivnosti

Mjera potpore: Tehnička pomoć, informativne i promidžbene kampanje

Izvor: MPRRR, 2007

Ovi prioriteti s mjerama potpore provodit će se kao glavni instrumenti IPARD Programa. U okviru IPARD 2007-2013 Plana za poljoprivredni i ruralni razvoj bit će prihvatljivo područje cijele Republike Hrvatske, osim ako ne bude drukčije određeno u posebnim uvjetima danim u tehničkim podacima za svaku mjeru u poglavlju 5 ovog plana.



205

Graf 4-1: Hijerarhija ciljeva

Izvor: MPRRR, 2007



206

5. Prihvatljive mjere

5.1. PRIHVATLJIVE MJERE UNUTAR

PRIORITETA 1 Pomoć u ovom prioritetu doprinijet će poboljšanju tržišne učinkovitosti i provedbi standarda Zajednice na području zaštite okoliša, javnog zdravstva, zdravlja životinja i biljaka, dobrobiti životinja i sigurnosti na radu putem:

• poboljšanih proizvodnih uvjeta koji se odnose na usklađenost s standardima Zajednice

• povećane dodane vrijednosti i konkurentnosti poljoprivrednih i ribljih proizvoda u skladu sa standardima Zajednice

• povećanih prihoda korisnika

• bolje iskorištenosti proizvodnih faktora na poljoprivrednim gospodarstvima

• povećane dodane vrijednosti poljoprivrednih i ribljih proizvoda putem poboljšane i racionalizirane prerade i prodaje proizvoda

• povećane konkurentnosti prehrambeno prerađivačke industrije u odabranim sektorima na jedinstvenom tržištu

Pomoći u prioritetu 1 bit će dana kroz slijedeće mjere:

• ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice

• ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice

5.1.1. Mjera 101 - Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice

5.1.1.1. Pravna osnova Članak 12 (2) Uredbe (EC) br. 1085/2006.

Članak 174 IPA provedbene uredbe (EC) br. 718/2007

5.1.1.2. Međusektorski ciljevi Ova je mjera usmjerena na provedbu ZPP-a i drugih srodnih politika u okviru ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, naročito u:

• Doprinos pripremi države kandidata za pristup EU

• Približavanju standardima Zajednice što se tiče zaštite okoliša, javnog zdravstva (zdravstvena ispravnost hrane i kvaliteta hrane), zdravlja životinja i biljaka, dobrobiti životinja i sigurnosti na radu

• Modernizaciju proizvodnih sustava s ciljem smanjenja zagađenja okoliša kroz poljoprivrednu proizvodnju

• Poboljšanje općih uvjeta u proizvodnji primarnih poljoprivrednih proizvoda

• Poboljšanje kvalitete proizvoda



207

• Smanjenje troškova proizvodnje, dakle povećanje konkurentnosti poljoprivrednika posebno prema ulasku i budućem otvorenom EU tržištu

• Pomoći u konkurentnosti na unutarnjem tržištu otvaranjem novih tržišnih mogućnosti za poljoprivredne proizvode.

5.1.1.3. Osnova i specifični ciljevi za ulaganja po sektoru

SSEEKKTTOORR MMLLJJEEKKAARRSSTTVVAA

Prema analizi sektora prikazanoj gore (poglavlje 2.3.4.1), sektor mljekarstva u Hrvatskoj ima dvojni aspekt:

• više od 76% obiteljskih gospodarstva drži do tri mliječne krave (ref. Popis poljoprivrede 2003), te vrlo malene farme imaju nisku razinu muzne tehnologije zbog kojih je niska razina proizvodnje sirovog mlijeka u smislu količina i kvalitete. Oko 50% sirovog mlijeka isporučenog mljekarama još ne zadovoljava standarde Zajednice.

• S druge strane Hrvatska ima udio od 4 do 5 % (2007, HSC) gospodarstava za proizvodnju mlijeka koja imaju više od 15 krava i već su specijalizirana, otvorena za tržište i blizu ili iznad razine održivosti.

U svjetlu budućeg pristupanja Hrvatske u EU od ključne je važnosti pružiti potporu specijaliziranom, održivom sektoru kako bi se pripremio za budućnost što se tiče standarda Zajednice i konkurentnosti na otvorenom tržištu. IPARD intervencije u okviru ove mjere trebaju biti usmjerene pomaganju sektoru proizvodnje mlijeka kako bi se postigli standardi Zajednice, posebno za kvalitetu sirovog mlijeka31 kao i dobrobiti životinja i uvjeta očuvanja okoliša.

Istovremeno se treba poticati neka od malih gospodarstava kako bi prešla razinu održivosti.

Specifični ciljevi sektora u okviru ove mjere za sektor mlijeka su slijedeće:

• Pomoć prioritetnim održivim mliječnim farmama male i srednje veličine (20 do 150 krava i/ili 50 do 350 ovaca/koza), kako bi približile proizvodnju mlijeka standardima kvalitete, kao i uvjete držanja životinja i standarde zaštite okoliša, te poboljšanju proizvodne infrastrukture i opreme na farmi u cilju postizanja održivosti i konkurentnosti na budućem otvorenom EU tržištu. Također veća, specijalizirana gospodarstva za proizvodnju mlijeka (150 krava i više i/ili 350 ovaca/koza i više) će imati koristi od potpore, ali samo za investicije koje se odnose na standarde rukovanja gnojivom i na proizvodnju i potrošnju električne energije i/ili toplinske energije iz obnovljivih izvora (gnojivo i drugi organski ostaci i otpad) proizvedenim u bioplinskim postrojenjima.

• Gospodarstva ispod razine održivosti također će imati koristi od potpore ako mogu dokazati kako će doseći minimum od 20 krava ili 50 ovaca/koza nakon razdoblja ulaganja.

Prihvatljiva ulaganja za ovaj sektor su:

• Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje staja za muzne krave,mliječne ovce i koze, uključujući opremanje sadržaja za proizvodnju mlijeka poput muzilica, te postrojenja za hlađenje i skladištenje mlijeka u sklopu gospodarstva; postrojenja i oprema za gospodarenje otpadom, obradu

31 Broj mikroorganizama i somatskih stanica u sirovom mlijeku - Uredba (EC) 853/2004 Dodatak, odjeljak IX, poglavlje I, dio III, točka 3



208

otpadnih voda, preventivne mjere protiv onečišćenja zraka izgradnju i/ili rekonstrukciju kapaciteta za skladištenje gnojiva i posebnu opremu za rukovanje i korištenje životinjskog gnojiva poput sabirališta gnojiva, posebne opreme za transport gnojiva; u bioplinska postrojenja (izgradnja postrojenja, uključujući opremu)

SSEEKKTTOORR GGOOVVEEDDAARRSSTTVVAA

Uzgoj stoke se još uvijek suočava s ogromnim strukturnim problemima, a jedan je od razloga smanjenje od 58,5% (goveda), odnosno 63,4% (rasplodne krave i junica) za vrijeme ratnog razdoblja, što je očito smanjilo opseg proizvodnje i usporilo potrebne prilagodbe za uspjeh u tržišnom sustavu. Danas, većina se stoke drži na malenim obiteljskim gospodarstvima, koja, kao i specijalizirane farme za uzgoj stoke ne zadovoljavaju EU minimalne higijenske standarde, standarde za dobrobit životinja i standarde vezane za zaštitu okoliša, a sve to zahtijeva ulaganja. Sredstva iz IPARD-a će se posebno usredotočiti na ulaganja koja će pomoći sektoru u zadovoljavanju standarda Zajednice, suprotno od nacionalnog operativnog programa za razvoj govedarske proizvodnje koji je usmjeren na povećanje proizvodnje.

Također, u okviru sektora goveđeg mesa očita je razlika između:

• Malih farmi koje drže manje od 10 goveda, a koja čine više od 90% u ukupnom broju goveda (vidi analizu sektora, str. 60) i ispod su praga održivosti

• Srednjih i većih proizvođača koji čine manje od 10% u ukupnom broju goveda

• Obiteljska gospodarstva koja drže između 10 i više od 20 krava koja su blizu razine održivosti

• Održivi poslovni subjekti s više od 50 goveda

U svjetlu budućeg pristupanja Hrvatske u EU od ključne je važnosti pružiti potporu specijaliziranom, održivom sektoru kako bi se pripremio za budućnost što se tiče standarda Zajednice i konkurentnosti na otvorenom tržištu. Sredstva iz IPARD-a u okviru ove mjere trebaju biti usmjerene na pomoć sektoru uzgoja goveda kako bi se postigli standardi Zajednice, posebno što se tiče dobrobiti životinja i zaštite okoliša.

Istovremeno treba ohrabrivati neke od manjih farmi kako bi prešle razinu održivosti.

Specifični ciljevi za sektor u okviru ove mjere za sektor goveda su slijedeće:

• Pomoći prioritetnim malim i srednjim održivim farmama za tov goveda i držanje goveda u sustavu krava - tele (40 do 300 goveda), kako bi poboljšale uvjete držanja životinja i standarde zaštite okoliša, te poboljšale proizvodnu infrastrukturu i opremu kako bi postigle bolju održivost i konkurentnost na budućem otvorenom tržištu EU. Veće specijalizirane farme goveda (300 goveda i više) će imati koristi od potpore vezane za standarde Zajednice o rukovanju gnojivom i proizvodnju i potrošnju električne energije i/ili toplinske energije iz obnovljivih izvora energije (gnojivo i ostali otpad organskog podrijetla) proizvedenim u bioplinskim postrojenjima.

• Farme ispod razine održivosti će također imati koristi od potpore budu li mogle dokazati kako će doseći minimum od 40 komada stoke nakon razdoblja ulaganja.

Prihvatljiva ulaganja u ovom sektoru će biti:

• Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje staja za goveda u sklopu gospodarstva, postrojenja i oprema za gospodarenje otpadom, obradu otpadnih voda, preventivne mjere protiv onečišćenja zraka, u izgradnju i/ili rekonstukciju kapaciteta za skladištenje gnojiva, uključujući posebnu opremu za rukovanje i korištenje životinjskog gnojiva poput sabirališta gnojiva,



209

posebne opreme za transport gnojiva, u opremu za ograđivanje travnjačkih površina u bioplinska postrojenja na farmama (izgradnja postrojenja, uključujući opremu)

SSEEKKTTOORR SSVVIINNJJOOGGOOJJSSTTVVAA

Prema analizi sektora (vidi str 53) 90% proizvodnja svinja odvija se na obiteljskim gospodarstvima koje u prosjeku drže 8 svinja. Samo 1,5% obiteljskih gospodarstava ima kapacitet veći od 50 svinja. 10% ukupne proizvodnje svinja imaju poslovni subjekti koji u prosjeku imaju 464 svinje. Samo 9% poslovnih subjekata ima kapacitet od preko 400 svinja. Način držanja životinja i oprema su zastarjeli.

Kako bi se postigla održivost proizvodnje prepoznali smo kao prioritet one čiji kapacitet postiže održivost ili ga prelazi.

Specifični ciljevi ovog sektora su:

• Pomoć prioritetno malim i srednjim održivim farmama svinja (20 do 300 mjesta za krmače i/ili 400 do 2.000 mjesta za svinje), kako bi poboljšale uvjete držanja životinja i standarde vezane za očuvanje okoliša, te poboljšale proizvodnu infrastrukturu i opremu i tako postigle bolju održivost i konkurentnost na budućem otvorenom tržištu EU. Veće specijalizirane farme svinja (300 krmača i više i/ili 2.000 svinja ili više ) imat će koristi od potpore vezane za standarde Zajednice koji se odnose na rukovanje gnojivom i proizvodnju i potrošnju električne energije i/ili topline iz obnovljivih izvora energije (gnojivo i ostali otpad organskog podrijetla) u bioplinskim postrojenjima.

• Iznimno, velike specijalizirane farme svinja koje se nalaze na listi obveznika IPPC direktive za RH (2008/1/EC), u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Uredbom o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08), moći će koristiti potporu za sva prihvatljiva ulaganja:

o ukoliko neće biti povećanja postojećih kapaciteta,

o ukoliko Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja ocijeni investicije kao neophodne za usklađivanje s IPPC Direktivom,

• Farme ispod razine održivosti će također imati koristi od potpore budu li mogle dokazati kako će dosegnuti minimum od 20 krmača ili 400 svinja nakon razdoblja ulaganja.


• Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za svinje u sklopu gospodarstva, u objekte i opremu za gospodarenje otpadom, obradu otpadnih voda, preventivne mjere protiv onečišćenja zraka, u izgradnju i/ili rekonstrukciju kapaciteta za skladištenje gnojiva, uključujući posebnu opremu za rukovanje i korištenje životinjskog gnojiva poput sabirališta gnojiva, posebne opreme za transport gnojiva, u bioplinska postrojenja (izgradnja postrojenja, uključujući opremu)

SSEEKKTTOORR PPEERRAADDAARRSSTTVVAA

Proizvodnju peradi karakteriziraju dva glavna tipa proizvodnje:

• Proizvodnja na obiteljskim gospodarstvima gdje se proizvodnja mesa i jaja odvija u ekstenzivnim uvjetima, uglavnom za vlastite potrebe

• Industrijski način gdje prevladavaju velike proizvodne jedinice

Prema analizi sektora (vidi poglavlje 2.3.4.4) 99% svih proizvođača ima manje od 100 kokoši. Ovaj broj uključuje i mala obiteljska gospodarstva i poslovne subjekte.



210

Istovremeno oni predstavljaju 44% ukupnog broja peradi. Prema DZS postoji samo 555 subjekata s više od 5.000 kokoši. Ova skupina proizvođača je blizu postizanja održive proizvodnje i prepoznati su kao prioritet.

Peradarske farme ne zadovoljavaju standarde Zajednice što se tiče dobrobiti životinja i zaštite okoliša, te su potrebna ulaganja kako bi se prilagodile traženim standardima. Proizvođači jaja su suočeni s novim izazovima što se tiče potrebnih prilagodbi vezanih za standarde dobrobiti životinja, te nesilica koje će se držati u posebnim uzgojnim sustavima kako bi se zadovoljili EU zahtjevi dani u Direktivi 1999/74/EC. Sredstva iz IPARD-a u okviru ove mjere će između ostalog biti dostupni i za ovu vrstu ulaganja.

U svjetlu budućeg pristupanja Hrvatske u EU od ključne je važnosti pružiti potporu specijaliziranom, održivom sektoru kako bi se pripremio za budućnost što se tiče standarda Zajednice i konkurentnosti na otvorenom tržištu. Ulaganja unutar IPARD-a u okviru ove mjere trebaju biti usmjerene na pomoć sektoru kako bi se postigli standardi Zajednice, posebno što se tiče dobrobiti životinja i zaštite okoliša.

Istovremeno treba poticati manje farme kako bi prešle razinu održivosti.

Specifični ciljevi u okviru mjere za sektor peradarstva (proizvodnja mesa i uzgoj rasplodne peradi teških linija) su:

• Pomoć prioritetnim malim i srednjim peradarskim farmama brojlera s više od 5.000 do 40.000 brojlera po proizvodnom ciklusu (40 000 mjesta) i/ili s više od 5.000 do 15.000 rasplodnih nesilica koja nesu jaja za rasplod, kako bi se približili standardima kvalitete, te zadovoljili uvjete držanja životinja i zaštite okoliša, kao i poboljšali proizvodnu infrastrukturu i opremu te postigli bolju održivost i konkurentnost na budućem otvorenom tržištu EU. Veće specijalizirane peradarske farme (40.000 i više brojlera po proizvodnom ciklusu i/ili 15000 nesilica na početku ulaganja) imat će koristi od potpore vezane za standarde Zajednice koji se odnose na rukovanje gnojivom i proizvodnju i potrošnju električne i/ili toplinske energije iz obnovljivih izvora energije (gnojivo i ostali otpad organskog podrijetla) proizvedene u bioplinskim postrojenjima.

• Iznimno, velike specijalizirane peradarske farme koje se nalaze na listi obveznika IPPC direktive za RH (2008/1/EC), u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Uredbom o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08), moći će koristiti potporu za sva prihvatljiva ulaganja:

o ukoliko neće biti povećavanja postojećih kapaciteta i

o ukoliko Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja ocijeni investicije kao neophodne za usklađivanje s IPPC Direktivom

• Farme ispod razine održivosti će također imati koristi od potpore budu li mogle dokazati kako će dosegnuti minimum od 5.000 brojlera po proizvodnom ciklusu nakon razdoblja ulaganja.


• Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje peradarskih farmi (tov, rasplodna perad teških linija), uključujući opremu za sprječavanje širenja ptičjih bolesti u sklopu gospodarstva, u postrojenja i opremu za gospodarenje otpadom, obradu otpadnih voda, preventivne mjere protiv onečišćenja zraka, u izgradnju i/ili rekonstrukciju kapaciteta za skladištenje gnojiva, uključujući posebnu opremu za rukovanje i korištenje životinjskog gnojiva poput sabirališta gnojiva, posebne opreme za transport gnojiva; u bioplinska postrojenja (izgradnja postrojenja, uključujući opremu)



211

SSEEKKTTOORR JJAAJJAA

Proizvodnju jaja karakteriziraju dva glavna tipa proizvodnje:

• Proizvodnja na obiteljskim gospodarstvima gdje se proizvodnja mesa i jaja odvija u ekstenzivnim uvjetima, uglavnom za vlastite potrebe

• Industrijski način gdje prevladavaju velike proizvodne jedinice

Prema analizi sektora (vidi poglavlje 2.3.4.4) 99% svih proizvođača ima manje od 100 kokoši. Ovaj broj uključuje i mala obiteljska gospodarstva i poslovne subjekte. Istovremeno oni predstavljaju 44% ukupnog broja peradi. Prema DZS postoji samo 555 subjekata s više od 5.000 kokoši. Ova skupina proizvođača je blizu postizanja održive proizvodnje i prepoznati su kao prioritet.

Peradarske farme ne zadovoljavaju standarde Zajednice što se tiče dobrobiti životinja i zaštite okoliša, te su potrebna ulaganja za prilagodbu traženim standardima. Proizvođači jaja su suočeni s novim izazovima u prilagodbi vezanim za standarde dobrobiti životinja, a nesilice će se držati u posebnim uzgojnim sustavima kako bi se zadovoljili EU zahtjevi navedeni u Direktivi 1999/74/EC.

Sredstva iz IPARD-a u okviru ove mjere će između ostalog biti dostupni i za ovu vrstu ulaganja.

U svjetlu budućeg pristupanja Hrvatske u EU od ključne je važnosti pružiti potporu specijaliziranom, održivom sektoru kako bi se pripremio za budućnost što se tiče standarda Zajednice i konkurentnosti na otvorenom tržištu. Ulaganja unutar IPARD-a u okviru ove mjere trebaju biti usmjerene na pomoć sektoru u postizanju standarda Zajednice, posebno onih koji se tiču dobrobiti životinja i zaštite okoliša

Istovremeno treba poticati neke od manjih farmi kako bi prešle razinu održivosti.

Specifični ciljevi u okviru mjere za sektor jaja (proizvodnja konzumnih jaja i uzgoj rasplodne peradi lakih linija) su:

• Pomoć prioritetnim malim i srednjim peradarskim farmama koja proizvode stolna jaja i/ili drže rasplodne pilenke s više od 10.000 do 40.000 nesilica ili rasplodnih pilenki (40.000 mjesta) kako bi se približili standardima kvalitete, te zadovoljili uvjete držanja životinja i zaštite okoliša, te poboljšali proizvodnu infrastrukturu i opremu i postigli bolju održivost i konkurentnost na budućem otvorenom tržištu EU. Veće specijalizirane peradarske farme (40.000 i više pilenki na početku ulaganja) imat će koristi od potpore vezane za standarde Zajednice koji se odnose na rukovanje gnojivom i proizvodnju i potrošnju električne i/ili toplinske energije iz obnovljivih izvora energije (gnojivo i ostali otpad organsko podrijetla) u bioplinskim postrojenjima.

• Farme ispod razine održivosti će također imati koristi od potpore budu li mogle dokazati kako će dosegnuti minimum od 10.000 nesilica nakon razdoblja ulaganja.

• Iznimno, velike specijalizirane farme koje se nalaze na listi obveznika IPPC direktive za RH (2008/1/EC), u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Uredbom o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08), moći će koristiti potporu za sva prihvatljiva ulaganja:

o ukoliko neće biti povećavanja postojećih kapaciteta i

o ukoliko Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja ocijeni investicije kao neophodne za usklađivanje s IPPC direktivom.




212

• Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje peradarskih farmi (proizvodnja konzumnih jaja i držanje rasplodnih pilenki) uključujući opremu za sprječavanje širenja ptičjih bolesti, u postrojenja i oprema za gospodarenje otpadom, obradu otpadnih voda, preventivne mjere protiv onečišćenja zraka uključujući gradnju i/ili rekonstrukciju kapaciteta za skladištenje gnojiva, uključujući posebnu opremu za rukovanje i korištenje životinjskog gnojiva poput sabirališta gnojiva, posebne opreme za transport gnojiva u bioplinska postrojenja (izgradnja postrojenja, uključujući opremu)

SSEEKKTTOORR VVOOĆĆAA II PPOOVVRRĆĆAA

Kako se vidi iz analize sektora (vidi poglavlje 2.3.4.8) proizvodnja voća i povrća se uglavnom odvija na obiteljskim gospodarstvima, zbog čega je proizvodnja rascjepkana, te smanjena produktivnost i kvaliteta. 5,5% proizvođača voća – obiteljskih gospodarstva posjeduje više od 10 ha, dok 89,4% poslovnih subjekata ima više od 10 ha voćnjaka. 13% obiteljskih gospodarstava ima manje od 5 ha pod povrćem dok 42% poslovnih subjekata ima više od 30 ha pod povrćem. Ukupna proizvodnja povrća (uglavnom rajčica, paprika i krastavci) u staklenicima je oko 45.000 tona. Dakle, na proizvodnju se također može gledati s dva aspekta:

• mala, rascjepkana gospodarstva s niskom produktivnošću i lošom tehnologijom predstavljaju više od 80% svih proizvođača

• veća ili specijalizirana gospodarstva koje su blizu ili iznad razine održivosti predstavljaju 20% proizvođača

Kako bi se organizirala proizvodnja voća i povrća koja će rezultirati višom produktivnošću i konkurentnošću sektora, potrebno je povećati proizvodnju u okviru zaštićenih prostora, kako bi se modernizirala proizvodnja ulaganjem u novu tehnologiju u berbi, skladišnim i rashladnim kapacitetima, preradi, sortiranju i pakiranju.

U svjetlu budućeg pristupanja Hrvatske u EU od ključne je važnosti pružiti potporu specijaliziranom, održivom sektoru kako bi se pripremio za budućnost što se tiče standarda Zajednice i konkurentnosti na otvorenom tržištu. Ulaganja unutar IPARD-a u okviru ove mjere trebaju biti usmjerene na pomoć sektoru voća i povrća kako bi se postigli relevantni standardi Zajednice, posebno što se tiče zaštite okoliša.

Specifični ciljevi u okviru mjere za sektor su:

• Kako bi se pomoglo malim i srednje velikim:

o Proizvođačima povrća (500 m2 do 10.000 m2 staklenika ili 0,5 – 30 ha proizvodnje na otvorenom) kako bi približili standarde kakvoće i zaštite okoliša kao i poboljšali proizvodnu infrastrukturu i opremu i postigli bolju održivost i konkurentnost na budućem otvorenom EU tržištu kroz duže skladištenje, osiguranje stabilnosti prinosa i poboljšanje kakvoće povrća.

o Proizvođačima voća i stolnog grožđa (2 ha do 50 ha za voćnjake; 0,5 ha do 5 ha za stolno grožđe), vinskih kultivara grožđa i maslina (2 ha do 50 ha vinograda ili maslinika) kako bi se približili standardima kakvoće i zaštite okoliša, kao i poboljšali proizvodnu infrastrukturu i opremu, te postigli bolju održivost i konkurentnost na budućem otvorenom EU tržištu kroz uvođenje novih tehnologija i proizvodnih metoda, unapređenje sortne strukture, duže skladištenje, osiguranje stabilnosti prinosa i povećanje kvalitete plodova.




213

• Ulaganje u izgradnju i/ili obnovu i/ili opremanje staklenika (pokrivenih staklom ili plastikom) za voće i povrće

• Ulaganje u opremu za specijaliziranu berbu, sortiranje i pakiranje voća i povrća, uključujući stolno grožđe

• Ulaganje u izgradnju i/ili obnovu i/ili pomoćne objekte za skladištenje voća i povrće; uključujući ULO kapaciteta

• Ulaganja u sustave za zaštitu od tuče na gospodarstvu (uključujući računalnu opremu) za voćnjake i stolno grožđe

• Investicije u novo podizanje/restrukturiranje nasada voća i stolnog grožđa

• Investicije u restrukturiranje postojećih nasada vinskih kultivara grožđa i maslina, uključujući krčenje i ponovnu sadnju

• Investicije u sustave za navodnjavanje na gospodarstvima (na otvorenom) za trajne nasade i povrće, koristeći podzemne (izvori i bunari) i površinske vode (rijeke, jezera i akumulacije); izgradnja sustava, uključujući pumpe, cjevovode, raspršivače; izgradnja bunara

SSEEKKTTOORR ŽŽIITTAARRIICCAA II UULLJJAARRIICCAA

Žitarice i uljarice su dominantne u hrvatskoj poljoprivredi, što se tiče iskorištenog poljoprivrednog zemljišta i broja proizvođača. Proizvodnja je blisko povezana sa stočarskom proizvodnjom, dajući kvalitetnu i jeftiniju stočnu hranu za domaće životinje. Zbog toga su ulaganja u skladišne kapacitete i sušare na farmi prepoznata kao najvažnija (vidi analiza sektora, poglavlje 2.3.4.7)

Proizvodnja žitarica i uljarica može se također promatrati dvojako:

• Više od 83% obiteljskih gospodarstava s prosječno manje od 5 ha pod žitaricama i uljaricama (ref. Popis poljoprivrede 2003). Te vrlo male farme imaju lošu tehnologiju, što rezultira niskom razinom proizvodnje u smislu kvantitete i kvalitete. Oni koriste 507.000 ha.

• S druge strane Hrvatska ima udio od 16 % (DZS, 2003) farmi s više od 5 ha koje su više ili manje specijalizirane, otvorene za tržište i blizu ili iznad razine održivosti. One koriste 111.000 ha.

Kako bi se postigli ciljevi definirani u okviru ove mjere, posebno što se tiče približavanja standardima Zajednice i konkurentnosti, IPARD fondovi će biti usredotočeni na dvije glavne skupine korisnika koji predstavljaju sektor sa specifičnim ciljevima u okviru ove mjere:

Pomoć prioritetnim malim i srednjim održivim farmama srednje veličine (20 do 150 ha), kako bi se približile standardima zaštite okoliša, te poboljšala proizvodna infrastruktura i oprema za postizanje bolje održivosti i konkurentnost na budućem otvorenom tržištu EU.

Prihvatljiva ulaganja za ovaj sektor će biti:

• Ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za skladištenje i sušenje žitarica i uljarica

5.1.1.4. Povezanost s drugim mjerama U okviru ovog programa ova mjera dopunjuje provedbu mjere “Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice. i mjeru unutar Prioriteta 3 “Unapređenje ruralne infrastrukture”. Poboljšanja prerade i prodaje su popraćena razvojem konkurentnih gospodarstava što se tiče prerade i primarne proizvodnje. Razvoj ruralne komercijalne infrastrukture



214

stvara bolje životne i radne uvjete za ruralnu populaciju i bolje uvjete za ruralno poduzetništvo.

IPARD mjera “Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva” je komplementarna s nacionalnim mjerama. IPARD mjera “Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva” će ubrzati usklađivanje poljoprivredne proizvodnje sa standardima Zajednice. IPARD mjera je više usmjerena prema reorganizaciji kako bi se razvila održiva gospodarstva.

U usporedbi s nacionalnim mjerama ulaganja, one su još uvijek više usmjerene povećanju profitabilnosti, učinkovitosti i konkurentnosti proizvodnje. Nacionalne mjere ulaganja u poljoprivredna gospodarstva su predviđene samo za komercijalna poljoprivredna gospodarstva (uglavnom mala obiteljska gospodarstva) koja koriste komercijalni kredit za ulaganje u gospodarstvo.

5.1.1.5. Krajnji korisnici Krajnji korisnici ove mjere su poljoprivredna gospodarstva (obiteljska gospodarstva, obrti i pravne osobe) u 100 % privatnom vlasništvu ili do 25% u državnom vlasništvu, odnosno vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave ili Grada Zagreba, određena Zakonom o poljoprivredi (NN 66/01, 83/02, vidi str. 303), upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i obveznici PDV-a.

5.1.1.6. Opći kriterij prihvatljivosti Opći kriterij prihvatljivosti za ovu mjeru su:

• Ulaganja se moraju odnositi na poljoprivredne proizvode obuhvaćene Dodatkom I Ugovora o Europskoj Zajednici.

• Ulaganja moraju udovoljavati relevantnim standardima Zajednice kako je određeno Člankom 170(1) Uredbe Komisije (EC) br. 718/2007 na kraju svoje realizacije.

• Poljoprivredno gospodarstvo mora biti u skladu s odgovarajućim nacionalnim minimalnim standardima (vidi dodatak 12.11, tablica 12-12) koji se odnose na zaštitu okoliša, javno zdravstvo, zdravlje životinja i biljaka, dobrobit životinja i sigurnost na radu u vrijeme kad je odluka o potpori donesena. Gdje su odgovarajući nacionalni standardi utemeljeni na standardima Zajednice uvedeni u vrijeme zaprimanja prijave, odluka o potpori bit će uvjetna za gospodarstva koja trenutno ne zadovoljavaju te standarde, ali će ih zadovoljiti do kraja realizacije ulaganja .

• Prethodna procjena projekta od strane nacionalnih tijela koja se bave zaštitom okoliša i veterinarstvom treba se podnijeti zajedno s projektnim/poslovnim planom. Za projekt određene veličine Procjena učinka na okoliš treba se izvršiti prije ulaganja u skladu sa Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (u skladu s EU direktivama 85/337/EEC i 97/11/EC, uključujući dodatak I i II).

• Poljoprivredno gospodarstvo mora dokazati (u poslovnom planu) ekonomsku održivost (vidi dodatak 12-10) na kraju realizacije ulaganja.

• Poslovni plan treba biti izrađen u skladu sa standardnim zahtjevima banaka: za ulaganja do 27.000 EUR (200.000 HRK) u pojednostavljenom obliku, za ulaganja iznad 27.000 EUR (200.000 HRK) potpuni poslovni plan. Ako je glavni cilj ulaganja povećanje proizvodnje, postojanje tržišta također treba biti prikazano u poslovnom planu.

• Poljoprivredno gospodarstvo ne može imati nikakve nepodmirene obveze prema državi u trenutku prijave.

• Pravne osobe s integriranom proizvodnjom (proizvođači imaju primarna proizvodnju i preradu) u sektoru mljekarstva, govedarstva, svinjogojstva,



215

peradarstva i jaja nije prihvatljiva za ulaganja u okviru ove mjere ako oni pripadaju:

1. rangu mikro, malih i srednjih poduzeća ili

2. izvan ranga mikro, malih i srednjih poduzeća, ako su navedeni u IPPC Direktivi (2008/1/EC) popis objekata za Republiku Hrvatsku, u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Pravilnikom o postupku za uspostavljanje integriranog ekološkim zahtjevima (NN 114/08).

Pravne osobe iz točke 2 nemaju pravo na ulaganja u mjeru 103.

Što se tiče sigurnosti na radu i osposobljenosti, prema poljoprivrednim gospodarstvima se primjenjuju slijedeći kriteriji:

Tablica 5-1: Kriterij profesionalnih vještina i znanja Obiteljsko gospodarstvo Obrt Pravne osobe

Podnositelj ima poljoprivrednu srednju školu ili diplomu iz područja poljoprivrede, veterinarstva ili prerade ili podatke o stručnom radnom iskustvu u poljoprivredi u odgovarajućem području od barem 5 godina, ili je registriran barem dvije godine u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava

Voditelj obrta ima poljoprivrednu srednju školu ili diplomu iz područja poljoprivrede, veterinarstva ili prerade, ili podatke o stručnom radnom iskustvu u poljoprivredi u odgovarajućem području od barem 5 godina, ili je registriran barem dvije godine u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava

Barem jedan stalni zaposlenik na razini upravljanja poslovnim subjektom mora imati poljoprivrednu srednju školu ili diplomu iz područja poljoprivrede, veterinarstva ili prerade, ili podatke o stručnom radnom iskustvu u poljoprivredi u odgovarajućem području od barem 5 godina


5.1.1.7. Specifični kriteriji prihvatljivosti SSEEKKTTOORR MMLLII JJEEKKAA

Sva poljoprivredna gospodarstva trebaju demonstrirati kako je gospodarenje gnojivom u skladu sa standardima Zajednice na kraju ulaganja.

Što se tiče ulaganja u sektor mlijeka, poljoprivredno gospodarstvo treba biti u skladu s odgovarajućim standardima Zajednice, posebno onim navedenim u Uredbi (EC) br. 853/2004, Dodatak III, odjeljak IX, poglavlje I sirovo mlijeko – primarna proizvodnja na kraju ulaganja ako se projekt odnosi na izgradnju/rekonstrukciju

Specifični kriteriji prihvatljivosti za investicije u bioplinska postrojenja:

• prethodno odobrenje MINGORP za projekt, u skladu s odredbama Zakona o energiji (NN 68/01, 177/04, 76/07, 152/08) i Pravilnika o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 67/07) mora biti podnešeno zajedno s projektnim/poslovnim planom.

Razina proizvodnje Prihvatljiva ulaganja

od minimalno 20 muznih krava i/ili 50 ovaca/koza do maksimalno 150 muznih krava i/ili 350 ovaca/koza na kraju ulaganja

sve prihvatljive mjere za ovaj sektor (vidi poglavlje 5.1.1.3)

Od 150 muznih krava i/ili 350 ovaca/koza na početku ulaganja

izgradnja i/ili rekonstrukcija skladišnih kapaciteta za gnojivo i/ili posebna oprema za rukovanje i korištenje samo životinjskog gnojiva, u bioplinska postrojenja (izgradnja postrojenja, uključujući opremu)



216

SSEEKKTTOORR GGOOVVEEDDAARRSSTTVVAA





za minimalno 40 i maksimalno 300 grla na kraju ulaganja

Sva prihvatljiva ulaganja za ovaj sektor (vidi poglavlje 5.1.1.3)

od 300 grla na početku ulaganja

izgradnja i/ili rekonstrukcija skladišnih kapaciteta za gnojivo i/ili posebna oprema za rukovanje i korištenje samo životinjskog gnojiva , u bioplinska postrojenja (izgradnja postrojenja, uključujući opremu)

SSEEKKTTOORR SSVVIINNJJOOGGOOJJSSTTVVAA





od minimalno 20 mjesta za krmače i/ili 400 mjesta za svinje godišnje do maksimalno 300 mjesta za krmače i/ili 2.000 mjesta za svinje godišnje na kraju ulaganja

Sva prihvatljiva ulaganja za ovaj sektor (vidi poglavlje 5.1.1.3.)

od 300 krmača i/ili 2.000 svinja godišnje na početku ulaganja


SSEEKKTTOORR PPEERRAADDAARRSSTTVVAA





za minimalno 5.000 brojlera i/ili rasplodnih nesilica koja nesu jaja za rasplod do maksimalno 40.000

Sva prihvatljiva ulaganja za ovaj sektor (vidi



217

brojlera i/ili 15.000 rasplodnih nesilica koja nesu jaja za rasplod po proizvodnom ciklusu na kraju ulaganja

poglavlje 5.1.1.3.)

od 40.000 brojlera i/ili 15.000 rasplodnih nesilica koja nesu jaja za rasplod po proizvodnom ciklusu na početku ulaganja


SSEEKKTTOORR JJAAJJAA





od minimalno 10.000 nesilica i/ili rasplodnih pilenki do maksimalno 40.000 nesilica i/ili raspoldnih pilenki na kraju ulaganja

Sva prihvatljiva ulaganja za ovaj sektor (vidi poglavlje 5.1.1.3)

od 40.000 nesilica i/ili rasplodnih pilenki na početku ulaganja


izgradnja i/ili opremanje kako bi se postigla usklađenost s Direktivom 1999/74/EC i bez povećanja u proizvodnji


Za ulaganja u staklenike:

Staklenici (pokriveni staklom ili plastikom):

• Moraju imati minimalnu veličinu od 500 m2 i maksimalnu od 10.000 m2 Poljoprivredno gospodarstvo mora demonstrirati postojanje vlastite proizvodnje voća i/ili povrća, registriranom proizvodnjom u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava na kraju ulaganja

Za druga prihvatljiva ulaganja:

• Poljoprivredno gospodarstvo mora demonstrirati na početku ulaganja postojanje vlastite proizvodnje voća i/ili povrća, registriranom proizvodnjom u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava od barem 2 ha do maksimalno 50 ha pod voćem, vinskim kultivarima grožđa ili maslina i/ili najmanje 0,5 ha do maksimalno 30 ha pod povrćem i/ili najmanje 0,5 ha do maksimalno 5 ha pod stolnim grožđem

Investicije u skladišne kapacitete:

• investicije u skladišne kapacitete nisu dozvoljene za velike javne/privatne tvrtke (koje se bave trgovinom)

Za ulaganja u restrukturiranje i konverziju vinograda vinove loze:



218

• krčenje i ponovna sadnja su dozvoljeni za vinograde do određene starosne dobi kada su takve aktivnosti opravdane, u skladu sa zajedničkom vinogradarskom praksom

• jednostavna obnova vinograda koji su došli do kraja svog prirodnog života (ponovno podizanje na istoj parceli zemljišta sa istom sortom po istom sustavu uzgoja vinove loze) nije dopuštena

• prvo podizanje nije dozvoljeno

Za investicije u restrukturiranje i konverziju vinograda vinove loze i prvom podizanju nasada stolnog grožđa:

• dozvoljene su samo vrste koje pripadaju Vitis vinifera ili potječu iz križanca između Vitis vinifera i drugih vrsta roda Vitis koje propisuje Hrvatski zavod za vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo, a nisu sljedeće: Noah, Othello, Isabelle, Jacquez, Clinton i Herbemont

Za ulaganja u sustave za navodnjavanje na farmama (otvorenom):

• ulaganja u sustave za navodnjavanje na otvorenom dozvoljeno je isključivo na farmama, na privatnom posjedu ili unajmljenom zemljištu s trajanjem najma minimalno 5 godina

• prethodno odobrenje projekta od strane Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva / lokalne samouprave, u skladu s odredbama Zakona o vodama (NN 153/09) mora biti dostavljeno zajedno s projektnim/poslovnim planom.

ŽŽIITTAARRIICCEE II UULLJJAARRIICCEE

Kapaciteti za skladištenje i sušenje

• Ulaganje mora imati najmanje 100 t do 1.500 t kapaciteta.

• Poljoprivredno gospodarstvo mora demonstrirati postojanje vlastite proizvodnje žitarica i/ili uljarica, registriranom proizvodnjom u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava od barem 20 ha pod žitaricama i/ili uljaricama na početku ulaganja.

5.1.1.8. Prioritetni kriterij32 Prioritet će imati ulaganja s višim brojem bodova, u skladu sa slijedećim kriterijem:

Kriterij Rezultat Bodovi

ulaganja u izgradnju novog objekta (radije nego obnova postojećeg)

ako “da” tad 10 ako “ne” tad 0 10

ulaganje je provedeno u području s otežanim uvjetima gospodarenja kako je regulirano Zakonom o poljoprivredi (NN 66/01, 83/02)

ako “da” tad 20 ako “ne” tad 0

20

ulaganje provodi mladi korisnik (nositelj OPG-a, voditelj obrta; vlasnik ili voditelj poslovnog subjekta) koji je mlađi od 40 godina kad je predana prijava


20

ulaganje je provedeno od strane registriranog ekološkog proizvođača


15

32 Detaljne odredbe o prioritetnom kriteriju su objašnjene u poglavlju 6



219

veličina poljoprivrednog gospodarstva u specifičnom sektoru u vrijeme prijave je viša od traženog minimuma na kraju ulaganja navedenog u specifičnom kriteriju prihvatljivosti (poglavlje 5.1.1.7)


15

ulaganje provodi žena poduzetnik ako “da” tad 20 ako “ne” tad 0

20

UKUPNO 100

Izvor: MPRRR – URR, 2007.

5.1.1.9. Prihvatljivi trošak Prihvatljivi troškovi (u skladu s Člankom 172 (3) Uredbe (EC) br. 718/2007) su ograničeni na:

• izgradnju ili poboljšanje nepokretne imovine;

• kupnju nove mehanizacije i opreme, uključujući računalni softver do tržišne vrijednosti imovine;

• opći troškovi poput naknada za arhitekte, inženjere i druge savjetodavne naknade, studije izvedivosti, kupnja prava na patente i licence do gornje granice od 12% troškova navedenih u dvije točke gore, od kojih su troškovi poslovnog plana prihvatljivi u iznosu do 2%, ali ne preko 3.000 EUR.

• prihvatljivi troškovi se utvrđuju bez PDV-a

• Detaljne odredbe bit će određene u Sektorskom sporazumu kako je određeno u Članku 7 Uredbe Komisije (EC) br. 718/2007.

5.1.1.10. Razina potpore Iznosi prikazani u HRK su indikativni.

Po prijavi, korisnik može tražiti potporu za prihvatljive izdatke koji nisu manji od EUR 13,5 tisuća (100.000 HRK):

Unutar vremenskog okvira IPARD-a i mjere 101:

1. Korisnik može tražiti potporu, bez obzira na ukupnu vrijednost investicije, za prihvatljive izdatke koji ne prelaze EUR 900 tisuća (6.570.000 HRK).

2. Iznimno, korisnik može tražiti potporu, bez obzira na ukupnu vrijednost investicije, za prihvatljive izdatke koji ne prelaze EUR 2,0 milijuna (14.600.000 HRK) ukoliko se oni odnose isključivo na:

o primjenu Nitratne direktive 91/676/EEC (zaštita voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora) – izgradnja i/ili rekonstrukcija skladišnih kapaciteta za gnojivo i/ili oprema za rukovanje i primjenu gnojiva

o primjenu Direktive o dobrobiti kokoši nesilica 99/74/EEC ( minimalni standardima za zaštitu kokoši nesilica) u sektoru jaja – rekonstrukcija i/ili oprema za pogone (kavezi)

Intenzitet potpore iskazan kao udio javne potpore u prihvatljivim izdacima investicije iznosi do:

• 50% ili



220

• 55%, ukoliko ulaganje provodi mladi poljoprivrednik (s manje od 40 godina u trenutku odobrenja potpore), koji posjeduje odgovarajuće vještine i sposobnosti ili

• 60%, ukoliko se ulaganje provodi na brdsko-planinskim područjima, kako je definirano u poglavlju 2.1.4. točka 1.b. ili

• 65%, ukoliko ulaganje provodi mladi poljoprivrednik na brdsko-planinskim područjima ili

• 75%, ukoliko se investicija odnosi isključivo na primjenu Nitratne direktive (91/676/EEC) u skladu s postojanjem nacionalne strategije za njenu provedbu.

Dozvoljeno je maksimalno pet prihvatljivih ulaganja po korisniku unutar vremenskog okvira IPARD-a. Prijava za slijedeće ulaganje može se podnijeti tek nakon finalizacije (konačnog plaćanja) prethodnog ulaganja.

Plaćanja za ulaganja bit će primljena u jednom obroku sukladno pojedinostima utvrđenim u ugovoru potpisanom između korisnika i Agencije za plaćanja.

5.1.1.11. Okvirni proračun Tablica 5-2: Raspodjela sredstava za mjeru 101.

Javni trošak

Godina Ukupno prihvatljivi trošak Ukupno EU doprinos Nacionalni doprinos

Privatni doprinos

EUR EUR % EUR % EUR % EUR %

1 2=3+9 3=5+7 4=3/2 5 6=5/3 7 8=7/3 9 10=9/2

2007 17.000.000 8.500.000 50% 6.375.000 75% 2.125.000 25% 8.500.000 50%

2008 16.384.000 8.192.000 50% 6.144.000 75% 2.048.000 25% 8.192.000 50%

2009 16.512.000 8.256.000 50% 6.192.000 75% 2.064.000 25% 8.256.000 50%

2010 15.946.667 7.973.333 50% 5.980.000 75% 1.993.333 25% 7.973.333 50%

2011 16.253.333 8.126.667 50% 6.095.000 75% 2.031.667 25% 8.126.667 50%

2012 n.p. n.p. 50% n.p. 75% n.p. 25% n.p. 50%

2013 n.p. n.p. 50% n.p. 75% n.p. 25% n.p. 50%

Ukupno 65.842.667 32.921.333 50% 24.691.000 75% 8.230.333 25% 32.921.333 50%

Izvor:MPRRR – URR, 2009

5.1.1.12. Raspodjela sredstava po sektoru Tablica 5-3: Raspodjela sredstva po sektoru

Sektor Mlijeko Meso Jaja Voće i povrće Žitarice i uljarice Ukupno

% 30% 30% 15% 15% 10% 100% 2007

EUR 5.100.000 5.100.000 2.550.000 2.550.000 1.700.000 17.000.000

% 30% 30% 15% 15% 10% 100% 2008

EUR 4.915.200 4.915.200 2.457.600 2.457.600 1.638.400 16.384.000

% 30% 30% 15% 15% 10% 100% 2009

EUR 4.953.600 4.953.600 2.476.800 2.476.800 1.651.200 16.512.000



221

% 30% 30% 15% 15% 10% 100% 2010

EUR 4.784.000 4.784.000 2.392.000 2.392.000 1.594.667 15.946.667

% 30% 30% 15% 15% 10% 100% 2011

EUR 4.876.000 4.876.000 2.438.000 2.438.000 1.625.333 16.253.333

% 30% 30% 15% 15% 10% 100% 2012

EUR n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

% 30% 30% 15% 15% 10% 100% 2013

EUR n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

UKUPNO EUR 19.752.800 19.752.800 9.876.400 9.876.400 6.584.267 65.842.667


5.1.1.13. Pokazatelji Pokazatelji proizvodnje

Tablica 5-4: Očekivani broj prihvatljivih ulaganja po sektoru Sektor 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 Ukupno

Mlijeko 17 16 17 17 17 n.p. n.p. 84

Meso 15 14 14 14 14 n.p. n.p. 71

Jaja 3 3 3 3 3 n.p. n.p. 15

Voće i povrće 17 16 17 17 17 n.p. n.p. 84

Žitarice i uljarice 11 11 11 11 11 n.p. n.p. 55

Ukupno 63 60 62 62 62 n.p. n.p. 309


Tablica 5-5:Pokazatelji proizvodnje, rezultata i učinaka VRSTA NAZIV VRIJEDNOST

Broj poljoprivrednih gospodarstva s potporom (podjela po veličini, po županiji)

309 PROIZVODNJA

Ukupno veličina ulaganja po projektu 270.000 EUR

Broj gospodarstava koji uvode kontrolu očuvanja okoliša (rukovanje gnojivom) – osim sektora voća i povrća i sektora žitarica i uljarica

50

Broj peradarskih farmi koje uvode opremu za sprečavanje bolesti ptica – sektor peradi i jaja

9

BDV povećanje u gospodarstvima s potporom 5%

Postotak mladih farmera s potporom 25%

REZULTAT

udio ulaganja u područjima s otežanim uvjetima gospodarenja 20%

Gospodarski rast (porast u BDV/ sektor) 5% UČINAK

Promjena u produktivnosti rada (BDV/GJR) 5%

Izvor: CMEF; MPRRR – URR, 2009..



222

5.1.1.14. Administrativni postupci Mjeru će provoditi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Agencija za plaćanja)

Svi podnositelji moraju podnijeti pravilno ispunjene obrasce prijave u danom roku, te poslovne planove, zajedno s ostalom traženom dokumentacijom Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Agencija za plaćanja). Prijave za potporu u okviru ove mjere ne mogu se kombinirati s prijavama za druge mjere.

Primijenit će se sustav rangiranja i formirati rang lista, a prioritet će imati ulaganja s više bodova.

Detaljna administrativna struktura i postupci su objašnjeni u poglavlju 6.1.2.1

5.1.1.15. Geografski opseg mjere Poljoprivredna gospodarstva koja imaju pravo na potporu su ona koja su smještena:

• u ruralnim područjima Republike Hrvatske (vidi odjeljak 2.1.3) kao i naselja koja pripadaju adminastrativnoj jedinici „Grad Zagreb“, izuzev naselja „Zagreb“ i Sesvete i

• unutar područja klasificiranih za ulaganja za poljoprivrednu djelatnost, sukladno prostornom planu

5.1.2. Mjera 103 “Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanje standarda Zajednice“

5.1.2.1. Pravna osnova Članak 12 (2) Uredbe Komisije (EC) br. 1085/2006.

Članak 176 Uredbe Komisije (EC) br. 718/2007

5.1.2.2. Međusektorski ciljevi Ova mjera će doprinijeti provedbi ZPP-a i drugih srodnih politika u okviru ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, naročito u:

• Doprinosu pripremi države kandidata za pristup EU

• Prilagođavanju poljoprivrednih i ribarskih tvornica za preradu kako bi udovoljili minimalnim standardima EU vezanim za higijenu, javno zdravstvo, dobrobit životinja, sigurnost na radu, te ekološke uvjete

• Poboljšanje situacije gospodarenja životinjskim nusproizvodima kroz ulaganja u sabirne centre za životinjski otpad

• Poboljšanje prodajnih kanala za primarne proizvođače u poljoprivrednom i ribarskom sektoru poboljšanim pristupom sadržajima za preradu

• Poboljšanje općeg stanja u preradi i trženju primarnih poljoprivrednih i ribarskih proizvoda

• Pojednostavljivanje natjecanja na domaćem tržištu uvođenjem novih tehnologija i inovacija



223

• Otvaranje novih tržišnih mogućnosti za poljoprivredne proizvode, s naglaskom na usklađivanju sa standardima Zajednice.


SSEEKKTTOORR MMLLII JJEEKKAA II MMLLJJEEKKAARRSSTTVVAA

Većina pogona za preradu mlijeka još uvijek ne udovoljava relevantnim standardima Zajednice, niti imaju potrebnu tehnologiju za diversifikaciju mliječnih proizvoda kako bi udovoljili potražnji lokalnih potrošača za visokokvalitetnim mliječnim proizvodima. U mliječnom sektoru postoji ukupno 58 objekata od kojih je 47 mliječno prerađivačkih objekata dok je njih 11 uglavnom samo skladište. Sukladno kategorizaciji 17 objekata su u skladu sa EU standardima dok njih 31 nije u skladu sa EU standardima. IPARD sredstva u okviru ove mjere trebaju se usmjeriti na mljekare male i srednje veličine s prerađivačkim kapacitetom između 1.800.000 i 50.000.000 godišnje koje ne udovoljavaju zahtjevima. Ulaganja će također obuhvatiti rashladne cisterne koje će osigurati veće mljekare kako bi sakupile mlijeko od manjih proizvođača. Manje farme nose svoje mlijeko u stanice za otkup mlijeka.

Prihvatljiva ulaganja za mlijeko i mljekarstvo u okviru ove mjere će biti:

• Ulaganje u rekonstrukciju i/ili opremanje postojećih objekata za mlijeko i mljekare, uključujući rashladnu opremu za sirovo mlijeko u otkupnim stanicama i na poljoprivrednim gospodarstvima

• Ulaganja u opremu za pročišćavanje otpadnih voda, filtriranje zraka i rashladne sustave

• Ulaganja u specijalna transportna vozila za sirovo mlijeko o povezanu opremu (uređaji za mjerenja i analize)

Mjera je usmjerena poboljšanju tehnoloških standarda pogona za preradu u mljekarskom podsektoru kako bi se uskladili sa standardima Zajednice vezanim za higijenu, dobrobit životinja, te zaštitu okoliša na datum pristupa Hrvatske EU. Nadalje, potpora omogućena u ovoj mjeri će pomoći povećanju konkurentnosti pogona za preradu na domaćem i međunarodnom tržištu, te poboljšati pristup tržištu proizvođača primarnih poljoprivrednih proizvoda.

SSEEKKTTOORR MMEESSAA

Nakon kategorizacije objekata, ukupni broj klaonica iznosi 203, od kojih je 156 za crveno meso, a 47 je za perad i lagomorfe (kuniće). 10 objekata ima dozvolu za izvoz u EU zemlje od toga 5 za crveno meso i 5 za perad. Većina klaonica radi sa zastarjelom tehnologijom i niskim kapacitetom. Vrlo je važno potaknuti ulaganja u održive klaonice koje imaju potencijal za poboljšanje svojih objekata i tehnologija kako bi udovoljili relevantnim standardima Zajednice vezanim za higijenu, dobrobit životinja i zaštitu okoliša.

Temeljem razvrstavanja klaonica u kategoriju onih koje su usklađene sa EU standardima i onih koje nisu usklađene, utvrđeno je da je od 156 klaonica u Republici Hrvatskoj, 56 klaonica usklađeno, a 100 klaonica nije usklađeno sa standardima EU (vidi tablicu 2-55).

U Republici Hrvatskoj potrošnja mesa je tijekom godine neujednačena, zbog turističke sezone i povećanog broja gostiju, pa tako i lokalne klaonice ne rade uvijek ujednačenim kapacitetom. Uzimajući u obzir i geografsku strukturu RH (razvedenu obalu i veliki broj otoka) potrebno je zadržati klaonice u postojećem broju i omogućiti im da se usklade sa standardima EU.



224

Minimalni kapacitet, kao što je predstavljeno na stranici 217., lokalnim klaonicama omogućava prihvatljivost kroz IPARD i time im daje priliku da se usklade sa standardima EU.

Što se tiče preostalih klaonica, koje se ni po kojem kriteriju ne mogu javiti za sredstva iz IPARD programa Republika Hrvatska će iz nacionalnih sredstava pomoći njihovom usklađenju sa standardima EU.

U Hrvatskoj postoji jedna kafilerija s dovoljnim kapacitetom za hrvatske potrebe i s kojom je ugovoreno primanje SAPARD sredstava u 2007. s ciljem unaprjeđenja objekata i tehnologija kako bi udovoljili relevantnim standardima Zajednice. Međutim još uvijek postoji potreba za barem pet sabirališta za nusproizvode životinjskog podrijetla kako bi ih se uskladilo s odgovarajućim standardima Zajednice.

Prihvatljiva ulaganja za sektor prerade mesa u okviru ove mjere će biti:

• Ulaganje u rekonstrukciju i/ili opremanje postojećih klaonica, rasjekaonica, hladnjača, objekata za proizvodnju mljevenog mesa, mesnih pripravak i preradu mesa

• Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje sabirališta za otpad i nusproizvode životinjskog podrijetla.

• Ulaganja u opremu za pročišćavanje otpadnih voda, filtriranje zraka i rashladne sustave.

• Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje sabirališta za nusproizvode

Mjera je usmjerena poboljšanju tehnoloških standarda pogona za preradu u mesoprerađivačkom sektoru kako bi se uskladili sa standardima Zajednice vezanim za higijenu, dobrobit životinja, te zaštitu okoliša na datum pristupa Hrvatske EU. Nadalje, potpora omogućena u ovoj mjeri će pridonijeti povećanju konkurentnosti pogona za preradu na domaćem i međunarodnom tržištu, te poboljšati pristup tržištu proizvođača primarnih poljoprivrednih proizvoda..

SSEEKKTTOORR RRIIBBAARRSSTTVVAA

Strukturu uzgoja ribe i prerade koji je jedan od rijetkih segmenata poljoprivredno-prehrambene industrije u Hrvatskoj s pozitivnom vanjskotrgovinskom bilancom, karakterizira 5 srednje velikih i nekolicina malih i mikro poduzeća. Oprema i tehnologija koje se koriste u većini pogona je zastarjela i ne zadovoljava relevantne standarde Zajednice o npr. higijeni, dobrobiti životinja i zahtjevima vezanim za okoliš – te ne dozvoljava diversifikaciju proizvoda. Niti jedan centar za distribuciju školjkaša ili centar za pročišćavanje u Hrvatskoj nije opremljen modernom tehnologijom. Dakle, ulaganja u izgradnju i poboljšanje tehnologija je potrebno za osiguranje kvalitete proizvoda i postizanje minimuma EU. Ulaganja koja podupire IPARD u okviru ove mjere će pomoći povećanju kakvoće krajnjih proizvoda i povećati konkurentnost prerađivačkih objekata na domaćem i međunarodnom tržištu.

Prihvatljiva ulaganja za sektor ribarstva u okviru ove mjere će biti:

• Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje pogona za preradu ribe, rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, opremu za hlađenje, rezanje, sušenje, dimljenje i pakiranje proizvoda i smanjenje otpada, uključujući softver.


• Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje distributivnih centara i/ili centara za pročišćavanje školjkaša.



225

Mjera je usmjerena poboljšanju tehnoloških standarda pogona za preradu u ribarskom sektoru (uključujući školjkaše) kako bi se uskladili sa standardima Zajednice vezanim za higijenu, dobrobit životinja, te zaštitu okoliša na datum pristupa Hrvatske EU. Nadalje, potpora omogućena u ovoj mjeri će povećati konkurentnost pogona za preradu na domaćem i međunarodnom tržištu, te poboljšati pristup tržištu proizvođača primarnih poljoprivrednih proizvoda.

SSEEKKTTOORR PPRREERRAADDEE VVOOĆĆAA II PPOOVVRRĆĆAA

Za vrijeme procesa tranzicije i ratnog razdoblja, sektori prerade voća i povrća su bili suočeni s velikim padom u kriteriju kvalitete i kvantitete prerađenih proizvoda. Danas se ovi podsektori još nisu oporavili i karakteriziraju ih poremećaji u preradi i tržišnoj strukturi. Kvaliteta proizvodnje smrznutog voća i povrća, minimum prerađenog voća i povrća, te poluprerađenih proizvoda za sokove od voća i povrća, prerađevina od krumpira i rajčice, konzerviranog i ušećerenog voća, ukiseljenog i pasteriziranog povrća, uključujući ekološki uzgojeno voće i povrće treba poboljšati kako bi se zadovoljili relevantni standardi Zajednice.

Međutim, niski stupanj organizacije sektora proizvodnje voća i povrća, naročito nedostatak proizvođačkih organizacija, je prepoznat kao najslabija karika sektora u prodajnom lancu jer isporučena količina i kvaliteta sirovina još uvijek ne zadovoljava potrebe prerađivačke industrije. Zato, i prije nego što će IPARD potpora u okviru ove mjere biti dostupna za sektor prerade voća i povrća Hrvatska će usvojiti odgovarajuće nacionalne propise za pružanje potpore za uspostavu proizvođačkih organizacija prema zahtjevima danim u EU tržnom tedu za voće i povrće. Mjera će poduprijeti aktivnosti poput usavršavanja i širenja informacija o ključnim konceptima Tržnog Reda, operativnim programima i tržišnim standardima.

Prihvatljiva ulaganja za sektor voća i povrća u okviru ove mjere će biti:

• Ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za preradu (konzerviranje, sušenje, zamrzavanje) voća, i povrća i maslina (isključujući maslinovo ulje), aromatičnog, začinskog i ljekovitog bilja i gljiva


Mjera je usmjerena poboljšanju tehnoloških standarda pogona za preradu u sektoru voća i povrća (uključujući gljive) kako bi se uskladile sa standardima Zajednice vezanim za higijenu, dobrobit životinja, te zaštitu okoliša na datum pristupa Hrvatske EU. Nadalje, potpora omogućena u ovoj mjeri će pomoći poboljšanju konkurentnosti pogona za preradu na nacionalnom i međunarodnom tržištu i poboljšati pristup tržištu za proizvođače primarnih poljoprivrednih proizvoda.

SSEEKKTTOORR VVIINNAARRSSTTVVAA

U 2005. proizvodnja vina u Hrvatskoj je bila 1,5 milijuna hektolitara od kojih je 667.865 hl bilo pušteno u promet. Većina od 940 proizvođača koji prodaju vino na tržištu su mali (manje od 1000 hl godišnje) i samo ih je 9 proizvodilo više od 20.000 hl. IPARD potpora će biti usmjerena na ulaganja za poboljšanje kontrole kakvoće u području vinarstva.

Prihvatljiva ulaganja za sektor vina u okviru ove mjere će biti:

• Ulaganja u opremanje (oprema za filtraciju, stabilizaciju, punjenje, automatsko etiketiranje i pakiranje) vinarija

Mjera je usmjerena poboljšanju tehnoloških standarda pogona za preradu u sektoru vina kako bi se uskladile sa standardima Zajednice vezanim za higijenu, dobrobit životinja, te uvjete za zaštitu okoliša na datum pristupa Hrvatske EU. Nadalje, potpora omogućena u ovoj mjeri će pomoći poboljšati konkurentnost pogona za preradu na



226

nacionalnom i međunarodnom tržištu i poboljšati pristup tržištu za proizvođače primarnih poljoprivrednih proizvoda.

SSEEKKTTOORR MMAASSLLIINNOOVVOOGG UULLJJAA

Preradu plodova masline trenutno obavlja 112 uljara od kojih 47 ima zastarjelu opremu, a 65 ih je modernizirano posljednjih godina. Trenutno se HACCP sustav primjenjuje u 4 uljare kao i 4 uljare koje imaju certifikat u skladu s ISO. IPARD sredstva će se usredotočiti na ulaganja u laboratorijsku opremu za obavljanje osnovnih kemijskih analiza kvalitete maslinovog ulja. Štoviše, omogućit će potporu za opremu za iskorištenje komine, nusprodukta u preradi maslina, koji se koristi za proizvodnju komposta.

Prihvatljiva ulaganja za sektor maslinovog ulja u okviru ove mjere će biti:

• Ulaganje u laboratorijsku opremu za osnovne kemijske analize maslinovog ulja

• Ulaganje u opremu za preradu komine masline u kompost

Mjera je usmjerena poboljšanju tehnoloških pogona za preradu u sektoru maslinovog ulja kako bi se uskladile sa standardima Zajednice vezanim za higijenu, dobrobit životinja, te uvjete za zaštitu okoliša na datum pristupa Hrvatske EU. Nadalje, potpora omogućena u ovoj mjeri će pomoći poboljšati konkurentnost pogona za preradu na nacionalnom i međunarodnom tržištu i poboljšati pristup tržištu za proizvođače primarnih poljoprivrednih proizvoda.

5.1.2.4. Povezanost s drugim mjerama Mjera “Poboljšanje prerade i trženja poljoprivrednih i ribarskih proizvoda” dopunjava provedbu mjera “Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva” i „Poboljšanje ruralne infrastrukture“. Unaprijeđena prerada i tržišni uvjeti potiču i poboljšavaju primarnu proizvodnju koju slijedi racionalna i učinkovita prerada, rezultirajući u sinergetskom učinku na obje strane. Razvijena ruralna infrastruktura je preduvjet za poduzetnike. Na ovom području nisu razvijene nacionalne mjere. Jedini izuzetak je ruralni razvojni program “Priprema za marketinšku pripremu poljoprivrednih prehrambenih proizvoda” koji je uglavnom usmjeren na istraživanje, pa je njegova praktična upotreba vrlo slaba, te nedavno objavljeni “Operativni program za podršku proizvodnji slavonskog kulena”.

5.1.2.5. Krajnji korisnici Korisnici potpore mogu biti poduzeća registrirana za obavljanje predmetne djelatnosti i obveznici poreza na dodanu vrijednost (PDV), registrirana kao obrt, trgovačko društvo ili zadruga:

1. u rangu mikro, malih ili srednjih poduzeća (kako je prikazano u Dodatku 12.1, Tablica 12-1) s manje od 25% udjela u kapitalu/glasačkim pravima u vlasništvu javnih tijela.

2. u rangu poduzeća s manje od 750 zaposlenih ili s godišnjim prometom manjim od 200 milijuna eura, s manje od 25% udjela u kapitalu/glasačkim pravima u vlasništvu javnih tijela.

Pogoni koji nisu u skladu s EU standardima mogu ostvariti potporu za sva ulaganja, kako je predviđeno u pojedinim podsektorima, u skladu sa specifičnim uvjetima za ulaganja.

Pogoni u skladu s EU standardima (tablica 2-55), koji pripadaju korisnicima iz točke 1. i 2., ne mogu ostvariti potporu u sklopu ove mjere za:

• investicije vezane uz dosezanje standarda Zajednice u zaštiti okoliša (pročišćavanje otpadnih voda, filtriranje zraka i rashladni sustavi)



227

• investicije vezane uz rashladnu opremu za svježe mlijeko u sabirnim centrima i na gospodarstvima, kao i investicije vezane uz specijalna transportna vozila za mlijeko i mjerne uređaje.

Pogoni u skladu s EU standardima (tablica 2-55), koji pripadaju korisnicima iz točaka 1. i 2., a nalaze se na listi obveznika IPPC direktive za RH (2008/1/EC), u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Uredbom o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) moći će ostvariti potporu za sva dozvoljena ulaganja:

- ukoliko neće doći do povećanja postojećih kapaciteta

- ukoliko MZOPU ocijeni investicije kao neophodne za usklađivanje s IPPC direktivom

5.1.2.6. Opći kriteriji prihvatljivosti Opći kriteriji prihvatljivosti za ovu mjeru su:

• Potpora će se odobriti za ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda, obuhvaćenih Dodatkom I Ugovora

• Poduzeće mora udovoljavati minimalnim nacionalnim standardima (vidi dodatak 12.11 i tablicu 12-12) koji se odnose na zaštitu okoliša, javno zdravstvo, životinjsko i biljno zdravlje, dobrobit životinja i sigurnost na radu u vrijeme kad je odluka o potpori dodijeljena. Gdje su minimalni nacionalni standardi utemeljeni na standardima Zajednice uvedeni u vrijeme zaprimanja prijave, odluka o potpori bit će uvjetna za imanja koja zadovolje nove standarde do kraja realizacije ulaganja

• Prethodna procjena projekta od strane nacionalnih tijela koja se bave zaštitom okoliša treba se podnijeti zajedno s projektnim/poslovnim planom. Za projekt određene veličine Procjena učinka na okoliš treba biti izvršena prije ulaganja u skladu s Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (u skladu s EU direktivama 85/337/EEC i 97/11/EC, uključujući dodatak I i II).

• Poduzeće mora ishoditi popis potrebnih ulaganja za usklađivanje sa standardima Zajednice od veterinarskih službi nakon njihove procjene i uključiti je u poslovni plan dokazujući cilj ulaganja.

• Ukoliko je poduzeće registrirano za obavljanje više od jedne preradbene aktivnosti/pogona - klaonica, rasjekaonica, hladnjača, objekata za proizvodnju mljevenog mesa, mesnih pripravaka i preradu mesa, cijeli pogon koji je predmet ulaganja mora udovoljiti relevantnim standardima Zajednice na kraju ulaganja.

• Poduzeće treba prikazati (u poslovnom planu) ekonomsku održivost (vidi dodatak 12-10) na kraju realizacije ulaganja. Poslovni plan treba biti načinjen u skladu sa standardnim zahtjevima banaka. Ako je glavni cilj ulaganje u povećanje proizvodnje, poslovni plan treba prikazati postojeće tržište.

• Korisnik ne može imati nepodmirene obveze prema državi u trenutku prijave.

• Ulaganja u maloprodaju će biti isključena iz potpore.

• Ako se investicija tiče ulaganja u rekonstrukciju i/ili opremanje postojećih objekata u slučaju ulaganja u sektor mlijeka i mljekarstva, mesa i ribarstva, objekt mora biti naveden u Nacionalnom programu za unaprjeđenje objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla prema standardima Zajednice koje je izradila Uprava veterinarstva MPRRR-a. Kako bi se osigurao trag, registarski



228

broj dan poduzeću za vrijeme procesa procjene treba biti naveden za vrijeme projektne faze IPARD-a kao i povezan s EU izvoznim brojem ako je naknadno dodijeljen.

• Radnje koje se sufinanciraju u okviru Komponente III trebaju biti isključene iz potpore u okviru ove mjere.

5.1.2.7. Specifični kriteriji prihvatljivosti SSEEKKTTOORR MMLLII JJEEKKAA II MMLLJJEEKKAARRSSTTVVAA

• Ulaganja u izgradnju su prihvatljiva samo ako je postojeći kapacitet (pogon) zatvoren zbog nemogućnosti usklađivanja sa standardima Zajednice.

SSEEKKTTOORR MMEESSAA

Ulaganja u sabirališta za nusproizvode životinjskog podrijetla:

• prioritet će biti ulaganja u objekte koji se nalaze u područjima navedenim u poglavlju 2.3.4.5 (vidi str. 72.).

Ulaganja u klaonice:

• Ulaganja u izgradnju su prihvatljiva samo ako je postojeći kapacitet (pogon) zatvoren zbog nemogućnosti usklađivanja sa standardima Zajednice

• Biti će prihvatljivo ulaganja u klaonice s minimalnim kapacitetom za 8 radnih sati za : 20 grla goveda ili 50 svinja ili 50 ovaca i koza ili 5.000 peradi.

SSEEKKTTOORR RRIIBBAARRSSTTVVAA

• Ulaganja u objekte za preradu ribe od najmanje 18t kapaciteta godišnje su prihvatljiva.

• Provedena ulaganja trebaju udovoljavati Uredbi Vijeća (EC) br. 1198/2006 od 27. srpnja 2006. kojom se uspostavlja Europski ribarski fond i Uredbi Vijeća (EC) br. 2371/2002 od 20. prosinca 2002. o očuvanju i održivom iskorištavanju resursa ribe u okviru Zajedničke ribarske politike.


Neće biti odobrena ulaganja kroz IPARD program u ovom sektoru dok nacionalna mjera za uspostavu proizvođačkih organizacija u skladu s Tržnim Redom za voće i povrće u EU ne bude usvojena

SSEEKKTTOORR VVIINNAARRSSTTVVAA

Korisnik mora biti upisan u Upisnik proizvođača grožđa, vina i voćnih vina pri Hrvatskom zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo.

Prihvatljivi su korisnici koji proizvode najmanje 200 hl do maksimalno 20.000 hl kvalitetnog vino u skladu sa Zakonom o vinu godišnje (vidi str 317).

5.1.2.8. Prioritetni kriterij33 Prioritet će biti dan ulaganjima s višim brojem bodova, u skladu sa slijedećim kriterijem.

Kriterij Bodova

Ulaganje je provedeno u područjima s otežanim uvjetima gospodarenja kako je regulirano Zakonom o poljoprivredi (NN

Ako "da" tad 30, ako "ne" tad 0

30

33 Detaljne odredbe o prioritetnom kriteriju su objašnjene u poglavlju 6.1.2.1



229

66/01, 83/02)

ulaganje provodi mladi korisnik (nositelj OPG-a, voditelj obrta; vlasnik ili voditelj poslovnog subjekta) koji je mlađi od 40 godina kad je predana prijava

Ako "da" tad 20, ako "ne" tad 0

20

Korisnik je u razini malih i srednjih poduzetnika34 Ako "da" tad 20, ako "ne" tad 0

20

Korisnik je 100% u privatnom vlasništvu Ako "da" tad 10, ako "ne" tad 0

10

Postotak potpore u projektu je manji od 50% Ako "da" tad 10, ako "ne" tad 0

10

širenje opsega proizvoda35 Ako "da" tad 10, ako "ne" tad 0

10

UKUPNO 100


5.1.2.9. Prihvatljivi troškovi Prihvatljivi troškovi, su u skladu s Člankom 172 (3) IPA provedbene regulative (EC) br. 718/2007, ograničeni na:

• Izgradnju ili poboljšanje nepokretne imovine;


• opći troškovi poput naknada za arhitekte, inženjere i druge savjetodavne naknade, studije izvedivosti, kupnju prava na patente i licence do gornje granice od 12% troškova navedenih u dvije točke gore, od kojih su poslovni planovi prihvatljivi u iznosu do 3% ali ne većem od 5.000 EUR.

• Prihvatljivi troškovi se određuju bez PDV-a

• Detaljne odredbe će biti utvrđene u sektorskim sporazumima kako je regulirano u Članku 7 IPA provedbene Uredbe (EK) br. 718/2007.


Korisnik može tražiti potporu po jednoj prijavi za prihvatljive izdatke ne manje Minimalna ukupna vrijednost prihvatljivih ulaganja po projektu je ograničena na od 33,8 tisuća EUR (250,000 HRK) odnosno ne manje od 13,5 tisuća EUR (100.000 HRK) u sektoru vina.

U vremenskom okviru trajanja IPARD-a i mjere 103, korisnik može zahtijevati potporu, bez obzira na ukupnu vrijednost investicije za prihvatljive izdatke koji nisu veći od Maksimalna ukupna vrijednost prihvatljivih ulaganja po korisniku u okviru vremenskog okvira IPARD-a je ograničena na:

• 3.0 milijuna EUR (21.900.000 HRK), osim u sektoru maslinarstva

• EUR 500 tisuća EUR (3.650.000 HRK), u sektoru maslinarstva.

34 Poduzeća u razini malih i srednjih poduzetnika nisu uključena u mjeru 3.2. Diversifikacija ruralnih gospodarskih aktivnosti 35 Korisnik je naveo u poslovnom planu kako je jedan od ciljeva projekta „širenje proizvodnoga opsega“



230

Iznos potpore, izražen je kao udio javne potpore u prihvatljivim troškovima ulaganja iznosi do 50%.

Dozvoljeno je maksimalno pet prihvatljivih ulaganja po korisniku. Prijava za slijedeće ulaganje može se predati samo nakon finalizacije (konačnog plaćanja) prethodnog ulaganja.

Plaćanja za ulaganja će biti primljena u jednom obroku u skladu s pojedinostima utvrđenim ugovorom koji je korisnik potpisao s Agencijom za plaćanja.

5.1.2.11. Okvirni proračun Tablica 5-6: Okvirni proračun za mjeru 103.

Ukupno prihvatljivo Javni troškovi

Godina trošak Ukupno EU doprinos Nacionalni doprinos

Privatni doprinos


1 2=3+9 3=5+7 4=3/2 5 6=5/3 7 8=7/3 9 10=9/2

2007 29.920.000 14.960.000 50% 11.220.000 75% 3.740.000 25% 14.960.000 50%

2008 28.672.000 14.336.000 50% 10.752.000 75% 3.584.000 25% 14.336.000 50%

2009 28.208.000 14.104.000 50% 10.578.000 75% 3.526.000 25% 14.104.000 50%

2010 27.733.333 13.866.667 50% 10.400.000 75% 3.466.667 25% 13.866.667 50%

2011 27.560.000 13.780.000 50% 10.335.000 75% 3.445.000 25% 13.780.000 50%

2012 n.p.36 n.p. 50% n.p. 75% n.p. 25% n.p. 50%

2013 n.p. n.p. 50% n.p. 75% n.p. 25% n.p. 50%

Ukupno 142.093.333 71.046.667 50% 53.285.000 75% 17.761.667 25% 71.046.667 50%


5.1.2.12. Raspodjela sredstava po sektoru Tablica 5-7: Raspodjela sredstava u okviru mjere 103.

Sektor Mlijeko Meso Voće i povrće Ribarstvo Vino Maslinovo ulje Ukupno

% 30% 25% 20% 15% 5% 5% 100% 2007

EUR 8.976.000 7.480.000 5.984.000 4.488.000 1.496.000 1.496.000 29.920.000

% 25% 25% 20% 20% 5% 5% 100% 2008

EUR 7.168.000 7.168.000 5.734.400 5.734.400 1.433.600 1.433.600 28.672.000

% 25% 25% 20% 20% 5% 5% 100% 2009

EUR 7.052.000 7.052.000 5.641.600 5.641.600 1.410.400 1.410.400 28.208.000

% 25% 25% 20% 20% 5% 5% 100% 2010

EUR 6.933.333 6.933.333 5.546.667 5.546.667 1.386.667 1.386.667 27.733.333

% 25% 25% 20% 20% 5% 5% 100% 2011

EUR 6.890.000 6.890.000 5.512.000 5.512.000 1.378.000 1.378.000 27.560.000

2012 % 25% 25% 20% 20% 5% 5% 100%

36 n.p. – nije primjenjivo u vrijeme izrade programa – brojke će biti uključene nakon objave VIFO-a od strane EC



231

EUR n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

% 25% 25% 20% 20% 5% 5% 100% 2013

EUR n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

UKUPNO 37.019.333 35.523.333 28.418.667 26.922.667 7.104.667 7.104.667 142.093.333




Mlijeko 4 4 3 3 3 n.p. n.p. 17

Meso 5 5 5 5 5 n.p. n.p. 25

Voće i povrće 7 7 6 6 6 n.p. n.p. 32

Ribarstvo 4 6 6 6 6 n.p. n.p. 28

Vino 7 7 7 7 7 n.p. n.p. 35

Maslinovo ulje 7 7 7 7 7 n.p. n.p. 35

Ukupno 36 36 34 34 34 n.p. n.p. 172


Tablica 5-9: Pokazatelji proizvodnje, rezultata i učinka VRSTA NAZIV VRIJEDNOST

Broj poduzeća s potporom 172 PROIZVODNJA

Ukupno opseg ulaganja po projektu 700.000 EUR

Broj poduzeća koja su uvela higijenske standarde, standarde vezane za zdravstvenu ispravnost hrane, te standarde sigurnosti na radu (razina poboljšanja)

100

Broj projekata u koja su uključena postavljanja pogona za pakiranje/poboljšanja (razina inovacija u pakiranju)

50

BDV povećanje u poduzećima potporom 5%

REZULTAT

Udio ulaganja u PTUG 25%

Gospodarski rast (povećanje BDV/ sektor) 5% UČINAK

Promjena produktivnosti rada (BDV/FTE) 5%


5.1.2.14. Administrativni postupci Mjeru će provoditi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Agencija za plaćanja)

Svi podnositelji moraju podnijeti pravilno ispunjene obrasce prijave u danom roku, te poslovne planove zajedno s ostalom traženom dokumentacijom Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Agencija za plaćanja). Prijave za potporu u okviru ove mjere ne mogu se kombinirati s prijavama za druge mjere. Sustav



232

rangiranja će se primijeniti i formirati rang lista, a prioritet dati ulaganjima s većim brojem bodova. Detaljna administrativna struktura i postupci su objašnjeni u poglavlju 6.1.2.1.

5.1.2.15. Geografski opseg mjere Korisnici s cijelog područja RH su prihvatljivi za potporu.

5.2. PRIHVATLJIVE MJERE U OKVIRU

PRIORITETA 2 Pomoć u okviru ovog prioriteta pridonijet će realizaciji pripremnih radnji za provedbu poljoprivredno – okolišnih mjera i Leader pristupa kako bi se:

• postigla bolja zaštita prirodnih resursa u korisničkim područjima

• razvilo praktično iskustvo što se tiče provedbe metoda poljoprivredne proizvodnje izrađenih za zaštitu okoliša i očuvanja krajolika

• poboljšalo sudjelovanje lokalnih sudionika u razvoju i provedbi strategija ruralnog razvoja

Pomoć u okviru prioriteta 2 bit će dana putem slijedećih mjera:

• Radnje za poboljšanje okoliša i krajolika

• Pripremu i provedbu lokalnih ruralnih razvojnih strategija

5.2.1. Mjera 201: Radnje za poboljšanje okoliša i krajolika

5.2.1.1. Pravna osnova Članak 12 (2) Uredbe Vijeća (EC) br. 1085/2006


5.2.1.2. Opći podaci Sektor poljoprivrede ima daleko najveći pojedinačni utjecaj na prirodu i okoliš u Hrvatskoj. Trenutno se u Hrvatskoj provode dva načina poljoprivrednog gospodarenja: visoki inputi u regijama s intenzivnom ratarskom proizvodnjom i gospodarenje s nešto nižim inputima u područjima s otežanim uvjetima gospodarenja, od kojih se većina nalazi u krškim regijama. Agrokemikalije primjenjuju se samo na oranicama i trajnim nasadima. Većina hrvatskih poljoprivrednih gospodarstava primjenjuje vrlo uzak plodored, što uzrokuje više okolišnih problema i opadanje biološke raznolikost. Erozija tla predstavlja značajan problem, iako se čini da je najveći problem zapuštanje poljoprivrednog zemljišta. Grmlje i šumska vegetacija brzo prorastaju velike površine hrvatskog poljoprivrednog zemljišta, posebno travnjaka bogatih vrstama. Upravo zbog toga, poljoprivredno-okolišni ogledni program potrebno je izraditi tako da odgovori na dva velika problema s kojima se Hrvatska suočava kada je riječ o poljoprivredi i zaštiti okoliša/prirode:

• Opadanje raznovrsnosti krajobraza, staništa i vrsta zbog gubitka poljoprivrednog zemljišta, poglavito travnjaka.



233

• Degradacije okoliša uzrokovane neprikladnim poljoprivrednim mjerama, uključujući i visoku potrošnju mineralnih gnojiva i pesticida, posebice na ratarskim i trajnim nasadima.

Uzimajući ovo u obzir, čini se opravdanim izraditi pilot poljoprivredno-okolišne mjere čiji je cilj:

• Održavanje pozitivne uloge poljoprivrede u stvaranju i očuvanju polu-prirodnih staništa i mozaičnih krajobraza. Travnjaci hrvatskog krša glavna su potencijalna područja za ovakve mjere.

• Smanjenje postojećih i sprečavanje mogućih budućih negativnih učinaka na okoliš, a koji su posljedica primjene neodgovarajućih poljoprivrednih postupaka. Ove bi mjere trebale biti usmjerene na intenzivnu ratarsku proizvodnju u panonskoj Hrvatskoj

5.2.1.3. Opseg mjere Predložene IPARD pilot mjere su namijenjene dvojakom pristupu: horizontalni prijenos informacija i obrazovanja i tri pilot mjere vezane za lokaciju. Program usavršavanja treba biti usmjeren ka ključnim ciljnim skupinama (poljoprivrednicima, poljoprivrednim savjetodavcima, udrugama za očuvanje prirode te regionalnoj i lokalnoj upravi) i potrebno ju je provesti u svim hrvatskim županijama. Mjere, pak na oglednim područjima namijenjene su rješavanju dvaju ključnih problema hrvatske poljoprivrede – smanjenju biološke raznolikosti na travnjacima i degradaciji okoliša do koje dolazi uslijed primjene neodgovarajućih agro-tehničkih mjera na oraničnim površinama. Obrazovanje i usavršavanje ključnih ciljnih skupina i korisnika bit će organizirano u okviru nacionalnih programa. U stvaranju obrazovnih programa tehnička pomoć iz PHARE 2005 projekta „Institucionalno jačanje sposobnosti i potpora za provedbu SAPARD/IPARD programa u Hrvatskoj“ koristit će se kako je opisano u okviru poglavlja 0).

Odabir pilot lokacija izvršen je nakon posjete svim glavnim nacionalnim institucijama koje se bave poljoprivredom, očuvanjem prirode, okoliša, zaštitom tla i voda te poljoprivrednoj savjetodavnoj službi (pojedinosti se nalaze u projektnim izvješćima). Pored toga, organizirani su i terenski obilasci potencijalnih pilot područja te posjete tijelima nadležnima za poljoprivredu te zaštitu okoliša i prirode.

Područja koja su bila odabrana za terenski obilazak odražavaju regionalnu raznolikost Hrvatske u smislu prirodnih bogatstava (tlo, klima flora, fauna, itd.) te socio-ekonomskih uvjeta. Idealno bi bilo da je za svaku od tri poljoprivredno-ekološke zone u Hrvatskoj odabrana barem jedna pilot lokacija. Nažalost, unutar opsega zadaće i sredstava dodijeljenih u okviru ovog projekta, nije bilo moguće u potpunosti udovoljiti ovom zahtjevu. Ipak, prilikom donošenja odluke o odabiru oglednih područja, uzeto je u obzir da bi se predložena područja trebala razlikovati po zemljopisnim čimbenicima, prirodnim uvjetima i vrsti poljoprivredne proizvodnje. Odabir dvaju pilot područja sa sličnim ili istim prirodnim i socio-ekonomskim uvjetima imalo bi manje smisla od odabira dviju lokacije koje imaju posve različite karakteristike. Konačno, ovakav pristup ujedno daje i veće mogućnosti za multipliciranje iskustava na područja sa sličnim karakteristikama.

Na osnovi održanih sastanaka, terenskih posjeta i proučene literature, izišlo je na vidjelo da je koncept poljoprivredno-okolišnih programa u Hrvatskoj prilično nepoznat. Za upravljanje i provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera nužan je pozitivan stav, administrativni kapaciteti i stručni i zainteresirani poljoprivrednici. Čini se da su ovi elementi trenutno prisutni samo kod ograničenog broja zainteresiranih strana. Stoga predložena poljoprivredno-okolišna pilot područja i mjere moraju počivati na voljnosti tijela uprave i kadrovske sposobnosti koja će omogućiti njihovo uspješno provođenje. Drugim riječima, uz okoliš i biološku raznolikost, “ljudi i institucije” su također



234

predstavljali važan kriterij za odabir potencijalnih mjera i područja. Ocjena društvenog kapitala poljoprivrednika, lokalne uprave i institucija za zaštitu prirode temeljila se na informacijama i dojmu o njihovoj razini obrazovanja, vještinama, zanimanju za POP i institucionalnom funkcioniranju koji su prikupljeni tijekom terenskih obilazaka.

Tri mjere vezane za lokacije su:

• Održavanje i zaštita travnjaka u Parku prirode Velebit s ciljem sprečavanja daljnjeg zaraštavanja travnjaka bogatih biljnim i životinjskim vrstama; očuvanja ili povećanja postojećih vrijednih staništa travnjaka koja su navedena u dodacima Direktive o staništima (92/43/EEC); sprečavanja opadanja krajobraznih vrijednosti zbog gubitka otvorenih krajolika, te s ciljem zaštite biološke raznolikosti krškog područja i ranjivih podzemnih eko-sustava.

• Ogledna mjera za travnjake u Parku prirode Lonjsko polje s ciljem obnove i održavanja močvarnih travnjaka kao staništa za ugrožene vrste koje u njemu obitavaju, a koje su navedene u dodacima Direktive o staništima (92/43/EEC) i Direktive o pticama (79/409/EEC).

• Ogledna mjere na oraničnim površinama u Zagrebačkoj županiji imaju za cilj smanjiti postojeće i spriječiti moguće buduće negativne učinke na okoliš do kojih dolazi uslijed neodgovarajuće poljoprivredne prakse, te povećati vrijednosti biološke raznolikosti na oranicama i očuvati karakterističan mozaični krajobraz Zagrebačke županije. Mjera predložena za oranične površine grada Zagreba može se ponoviti u drugim hrvatskim županijama koje karakterizira intenzivna ratarska proizvodnja budu li dostupni dovoljni administrativni kapaciteti i proračun.

Početak provedbe pilot mjera predložen je za početak 2009.

5.2.1.4. Širenje rezultata i iskustava Jedan od važnih ciljeva poljoprivredno-okolišnih mjera jest podići svijest o programu među potencijalnim korisnicima, posebice u poljoprivrednim sredinama. Stoga predviđeni dizajn pilot mjera osim plaćanja poticaja također predviđa i širenje postignuća i iskustava. Ovo će se provoditi kroz dokumentaciju o provedenim aktivnostima te kroz različite metode demonstracija i obavještavanja, poput otvorenih dana, posjeta gospodarstvima, promidžbenim materijalima, itd.

Potpora za širenje postignuća davat će se izravno poljoprivrednicima koji provode poljoprivredno-okolišne mjere na pilot područjima. Ovisno o situaciji, potporu će moguće biti dodijeliti i NVO-ima, javnim ustanovama koje upravljanju zaštićenim dijelovima prirode, županijskim uredima za poljoprivredu i ostalim korisnicima.

5.2.1.5. Krajnji korisnici Program je izrađen tako da omogućava sudjelovanje najvažnijih skupina korisnika: samostalnih poljoprivrednika, poljoprivrednih zadruga, poljoprivrednih poduzeća, NVO-a i javnih ustanova čija se zemlja, vlastita i/ili iznajmljena, nalazi u oglednim područjima. Poljoprivredno-okolišni ugovori će se sklapati na pet godina. Najmanja površina zemljišta koja je kvalificirana za potporu u okviru određene mjere je navedeno u odgovarajućem poglavlju.

Sudjelovanje u POP-u je dobrovoljno. U njemu mogu sudjelovati svi kvalificirani korisnici iz tri pilot područja koji ispunjavaju zahtijevane kriterije i koji su voljni provoditi mjere koje su više od mjera dobre poljoprivredne prakse.

Svaki korisnik POP poticaja obavezan je pohađati program izobrazbe u trajanju od 15 sati. Ustanova koja provodi izobrazbu izdat će potvrdu o pohađanju obaveznog tečaja.



235

5.2.1.6. Prihvatljiva potpora • poticaji po hektaru ; plaćanja će obuhvatiti samo one obveze koje su izvan

relevantnih obveznih standarda navedenih u CGAP (koje će biti uspostavljene u okviru poglavlja 0)

• troškovi širenja iskustava i postignuća projekata, što uključuje demonstraciju, davanje poljoprivrednih savjeta i izložbe te promidžbene materijale koji su izravno vezani uz aktivnosti odabranog oglednog područja.

5.2.1.7. Predložena ogledna područja i mjere Pregled predloženih oglednih područja i mjera je dan u slijedećoj tablici:

Tablica 5-10: Pilot područja i mjere Pilot područje Mjere

Ispaša 1 Park prirode Velebit

Košnja

Ispaša

Košnja 2 Park prirode Lonjsko polje

Zaštita kosca

Stabilizacija plodoreda

Zeleni pokrov

Poljske trake 3 Zagrebačka županija

Živice

Izvor: MPRRR, URR, POP studija 2007

5.2.1.7.1 Gospodarenje travnjacima u parku prirode Velebit

Opis pilot područja

Planina Velebit jedno je od najvažnijih planinskih područja u Hrvatskoj. Proteže se duž Jadranske obale u duljini od 145 km, i širinom koja varira od 10 do 30 km uz obalno zaleđe.

Velebit obuhvaća nekoliko područja zaštićene prirode: Nacionalni park Paklenicu, Nacionalni park Sjeverni Velebit, stroge rezervate Hajdučki i Rožanski kukovi (dio mreže međunarodnih rezervi biosfere u okviru programa UNESCO-a Čovjek i biosfera), poseban botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Zavižanska (Velika) Kosa, Velebitski botanički vrt, rezervat šumske vegetacije Štirovaču i Park prirode Velebit. Park prirode Velebit je daleko najveći među njima i proteže se na 200.000 ha. Park je važan dio CRO-NEN-a, hrvatske nacionalne ekološke mreže te je ocijenjen kao ključno područje od međunarodne važnosti, npr. moguća lokacija Natura 2000. U Parku se nalaze ogromne površine travnjaka bogatih vrstama.

Zemljopisno područje

Poljoprivredno zemljište unutar teritorija parka prirode Velebit.

Okolišno/biološka raznolikost



236

Najveće bogatstvo prirodnih vrijednosti Parka jesu fenomeni krša i biološka raznolikost planinske flore koja svoje postojanje zahvaljuje činjenici da je planina zapravo granica između dvije velike klimatske regije – mediteranske i kontinentalne.

Smještaj i struktura planine omogućavaju razvoj izuzetno različitih staništa i divljih životinja. Velebit je najvažnije središte endemskih pojava u Hrvatskoj. Zbog činjenice da je planina stoljećima bila naseljena, na njoj se i danas nalaze razni kultivirani krajobrazi.

Većina planine Velebit prekrivena je šumom (više od 63 posto). Prisutna su i stjenovita staništa s golim hridinama. Razne vrste travnjaka pokrivaju oko 33 posto ukupne površine Parka prirode Velebit. Travnjaci su obično u blizini sela, te u visokim područjima. Ovo je rezultat prirodnih uvjeta ili, češće, ekstenzivne sezonske ispaše stoke u prošlosti.

Prema Karti staništa Hrvatske (DZZP, 2004), u Parku prirode Velebit nalazi se 18 različitih vrsta staništa koja su navedena u Dodatku I. Direktive o staništima (92/43/EEC). Svi travnjaci Parka prirode Velebit pripadaju nekom od travnjačkih staništa u popisu Natura 2000.

Do danas je na Velebitu zabilježeno oko 2.700 taksonomskih skupina biljaka, od kojih su 78 endemi. Neke od biljnih vrsta su ugrožene na nacionalnoj ili međunarodnoj razini. Prema dostupnim podacima, 8 ih je kritično ugroženo (CR), 21 je ugrožena (EN) a 42 su osjetljive (VU) vrste. Sedam zabilježenih vrsta navedeno je u dodatku Direktive o staništima. Od 43 nacionalno i međunarodno ugrožene vrste, 53 su vrste travnjaka.

Velik broj pećina i jama s izuzetnom endemskom podzemnom faunom također predstavlja značajnu vrijednost ove planine. Posebno bogata je fauna sisavaca. Sve tri europske vrste velikih mesoždera (vuk, smeđi medvjed i ris) prisutne su na planini Velebit, kao i 20 vrsta šišmiša (velikih mesožderi i sve vrste šišmiša navedeni su u Dodacima Direktive o staništima). Prema dostupnim podacima, Velebit je dom oko 35 ptičjih vrsta koje su ugrožene u Hrvatskoj i 53 vrsta koje se nalaze u Direktivi o pticama (79/409/EEC). Od nacionalno i međunarodno ugroženih vrsta, njih 40 su ovisne o travnjacima.

Područje Parka prirode Velebit, sa svojim različitim staništima, predstavlja važnu lokaciju za ptice te je stoga potencijalno SPA (područje pod posebnom zaštitom) prema Direktivi o pticama. Intenzivno gospodarenje šumama, promjene u tradicionalnom gospodarenju, pretjeran ili ilegalan lov i neregulirane rekreativne aktivnosti i turizam prijete pticama. Planina Velebit pruža utočište izoliranim gnijezdima bjeloglavih supova. Njihov opstanak ugrožavaju čovjekove aktivnosti, odnosno nedostatak ovaca – njihov važan izvor hrane

Društveno- gospodarska situacija

Mala privatna gospodarstva koja ne mogu u potpunosti podmiriti životne potrebe vlasnika prevladavaju, a značajnijih poljoprivrednih poduzeća ili zadruga nema. Stanovništvo Parka je prilično staro i slabo obrazovano. No, ima nekoliko vitalnijih sela s relativno mladim poljoprivrednicima. Među ovima se ističu sela Kuterevo i Krasno. Krasno je posebno zanimljivo budući da se radi o jednom od prvih (ako ne i jedinom) sela u Hrvatskoj u kojem nema nezaposlenih stanovnika. U njemu je nekoliko malih poduzeća, uključujući i jedinu mljekaru (obiteljsku) u Hrvatskoj koja proizvodi mlijeko s planinskih travnjaka. Ovaj prerađivački pogon omogućuje opstanak oko 120 poljoprivredna gospodarstava u Parku i njegovim graničnim područjima.

Poljoprivredna praksa

Najnovije procjene upućuju kako Park prirode Velebit ima oko 5.000 ha korištenih travnjaka i oko 65.000 ha nekorištenih travnjaka. Postojeće gospodarenje travnjacima



237

usmjereno je na korištenje travnjaka koji daju bolji prinos (ali koji obično imaju manje bogatu biološku raznolikost) kao i parcela koje su bliže naseljima i pristupačnije za kultiviranje/ispašu.

Problem

Kao rezultat depopulacije i promjena u lokalnom gospodarstvu (napuštanje ekstenzivne sezonske ispaše), svi travnjaci su izloženi prorastanju grmlja i šumskog raslinja. Zbog sve manje stočarske proizvodnje, većinom travnjaka se već godinama ne gospodari pa su znatne površine potpuno ili djelomično obrasle šumskom vegetacijom. Grmlje potiskuje vrijedne livadne i pašnjačke vrste koje su se prilagodile preživljavanju na škrtom tlu ili u rupama između stijena, uz vrlo malo vode.

Slijedom toga, vrijednost biološke raznolikosti područja brzo opada.

Cilj

• Spriječiti daljnje prorastanje grmlja i šumskog raslinja na travnjacima bogatim vrstama.

• Očuvati ili povećati postojeći broj vrijednih staništa na travnjacima koja su navedena u dodacima Direktive Vijeća o staništima (92/43/EEC).

• Spriječiti opadanje krajobrazne vrijednosti kao posljedice gubitka otvorenih krajobraza

• Zaštititi biološku raznolikost krša i krhke podzemne eko-sustave

Opis mjera koje je potrebno poduzeti

Cilj:

Provoditi ekstenzivno gospodarenje travnjacima koje se sastoji od košnje/ispaše

Zahtjevi gospodarenja

Postupci gospodarenja travnjacima uključuju košnju ili ispašu. Stoga unutar ove mjere postoji Paket za košnju, koji uključuje dodatnu nadoknadu za košnju strmih obronaka i Paket za ispašu.

RRAADDNNJJAA 11:: PPAAKKEETT ZZAA KKOOŠŠNNJJUU

• košnja površine najmanje veličine od 0,5 ha

• krčenje grmlja i niskog drveća kako bi bila omogućena redovita košnja

• zabranjena je primjena pesticida i mineralnih gnojiva

• kosidbu je potrebno provoditi najmanje jednom godišnje

• svu pokošenu biljnu masu treba pokupiti i ukloniti s travnjaka

RRAADDNNJJAA 22:: PPAAKKEETT ZZAA IISSPPAAŠŠUU

• ispaša površine najmanje veličine od 2 ha

• krčenje grmlja i niskog drveća kako bi bila omogućena redovita ispaša


• obavezna gustoća stočnog fonda: najmanje 0,2 uvjetna grla/ha, a najviše 1,0 uvjetno grlo/ha

• trajanje obavezne ispaše: najmanje 80 dana

• ispašu mora nadzirati pastir



238

5.2.1.7.2 Gospodarenje travnjacima u Parku prirode Lonjsko polje

Opis oglednog područja

Park prirode Lonjsko polje predstavlja najveće održavano poplavljeno područje u razvođu rijeke Dunav. Obuhvaća površinu od 506 km2 i predstavlja ključni element sustava za zaštitu od poplave kojeg tvori bazen rijeke Save, a čiji utjecaj se proteže na Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Park se nalazi na Ramsarskom popisu močvara i u njemu se nalaze važna staništa i 89 vrsta koje su navedene u EU Direktivi o staništima. U predloženoj Hrvatskoj ekološkoj mreži , područje Parka prirode Lonjsko polje procijenjeno je središnjom jezgrom od izuzetne međunarodne važnosti i kao područje predloženo za uvrštenje Naturu 2000.

Park prirode Lonjsko čine uglavnom nizinske šume uz vodotoke i oko 83 km2 zajedničkih pašnjaka. U njemu se nalaze ornitološki rezervati Krapje Đol i Rakita. Krapje Đol je 1963. godine proglašen prvim utočištem za ptice u Hrvatskoj. Kolonija žličarki koja ovdje živi važna je za cijelu populaciju žličarki u Europi.

Područje Parka sa svojim autohtonim pasminama krava, konja i svinja i tipičnim posavskim drvenim kućama ujedno predstavlja i vrijedno kulturno naslijeđe.

Zaštićenim područjem upravlja Javna služba Parka prirode Lonjsko polje od 1998. Gospodarenje šumama u državnom vlasništvu i vodama u nadležnosti je javnih poduzeća “Hrvatske šume” i “Hrvatske vode”.


Svi travnjaci (oko 8.300 ha) na teritoriju Parka prirode Lonjsko polje

Značajke okoliša i biološke raznolikosti

Krajolik Parka prirode Lonjsko polje sastoji se od mozaika tradicionalnih sela, voćnjaka, živica, livada, zajedničkih pašnjaka, jezera, rijeka, nedirnutih pritoka i obalnih šuma te je uvelike ovisno o dinamici poplavljivanja.

Park udomljava sedam važnih staništa i 89 vrsta koje su navedene u EU Direktivi o staništima (92/43/EEC). Fauna Parka prirode Lonjsko polje sastoji se od 250 vrsta ptica (134 gnijezda na području), 58 sisavaca, 16 vodozemaca, 10 reptila i 45 ribljih vrsta te 550 vrsta biljaka. Njegovi pašnjaci i mezofilni travnjaci su hranilište mnogim pticama koje su ugrožene na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Društveno -gospodarska situacija

Mala privatna gospodarstva koja ne mogu u potpunosti podmiriti životne potrebe vlasnika prevladavaju, a značajnijih poljoprivrednih poduzeća ili zadruga nema. Stanovništvo Parka je prilično staro i slabo obrazovano. No, ima nekoliko vitalnijih sela s nešto mlađim poljoprivrednicima.

Poljoprivredna praksa

Ispaša na ovom području predstavlja dinamičan sustav koji, ovisno o potrebama, uključuje površine koje su u određenim dijelovima godine poplavljena vodom i stoga isključene iz sustava korištenja. Kroz tradicionalno poljodjelstvo očuvane su neke autohtone domaće pasmine- posavski konj, turopoljska svinja, posavski gonič i posavska guska. Javna ustanova ima i krdo slavonsko-podolskih goveda, koja imaju važnu ulogu u obnovi područja Parka zaraslog vrstom Amorpha fruticosa. Na području Parka nalaze se tri načina pašarenja:

Zajednički (gmajne): Ovaj tip provode sela čiji su pašnjaci u vlasništvu bivšeg društvenog sektora. Tim pašnjacima seljani gospodare zajednički.



239

Sjenokoša: Prakticira se u selima koja imaju velike površine travnjaka za košnju sijena. Nakon 1. svibnja, ili nakon košnje, livadama se zajednički gospodari. Pri tom nije bitno je li livada u privatnom ili državnom vlasništvu. U slučaju porasta vodostaja u ljetnom razdoblju, gospodarenje na gmajnama prestaje i koriste se sjenokoše.

Poloj: Neka sela provode sustav ispaše koji se temelji na intenzivnom korištenju trave koja raste duž obrambenih nasipa, rubova cesta, šumaraka i naplavnih korita između starog nasipa i Save (takozvani poloj). Ovo je uobičajeno za sela koja nemaju dovoljno privatnih ali i zajedničkih površina za ispašu.

Ispaša počinje kad se otopi snijeg ili kad su pašnjaci dovoljno isušeni (nakon proljetnih poplava) da se stoka može po njima kretati. Stanje travnjačke biomase ne uzima se u obzir kao kriterij, a stoka se često izgoni na pašnjake na kojima trava još nije dovoljno izrasla. U slučaju visokog vodostaja u proljeće, stoka prvo pase na livadama, ali najkasnije do 1. svibnja. Nakon toga stoka mora napustiti livade kako bi se travi ostalo dovoljno vremena da se oporaviti do košnje. Košnja počinje 1. srpnja i traje do 15. kolovoza, no čak i nakon ovog razdoblja desi se da neke površine ostanu nepokošene. Razlog su hitniji poslovi koje treba dovršiti, ponajčešće žetva koja zbog poplava zna kasniti što je dovoljan razlog za odgađanje sjenokoše. No s druge pak strane, okašnjela košnja omogućava samozasijavanje na livadama.

Zbog navedenih razloga mnoge livade se kose samo jednom godišnje, a rijetko dvaput. Livade za košnju koje su poplavljene i blatne kose se zadnje, budući da se sijeno koje je tamo prikupljeno koristi samo kao konjska krma. Takvo se sijeno ne koristi za mliječne krave. Stoka krupnog zuba na ispaši ostaje cijelo ljeto, sve do kasne jeseni (prvih mrazova) ili do novih poplava (listopad/studeni).

Gustoća stočnog fonda u Parku iznosi 0,5 uvjetnih grla/ha, a čine ga oko 2.300 krava, 1.100 konja i 1.400 svinja.

Problem

Zbog depopulacije i promjena u lokalnom gospodarstvu, zamiru poljoprivredne djelatnosti, uslijed čega velike travnjačke površine ostaju izvan sustava proizvodnje. Zbog napuštanja poljoprivredne proizvodnje i malog broja stoke, ali i zbog rata(1991 - 1995), ispaša i skupljanje sijena više se ne prakticira na značajnim površinama manje produktivnih ali vrstama bogatih travnjaka. Kao posljedica toga, veliki kompleksi livada i pašnjaka sada su prekriveni invazivnim vrstama Amorpha fruticosa. Slijedom toga, vrijednost biološke raznolikosti područja brzo opada

Cilj

• Obnoviti i održavati biološku raznolikost travnjaka

• Očuvati ili unaprijediti postojeći broj vrijednih staništa na travnjacima koja su navedena u dodacima Direktive Vijeća o staništima (92/43/EEC) i pticama (79/409/EEC)

Opis mjera koje će se poduzeti

RRAADDNNJJAA 11:: IISSPPAAŠŠAA

Cilj

Obnoviti i održavati vlažne i poplavne travnjake kao područja ugroženih vrsta staništa i vrsta koje su uključeni u dodatke Direktiva Vijeća o staništima (92/43/EEC) i pticama (79/409/EEC) (posebice Hydrocharition i Chlidonias hybrida).

Opis mjere

Provoditi ekstenzivno gospodarenje travnjacima putem ispaše na pašnjacima.

Kvalificirana područja Parka



240

Poganovo polje i ostale površine travnjaka u Parku prirode Lonjsko Polje na kojima se nalaze vrste koje su navedene u dodacima Direktiva Vijeća o staništima (92/43/EEC) i pticama (79/409/EEC) (posebno Hydrocharition i Chlidonias hybrida).

Uvjeti gospodarenja

• ispaša površine najmanje veličine od 3 ha

• krečenje grmlja i niskog drveća kako bi bila omogućena redovita ispaša


• obavezna gustoća stočnog fonda: između 0,5 i 1,5 uvjetnih grla/ha

• trajanje obavezne ispaše: najmanje 180 dana (travanj-studeni)

• ispašu mora nadzirati pastir

RRAADDNNJJAA 22:: KKOOŠŠNNJJAA

Cilj

Obnoviti i održavati travnjak kao stanište za ugrožene vrste staništa i vrsta koji su uključeni u dodatke Direktiva Vijeća o staništima (92/43/EEC) i pticama (79/409/EEC) (posebice Aythya nyroca)

Opis mjere

Provoditi ekstenzivno gospodarenje kroz košnju livada.


Livade u ornitološkim rezervatima Kratečko i Rakita (dio IBA HR012) i ostale livade u parku prirode Lonjsko Polje na kojima se nalaze vrste koje su navedene u dodacima Direktiva Vijeća o staništima (92/43/EEC) i pticama (79/409/EEC) (posebno Aythya nyroca).

Uvjeti gospodarenja:

• košnja površine najmanje veličine od 2 ha

• krčenje grmlja i niskog drveća kako bi bila omogućena redovita košnja


• odgođeno skupljanje sijena: ne prije 20. srpnja

• svu pokošenu biljnu masu treba pokupiti i ukloniti s travnjaka

RRAADDNNJJAA 33:: ZZAAŠŠTTIITTAA KKOOSSCCAA

Kosac (Crex crex) je vrsta koja je ugrožena u cijelom svijetu. Njezin opstanak je izravno povezan s gospodarenjem travnjacima. Kosac traži visoku travu, budući da mu ona daje najbolje sklonište, hranu i mjesto za gniježđenje. Kosac je raširen u Parku. Nedavnim ornitološkim istraživanjem je zabilježeno u području Parka više od 200 pjevajućih mužjaka kosca. S ciljem da se zadrže kosci, izrađen je poseban podpaket. Iako je prvenstveno namijenjen za kosca, od ovog podpaketa i propisanog načina gospodarenja koristi će imati i nekoliko drugih malih životinja čiji opstanak ovisi o staništima travnjaka (ptice, mali sisavci, insekti, itd.).

Cilj

Zaštititi i po mogućnosti povećati populaciju kosca osiguravanjem travnjačkih staništa kojima se gospodari na način koji pogoduje posebnim potrebama kosca .




241

Pašnjak Orlinci, livade oko Jasenovca i ostali travnjaci u Parku prirode Lonjsko polje na kojima obitava kosac. Korisnici koji sudjeluju u projektu moraju dokazati prisustvo kosca na travnjacima za koje traže potporu (npr. izjava nadležnih tijela kao što su Javna ustanova Parka, Državni zavod za zaštitu prirode ili Ministarstvo kulture).

Uvjeti gospodarenja

• Koscu pogoduju livade s visokom vegetacijom. Sezona parenja je od kraja svibnja do početka kolovoza a gnijezdi se na tlu na dobro skrivenim mjestima među visokom vegetacijom livada. Stoga gospodarenje uključuje:

• Odgođena košnja: ne prije 20 srpnja, pri čemu poljoprivrednik pristaje na odgođenu kosidbu dok se ptice tamo nalaze, a što će omogućiti koscu da podigne svoje mlade.

• Košnja površine najmanje veličine od 0,15 ha

• Primjena pesticida i mineralnih gnojiva nije dozvoljena. Prehrana kosca ovisi i o insektima, puževima, crvima i ostalim organizmima koji su osjetljivi na pesticide

• Rubna područja livada (2-3 m širine) ostaviti nepokošenima. Ove trake pružaju sklonište i nužne su kako bi se kosac mogao lakše kretati. Trake treba kositi jednom u tri godine da se spriječi proraštanje grmlja. Kosidbu treba provoditi naizmjenično na različitim stranama livade.

• Gustoća stočnog fonda ne bi smjela biti viša od 0,3 uvjetna grla po hektaru. Ispaša je zabranjena u razdoblju od 15. svibnja do 31. kolovoza.

• Kosidbu treba provoditi spiralno od središta prema rubovima. Jako je važno da se kosidba obavlja bez žurbe kako bi se pticama ostavilo dovoljno vremena da pobjegnu na rubove

5.2.1.7.3 Oranice u Zagrebačkoj županiji Opis oglednog područja

Sa svojih 300.000 stanovnika koji žive na 3.000 km2, Zagrebačka županija je jedna od najvećih i gospodarski najznačajnijih županija u Hrvatskoj. Ova regija, smještena na rubovima Zagreba, glavnog grada Hrvatske, također je i jedno od najvitalnijih poljoprivrednih područja Hrvatske. Korišteno poljoprivredno zemljište iznosi oko 80.000 ha i njime gospodari oko 30.000 poljoprivrednika. S gospodarskog stajališta, to je jedna od najvažnijih poljoprivrednih regija u Hrvatskoj, budući da je najveći pojedinačni proizvođač nekoliko poljoprivrednih proizvoda.

Zagrebačka županija je jedno od najintenzivnijih poljoprivrednih područja, s velikom upotrebom mineralnih gnojiva i pesticida, poglavito na oranicama. Ova praksa prijeti okolišu, posebno vodenim resursima. U županiji također ima i oko 8.000 hektara vodozaštitnih područja, koja su uglavnom pod ratarskom proizvodnjom.

Od svih posjećenih županija, Ured za poljoprivredu Zagrebačke županije bio je jedini koji je bez zadrške pokazao zanimanje za POP. No ovo zapravo i ne iznenađuje pošto je upravo ova županija prva u Hrvatskoj koja donijela Strategiju ekološke poljoprivrede (2001.) kojom se uvode poticaji za ekološku poljoprivredu. To je i jedina županija u Hrvatskoj koja ima Plan ruralnog razvitka, koji uključuje nekoliko mjera sličnih POP-u, i to za travnjake, ekološku poljoprivredu, i sl. No, u ovaj plan ne razmatra probleme onečišćenja okoliša do kojih dolazi uslijed intenzivne ratarske proizvodnje u županiji


Sva oranična površina unutar područja Zagrebačke županije.



242

Problem

Promjene u postupcima gospodarenja u poljoprivredi do kojih je došlo u Zagrebačkoj županiji tijekom prošlog desetljeća uglavnom su rezultat intenzifikacije ratarske proizvodnje. Ovo uključuje specijaliziranu proizvodnju, smanjenje tradicionalnog načina gospodarenja, primjenu značajnih količina mineralnih gnojiva i preparata za zaštitu bilja, uzak plodored, promjenu vrsta uzgajanih kultura, gubitak rubnog raslinja na poljoprivrednom zemljištu, itd.

Žitarice se siju na više od 80% oranica u Zagrebačkoj županiji. Ovaj obrazac plodoreda dovodi do vrlo uskog plodoreda s malim udjelom mahunarki i travno-djetelinskih smjesa. Najuobičajeniji obrazac plodoreda jest trogodišnja rotacija koja se sastoji od ozime pšenice, kukuruza i krumpira. No, mnogi poljoprivrednici primjenjuju samo dvogodišnji (kukuruz/pšenica) plodored ili ga uopće nemaju

Uz prosječnu upotrebu od 233 kg N ha-1 korištenog poljoprivrednog zemljišta, Zagrebačka županija, druga je županija po intenzitetu unosa dušika u tlo, te daleko iznad nacionalnog prosjeka od 164 kg N ha-1 korištenog poljoprivrednog zemljišta. Kakvoća voda u županiji opada, a u 2004. godini je bila znatno slabija u usporedbi sa stanjem 2002. godine. Prekomjerna upotreba pesticida dovela je do onečišćenja tla. Melioracija zemljišta i intenzivna ratarska proizvodnja rezultirali su uklanjanjem živica i ostalih krajobrazno važnih elemenata, što je dovelo do gubitka vrijednih staništa divljih životinja.

Cilj

Cilj POP-a u Zagrebačkoj županiji jest potaknuti uvođenje poljoprivrednih mjera koje će spriječiti smanjenje kakvoće tla i vode te povećati biološku raznolikost na oranicama.

RRAADDNNJJAA 11:: SSTTAABBIILLIIZZAACCII JJAA PPLLOODDOORREEDDAA

Pravilno planiran plodored važna je agro-tehnička mjera u sprečavanju i suzbijanju štetnika, bolesti i korova. Ova mjera unapređuje plodnost tla pošto poboljšava strukturu tla i obogaćuje tlo organskom tvari. Nadalje, širi plodored potiče sveukupnu raznolikost vrsta i staništa

Ciljevi

• smanjiti gubitak hranjiva

• smanjiti potrebu za agrokemijskim inputima

• poboljšati plodnost tla

• povećati ukupnu biološku raznolikost na poljoprivrednim gospodarstvima

Opis mjere

Uvođenje šireg plodoreda na oranicama.

Uvjeti gospodarenja

• uzgoj najmanje 4 različita usjeva

• zastupljenost svake kulture ponaosob u plodoredu treba biti najmanje 15 %

• zastupljenost kukuruza u plodoredu ne smije biti više od 40 %

• zastupljenost žitarica u plodoredu smije biti veća od 65 %

• zastupljenost travno-djetelinskih smjesa u plodoredu može biti najmanje 15%



243

RRAADDNNJJAA 22:: ZZIIMMSSKKII ZZEELLEENNII PPOOKKRROOVV

Zimski zaštitni pokrovni usjev sije se u kasno ljeto ili jesen kako bi se osigurao pokrivač za tlo tijekom zime. Često se odabire mahunasta kako bi ujedno omogućila i fiksiranje dušika. Odabrani usjev mora biti dovoljno otporan na hladnoću da bi mogao preživjeti oštru zimu

Zeleni biljni pokrov sprečava gubitak hranjiva, štiti tlo od zbijanja i erozije, održava organsku tvar u tlu, širi/obogaćuje plodored, potiče biološku raznolikost i omogućava zelenu gnojidbu. Cijeli je niz različitih usjeva koji se mogu koristiti za zeleni pokrov – samostalno ili u mješavinama (djeteline, lucerna, gorušica, itd.)

Ciljevi

• poboljšati strukturu i plodnost tla

• smanjiti eroziju tla

• smanjiti gubitak hranjiva

• smanjiti potrebu za agrokemikalijama

• povećati biološku raznolikost vrsta

Opis mjere

Sijanje mahunarki, travno-djetelinskih smjesa ili drugih odgovarajućih kultura

Uvjeti gospodarenja

• potrebno je zasijati najmanje 0,5 hektara

• sjetvu treba obaviti najkasnije 3 tjedna nakon žetve glavnog usjeva

• kosidba zelenog pokrova je zabranjena

• zelena biljna masa ne smije se zaorati u tlo prije 15. veljače slijedeće godine

RRAADDNNJJAA 33:: PPAAKKEETT PPOOLLJJSSKKIIHH TTRRAAKKAA

Jedan od negativnih učinaka intenzivne poljoprivrede, posebno ratarske proizvodnje jest opadanje broja biljnih i životinjskih vrsta vezanih uz poljoprivredni krajobraz. Poljske trake su važna staništa za male sisavce, beskralježnjake i ptice, mnogi od kojih su korisni za poljoprivredu. Te trake pomažu pri zaštiti vodotokova od pesticida i gnojiva te smanjuju difuzno onečišćenje i eroziju tla.

Ciljevi

• uspostaviti staništa za vrste divljih životinja

• povećati ukupnu biološku raznolikost na ratarskim površinama

• poboljšati krajobraznu vrijednost na ratarskim površinama

Opis mjere

Uspostava odgovarajućih cvjetnih traka na oranicama

Uvjeti gospodarenja

• uspostaviti trake širine najmanje 3 metra uzduž ili poprijeko polja

• najmanja dužina kvalificirana za poticaj iznosi 200 metara

• najveća površina pod poljskim trakama do 15% oranice

• koristiti mješavine sjemena koje sadrže najmanje 5 cvjetnih vrsta, po mogućnosti tako prilagođene da cvatu cijele godine

• udaljenost između traka treba biti najmanje 50 metara



244

• primjena pesticida i mineralnih gnojiva nije dozvoljena

• provoditi isključivo suzbijanje korova nekemijskim sredstvima

RRAADDNNJJAA 44:: ŽŽIIVVIICCEE

Parcele odvojene prirodnim živicama ne samo da doprinose biološkoj raznolikosti već znatno doprinose i raznolikosti krajobraza. Živice povećavaju vrijednost krajobraza i uspješan su zaklon od vjetra. One su staništa velikom broju insekata te raznim pticama i sisavcima. Živice su i bogat izvor hrane za divlje vrste tijekom cijele godine, a mogu poslužiti i kao hrana za neke domaće životinje. Najbolje živice sastoje se od različitih drvenastih vrsta i bogate korovne flore u podnožju.

Ciljevi

• očuvati mozaičnu strukturu krajobraza kao dijela prirodnog i kulturnog naslijeđa Hrvatske

• osigurati staništa za razne divlje vrste te omogućiti migraciju i ponovno naseljavanje vrsta

• osigurati zaštitu od vjetra

• spriječiti eroziju vjetrom i vodom

Opis mjere

Uspostavljanje i održavanje živica

Uvjeti gospodarenja

• živica treba biti dugačka najmanje 50 metara

• živica se treba sastojati od najmanje pet različitih autohtonih ili udomaćenih biljnih vrsta

• na svakih 25 metra u živici je potrebno posaditi jedno stablo

• ne koristiti mineralna gnojiva ili pesticide u pojasu od 3 metra sa svake strane živice

• redovno obrezivanje kako bi se održavao oblik živice

• najviša površina pod živicom do 15% pojedine parcele

5.2.1.8. Raspodjela sredstava Tablica 5-11: Alokacija sredstava za Mjeru 201

Ukupno prihvatljivo

Javni troškovi


Privatni doprinos


1 2=3+9 3=5+7 4=3/2 5 6=5/3 7 8=7/3

2007 0

2008 0

2009 0

2010 650.000 650.000 100% 520.000 80% 130.000 20% 0%

2011 993.750 993.750 100% 795.000 80% 198.750 20% 0%



245

2012 n.p.37 n.p. 100% n.p. 80% n.p. 20% 0%

2013 n.p. n.p. 100% n.p. 80% n.p. 20% 0%

Ukupno 1.643.750 1.643.750 100% 1.315.000 80% 328.750 20% 0%

5.2.1.9. Pokazatelji Izlazni pokazatelji

Tablica 5-12: procijenjeni broj ha po PO mjerama, 2007 - 2013 Ogledno područje 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Park prirode Velebit 0 0 1.280 n.p. n.p. n.p. n.p.

Park prirode Lonjsko polje 0 0 1.180 n.p. n.p. n.p. n.p.

Zagrebačka županija 0 0 2.314 n.p. n.p. n.p. n.p.

UKUPNO 4.774 n.p. n.p. n.p. n.p.

Izvor: MPRRR, 2007, POP studija

Broj sudionika na tečajevima usavršavanja

Broj podijeljenih letaka i promotivnog materijala

Rezultati

• Postotak razumijevanja uspoređen s procjenama i ciljevima

• Površina predloženih NATURA 2000 područja koja sudjeluju u programu

• PP Velebit, PP Lonjsko polje – povećanje ponovno kultivirane napuštene zemlje

• Očuvanje ugroženih vrsta ptica i biljaka

• Zagrebačka županija – povećanje plodoreda

Pokazatelji učinka

• Ispravljanje pada biološke raznolikosti – promjene trenda u padu biološke raznolikosti mjerene populacijom vrsta ptica na poljoprivrednim zemljištima

• Poboljšanje kvalitete vode – promjene u bruto ravnoteži hranjiva

• Očuvanje izgleda novih ugroženih vrsta

5.2.2. Mjera 202: Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja

5.2.2.1. Pravna osnova Članak 12 (2) Uredbe Vijeća (EC) br. 1085/2006 od 17. srpnja 2006.

Članak 178 Uredbe Vijeća (EC) br. 718/2007 od 12. lipnja 2007.

5.2.2.2. Osnova za intervenciju LEADER pristup je novi predmet u Hrvatskoj. To također govori o tome kako je tradicija uključivanja lokalnog stanovništva i interesnih skupina u procese kreiranja




246

politike još vrlo mlada. Različite inicijative usmjerene na mobiliziranje lokalnih zajednica i resursa se odvijaju u nekoliko područja Hrvatske, a vodi ih nekoliko udruga, mreža i NVO-a. Različite inicijative su usmjerene na izgradnju i jačanje socijalnog i ljudskog kapitala u ruralnoj Hrvatskoj i unutar različitih sektora putem savjetovanja, obrazovanja i usavršavanja kao i putem provedbe specifičnih projekata o npr. mikro kreditima, ekološkoj poljoprivredi, turizmu, itd.

Ova iskustva kao i iskustva iz pripreme ‘regionalnih operativnih programa‘ (ROP) se smatraju važnim i korisnim kako bi se osigurala uspješna provedba LEADER pristupa u Hrvatskoj. ROP-ovi se odnose na županije i danas gotovo sve županije imaju ROP (vidi Tablica 2-2). ROP-ovi se razvijaju uz sudjelovanje lokalne uprave i drugih lokalnih interesnih skupina koje čine partnerstvo. Iskustva stečena iz ROP procesa kao i PUR-ova će pomoći razumijevanju i provedbi LEADER pristupa.

Međutim, postoji velika potreba za jačanjem društvenog i ljudskih kapaciteta kao i vještina među ruralnim stanovnicima s jedne strane i njihovog motiviranja da se pridruže lokalnom partnerstvu s druge strane. Jačanje motivacije i vještina su ključni problemi kojima se treba baviti kako bi se utvrdili preduvjeti za ruralni razvoj utemeljeni na lokalnim resursima i inicijativama. Iskustva kod hrvatskih interesnih skupina govore kako je motivacija od osnovne važnosti. Zato treba staviti naglasak na uspostavu LAG-ova – ne samo u smislu informiranja o potencijalima LEADER-a, već i potporom procesima identificiranja i uspostave LAG-ova.

Kako je navedeno, LEADER pristup, uključujući uspostavu LAG-ova, nije bio prije provođen u Hrvatskoj. Izabrana strategija za IPARD razdoblje je zato usmjeravanje ograničenih dostupnih resursa na pripremu provedbe lokalnih razvojnih strategija jačanjem kapaciteta i resursa, lokalno putem usavršavanja, radionica, informacija i promotivnih aktivnosti. Te aktivnosti će biti potpomognute u okviru podmjere 1: “Stjecanje vještina, animiranje stanovnika LAG teritorija.”

Provedba Lokalne razvojne strategije (LDS) u okviru Leader pristupa u okviru IPARD-a je ograničena na prihvatljive radnje, potpomognute u okviru mjera po Prioritetu 3 unutar IPARD programa.

LEADER metoda će, dok ne bude akreditirana mjera 501 o ‘Pripremi i provedbi lokalnih ruralnih razvojnih strategija“, biti financirana putem TA mjere.

LEADER pristup za Hrvatsku se razvija u suradnji s relevantnim interesnim skupinama kako bi se osiguralo da izrada LEADER pristupa odgovara zahtjevima i potrebama ruralne Hrvatske. To se postiže sudjelovanjem osoblja MPRRR-a u stručnim radionicama koje organiziraju interesne skupine kao govornici i pozivajući interesne skupine na sastanke dijeljenja informacija u MPRRR. Ovaj proces bi trebao započeti kako bi se osigurala uspješna priprema i provedba LEADER pristupa.

5.2.2.3. Ciljevi Sveukupni cilj LEADER pristupa je ‘promicanje ruralnog razvoja putem lokalnih inicijativa i partnerstva’. Osnova je doprinos ruralnog razvoja putem lokalnih inicijativa ciljevima IPARD-a:

• poboljšanjem ruralnih životnih i radnih uvjeta, uključujući dobrobit,

• stvaranjem novih, održivih mogućnosti zarade,

• očuvanjem i stvaranjem novih poslova,

• diversifikacijom gospodarskih aktivnosti

Specifičniji ciljevi su:

• Ohrabrivanje i razvoj aktivnosti ruralnog stanovništva da zajednički djeluje putem projekata suradnje,



247

• razvijanje integriranih lokalnih razvojnih strategija i pripremanje njihove provedbe,

• promicanje lokalnih inicijativa i partnerstava uključivanjem lokalnih zajednica, poslovnih predstavnika i predstavnika lokalne uprave,

• transfer postignuća, iskustava i stručnog znanja, te dostupnost informacija i zaključaka putem mreže

Operativni ciljevi su slijedeći:

• Jačanje kapaciteta među ruralnim stanovnicima i LAG članovima putem usavršavanja i obrazovanja

• razvoj, organizacija i vođenje LAG-ova

• priprema i - ako je moguće – početak provedbe lokalnih razvojnih strategija u ograničenom broju,

• provedba projekata suradnje

5.2.2.4. Definicije LEADER pristupa LEADER pristup određuju slijedeći elementi:

• Lokalne strategije razvoja koje se temelje na području, predložene za dobro identificirane podregionalne ruralne teritorije;

• javno-privatno partnerstvo uz tijelo upravljanja koje donosi odluke predstavljajući interes različitih skupina ruralnog stanovništva;

• bottom-up pristup koji znači kako odluke koje se odnose na pripremu i provedbu lokalnih razvojnih strategija donose lokalne akcijske grupe;

• multi-sektorska izrada i provedba strategije koja se temelji na interakciji između sudionika i projekata različitih sektora lokalne ekonomije;

• provedba inovativnog pristupa;

• provedba projekata suradnje;

• mrežni rad lokalnih partnerstava.

5.2.2.5. Obuhvaćeno područje LEADER pristup obuhvaća ruralna područja Hrvatske.

LAG će predstavljati ruralno područje koje ima više od 5.000 i manje od 150.000 stanovnika uključujući naselja s manje od 25.000 stanovnika.

Teritorij koji predstavlja LAG će biti sastavni dio što se tiče gospodarskog, društvenog i fizičkog (zemljopisnog) stajališta i ne pripada teritoriju drugih LAG-ova.

Ista lokacija ne smije pripadati više od jednom LAG-u što se tiče partnerstva, strategije i teritorija.

5.2.2.6. Podjela odgovornosti Podjela glavnih odgovornosti između MPRRR-a, IPARD Agencije i LAG-ova je dolje opisana.

OODDGGOOVVOORRNNOOSSTTII MMPPRRRRRR--AA::

• Razvoj zakonskih akata za stvaranje LAG-ova ako je potrebno

• razvoj kriterija odabira za odabir LAG-ova, uključujući rangiranje



248

• razvoj pravilnika i smjernica za rad LAG-ova za lokalne razvojne strategije

• promicanje i informiranje svih potencijalnih gospodarskih i društvenih čimbenika i interesnih skupina svih područja o LEADER pristupu u Hrvatskoj

• pomoći usavršavanju i osvještavanju o aktivnostima koje se odnose na provedbu LEADER pristupa

• uspostava Ocjenjivačkog odbora za predizbor LAG-ova, uključujući ocjenjivanje lokalnih razvojnih strategija ne temelju prepoznatljivih i objektivnih kriterija

• raspodjela proračuna za odabrane LAG-ove

• potpora potencijalnim LAG-ovima u razvoju lokalnih razvojnih strategija

OODDGGOOVVOORRNNOOSSTTII IIPPAARRDD AAGGEENNCCIIJJEE::

• Poziv na nadmetanje u okviru kojeg se LAG-ovi mogu prijaviti za odobrenje

• konačni odabir LAG-ova na temelju predizbora koji vrši Ocjenjivački odbor

• procjena prihvatljivosti i odobrenje projekata u okviru lokalnih razvojnih strategija

• funkcija kontrole (administrativna i na licu mjesta)

• plaćanja krajnjim korisnicima na temelju pregledanih i odobrenih zahtjeva za plaćanje

OODDGGOOVVOORRNNOOSSTTII LLOOKKAALLNNIIHH PPAARRTTNNEERRSSTTAAVVAA//LLAAGG--OOVVAA::

• Uspostava LAG-a i razvoj statuta LAG-ova

• razvoj lokalne strategije razvoja i lokalnog operativnog plana razvoja

• promicanje i informiranje lokalnog stanovništva o postojećim mogućnostima i o prijavama za projekt u okviru IPARD programa u okviru lokalne strategije razvoja

• dogovoriti usavršavanje i radionice za lokalno stanovništvo npr. o. pripremi pojedinačnih poslovnih planova, prijedloga prijave, računovodstva, itd.

• objavljivanje pisama preporuke IPARD agenciji o projektima koji bi se mogli financirati u okviru lokalne razvojne strategije

• upravljanje aktivnostima LAG-a (vođenje projekta, programiranje aktivnosti, računovodstvo, mjesečna i kvartalna izvješća, itd.)

5.2.2.7. Kriterij prihvatljivosti za LAG-ove Izabrani LAG-ovi u svakom slučaju moraju obuhvaćati teritorije dovoljno usklađene i s kritičnom masom u smislu ljudskih, financijskih i ekonomskih resursa za potporu održivoj strategiji razvoja.

LAG će biti službeno registrirana udruga utemeljena na važećem Zakonu o udrugama ili drugom odgovarajućem obliku unutar hrvatskog zakonodavnog okvira.

Na razini donošenja odluka upravno tijelo LAG-a će predstavljati interese različitih javnih i privatnih skupina područja i ruralnog stanovništva, osiguravajući da najmanje 50% čine članovi koji predstavljaju društvene, gospodarske partnere, civilno društva i udruge. Minimum od 20% su predstavnici lokalnih vlasti.

Upravno tijelo LAG-a treba biti reprezentativan osiguravajući dobnu raznolikost (barem bi jedan član trebao biti mlađi od 25 godina) i ravnopravnost spolova - najmanje udio od 30% žena.



249

LAG treba moći regulirati i predložiti integriranu lokalnu razvojnu strategiju koja se temelji na smjernicama koje je razvilo upravno tijelo. LAG će primijeniti te lokalne razvojne strategije i upravljanja javnim sredstvima.

Sadržaj lokalne razvojne strategije

Slijedeće komponente trebaju biti uključene u lokalnu razvojnu strategiju:

• Lokalne razvojne strategije provest će se u okviru sveukupnih ciljeva hrvatskog IPARD programa 2007 – 2013

• lokalna razvojna strategija bavit će se gospodarskim, društvenim i ekološkim problemima područja. Treba se temeljiti na prednostima, slabostima i mogućnostima područja u kojima se strategija primjenjuje i specifičnim ciljevima za provedbu LEADER-a u kontekstu IPARD programa.

• sadrži kvantitativne ciljeve

• sadrži opis očekivanih aktivnosti/mjera

• treba biti u skladu s ostalim relevantnim strategijama i/ili nacionalnim/regionalnim politikama

• uključuje financijsku tablicu i raspored za provedbu aktivnosti, ako je potrebno

• posebne tehničke liste (opis projekta, detaljni akcijski plan, popis partnera, raspored provedbe i financijska tablica po godinama, raspodjela po partneru i radnji) projekata suradnje provest će se u skladu s lokalnom strategijom razvoja i njenim prioritetima.

5.2.2.8. Postupak odabira LAG-ova i odobrenje strategija

Postupak opisan dolje opisuje odabir postupaka LAG-ova (vidi Tablica 5-13) i bit će izvršeni nakon što je upravno tijelo ispunilo pripremne zadaće dane u poglavlju 5.2.2.6 "Podjela odgovornosti":

• LAG-ovi će biti izabrani na temelju otvorenog natječaja za sva ruralna područja. Vodit će ga IPARD Agencija.

• Posebni kriteriji će se koristiti za a) pristup koji se temelji na području, b) kvalitetu i usklađenost ciljeva IPARD programa s predloženim lokalnim strategijama razvoja i c) sposobnost LAG-a da upravlja provedbom prijedloga

• primijenjeni postupak odabira će se temeljiti na sustavu rangiranja izbornog kriterija, a ne na načelu “tko prvi, njemu sve”. Sustav rangiranja će naknadno razviti upravno tijelo kao dio smjernica LEADER pristupa.

• na temelju podnesenih prijava i ocjene postavljenih izbornih kriterija, LAG-ove će prethodno odabrati Ocjenjivački odbor koji se sastoji od predstavnika MPRRR-a/upravnog tijela, MPRRR-a/IPARD Agencije, MMTPR-a i drugih relevantnih ruralnih čimbenika i neprofitnih organizacija. Ocjenjivački odbor će podnijeti popis prethodno odabranih LAG-ova IPARD Agenciji za odabir/odobrenje. Uloga IPARD agencije je ograničena na provjeru prihvatljivosti u postupcima odobrenja. Ako se donese odluka u suprotnosti s ocjenjivačkim izvješćem Ocjenjivačkog odbora ona treba biti u skladu s kriterijem prihvatljivosti. Konačna odluka će biti predstavljena IPARD Odboru za praćenje.



250

• IPARD Agencija će potpisati ugovorni sporazum koji obuhvaća tekuće troškove i provedbu specifičnih projekata suradnje s odabranim LAG-ovima, te će uspostaviti registarski sustav izabranih/odobrenih LAG-ova.

5.2.2.9. Okvirni raspored Dolje je naveden raspored provedbe cjelokupnog LEADER pristupa u Hrvatskoj s najvažnijim događajima.

Tablica 5-13: Vremenski okvir za LEADER provedbu Faze Razdoblje (mjeseci) Odgovorno Aktivnosti

Informacija, promocija i aktivnosti usavršavanja za formiranje LAG-ova

1-4 mjeseca

upravno tijelo, NVO i različite udruge /stručnjaci vezani ugovorom za ovu aktivnost

usavršavanje, predavanja, radionice, promocije, itd.

objava poziva za prijave za identificiranje potencijalnih partnerstva i uspostavu LAG-ova

5 mjeseci upravna direkcija

Skupine koje su polazile aktivnosti u prvoj fazi i koje su potpisale pismo interesa u kojem e govori kako će raditi zajedno na formiranju LAG-a

Priprema i izrada lokalnih strategija razvoja uključujući tehničku potporu

6-18 mjeseci

upravno tijelo, potencijalni LAG-ovi, tehnička potpora (NVO i različite udruge /stručnjaci vezani ugovorom za ovu aktivnost)

usavršavanje, radionice, studije, analize, itd.

Otvaranje natječaja za LAG-ove

IPARD Agencija Otvaranje natječaja

Ocjenjivanje prijedloga iz LAG-ova. Predizbor potencijalnih LAG-ova

Ocjenjivački odbor

Proces prethodnog izbora koji se temelje na podnesenoj prijavi. Ocjenjivački odbor će ocjenjivati podnesene prijedloge i daje prijedloge IPARD Agenciji na izbor/odobrenje

odabir LAG-ova i odobrenje lokalnih razvojnih strategija

19 – 24 mjeseca

IPARD Agencija

odabir LAG-ova i odobrenje lokalnih razvojnih strategija koji se temelje na prijedlogu EC

provedba lokalnih strategija razvoja

Nakon odabira LAG-ova odobrenje lokalnih strategija razvoja

IPARD agencija nakon preporuke LAG-ova

Provedba projekata u okviru prioriteta 3 i projekata suradnje




251

5.2.2.10. Okvirni proračun Podmjera „Stjecanje vještina, animiranje stanovnika LAG teritorija” za 2007 - 2010 će se financirati putem mjere Tehničke pomoći sve dok LEADER mjera ne bude akreditirana. Oko 30% mjere Tehničke pomoći bit će dodijeljeno za financiranje aktivnosti u okviru podmjere“Stjecanja vještina, animiranje stanovnika LAG teritorija” (vidi poglavlje 5.4).

Od 2010. godine ili nakon akreditacije Mjere sredstva će biti korištena na način prikazan u sljedećoj Tablici 5-14

Tablica 5-14: Alokacija sredstava za Mjeru 202.

Ukupno prihvatljivo

Javni troškovi


Privatni doprinos


1 2=3+9 3=5+7 4=3/2 5 6=5/3 7 8=7/3

2007 0

2008 0

2009 0

2010 975.000 975.000 100% 780.000 80% 195.000 20% 0%

2011 993.750 993.750 100% 795.000 80% 198.750 20% 0%

2012 n.p.38 n.p. 100% n.p. 80% n.p. 20% 0%

2013 n.p. n.p. 100% n.p. 80% n.p. 20% 0%

Ukupno 1.968.750 1.968.750 100% 1.575.000 80% 393.750 20% 0%

Izvor: MPRRR, 2008

Prihvatljivi troškovi za pokrivanje tekućih troškova LAG-a bit će dostupni LAG-ovima nakon odabira i sklapanja ugovora s IPARD agencijom.

5.2.2.11. Podmjera 1: “Stjecanje vještina, animiranje stanovnika LAG teritorija”

Ova je mjera obuhvaćena člankom 178 IPA provedbene uredbe br. 178/2007.

OOSSNNOOVVAA PPOODDMMJJEERREE

Cilj podmjere je potpora jačanju kapaciteta ruralnih stanovnika kako bi se ojačale njihove vještine u lokalnoj demokraciji i upravljanju, te ih se potaknulo na uspostavu Lokalne akcijske grupe (LAG). Alati osiguranja su aktivnosti usavršavanja, radionice, promidžba i informativne aktivnosti.

CCIILLJJEEVVII PPOODDMMJJEERREE

Opći ciljevi ove podmjere su:

• Povezivanje ruralnih stanovnika i jačanje njihovih sposobnosti i vještina za zajednički rad (networking) u partnerstvima

• jačanje ruralnog kapaciteta u području LEADER metode

Specifični ciljevi mjere: 38 n.p. – nije primjenjivo u vrijeme izrade programa – brojke će biti uključene nakon objave VIFO-a od strane EC



252

• Potpora informacijskim i promotivnim aktivnostima koje se odnose na LEADER metodu, uključujući networking aktivnosti

• potpora identificiranju i uspostavi LAG-ova

• potpora jačanju kapaciteta i usavršavanju LAG članova i stanovnika LAG teritorija

• potpora pripremi lokalnih strategija razvoja

• potpora teritorijalnoj analizi, studijama, savjetovanju i stručnoj potpori, itd.

Operativni ciljevi su:

• Vidi izlazne pokazatelje/ciljeve u Tablica 5-15

Aktivnosti

Slijedeće aktivnosti će biti prihvatljive u okviru podmjere:

• upoznavanje i promotivne aktivnosti

• određivanje i uspostava LAG-ova

• savjetodavne i stručne službe vezane za uspostavu LAG-a

• tehnička pomoć za ruralne studije, regionalne analize

• tehnička pomoć za pripremu lokalnih razvojnih strategija uključujući usavršavanje/obrazovanje i obuku instruktora

PPRRIIHHVVAATTLLJJ IIVVII TTRROOŠŠKKOOVVII

Prihvatljivi troškovi za Stjecanje vještina i animiranje lokalnih partnera za uspostavu LAG-ova su:

• Komunikatori/stručnjaci koji informiraju o LEADER pristupu i pomažu u razvoju lokalnih strategija razvoja

• informativni i promotivni događaji i seminari koji promiču lokalne strategije razvoja;

• radionice i informativni događaji za poticanje aktivnog sudjelovanja stanovnika u procesu lokalnog razvoja;

• usavršavanje i stjecanje vještina osoblja/tima uključenog u pripremu i provedbu lokalne strategije razvoja;

• usavršavanje voditelja (lokalnih neslužbenih voditelja koji žive ili rade na području);

• organiziranje usavršavanja potrebnog za pripremu ili provedbu lokalnih strategija razvoja;

• razrada i objavljivanje/isporuka informativnih materijala potrebnih za pripremu i publicitet lokalnih strategija razvoja (uključujući Internet stranice, brošure, itd.);

• studije ruralnih dijelova: (teritorijalna, socio-ekonomska analiza, itd.) u svrhu pripremanja lokalne strategije razvoja;

Upravna direkcija može izabrati pripremu informativnih, promotivnih aktivnosti i aktivnosti usavršavanja za formiranje LAG-ova u suradnji s NVO, općinama, udrugama, itd.

Mogu se zaposliti stručnjaci u potencijalnim LAG-ovima za pripremu i izradu lokalnih razvojnih strategija.



253

KKRRAAJJNNJJ II KKOORRIISSNNIICCII

Korisnik će biti Upravna direkcija i potencijalni LAG-ovi.

PPOOKKAAZZAATTEELLJJ II

Tablica 5-15: Pokazatelji izlaza, rezultata i učinka za podmjeru 1 Podmjera 1

Vrsta pokazatelja

Pokazatelji Ciljevi

Izlaz

broj završenih informativnih i promotivnih aktivnosti

broj uspostavljenih potencijalnih LAG-ova

Broj ili % razvijenih lokalnih strategija

Ukupna zemljopisna veličina potencijalnog LAG područja (km2)

Ukupno stanovnika u potencijalnom LAG području (br., %)

broj izvršenih usavršavanja/obrazovanja

broj izvršenih usavršavanja instruktora

broj sudionika u različitim radnjama

broj aktivnosti građenja mreže

20 informativnih i promotivnih aktivnosti

uspostava minimalno 10 potencijalnih LAG-ova

razvijeno minimalno 10 lokalnih strategija razvoja

Minimalno 3.500 km2 obuhvaćeno LAG-ovima

Minimalno 11% ruralnih stanovnika živi u potencijalnim LAG područjima

Izvršeno minimalno 20 usavršavanja/obrazovanja

Izvršeno minimalno10 obuka instruktora

Minimalno 2000 sudionika u informativnim i promotivnim aktivnostima

Minimalno 400 sudionika u obuci/usavršavanju radnji

Minimalno 50 sudionika u obuci instruktora u radnji

5 aktivnosti jačanja kapaciteta za mrežu

10% lokalnih čimbenika/skupina/potencijalnih LAG-ova je organizirano u mrežu

Rezultat

Promjena u razini znanja među ruralnim stanovnicima o LEADER-u

Broj dobro vođenih i organiziranih LAG-ova koji imaju razvijenu lokalnu strategiju razvoja i prijavili su se za IPARD potporu

broj ili % sudionika koji su uspješno završili usavršavanje i/ili obrazovanje

broj obučenih „voditelja“

- bruto broj stvorenih ili zadržanih poslova

50% korisnika smatra promotivne i informativne aktivnosti korisnima i važnima (mogu se temeljiti na izjavama korisnika)

Minimalno 10 potencijalnih LAG-ova je podnijelo lokalnu strategiju razvoja

50% stanovnika je završilo obrazovanje i/ili usavršavanje i smatraju ga korisnim (može se temeljiti na izjavama korisnika)

Minimalno 50 osoba je obučeno kao "voditelji“ LAG-ova

- 5-15 poslova je stvoreno u LAG područjima godišnje

- Minimalno je 5 poslova zadržano u LAG-u godišnje



254

promjena u ruralnom kapacitetu 50 % korisnika smatra kako su stekli bolje vještine i znanje (može se temeljiti na izjavama korisnika)

Nove tradicije za partnerstva i radne odnose (networking)

50 % korisnika smatra kako partnerstva u obliku LAG-a potiču na nove radne odnose poput networkinga (može se temeljiti na izjavama korisnika)

Učinak

Razvoj novih bottom-up provedbenih metoda

50 % korisnika smatra kako su imali nove ideje za projekt i provedbene metode (može se temeljiti na izjavama korisnika)


Osnovni podaci za ovu mjeru su nula u smislu izlaznih pokazatelja i pokazatelja rezultata jer ovo je novi pristup u Hrvatskoj. Osnova za pokazatelje učinka se procjenjuje iznad nule jer je u ruralnoj Hrvatskoj već dio posla napravljen u svrhu jačanja kapaciteta. Učinak ovih aktivnosti se nije mjerio i zato je teško identificirati kvantificiranu osnovu pokazatelja učinka.

FFIINNAANNCCIIJJSSKKAA RRAASSPPOODDJJEELLAA

Očekuje se kako će oko 30% mjere Tehničke pomoći godišnje biti dodijeljeno za ovu podmjeru (vidi Tablica 5-24). Alokacija sredstava za Mjeru 2.2. prikazana je u Tablici 5-14.

RRAAZZGGRRAANNIIČČEENNJJEE

Potpora za jačanje kapaciteta unutar MPRRR-a što se tiče LEADER-a bit će dio PHARE 2005 projekta ‘Institucionalno jačanje i potpora provedbi SAPARD/IPARD programa u Hrvatskoj’. Projekt će također uključivati studijska putovanja za relevantno osoblje i ključne interesne skupine kako bi se razmijenio know how o provedbi LEADER programa. Smatra se kako su LEADER aktivnosti koje se podupiru u okviru IPARD programa i PHARE projekta komplementarne i ne preklapaju se.

Zadaća upravnog tijela će biti definiranje crte razgraničenja s ROP strategijom razvijenom na županijskoj razini. To se treba razjasniti u smjernicama. Ciljevi i prioriteti ROP-ova moraju se uzeti u obzir.

PPOOVVEEZZAANNOOSSTT SS DDRRUUGGIIMM MMJJEERRAAMMAA

Ova je mjera povezana s drugim mjerama u IPARD planu jer su obuka i stjecanje vještina prioritetni ključni čimbenici za osiguranje pozitivnog razvoja IPARD mjera kao takvih. Podmjera je usko povezana s druge dvije podmjere u okviru LEADER-a jer je uspjeh ovih podmjera usko isprepleten.

5.2.2.12. Podmjera 2: “Provedba lokalnih strategija razvoja”


Cilj ove podmjere je osiguranje kako će se lokalne potrebe i zahtjevi obuhvatiti putem provedbe projekata, koje su u skladu s lokalnim strategijama razvoja, te koje također doprinose ispunjavanju hijerarhije ciljeva definirane za IPARD program.


Opći cilj je provedba LEADER metode kroz provedbu lokalnih strategija razvoja.

Specifični ciljevi ove mjere će biti doprinos općim ciljevima Programa provedbom lokalnih strategija razvoja.



255

Operativni ciljevi ove mjere su:

• potpora provedbi lokalnih strategija razvoja

• potpora postojećim LAG-ovima

AAKKTTIIVVNNOOSSTTII

Aktivnosti ove mjere će biti razvoj projekata koji će se provoditi u skladu s lokalnim strategijama razvoja.

Projekti će uslijediti nakon ciljeva određenih Člankom 171(1) Uredbe Komisije (EU) br. 718/2007 i odgovarat će prihvatljivim uvjetima utvrđenim u mjerama u okviru prioriteta 3 (mjere 4.3.1 i 4.3.2).

Osim navedenog potpora će biti dana vođenju LAG-ova, što uključuje potporu administraciji, LAG koordinatoru i ostalim LAG zaposlenicima, troškove za održavanje prostorija za LAG aktivnosti, kupnju opreme, aktivnosti vezane za publicitet, itd.


Prihvatljivi troškovi za tekuće troškove u okviru ove podmjere su:

• Sufinanciranje plaće za LAG voditelja i/ili druge zaposlenike,

• aktivnosti usavršavanja,

• Aktivnosti vezane za publicitet i promotivne aktivnosti,

• Najam ureda, kupnja opreme,

• kupnja usluga (stručnjaka, računovođa, savjetnika, organizatora)

• studije područja, marketinške studije, izložbe, društvene aktivnosti, radionice, sastanci, itd.

• Tekući troškovi lokalnih akcijskih grupa su prihvatljivi unutar granice od 20% od ukupnih javnih troškova lokalne strategije razvoja.

Provedba lokalne strategije razvoja je ograničena na mjere akreditirane u okviru prioriteta 3 u okviru IPARD programa.

AADDMMIINNIISSTTRRAACCIIJJAA

Lokalne strategije razvoja koje su pripremili LAG-ovi i odobrila IPARD Agencija čine okvir lokalnih radnji koje će se poduzeti. Sadržaj pojedinačnih projekata će se definirati lokalno od strane lokalnih podnositelja i bit će u skladu s lokalnom strategijom razvoja. To poziva na administrativni postupak koji uključuje lokalnu preporuku LAG-a. Administrativni postupak za Leader će biti slijedeći:

• Podnositelj za lokalni projekt će podnosi prijavu IPARD Agenciji u skladu s prihvatljivim uvjetima utvrđenim u okviru relevantne mjere (mjera 4.3.1 ili 4.3.2). Kao dio prijave, podnositelj će uključiti pismo preporuke iz LAG-a koje govori kako je projekt usklađen s lokalnom strategijom razvoja.

• IPARD Agencija će voditi procjenu prihvatljivosti i rangirati prijave u skladu s odredbama u okviru dotične mjere.

• Pismo odobrenja ili odbijanja će biti dano korisniku od strane IPARD Agencije s preslikom LAG-u,

• Počinje provedba projekta.

• IPARD Agencija će izvršiti planirane i nasumične kontrole na licu mjesta strategija i projekata koji su u toku.

• Zahtjevi za plaćanje se podnose IPARD Agenciji.



256

• Završetak projekta,

Koraci su prikazani dolje.

Mapa 5-1: Administrativni postupak za LEADER provedbu



Uspostavljeni lokalnih strategija razvoja LAG-ovi čija je lokalna razvojna strategija odobrena od strane IPARD Agencije su krajnji korisnici ove podmjere.


Očekuje se kako će provedba lokalnih strategija razvoja započeti 2010. godine, a nikakva sredstva nisu dodijeljena za 2007 – 2009. Alokacija sredstava za Mjeru 2.2. prikazana je u Tablici 5-14.

RRAAZZGGRRAANNIIČČEENNJJEE

Potpora jačanju kapaciteta u MPRRR-u što se tiče LEADER-a će biti dio PHARE 2005 projekta ‘Jačanja institucionalne sposobnosti i potpore u provedbi SAPARD/IPA-RD Programa u Hrvatskoj’. Projekt će također uključivati studijska putovanja za relevantno osoblje i ključne interesne skupine kako bi se razmijenio know how o provedbi LEADER programa. Smatra se kako su LEADER aktivnosti financirane u okviru IPARD programa i PHARE projekta komplementarne i ne preklapaju se.

Zadaća upravnog tijela će biti definiranje crte razgraničenja s ROP strategijom razvijenom na županijskoj razini. To se treba razjasniti u smjernicama. Ciljevi i prioriteti ROP-ova moraju biti uzeti u obzir

PPOOVVEEZZAANNOOSSTT SS DDRRUUGGIIMM MMJJEERRAAMMAA

Ova je mjera usko povezana s podmjerom 1. “Stjecanje vještina, animiranje stanovnika LAG teritorija.” Ona je štoviše isprepletena s drugim mjerama u IPARD-u i posebno s mjerama ‘Poboljšanje i razvoj ruralnih infrastruktura’ i ‘Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti’.

5.2.2.13. Podmjera 3: „Projekti suradnje“ Ova je podmjera obuhvaćena člankom 178 IPA provedbene Uredbe br. 718/2007.

Podnesena prijava IPARD Agenciji uz

pismo preporuke od LAG-a

IPARD Agencija će poduzeti kontrole

na licu mjesta

Zahtjevi za plaćanje podneseni

IPARD Agenciji

Finalizacija projekta

Počinje provedba projekta

IPARD Agencija provodi

administrativnu kontrolu i rangiranje

projekta

Rješenje o odobrenju ili odbijanju poslano korisniku s kopijom

LAG-u



257


Svrha ove podmjere je poticanje suradnje između LAG-ova u Hrvatskoj i/ili između LAG-ova u Hrvatskoj i LAG-ova u državama članicama EU. Suradnja je usmjerena na razmjenu aktivnosti i naučenih stvari što se tiče provedbe metode LEADER kao i specifičnih projekata.


Opći cilj podmjere je razvoj i provedba LEADER metode putem poticanja projekata suradnje.

U početnoj fazi u okviru IPARD programa ona je razdijeljena na promicanje lokalnih inicijativa i partnerstava putem tehničke suradnje i razmjene najboljih praksi u ruralnom razvoju.

Operativni ciljevi su:

Vidi Tablica 5-16: Pokazatelji izlaza, rezultata i učinaka za podmjeru


• Pripremna tehnička pomoć npr. studije, putni troškovi, smještaj/stanovanje;

• Zajedničke radnje, npr. izložbe, seminari, susreti, radionice;

• vođenje zajedničkih organizacijskih struktura;

• aktivnosti animacije;

• publicitet vezan za projekt.

UUVVJJEETTII ZZAA PPRROOJJEEKKTTEE SSUURRAADDNNJJEE

LAG će biti odgovoran za razvoj i provedbu projekata suradnje. Projekti će težiti osiguranju jačanja kapaciteta i razmjene iskustava između dva ili više LAG-ova.

KKRRIITTEERRII JJ PPRRIIHHVVAATTLLJJ IIVVOOSSTTII ZZAA PPRROOJJEEKKTTEE SSUURRAADDNNJJEE::

Projekt suradnje će biti ili međuteritorijalni ili transnacionalni projekt.

Projekt međuteritorijalne suradnje trebaju pripremiti barem dva partnera koja rade na području Hrvatske. Barem jedan partner treba biti LAG.

Projekt transnacionalne suradnje trebaju pripremiti barem dva partnera (LAGa), jedan od njih djeluje u EU državi članici, a drugi u Hrvatskoj. Prihvatljivi su samo troškovi nastali u Hrvatskoj.


LAG-ovi čiju je lokalnu razvojnu strategiju odobrila IPARD Agencija su krajnji korisnici ove podmjere.

PPOOKKAAZZAATTEELLJJ II

Tablica 5-16: Pokazatelji izlaza, rezultata i učinaka za podmjeru 3 podmjera 3

Vrsta pokazatelja

Pokazatelj cilj

Izlaz

broj potpomognutih projekata suradnje (podijeljeni na međuteritorijalne i transnacionalne)

broj LAG-ova koji surađuju

Minimum 15 međuteritorijalnih projekata suradnje koji će biti financirani do 2013

Minimum 15 transnacionalnih projekata suradnje koji će biti financirani do 2013

Minimum 5 LAG-ova će biti uključeno u projekt



258

suradnje do 2013

Rezultat izmjena iskustava i lekcija naučenih (podijeljeni na međuteritorijalne i transnacionalne)

75% projekata međuteritorijelne suradnje dijeli iskustva i lekcije naučene (na temelju izjava korisnika)

75% transnacionalnih projekata suradnje dijele udio u naučenim lekcijama (na temelju izjava korisnika)

Učinak stvorene nove vrste projekata

razvijene nove provedbene metode.

50% korisnika smatra kako imaju nove ideje za projekte i provedbene metode (na temelju izjava korisnika).



Provedba ove podmjere o projektima suradnje se planira za 2010. u okviru LEADER mjere. Zato nema dodijeljenih sredstava za ovu podmjeru u 2007, 2008 i 2009. Alokacija sredstava za Mjeru 2.2. prikazana je u Tablici 5-14.

5.3. PRIHVATLJIVE MJERE U OKVIRU

PRIORITETA 3 Pomoć u okviru prioriteta će doprinijeti postizanju poboljšanja kvalitete života korisnika ruralnih područja putem:

• Poboljšane konkurentnosti ruralnih područja

• Poboljšane kvalitete života ruralne populacije

• Povećanog prihoda ruralne populacije putem razvoja i diversifikacije aktivnosti na farmi i/ili izvan farme

• Stvaranje novih mogućnosti zapošljavanja putem razvoja i diversifikacije aktivnosti na farmi i/ili izvan farme

Pomoć u okviru prioriteta 3 bit će dana putem slijedećih mjera:

• Poboljšanja i razvoja ruralne infrastrukture

• Diversifikacije i razvoja ruralnih gospodarskih aktivnosti.

5.3.1. Mjera 301: Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture

5.3.1.1. Pravna osnova Članak 12 Uredbe (EC) br. 1085/2006


5.3.1.2. Međusektorski ciljevi Ova je mjera usmjerena doprinosu provedbe ZPP-a i drugih srodnih politika unutar opsega razvoja i poboljšanja osnovne ruralne infrastrukture, naročito:

• Razvoju i poboljšanju osnovne infrastrukture kako bi se potaknula gospodarska i socijalna aktivnost za uravnotežen rast

• poboljšanje ruralnih životnih i radnih uvjeta



259

• poboljšanje situacije ruralne depopulacije, uglavnom davanjem poticaja aktivnom stanovništvu da ostane i/ili se vrati u ruralna područja.

5.3.1.3. Povezanost s drugim mjerama Osnovna infrastruktura je jedan od uvjeta za razvoj uravnotežene ruralne ekonomije i za poboljšanje socijalno-gospodarskih uvjeta ruralnog stanovništva. Potpora razvoju i poboljšanju infrastrukture je zato usko vezana za mjere “Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“, “Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda” i “Diversifikaciju i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti”.

5.3.1.4. Osnova i specifični ciljevi za intervenciju po sektoru

SSUUSSTTAAVV KKAANNAALLIIZZAACCII JJEE II PPRROOČČ IIŠŠĆĆAAVVAANNJJAA OOTTPPAADDNNIIHH VVOODDAA

Jačanje razvoja i poboljšanje osnovne infrastrukture je jedan od preduvjeta za uravnoteženi gospodarski rast u ruralnom području i za jačanje socijalno-gospodarskih uvjeta života ruralnog stanovništva u Hrvatskoj. Velike regionalne razlike kao i urbano-ruralne razlike prevladavaju u smislu količine i kvalitete aspekata postojeće lokalne infrastrukture, koja je dijelom takva i zbog posljedica rata. Glavne razlike između ruralnih i urbanih područja su u sustavu kanalizacije i vodovoda. U nekim županijama (npr. Brodsko-posavska) do 28% kuća smještenih u ruralnim područjima nije spojeno na kanalizaciju i 23% ruralnih kućanstava nema opskrbu tekućom vodom. Prihvatljivost ulaganja u kanalizaciju i pogone za pročišćavanje otpadnih voda je dana lokalnim jedinicama samouprave u županijama s ROP-om u kojima su takva ulaganja prepoznata kao potrebna. Trenutno postoji 19 županija s usvojenim ROP-ovima (vidi Tablica 2-2). Stvaranje veza između postojećih lokalnih strategija, poput ROP-a, je doprinos budućem lokalnom planiranju što se tiče lokalnih strategija razvoja od strane lokalnih akcijskih grupa na temelju LEADER pristupa.

Prihvatljiva ulaganja za ovaj sektor će biti

• Ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju sustava kanalizacije i/ili sustava za pročišćavanje otpadnih voda.

LLOOKKAALLNNEE NNEERRAAZZVVRRSSTTAANNEE CCEESSTTEE

Daljnja zapreka socijalno-gospodarskom razvoju je loše stanje mreže lokalnih cesta. Postoji 10.535 km lokalnih cesta, od kojih su 10% nerazvrstane ceste. Od svih lokalnih cesta samo 18% je u dobrom stanju. Lokalne jedinice samouprave su od nedavno često počele u svojim prostornim planovima izdvajati područja stočnih farmi izvan naselja koje bi trebale biti povezane s lokalnim cestama.


• Ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju javnih lokalnih nerazvrstanih cesta

TTOOPPLLAANNEE

Povećanje korištenja biomase je određeno u strateškim aktivnostima Nacionalne šumarske politike i strategije. Jedan od prioriteta je korištenje organskog otpada iz poljoprivrede i šumarstva kao izvora grijanja za poboljšanje životnih uvjeta ruralnog stanovništva i situacije vezane za zaštitu okoliša. U 2001., samo 29,3% (prema OECD kriteriju), odnosno 18,1% (prema EU kriteriju), ruralnih građevina je bilo spojeno na središnji sustav grijanja. Ulaganja u toplane koje koriste biomasu će popraviti ovu situaciju u javnim ustanovama poput vrtića, škola, ambulanti, itd.




260

• Ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju toplinskih sustava koji koriste organski otpad iz poljoprivrede i šumarstva (biomasu)

PPRROOTTUUPPOOŽŽAARRNNEE PPRROOSSJJEEKKEE SS EELLEEMMEENNTTIIMMAA ŠŠUUMMSSKKEE CCEESSTTEE ((PPRRAAVVIILLNNIIKK OO ZZAAŠŠTTIITTII ŠŠUUMMAA OODD PPOOŽŽAARRAA NNNN 2255//0033))

U obalnim dijelovima, šumski požari su veliki problem i rizik za ruralna domaćinstva i gospodarstvo jer svake godine oni unište oko 14.300 ha pošumljene ili druge zemlje (prosjek se odnosi na šumske požare koji su se dogodili u razdoblju 1992 - 2005). Najmanje površina zahvaćenih požarom je bilo 2005., 3.135 ha. Glavni razlog zahvaćenog krškog područja je nepristupačnost terena i nedovoljan broj protupožarnih cesta, koje onemogućavaju brzu i učinkovitu intervenciju. Postojanje protupožarnog sustava zahtijeva gradnju i održavanje prosjeka. Osim toga, u mediteranskoj regiji poljoprivredno zemljište je vrlo rascjepkano i raspršeno po šumama. Jedan od razloga za napuštanje poljoprivrednog zemljišta je teško pristupačnost poljoprivrednog zemljišta, zbog nedostataka višefunkcionalnih protupožarnih prosjeka


• Ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju protupožarnih cesta s elementima šumskih cesta.

5.3.1.5. Krajnji korisnici Krajnji korisnici ove mjere su:

• Jedinice lokalne samouprave (kako je navedeno u Tablica 12-29, dodatak 12-29):

o Općine i

o gradovi s do 10.000 stanovnika prema Popisu iz 2001.


• Ulaganje na kraju realizacije mora udovoljavati relevantnim standardima Zajednice koji se odnose na očuvanje okoliša.

• ulaganje treba udovoljavati relevantnim nacionalnim minimalnim standardima (vidi Dodatak, Tablica 12-12) što se tiče zaštite okoliša u vrijeme kad je odluka o dodjeli potpore donesena.

• prethodnu procjenu nacionalnih tijela odgovornih za očuvanje okoliša o projektu treba biti predano zajedno s projektnim/poslovnim planom. Za projekte određene veličine Procjena učinka na okoliš će se izvršiti prije ulaganja prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (u skladu s EU direktivama 85/337/EEC i 97/11/EC, uključujući dodatak I i II)

• ako su strategije lokalnog razvoja, kako je regulirano Člankom 171(3)(b) IPA provedbene uredbe (EC) br. 718/2007, uspostavljene, ulaganje treba biti usklađeno s ovim strategijama

• radnje koje se sufinanciraju u okviru Komponente III bit će isključene iz potpore u okviru ove mjere

5.3.1.7. Specifični kriteriji prihvatljivosti SSUUSSTTAAVV KKAANNAALLIIZZAACCII JJEE II PPRROOČČ IIŠŠĆĆAAVVAANNJJAA OOTTPPAADDNNIIHH VVOODDAA

Prihvatljiva su ulaganja u županije s usvojenim ROP-ovima i/ili ŽRS-ovima



261

LLOOKKAALLNNEE NNEERRAAZZVVRRSSTTAANNEE CCEESSTTEE

Prihvatljive su jedinice lokalne samouprave koje su u svojim prostornim planovima i Općim aktom grada/općine naznačile javne nerazvrstane ceste u poljoprivrednim zonama

TTOOPPLLAANNEE

U poslovnom planu treba prikazati učinkovitost troškova – koristi ulaganja

Potrebno je osigurati minimalno dvogodišnji ugovor za opskrbu organskim otpadom

PPRROOTTUUPPOOŽŽAARRNNEE PPRROOSSJJEEKKEE SS EELLEEMMEENNTTIIMMAA ŠŠUUMMSSKKEE CCEESSTTEE ((PPRRAAVVIILLNNIIKK OO ZZAAŠŠTTIITTII ŠŠUUMMAA OODD PPOOŽŽAARRAA NNNN 2255//0033))

Prihvatljiva su ulaganja u područja I i II razine opasnosti od požara

5.3.1.8. Prioritetni kriteriji Prioritet će biti dan ulaganjima po sektoru u skladu sa slijedećim kriterijima:

Kriterij Bodovanje Bodovi

Ulaganja u kanalizacijski sustav i sustav pročišćavanja otpadnih voda

Ako "da" onda 30 ako "ne" onda 0 30

Ulaganja u toplane Ako "da" onda 20 ako "ne" onda 0 20

Ulaganja u protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste


Ulaganja u lokalne nerazvrstane ceste Ako "da" onda 10 ako "ne" onda 0 10

Dodatni kriteriji rangiranja u slučajevima kad ima više projekata za jedan sektor

Ulaganja će biti povedena u području s otežanim uvjetima gospodarenja (regulirano Zakonom o poljoprivredi, NN 66/01, 83/02)


Ulaganje je preporučio odobreni LAG Ako "da" onda 30 ako "ne" onda 0 30

Korisnik je općina Ako "da" onda 20 ako "ne" onda 0 20

UKUPNO 100


5.3.1.9. Prihvatljivi troškovi Prihvatljivi troškovi (u skladu s Člankom 172 (3) IPA provedbene Uredbe (EC) br. 718/2007) su ograničeni na:



• opći troškovi poput naknada za arhitekte, inženjere i druge savjetodavne naknade, studije izvedivosti, kupnju prava na patente i licence do gornje granice od 12% troškova navedenih u dvije točke gore

• prihvatljivi troškovi se utvrđuju bez PDV-a

• Detaljne odredbe bit će određene u Sektorskom sporazumu kako je određeno u Članku 7 Uredbe Komisije (EC) br. 718/2007.




262

Maksimalni iznos javne pomoći će biti do 100% (75% EU, 25% nacionalna sredstva) od ukupnih prihvatljivih troškova po ulaganju koje ne može stvoriti značajni neto prihod; za sva druga ulaganja u ruralnu infrastrukturu potpora će biti do 50%.

Maksimalni iznos javne pomoći po ulaganju je ograničen na:

• ulaganja u lokalne nerazvrstane ceste i protupožarne ceste: 405.000 EUR (3 milijuna HRK)

• ulaganja u sustav kanalizacije i pogone za pročišćavanje otpadnih voda: 958.000 EUR (7 milijuna HRK)

• na ulaganja u toplane: 958.000 EUR (7 milijuna HRK)

Plaćanja bit će primljena u jednom obroku sukladno detaljima utvrđenim ugovorom potpisanim Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju(Agencija za plaćanja).

5.3.1.11. Okvirni proračun Tablica 5-17: Okvirni proračun za mjeru 301.

Javni troškovi Godina Ukupno prihvatljivi troškovi

Ukupno EU doprinos Nacionalni doprinos

EUR EUR % EUR % EUR %

1 2=3+9 3=5+7 4=3/2 5 6=5/3 7 8=7/3

2007 5.100.000 5.100.000 100% 3.825.000 75% 1.275.000 25%

2008 5.461.333 5.461.333 100% 4.096.000 75% 1.365.333 25%

2009 5.504.000 5.504.000 100% 4.128.000 75% 1.376.000 25%

2010 5.893.333 5.893.333 100% 4.420.000 75% 1.473.333 25%

2011 6.006.667 6.006.667 100% 4.505.000 75% 1.501.667 25%

2012 n.p.39 n.p. 100% n.p. 75% n.p. 25%

2013 n.p. n.p. 100% n.p. 75% n.p. 25%

Ukupno 27.965.333 27.965.333 100% 20.974.000 75% 6.991.333 25%


5.3.1.12. Raspodjela sredstava po sektoru Tablica 5-18: Raspodjela sredstva u okviru mjere 301.

Sektor Lokalne nerazvrstane ceste

Protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste

Kanalizacija i otpadne vode

Toplane Ukupno

2007 % 20% 20% 25% 35% 100%




263

EUR 1.020.000 1.020.000 1.275.000 1.785.000 5.100.000

% 20% 20% 25% 35% 100% 2008

EUR 1.092.267 1.092.267 1.365.333 1.911.467 5.461.333

% 20% 20% 25% 35% 100% 2009

EUR 1.100.800 1.100.800 1.376.000 1.926.400 5.504.000

% 20% 20% 25% 35% 100% 2010

EUR 1.178.667 1.178.667 1.473.333 2.062.667 5.893.333

% 20% 20% 25% 35% 100% 2011

EUR 1.201.333 1.201.333 1.501.667 2.102.333 6.006.667

% 20% 20% 25% 35% 100% 2012

EUR n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

% 20% 20% 25% 35% 100% 2013

EUR n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

UKUPNO EUR 5.593.067 5.593.067 6.991.333 9.787.867 27.965.333




Lokalne nerazvrstane ceste 15 15 15 15 15 n.p. n.p. 75

Protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste

20 20 20 20 20 n.p. n.p. 100

Kanalizacija i otpadne vode 2 2 2 2 2 n.p. n.p. 10

Toplane 2 2 2 2 2 n.p. n.p. 10

Ukupno 39 39 39 39 39 n.p. n.p. 195


Pokazatelji proizvodnje, rezultata i učinka

VRSTA NAZIV VRIJEDNOST

Broj sela s razvijenim radnjama (podjela prema vrsti radnje, po županiji)

195

PROIZVODNJA

Ukupni opseg ulaganja po projektu 134.000 EUR

REZULTAT Udio ulaganja u PTUG 25%

Gospodarski rast (porast BDV-a) 5% UČINAK

Stvaranje radnih mjesta (podjela po starosti/ spolu) 5%

Izvor: CMEF; MPRRR – URR, 2007.



264

5.3.1.14. Administrativni postupci Mjeru će provesti Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Agencija za plaćanja).

Svi podnositelji moraju dostaviti obrasce za prijavu pravovremeno, pravilno ispunjene, te poslovne planove zajedno s drugom traženom dokumentacijom Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Agencija za plaćanja).

Primjenjivat će se sustav rangiranja i izraditi rang lista, te će prioritet imati ulaganja s najvišim brojem bodova. Detaljne odredbe o administrativnoj strukturi i postupcima su objašnjeni u poglavlju 6.1.2.1

5.3.1.15. Geografski opseg mjere Krajnji korisnici ove mjere su jedinice lokalne samouprave u ruralnim područjima cijele Hrvatske, koji zadovoljavaju kriterij naveden u poglavlju 0.

5.3.2. Mjera 302.: Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti

5.3.2.1. Pravna osnova Članak 12 (2) Okvirne Uredbe – Uredba Vijeća (EC) br. 1085/2006


5.3.2.2. Ciljevi Ova mjera treba doprinijeti provedbi ZPP-a (Zajedničke poljoprivredne politike) i drugih srodnih politika unutar opsega ulaganja u ruralna područja, a posebno:

• Povećanju prihoda korisnika iz ruralnog stanovništva kroz razvoj i diversifikaciju ruralnih aktivnosti na farmi i/ili izvan nje

• Stvaranju novih mogućnosti zapošljavanja kroz razvoj i diversifikaciju ruralnih aktivnosti na farmi i/ili izvan nje

• Očuvanju postojećih radnih mjesta

• Povećanju opsega usluga za stanovnike ruralnog područja i poboljšanju kvalitete usluga koje se pružaju

• Poboljšanju socijalne strukture u ruralnim područjima


U posljednje vrijeme poljoprivrednici i ostalo ruralno stanovništvo pokušavaju putem diversifikacije ekonomskih aktivnosti osigurati dodatne izvore prihoda.

Diversifikacija i razvoj ruralnih aktivnosti poput ruralnog turizma, tradicijskih obrta, izravne prodaje, pogona za preradu na farmama, nepoljoprivrednih usluga ili pogona za korištenje obnovljivih izvora energije, pridonose razvoju ruralnih područja.

Pomoću mjere diversifikacije nastoji se spriječiti odlazak mladih ljudi iz ruralnih područja omogućavanjem radnih mjesta i očuvanjem postojećih. Usko je povezana s lokalnim planiranjem utemeljenim na LEADER pristupu, uključujući sudjelovanje lokalnog stanovništva i strateški pristup razvoju koji se temelji na području.

Mjera je usmjerena na poljoprivrednike i poduzeća u rangu mikro poduzetnika.



265

RRUURRAALLNNII TTUURRIIZZAAMM

Ruralni turizam je važan za ekonomski, socijalni i kulturni razvoj ruralnih područja. 2005. u Hrvatskoj je bilo 310 jedinica seoskog turizma s ukupno 756 ležajeva, a samo ih 238 ima mogućnost posluživanja hrane. Kako bi se osigurali standardi Zajednice u turizmu i daljnji razvoj važno je ulagati u nove, te postojeće turističke kapacitete. Jedan od modela za razvoj ruralnog turizma je poboljšanje aktivnosti na otvorenom poput jahanja na konjima, vožnje biciklom ili sportskog ribolova.

U skladu s podsektorskim analizama i ciljevima određenim u IPARD strategiji za Hrvatsku, bit će prihvatljiva slijedeća ulaganja:

• Ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za turističke usluge, poput soba, WC-a i ostalih prostorija uključujući objekte za uzgoj životinja u turističke svrhe, objekte za rekreaciju, turističke kampove, poboljšanje objekata na otvorenom (za jahanje, sportski ribolov na kopnenim vodama, vožnju biciklom, eko-staze), obnovu starih zgrada (starih podruma, mlinova i ostalog)

TTRRAADDIICCII JJSSKKII OOBBRRTTII

Obrti imaju dugu tradiciju u ruralnim područjima Hrvatske i također doprinose diversifikaciji aktivnosti i ostvarenju dodatne dobiti. Jedan od glavnih problema su marketing i pakiranje gotovih proizvoda.


• Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za uspostavljanje tradicijskih obrta, uključujući objekte za pakiranje i marketing proizvoda

IIZZRRAAVVNNAA PPRROODDAAJJAA

Diversifikacija se također može ostvariti putem izravne prodaje poljoprivrednih proizvoda. U tom slučaju moraju biti zadovoljeni svi uvjeti i standardi za dobrobit životinja i biljaka. Maleni pogoni za obradu mesa i mliječnih proizvoda, te voća i povrća na gospodarstvima doprinose turističkoj ponudi područja, a ujedno su i dodatna dobit za poljoprivrednike. Slatkovodna akvakultura kao i proizvodnja gljiva imaju jednaku ulogu – one su dodatne aktivnosti i izvor dobiti.

U skladu s podsektorskom analizom i ciljevima određenim u IPARD strategiji za Hrvatsku, bit će prihvatljiva slijedeća ulaganja:

• Ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za osnivanje prodajnih točaka na farmama za izravnu prodaju proizvoda, (u pojedinačnom ili zajedničkom (skupina poljoprivrednih proizvođača) interesu)

UUSSLLUUGGEE

Način da se zadrži mlade i obrazovane ljude u ruralnim područjima je pružanje nepoljoprivrednih usluga u ruralnim područjima kao dodatni izvor dohotka za privatne poduzetnike i dostupnost nepoljoprivrednih usluga stanovništvu.

U skladu s podsektorskim analizama i ciljevima utvrđenim u IPARD strategiji za Hrvatsku, bit će prihvatljiva slijedeća ulaganja:

• Ulaganje u osnivanje (izgradnja i/ili rekonstrukcija i/ili opremanje kapaciteta) nepoljoprivrednih usluga u ruralnim područjima, poput IT centara i radionica za popravak strojeva



266

PPOOGGOONNII ZZAA PPRREERRAADDUU NNAA FFAARRMMAAMMAA

Pogoni za preradu na farmama su značajna mogućnost za diversifikaciju aktivnosti na gospodarstvima, izvor dodatnih prihoda kao i mjesto zapošljavanja članova obitelji. Također su usko povezani s razvojem ruralnog turizma ponudom širokog opsega proizvoda.


• Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje kapaciteta mikro pogona za preradu na farmama koje proizvode mliječne, mesne te proizvode od voća i povrća, uključujući kapacitete za pakiranje i prodaju proizvoda.

PPRROOIIZZVVOODDNNJJAA GGLLJJ IIVVAA

Proizvodnja gljiva je značajna mogućnost za diversifikaciju aktivnosti na obiteljskim farmama, izvor dodatne dobiti kao i mjesto zapošljavanja članova obitelji.

U skladu s sektorskom analizom i ciljevima određenim u IPARD strategiji za Hrvatsku, bit će prihvatljiva slijedeća ulaganja:

• Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje kapaciteta za proizvodnju gljiva.

SSLLAATTKKOOVVOODDNNAA AAKKVVAAKKUULLTTUURRAA

Slatkovodna akvakultura je značajna mogućnost za diversifikaciju aktivnosti na obiteljskim farmama, izvor dodatne dobiti kao i način zapošljavanje članova obitelji.

U skladu s sektorskim analizama i ciljevima određenim u IPARD strategiji za Hrvatsku bit će prihvatljiva slijedeća ulaganja:

• Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje kapaciteta za slatkovodno ribarstvo

OOBBNNOOVVLLJJ IIVVII IIZZVVOORRII EENNEERRGGIIJJEE

Danas, u vrijeme globalnog zatopljenja, obnovljivi izvori energije su važni za okoliš. Osim velikih hidrocentrala, najveći doprinos u najbližoj budućnosti se očekuje od biomase ili bio goriva, kao važnih ekonomskih aktivnosti za održivost ruralnih područja. Obnovljivi izvori energije doprinose povećanju biološke i okolišne raznolikosti, zaštiti tla i voda, omogućavaju učinkovitije gospodarenje otpadom, također što se tiče otpada iz poljoprivrede, šumarstva i drvne industrije. Na taj se način može poticati domaća industrija i stvarati nova radna mjesta, doprinoseći razvoju ruralnih područja.

U skladu s sektorskim analizama i ciljevima određenim u IPARD strategiji za Hrvatsku bit će prihvatljiva slijedeća ulaganja:

• Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje kapaciteta pogona za korištenje obnovljivih izvora energije (poput biodizela, bioplina i ostalog) na poljoprivrednim gospodarstvima.

5.3.2.4. Povezanost s drugim mjerama Ova mjera upotpunjuje provedbu mjere "Poboljšanje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda" i “Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture”. Poboljšanje uvjeta prerade i trženja potiče proširenje spektra proizvoda. U svrhu provedbe novih i diversifikacije aktivnosti na gospodarstvima, treba poboljšati infrastrukturu, poput cesta i kanalizacijskih sustava. Usko je povezana s pristupom LEADER, kao strateški pristup razvoju lokalnih područja.



267

5.3.2.5. Krajnji korisnici Krajnji korisnici ove mjere su:

• Fizičke i pravne osobe registrirane za odgovarajuću djelatnost, u rangu mikro poduzeća kako je navedeno u Dodatku 12.1, Tablica 12-1., u sustavu PDV.


• Ulaganje treba zadovoljavati standarde Zajednice na kraju realizacije ulaganja;

• ulaganje treba poštivati odgovarajuće nacionalne minimalne standarde (vidi poglavlje 2.5 i dodatak, Tablicu 12-12) što se tiče zašite okoliša, javnog zdravlja, zdravlja životinja i biljaka, dobrobiti životinja i profesionalne sigurnosti u vrijeme kad se donosi odluka o potpori. Gdje su državni minimalni standardi utemeljeni na standardima Zajednice tek uvedeni u vrijeme kad je primljena prijava, pomoć se može odobriti bez obzira na neudovoljavanje standardima, pod uvjetom da proizvodni pogon zadovolji nove standarde do kraja realizacije ulaganja;

• korisnik treba prikazati u poslovnom planu ekonomsku održivost (vidi dodatak, Tablica 12-10 i Tablica 12-11) ulaganja na kraju realizacije. Poslovni plan treba biti načinjen u skladu sa standardnim zahtjevima banaka: za ulaganja do 27.000 EUR (200.000 HRK) u pojednostavljenom obliku, a za ulaganja koja prelaze 27.000 EUR (200.000 HRK) potpuni poslovni plan;

• korisnik ne smije imati nikakvih nepodmirenih obveza prema državi u trenutku prijave;

• korisnik treba pokazati odgovarajuću profesionalnu osposobljenost;

• Ako su uspostavljene lokalne razvojne strategije, određene u Članku 171 (3) (b) IPA Provedbene uredbe (EC) br. 718/2007, ulaganje treba biti u skladu s tim strategijama;

• Radnje koje se sufinanciraju u okviru Komponente III su isključene iz potpore u okviru ove mjere.

5.3.2.7. Specifični kriteriji prihvatljivosti RRUURRAALLNNII TTUURRIIZZAAMM

• Korisnik treba biti registriran u skladu s odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06, vidi stranicu 316.)

• ulaganja su prihvatljiva samo u područjima gdje su prihvaćeni PUR i/ili ROP i/ili ŽRS koji određuju ruralni turizam kao prioritetni razvojni sektor, inače je područje isključeno

• ulaganja moraju biti u skladu s ulaganjima određenim u povezanim PUR i/ili ROP i/ili ŽRS

• ulaganja su prihvatljiva samo na mjestima klasificiranim u kategoriji “D“ i ostalim neklasificiranim mjestima”, u skladu s Pravilnikom o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede (NN 78/99) prikazanom u dodatku Tablica 12-20.

• maksimalni broj ležaja je ograničen na 20 kreveta za dvije osobe / poduzeće (= max. 40 "spavaćih" mjesta)/ poduzeće



268

TTRRAADDIICCII JJSSKKII OOBBRRTTII

• Korisnik treba biti registriran u skladu s odredbama Zakona o obrtu (NN 49/03 vidi str. 313.)

• ulaganja su prihvatljiva samo u područjima u kojima su prihvaćeni PUR i/ili ROP i/ili ŽRS koji definiraju tradicijske obrte kao prioritetni razvojni sektor, inače je područje isključeno

• ulaganje treba biti u skladu s ulaganjima utvrđenim u povezanim PUR i/ili ROP i/ili ŽRS

• tradicijski obrti, prihvatljivi za potporu, su oni u skladu s Pravilnikom o tradicijskim, odnosno umjetničkim obrtima (NN 112/07, 31. listopad 2007) i navedeni su u dodatku Tablica 12-15

IIZZRRAAVVNNAA PPRROODDAAJJAA

• Korisnik treba biti registriran u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava i u skladu s odredbama Zakona o trgovini (NN 111/03, 34/99, 118/03)

PPOOGGOONNII ZZAA PPRREERRAADDUU NNAA FFAARRMMII

• Korisnik treba biti registriran u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava

• prerada mlijeka, mesa i mliječnih proizvoda: Korisnik treba biti registriran u skladu s odredbama Pravilnika o veterinarsko - zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti registrirani za obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (NN 149/03, 9/07)

SSLLAATTKKOOVVOODDNNOO RRIIBBAARRSSTTVVOO

• Korisnik treba biti registriran u Upisniku povlastica za akvakulturu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva

• maksimalni kapacitet je ograničen na 150 t za proizvodnju pastrva i 500 t za proizvodnju šarana

PPRROOIIZZVVOODDNNJJAA GGLLJJ IIVVAA


• maksimalni kapacitet je ograničen na 2.000 m2

OOBBNNOOVVLLJJ IIVVII IIZZVVOORRII EENNEERRGGIIJJEE


5.3.2.8. Prioritetni kriteriji Prioritet će biti dan ulaganjima s većim brojem bodova, sukladno slijedećim kriterijima:

Kriterij Bodovi

Ulaganje u ruralni turizam Ako "da" onda 25; ako "ne" onda 0

25

Ulaganje u tradicijski obrt Ako "da" onda 10; ako "ne" onda 0

10

Ulaganje u pogone za preradu na farmi Ako "da" onda 15; ako "ne" onda 0

15

Ulaganje u nepoljoprivredne usluge Ako "da" onda 10; ako "ne" onda 0

10



269

Ulaganje u izravnu prodaju Ako "da" onda 10; ako "ne" onda 0

10

Ulaganje u slatkovodno ribarstvo Ako "da" onda 5; ako "ne" onda 0 5

Ulaganje u proizvodnju gljiva Ako "da" onda 5; ako "ne" onda 0 5

Ulaganje u obnovljive izvore energije Ako "da" onda 20; ako "ne" onda 0

20

Dodatni kriterij rangiranja gdje ima više projekata za jedan sektor

Ulaganja će se provoditi na područjima s otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi kako je određeno Zakonom o poljoprivredi (NN 66/01, 83/02)

Ako "da" onda 20; ako "ne" onda 0

20

Ulaganje će provesti žena poduzetnik (vlasnik projekta) Ako "da" onda 10; ako "ne" onda 0

10

Ulaganje je preporučio odobreni LAG Ako "da" onda 30; ako "ne" onda 0

30

Ulaganja će provesti mladi poduzetnici (manje od 40 godina starosti u vrijeme podnošenja prijave)

Ako "da" onda 15; ako "ne" onda 0

15

UKUPNO 100


5.3.2.9. Prihvatljivi troškovi Prihvatljivi troškovi su ograničeni na:



• opći troškovi vezani za troškove o kojima se govori u dvije točke gore, poput naknade arhitekata, inženjera i drugih konzultanata, studije izvedivosti, dobivanja prava na patente do granične vrijednosti od 12% koja se spominje u dvije točke gore, od kojih su troškovi poslovnog plana prihvatljivi do 2%, ali ne više od 2.000 Eura

• prihvatljivi troškovi se utvrđuju isključujući PDV

• oprema, pod uvjetom da je razdoblje amortizacije više od 1 godine što treba biti prikazano u poslovnom planu.

• Detaljne odredbe će biti definirane u Sektorskom sporazumu kako je određeno Člankom 7 EC Uredbe br. 718/2007.

5.3.2.10. Iznos potpore Iznosi prikazani u HRK su indikativni.

Iznos državne potpore će biti do 50% ukupnog ulaganja u projekt.

Maksimalna ukupna vrijednost prihvatljivog ulaganja po projektu je 150.000 EUR (1.095.000 HRK), osim za ulaganja u obnovljive izvore energije gdje je ograničeno na 675.000 EUR (5.000.000 HRK).

Dozvoljena su maksimalno tri prihvatljiva ulaganja po korisniku unutar vremenskog okvira IPARD-a, od kojih samo jedan može biti za obnovljive izvore energije. Prijava za slijedeće ulaganje se može podnijeti tek nakon dovršenja (završnog plaćanja) prethodnog ulaganja.



270

Plaćanja za ulaganja bit će primljena u jednom obroku u skladu s detaljima utvrđenim u ugovoru potpisanom s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Agencija za plaćanja).

5.3.2.11. Okvirni proračun Tablica 5-20: Okvirni proračun za mjeru 302

Javni izdaci Godina Ukupni prihvatljivi troškovi

Ukupno EU doprinos Nacionalni doprinos Privatni doprinos


1 2=3+9 3=5+7 4=3/2 5 6=5/3 7 8=7/3 9 10=9/2

2007 8.840.000 4.420.000 50% 3.315.000 75% 1.105.000 25% 4.420.000 50%

2008 9.557.333 4.778.667 50% 3.584.000 75% 1.194.667 25% 4.778.667 50%

2009 10.320.000 5.160.000 50% 3.870.000 75% 1.290.000 25% 5.160.000 50%

2010 9.013.333 4.506.667 50% 3.380.000 75% 1.126.667 25% 4.506.667 50%

2011 9.186.667 4.593.333 50% 3.445.000 75% 1.148.333 25% 4.593.333 50%

2012 . n.p.40 n.p. 50% n.p. 75% n.p. 25% n.p. 50%

2013 n.p. n.p. 50% n.p. 75% n.p. 25% n.p. 50%

Ukupno 46.917.333 23.458.667 50% 17.594.000 75% 5.864.667 25% 23.458.667 50%

Izvor: MPRRR - URR, 2009

5.3.2.12. Raspodjela sredstava po sektoru Tablica 5-21: Okvirna raspodjela sredstava po sektoru (2007 – 2009)

2007 2008 2009 2010 2011 Sektor

% EUR % EUR % EUR % EUR % EUR Total

Ruralni turizam 25% 2.210.000 25% 2.389.333 25% 2.580.000 25% 9.013.333 25% 9.186.667 25.379.333

Obrti 10% 884.000 10% 955.733 10% 1.032.000 10% 901.333 10% 918.667 4.691.733

Izravna prodaja 10% 884.000 10% 955.733 10% 1.032.000 10% 901.333 10% 918.667 4.691.733

Pogoni za preradu na farmi 15% 1.326.000 15% 1.433.600 15% 1.548.000 15% 1.352.000 15% 1.378.000 7.037.600

Ruralne usluge 10% 884.000 10% 955.733 10% 1.032.000 10% 901.333 10% 918.667 4.691.733

Slatkovodno ribarstvo 5% 442.000 5% 477.867 5% 516.000 5% 450.667 5% 459.333 2.345.867

Gljive 5% 442.000 5% 477.867 5% 516.000 5% 450.667 5% 459.333 2.345.867

Obnovljivi izvori energije 20% 1.768.000 20% 1.911.467 20% 2.064.000 20% 1.802.667 20% 1.837.333 9.383.467

Ukupno 100% 8.840.000 100% 9.557.333 100% 10.320.000 100% 9.013.333 100% 9.186.667 46.917.333


Tablica 5-22: Raspodjela sredstava po sektoru (2012 - 2013) 2012 2013

Sektor % EUR % EUR

Ruralni turizam 25 n.a. 25 n.a.

40 n.p. – nije primjenjivo u vrijeme izrade programa – brojke će biti uključene nakon objave VIFO-a od strane EK



271

Obrti 10 n.a. 10 n.a.

Direct marketing 10 n.a. 10 n.a.

Processing plants 15 n.a. 15 n.a.

Rural services 10 n.a. 10 n.a.

Freshwater fishery 5 n.a. 5 n.a.

Mushrooms 5 n.a. 5 n.a.

Renewable energy resources 20 n.a. 20 n.a.

Total 100 n.a. 100 n.a. Izvor: MPRRR - URR, 2009

5.3.2.13. Pokazatelji Tablica 5-23: Očekivani broj prihvatljivih ulaganja po sektoru

Sektor 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 Ukupno

Ruralni turizam 25 25 25 25 25 n.p. n.p. 125

Obrti 20 20 20 20 20 n.p. n.p. 100

Izravna prodaja 25 25 25 25 25 n.p. n.p. 125

Pogoni za preradu na farmi 15 15 15 15 15 n.p. n.p. 75

Ruralne usluge 10 10 10 10 10 n.p. n.p. 50

Slatkovodno ribarstvo 8 8 8 8 8 n.p. n.p. 40

Gljive 10 10 10 10 10 n.p. n.p. 50

Obnovljivi izvori energije 2 2 2 2 2 n.p. n.p. 10

Ukupno 115 115 115 115 115 575


VRSTA NAZIV VRIJEDNOST

ukupni opseg ulaganja po sektoru 85.000

PROIZVODNJA Broj korisnika s potporom (spol, starosna dob, vrsta obrta)

575

Udio ulaganja u PTUG 25%

REZULTAT BDV povećanje u potpomognutoj djelatnosti (nepoljoprivredni BDV)

5%

Ekonomski rast (povećanje u BDV) 5% UČINAK

Stvaranje zaposlenja (podjela po dobi/ spolu) 5%

Izvor: CMEF; MPRRR – URR, 2009

5.3.2.14. Administrativna provedba Mjeru će provesti Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Agencija za plaćanja).



272

Svi koji se prijavljuju trebaju dostaviti obrasce za prijavu, pravovremeno, ispravno ispunjene, te poslovne planove zajedno s drugom traženom dokumentacijom Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Agencija za plaćanja).. Prijava za potporu u okviru ove mjere ne može se kombinirati s prijavama za druge mjere.

Koristit će se sustav rangiranja i formirati rang lista, te će prioritet imati ulaganja s većim bojem bodova. Detaljne odredbe o administrativnoj strukturi i postupcima je objašnjen u poglavlju 6.1.2.1.

5.3.2.15. Geografski opseg mjere Ova je mjera prihvatljiva za korisnike u ruralnim područjima Republike Hrvatske kako je određeno u poglavlju 2.1.3 i u skladu s kriterijima određenim u poglavlju 5.3.2.7.

5.4. MJERA 501: TEHNIČKA POMOĆ 5.4.1.1. Pravna osnova

Mjera obuhvaća usluge tehničke pomoći. Ova usluga je opravdana za potporu troškovima vezanim za provedbu Programa kako je navedeno u stavku 4 dolje.

Mjera se odnosi na tehničku pomoć reguliranu Člankom 182 IPA provedbene Uredbe (EK) br. 718/2007.

5.4.1.2. Cilj Ciljevi ove mjere su pomoć naročito pri provedbi i praćenju programa i mogućim naknadnim izmjenama. Kao potpora ovim ciljevima, ciljevi uključuju:

• Pružanje potpore praćenju programa

• Osiguravanje odgovarajućeg toka informacija i publiciteta

• Potpora studijama, posjetima i seminarima

• Pružanje potpore neovisnim ekspertizama

• Pružanje potpore ocjenjivanju programa

• Pružanje potpore budućoj provedbi nacionalne mreže za ruralni razvoj

5.4.1.3. Povezanost s drugim mjerama Ova mjera će pokrivati potrebe tehničke pomoći za sve mjere Programa.

5.4.1.4. Prihvatljivi troškovi (radnje) U okviru ove mjere prihvatljive su slijedeće radnje ako su obuhvaćene akcijskim planom tehničke pomoći koji je prethodno odobrio Odbor za praćenje i:

• Troškovi sastanaka Odbora za praćenje, uključujući troškove svih stručnjaka i drugih sudionika, gdje se njihova prisutnost smatra potrebnom za osiguravanje učinkovitog rada Odbora

o ostali troškovi potrebni za obavljanje dužnosti Odbora za praćenje koje spadaju u slijedeće kategorije:

Stručnu pomoć za razmatranje i ispitivanje programskih osnova i pokazatelja

stručnjake za pomoć ili savjetovanje Odbora za praćenje što se tiče provedbe i funkcioniranja postupaka praćenja



273

troškovi vezani za sastanke i pomoćne zadaće radnih skupina

seminare

• troškovi informativnih i reklamnih kampanja, uključujući troškove štampanja i distribucije.

• troškovi prijevoda i tumačenja na zahtjev Komisije, ne uključujući one potrebne za primjenu okvirnih, sektorskih i financijskih sporazuma.

• troškovi vezani uz posjete i seminare. Svaka posjeta i seminar zahtijevaju podnošenje pravovremenog pisanog izvješća Odboru za praćenje.

• troškovi vezani za pripremu mjera u programu za osiguranje njihove učinkovitosti, uključujući one mjere čija je primjena predviđena u kasnijoj fazi. Takve pripremne aktivnosti također obuhvaćaju „Stjecanje vještina” za pripremanje provedbe mjere “Priprema i provedba lokalnih ruralnih razvojnih strategija” dok mjera ne bude akreditirana.

• trošak za ocjenjivanja (evaluacije) programa

• troškovi vezani za uspostavu i rad nacionalne mreže koja podupire koordinaciju aktivnosti za pripremu i provedbu lokalnih ruralnih razvojnih strategija. To također može obuhvatiti troškove vezane za buduću uspostavu nacionalne ruralne razvojne mreže u skladu s EU propisima za države članice kao i troškove vezane za sudjelovanje u Europskoj mreži za ruralni razvoj regulirano Člankom 67 Uredbe Vijeća (CE br. 1698/2006).

5.4.1.5. Krajnji korisnici Korisnici aktivnosti u okviru mjere Tehničke pomoći su Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Upravna direkcija programa.

5.4.1.6. Kriterij prihvatljivosti O prihvatljivim troškovima će se izvještavati u kontekstu godišnjih izvješća.

Trošak se može također temeljiti na paušalnim iznosima (kao po danu), sukladno uvjetima i iznosima koji se primjenjuju u hrvatskom javnom sektoru za slične radnje u kojima nema sufinanciranja Zajednice. Svi troškovi koji se odnose na stručnjake i ostale sudionike će biti ograničeni na one iz i one koje idu u države kandidate i zemlje članice.

Za ovu mjeru radnje koje se financiraju ili će se financirati u okviru twining sporazuma ili drugih projekata koje će se podupirati u okviru drugih IPA komponenti neće biti prihvatljive.

5.4.1.7. Visina potpore Doprinos Zajednice prihvatljivim troškovima će biti ograničen na 80% ukupnih javnih izdataka. Očekuje se da oko 30% mjere Tehničke pomoći godišnje bude dodijeljeno za podmjeru 1 u okviru mjere 202 "Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja".

5.4.1.8. Okvirni proračun Tablica 5-24: Okvirni proračun za mjeru 501

Javna pomoć

Ukupno EU Nacionalna Godina

EUR % EUR % EUR %

2007 956.250 100 765.000 80 191.250 20



274

2008 1.280.000 100 1.024.000 80 256.000 20

2009 1.290.000 100 1.032.000 80 258.000 20

2010 650.000 100 520.000 80 130.000 20

2011 662.500 100 530.000 80 132.500 20

2012 n.p. 100 n.p. 80 n.p. 20

2013 n.p. 100 n.p. 80 n.p. 20

Ukupno 4.838.750 100 3.871.000 80 967.750 20


5.4.1.9. Pokazatelji Tablica 5-25: Pokazatelji za mjeru 501

Aktivnosti/pokazatelji Izlazni pokazatelji 2007 2008 2009 2010

Broj sastanaka Odbora za praćenje 2 2

Broj aktivnosti radnih skupina Odbora za praćenje (sastanci, seminari, radionice tijekom godine)

3 6 1. Aktivnosti vezane za

rad Odbora za praćenje

Studijska putovanja za članove Odbora za praćenje

1 1

Broj treninga za usvajanje vještina u okviru IPARD-a

4 10

2.

Seminari, radionice (uključujući i rad

Nacionalne ruralne mreže)

Broj sudionika na seminarima i radionicama

100 150

Broj međunarodnih seminara i studijskih putovanja

2 6

Broj sudionika na međunarodnim seminarima

8 15 3.

Međunarodni seminari i studijska putovanja

Broj sudionika na studijskim putovanjima

20 40

4.

Stručnjaci koji pomažu i savjetuju Odbor za praćenje,

njegove radne skupine, odbor za

osnivanje Nacionalne ruralne mreže, o

pitanjima provedbe i praćenja programa, uključujući tehničke savjetnike i pravnu

podršku

Broj ugovorenih stručnjaka 6 6



275

Broj studija pripremljenih od strane stručnjaka

6 6

Broj dana stručnjaka 75 75

Broj promotivnih kampanje 3 3

Broj letaka 500 000 500 000

Broj TV i radio prezentacija 25 50

Broj publikacija 10000 10000

Broj izložbenih prostora 30 30

5. Promotivna kampanja

Broj potencijalnih korisnika 200 000 200 000

6.

Prijevod i priprema dokumenata traženih od strane EC ili za sastanke sa EC

Broj dokumenata 40 40

Broj realiziranih promotivnih aktivnosti

3 3

Broj održanih treninga, radionica, seminara

15 20

Broj sudionika po regiji, LAG-u, instituciji

75 75

Broj ugovorenih domaćih stručnjaka

5 5

7.

Podizanje svjesti ljudi na lokalnoj razini o

sudjelovanju u stvaranju lokalnog partnerstva kroz

stjecanje vještina i kreiranje lokalne

razvojne strategije – promotivna kampanja za potencijalne LAG-

ove, seminari, radionice,

konferencije, sastanci, brošure,

radio i TV prezentacije, letci,

internet oglašavanje, izrada web stranica

Broj ugovorenih međunarodnih stručnjaka

2 2

Broj potencijalnih LAG-ova 5 10 8.

Podaci o potencijalnim LAG-

ovima Broj lokalnih razvojnih strategija 5 10



276

6. Administrativna organizacija i provedba

Upravljačka struktura IPA-e će se graditi na iskustvu postojećih sustava za upravljanje EU sredstvima za PHARE, ISPA-u i SAPARD i osigurati odgovarajući prijenos znanja i vještina.

Na temelju nacrta IPA provedbene Uredbe Europske Komisije, Vlada je usvojila svoju uredbu41, koja određuje specifične ustanove za uloge upravljanja i provedbe određene u Članku 21 IPA provedbene Uredbe (EK) br. 718/2007, te u skladu s tim određuje njihove funkcije.

Sveukupna koordinacija IPA-e u hrvatskoj je na Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU (SDURF). Osim što je zadužen za koordinaciju EU pomoći Hrvatskoj, SDURF je također odgovoran za uređenje hrvatske nacionalne razvojne strategije i praćenja njene provedbe, u suradnji s drugim središnjim državnim ustanovama. Taj dio ovlaštenja SDURF-a osigurava da intervencije koje financira IPA budu duboko ugrađene u nacionalnu razvojnu politiku, osiguravajući strateški fokus i dodatnu vrijednost EU pomoći.

SDURF nadzire provedbu svih pet komponenti IPA-e. Zadaća Nacionalnog IPA koordinatora je dodijeljena državnom tajniku SDURF-a, koji će biti imenovan kao Nacionalni IPA koordinator.

Dužnosnik nadležan za akreditaciju (DNA, engl. CAO) bit će odgovoran za izdavanje, praćenje i obustavljanje ili povlačenje akreditacije nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje i Nacionalnog fonda, u skladu sa Člancima 12 i 15 IPA provedbene uredbe. On/ona će biti dužnosnik kojeg imenuje Vlada RH.

Ulogu Nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje (NDO, engl. NAO) će vršiti državni tajnik Ministarstva financija. NDO će predsjedati Nacionalnim fondom i imat će potpunu odgovornost za financijsko upravljanje sredstvima EU u Hrvatskoj, kako je regulirano Člancima 25 i 27 IPA provedbene uredbe (EK) br. 718/2007 i Članka 4 uredbe Vlade RH. Nacionalni fond će raditi u okviru Ministarstvu financija. Djelovat će kao središnja riznica kroz koju su kanalizirana sredstva EU, te će biti zadužen za financijsko upravljanje pomoći u okviru IPA-e, prema Članku 26 provedbene Uredbe i Članka 4 Uredbe Vlade RH.

Revizijsko tijelo nadležno za IPA program će biti odgovorno za pripremanje i ispunjavanje godišnjeg revizijskog radnog plana namijenjenog za verificiranje upravljanja i sustave kontrole u okviru IPA programa, te pouzdanosti računovodstvenih podataka vezanih za korištenje programa. Također će podnositi izvješće Nacionalnom dužnosniku za ovjeravanje i Europskoj Komisiji o reviziji izvršenoj u okviru IPA programa. Organizacijska jedinica Ministarstva financija odgovorna za vanjsku reviziju EU sredstava će biti revizijsko tijelo za IPA program.

Nacionalni fond je tijelo Ministarstva financija koji je nadležan za središnji proračun. Nacionalni fond djeluje kao centralna riznica i zadužen je za zadaće financijskog upravljanja potporom u okviru IPA uredbe, a za to je odgovoran Nacionalni dužnosnik za ovjeravanje.

41 “Uredba o sadržaju i opsegu odgovornosti i mandatu nadležnih tijela za upravljanje Instrumentom pretpristupne pomoći”, 8. veljače 2007 (NN 18/07).



277

On/ona će biti posebno zadužen za organizaciju bankovnih računa, traženje sredstava od Komisije, autorizaciju transfera sredstava primljenih od Komisije IPARD Agenciji, te podnošenje financijskih izvješća Komisiji.

6.1. IPARD – OPERATIVNA STRUKTURA Operativna struktura IPARD programa se sastoji od:

• Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Uprave za održivi razvoj seoskog prostora, s funkcijom Upravne direkcije;

• Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Agencija za plaćanja), s funkcijom provedbenog tijela (IPARD Agencija za plaćanja).

6.1.1. Upravna direkcija Funkcija IPARD Upravne direkcije je dodijeljena MPRRR-u, Upravi za održivi razvoj seoskog prostora (URR) regulirana Uredbom o opsegu i sadržaju odgovornosti, te ovlastima tijela nadležnih za upravljanje Instrumentom pretpristupne pomoći (NN 34/08)

Zadaće upravne direkcije su:

• Odobravanje kriterija za odabir projekata koji se financiraju u okviru provedbi PRR-a;

• Izrada nacionalnih provedbenih zakona,

• Sudjelovanje u povjerenstvima za izradu PRR-a 2007-2013,

• Uspostava odgovarajućih sustava za prikupljanje i vođenje statističkih i drugih podataka potrebnih za praćenje programa,

• Informiranje svih korisnika PRR-a

• potrebama pružanja i vođenja podataka o učincima programa.

• provođenju svih aktivnosti praćenja potrebnih za osiguranje pravovremene provedbe programa

• Prosljeđivanje rezultata praćenja i ocjene Odboru za praćenje i Europskoj Komisiji,

• Formiranje Odbora za praćenje i izrada materijala za potrebno praćenje provedbe programa prema pravilniku Odbora za praćenje.

• Širenje javnih informacija, kako je regulirano Člankom 76 Uredbe 1698/2005,

• Skupljanje godišnjih izvješća o napretku, njihovo prosljeđivanje Odboru za praćenje, te zatim, Europskoj Komisiji,

Načelnik URR je na čelu Upravne direkcije i kao takav je:

• Odgovoran za sve sadržaje vezane za PRR 2007-2013. Tajništvo je izravno odgovorno načelniku Upravne direkcije, te zaduženo je za koordinaciju na razini programa i prioriteta, administrativnu potporu, te funkcije tajništva Odboru za praćenje.

Upravna direkcija će odobravati kriterije za odabir projekata, prati prikupljanje podataka za praćenje i procjenu, informirati korisnike o njihovim obvezama koje proizlaze iz PRR 2007-2013, informirati javnost o povlasticama PRR 2007-2013 i osigurati uravnotežen tok informacija između MPRRR-a i IPARD Agencije za osiguranje učinkovite provedbe PRR 2007-2013. Upravna direkcija je zadužena za sastavljanje



278

godišnjih i drugih izvješća za Odbor za praćenje, uključujući dokumente vezane za praćenje provedbe RDP 2007-2013.

Upravna direkcija podliježe reviziji i akreditaciji, kako nacionalnoj tako i od strane EU. Zadaće i vrijeme akreditacije određuje EK.

Upravna direkcija i Agencija za plaćanje djeluju u skladu s nacionalnom Uredbom o opsegu i sadržaju odgovornosti, te ovlastima tijela nadležnih za upravljanje Instrumentom pretpristupne pomoć (NN 58/06).

6.1.2. Agencija za plaćanja (IPARD Agencija) Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Agencija za plaćanja) je jedino akreditirano tijelo za provedbu mjera u okviru SAPARD programa u Hrvatskoj i ima ulogu SAPARD Agencije (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanja).

RTSPP je utemeljena 2001. za provedbu nacionalnih mjera i 2005. RTSPP preuzima ulogu SAPARD Agencije u Hrvatskoj.

Prva nacionalna akreditacija za provedbu SAPARD programa je izdana RTSPP-u u ožujku 2006, a prva akreditacija Europske Komisije u rujnu 2006.

U skladu s Uredbom o opsegu i sadržaju odgovornosti te ovlastima tijela nadležnih za upravljanje Instrumentom pretpristupne pomoć, Agencija za plaćanja će vršiti funkcije koje obuhvaćaju:

• Agencija za plaćanja je odgovorna za upravljanje i provedbu programa potpore u okviru IPARD-a u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja.

Agencija za plaćanja će vršiti slijedeće provedbene zadaće i zadaće plaćanja:

• Organizaciju postupaka nadmetanja, postupke dodjele potpore, osiguranje ugovaranja i plaćanja, te povrata od krajnjih korisnika

• Osigurati da NAO, Nacionalni fond i Upravna direkcija dobiju sve potrebne informacije kako bi mogli vršiti svoje zadaće;

• Odabir i provjeru radnji u skladu s kriterijem i mehanizmima primjenjivim na IPARD Programe, te zadovoljavajući relevantne nacionalne propise i propise Zajednice;

• Vršiti provjere kako bi se osiguralo kako su navedeni troškovi stvarno nastali u skladu s primjenjivim propisima, proizvodi ili usluge izvršeni u skladu s odlukom o odobrenju, te kako su zahtjevi za plaćanje krajnjih korisnika ispravni. Te će provjere obuhvaćati financijske, administrativne, tehničke i fizičke aspekte radnji, prema potrebi;

• Objavljivanje poziva na podnošenje prijava i objavljivanja uvjeta prihvatljivosti;

• Provjera prijava za odobrenje projekata prema uvjetima prihvatljivosti, te usklađenost sa sporazumima uključujući gdje je potrebno, odredbe javne nabave; (vidi postupke javnog natječaja gore);

• Utvrđivanje ugovornih obveza pisanim putem između IPARD Agencije i krajnjih korisnika uključujući informacije o mogućim sankcijama u slučaju neudovoljavanje obvezama i, ako je potrebno, izdavanje odobrenja za početak rada;

• Vršenje provjera na licu mjesta kako bi se utvrdila prihvatljivost prije i nakon odobrenja projekta;

• Daljnje radnje za osiguranje napretka projekata koji se provode;

• Izvještavanje o napretku mjera koje se provode prema pokazateljima;



279

• Pobrinuti se da je krajnji korisnik svjestan doprinosa Zajednice projektu;

• Agencija za plaćanja ima odgovarajuće interne kontrole, posebno kontrole vezane za dobro financijsko upravljanje.

Odjel za reviziju Agencije za plaćanja ima nezavisnu ispitivačku funkciju iznad operativne razine Agencije za plaćanja koja obuhvaća slijedeće:

• Provjeru zakonitosti, regularnosti i pravovremenosti rada Agencije za plaćanja i procjena trenutnog statusa i usporedba s traženom situacijom;

• Prepoznavanje i procjena uzroka svakog odstupanja od propisanog rada Agencije za plaćanja;

• Definiranje radnji ili njihovo poboljšanje, radni procesi, zaštita imovine, te sprečavanje i otkrivanje nepravilnosti i prijevara u radu Agencije za plaćanja.

Agencija za plaćanja ima sustav za sprječavanje i izvještavanje o nepravilnostima, te sumnjama na prijevaru. Središnja jedinica za provedbu postupaka u slučaju otkrivanja, te sprječavanje i izvještavanje o nepravilnostima i sumnjama na prijevaru je odjel za kontrolu mjera u okviru SAPARD programa, koji podnosi izvješća Nacionalnom fondu.

Agencija za plaćanja ima sustav za upravljanje rizikom koji se temelji na Metodologiji upravljanja rizikom.

6.1.2.1. Opis postupaka u okviru Agencije za plaćanja

Korisnici potpora u okviru mjera IPARD programa pravovremeno podnose prijave i poslovne planove zajedno s drugom traženom dokumentacijom Agenciji za plaćanja. Agencija za plaćanja posjeduje pisane upute i priručnike, kontrolne liste i sustave izvještavanja za obradu prijava, njihovo odobravanje i izračun iznosa potpore u skladu s IPARD programom 2007-2013.

Korisnik će podnijeti projekt prije odobravanja, ako je potrebno (bit će propisano Pravilnikom) relevantnim veterinarskim službama i službama koje vode brigu o zaštiti okoliša. Ako je važno, projekt će prvo trebati dobiti odobrenje veterinarske i službe za zaštitu okoliša.

Prijave ispunjavaju korisnici na obrascima koji su u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika o provedbi IPARD Programa (bit će pripremljen i objavljen nakon odobrenja programa) i javnog natječaja. Detaljne administrativne provjere se vrše prije odobrenja prijave kako bi se utvrdila njena potpunost, pravovremenost te jesu li zahtjevi za odobrenje prijave zadovoljeni. Provjere se dokumentiraju na detaljnim predlošcima kontrolnih lista.

Prijave koje pristignu kompletne, pravodobno te u skladu sa zahtjevima Pravilnika i javnog natječaja biti će pregledane prema redoslijedu zaprimanja. Nakon provjere kompletnosti zahtjeva u administrativnoj kontroli od strane Agencije i kontrole na licu mjesta, bit će formirana prema kriterijima rangiranja.

Rang lista će se izraditi i projekti selektirati nakon svakog poziva za prijavu. U slučaju kada postoji više projekata s istim brojem bodova prema kriterijima rangiranja odabrati će se onaj s ranijim datumom podnošenja potpunog zahtjeva.

Primijenit će se sustav rangiranja i rang lista formiran a prednosti će se davati ulaganjima s većim brojem bodova.Odabir prihvatljivih projekata provodi se pomoću kriterija koji su navedeni u svakoj od tehničkih mjera iz poglavlja: 5.1.1.8, 5.1.2.8, 5.3.1.8 i 5.3.2.8.Nakon administrativne kontrole odjel za kontrolu mjera će kontrolirati prihvatljive prijave na licu mjesta.



280

Nakon administrativne kontrole i kontrole na licu mjesta projekti prihvatljivi za financiranje će biti ugovoreni sve dok dodijeljena sredstva ne budu u potpunosti iskorištena.

Postupak provjere zahtjeva za plaćanje je isti kao gore navedeni postupak za provjeru prijava.

Odjel Financijskih poslova će pripremiti i poslati Zahtjev za sredstva Nacionalnom fondu. U skladu sa Zahtjevom za sredstva, NF će izvršiti prijenos sredstava na IPARD EURO račun Agencije za plaćanja. Agencija za plaćanja je obvezan prenijeti sredstva istog dana s IPARD EURO računa na bankovni račun korisnika.

Odjel računovodstva će vršiti knjigovodstvo obveza, plaćanja, dužnika i naplata. Također će pripremati financijska izvješća u zadanim vremenskim okvirima.

Nakon završetka projekta, veterinarska služba i služba za zaštitu okoliša će izvršiti kontrolu i utvrditi jesu li poštivani standardi Zajednice što je opći kriterij prihvatljivosti.

Sve odredbe gore navedene podliježu akreditaciji i moguće izmjene i konačne odredbe će biti utvrđene u priručniku Agencije za plaćanja

6.2. ADMINISTRATIVNE MJERE

USMJERENE IZBJEGAVANJU

DVOSTRUKOG FINANCIRANJA Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (IPARD Agencija) će voditi računa o izbjegavanju dvostrukog financiranja u poljoprivredi od strane Europske Zajednice putem IPARD programa i drugih pretpristupnih fondova, te o sprečavanju preklapanja s drugim nacionalnim i međunarodnim financijskim izvorima.

Izbjegavanje dvostrukog financiranja u provedbi IPARD programa vršit će se na slijedeći način:

• na svakoj potvrdi vraćenoj korisniku bit će pečat

• Razvoj baze podataka koja se odnosi na sredstva odobrena svakom korisniku IPARD programa ili drugog sustava potpore;

• Vršenje verifikacije uz pomoć navedene baze podataka prije provedbe svakog plaćanja iz IPARD programa.

Ovi se alati trebaju regulirati putem Memoranduma Nacionalnog fonda i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju kako bi se izvršila verifikacija prije plaćanja.

Detaljne odredbe o tome kako spriječiti dvostruko financiranje će razraditi IPARD Agencija (Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Strukture i tijela za upravljanje i provedbu pretpristupne pomoći bit će regulirane Okvirnim sporazumom između Republike Hrvatske i EU, te će uključivati IPA Odbor za praćenje, u dogovoru s Komisijom, kako bi se osigurala usklađenost i koordinacija u provedbi IPA komponenti.

Što se tiče mjera u okviru komponente Razvoj ljudskih resursa, tu ne može doći do preklapanja s ovim Programom. Komponenta Razvoj ljudskih resursa doprinosi gospodarstvu jačanjem tržišta rada (usavršavanje i obrazovanje, što je komplementarno ulaganjima u okviru IPARD-a).



281

Postoji mogućnost preklapanja između komponente Regionalnog razvoja i IPARD-a. Koordinacija mjera s IPARD mjerama će se vršiti sustavno putem uključivanja predstavnika MPRRR-a u radnu skupinu komponente Regionalnog razvoja. Ulaganja u osnovnu infrastrukturu predložena u okviru IPARD-a su uglavnom usmjerena na povećanje kvalitete svakodnevnog života. U slučaju Regionalnog razvoja specifični projekti će biti usmjereni na potporu gospodarskim aktivnostima. Druga komponenta prioriteta ruralnog razvoja u okviru IPARD-a se odnosi na izravna ulaganja u obrte i gospodarstva u svrhu jačanja ruralnih turističkih usluga i izravne prodaje poljoprivrednih proizvoda. Zasad nema preklapanja s ovom komponentom: prvo, zato što usluge vezane za turizam i infrastrukturu predviđene u okviru komponente Regionalnog razvoja su javnog karaktera i drugo, jer ulaganja u MSP nisu usmjerena na MSP u poljoprivredi ili ruralnom turizmu.

IPARD mjere će dopuniti provedbu Nacionalne strategije za poljoprivredu i ribarstvo. Na temelju Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, Vlada RH podupire razvoj poljoprivrednog sektora i ruralnih područja putem nacionalne programa potpore. Nacionalna potpora je usmjerena na široki spektar korisnika (poljoprivrednici, nekomercijalni proizvođači, lokalna samouprava, udruge i zadruge, itd.) i široki spektar ulaganja.

S druge strane, IPARD sredstva su usmjerena na ograničeni broj sektora, prihvatljiva ulaganja i krajnje korisnike. One su usmjerene na održive proizvođače, s jasnim prioritetnim ciljem da im se pomogne u približavanju standardima Zajednice i omogući konkurentnost. Nacionalne potpore i IPARD sredstva na taj način dopunjuju jedni drugo pružajući potrebnu potporu različitim korisnicima s podjelom ciljeva (vidi Tablica 6-1).

Tablica 6-1: Komplementarnost i razgraničenja između nacionalnih programa potpore i IPARD programa

Razgraničenja/komplementarnost IPARD mjere Odgovarajući nacionalni

programi potpore IPARD Nacionalni programi potpore

Program kapitalnih ulaganja (CIS)

Nema kriterija veličine/razine proizvodnje za sudjelovanje

u programu Financiranje samo kreditom

Potpora do 25% iznosa kredita, no ne više od 34.153 kn/godina po

korisniku Minimalni iznos kredita

10.928 EUR Kupnja životinja,

mehanizacije i poljoprivrednog zemljišta je

prihvatljiva Podizanje višegodišnjih

nasada je prihvatljivo Ulaganja u navodnjavanje

su prihvatljiva Kupnja ribarskih brodova je

prihvatljiva Nije vezano za usklađenost

sa standardima Zajednice

Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva

Nacionalni operativni programi (NOP) za goveda,

svinje, voće i povrće

Ciljani korisnici u skladu s veličinom/razinom

proizvodnje Moguće financiranje

ulaganja vlastitim resursima

Potpora od 50% do 75% prihvatljivih troškova Minimalna vrijednost

ulaganja 13.500 EUR Fiksni iznos vrijednosti

ulaganja po korisniku Kupnja životinja, mehanizacije ili

poljoprivrednog zemljišta nisu prihvatljivi

Podizanje višegodišnjih nasada nije prihvatljivo

Ulaganja u navodnjavanje nisu

prihvatljiva Ulaganja u ribarski

sektor nisu prihvatljiva Usklađenost s

relevantnim standardima Zajednice na kraju

ulaganja je opći kriterij prihvatljivosti

Financiranje samo putem HBOR kredita

Potpora omogućena putem CIS-a prema gore opisanim

uvjetima (uz izuzetak maksimalnog iznosa po

korisniku od 68.500 EUR u sektoru goveda i 137.000

EUR u sektoru svinja) Kupnja životinja,

mehanizacije i poljoprivrednog zemljišta je



282

prihvatljiva Podizanje višegodišnjih

nasada je prihvatljivo Ulaganja u navodnjavanje

su prihvatljiva Nije vezano za usklađenost


Prerada i trženje poljoprivrednih i

ribarskih proizvoda

Program kapitalnih ulaganja (CIS)

Ciljani korisnici prema veličini/razini

proizvodnje Moguće financiranje

ulaganja vlastitim resursima

Potpora do 50% prihvatljivih troškova Minimalna vrijednost

ulaganja 33.800 EUR Fiksni iznos vrijednosti

ulaganja po korisniku Izgradnja novih pogona

za preradu u sektoru mlijeka i mesa nije

prihvatljiva Ulaganja u poduzeća s

EU izvoznim brojem nisu prihvatljiva

Ulaganja u sektor voća i povrća vezana za

nacionalnu mjeru za uspostavu proizvođačkih

organizacija Usklađenost s

relevantnim standardima Zajednice na kraju

ulaganja kriterij prihvatljivosti

Nema kriterija veličine/razine proizvodnje za sudjelovanje

u programu Financiranje samo kreditima

Potpora do 25% iznosa kredita, no ne više od 34.153 kn/godina po

korisniku Minimalni iznos kredita

10.928 EUR Izgradnja prihvatljiva u svim

poljoprivrednim sektorima Poduzeća s EU izvoznim brojem su prihvatljiva za

potporu Nije vezano za usklađenost


Radnje za poboljšanje okoliša i krajolika

Nema odgovarajuće nacionalne mjere / /

Priprema i provedba lokalnih ruralnih

razvojnih strategija

Nema odgovarajuće nacionalne mjere / /

Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture

Nema odgovarajuće nacionalne mjere

Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih

aktivnosti

Shema programa ruralnog razvoja

Ciljani korisnici prema veličini/razini

proizvodnje Ograničena prihvatljiva

ulaganja Potpora do 50%

prihvatljivih troškova Fiksna ukupna

vrijednost prihvatljivih ulaganja

Različiti korisnici (poljoprivrednici, ribari,

udruge, zadruge, jedinice lokalne samouprave, škole,

javne ustanove, NVO) Iznos i udio potpore

definiran u javnom natječaju prema vrsti radnji

Izvor: MPRRR - URR



283

7. Financijski plan, razina potpore i razina EU doprinosa

Sukladno Članku 173 IPA provedbene Uredbe (EC) br. 718/2007, udio javnih sredstava se razlikuje od mjere do mjere.

Za ulaganja u okviru Prioriteta 1, udio javnih sredstava u ulaganjima iznosi do 50%, a doprinos podnositelja iznosi do 50%. U javnim sredstvima EU komisija doprinosi s 75% i RH s 25%.

Za ulaganja u okviru Prioriteta 2, udio javnih sredstava u prihvatljivim ulaganjima iznosi do100%. U javnim sredstvima EU Komisija doprinosi s 80% i RH s 20%.

Za ulaganja u okviru Prioriteta 3, za mjeru “Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti” omjer javnog i privatnog financiranja iznosi: do 50% odobrenog ulaganja se plaća iz javnih sredstava i do 50% iz privatnih. Javna sredstva financiranja se sastoje od udjela Europske Komisije u iznosu od 75% i udjelu RH u iznosu od 25%. Za ulaganja u okviru mjere “Poboljšanje ruralne infrastrukture” ukupni iznos će biti omogućen iz javnih sredstava koja se sastoje od 75% i 25% od sredstava Europske Komisije i Hrvatske redoslijedom kojim su navedene.

Provedba mjere „Tehnička pomoć, informativne i promotivne aktivnosti“ pokriva Europska Komisija u iznosu od 80% i RH u iznosu od 20%.

Tablica 7-1: Maksimalni EU doprinos za IPARD sredstva u EUR, 2007 - 2011 Godina 2007 2008 2009 2010 2011 2007-2011

UKUPNO 25.500.000 25.600.000 25.800.000 26.000.000 26.500.000 129.400.000 Izvor: MPRRR - URR, 2007

Tablica 7-2: Financijski plan za prioritete u EUR, 2007 - 2011 Ukupno javna potpora Stopa EU doprinosa EU doprinos

1 2 (3=4/2), % 4

Prioritet 1 – Poboljšanje tržišne

učinkovitosti i provedbe standarda

Zajednice

112.094.667 75,00% 84.071.000

Prioritet 2 – Pripremne radnje za provedbu

poljoprivredno-okolišnih mjera i

Leadera

3.612.500 80,00% 2.890.000

Prioritet 3 – Razvoj ruralne ekonomije 51.424.000 75,00% 38.568..000

Mjera 9: Tehnička pomoć 4.838.750 80,00% 3.871.000

UKUPNO 171.969.917 75,25% 129.400.000 Izvor: MPRRR - URR, 2009



284

Tablica 7-3: Okvirna analiza po mjerama, 2007 - 2011 Ukupno javna potpora Privatni doprinos Ukupno troškovi

EUR EUR EUR

1 2 3 (4=2+3)

Prioritet 1 – Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda

Zajednice

112.094.667 112.094.667 224.189.333

Mjera 1 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva

41.048.000 41.048.000 82.096.000

Mjera 2: Potpora proizvođačkim skupinama 0 0 0

Mjera 3: Ulaganja u preradu i trženje

poljoprivrednih i ribarskih proizvoda

71.046.667 71.046.667 142.093.333

Prioritet 2 – Pripremne radnje za provedbu

poljoprivredno-okolišnih mjera i LEADER-a

3.612.500 0 3.612.500

Mjera 4 Priprema za provedbu radnji vezanih

za okoliš i krajolik 1.643.750 0 1.643.750

Mjera 5: Priprema i provedba lokalnih ruralnih

razvojnih strategija 1.968.750 0 1.968.750

Prioritet 3 – Razvoj ruralne ekonomije 51.424.000 23.458.667 74.882.667

Mjera 6: Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture

27.965.333 0 27.965.333

Mjera 7: Diversifikacija i razvoj ruralnih

ekonomskih aktivnosti 23.458.667 23.458.667 46.917.333

Mjera 8: Poboljšanje usavršavanja 0 0 0

Mjera 9: Tehnička pomoć 4.838.750 0 4.838.750

Ukupno 171.969.917 135.553.333 307.523.250 Izvor: MPRRR - URR, 2007

Tablica 7-4: Okvirna mjera EU doprinosa po mjerama 2007-2011 u EUR u svrhu praćenja EU Doprinos

2007 2008 2009 2010 2011 2007-2011

Prioriteti i mjere EUR EUR EUR EUR EUR EUR %



285

Prioritet 1 – Unapređenje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda zqajednice(1) 17.595.000 16.896.000 16.770.000 16.380.000 16.430.000 84.071.000,00 65,0%

Mjera 1 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva 6.375.000 6.144.000 6.192.000 5.980.000 6.095.000 30.786.000,00 23,8%

Mjera 2: Potpora proizvođačkim skupinama 0 0 0 0 0 0,00 0,0%

Mjera 3: Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda 11.220.000 10.752.000 10.578.000 10.400.000 10.335.000 53.285.000,00 41,2%

Priritet 2 – Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera i LEADER 0 0 0 1.300.000 1.590.000 2.890.000,00 2,2%

Mjera 4: Priprema za provedbu radnji vezanih za okoliš i krajolik 0 0 0 520.000 795.000 1.315.000,00 1,0%

Mjera 5: Priprema i provedba lokalnih ruralnih razvojnih stragija 0 0 0 780.000 795.000 1.575.000,00 1,2%

Prioritet 3 – Razvoj ruralne ekonomije 7.140.000 7.680.000 7.998.000 7.800.000 7.950.000 38.568.000,00 29,8%

Mjera 6: Unaprjeđenje i razvoj ruralne infrastrukture 3.825.000 4.096.000 4.128.000 4.420.000 4.505.000 20.974.000,00 16,2%

Mjera 7: Diversifikacija i razvoj ruralnih ekonomskih aktivnosti 3.315.000 3.584.000 3.870.000 3.380.000 3.445.000 17.594.000,00 13,6%

Mjera 8: Poboljšanje usavršavanja 0 0 0 0 0 0,00 0,0%

Mjera 9: Tehnička pomoć 765.000 1.024.000 1.032.000 520.000 530.000 3.871.000,00 3,0%

Ukupno 25.500.000 25.600.000 25.800.000 26.000.000 26.500.000 129.400.000,00 100,0%


Tablica 7-5: Postotak raspodjele EU doprinosa po mjerama 2010-2013 u svrhu praćenja EU Contribution

2007-2009 2010 2011 2012 2013

Prioriteti i Mjere % % % %

Prioritet 1 – Unapređenje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice

65% 63% 62% 62% 62%

Mjera 1 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva 24% 23% 23% 23% 23%

Mjera 2: Potpora proizvođačkim skupinama 0% 0% 0% 0% 0%

Mjera 3: Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda

41% 40% 39% 39% 39%

Prioritet 2 – Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera i Leadera

3% 5% 6% 7% 7%

Mjera 4 Priprema za provedbu radnji vezanih za okoliš i krajolik

1% 2% 3% 3% 3%

Mjera 5: Priprema i provedba lokalnih ruralnih razvojnih strategija

2% 3% 3% 4% 4%

Prioritet 3 – Razvoj ruralne ekonomije 30% 30% 30% 29% 29%

Mjera 6: Unaprjeđenje i razvoj ruralne infrastrukture 17% 17% 17% 17% 17%



286

Mjera 7: Diversifikacija i razvoj ruralnih ekonomskih aktivnosti

14% 13% 13% 12% 12%

Mjera 8: Poboljšanje usavršavanja 0% 0% 0% 0% 0%

Mjera 9: Tehnička pomoć 3% 2% 2% 2% 2%

UKUPNO 100% 100% 100% 100% 100% Izvor: MPRRR - URR, 2009



287

8. Informiranje i promidžba IPA provedbena Uredba (EK) br. 718/2007, Članak 62, propisuje obvezu informiranja javnosti, naročito krajnjih korisnika, o svrsi, ciljevima i načinima korištenja pretpristupnog programa IPARD. Osim krajnjih korisnika, potrebno je informirati širu javnost o ulozi i doprinosu Europske Unije.

Aktivnosti informiranja i promidžbe zajednički će osmišljavati i provoditi Uprava za ruralni razvoj, Upravna direkcije SAPARD/IPARD programa Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Odjel za informiranje i odnose s EU.

Jedan od preduvjeta kvalitetne provedbe IPARD Programa je informiranje svih sudionika. S obzirom da provedba projekata koji se financiraju u okviru ovog programa podrazumijeva široki spektar aktivnosti i dokumentacije, potrebno je informirati tijela državne uprave koja će biti u kontaktu s krajnjim korisnicima. Ustanove poput HZPSS-a, Hrvatskog stočarskog centra, poduzetničkih centara i inkubatora, mreže savjetnika za malo i srednje poduzetništvo sigurno će biti ustanove kojima će se potencijalni krajnji korisnici obraćati. Uredi državne uprave koji zaprimaju zahtjeve za državne poticaje– izravna plaćanja, županijski uredi za poljoprivredu kao i jedinice lokalne samouprave će također biti mjesta kojima će se obraćati krajnji korisnici.

HZPSS je jedno od glavnih tijela za vršenje izobrazbe i informiranje poljoprivrednika o programima koje provodi Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Ono će aktivno raditi na informiranju krajnjih korisnika.

Aktivnosti Hrvatske gospodarske komore nadopunjuju aktivnosti MPRRR-a vezane uz informiranje, promidžbu i opću pripremu provedbe IPARD programa.

Informativne i promotivne aktivnosti se provode putem predavanja i prezentacija, te medijskih prezentacija. One su važne za razumijevanje uloge Europske unije u usklađivanju poljoprivrednog i ruralnog razvoja u procesu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Cilj tih aktivnosti je informirati javnost o mogućnostima sufinanciranja i ulaganja iz IPARD programa, te općenito promicati potporu koja se može dobiti tijekom procesa pristupanja EU-u. Bitno je da su svi sudionici, uključujući administrativna tijela, privatni i javni sektor kao potencijalne korisnike, informirani o sadržaju programa i provedbenim postupcima do najsitnijih detalja, kako bi se povećala njihova sposobnost razumijevanja i korištenje pretpristupnih programa.

Na seminarima će se informirati i obrazovati ključne osobe iz uključenih tijela kako bi ih se osposobilo za širenje informacija i savjetovanja potencijalnih korisnika, nevladinih udruga o sljedećim sveobuhvatnim sadržajima:

• Opći informativni seminar: (minimalno 1 seminar u svakoj županiji) - Kontekst: EU pristupni instrumenti i programi za poljoprivredni i ruralni sektor: uloga EU posebno što se tiče njenih zadaća sufinanciranja i uvjeta, glavnih ciljeva i funkcioniranja IPARD-a (2007 – 2013)

• IPARD u Hrvatskoj: kratke prezentacije IPARD Plana za poljoprivredni i ruralni razvoj 2007-2013:

o Prioritet 1 s mjerama ulaganja - “Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ “Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda” uključujući njihove ciljeve, podmjere, prihvatljiva ulaganja i troškove, korisnike, kriterije prihvatljivosti, kriterije financiranja i okvir administrativne provedbe (prijava i prateći dokumenti, provjera prijava, odobrenje, zahtjevi za plaćanje, plaćanja, sustav kontrole).

o Prioritet 2 s poljoprivredno-okolišnim mjerama i LEADER mjerom “Aktivnosti u svrhu unaprjeđenja okoliša i krajolika (pilot projekt)” i



288

“Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja ” uključujući njihove ciljeve, podmjere, prihvatljiva ulaganja i troškove, korisnike, kriterij prihvatljivosti, kriterij financiranja i okvir administrativne provedbe (prijava i prateći dokumenti, provjera prijava, odobrenje, zahtjevi za plaćanja, plaćanja, sustav kontrole).

o Prioritet 3 s razvojnim mjerama “Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture” i “Razvoj i diverzifikacija ruralnih ekonomskih aktivnosti” uključujući ciljeve, podmjere, prihvatljiva ulaganja i troškove, korisnike, kriterij prihvatljivosti, kriterij financiranja i okvir administrativne provedbe (prijava i popratni dokumenti, provjere prijava, odobrenje, natječajni postupci, zahtjevi za plaćanje, plaćanja, sustav kontrole).

o Mjera Tehničke pomoći “Tehnička pomoć, informativne i promotivne kampanje” uključujući ciljeve, prihvatljive projekte, korisnike, natječajne postupke.

IPARD prezentacije će biti usmjerene na krajnje korisnike kako je navedeno po prioritetima i mjerama u poglavlju 5.

Osim toga, MPRRR i Agencija za plaćanje će nastaviti razradu i objavljivanje raznih informativnih materijala o IPARD-u:

Letci, posteri:

Precizne informacije na jednostavnom jeziku o 3 Prioriteta i njihovim mjerama s istim sadržajem kako je navedeno gore

Novine

Članci o IPARD programu i doprinosu njegovih mjera poljoprivredi i ruralnom razvoju u Hrvatskoj u općem tisku i stručnim časopisima, uključujući razgovore s predstavnicima MPRRR-a, koje koordinira Odjel za odnose s javnošću MPRRR-a

TV i radio

Prezentacija programa IPARD i doprinosa njegovih mjera poljoprivredi i ruralnom razvoju u Hrvatskoj na TV-u i radiju, uključujući razgovore s predstavnicima MPRRR-a, koje koordinira Odjel za odnose s javnošću MPRRR-a.

Web

Opće informacije o IPARD Planu za poljoprivrednu i ruralni razvitak u Hrvatskoj uključujući kratke informacije o ciljevima EU IPARD programa, njegovom zakonskom okviru, te objašnjenje 7 mjera na web stranici MPRRR-a.

Detaljne informacije o postupcima za prijavu, odobrenje, plaćanje i kontrolu svake mjere na web stranicama MPRRR-a/ Agencije za plaćanje (u vrijeme kad su postupci u fazi dobivanja akreditacije).

Ostalo

Priprema Vodiča za korisnike po IPARD mjerama (besplatno i za preuzimanje s web stranice MPRRRMPRRR-a/Agencije za plaćanje) s detaljnim informacijama o svakoj mjeri/podmjeri (ciljevi, prihvatljiva ulaganja i troškovi po podmjerama, kriteriji prihvatljivosti, korisnici, mehanizmi sufinanciranja), te akreditirana administrativna provedba (prijava, ugovaranje, plaćanje, natječajni postupci, kontrola).

Prezentacija IPARD programa i doprinos njegovih mjera poljoprivrednom i ruralnom razvoju u Hrvatskoj na nacionalnim i regionalnim sajmovima, izložbama, itd.



289

9. Praćenje i ocjenjivanje

9.1. PRAĆENJE Praćenje IPARD programa jedan je od ključnih dijelova provedbe Programa.

Praćenje je temeljna odgovornost upravljanja koja uključuje sustavno i redovito prikupljanje, analizu, širenje i korištenje informacija u svrhu upravljanja i donošenja odluka, u skladu sa smjernicama programa, na razini prioriteta, mjera i projekta.

Praćenje se vrši u skladu s unaprijed utvrđenim i dogovorenim izlaznim rezultatima i pokazateljima učinka navedenih u poglavlju 5 i objašnjenih u okviru svake mjere. Također, praćenje ima kvalitativnu dimenziju jer se svi rezultati i učinci ne mogu mjeriti brojkama, npr. izvedba treba biti opisana i objašnjena. Kako bi se mogle donositi odluke, praćenje uključuje ne samo procjenu svakog odstupanja od Plana, već i analize razloga koji su do toga doveli.

U skladu s IPA provedbenom uredbom (EK) br. 718/2007 članak 193, svaka je država korisnik obvezna slati godišnja izvješća o napretku, najkasnije 6 mjeseci nakon završetka svake pune kalendarske godine provedbe programa, EK i nacionalnom IPA koordinatoru, nakon što ga je odobrio Odbor za praćenje. Godišnja će izvješća sadržavati informacije koje se odnose na:

• napredak provedbe, posebno obuhvaćajući stupanj dostignuća postavljenih ciljeva,

• probleme na koje se naišlo u upravljanju programom, poduzete mjere, financijsko izvršenje, praćenje i ocjenjivanje izvršenih aktivnosti.

Ova se godišnja izvješća prvo podnose Odboru za praćenje na procjenu, a zatim šalju EK.

Konačno izvješće će biti podneseno EK najkasnije šest mjeseci nakon konačnog datuma prihvatljivosti troškova u okviru programa.

9.1.1. Odbor za praćenje U skladu s Člankom 192 i u skladu s odredbama Članka 59 IPA provedbene uredbe (EC) br. 718/2007, zemlja korisnik će uspostaviti Odbor za praćenje sektora u roku od tri mjeseca nakon odluke Komisije o odobrenju programa. Njegovi članovi će biti predstavnici državne uprave, socijalnih, ekonomskih i okolišnih partnera kao i predstavnici privatnog poduzetničkog sektora, lokalne i regionalne uprave. Tajništvo Odbora za praćenje je odgovorno za dokumentaciju, izvješća, radni program i zaključke sa sastanaka. Osim toga, Odbor za praćenje će uspostaviti i voditi bazu podataka za provedbu programa.

Odbor za praćenje će pratiti provedbu Programa, te će:

• Razmotriti i dati mišljenje o kriterijima odabira i rangiranja projekata,

• procijeniti izvedbu i kvalitetu provedbe Programa unutar svake mjere

• Povremeno provjeravati napredak učinjenog kroz specifične ciljeve potpore

• Provjeriti rezultate provedbe, posebno ostvarenje ciljeva za različite mjere

• Pregledati i odobriti financijska izvješća prije dostavljanja Europskoj komisiji

• Pregledati i odobriti svaki prijedlog za izmjenu i dopunu Plana prije slanja Komisiji



290

Daljnje odredbe za praćenje i izvještavanje mogu se odrediti u sektorskim i financijskim sporazumima.

9.1.2. Prikupljanje podataka Prikupljanje podataka u svrhu praćenje je najosjetljivija zadaća koju treba izvršiti. Količina potrebnih podataka je prilično opsežna i prikupljanje može zahtijevati mnogo vremena. Potrebno je izgraditi sustav koji se može ažurirati na dnevnoj bazi. Ključni dio sustava je razviti obrasce prijava i poslovne planove putem kojih će se prikupiti podaci o osnovnim pokazateljima u odnosu na liste predloženih mjera.

U skladu s tim RTSPP, buduća IPARD Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, utemeljila je Odjel za izvještavanje u okviru Sektora financija (vidi organigram u Dodatak 30), koji je zadužen za prikupljanje podataka na osnovu činjenice da UD nije odgovorna za odobrenje projekta.

Odjel je utemeljen tako da može na dnevnoj bazi odgovarati na potrebe UD, no kako je određeno u vrijeme primjene SAPARD-a, obvezni su slati tromjesečna, polugodišnja i godišnja izvješća o prethodno definiranim i dogovorenim tablicama. Odjel će pripremiti niz tablica, u kojima će se nalaziti važni i potrebni podaci za praćenje. Kad započne IPA program, Odjel će primiti sve podatke iz drugih odjela unutar Agencije.

Tablice su napravljene prema prethodno opisanim pokazateljima u ovom dokumentu i u skladu s tablicama za praćenje koje je preporučila EK.

Nakon primitka i oblikovanja podataka, UD će proslijediti podatke Odboru za praćenje koji će ih odobriti ili odbiti, te tražiti izmjene.

9.2. OCJENJIVANJE Pokazatelji praćenja za IPARD Plan ne samo da će omogućiti učinkovitu provedbu osnovnih aktivnosti već će također omogućiti ocjenjivanje društveno – gospodarskog i ekološkog učinka na mikro razini, te učinka razvoja na administrativnu sposobnost.

Ocjenjivanje se bavi procjenom važnosti i korisnosti, djelotvornosti, učinkovitosti financijske potpore, koja je izvršena kao i utjecajem i održivošću izlaznih podataka i postignutih rezultata.

Konačno, ocjenjivanje služi za iskorištavanje pouka i najbolje prakse iz ovih otkrića kako bi se poboljšala izrada samog IPA programa, u pripremnoj fazi (ex ante ocjenjivanje), kao i za vrijeme stvarne provedbe OP-a, kako bi se odmah mogla izvršiti usklađivanja (tekuće i privremeno ocjenjivanje), te po završetku programa u odnosu na oblikovanje budućih programa na temelju nastalih potreba (ex post ocjenjivanje).

Obveza ocjenjivanja IPARD programa je regulirana Člankom 57 i 191 IPA provedbene Uredbe (EK) br. 718/2007 koja kaže kako su programi podložni ex ante ocjenjivanjima, ex-post ocjenjivanju, te ako je potrebno, privremenom ocjenjivanju od strane nezavisnih evaluatora koji su u nadležnosti Upravne direkcije. Ta su ocjenjivanja usmjerena na procjenu izvedbe programa i njegovim rezultatima. Za vrijeme razdoblja provedbe programa može biti izvršeno barem jedno privremeno ocjenjivanje, te posebno ako se programom praćenja otkriju značajna odstupanja od početno postavljenih ciljeva.

Ocjenjivanje će se baviti slijedećim aspektima:

• Izvornom valjanošću osnove plana

• Stupnjem u kojem su ciljevi postignuti

• Troškovima javnih izdataka/resursa



291

• Napretkom koji su krajnji korisnici postigli u zadovoljavanju standarda Zajednice

• Procjenom gospodarskih, društvenih i okolišnih( dobrobiti (u neto iznosima gdje je moguće) i njihovu održivost

• Ponovnom revizijom učinkovitosti i djelotvornosti rješenja provedbe tako dajući preporuke za poboljšanja

Opći zaključci i preporuke koji se odnose na troškove u odnosu na neto koristi u kvalitativnom i kvantitativnom smislu; također, sve potrebne radnje za poboljšanje djelotvornosti i učinkovitosti programa bez obzira na to postoji li potreba za stalnom intervencijom ili ne.

Također će se procijeniti izravne i neizravne koristi, njihov gospodarski učinak, bruto i neto troškovi po subvencioniranom projektu kao i dokaz o učincima mrtvog kapitala i deplasmana.

Izvršit će se:

• Ex – ante ocjenjivanje IPARD Plana je izvršio ORBICON A/S u svibnju 2007. (njihovi su nalazi prikazani u Tablica 11-1).

• Tekuća i privremena ocjenjivanja su važni doprinos upravljanju, te gdje je potrebno, ponovnom usmjeravanju programa.

Izvješće o ex-ante ocjenjivanju i zaključcima nalazi se u ovom Planu i opisano je u poglavlju 11.1.

Dakle, uloga i važnost ocjenjivanja bit će prenesene svim interesnim skupinama, te naročito, potencijalnim i trenutnim korisnicima, kako bi bili svjesni doprinosa ove tri vrste ocjenjivanja i svoje obveze o suradnji i sudjelovanju u tim proučavanjima kako se budu vršila.



292

10. Partnerstvo URR Upravna direkcija SAPARD programa je imenovana kao nadležno državno tijelo odgovorno za koordinaciju pete komponente IPA–e Ruralni razvoj i pripremu Plana za poljoprivredu i ruralni razvoj 2007 – 2013.

U tu svrhu, URR je uspostavio povjerenstvo za izradu IPARD plana koje se sastoji od tri razine.

Prve dvije razine uključuju predstavnike svih ravnateljstava MPRRR-a i članove iz Ministarstva kulture, Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Agronomskog fakulteta i Ureda za poljoprivredu i šumarstvo grada Zagreba.

Prva i druga razina povjerenstva za izradu je izradila prvi nacrt plana, uključujući sektorske analize i navela glavne prioritet sukladno s ciljevima IPARD-a.

Prva i druga razina povjerenstva za izradu plana imenovane su Rješenjem Ministra poljoprivrede 7. travnja 2006.

Treću razinu čine predstavnici ostalih ministarstava i gospodarskih, društvenih i ekoloških partnera, odnosno predstavnici:

1. Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

2. Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija

3. Ministarstva financija

4. Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva

5. Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju EU fondova

6. Državnog zavoda za statistiku

7. Državnog zavoda za zaštitu prirode

8. Hrvatske gospodarske komore

9. Hrvatske obrtničke komore

10. Hrvatskog stočarskog centra

11. Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS)

12. Hrvatskog saveza zadruga

13. Saveza udruge gradova i udruge općina Republike Hrvatske

14. Općine Turopolje

15. Hrvatske zajednice županija

16. Hrvatske udruga poslodavaca

17. Zelenog foruma – mreže udruga za zaštitu prirode, okoliša i održivog razvoja

18. Hrvatske mreže za ruralni razvoj

19. Turističke zajednice grada Siska

20. Parka prirode Lonjsko polje

21. Udruga uzgajivača holstein – frizijske pasmine goveda

22. Udruga uzgajivača goveda simentalske pasmine

23. Savez hrvatskih udruga proizvođača povrća

24. Udruga hrvatskih uzgajivača peradi



293

25. Udruga uzgajivača svinja, Križevci

26. Hrvatske voćarske zajednice

27. Udruga privatnih šumovlasnika ‘Ivanščica’

28. Udruga ‘Krasno plus’, LEADER vrsta

29. Institut za turizam

30. Hrvatski savez poljoprivrednih zadruga

31. Agrovoće d.o.o. – industrija voća i povrća

32. Danica d.o.o. – mesna industrija

33. Zadruga Kali – ribarstvo

25. rujna 2006., Ministar poljoprivrede je donio odluku o imenovanju treće razine povjerenstva za izradu, a dopunjenom i izmijenjenom odlukom od 9. rujna 2006., u povjerenstvo se također imenuje:

34. Hrvatski Savez poljoprivrednih udruga

Prva i druga razina povjerenstva za izradu je održala slijedeće sastanke:

20. travnja 2006: članovima je predstavljeno: Uredba Vijeća (EEC) br. 1698/2005 za potporu ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvitak (EAFRD), odabrane mjere i podmjere SAPARD programa drugih država i prvi popis predloženih mjera za IPARD program. Članovi odbora su upoznati sa svojim obvezama za izradu sektorske analize u skladu s EK smjernicama.

12. svibnja 2006.: Usvojen je Pravilnik odbora, raspravljalo se o prijedlogu članova treće razine i o prvim inačicama sektorskih analiza, prijedlozima podmjera, kriterija i korisnika, te su dogovorena daljnja poboljšanja.

4. listopada 2006.: raspravljalo se o poboljšanoj sektorskoj analizi, podmjerama općih, specifičnih kriterija i kriterija rangiranja, raspodjeli sredstava, krajnjim korisnicima, a članovima su bili predstavljeni nacrti sektorskih analiza za poljoprivredno – okolišne mjere i ruralni turizam koje su pripremili vanjski savjetnici u okviru CARDS 2003 projekta.

24. listopada 2006; održan je četvrti sastanak povjerenstva za izradu na kojem su sudjelovali članovi povjerenstva za izradu prve, druge i treće razine zajedno s predstavnicima Uprave za poljoprivredu (DG AGRI) Europske Komisije. Na sastanku je predstavljen zakonski okvir IPA-e, prethodne aktivnosti u pripremi IPARD plana, predložene mjere, podmjere i okvirni proračun IPARD programa. Članovi odbora su također obaviješteni o podnošenju zahtjeva Svjetskoj banci 11. listopada 2006. za financiranje vanjskog nezavisnog ocjenjivanja sektorske analize i o tijeku priprema za ex ante ocjenjivanje IPARD plana.

Nacrt IPARD plana je predstavljen na tri sastanka odbora za praćenje SAPARD (svibanj i listopad 2006). U svibnju 2007. interesnim je skupinama predstavljena skupina koja se sastoji od budućih članova Odbora za praćenje IPARD.

Komentari o nacrtu IPARD plana su dolje navedeni, uključujući komentare članova povjerenstva i interesnih skupina.

Osim konzultacija s trećom razinom povjerenstva za izradu IPARD-a, predstavljen je nacrt IPARD Plana u različitim fazama pripreme i o njemu se raspravljalo na nekoliko događanja, radionica, te sastanaka održanih diljem Hrvatske:

• Dani krmnih usjeva, Koprivnica, 6. svibnja 2006.



294

• TAIEX Seminar o Leader vrstama ruralnih mjera razvoja, Zagreb, svibanj 18. – 19., 2006.

• Hrvatska mreža za ruralni razvoj, Nacionalna konferencija o ruralnom razvoju, Zagreb, srpanj 10. – 11., 2006.

• Veleposlanstvo Republike Austrije, Zagreb, 7. rujan, 2006.

• Poljoprivredni sajam, Gudovac, 8. rujan, 2006.

• Poljoprivredna udruga Novo Selo Palanječko, okrugli stol “Poljoprivreda i pridruživanje EU”, Sisak, 19. rujan, 2006.

• Međunarodna konferencija o održivom razvoju ruralnih područja – države kandidati i korištenje EU pretpristupnih fondova, Eko-Etno sajam, Zagreb, 21. rujan, 2006.

• Hrvatska udruga poslodavaca, Seminar “Hrvatski pretpristupni programi SAPARD i IPARD”, Zagreb, 8. studeni, 2006.

• Društvo hrvatskih agroekonomista, Međunarodna konferencija o ruralnom razvoju, Topusko, 23. studeni 2006.

• MPRRR, Uprava za poljoprivredno zemljište, “Radionica projekt objedinjavanja zemljišta”, Vukovar, 28. studeni, 2006.

• Hrvatska poljoprivredna savjetodavna služba, godišnji sastanak, Dugo Selo, 30. studeni 2006.

• Ministarstvo kulture, Radionica o zaštićenim područjima, Zagreb, 5. prosinac 2006.

• Poljoprivredna zadruga Marčik, konferencija “Energija u poljoprivredi”, Osijek, 19. prosinac 2006.

• Prezentacija “Pretpristupni fondovi SAPARD i IPARD u Hrvatskoj“, Orahovica, 16. ožujak 2007.

• Od ožujka do lipnja 2007., u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca, velike prezentacije nacrta IPARD programa su održane u Bjelovaru, Zadru i Vukovaru.

• Prezentacija “IPARD program u Hrvatskoj” - Križevci, 30. lipanj 2007.

• Prezentacija “IPARD program u Hrvatskoj – vino” – Vivodina, Ozalj, 1. srpanj 2007.

• Prezentacija “IPARD program u Hrvatskoj” ” – Grubišno Polje, 24. kolovoz 2007.

• Prezentacija “IPARD program u Hrvatskoj” ” – Čakovec, REDEA (Regionalna razvojna agencija), 27. rujna 2007.

• Prezentacija “IPARD program u Hrvatskoj – maslinovo ulje” – Punat - Krk, 12. listopad 2007.

• TAIEX – Seminar o ruralnom turizmu – Prezentacija mjera diversifikacije – Šibenik 5. studeni i Osijek 7. studeni 2007.

Na gore navedenim događanjima su predstavljene odabrane mjere, predloženi prioritetni sektori, prihvatljiva ulaganja, korisnici i okvirna raspodjela financija, te se o njima raspravljalo s različitom publikom (poljoprivrednicima, predstavnicima lokalnih vlasti, prehrambenim poduzećima, županijskim agencijama za razvoj i javnim ustanovama, poljoprivrednim savjetnicima, itd.). Osim toga raspravljalo se o okolišnim aspektima programa na posebnim sastancima s Ministarstvom zaštite okoliša,



295

prostornog uređenja i graditeljstva i Ministarstvom kulture – Državnim zavodom za zaštitu prirode (MK – DZZP). Oni su dobivali program u različitim fazama programiranja i svi su o njemu dali pozitivno mišljenje. –MK - DZZP je dala posebno pozitivno mišljenje o mjerama i konceptu.

Rezultati konzultacija su navedeni u slijedećim tablicama.

Tablica 10-1: Rezultati konzultacija o nacrtu IPARD Plana Prijedlog Predložio Rezultat

Uključivanje stolnog grožđa kao prihvatljivog ulaganja u sektoru voća i povrća u okviru Mjere 1.1: Ulaganja

u poljoprivredna gospodarstva

Skupina proizvođača prihvaćeno: stolno grožđe se klasificira kao voće

Uključivanje gljiva je prihvatljivo za ulaganje u okviru Mjere 1.1.:


Skupina proizvođača

Djelomično prihvaćeno: pridonosi diversifikaciji aktivnosti i dodatni je

izvor prihoda, uključeni u Mjeru 3.2.: Diversifikacija ekonomskih aktivnosti

Uključivanje prerade i pakiranja sjemena je prihvatljivo za ulaganje u

sektoru žitarica i uljarica u okviru Mjere 1.1.: Ulaganja u

poljoprivredna gospodarstva

Skupina proizvođača u suradnji s Upravom za poljoprivredu MPRRR-a

Nije prihvaćeno – nije prepoznato kao prioritet

Viši iznosi prihvatljivih ulaganja za projekte u okviru Mjere 1.1.:

Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva za sektor jaja

usmjeren poboljšanju dobrobiti životinja usklađivanjem sa

standardima Zajednice koji se odnose na držanje kokoši u

kavezima

Skupina proizvođača jaja u suradnji s Hrvatskom gospodarskom

komorom

Prihvaćeno: prijedlog je opravdan zbog skupih ulaganja vezanih za

standarde Zajednice

Uključivanje objekata za skladištenje voća kao prihvatljivih ulaganja u

okviru sektora voća i povrća u okviru Mjere 1.1.: Ulaganja u

poljoprivredna gospodarstva

Hrvatska udruga voćara Prihvaćeno: pridonosi kvaliteti proizvoda

Uključivanje sektora vina kao prihvatljivog ulaganja u okviru Mjere

1.1.: Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva

Predstavnici prehrambene industrije u suradnji s Hrvatskom

gospodarskom komorom

Djelomično prihvaćeno što se tiče opreme za vinarije: pridonosi kvaliteti i sanitarnim uvjetima

Uključivanje sektora maslinovog ulja kao prihvatljivog za ulaganje u

okviru Mjere 1.1.: Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva



Djelomično prihvaćeno što se tiče ulaganja u laboratorijsku opremu i

opremu za korištenje komina: pridonosi kvaliteti i sanitarnim uvjetima. Obnova i opremanje

objekata za maslinovo ulje nisu prihvaćeni, jer nisu prihvatljivi za

potporu prema EK uredbi 2080/2005 Objekti za skladištenje maslinovog

ulja nisu prihvaćeni jer nisu prepoznati kao prioritetni sektor

prema IPARD ciljevima Isključenje kriterija za krajnje

korisnike koji su obveznici PDV-a u okviru svih mjera

Nekoliko članova savjetodavnih skupina

Nije prihvaćeno – regulirane porezne obveze su obvezne

Uključenje sektora pčelarstva u okviru Mjere 1.1.: Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva

Nekoliko članova savjetodavnih skupina

Nije prihvaćeno – nije prepoznato kao prioritetni sektor prema IPARD

ciljevima Uključenje sadnje brzorastućih

stabala u okviru Mjere 2.1.: Radnje za poboljšanje okoliša i krajolika

Uprava šumarstva MPRRR-a Nije prihvaćeno: nije prihvatljivo prema IPARD-u

Uključivanje drvoprerađivačke industrije kao prihvatljivog sektora

Uprava za drvnu industriju MPRRR-a

Nije prihvaćeno: nije primarna prerada, prihvatljiva za potporu

prema MIPD Uključivanje mesnih prerađevina u okviru Mjere 1.2: Prerada i trženje

poljoprivrednih i ribarskih proizvoda

Predstavnici mesoprerađivačke industrije u suradnji s Hrvatskom


Nije prihvaćeno: nije primarna prerada, prihvatljiva za potporu

prema MIPD Uključivanje objekata za skladištenje

stočne hrane u okviru Mjere 1.1.: Predstavnici prehrambene industrije

u suradnji s Hrvatskom Nije prihvaćeno – nije prepoznato

kao prioritet prema IPARD ciljevima



296



Povećanje maksimalnog kapaciteta na 10.000 tona za objekte za

skladištenje žitarica u okviru Mjere 1.1.: Ulaganja u poljoprivredna

gospodarstva



Nije prihvaćeno: nije u skladu s glavnim ciljem ovog prihvatljivog

sektora (kapaciteti na farmi)

Uključivanje korisnika s EU izvoznim brojem kao prihvatljivih za potporu u

okviru Mjere 1.2.: Prerada i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda


gospodarskom komorom i gospodarskim interesnim

udruženjem „Croatiastočar“

Nije prihvaćeno: nije u skladu s MIPD i IPARD ciljevima

(približavanje standardima Zajednice)

Uključivanje svih korisnika bez obzira na veličinu (velika poduzeća)

prihvatljivih u okviru Mjere 1: Ulaganja u poljoprivredna

gospodarstva i Mjera 1.2.: Prerada i trženje poljoprivrednih i ribarskih

proizvoda


gospodarskom komorom i gospodarskim interesnim

udruženjem „Croatiastočar“

Nije prihvaćeno: prema glavnim IPARD ciljevima i ograničenim

sredstvima po korisniku

Uključivanje uspostava i opremanje objekata za stanice za otkup mlijeka

i opreme za mjerenje kakvoće mlijeka uključujući softver za izravnu

vezu sa SLKM u okviru Mjere 1.2.: Prerada i trženje poljoprivrednih i

ribljih proizvoda



Djelomično prihvaćeno: ulaganja u rashladne cisterne i posebna vozila

za prijevoz sirovog mlijeka su prihvatljive

Uključivanje morske akvakulture (uzgoj ribe) i opreme za plovila u

okviru Mjere 1.2.: Prerada i trženje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda

Uprava ribarstva MPRRR-aPredstavnici prehrambene industrije

u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom

Nije prihvaćeno: odbila EK jer uzgoj morske ribe nije prihvatljiv u okviru

IPARD-a Uzgoj slatkovodne ribe uključen u

Mjeru 6: Diversifikacija ekonomskih aktivnosti kao doprinos diversifikaciji aktivnosti i kao dodatni izvor prihoda

Uključivanje srednje velikih poduzeća kao krajnjih korisnika u

okviru Mjere 3.2.: Diversifikacija gospodarskih aktivnosti, za sektor

obnovljive energije



Nije prihvaćeno: nije u skladu s IPA Uredbom i definicijom korisnika

Uključivanje opremanja objekata za stočne sajmove kako je prihvatljivo u

okviru Mjere 3.1: Razvoj ruralne infrastrukture

Gospodarsko interesno udruženje „Croatiastočar“

Nije prihvaćeno: nije u skladu s prepoznatim prioritetima IPARD-a




297

11. Prethodne procjene PRR je podložan različitim procjenama i stalnom usklađivanju s komentarima i preporukama EK.

11.1. EX ANTE OCJENJIVANJE U veljači 2007.u kasnoj fazi programiranja IPARD Plana sklopljen je ugovor s danskom tvrtkom ORBICON A/S za izradu ex-ante izvješća. Natječaj je objavila i financirala Svjetska banka u okviru Hrvatskog projekta pravnog i institucionalnog usklađivanja u području poljoprivrede s pravnom stečevinom EU. U svibnju 2007. MPRRR – URR je primio konačno izvješće koje je prihvaćeno.

Izvješće je predstavljeno osoblju MPRRR-a, predstavnicima interesnih skupina Europske Komisije na sastanku održanom u Zagrebu, 23. svibnja 2007.

Svrha izvješća ex-ante ocjenjivanja je bila procjena primjerenosti IPARD Plana i osiguranje kako on ispunjava EK Uredbe 1085/2006 za IPA-u i 1698/2005 za Ruralni razvoj u državama članicama.

Članak 85 Uredbe 1698/2005 regulira svrhu: ex ante ocjenjivanje će:

• činiti dio izrade svakog programa ruralnog razvoja i nastojati optimizirati raspodjelu proračunskih sredstava i poboljšati kvalitetu programiranja

• identificirati i ocijeniti srednjoročne i dugoročne potrebe;

• ciljeve koje treba postići

• očekivane rezultate;

• kvantificirane ciljeve naročito u smislu utjecaja na osnovne odrednice;

• dodana vrijednosti Zajednice; opseg u kojem su uzeti u obzir prioriteti Zajednice;

• znanja stečena iz prethodnog programiranja;

• kvalitetu postupaka za provedbu, praćenje, ocjenjivanje i financijsko poslovanje.

Glavni zaključci i preporuke ex-ante ocjenjivanja su bili slijedeći:

• Opis i analiza trenutne situacije su vrlo opsežni i detaljni, što se smatra korisnim i informativnim. Međutim, opis je preopširan što čini IPARD dokument prilično neizjednačenim.

• SWOT analiza je vrlo detaljna i korisna za utvrđivanje prioriteta svakog sektora. Međutim, rangiranje problema i potreba, te pretpostavljanje prioriteta tih potreba jedne drugoj moglo bi biti jače naglašeno u analizi.

• IPARD ciljevi su razvijeni u skladu s analizom trenutne situacije u Hrvatskoj s jedne strane i u skladu s relevantnim EU propisima s druge. Razvoj, modernizacija i restrukturiranje poljoprivrednog sektora i sektora hrane su hitno potrebni.

• Pokazatelji dosad razvijeni u IPARD-u mogu se poboljšati.

• IPARD kao takav i hijerarhija ciljeva na programskoj razini su dobro strukturirani.

Iako izvješće o stanju okoliša kao takva nije bila zadaća ex ante ocjenjivanja, vodili su se sastanci s relevantnim državnim ustanovama (Ministarstvo kulture, Ministarstvo zaštite okoliša) kao i sa savjetnicima odgovornim za pripremu poljoprivredno -



298

okolišne studije. Zaključeno je kako sve mjere opisane u IPARD programu mogu imati pozitivan učinak na prirodu i/ili okoliš ili isto tako smanjenje negativnog učinka. Što se tiče prihvatljivosti prijava u okviru mjera općenito je utvrđeno kako aktivnosti trebaju udovoljavati minimalnim nacionalnim i EU standardima, također što se tiče pitanja vezanih za okoliš.

Potpuni popis preporuka i razloga njihovog prihvaćanja ili odbijanja su dani u Tablica 11-1.



299

Tablica 11-1: Popis preporuka i prihvaćanja/odbijanje od strane MPRRR - URR Br. Predmet Preporuke (ex ante nacrt konačnog izvješća od 4/5/2007) komentari UD

Opća i zajednička pitanja

1

Opis trenutne situacije se nalazi na oko 200 stranica od 344. To je procijenjeno kao previše jer odvlači pažnju s biti strategije, te je zato

preporučeno sažeti ga, te prebaciti detaljni i vrlo informativni trenutni opis u dodatke. Konkretni prijedlozi su dani u izvješću ocjenjivanja.

Prihvaćeno

2

Sektorska analiza je opsežna i detaljna, te shvaćamo kako se vrši nezavisna procjena ovih analiza. Zato nemamo komentara što se tiče kvalitete, već se

preporuča sažimanje odjeljaka u glavni tekst i premještanje poglavlja u dodatke, vidi preporuku 1.

Djelomično prihvaćeno – samo su tablice premještene u Dodatke, a tekst je izmijenjen.

3 Odjeljak o provedbi HACCP sustava u okviru 1.3.6.5 je vrlo dug i vrlo detaljan. Preporuča se skraćivanje tog dijela, te ostavljanje uvodnog, najvažnijeg dijela i

potrebnih informacija u glavnom tekstu programa.

Prihvaćeno

4 Ista preporuka vrijedi i za naknadni odjeljak o inspekcijama i sustavu kontrola, Prihvaćeno

5 Odjeljak o sektoru ribarstva (1.3.6.6) treba se ili skratiti ili izbrisati s obzirom na komentare EK što se tiče potpore ribarstvu,

Prihvaćeno

6 Tablice 1-127, 1-128, 1-129 i 1-130 o uvozu i izvozu svježeg voća i preradi može se s prednostima premjestiti u dodatak(str. 150 – 154),

Prihvaćeno

7 Preporuča se razmotriti važnost odjeljka koji se odnosi na sektor šumarstva

(1.3.6.11) uzimajući u obzir kako se šumarstvo, niti mjere vezane za šumarstvo neće provoditi kao dio IPARD-a,

Prihvaćeno

8 Odjeljak 1.3.9 daje prikaz različitih javnih službi u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Te su informacije važne, ali su preopsežne i trebalo bih ih skratiti.

Prihvaćeno

9 Hrvatska još uvijek nema standarde u Dobroj poljoprivrednoj praksi. Ocjenjivač preporuča da se započne posao definiranja Dobre poljoprivredne prakse što je

prije moguće.

Prihvaćeno

10

Analiza

Ex ante ocjenjivač je svjestan inicijativa koje je poduzeo MPRRR po pitanju Leadera i kako su pregovori s Komisijom finalizirani što se tiče financiranja Leader pristupa. Stoga se savjetuje uključiti odjeljak u poglavlje o trenutnoj situaciji koja prikazuje status lokalne uprave, javnog-privatnog partnerstva i

bottom-up pristupa. Isto tako, lista tehničke mjere je potrebna nakon dokumenta mjere koju je izradila Komisija za Leader pristup.

Prihvaćeno

11

Kako bi potencijal jačanja strategije SWOT bio očitiji može se razmotriti uključivanje odjeljka koji odražava kako bi se identificirane unutarnje prednosti

i slabosti s jedne strane i vanjske mogućnosti i opasnosti s druge strane, mogle preokrenuti u moguće strategije, osiguravajući iskorištavanje unutarnjih

prednosti i uklanjanje slabosti, kako bi se iskoristile vanjske mogućnosti i savladale vanjske opasnosti

Nije prihvaćeno – smatra se kako SWOT analiza predstavljena kao takva daje dobar pregled situacije u sektorima

12

SWOT

Usklađenost između opisa trenutne situacije i SWOT-analize i obrnuto treba biti dvostruko provjerena, tj. ‘nova mreža autocesta i izgradnja komunikacijske

mreže’, je navedena kao mogućnost, no nije spomenuta u opisu trenutne

Prihvaćeno



300

situacije. Isto vrijedi za jačanje ‘strukture lokalne uprave prokušane u lokalnom razvoju’. Pitanje je da li je ovo opravdano kao prednost u opisu trenutne

situacije. Isto se odnosi na opasnosti o ‘slabom stupnju organizacije ruralnog društva.'

13

Potrebno je proći kroz SWOT analizu kako bi se uvjerilo kako je sadržaj svake godine važan za opisani sektor. Na primjer, koja je važnost spominjanja ‘nema

službene Strategije ruralnog razvoja’ u okviru SWOT-a za poljoprivredni okoliš?

Prihvaćeno

14 ‘Niski radni troškovi’ se očekuju kao prednost u odnosu na EU države. Zašto se to ne spominje u SWOT-analizi?

Prihvaćeno

15

Primijećeno je kako je nedovoljno razvijeni sustav vodovoda u ruralnim područjima spomenut kao slabost u SWOT-u, što je u redu. Međutim

povezanost nije jasna s mjerom jer to pitanje nije obuhvaćeno mjerom. Preporuča se navođenje argumenata zašto se ovim aspektom bavi u mjeri 5

kao i prikazano u listi predloženih mjera.

Prihvaćeno

16

Problemi i nejednakosti kojima će se baviti u mjeri 6 su u velikoj mjeri uključeni u SWOT analizu. Međutim, jedno od središnjih područja - ‘resursi

obnovljive energije' – je izuzet iz SWOT-a, a njime bi se trebalo baviti u SWOT odjeljku Plana.

Prihvaćeno

17

Problemi i nejednakosti kojima će se baviti mjera 3 o poljoprivrednom okolišu su u velikoj mjeri uključeni u SWOT analizu. Dva glavna problema na koje je usredotočena ova mjera nisu posebno istaknuti niti detaljno opisani u SWOT

analizi. Oni se sastoje od napuštanja i zaraslosti staništa/travnjaka i opasnosti od intenzifikacije poljoprivredne proizvodnje u određenim područjima. Koliko

god neizravno ovi – i drugi problemi – su uključeni u SWOT analizu i mjera će biti usmjerena na ove probleme i pitanja. SWOT analiza također uključuje slabosti, mogućnosti i opasnosti na koje se ne može izravno usmjeriti PO

mjera, već druge mjere, što je u određenoj mjeri slučaj.

Prihvaćeno

18 Regionalne nejednakosti

Preporuča se daljnja razrada odjeljka o nejednakostima regionalnog razvoja i nejednakostima u odnosu na Europsku uniju ako je to moguće. Na primjer,

tablica o razlikama između Hrvatske i EU zemalja može biti bolje objašnjena; prema ovome se od čitatelja očekuje da sam protumači tablicu. Nadalje,

dostupni su dodatni društveno-ekonomski pokazatelji što se tiče nejednakosti u Hrvatskoj, npr. raspodjela i vrsta poslova, dob, itd., te se također mogu

dodati.

Prihvaćeno

19

Čvrstu hijerarhiju ciljeva karakterizira jasna veza globalne/sveobuhvatne razine s nižom operativnom razinom. Veze u trenutnom IPARD-u su u velikom

dijelu jasne, no kako bi se učinile još jasnijima preporuča se usklađivanje teksta danog u poglavlju 3 i slike 3-1.

Prihvaćeno

20

Hijerarhija ciljeva

Čini se kako postoji neusklađenost između Tablice 3-1 i slike 3-1 što se tiče opisa prioriteta i specifičnih ciljeva. Oni su adekvatno podijeljeni u zasebne

formulacije u Tablici 3-1 dok su specifični ciljevi na slici 3-1 prikazani kao jednaki prioritetima.

Prihvaćeno



301

21

Jedan komentar bi se također mogao dati za formulaciju prvog prioriteta. Poboljšanje tržišne učinkovitosti će, shvatimo li riječi doslovno, se baviti

poboljšanjem načina na koji tržište funkcionira. Naša preporuka je izmjena teksta prioriteta 1 tako da odražava ciljeve programa izražene kao specifične

ciljeve i ciljeve mjere, ako je to namjera plana.

Nije prihvaćeno. Tekst je preuzet iz EK nacrta provedbene uredbe, od ožujka 23, 2007, Članak 171 odlomak 1(a)

22 Pokazatelji

Osnovni podaci, rezultati kao i pokazatelji učinka nisu definirani i kvantificirani kao prioriteti na programskoj razini. To je međutim zahtjev Komisije i zbog

toga je to zadaća, kojom MPRRR treba obaviti. Preporuča se umetanje odjeljka koji se odnosi na pokazatelje nakon prikaza hijerarhije ciljeva. Primjer

je dan u ocjenjivanju.

Prihvaćeno

23 Deklaracije iz

Lisabona i Göteborga

Nije izričit zahtjev za zemlje u pretpristupnoj fazi da povežu ruralni plan razvoja s deklaracijama iz Lisabona i Göteborga, no naše je mišljenje kako

vrijeme i resursi ipak mogu biti naglašeniji u objašnjavanju i povezivanju IPARD-a s tim dvjema deklaracijama.

Prihvaćeno

24 Naučene lekcije

Predlaže se naglašavanje odjeljka o naučenim lekcijama uključivanjem iskustava iz drugih relevantnih- završenih ili tekućih - projekata npr. PHARE projekata kako bi se istakle dobra i loša iskustva i najbolja praksa. Iskustva i

naučene lekcije se smatraju korisnim za osiguranje učinkovite i uspješne provedbe IPARD Plana. Preporuča se procjena potencijalnih izvora naučenih

lekcija iz SAPARD programa – iako je provedba projekta ograničena – kako bi se poboljšala izrada IPARD Plana. Točni primjeri se nalaze u ocjenjivanju.

Prihvaćeno

25 Crte razgraničenja

Nedostaju crte razgraničenja između IPARD Plana i 4 komponente u okviru IPA uredbe (EC1085/2006). Uključenje opisa se preporuča kako bi se

pokazalo kakve su crte razgraničenja dogovorene kako bi bile očite korisnicima koji se prijavljuju za potporu u okviru IPARD Plana i kad da koriste

npr. komponentu o Regionalnom razvoju ili Razvoj ljudskih potencijala. Ove linije razgraničenja su nadalje važne u vezi izbjegavanja dvostrukih plaćanja

između fondova za istu aktivnost.

Prihvaćeno

26

Administrativna organizacija IPARD Plana nije izričito opisana u trenutnom nacrtu. Ocjenjivač smatra kako će administrativna organizacija uvelike biti

izgrađena na iskustvima iz SAPARD programa. Pažnju treba obratiti - barem na početku razdoblja programiranja - akreditaciji i administrativnim

pripremama za provedbu novih mjera, te uspostavi učinkovitog sustava praćenja.

Prihvaćeno

27 Preporuča se uključivanje u IPARD Plan poglavlja koje opisuje administrativne

organizacije i podjele funkcija između uključenih administrativnih tijela na središnjoj i regionalnoj razini.

Prihvaćeno

28 Predlaže se bolji opis sustava praćenja u Planu, tj. prikazujući način prikupljanja podataka i tko će biti odgovoran za prikupljanje podataka.

Prihvaćeno

29 Opis sustava praćenja također može prikazati primijenjene metode za

skupljanje podataka. Zasad, izvještavanje na korisničkoj razini nije organizirano i/ili objašnjeno.

Prihvaćeno

30

Sustav praćenja i

ocjenjivanja

Preporuča se izgradnja središnjeg sustava praćenja i u skladu s tim, njegov opis u programu.

Prihvaćeno



302

31

Odjeljak o informativnom planu/kampanji je trenutno pomalo nestrukturiran i mogao bi biti jasniji o svrsi informativnih aktivnosti, administrativnim tijelima

koja su odgovorna za te aktivnosti. To će biti osnovni okvir za informativni plan.

Prihvaćeno

32 Preporuča se biti specifičniji pri definiranju različitih ciljanih skupina prikazivanjem kako će biti uključena ciljana skupina i kada.

Prihvaćeno

33 Predlaže se umetanje okvirnog proračuna za provedbu informativnog plana Nije prihvaćeno – zbog činjenice što će se financirati iz nacionalnih i drugih dostupnih resursa, a ne EU

34

Informativni plan

Što se tiče dodavanja drugih komunikacijskih alata osim onih predloženih - postera, letaka, informativnog materijala, TV i radio spotova, itd. – može se na

primjer razmotriti korištenje postera i reklamnih panela, te proizvodnja promotivnog materijala tj. brošura uključujući primjere iz SAPARD programa.

Prihvaćeno

35 Partnerstvo

Iznimno se preporuča da MPRRR razvije model partnerstva za provedbu Plana. Partnerstvo uključuje tekući proces i nije samo vezano za pripremnu

fazu. Jedan od načina da se ovo osigura je uključivanje i aktivno angažiranje socijalnih i ekonomskih partnera u Odbor za praćenje, na primjer

omogućavanjem izobrazbe interesnim skupinama kako bi mogle aktivno sudjelovati.

Prihvaćeno

Preporuke za specifične mjere

36 Sve mjere

Opća preporuka se odnosi na uspostavu hijerarhije ciljeva na razini mjere, te kvantifikaciju ciljeva. Preporuča se mjerenje hijerarhije ciljeva za svaku mjeru,

također povezujući ih s kvantifikacijskim ciljevima. Primjer je dan u ocjenjivanju.

Prihvaćeno – prioriteti na razini mjere su definirani okvirnom raspodjelom sredstava

37

Razvijeni su pokazatelji za mjeru 1 na razini izlaznih podataka, rezultata i učinka. Međutim, pokazatelji nisu dovoljni. Oni mogu u slučaju izlaznih

pokazatelja biti detaljniji što se tiče vrste ulaganja, a što se tiče pokazatelja rezultata oni mogu biti detaljniji što se tiče opsega stvarnih poboljšanja.

Također se mogu poboljšati pokazatelji učinka. Preporuka je da se to učini.

Djelomično prihvaćeno – preopteretit će sustav ako pokazatelji budu pripremljeni na razini ulaganja

38

Lista predloženih mjera ne izražava nikakvo iskustvo iz prethodnih programa. Obaviješteni smo kako su prikupljena iskustva iz SAPARD programa što se

toga tiče (kriteriji prihvatljivosti) i da su poduzeti koraci usklađivanja administracije s tim iskustvima. To se može uključiti.

Prihvaćeno - iskustva i naučene lekcije iz SAPARD programa su dalje razrađene u okviru

poglavlja 3.2.11.1.

39

Kriterij rangiranja se čini vrlo operativan, međutim, ne razumijemo zašto su korisnici locirani u PTUG više rangirani od korisnika lociranih izvan tih

područja. PTUG se definiraju prema nacionalnoj uredbi i više rangiranje poljoprivrednika s tog područja od onih iz drugih dijelova zemlje gdje su bolji uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju čini se kontradiktornim u odnosu na cilj poboljšanja konkurentnosti poljoprivrednog sektora kao takvog. Ako je sve

ostale jednako, konkurentnost će se više poboljšati putem ulaganja u najbolja i najplodnija područja.

Prihvaćeno - PTUG su više rangirana zbog održivosti ovih područja i opadanja broja

stanovnika.

40

Mjera 101

Dodatna potpora je dostupna i za mlade poljoprivrednike, ali dob nije uključena kao kriterij rangiranja. Je li to greška ili je namjerno isključena?

Preporučamo razmotriti da se i to uključi u kriterij rangiranja kako bi on bio u skladu s iznosima potpore.

Prihvaćeno



303

41 Što se tiče prihvatljivih troškova, nije jasno jesu li ulaganja u mehanizaciju na farmi, uključujući traktore, prihvatljivi. Ovo bi se trebalo razjasniti.

Nije prihvaćeno – ova ulaganja nisu prihvatljiva prema pregovorima s EK Prihvatljiva ulaganja su preuzeta iz EK nacrta provedbene uredbe.

42

Nema pokazatelja kako će administrativna provedba dovesti do uskog grla ili drugih administrativnih problema. Međutim, može se bolje objasniti način na

koji će se pregledavati prijave: hoće li to biti redoslijedom kojim su zaprimane prateći pristup tko je prvi predao prvi je na redu ili će

prijave biti uspoređivane prema sustavu rangiranja omogućavajući potporu i onima koji su je predali posljednji na račun onih koji su se prvi prijavili?

Prihvaćeno

43 Mjera 103

Prihvatljivost i kriterij rangiranja čine se dovoljnim. Međutim, jednako smo rezervirani što se tiče prioriteta PTUG kako je spomenuto u okviru mjere 1 i

iste komentare imamo na ograničenja u opsegu projekta i broja projekata kako je navedeno za mjeru 1. Što se tiče kriterija rangiranja 2 (Tvrtka ima ugovor s

domaćim proizvođačima za opskrbu sirovinom), treba osigurati da ove vrste ugovora budu tipizirani i napisani na papiru kako bi se preslike mogle poslati

administrativnom tijelu.

Prihvaćeno

44

Očekivani rezultati i učinci su opisani na općoj razini i u potpunosti su usklađeni s ciljevima programa i SWOT analizom (i PO specifičnom analizom).

Uz nedostatak pokazatelja, očekivani rezultati su također opisani samo u ograničenom opsegu. Osnovni podaci nisu dostupni u prezentaciji mjere, pa

se stoga ne može izvršiti usporedba.

Prihvaćeno

45

Mjera 201Ciljevi nisu kvantificirani u opisu mjere. Mjera ima karakter “oglednog pristupa“ usmjerenog na 3 specifične lokacije s pojedinačnim kriterijima odabira kriterija za aktivnosti koje će se financirati, no nisu kvantificirane pa se ništa u vezi nje

ne može analizirati u realnom kontekstu.

Prihvaćeno

46

Naša je procjena kako postoji jasni odnos između ciljeva mjera i hijerarhije ciljeva IPARD-a koji rezultiraju u zadovoljavajućim obrazlaganjem od glavnih

problema/nejednakosti do ciljeva i mjera. Međutim primijećeno je kako su nedovoljno razvijeni sustav tekuće vode u ruralnim područjima – spomenuti kao slabosti u SWOT – a njime se mjera ne bavi. Obrazloženje za bavljenje

ovim aspektom se treba prikazati.

Prihvaćeno

47

Mjera 202

Identifikacija očekivanih rezultata i učinaka nije adekvatna u podnesenom nacrtu. Potrebno je dodatno radno vrijeme i resursi kako bi se to riješilo.

Prihvaćeno

48 Ocjenjivač preporuča kako jasno prikazivanje hijerarhije ciljeva u listi

predloženih mjera nakon izlaza-rezultata- učinka i da to odgovara usklađenim pokazateljima koji će biti predstavljeni u opisu mjere.

Prihvaćeno

49

Mjera 301Očekivani rezultati i učinci nisu dovoljno opisani u trenutnoj inačici. Zato se

preporuča detaljniji i kvantificiraniji opis očekivanih rezultata nakon hijerarhije ciljeva.

Prihvaćeno

Izvor: Orbicon A/S, MPRRR – URR, 2007



304

11.2. VANJSKA OCJENA SEKTORSKIH

ANALIZA Vanjsko ocjenjivanje sektorskih analiza koje su integralni dio i srž ovog dokumenta je proveo je i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U skladu s IPA provedbenom uredbom (EK) br. 718/2007 Članak 184 (2)(b) dubinska analiza dotičnih sektora, uključujući nezavisnu ekspertizu, je obavezna.

S ocjenjivačima je ugovor sklopljen u travnju 2007. kako bi se procijenila kvaliteta i objektivnost sadržaja svake analize sektora, SWOT analize. S njima je također ugovorena procjena opravdanosti predloženih mjera u poglavlju 4 vezanih za svaki sektor i na kraju davanje preporuka za eventualna poboljšanja u svakom sektoru.

U svibnju 2007. URR je primio konačno izvješće i zatražio preporuke, te su one također integralni dio ovog dokumenata kako je prikazano u slijedećoj tablici.

Tablica 11-2: Rezultati i nalazi vanjskog ocjenjivanja analize podsektora

Podsektor Kvaliteta i objektivnost

Kvaliteta i objektivnost SWOT

analize

Opravdanost predloženih

mjera

MPRRR napomene

Proizvodnja mlijeka i mliječnih

proizvoda

Analiza situacije je kvalitetna i objektivna.

Trebaju se uključiti

novi statistički podaci.

Zaključak o

potrebnoj modernizaciji mikro i

srednje velikih mljekara kako bi se

uskladile sa standardima

Zajednice je u redu.

Zaključak o potrebi za ulaganjima u nove specifične proizvode

u malim serijama u mikro mljekarama je

ispravan.

Kao "prednost" je navedena dovoljna

količina stočne hrane, no u praksi

nema organiziranog tržišta stočne hrane.

U "prednosti" treba staviti tradicionalnu

proizvodnju i u posljednje 2 - 3

godine dobro razvijen sustav profesionalne

izobrazbe za proizvođače u

mljekarama koje organiziraju veće mljekare, lokalna

uprava u suradnji s poljoprivrednim

službama i stručnim (srednjim) školama.

U "opasnostima“ je

naveden nedostatak teladi za tov zbog smanjenog broja

mliječnih krava, što ne spada u ovaj

sektor.

Predložene mjere su opravdane i

prihvatljive

Mjere namijenjene preradi mlijeka i

prodaji na obiteljskim

mljekarama trebaju se više

poticati

Očekuje se kako će financiranje biti

usmjereno na farme s do 50

grla.

Preporuke su uzete u obzir, kad su primjenjive što se tiče zakonskog

okvira i ciljeva IPARD-a.

Mjere su usvojene

za mikro i male pogone za

preradu i mljekare od minimalno 20

do 100 krava



analize

Opravdanost predloženih mjera

MPRRR napomene

Svinjsko meso

Analiza situacije je kvalitetna i objektivna.

Novi statistički

podaci trebaju se uključiti.

Trendovi u broju svinja pokazuju

nejednaku potporu za proizvodnju,

nedostatak suradnje

U "prednostima“ je dobro postavljeno

dopunjavanje s proizvodnjom

ratarskih usjeva, no otkad većina

proizvođača svinja proizvodi za vlastite

potrebe, prilično mala područja proizvodnje

predstavljaju ograničenja za

razvoj. Teško je

Predložene mjere nisu u potpunosti

usklađene sa specifičnom situacijom u proizvodnji i

proizvođačima.

Nedovoljno je naglašena potreba

za poslovno udruživanje i

opstanak farmi

Preporuke su uzete u obzir, kad

su primjenjive u odnosu na

zakonski okvir i ciljeve IPARD-a.

Mjera je usvojena

za male proizvođače svinja

smanjenjem minimalne razine

proizvodnje



305

između proizvođača krmača, prasadi i

svinja za tov s jedne strane i prerađivača

s druge strane.

Stalni rast proizvodnje nije

moguć bez učinkovite suradnje

između proizvođača i prerađivača,

uključujući razvoj tržišta stočne hrane

(prvenstveno žitarice– kukuruz i kukuruzna silaža)

kao izvor kvalitetne i jeftine stočne hrane.

očekivati kako će proizvođači svinja

imati koristi od potencijalnih

područja u vlasništvu države ili malenih

proizvođača koji su možda napustili

poljoprivrednu proizvodnju.

Zbog toga u

"slabostima" treba biti naveden nedostatak tržišta stočne hrane.

Kao "prednost" je navedena mogućnost

postizanja visoke cijene mesa, koja je

upitna, zbog većinom malih proizvođača s

malim brojem životinja i

tradicionalnim načinom uzgoja.

Uz strogo poštivanje

postojećih mjera i propisa, nedostatak

higijenskih i zdravstvenih standarda u

klaonicama ne bi trebale biti "slabosti"

bez zemljišta u vlasništvu.

Potrebno je

poticati veći broj manjih

poduzetničkih projekata koji će

povećati broj ulagača u

proizvodnju svinja iz male skupine

proizvođača s nižom razinom

ekonomski profitabilne proizvodnje

(izračuni pokazuju kako će to biti

farme s 20 - 30 krmača kao i 200 -

400 svinja za tov po turnusu)



analize


MPRRR napomene

Goveda

Treba uključiti nove statističke podatke.

Opis situacije u

proizvodnji goveda nije dovoljno

detaljan, kao ni odnosi između

poslovnih sudionika u proizvodnji goveda.

Odnosi između specijaliziranih

uzgajivača goveda i manjih proizvođača

nisu dovoljno naglašeni.

U "prednostima" je pravilno stavljeno

dopunjavanje s proizvodnjom

ratarskih usjeva, no u praksi se maleni broj

proizvođača usjeva bavi proizvodnjom

samo za potrebe tovljenja goveda.

Ilegalni uvoz

govedine je naveden kao „opasnosti", što

ne bi trebale biti opasnosti ako su

odgovorne ustanove propisno radile.

U "Opasnostima" je

dobro navedena velika upotreba

mliječnih pasmina u tovljenju.

Pojavu bolesti koje utječu na domaću

potražnju treba izbjegavati

primjenom propisa.

Opasnosti za izvoz nisu vrijedne

spomena u okviru trenutne

vanjskotrgovinske

Mjera će osigurati potporu distribuciji u strateški važnim

nedovoljno iskorištenim područjima i

prema kvalificiranim

proizvođačima.

Treba dati potporu većem broju

relativno malenih farmi (80-100 grla) , koja će osigurati

zapošljavanje i egzistenciju prosječnog obiteljskog

gospodarstva.

Preporuke su uzete u obzir, kad je primjenjivo, što se tiče zakonskog

okvira i ciljeva IPARD-a

Mjera je usvojena

za malene proizvođače

goveda smanjenjem

minimuma razine proizvodnje.



306

bilance.



analize


MPRRR napomene

Perad i jaja

Na sustavima manjih obiteljskih farmi u

proizvodnji jaja trebaju se očekivati

promjene, modernizacijom proizvodnje i u industrijskoj i u

tradicionalnoj proizvodnji.

Kao državni interes

je dobro primijećena potreba za obnovom postojećih kapaciteta

u skladu sa standardima držanja

peradi, kao i standarda vezanih

za očuvanje okoliša i ekoloških standarda, zajedno s potrebom

za povećanjem konkurentnosti

sektora.

Tradicija u proizvodnji i dobro

poznata tehnologija trebaju biti uključene

u „prednosti“ sektora, kao i postojeće tržište

hrane.

Kao "mogućnosti" sektora treba

dodatno spomenuti kako nema

ograničenja za razvoj proizvodnje peradi

ovisno o proizvodnim područjima.

U "opasnostima" je navedeno kako se

smanjuje tržišna cijena jaja. To ne bi

trebao biti problem za specijalizirane farme

s minimalnim profitabilnim

kapacitetima.

Predložene mjere u sektoru peradi su adekvatne u

dijelu potpore za proizvodne

pogone mesa peradi i jaja,

posebno s aspekta zaštite

okoliša i zdravlja životinja.

Za dio malih farmi

je primijećeno kako su prihvatile

moderni način proizvodnje.

Trebaju se poticati kako bi povećale

kapacitete.

Potpora za razvoj alternativnih vrsta uzgoja peradi za

komercijalnu proizvodnju mesa

i jaja treba se istaknuti.


je primjenjiv zakonski okvir i ciljevi IPARD-a

Mjera je usvojena

za manje proizvođače peradi i jaja smanjenjem

minimalne razine proizvodnje



analize


MPRRR napomene

Mesoprerađivačka industrija

Zdravstvena ispravnost hrane i

standardi kvalitete su dobro istaknuti

Analiza treba

uključivati statističke podatke o

proizvodnji, potrošnji, uvozu, izvozu i

prodaji.

Znatna koncentracija vlasništva u

mesoprerađivačkom sektoru i vertikalna

integracija trebaju biti istaknute.

Utjecaj stočnih

bolesti na sektor se treba naglasiti

SWOT analiza nije razrađena

Predložene mjere za ulaganja u klaonice kao i

ulaganja u centre za skupljanje

životinjskih nusprodukata su

opravdana i potrebna, naročito

jer su usmjerena postizanju

standarda u području zaštite okoliša, zaštite

zdravlja životinja i zdravstvene

ispravnosti hrane

Mogućnosti za male i srednje

tvrtke u sektoru tradicionalnih

proizvoda, proizvoda s oznakama kvalitete i

podrijetla se trebaju naglasiti.


su primjenjive s obzirom na


SWOT analiza je

razrađena .

Kako je mjera usmjerena na prvu prerađivačku fazu

samo sa specifičnim

ulaganjima u klaonice i centre

za skupljanje životinjskih

nusproizvoda, analiza je drukčije

strukturirana od onih za druge

sektore



analize


MPRRR napomene

Ribarstvo

Zbog nedostatka sustavnog

prikupljanja podataka kao i nedostatka

organiziranog tržišta koje bi omogućilo

Nedovoljna izobrazba ribara može se

uključiti u „slabosti“.

U "slabosti“ se može uključiti nedostatak

Predložene mjere su opravdane i

potrebne, kako je strukturna podrška

za ribarski sektor potrebna (tj.

Preporuke su uzete u obzir, gdje





307

kontinuitet, kontrolu i evidenciju prihoda

ribljih proizvoda, statistički podaci ne

prikazuju stvarnu situaciju.

Ograničavajući

čimbenici akvakulture se mogu

bolje objasniti.

Analiza sektora nije uzela u potpunosti u

obzir trendove integracije koji u

velikom dijelu određuju primjenu

zakonske i prostorne varijable ulova ribe,

akvakulture i prodaje u slijedećem

razdoblju.

centara za pročišćavanje čija se

izgradnja može smatrati

„mogućnošću“.

Umjesto izraza „neorganizirano

tržište“ izraz „neorganizirano

tržište ribe“ bi bilo bolje.

U „mogućnosti“ se

treba uključiti izgradnja

veleprodajnih tržnica i organizacija tržišta u

skladu sa standardima

Zajednice.

modernizacija flote, uspostava

veleprodajnih tržnica,

istraživanja osiguranja

proizvodnje, itd.)

Međutim, EK napomene se

trebaju razmotriti (kontinentalni kapaciteti za

preradu se mogu potpomoći kako bi

zadovoljili standarde Zajednice.

Mala plovila ne mogu dobiti

potporu čak i ako je uključen sustav

rashlađivanja.

Kako je poštivana

pozicija EK u odnosu na uzgoj

morske ribe i ulaganja u plovila,

analiza je ponovljena

(skraćena) kao i prihvatljiva

ulaganja.



analize


MPRRR napomene

Žitarice i uljarice

Dobro je istaknut udio konkurentnih

proizvođača u ukupnom broju, kao

potencijalnih učesnika u budućoj

proizvodnji i korisnika predloženih

mjera.

Trenutna situacija u sektoru žitarica i

uljarica je opisana u većem dijelu

korektno, nepristrano i dovoljno detaljno.

Prerađivačka

industrija je kratko objašnjena.

Razina dostignuća

standarda Zajednice nije opisana u

posebnom poglavlju, već analiza daje

kratki opis i procjene (ne)dovoljnog usklađivanja proizvodnih

standarda sa standardima

Zajednice

SWOT analiza je u osnovi dobro

navedena i očito je kako su zaključci

rezultat dobrog poznavanja situacije u ovim podsektorima

i dobro istražene dokumentacije.

Mogućnost

povećanja priroda treba biti premještena

u "mogućnosti" i u "prednostima" trebaju

biti navedeni razlozi koji tu mogućnost

opravdavaju.

U "prednostima" se može predvidjeti dopunjavanje sa

stočnom proizvodnjom.

U "slabostima“ treba

staviti malo navedenog o

mogućnostima upravljanja rizikom.

Predložene mjere su opravdane.

No, zbog postojanja

mogućnosti navedenih u

SWOT analizi (povećanje priroda

i profitabilnosti), ova mjera treba

biti potpomognuta ulaganjima u

tehnologiju proizvodnje, kao i

programima povećanja

zemljišnih parcela i/ili poslovnim udruživanjem,

naročito u podsektoru

žitarica.




Što se tiče

važnosti ovog sektora, u

usporedbi s drugima, mjera

nije proširena dodatnim

prihvatljivim ulaganjima.



analize


MPRRR napomene

Voće

Treba uključiti nove statističke podatke.

Tradicionalna

proizvodnja voća i moderna proizvodnja

utemeljena na plantažama trebaju

biti bolje objašnjene, a razlike naglašenije.

SWOT analiza za voće treba biti

odvojeno razrađena od povrća.

U "slabostima" treba

spomenuti važni preduvjet za poboljšanje ekonomske

Predložene mjere su opravdane kao potrebni preduvjet

za postizanje povećane dodane

vrijednosti u proizvodnji voća i

udovoljavanju standardima

Zajednice.




Kako je pozicija EK poštivana u

odnosu na



308

učinkovitosti proizvođača voća,

nepostojanje proizvođačkih organizacija.

Uspostava

proizvođačkih organizacija se

također može smatrati kao

mogućnost za poboljšanja u

sektoru.

ulaganja u sustave

navodnjavanja i s obzirom na značaj

ovog sektora, u usporedbi s

ostalima, popis prihvatljivih ulaganja je

skraćen.

SWOT analiza je odvojena od

povrća



analize


MPRRR napomene

Povrće

Analiza trenutne situacije treba se poboljšati novim

statističkim podacima.

U analizi nema

podataka o proizvođačima

(obiteljska gospodarstva,

poslovni subjekti)

SWOT analiza za povrće treba biti

posebno razrađena od voća.

Neke od "slabosti"

treba naglasiti: mali broj sorti i vrsta

povrća u komercijalnoj

proizvodnji; ograničena i

sezonska opskrba; proizvodnja „samo“

za domaće (hrvatsko) tržište; neorganizirani

proizvođači i nedostatak tržišne

infrastrukture; nedostatak sustava za navodnjavanje,

objekata za sortiranje i skladištenje, pogona

za hladno skladištenje svježeg

povrća; prerada povrća je jedno od

slabije razvijenih dijelova prehrambene

industrije.

Kao "mogućnost" treba obratiti pažnju

na razvoj izvozne strategije za sektor povrća, povećanje

priroda i smanjenje proizvodnih troškova,

primjenu novih tehnologija za

dugotrajno razdoblje proizvodnje;

povećanje specijalizacije;

pripremanje standarda kvalitete u

skladu s EU zakonodavstvom.

Predložene mjere su opravdane u

odnosu na trenutnu situaciju,

potrebe i potencijale u

sektoru povrća.

Ulaganja u preradu i prodaju

će doprinijeti preradi povrća kao jednom od slabije razvijenih dijelova

prehrambene industrije.




Kako je pozicija EK poštivana u

odnosu na ulaganja u

sustave navodnjavanja i s

obzirom na značaj ovog sektora, u

usporedbi s ostalima, popis

prihvatljivih ulaganja je

skraćen.

SWOT analiza je odvojena od voća



analize


MPRRR napomene

Prerađivačka industrija voća i

povrća

Analiza situacije se može poboljšati

novim statističkim podacima.

Povećanje konkurentnosti u

proizvodnji voća i povrća za preradu je

Zbog nedostatka prerađivačkih

kapaciteta, ulaganja u





309

Povećanje u

proizvodnji smrznutog voća i povrća, minimum

prerađenog voća i povrća,

poluprerađenih proizvoda za sokove

od voća i povrća, prerađevina od

krumpira i rajčice, konzerviranog voća i

ušećerenog voća, ukiseljenog i

pasteriziranog povrća, uključujući ekološki uzgojeno

voće i povrće treba naglasiti.

korektno navedeno kao mogućnost, jer

će izravno utjecati na ekonomsku učinkovitost

podsektora prerade voća i povrća

cijenama i boljom kvalitetom proizvoda.

Problem organizacije zemljišta (arondacija)

također treba biti navedena, u odnosu

na kriterij opsega u proizvodnju voća i

povrća.

izgradnju ili obnovu

prerađivačkih pogona,

uključujući opremu, su opravdana.

U okviru mjere Diversifikacija i razvoj ruralnih

ekonomskih Djelatnosti u

malim prerađivačkim pogonima na

farmi, osim ulaganja u mikro i

malene prerađivačke

pogone za mliječne i mesne

proizvode, pogoni za preradu

proizvoda od voća i povrća također

trebaju dobiti potporu

zakonski okvir i ciljeve IPARD-a

Provedba ulaganja je usko

povezana s uspostavom

proizvođačkih organizacija

Mali prerađivački pogoni na

farmama su Uključeni u okviru

mjere Diversifikacije



analize


MPRRR napomene

Grožđe i vino

Činjenica kako u Hrvatskoj postoje

različiti izvori statističkih podataka,

koji su korišteni u analizi, o područjima

proizvodnje, te priroda u proizvodnji

grožđa, kao i vina, treba se naglasiti.

Što se tiče

proizvođača i proizvodnje vina,

treba naglasiti kako je u zadnje vrijeme

primijećen fenomen specijaliziranih

uzgajivača grožđa za vino.

. Treba naglasiti kako

je u nekoliko posljednjih godina

primijećen trend gradnje većeg broja

manjih vinarija s modernom

proizvodnjom, visokokvalitetnim

proizvodima i uspješnom

plasmanom na tržištu vina

Kao "slabosti" treba spomenuti:

rascjepkanost proizvodnih područja,

veliki broj vrsta grožđa i vinskih sorti, proizvodnju samo za

domaće hrvatsko tržište, slabu

organizaciju rada proizvođača,

nedostatak sustava za navodnjavanje.

Kao "mogućnosti" treba spomenuti:

razvijanje strategije izvoza vina (zajedno

s planiranom dinamikom razvoja

vina i vinogradarstva),

povećanje priroda i smanjenje troškova u

proizvodnji grožđa, primjenu novih

tehnologija u proizvodnji, stvaranje standarda kvalitete u

skladu s EU zakonodavstvom

(ISO i HACCP sustavi), zaštitu podrijetla vina,

garanciju za autentičnost

proizvoda i čistoću na putu do potrošača,

zajedničku opskrbu, kontrolu postupaka i

nelojalnu konkurentnost.

Ulaganja u izgradnju i/ili

obnovu i/ili opremanje

objekata vinarija su opravdani zbog

nedostatka prerađivačkih

kapaciteta.

Proizvodnja sadnica, izgradnja (novih) plantaža i

proizvodnja grožđa također

trebaju dobiti potporu.




Što se tiče

značaja ovog sektora, u

usporedbi s ostalima, mjera

nije proširena dodatnim

prihvatljivim ulaganjima.

Podsektor Kvaliteta i Kvaliteta i Opravdanost MPRRR



310

objektivnost objektivnost SWOT analize

predloženih mjera napomene

Masline i maslinovo ulje

Činjenica kako u Hrvatskoj postoje

različiti izvori statističkih podataka,

koji su korišteni u analizi, o područjima proizvodnje, te prirod trebaju biti naglašeni.

Tržište maslinovog

ulja u Hrvatskoj je još neorganizirano što

treba naglasiti.

U "prednosti" treba uključiti: tradiciju u

proizvodnji maslina i maslinovog ulja.

U "slabosti" treba

staviti: niski prirod i razinu iskorištenosti u

proizvodnji maslina, visoke jedinične

cijene, nedostatak tehnološke struke i

veliku ovisnost o vremenskim

uvjetima, slabu organizaciju tržišta i trženja proizvoda od maslina (maslinovo

ulje, stolne masline), nelojalnu

konkurenciju i "sivo tržište"

U "mogućnosti" treba

staviti: održavanje stabilnih cijena na razini proizvodnih troškova u okviru

uvjeta domaće proizvodnje

(smanjivanjem jediničnih troškova i

povećanjem tehnološke struke),

povećanje prosječnog priroda i održavanje stabilne razine (uvođenjem

sustava navodnjavanja), bolju

organizaciju tržišta, uvođenjem katastra maslina, kontrolom

proizvodnje i tržišta, izobrazbom proizvođača

Predložene mjere su opravdane




Kako je EK

pozicija poštivana što se tiče ulaganja u

izgradnju uljara i u odnosu na značaj

ovog sektora, u usporedbi s

ostalima, skraćen je popis

prihvatljivih ulaganja.

Izvor: KI (Konačno izvješće), MPRRR – URR, 2007



311

12. Dodatak 1

12.1. NACIONALNO ZAKONODAVSTVO Ovo se poglavlje sastoji od zakonskih odredbi i strategija koje se izravno ili neizravno odnose na mjere koje čine integralni dio Plana poljoprivrednog i ruralnog razvoja Republike Hrvatske (IPARD Program).

U razmatranje je uzeto ukupno 63 zakona i strategija.

12.1.1. Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo 1. Zakon o poljoprivredi (NN 66/01 od 20. srpnja 2001. i 83/02 od 16. srpnja

2002.)

Ovim zakonom se u člancima 7-14 tumače mjere tržišno-cjenovne politike. Tržišno-cjenovnom politikom utječe se na stabilnost domaćeg tržišta poljoprivrednih proizvoda, uz istodobno jačanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, te na provedbu obveza sukladno međunarodnim trgovinskim sporazumima. Tržišno-cjenovnu politiku čine sljedeće skupine mjera: propisane cijene, novčani poticaji i naknade, intervencije na domaćem tržištu, mjere poticanja prodaje i potrošnje, mjere uravnoteženja ponude i trgovinske mjere.

Dio ovih mjera pomaže poljoprivredi koja je povoljna za okoliš i poljoprivredi koja potiče biološku raznovrsnost. Potpore za razvitak poljoprivrede koja skrbi o prirodnom okolišu i biološkoj raznovrsnosti namijenjene su: (I) poticanju takve tehnologije poljoprivredne proizvodnje koja skrbi o zaštiti prirodnih resursa, kao što je poljoprivredno zemljište i voda, te općenito o prirodnom okolišu; (II) očuvanju ekološki ugroženih područja i sprečavanju neplanskih, neobrađenih i neodržavanih poljoprivrednih površina poljoprivrednih gospodarstva i (III) očuvanju poljoprivredne biološke raznovrsnosti ekoloških sustava.

2. Poljoprivredna i ribarska strategija Republike Hrvatske (NN 89/02 od 25.srpnja 2002.)

Ova strategija je dokument koji definira dugoročne razvojne smjernice za hrvatsku poljoprivredu.

Novi ciljevi (nove) Strategije stavljaju naglasak na konkurentnu domaću proizvodnju koja zadovoljava potrebu za prehrambenim proizvodima, kao i “ekspanziju” poljoprivrednih ciljeva na cijelo ruralno područje, prema definicijama ZPP-a. Novi element je važnost zdravstvene ispravnosti hrane i ekološke poljoprivrede u posebnom sustavu održivog upravljanja i mogućnosti koje sam sustav pruža.

Posebni ciljevi su strukturirani prema nekoliko karakterističnih prioriteta: (a) agrarna

struktura; (b) financiranje poljoprivrede; (c) organizacija tržišta; (d) ruralni razvoj, zaštita

prirode i okoliša; (e) poslovna suradnja i tržišna infrastruktura; (f) zdravstvena ispravnost hrane; (g) institucionalna podrška poljoprivredi.

Svaki od navedenih prioriteta sadrži nekoliko strategijskih ciljeva odnosno mjera provedbe.

Nacionalna politika i strategija je podijeljena na slijedeće sektore:

Gospodarenje šumskim eko – sustavima;

Šumarska administracija i zakonodavstvo;

Nedrvni šumski proizvodi – turizam, lov i ostali šumski proizvodi i proizvodi sa šumskog zemljišta;



312

Drvna industrija;

Okoliš i prostorno uređenje;

Znanstvena istraživanja i međunarodna suradnja;

Odnosi s javnošću i promidžba.

Svaki sektor sadrži opći uvod nakon kojeg slijedi razlaganje ciljeva politike i strateške

aktivnosti za postizanje tih ciljeva. Za svaku aktivnost je definirana organizacija i ustanova

odgovorna za njezinu provedbu. Gdje to bude moguće, identificirat će se partnerske

organizacije koje imaju bitnu ulogu u suradnji iako nisu primarno odgovorne za provedbu.

Tim aktivnostima se pripisuje jedan od tri stupnja prioriteta:

Prioritet I. – Izravni prioriteti koji se provode u razdoblju od 2003-2006,

Prioritet II. – Srednjoročni prioriteti koji se provode u razdoblju od 2006-2008,

Prioritet III. -Dugoročni prioriteti koji se provode nakon 2008.

Bitno je istaknuti da će se provedbena dokumentacija s uvjetima, uputama i izdacima obraditi

sukladno stupnju prioriteta za svaku aktivnost definiranu u dokumentu.

3. Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (NN 87/02 od 23. srpnja 2002, 117/03 od 23. srpnja 2003, 82/04 od 17. lipnja 2004, 12/05 od 24. siječnja 2005, 85/06 od 26. srpnja 2006. i 141/06 od 27. prosinca 2006.)

Novim Zakonom o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, koji se počeo primjenjivati od 1. siječnja 2003. godine, predviđene su sljedeće promjene u poljoprivrednoj politici:

razdvajanje komercijalnih gospodarstava od nekomercijalnih;

obvezno upisivanje svih proizvođača u “Upisnik poljoprivrednih gospodarstava“;

obvezno uključivanje svih komercijalnih gospodarstava u sustav poreza na dodanu vrijednost (PDV) u 2008.

4. Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01 od 20. srpnja 2001, 87/02 od 23. srpnja 2002, 48/05 od 13. travnja 2005. i 90/05 od 25. srpnja 2005)

Ovaj Zakon opisuje ciljeve i razvojni program za poljoprivredu i ruralna područja do 2005. u dijelu koji se odnosi na strukturu gospodarstava, poljoprivredu i okoliš.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01) regulira obvezu lokalne samouprave (općina i gradova) za izravno upravljanje poljoprivrednim zemljištima u državnom vlasništvu.

Općine i gradovi imaju pravo i obavezu izraditi svoje planove upravljanja zemljištem

(prodaja, najam, koncesija i darivanje) u skladu sa smjernicama iz "Strategije o upravljanju

poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu" (Vlada RH, 15. listopada 2001.) i iz "

Mjera i uvjeta privatizacije poljoprivrednog zemljišta" (NN br. 13/02).



313

5. Zakon o hrani (NN 46/07 od 7. svibnja 2007)

Ovim se Zakonom uređuju:

opća načela i zahtjevi koji se odnose na higijenu i zdravstvenu ispravnost hrane i hrane za životinje, obveze subjekata u poslovanju s hranom i hranom za životinje glede higijene i zdravstvene ispravnosti hrane i hrane za životinje, ovlasti i odgovornosti nadležnih tijela što se tiče hrane i hrane za životinje proizvedene u Republici Hrvatskoj ili uvezene, te stavljene na tržište Republike Hrvatske.

Ovaj Zakon primjenjuje se na sve faze proizvodnje, prerade, skladištenja i distribucije hrane i hrane za životinje, osim na primarnu proizvodnju, pripremu, rukovanje i skladištenje hrane namijenjene za osobnu potrošnju i potrošnju domaćih životinja koje nisu namijenjene prodaji.

6. Zakon o posebnim uvjetima stavljanja brašna na tržište (NN 48/04 od 14. travnja 2004, 130/04 od 20. rujna 2004, 140/05 od 28. studenog 2005. i 143/05 od 5. prosinca 2005.)

Ovim se Zakonom uređuje način i postupak evidentiranja i obilježavanja proizvedenog,

uvezenog ili izvezenog brašna koje se stavlja na tržište sa evidencijskim markicama.

U smislu ovog Zakona brašno je proizvod dobiven mljevenjem pšenice, raži i kukuruza, a namijenjen je ljudskoj prehrani. Stavljanje brašna na tržište podrazumijeva prodaju, prijevoz, skladištenje i čuvanje radi prodaje, te bilo koji oblik razmjene, zamjene ili ustupanja brašna uz naknadu ili bez naknade, isporuku brašna za uslugu mljevenja pšenice, raži i kukuruza, vlastitu preradu te uvoz i izvoz brašna.

Zakon usko definira prava i obveze osoba za obilježavanje brašna markicama, vođenje evidencije, nadzor i slično.

7. Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga (NN 173/03 od 31. listopada 2003. i 186/03 od 24. studenog 2004.)

Ovim se Zakonom uređuje način stjecanja, sustav zaštite i ostvarivanje prava na korištenje oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti proizvoda i usluga.

Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na proizvode i usluge u dijelu u kojem je stjecanje, sustav zaštite i ostvarivanje prava na korištenje oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti uređeno posebnim propisima.

Oznaka zemljopisnog podrijetla sadrži naziv regije, određenog mjesta ili, u posebnim slučajevima, zemlje koja se koristi za označavanje proizvoda ili usluga koji potječu iz te regije, mjesta ili zemlje te koji imaju određenu kakvoću, ugled ili drugo svojstvo što se pripisuje tom zemljopisnom podrijetlu i čija se proizvodnja i/ili obrada i/ili priprema odvija u određenom zemljopisnom području.

Oznaka zemljopisnog podrijetla je i neka druga oznaka kojom se označava proizvod ili usluga koji potječu s određenoga zemljopisnog područja, ako ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka.

Oznaka izvornosti je naziv područja, određenog mjesta ili, u posebnim slučajevima, zemlje koji se rabi za označavanje proizvoda ili usluga koji potječu iz tog područja, određenog mjesta ili te zemlje i čija je kakvoća ili čija su svojstva bitno ili isključivo nastala pod utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine i njezina se proizvodnja, prerada i priprema u cijelosti odvija u tom zemljopisnom području.

8. Zakon o općoj sigurnosti proizvoda (NN 158/03 od 7. listopada 2003.)

Ovim se Zakonom uređuje opća sigurnost proizvoda koji se stavljaju na tržište.



314

Ovaj se Zakon primjenjuje na sve proizvode definirane sukladno ovom Zakonu u slučaju kada

poseban zakon ili propis donesen za njegovo provođenje ne uređuje pitanja sigurnosti određenoga proizvoda.

U smislu ovog Zakona proizvod se smatra sigurnim:

kad ispunjava sve zahtjeve sadržane u tehničkim propisima koji se na njega odnose,

ako nema odgovarajućih tehničkih propisa, kad ispunjava zahtjeve hrvatskih normi kojima su preuzete europske norme, čiji je popis objavljen u »Narodnim novinama«, ukoliko nema odgovarajućih tehničkih propisa ili normi pa je proizvod sukladan hrvatskim normama koje nisu usklađene s europskim normama, odnosno s tehničkim pravilima, te pravilima kojima se na uobičajen način štiti sigurnost i zdravlje korisnika.

9. Zakon o gnojivima i poboljšivačima tla (NN 163/03 od 16. listopada 2003)

Ovim se Zakonom uređuje kakvoća, kontrola kakvoće, označavanje, promet i nadzor u prometu gnojiva (mineralnih i organskih) i poboljšivača tla te proizvodnja i nadzor organskih gnojiva i poboljšivača tla.

U smislu ovoga Zakona gnojivima se ne smatraju tvari koje su ponajviše određene da štite biljke od štetnih organizama i bolesti, te tvari koje utječu na životni razvoj biljaka, a pri tom ne služe ishrani biljaka.

10. Zakon o zaštiti bilja (NN 10/94 od 11. veljače 1994, 19/94 od 11. ožujka 1994. i 117/03 od 23. srpnja 2003.)

Ovim se Zakonom uređuje zaštita bilja i biljnih proizvoda od biljnih štetočina, zdravstvena kontrola bilja u prometu, promet sredstava za zaštitu bilja i uređaja za njihovu primjenu te sprečavanje štetnih posljedica primjene sredstava za zaštitu bilja po zdravlje ljudi, životinja, bilja i okoliša, i druga pitanja važna za provođenje jedinstvenog sustava zaštite bilja u Republici Hrvatskoj.

11. Zakon o biljnom zdravstvu (NN 75/05 od 20. lipnja 2005.)

Zakon opisuje i regulira zaštitu biljnog zdravstva, uključujući biološku zaštitu bilja, sprečavanje širenja biljnih bolesti, skupljanje, praćenje i izmjenu podataka, financiranje i provedbu mjera za zdravstvo bilja i inspekcijske kontrole.

12. Zakon o morskom ribarstvu (NN 48/05 od 13. travnja 2005.)

Zakonom su opisani i propisani najvažniji aspekti vezani uz morsko ribarstvo, upravljanje morskim ribarstvom i kontrolu.

Ribe i ostali morski organizmi su obnovljivi dio prirode. Oni se nalaze pod posebnom

državnom skrbi, koja je podložna odredbama ovog Zakona.

Izuzev u posebno zaštićenim prirodnim područjima, ribe i ostali morski organizmi se mogu loviti, sakupljati i uzgajati sukladno uvjetima ovog Zakona i propisima donesenim na temelju ovog Zakona.

13. Zakon o slatkovodnom ribolovu (NN 106/01 od 30. studenog 2001, 174/04 od 10. prosinca 2004, 10/05 od 19. siječnja 2005. i 49/05 od 15. travnja 2005.)

Prema ovom Zakonu, slatkovodni ribolov podrazumijeva upravljanje slatkovodnom Ribom, a uključuje ribolov, poribljavanje, akvakulturu, zaštitu riba i kopnenih voda.

Riba se uzgaja i/ili lovi sukladno uvjetima određenim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona.

14. Pomorski zakonik (NN 181/04 od 21. prosinca 2004.)



315

Odredbama ovoga Zakonika utvrđuju se morski i podmorski prostori Republike Hrvatske i uređuju pravni odnosi u njima, sigurnost plovidbe u unutarnjim morskim vodama teritorijalnom moru Republike Hrvatske, zaštita i očuvanje prirodnih morskih bogatstava i morskog okoliša, osnovni materijalno-pravni odnosi u pogledu plovnih objekata, ugovorni i drugi obvezni odnosi koji se odnose na brodove, upise plovnih objekata, ograničenje brodareve odgovornosti, ovrha i osiguranja na brodovima.

Republika Hrvatska potiče regionalnu suradnju, posebice sa državama u susjedstvu, radi donošenja zajedničkih planova hitnog djelovanja u slučajevima nezgoda koje uzrokuju onečišćenje morskog okoliša, posebnim mjerama štiti osjetljive ekosustave, staništa vrsta i drugih oblika života u moru koji su rijetki, ugroženi ili kojima prijeti opasnost istrebljenja.

15. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03 od 7. rujna 2003.)

Zakon definira pravni status pomorskog dobra, njegova ograničenja, upravljanje i zaštitu, uporabu i rasprostranjenost pomorskih luka, morskog područja, uspostavljanje lučke vlasti, lučke aktivnosti i njihovu izvedbu, izgradnju luka i uporabu lučke nadgradnje i podgradnje te druga bitna pitanja glede morskih luka.

Opće korištenje pomorskog dobra podrazumijeva pravo na njegovo korištenje s obzirom prirodu i svrhu korištenja.

Od posebne uporabe pomorskog dobra izuzeti su samo opća i komercijalna uporaba pomorskog dobra.

Gospodarska uporaba pomorskog dobra podrazumijeva uporabu pomorskog dobra s ciljem provođenja ekonomskih aktivnosti sa ili bez uporabe postojećih zgrada ili ostalih objekata u pomorskom dobru i sa ili bez izgradnje novih zgrada ili ostalih objekata u tom dobru.

Lokalno upravno tijelo čuva i održava dio javno korištenoga pomorska dobra koje se nalazi unutar njegovog teritorija.

16. Strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 81/99 od 3. kolovoza 1999.)

Za razliku od većine europskih zemalja, Hrvatska se ističe raznolikošću ekoloških sustava i staništa, koja se odražava i u velikom bogatstvu i raznolikosti biljaka, gljiva i životinja.

Ovakvo bogatstvo uvjetovano je položajem Hrvatske na razmeđi nekoliko bio-geografskih regija, razvedenošću reljefa, geološkim, pedološkim, hidrološkim i klimatskim prilikama, te djelomično ljudskim utjecajem. Navedeni razlozi, u kombinaciji s različitim lokalnim tradicijama korištenja prostora koje su se razvile s obzirom na gospodarske i povijesne okolnosti, doprinijeli su također izuzetnom bogatstvu krajobrazne raznolikosti.

U usporedbi sa stanjem ekoloških sustava većine drugih zemalja srednje i zapadne Europe, Hrvatska se odlikuje visokim stupnjem očuvanosti prirode. Uz relativno mala područja prirodnih staništa ili zajednica (vodeni izvori, litice, cretovi, pojedine šume, planinske rudine), ovdje su u velikoj mjeri izražena poluprirodna staništa (pojedine šume, ekstenzivni travnjaci), na koje je utjecao čovjek, ali su se u njima zadržale pretežito izvorne životne zajednice tipične za takva staništa. Antropogena staništa, koja su se razvila djelovanjem čovjeka i čija se struktura i sastav vrsta znatno razlikuju od prirodnih, nisu dominantna, kao što je to slučaj u velikome dijelu Europe.

17. Zakon o stočarstvu (NN 70/97 od 7. srpnja 1997, 36/98 od 17. ožujka 1998, 151/03 od 24. rujna 2003. i 132/06 od 6. prosinca 2006.)



316

Ovim se Zakonom uređuju uzgoj i proizvodnja uzgojno valjanih životinja, oplođivanje domaćih životinja, trgovina uzgojno valjanim životinjama, zoohigijenski uvjeti držanja domaćih životinja, zaštita okoliša u uzgoju i iskorištavanju domaćih životinja, kakvoća hrane i proizvoda životinjskog podrijetla, ustroj i provedba uzgoja uzgojno valjanih životinja i druga pitanja važna za učinkovitost i promicanje stočarstva.

Uzgojem se potiče:

• Povećanje učinkovitosti proizvodnje domaćih životinja i očuvanje ili poboljšanje njihove vitalnosti;

• Povećanje ekonomičnosti stočarske proizvodnje;

• Poboljšanje kakvoće stočarskih proizvoda;

• Očuvanje genetske raznolikosti domaćih životinja.

18. Zakon o šumama (NN 52/90 od 12. prosinca 1990, 9/91 od 28. veljače 1991, 76/93 od 16. kolovoza 1993, 160/04 od 18. studenog 2004. i 140/05 od 28. studenog 2005.)

Zakon upravlja najvažnijim aspektima uprave i kontrole šuma i šumskih područja. Brojne blagodati šuma naročito dolaze do izražaja u slučajevima njihove zaštite zemljišta, prometnica i ostalih objekata od erozije, bujica i poplava, njihov utjecaj na vodeni režim i hidroenergetski sustav; plodnost tla i poljoprivrednu proizvodnju; utjecaj na klimu; zaštitu i unapređenje čovjekove okoline; proizvodnju kisika i pročišćavanje atmosfere; utjecaj na ljepote krajobraza te stvaranje povoljnih uvjeta za liječenje, oporavak, odmor i rekreaciju; razvoj turizma, lovstva i općenarodne obrane.

19. Strategija razvoja industrijske prerade drva i papira (NN 114/04)

20. Zakon o klasifikaciji neobrađenog drva (NN 180/04)

21. Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN 12/01 od 14. veljače 2001. i 14/01 od 21. veljače 2001.)

Ovaj zakon propisuje ekološku proizvodnju, preradu i prodaju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda kao bitnih čimbenika za ljudsko zdravlje i život, zaštitu potrošača, zaštitu prirode i okoliša. Pravilnici (NN 91/01, 13/02, 66/02, 67/02, 81/02 i 85/02) se bave nadzornim stanicama i ovlaštenim laboratorijima za inspekciju proizvodnje usjeva i proizvodnje, te definiraju prijelazno razdoblje za prijelaz s konvencionalne na ekološku proizvodnju.

22. Zakon o veterinarstvu (NN 41/07, od 21. travnja 2007.)

Ovim se Zakonom uređuje zaštita zdravlja životinja, provedba mjera veterinarskog javnog zdravstva, unapređivanje reprodukcije životinja, veterinarska zaštita okoliša, ustroj i provedba zaštite zdravlja životinja, ustroj veterinarske inspekcije i druga pitanja bitna za veterinarstvo.

Ovim Zakonom uređuje se i obavljanje poslova inspekcije. Sukladno Zakonu, inspektor obavljaju sljedeće poslove: Inspekcija životinja i životinjskih proizvoda, je veterinarsko-zdravstveni pregled, kontrola i nadzor, koji se provode nad životinjama, životinjskim proizvodima, životinjskim sjemenom i oplođenim jajnim stanicama, objektima, opremom i sredstvima, radi zaštite zdravlja ljudi i životinja, veterinarske zaštite dobrobiti životinja, odnosno radi utvrđivanja zdravstvenog stanja životinja i zdravstvene ispravnosti životinjskih proizvoda, koji mogu biti prijenosnici zaraznih bolesti ljudi i životinja ili na drugi način ugroziti njihovo zdravlje.

23. Zakon o veterinarskim lijekovima i veterinarsko – medicinskim proizvoda (NN 79/98 od 5. srpnja 1998)



317

Ovim se Zakonom utvrđuje način ispitivanja, puštanje u promet, proizvodnja i izradba, promet te nadzor, oglašavanje, obavješćivanje i upis u očevidnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva veterinarskih lijekova i ljekovitih dodataka radi zdravstvene zaštite životinja, naročito u pogledu njihove kakvoće, djelotvornosti i neškodljivosti, a time i zaštite zdravlja ljudi od ostataka lijeka u namirnicama životinjskog podrijetla, veterinarsko-medicinskih i homeopatskih proizvoda te nadzor nad ljekovitom hranom za životinje.

24. Zakon o dobrobiti životinja (NN 135/06 od 13. prosinca 2006.)

Zakonom su utvrđeni aspekti važni za dobrobit životinja odnosno njihovog čuvanja, smještaja, zaštite i liječenja. Zakon također određuje i osobe ovlaštene za obavljanje navedenih aktivnosti kao i njihova prava koja proizlaze iz njihove ovlasti.

25. Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (NN 131/97 od 5. prosinca 1997, 163/03 od 16. prosinca 2003. i 137/04 od 1. listopada 2004. – pročišćeni tekst i 140/05 od 28. studenog 2005.)

Ovim se Zakonom utvrđuje proizvodnja i trgovina poljoprivrednog sjemena, presadnica, micelija jestivih i ljekovitih gljiva, poljoprivrednoga sadnog materijala te priznavanje sorti poljoprivrednog bilja i druga pitanja od značaja za provedbu jedinstvenog sustava poljoprivrednog sjemenarstva i rasadničarstva.

Poslove iz područja sjemenarstva, rasadničarstva i priznavanja sorti ratarskog bilja, povrća i cvijeća obavlja Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo. Poslove iz područja priznavanja sorti voćnih vrsta obavlja Zavod za voćarstvo, a poslove iz područja priznavanja sorti vinove loze obavlja Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo.

26. Zakon o vinu (NN 96/03 od 10. lipnja 2003.)

Zakon o vinu regulira proizvodnju, trgovinu, preradu grožđa namijenjenog za proizvodnju vina (osim prerade u sok od grožđa i koncentrirani sok od grožđa), proizvodnju i trgovinu vinom i drugim proizvodima od grožđa i vina, destilaciju, označavanje, zaštitu zemljopisnog podrijetla, proizvodnju i prodaju voćnih vina i drugih proizvoda na temelju voćnih vina, zadaća Hrvatskog Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo (u daljnjem tekstu: Zavod), proizvodnju i upravljanje vinogradskim katastrom i drugim pitanjima važnim za provedbu ujedinjenog sustava proizvodnje i prodaje grožđa namijenjenog za proizvodnju vina, mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, voćnih vina i drugih proizvoda koji sadrže vino ili voćno vino.

12.1.2. Zaštita okoliša Zaštita okoliša ima dugu tradiciju u Hrvatskoj. Mnoštvo je zakonskih akata i strategija koji uređuju problematiku zaštite okoliša, biološke i krajobrazne raznolikosti, prostornog planiranja i zaštite kulturne baštine u seoskim područjima. Najvažniji su: Zakon o zaštiti okoliša (NN br. 82/94, 128/99), Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. 59/00, 136/04), Zakon o zaštiti zraka (NN br. 48/95, 178/04), Zakon o zaštiti prirode (NN br. 30/94, 72/94, 107/03, 162/03, 70/05), Zakon o prostornom uređenju (NN br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02, 100/04), Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, lipanj 1997, Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, svibanj 1999., Zakon o šumama (NN br. 52/90, 9/91, 76/93), Zakon o vodama (NN br. 107/95, 150/05), Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NN br. 81/99), Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN br. 46/02), Zakon o očuvanju i zaštiti kulturnih dobara, (NN br. 69/02).

27. Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/94 od 11. studenog 1994. i 128/99 od 30. studenog 1999.)



318

Zakonom se uređuje područje zaštite okoliša poradi očuvanja okoliša, smanjenja životnih i zdravstvenih opasnosti za ljude, osiguravanja i poboljšavanja kvalitete života za dobrobit sadašnjih i budućih generacija.

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je započelo s izradom novih propisa koji će biti usklađeni sa zakonodavstvom EU-a koje se odnosi na zaštitu okoliša (Direktiva 85/337/EZ o procjeni utjecaja na okoliš, standardi i praksa EU-a).

Planirano je da će novi Zakon o zaštiti okoliša, kao krovni propis, stupiti na snagu u 2007. godini. Njime će biti regulirana sva horizontalna pitanja koja još nisu razriješena dosadašnjim propisima u ovom sektoru.

28. Zakon o vodama (NN 107/95 od 27. prosinca 1995. i 150/05 od 21. prosinca 2005.)

Ovim zakonom se uređuje pravni status voda i vodnog dobra; način i uvjeti upravljanja vodama (uporaba voda, zaštita voda, uređenje vodotoka i drugih voda te zaštita od štetnog utjecaja voda), metode organizacije i provedbe aktivnosti gospodarenja vodama, temeljni uvjeti za provedbu aktivnosti gospodarenja vodama, ovlasti i dužnosti državne uprave te ostalih državnih tijela, jedinica lokalne samouprave i ostalih pravnih subjekata; kao i ostala pitanja upravljanja vodama.

29. Zakon o zaštiti zraka (NN 48/95 od 14. srpnja 1995 i 178/04 od 16. prosinca 2004.)

Zakonom se definiraju mjere, organizaciju, zaštitu i metode poboljšanja kvalitete zraka kao dijela okoliša i javnog dobra pod posebnom skrbi Republike Hrvatske.

Osnovna namjera zaštite i poboljšanja kvalitete zraka je: očuvati ljudsko zdravlje, zdravlja biljaka i životinja, kulturnih i materijalnih vrijednosti; postići najbolju moguću kakvoću zraka; spriječiti ili smanjiti onečišćavanja koja utječu na klimatske promjene; osnovati, održavati ili poboljšati cjelovit sustav upravljanja kakvoćom zraka na području države.

30. Zakon o otpadu (NN 151/03 od 24. rujna 2003, 178/04 od 16. prosinca 2004. i 153/05 od 28. prosinca 2005.)

Ovim se Zakonom određuju prava, obveze i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba u postupanju s otpadom.

U postupanju s otpadom moraju se uvažavati načela zaštite okoliša i zahtjevi međunarodnog prava.

Odredbe ovoga Zakona ne obuhvaćaju postupanje: s radioaktivnim otpadom, s otpadnim vodama koje se ispuštaju u površinske vode i kanalizacijsku mrežu, osim otpada u tekućem stanju, plinovitim tvarima koje se ispuštaju u atmosferu, s otpadom od istraživanja, vađenja, obrade i skladištenja mineralnih sirovina i otpadom iz kamenoloma, sa životinjskim truplima, fekalijama i drugim prirodnim neopasnim tvarima koje se koriste u poljoprivredi, sa otpadom koji nastaje pri traženju, iskopavanju, prijevozu i konačnoj obradi ili uništavanju minsko-eksplozivnih i drugih ubojnih naprava i eksploziva koje se utvrđuju posebnim zakonima.

31. Zakon o zaštiti prirode (NN 30/94 od 5. svibnja 1994, 72/94 od 10. listopada 1994. i 70/05 od 8. lipnja 2005.)

Zakonom se utvrđuje osam kategorija očuvanja prostora: nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, prirodni spomenici, zaštićeni krajobrazi, parkovi-šume i spomenici parkovne arhitekture.

32. Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93 od 18. lipnja 1993. i 33/05 od 14. ožujka 2005.)

Odredbe ovog Zakona se odnose na zaštitu života ljudi i imovine od požara, posebne mjere i radnje za otklanjanje uzroka požara, sprečavanje nastajanja i širenja požara,



319

otkrivanje i gašenje požara, utvrđivanje uzroka požara kao i za pružanje pomoći kod otklanjanja posljedica uzrokovanih požarom.

33. Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02 od 29. travnja 2002.) Nacionalnom strategijom zaštite okoliša nameću se dvije iznimno važne teme koje će dugoročno imati veliki utjecaj na zaštitu okoliša u Republici Hrvatskoj pa i na oblikovanje Strategije: (1) prilagodba Republike Hrvatske konceptu dugoročnog razvoja; i (2) približavanje i priključenje Republike Hrvatske Europskoj uniji (EU). Iako su obje teme znatno šire od zaštite okoliša i odnose se na cjelinu strategije razvoja Republike Hrvatske, u obje je zaštita okoliša važan dio.

Strategija se zalaže za uvođenje zaštite okoliša u sve druge strateške planove Republike Hrvatske i, posljedično, integraciju zaštite okoliša u sve sektorske segmente cjelovite strategije Republike Hrvatske, a kasnije i u cjelokupnu politiku, programe te sve razvojne planove i projekte.

12.1.3. Prostorno uređenje i infrastruktura 34. Zakon o gradnji (NN 175/03 od 4. studenog 2003. i 100/04 od 20.

srpnja 2004.)

Ovim se Zakonom uređuje projektiranje, graditeljstvo, uporaba i uklanjanje građevina, tehnička svojstva, uporabljivost građevnih proizvoda, ustrojstvo građevinske inspekcije.

Određuju se bitni zahtjevi i drugi uvjeti za izgrađene objekte, uređuje se provedba upravnih i drugih postupaka te prava i obveze tijela državne uprave, kao i prava i obveze pravnih i fizičkih osoba s tim u vezi.

35. Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 177/04 od 15. prosinca 2004.)

Ovim se Zakonom uređuje uspostava i provođenje sustava energetskih djelatnosti, postupak osnivanja tijela za regulaciju energetskih djelatnosti kao i druga pitanja od značaja za regulaciju energetskih djelatnosti kako bi se poboljšala urbana i ruralna infrastruktura za opskrbu energijom.

Temeljni ciljevi uređenja energetskih djelatnosti su: osiguranje objektivnosti, transparentnosti i nepristranosti u obavljanju energetskih djelatnosti, briga o provedbi načela uređenog pristupa mreži/sustavu, uspostava metodologije za utvrđivanje tarifnih stavaka tarifnih sustava, uspostavljanje učinkovitog tržišta energije i tržišnog natjecanja, zaštita kupaca energije i energetskih subjekata.

Uređenjem energetskih djelatnosti potiče: učinkovito i racionalno korištenje energije, poduzetništvo na području energetike, investiranje u energetski sektor, zaštita okoliša.

36. Zakon o javnim cestama (NN 180/04 od 20. prosinca 2004. i 138/2006 od 20. prosinca 2006.)

Ovaj Zakon definira pravnu stanje javnih cesta, klasifikaciju javnih cesta, planiranje, izgradnju, obnovu i održavanje javnih cesta; zaštitne mjere za javne ceste i promet, koncesije, upravljanje, financiranje i kontrolu javnih cesta.

U skladu s ovim Zakonom, javne ceste se klasificiraju u jednu od slijedeće četiri kategorije, na temelju njihove, društvene, prometne i gospodarske važnosti: autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste.

Hrvatske autoceste d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, su zadužene za upravljanje, gradnju, obnovu i održavanje autocesta.



320

Hrvatske ceste d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu je zadužena za upravljanje, gradnju, obnovu i održavanje državnih cesta.

Županijske uprave za ceste, pravne osobe koje utemeljuje županija su zadužene za upravljanje, gradnju, obnovu i održavanje županijskih i lokalnih cesta.

Izvori financiranja za javne ceste su: godišnja naknada za korištenje javnih cesta, koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila, cestarina za upotrebu autocesta i objekata s naplatom (mostovi, tuneli, vijadukti, itd.), naknade za uporabu javnih cesta motornim i priključnim vozilima registriranim izvan Republike Hrvatske, naknade za izvanredni prijevoz, naknadu za prekomjernu uporabu javne ceste, naknadu za korištenje cestovnog zemljišta, naknada za obavljanje pratećih djelatnosti, naknada za koncesije, sredstva državnog proračuna, županijskog proračuna ili proračuna Grada Zagreba, naknada za financiranje građenja i održavanja javnih cesta i drugih izvora.

37. Zakon o komunalnom gospodarstvu – pročišćeni tekst (NN 26/03 od 20. veljače 2003, 82/04 od 17. lipnja 2004, 110/04 od 11. kolovoza 2004. i 178/04 od 16. prosinca 2004.)

Ovim se Zakonom određuju načela, način obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva te ostala pitanja glede svrhovitog obavljanja komunalnih djelatnosti.

Pod komunalnim gospodarstvom u smislu ovoga Zakona razumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, a naročito pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje gradnje i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području općina, gradova i Grada Zagreba kao i županija kada je to određeno ovim Zakonom.

38. Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 105/04 od 28. srpnja 2004. i 142/06 od 28. prosinca 2006.)

Ovim se Zakonom utvrđuju temeljna načela međusobnih odnosa i ponašanja sudionika i drugih subjekata u prometu na cesti i osnovni uvjeti kojima moraju udovoljavati ceste glede sigurnosti prometa; uređuju se pravila prometa na cestama; sustav prometnih znakova i znakova koje pokazuju ovlaštene osobe; dužnosti u slučaju prometne nesreće; osposobljavanje kandidata za vozače, polaganje vozačkog ispita i uvjeti za stjecanje prava na upravljanje vozilima; vuča vozila; uređaji i oprema koje moraju imati vozila, dimenzije, ukupna masa i osovinsko opterećenje vozila te uvjeti kojima moraju udovoljavati vozila u prometu.

39. Zakon o energiji (NN 68/01 od 27. srpnja 2001. i 117/04 od 15. prosinca 2004.)

Ovim se Zakonom uređuju: mjere za sigurnu i pouzdanu opskrbu energijom i njenu učinkovitu proizvodnju i korištenje, akti kojima se utvrđuje i na temelju kojih se provodi energetska politika i planiranje energetskog razvitka, obavljanje energetskih djelatnosti, na tržištu ili kao dio javnih usluga, te osnovna pitanja obavljanja energetskih djelatnosti.

Cilj strategije energetskog razvitka je: osiguranje sigurne i pouzdane opskrbe energijom i njene učinkovite proizvodnje i učinkovitog korištenja, osobito radi korištenja različitih i obnovljivih izvora energije, osiguranja zaštite okoliša u svim područjima energetskih djelatnosti; poticanje konkurentnosti na tržištu energije na načelima nepristranosti i razvidnosti; zaštita kupaca energije, te povezivanje hrvatskoga energetskog sustava ili njegovih dijelova s europskim energetskim sustavom ili energetskim sustavom drugih zemalja, polazeći od gospodarskog razvitka i energetskih potreba; utvrđuju se nacionalni energetski programi, potrebna ulaganja u energetiku, poticaji za ulaganja u obnovljive izvore i za postizanje energetske učinkovitosti te mjere zaštite okoliša.

40. Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata (NN 68/01 od 27. srpnja 2001. i 57/06 od 24. svibnja 2006.)



321

Aktivnosti vezane uz energiju: proizvodnja naftnih derivata, transport nafte naftovodima ili ostalim prijevoznim sredstvima, transport naftnih derivata naftovodima i ostalim načinima prijevoza, veleprodaja naftnih derivata, maloprodaja naftnih derivata, skladištenje nafte i naftnih derivata su sve tržišne aktivnosti su propisane ovim Zakonom.

41. Zakon o tržištu plina (NN 68/01 od 27. srpnja 2001. i 87/05 od 18. srpnja 2005.)

Pojmovi iz ovog Zakona imaju značenje utvrđeno Zakonom o energiji.

42. Zakon o prostornom uređenju (NN 30/94 od 15. travnja 1994, 68/98 od 12. svibnja 1998, 35/99 od 12. travnja 1999, 61/00 od 23. lipnja 2000, 32/02 od 28. ožujka 2002. i 100/04 od 20. srpnja 2004.)

Ovim se Zakonom uređuju sustav prostornog uređenja, uvjeti i način izrade, donošenja i provođenja dokumenata prostornog uređenja, te nadležnost tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne samouprave i uprave u provedbi mjera i aktivnosti kojima se osigurava planiranje i uređivanje prostora Republike Hrvatske.

12.1.4. Ostali pravni propisi 43. Zakon o javnoj nabavi (NN 117/01 od 24. prosinca 2001, 197/03 od

17. prosinca 2003 i 92/05 od 27. srpnja 2005.) Ovim se Zakonom uređuju uvjeti i postupci javne nabave koji prethode sklapanju ugovora o nabavi roba i usluga i ugovaranju poslova a s ciljem osiguranja učinkovitog korištenja proračunskih i drugih fondova te promicanju slobodnog tržišta natječaja za izvođenje radova.

Tijela koja upravljaju aktivnostima nabave robe i usluga i ugovaranjem poslova prema Zakonu o javnoj nabavi su navedena u Popisu obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi (NN 18/06 od 15. veljače 2006.) koji obuhvaća: tijela državne uprave Republike Hrvatske; javne i obrazovne ustanove u vlasništvu ili utemeljene odlukom Vlade; Ustanove lokalne samouprave; Ustanove regionalne samouprave; Pravne osobe.

44. Zakon o obrtu – pročišćeni tekst (NN 49/03 od 27. ožujka 2003.) Ovim Zakonom obrt se definira kao samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Nadalje ovim zakonom su propisani uvjeti koje mora ispunjavati fizička osoba a u svrhu obavljanja djelatnosti propisane Zakonom. U daljnjem tekstu Zakona postavljena su pravila kojih se obrtnik mora pridržavati, zatim određena prava koja proizlaze iz samog Zakona, te ujedno i preuzimanje obveza od strane osobe koja obavlja djelatnost propisanu ovim Zakonom. Ovim Zakonom su propisani i uvjeti za osposobljavanje te naukovanje osoba koji žele obavljati obrtničku djelatnost.

45. Zakon o zadrugama (NN 36/95 od 1. lipnja 1995, 67/01 od 24. srpnja 2001. i 12/02 od 6. veljače 2002.)

Zakonom o zadrugama definirani su pojmovi zadrugar, zatim obveze koje proizlaze iz sudjelovanja u zadruzi, određena prava i obveze kao što su sjedište, financiranje, način osnivanja i prestanka djelovanja, tijela zadruge, imovina i poslovanje zadruge.

46. Zakon o udrugama (NN 88/01 od 11. listopada 2001.) Ovaj Zakon definira osnivanje, registraciju, pravno stanje i prestanak postojanja udruge. Definirani su uvjeti za članove udruge, aktivnosti i upravljanje.

47. Zakon o zemljišnim knjigama (NN 91/96 od 28. listopada 1996, 114/01 od 20. prosinca 2001. i 100/04 od 20. lipnja 2004.)



322

Zakonom su uređeni glavni aspekti vezani uz zemljišne knjige (gruntovnice), upisnik zemljišta, čuvanje dokumentacije o vlasničkim pravima te ostalim pravima određenih Zakonom.

48. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96 od 28. listopada 1996, 73/00 od 21. srpnja 2000. i 114/01 od 20. prosinca 2001.)

Ovim Zakonom su uređeni osnovni principi osobnog vlasništva nad stvarima; odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na vlasništvo nad stvarima podložnima posebnom pravnom sustavu, ako nisu s tim sustavom u suprotnosti.

49. Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave (NN 117/93 od 31. prosinca 1993, 33/00 od 25. ožujka 2000, 73/00 od 30. lipnja 2000, 59/01 od 30. lipnja 2001, 107/01 od 5. prosinca 2001, 117/01 od 24. prosinca 2001, 150/02 od 17. prosinca 2002 pročišćeni tekst i 147/03 od 18. rujna 2003.)

Ovim se Zakonom uređuju izvori sredstava i financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga županija, općina i gradova, u granicama određenim zakonom kojim se uređuju pojedina pitanja, ako odredbama ovoga Zakona nije određeno drugačije.

50. Zakon o promicanju malog gospodarstva (NN 29/02 od 22. ožujka 2002.)

Ovaj Zakon regulira temelj za provedbu poticajnih mjera usmjerenih na obnovu i tržišno usklađivanje malog poduzetništva.

Zakon je usklađen sa zakonodavstvom EU-a osim glede iznosa zabilježenog ukupnog godišnjeg prometa za malo gospodarstvo. U hrvatskom je zakonodavstvu iznos niži nego u europskom.

Malo gospodarstvo uključuju subjekte koji:

• U prosjeku godišnje zapošljavaju manje od 250 zaposlenika;

• Bilježe ukupan godišnji prihod do 8.196.721 EUR (60.000.000,00 HRK) ili imaju zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u vrijednosti do 4.098.360 EUR (30.000.000,00 HRK).

Mali poslovni subjekti su fizičke i pravne osobe koje samostalno i trajno obavljaju dopuštene djelatnosti radi ostvarivanja dobiti odnosno dohotka na tržištu.

Prema Zakonu o promicanju malog poduzetništva, mali poslovni subjekti se dijele na mikro, male i srednje velike subjekte prema veličini.

Mikro subjekti malog gospodarstva su pravne i fizičke osobe koji prosječno zapošljavaju manje od 10 zaposlenika godišnje.

Mali subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe koje:

• godišnje u prosjeku zapošljavaju manje od 50 zaposlenika,

• ostvaruju ukupni godišnji promet do 2.185.792 EUR (16.000.000 HRK), ili imaju zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u vrijednosti do 1.092.896 EUR (8.000.000 HRK)

Srednji subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe, čiji je godišnji prosječni broj radnika, ukupni godišnji promet ili zbroj bilance, odnosno dugotrajna imovina veća od utvrđenih za male subjekte.

Tablica 12-1: Podjela malih poslovnih subjekata u Hrvatskoj i EU Mikro subjekti Mali subjekti Srednji subjekti

Definicija

EU Zaposlenici <10 <50 <250



323

Godišnji promet/zbroj

bilance

<2.000.000€/ 2.000.000€

<10.000.000€/ 10.000.000

<50.000.000€/ 43.000.000€

Izvor: Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine 29/02); 2003/361/EC

51. Zakon o zakladama i fundacijama (NN 36/95 od 1. lipnja 1995. i 64/01 od 16. srpnja 2001.)

Zakon o zakladama i fundacijama propisuje način uspostave i funkcioniranja specifičnih vrsta društvenih organizacija – zaklada, čija je imovina namijenjena da nezavisno, ili putem stečenog prihoda, trajno služi realizaciji neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe.

Važno je dopuniti Zakon o zakladama i fundacijama kako bi se pojednostavio postupak uspostave i istovremeno potaknulo aktivnosti većeg broja domaćih zaklada u Republici Hrvatskoj. Zbog toga je također potrebno izmijeniti i dopuniti porezni zakon kako bi se potaknula filantropija i pružilo neke oslobođenja zbog ulaganja u javnu korist.

52. Zakon o ustanovama (NN 76/93 od 16. kolovoza 1993.)

Zakon o ustanovama regulira uspostavu i aktivnosti ustanova kao organizacija za stalno vršenje aktivnosti vezanih za izobrazbu, znanost, kulturu, informiranje, sport, tjelesnu kulturu, tehničku kulturu, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge aktivnosti, ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti. Ustanovu može osnovati građanin kao fizička osoba, dakle može pripadati organizacijama civilnog društva, dok javne ustanove uglavnom utemeljuje država ili jedinice regionalne i lokalne samouprave.

53. Zakon o humanitarnoj pomoći (NN 96/03 od 10. lipnja 2003. i 83/92 od 2. prosinca 1992.)

Zakon o humanitarnoj pomoći se odnosi na udruge, vjerske zajednice i druge domaće i strane neprofitne pravne osobe, kojima je jedan od statutarnih ciljeva pružanje humanitarne pomoći, tzv. “humanitarne organizacije”.

54. Zakon o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara (NN 83/02 od 16. srpnja 2002.)

Zakon sadrži propise koji određuju raspodjelu prihoda od igara na sreću i nagradnih igara, čiji su korisnici organizacije civilnog društva putem postupaka javnih natječaja. Područja aktivnosti organizacija civilnog društva su regulirana Zakonom na slijedeći način: razvoj sporta, borbi protiv droga i drugih oblika ovisnosti, socijalnih i humanitarnih aktivnosti, problema i zadovoljavanje osoba s invaliditetom, tehnička kultura, kultura, izvaninstitucionalna naobrazba, obrazovanje djece i mladih i razvoj civilnog društva. Uredba o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načina raspodjele dijela prihoda od igara na sreću točnije razrađuje način raspodjele dijela prihoda od igara na sreću. Zakon o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara propisuje obvezu financiranja osam različitih područja aktivnosti organizacija civilnog društva, od razvoja sporta do razvoja civilnog društva, u iznosu od 50% od ukupnog prihoda od igara na sreću.

55. Carinski zakon (NN 78/99 od 23. srpnja 1999.)

Carinski zakon propisuje kako roba koja zadovoljava osnovne ljudske potrebe, poput hrane, lijekova, odjeće, posteljine, higijenske potrepštine koju uvoze registrirane humanitarne organizacije radi besplatne podjele ugroženim osobama i žrtvama prirodnih i drugih katastrofa, bit će oslobođene carine. Isto tako, carinu neće plaćati humanitarne organizacije i udruge slijepih i gluhih osoba, nagluhe osobe, kao i osobe oboljele od mišićnih i neuromišićnih oboljenja, na specifičnu opremu, uređaje i instrumente, te rezervne dijelove i potrošni materijal za potrebe tih osoba koje se ne proizvode u zemlji zajedno s robom koja se donira ustanovama uključenim u kulturne



324

ili druge neprofitne pravne osobe iz kulturnog života, nezavisni umjetnici ili umjetnici za izvedbu svojih aktivnosti, na temelju Ministarstva kulture.

56. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 49/03 od 27. ožujka 2003. i 138/06 od 20. prosinca 2006.)

Zakonom su regulirani pojmovi i način na koji fizičke i pravne osobe mogu vršiti ugostiteljsku (gastronomsku) uslugu.

Gastronomska usluga znači pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje i usluživanje pića napitaka, i pružanje usluga smještaja, kao i pripremanja hrane za potrošnju na drugom mjestu (u prijevoznim sredstvima, na priredbama, itd.) i opskrba tom hranom (catering).

Gastronomsku uslugu mogu vršiti tvrtke, zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici, javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode, te ugostiteljske obrazovne ustanove, đački i studentski domovi, te određene ugostiteljske usluge mogu pružati građani.

57. Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07 od 2. srpnja 2007.)

Ovaj Zakon regulira način i uvjete vršenja turističke usluge. Turistička usluga je pružanje usluga turističke agencije, turističkog vodiča, turističkog pratitelja, turističkog animatora, turističkog zastupnika, turističke usluge u nautičkom turizmu, turističke usluge na seljačkom gospodarstvu, zdravstvenom, kongresnom, sportskom, lovnom i drugim oblicima turizma, pružajući i druge oblike turističke usluge, itd.

Usluge u turizmu mogu vršiti tvrtke, trgovci pojedinci i obrtnici, koji ispunjavaju opisane uvjete za njihovo vršenje, ako ovim Zakonom i Zakonom o zaštiti prirode (NN br. 30/94 i 72/94) nije rečeno drukčije. Prema uvjetima reguliranim ovim Zakonom i usvojenim propisima na temelju ovog Zakona, određene turističke usluge mogu pružati građani.

12.1.5. Područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi

Republika Hrvatska ima posebne propise za više potpore za ciljane skupine korisnika i područja. Ti se zakoni odnose na slabije razvijena područja ili na područja koja su stradala u ratu.

To su: Zakon o otocima, Zakon o brdsko – planinskim područjima, Zakon o obnovi i razvoju grada Vukovara, Zakon o područjima od posebne državne skrbi, Zakon o fondu za regionalni razvoj republike Hrvatske s odgovarajućim podzakonima o njihovoj provedbi i programima za provedbu propisa sadržanih u danim zakonima.

58. Zakon o područjima od posebne državne skrbi, NN 26/03 od 20. veljače 2003. (pročišćeni tekst), 42/05 od 1. travnja 2005, 90/05 od 25. srpnja 2005.)

Ovaj Zakon regulira područja koja su od posebne državne skrbi, kao i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvoj. Te mjere su namijenjene fizičkim i pravnim osobama s boravištem/uobičajenim prebivalištem u danim područjima. Svrha ovog Zakona je utvrditi područja od posebne državne skrbi kako bi se:

• Uklonile posljedice rata,

• Potaknuo brži povratak protjeranog stanovništva,

• Potaknuo demografski i ekonomski napredak i

• Postigao ujednačeniji razvitak svih područja u Republici Hrvatskoj.



325

Područja od posebne državne skrbi su podijeljena na tri skupine putem sustava numeracije lokalnih jedinica ili njihovih dijelova.

Prvoj skupini područja od posebne državne skrbi pripadaju područja gradova i općina koja su bili pod okupacijom tijekom rata 1990-tih, a nalaze se bližu državne granice. Središte grada/općine iz ove skupine je od državne granice udaljeno ne više od 15 kilometara zračne linije te nema više od 5000 stanovnika prema Popisu iz 1991. godine. Ova skupina također uključuje sva druga područja, gradove, općine i sela u Podunavskoj regiji koja su bila okupirana za vrijeme Domovinskog rata.

Drugoj skupini pripadaju područja gradova, općina i naselja koja nisu unutar prve skupine, ali su bila okupirana tijekom rata.

Trećoj skupini područja od posebne državne skrbi pripadaju općine koje se smatraju nerazvijenim dijelovima Hrvatske, sukladno postupku procjene temeljene na četiri kriterija razvoja:

• kriterij gospodarskog razvoja,

• kriterij strukturalnih problema,

• demografski kriterij i

• posebni kriterij.

Zbog tog razloga ovaj Zakon pripada kategoriji zakona čija je početna točka teritorijalni pristup regionalnom razvoju.

Mehanizmi koji se primjenjuju na ispunjenje osnovne svrhe ovog Zakona su slijedeći: smještaj za stanovnike u područjima od posebne državne skrbi utvrđivanjem kriterija za dodjelu kuća, jedinica smještaja, gradilišta i materijala; porezne olakšice za prijevoz i kupnju nekretnina u područjima od posebne državne skrbi, porezne olakšice za nasljeđe i donacije, naknada za iskorištavanje mineralnih sirovina. U područjima od posebne državne skrbi ne naplaćuju se administrativne, bilježničke i druge naknade za sve postupke vođene sukladno s odredbama ovog Zakona.

Provedba ovog Zakona potpada pod nekoliko ministarstava, dok Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka prati njihovu provedbu.

59. Zakon o otocima (NN 34/99 od 9. travnja 1999, 149/99 od 31. prosinca 1999, 32/02 od 28. ožujka 2002, 33/06 od 24. ožujka 2006.)

Zakon o otocima pripada skupini zakona koji kombiniraju različite pristupe regionalnom razvitku. Najvažniji je teritorijalni pristup regionalnom razvoju, koji je određen specifičnim mjestom i značajem otoka za sveopći razvoj Republike Hrvatske, jer su otoci pod posebnom državnom skrbi.

Putem sustava numeracije, Zakon dijeli otoke u dvije glavne skupine kombinacijom dva kriterija: kriterij razvijenosti/nerazvijenosti i gustoće naseljenosti pojedinačnih otoka ili arhipelaga. Zakon propisuje nekoliko mjera namijenjenih ispunjenju primarne svrhe ovog Zakona.

Mjere za poticanje gospodarskog razvoja uključuju one za poticanje pojedinih aktivnosti za održivi razvitak otoka, proizvodnju izvornih otočkih proizvoda uvođenjem oznake podrijetla (hrvatski otočni proizvodi), odobravanje zajmova s povoljnim uvjetima za jednu poticajne aktivnosti, odobrenje poticaja za poslodavce s uposlenicima koji imaju prebivalište na otoku, iznajmljivanje državnih objekata po povoljnim uvjetima, povlastice u potrošnji vode, ustrojavanje zajedničkog tijela za zajedničko obavljanje komunalnih djelatnosti više jedinica.

60. Zakon o obnovi (NN 24/96 od 26. ožujka 1996, 54/96 od 8. srpnja 1996, 87/96 od 16. prosinca 1996, 57/00 od 9. srpnja 2000.)



326

Ovaj Zakon definira obnovu imovine uništene ili oštećene tijekom rata i uklanjanje posljedica uzrokovanih Domovinskim ratom od početka srpske agresije do završetka mirne reintegracije pogođenih područja.

Pravo na obnovu u skladu s ovim Zakonom je dan vlasnicima i suvlasnicima stambenih prostora, zaštićenih najmoprimaca u prostorima navedenih objekata, kao i vlasnika drugih uništenih ili oštećenih materijalnih dobara, koji su građani Republike Hrvatske ili su imali boravište u Republici Hrvatskoj 1991.

61. Zakon o obnovi i razvoju grada Vukovara (NN 44/01 od 16. svibnja 2001, 90/05 od 25. srpnja 2005)

Ovaj Zakon navodi poticajne mjere za obnovu i razvoj Grada Vukovara, a cilj mu je otklanjanje posljedica rata iz 1990. Ovaj cilj je od posebne državne skrbi, a nastaje zbog činjenice da su svi aspekti ovoga grada kompletno uništeni za vrijeme rata.

Poticajne mjere za realizaciju temeljne svrhe ovog Zakona najvećim se dijelom odnose na: ratom razorene ili oštećene građevine, razminiranje, povratak prognanika i izbjeglica, zapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta, informatizaciju gospodarskih, društvenih subjekata, te tijela državne uprave i lokalne samouprave, tehničko-tehnološku modernizaciju, obrazovanje i osposobljavanje, razvoj poduzetništva te zaštitu okoliša.

Svake godine, najkasnije 60 dana nakon stupanja na snagu državnog proračuna, Vlada RH donosi Plan i Program obnove i razvoja grada Vukovara koji sadrži specifične projekte i definira obveze kao i facin njihova financiranja i rokove njihove provedbe.

Uz ove mjere, obnova i razvoj Vukovara potiče se kroz druge posebne poticajne mjere.

62. Zakon o brdsko-planinskim područjima (NN 12/02 od 6. veljače 2002, 32/02 od 28. ožujka 2002, 117/03 od 23. srpnja 2003, 42/05 od 1. travnja 2005, 90/05 od 25. srpnja 2005.)

Zakon utvrđuje brdsko-planinska područja kao područja od posebne državne skrbi. Njegova je temeljna svrha stvoriti preduvjete za razvoj ovih područja kako bi se poticala njihova demografska obnova, naseljavanje, kao i stvaranje preduvjeta da se prirodni i gospodarski resursi što kvalitetnije koriste radi ostvarivanja gospodarskog rasta. Nadalje razvoj ovih područja potiče se kroz specifične mjere propisane zakonom, a one najvećim djelom obuhvaćaju pravo ubiranja šumskih plodova bez naknade, prednost na ostvarivanje prava na zakup poljoprivrednog i šumskog zemljišta, prednost na zakup i ostvarivanje ribolovnog prava, naknada za iskorištavanje mineralnih sirovina, porezne olakšice na porez na dobit i porez na dohodak, privremeno dodjeljivanje poreznih prihoda s naslova poreza na dohodak i poreza na dobit lokalnim jedinicama na brdsko-planinskim područjima, te pravo prvenstva pri nabavljanju drveta iz drvne mase za fizičke i pravne osobe koje na ovom području obavljaju djelatnost obrade i prerade drveta.

63. Zakon o Fondu za regionalni razvoj Republike Hrvatske (NN br. 107/01 od 5. prosinca 2001.)

Odredbe ovog Zakona odnose se na uspostavu Fonda za regionalni razvoj kao posebnog tijela za provođenje Nacionalnog programa. Djelatnost Fonda sastoji se u poticanju ujednačenoga regionalnog razvoja RH sukladno programu regionalnog razvoja RH. Kroz djelatnost Fonda osobito se potiče razvoj područja koja su pogođena ratom, slabo naseljenih područja, područja od posebne državne skrbi, razvoj otoka, brdsko-planinskih područja, graničnih i pograničnih područja, područja sa strukturnim problemima, područja koja ostvaruju bruto domaći proizvod niži od 65% prosječnog BDP-a u RH, te drugih područja sukladno Programu regionalnog razvoja RH.



327

64. Porez na dodanu vrijednost (NN 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 48/04, 82/04, 90/05)

Porez na dodanu vrijednost se plaća:

• Na isporuku svih vrsta dobara (proizvoda, robe, novoizgrađenih građevina, opreme i sl.) i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu;

• Na vlastitu potrošnju

• Na isporuku roba i usluga za koje se ne plaća nikakva naknada ili uz osobni popust, na uvoz dobara u tuzemstvo, na usluge koje strani poduzetnik vrši za domaćeg poduzetnika u tuzemstvu.

65. Zakon o porezu na dobit (NN 177/04, 90/05, 57/06)

Porezni obveznik može biti tvrtka ili drugo pravna ili fizička osoba rezident Republike Hrvatske, koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi.

Porezni obveznik je i tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika (nerezident).

Porezni obveznik je i fizička osoba, koja ostvaruje dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka, ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak.

• Porezni obveznik je i poduzetnik fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti: ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od 270.000 EUR (HRK 2.000.000), ili ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario dohodak veći od 54.000 EUR (HRK 400.000) ili

• ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 270.000 EUR (HRK 2.000.000) ili

• ako u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika.

Tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i Hrvatska narodna banka nisu obveznici poreza na dobit, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

66. Zakon o porezu na dohodak (NN 177/04)

Porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak. Ako više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka fizička osoba zasebno i to za svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku. Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka.



328

12.2. DODATAK 2 Tablica 12-2: Prerada odabranih industrijskih proizvoda (2000 - 2004)

Proizvod Mjerna jedinica 2000 2001 2002 2003 2004 Indeks 04/03

Govedina, svježa ili smrznuta t 17.846 16.276 16.310 17.794 19.166 108

Svinjetina, svježa ili smrznuta t 31.963 32.824 36.237 41.280 40.328 98

Svježe meso peradi t 40.645 48.494 52.264 57.542 57.925 101

Kobasice t 35.244 39.882 43.735 46.428 46.309 100

Konzervirano meso t 13.699 12.632 15.945 14.948 15.431 103

Konzervirana riba t 10.469 11.468 12.804 1.248 8.855 710

Voćni sokovi hl 554.039 586.833 579.937 679.248 676.668 100

Konzervirano povrće t 7.160 7.342 7.695 10.235 10.141 99

Povrće konzervirano u octu t 8.244 10.367 17.986 10.967 11.632 106

Maslinovo ulje t 1.392 1.110 2.454 882 1.471 167

Rafinirano ulje t 33.860 38.438 38.616 50.520 50.270 100

Margarin t 15.747 16.414 17.869 17.824 18.052 101

Maslac t 2.171 2.626 2.530 2.184 2.346 107

Sirevi t 21.153 22.674 22.395 21.798 20.448 94

Sladoled i slični jestivi smrznuti proizvodi t 9.503 9.293 10.491 12.803 11.049 86

Pšenično brašno t 276.424 278.916 299.038 297.938 305.269 102

Stočna hrana t 483.550 524.270 524.220 537.333 516.713 96

Svježi kruh t 118.915 118.980 121.368 116.960 122.677 105

Keksi i slični proizvodi t 19.746 21.822 23.118 25.422 26.021 102



329

Šećer t 56.729 130.693 171.613 140.973 214.934 152

Proizvodi od čokolade i kakaa t 11.445 12.230 14.165 14.019 15.630 111

Bomboni i slični slatkiši, uključujući čokoladu t 5.555 6.167 5.746 5.675 5.122 90

Tjestenina t 6.155 6.564 7.192 8.382 8.121 97

Kava t 7.011 7.955 8.216 6.389 7.088 111

Proizvodi od kave t 783 743 747 600 807 135

Umaci, miješani začini i aditivi za jelo t 18.592 18.879 21.916 21.893 24.327 111

Dječja hrana t 4.131 4.268 4.182 4.510 4.783 106

Destilirana alkoholna pića hl 182.016 163.328 151.702 143.621 132.458 92

Etilni alkohol jači od 80% hl 112.531 89.383 106.978 96.231 77.194 80

Prirodna vina hl 497.695 524.523 463.353 474.969 500.559 105

Pivo hl 3.847.452 3.799.271 3.623.893 3.679.481 3.593.088 98

Vermut i druga aromatizirana vina hl 19.022 21.462 11.451 4.886 1.688 35

Mineralna i gazirana voda 000 l 230.735 243.512 252.178 260.873 224.484 86

Ostala bezalkoholna pića hl 1.575.622 1.781.125 2.095.078 2.389.148 2.500.681 105

Fermentirani duhan t 7.732 11.206 7.554 8.211 13.531 165

Cigarete milijuni komada 13.692 14.716 15.047 15.613 15.374 98 IZVOR: HGK, 2006



330

12.3. DODATAK 3 Tablica 12-3: Proizvodnja žitarica u razdoblju 2000 - 2004

Žitarica 2000 2001 2002 2003 2004 2005

površina (000 ha) 236 240 234 206 214 146

proizvodnja (000 t) 1.032,09 965,15 988,18 609,26 920,31 601,75 Pšenica

prirod (t/ha) 4,40 4,00 4,20 2,95 4,30 4,11

površina (000 ha) 389 406 407 425 432 319

proizvodnja (000 t) 1.526,17 2.211,52 2.500,48 1.569,15 2.468,43 2.206,73 Kukuruz

prirod (t/ha) 3,93 5,45 6,13 3,86 5,70 6,92

površina (000 ha) 46 51 51 54 56 50

proizvodnja (000 t) 151,44 161,49 170,95 134,24 181,87 162,53 Ječam

prirod (t/ha) 3,27 3,16 3,37 2,49 3,30 3,23 površina (000 ha) 20 21 19 20 19 n.p

proizvodnja (000 t) 51,14 47,63 50,00 34,12 48,80 n.p Zob

prirod (t/ha) 2,51 2,32 2,60 1,71 2,60 n.p

površina (000 ha) 24 23 22 4 5 n.p

proizvodnja (000 t) 74,27 89,31 91,70 70,33 14,52 n.p Ostalo

prirod (t/ha) 3,62 3,91 4,30 2,88 3,20 n.p površina (000 ha) 715 741 733 709 726 n.p

proizvodnja (000 t) 2.835,10 3.475,10 3.801,30 2.417,10 3.633,90 n.p Ukupna

proizvodnja

prirod (t/ha) 4,00 4,60 5,20 3,40 5,01 n.p. Izvor: MPRRR, 2006



331

12.4. DODATAK 4 Tablica 12-4: Potrošnja hrane i pića po stanovniku (2000 - 2005)

Količina potrošene hrane i pića Skupina proizvoda Mjerna jedinica

2000 2001 2002 2003 2004

Proizvodi od kukuruza kg 96,86 97,77 107,4 125,98 124,51 Kruh i ostali pekarski proizvodi kg 69,01 68,10 65,50 85,48 82,67

Brašno i ostale žitarice kg 21,4 23,57 21,69 23,87 24,16 Meso i mesne prerađevine kg 64,90 66,78 62,32 66,72 65,85

Govedina i teletina kg NA 11,6 10,89 10,63 11,40 Svinjetina kg NA 17,61 14,66 18,14 16,44

Ovčetina, jaretina, janjetina kg NA 0,96 0,70 1,27 1,03 Perad kg NA 19,31 19,26 19,30 19,03

Sušeno, dimljeno i usoljeno meso kg NA 13,50 13,30 13,68 15,63 Riba i riblji proizvodi kg 9,92 10,41 8,76 8,08 8,29

Mlijeko, mliječni proizvodi i jaja Mlijeko l NA NA 91,95 83,34 84,60

Sve vrste sireva kg NA NA 6,80 6,90 7,10

Konzumna jaja i jaja u prahu kg 9,32 10,81 10,72 8,12 8,15 Ulja i masti

Maslac i margarin kg 3,25 2,72 2,82 2,47 2,63 Jestiva ulja l 14,29 14,77 14,73 13,48 13,65

Ostala ulja i masnoće l 1,69 1,25 1,46 1,63 1,63 Voće i voćni proizvodi kg 53,06 55,53 57,22 49,07 52,91

Voće (svježe, hladno i smrznuto) kg 51,2 53,96 55,36 47,17 50,77 Konzervirano i prerađeno voće, dječja hrana, dijetni proizvodi kg 0,52 0,39 0,50 0,60 0,47

Proizvodi od voća i povrća kg 104,81 112,51 108,97 104,66 112,85 Povrće (svježe, hladno i smrznuto) kg 56,07 54,59 53,32 52,19 56,20

Sušeno povrće kg 5,38 3,84 3,76 2,90 3,02 Konzervirano i prerađeno voće, dječja hrana i dijetni proizvodi kg 7,55 6,72 6,90 6,65 7,63

Krumpir, konzumni i slatki proizvodi na bazi krumpira kg 36,16 47,70 44,79 42,92 46,00 Šećer, pekmez, čokolada i slastice kg 22,15 20,73 18,23 18,36 17,91

Šećer kg 14,59 13,63 12,39 12,61 12,13 Ostali prehrambeni proizvodi kg 14,97 12,92 13,67 11,86 11,75

Bezalkoholna pića



332

Kava kg 3,77 3,59 3,24 3,54 3,38 Čaj, kakao kg 1,13 0,86 0,60 0,61 0,63

Mineralna voda l 22,19 30,27 37,72 36,84 31,95 Soda, voćni sokovi, sirupi i koncentrati za pripremu napitaka l 26,17 31,55 32,05 32,90 32,29

Alkoholna pića l 30,57 39,61 42,66 36,14 33,78 Vino l 11,04 10,96 12,93 12,79 11,86 Pivo l 18,56 27,9 28,89 22,27 20,94

Izvor: DZS, 2004 (nije uključena turistička potrošnja)



333

12.5. DODATAK 5 Tablica 12-5: Izravna plaćanja po jedinici u HRK

MODEL POTPORE PROIZVODNJI JEDINICA OSNOVNO PLAĆANJE PO JEDINICI

(KN)

PODRUČJA S TEŽIM

UVJETIMA GOSPODARE

NJA U POLJOPRIVR

EDI Žitarice, industrijski usjevi, povrće

Pšenica, raž ha 2.250,00

Pivarski ječam i soja ha 1.650,00

Ostala žita ha 1.250,00

Uljarice ha 2.250,00

Uljana repica za proizvodnju biodizela ha 2.550,00

Ostalo industrijsko bilje ha 1.250,00

Krmno bilje ha 1.250,00

Šećerna repa ha 3.000,00

Duhan kg 5,00

Povrće ha 1.250,00

Povrće za industrijsku preradu ha 3.000,00

Ljekovito bilje ha 1.250,00

Sjemenski usjevi

Pšenice, pšenoraži raži, ječma, zobi ha 2.850,00

Kukuruz ha 6.500,00

Soja i uljana repica ha 4.500,00

Suncokret, šećerna repa i duhan ha 10.000,00

Krumpiri ha 13.000,00

Krmno bilje, povrće i ostalo ha 3.000,00

Sadni materijal, višegodišnji usjevi i maslinovo ulje

Voćne sadnice – certificirane komada 4,00

Voćne sadnice - standard komada 2,00

Lozne sadnice – certificirane komada 4,00

Lozne sadnice - standard komada 2,00

Sadnice maslina komada 5,00

Matičnjak podloga za vinovu lozu (podizanje nasada) ha 35.000,00

Matičnjak podloga za voćne sadnice (podizanje nasada) ha 25.000,00

Vinogradi (godišnja plaćanja) ha 2.500,00 3.400,00

Vinogradi (podizanje nasada) ha 33.600,00 45.400,00

Voćarstvo I i II skupina (godišnja plaćanja) ha 2.500,00

Jagode i hmelj (godišnja plaćanja) ha 1.250,00

Voćarstvo I skupine i hmelj (podizanje nasada) ha 24.000,00 32.400,00

Voćarstvo II skupine (podizanje nasada) ha 16.800,00 22.700,00

Prerada ploda masline kg 1,00

Masline (podizanje nasada) ha 20.000,00 27.000,00



334

Maslinovo ulje ekstra djevičansko litra 10,00

Lavanda i buhač (godišnja plaćanja) ha 1.250,00

Lavanda (podizanje nasada) ha 14.000,00

Stočarstvo i stočarski proizvodi

Mlijeko (kravlje) litra 0,65 1,05

Mlijeko (kozje i ovčje) litra 1,20 1,56

Junad u tovu iz domaćeg uzgoja grlo 1.800,00

Junad u tovu iz uvoznog uzgoja grlo 800,00

Utovljena telad za proizvodnju bijelog mesa grlo 400,00

Utovljene svinje iz domaćeg uzgoja grlo 100,00

Utovljene svinje od uvozne prasadi grlo 50,00

Utovljeni kunići grlo 6,00

Mliječne krave grlo 500,00 675,00

Uzgojno valjane krave pod kontrolom mliječnosti grlo 1.000,00

Mliječne krave - prvotelke grlo 1.500,00

Krave u sustavu krava - tele grlo 3.000,00

Krave dojilje grlo 1.000,00

Bikovi iz performance test (jednokratno) grlo 3.900,00

Rasplodne ovce i koze grlo 100,00

Uzgojno valjane ovce, ovnovi, koze i jarčevi grlo 300,00

Ojanjene šilježice i ojarene jarice grlo 400,00

Ovnovi i jarčevi iz performance testa (jednokratno) grlo 800,00 Rasplodne krmače grlo 200,00

Uzgojno valjane rasplodne krmače grlo 400,00

Prvopraskinje grlo 600,00 Nerastovi (jednokratno) grlo 800,00

Nerastovi iz performance testa (jednokratno) grlo 1.000,00

Rasplodne kobile grlo 1.000,00

Uzgojno valjane kobile i pastusi (matična grla) grlo 1.500,00

Matične rasplodne kobile - prvoždrebkinje grlo 1.750,00

Pčelinje zajednice košnica 50,00

med kg 2,20

Matice pčela komad 15,00

Rasplodne pilenke (djedovska i roditeljska jata kokoši i pura) kljun 9,00

Ženke uzgojno valjanih kunića grlo 14,00

Sperma bikova

Elita doza 10,00

Pozitivno testirani bik doza 7,00

Sperma nerastova doza 5,00

Livade i pašnjaci grlo/ha 100,00

Ribarstvo

Uzgoj autohtonih vrsta bijele morske ribe kg 5,40 7,30

Uzgoj školjaka - dagnje kg 0,80

Uzgoj školjaka - kamenice komad 0,50

Riblja mlađ komad 0,25



335

Uzgoj slatkovodne ribe I skupine kg 3,50

Uzgoj slatkovodne ribe II skupine kg 4,80

Ulov male plave ribe kg 0,35

Proizvodnja ribljih proizvoda I skupine kg 4,70 6,20

Proizvodnja ribljih proizvoda II skupine kg 2,30 3,10

Proizvodnja ribljih proizvoda III skupine kg 1,80 2,50

Proizvodnja ribljih proizvoda IV skupine kg 1,20 1,80 Izvor: MPRRR, 2007



336

12.6. DODATAK 6 Tablica 12-6: Minimalne količine za potporu

Model potpore proizvodnje Jedinica Min. količina za potporu Žitarice, industrijski usjevi i povrće

Krušna žita i pivarski ječam ha 3,00

Soja ha 3,00

Ostala žita ha 3,00

Uljarice ha 3,00

Uljana repica za biodizel ha 3,00

Ostale industrijsko bilje ha 3,00

Krmno bilje ha 3,00

Šećerna repica ha 3,00 Duhan kg Sve isporučene količine Povrće ha 0,50

Povrće za industrijsku preradu ha 0,50

Merkantilni krumpir ha 2,00

Ljekovito bilje (za svaku pojedinu kulturu) ha 1,00

Poljoprivredno sjeme ha Sve materijal s certifikatom Sadni materijal, višegodišnji usjevi i maslinovo ulje

Sadni materijal komada Sav materijal s certifikatom

Matičnjak podloga za vinovu lozu (podizanje nasada) ha 0,10

Matičnjak podloga za voćne sadnice (podizanje nasada) ha 0,10

Vinogradi (godišnja plaćanja) ha 0,25

Vinogradi (podizanje nasada) ha 0,25

Voćarstvo (godišnja plaćanja) ha 0,50

Jagode i hmelj (godišnja plaćanja) ha 0,50

Voćarstvo I skupine i hmelj (podizanje nasada) ha 0,50

Voćarstvo II skupine (podizanje nasada) ha 0,50

Masline stablo 50,00

Prerada ploda masline kg 800,00

Masline (podizanje nasada) ha 0,50

Maslinovo ulje litra 100,00

Lavanda i buhač (godišnja plaćanja) ha 0,25

Lavanda (podizanje nasada) ha 0,25

Stočarstvo i stočarski proizvodi

Mlijeko (kravlje) litra 6.000

Mlijeko (ovčje i kozje) litra 500

Tovljena junad grlo 20 Tovljena telad za proizvodnju bijelog mesa grlo 10

Utovljene svinje grlo 75

Utovljeni kunići komada 500



337

Mliječne krave grlo 4

Krave - prvorotke grlo 1

Krave u sustavu krava - tele grlo 25

Krave dojilje grlo 1

Rasplodne, ovce, ovnovi, koze i jarčevi grlo 20

Rasplodne krmače grlo 10

Rasplodne kobile i pastusi grlo 3

Kobile prvoždrebkinja grlo 1

Roditeljske rasplodne pilenke kljun 1.000

Pčelinje zajednice košnica 30

Med kg 450

Matice pčela komada 100

Ženke uzgojno valjanih kunića komad 25

Ekološka proizvodnja

Ekološka proizvodnja (Ukupno za sve kulture) ha 0,5

Ribarstvo

Uzgoj autohtonih vrsta bijele morske ribe kg 3.000

Uzgoj školjaka - dagnje kg 3.000

Uzgoj školjaka - kamenice komad 3.000

Riblja mlađ komad 100.000

Uzgoj slatkovodne ribe I skupine kg 3.000

Uzgoj slatkovodne ribe II skupine kg 2.000

Ulov male plave ribe kg 10.000

Proizvodnja ribljih proizvoda I skupine kg 250

Proizvodnja ribljih proizvoda II skupine kg 1.000

Proizvodnja ribljih proizvoda III skupine kg 2.000

Proizvodnja ribljih proizvoda IV skupine kg 3.000

MODEL RURALNOG RAZVOJA

Program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina

Goveda grlo 1

Konji grlo 1

Svinje grlo 1

Ovce grlo 1

Koze grlo 1

Magarci grlo 1

Kokoš “Hrvatica” kljun 5

Zagorski puran kljun 5 Izvor: MPRRR, 2007



338

12.7. DODATAK 7 Tablica 12-7: Izravna plaćanja u razdoblju 2001 - 2005 (HRK)

Sektor 2001 2002 2003 2004 200542

Biljna proizvodnja 971.094.375 986.248.283 1.075.446.857 911.498.475 1.006.445.738

Krušne žitarice (pšenica, raž,

pšenoraž )

309.487.894 251.814.731 229.868.281 180.714.608 175.493.200

Pivarski ječam 13.514.565 14.355.139 16.384.733 10.393.884 6.656.499

Kukuruz 249.053.017 261.626.516 267.387.983 208.066.956 168.572.574

Ostale žitarice namijenjene kao

hrana (zob, ječam) 20.725.088 29.047.626 47.044.279 40.693.569 29.538.566

Soja 72.531.592 80.069.840 87.502.567 57.291.479 70.136.105

Uljarice (suncokret, uljana repica) 85.619.832 94.150.034 103.603.391 93.039.678 157.672.586

Ostalo industrijsko bilje 20.982

Stočna hrana 39.982.303 33.178.416 53.882.973

Šećerna repica 71.377.879 68.206.825 91.662.314 79.733.805 72.693.372

Povrće (za industrijsku preradu i

ostalo) 12.212.958 13.237.416.58 13.478.334

Duhan 54.072.720 68.554.200 60.666.865 60.749.543 54.567.612

Ljekovito bilje 3.069.047 3.328.513 4.011.787

Poljoprivredno sjeme I 32.216.054 34.115.803 44.273.983 30.596.257 63.654.721

Poljoprivredno sjeme II 1.733.216 3.179.560 3.729.204 2.694.981

Rasadnik - godišnje 7.316

Rasadnik – podizanje nasada 397.495

Sadni materijal 1.451.941 2.541.761 2.979.458 5.285.174 6.253.823

Vinogradi - godišnje 10.267.382 10.315.753 13.652.275 29.621.731 25.245.820

42 U stupcu 2005. je uključena obveza nastala na temelju godišnje razine proizvodnje (najveći je dio plaćen u 2006)



339

Vinogradi – podizanje nasada 11.601.454 10.304.512 11.927.212 19.280.194 33.319.610

Voćarstvo I, II skupine i hmelj -

godišnje 5.082.135 12.948.834 11.092.668

Voćarstvo I, II skupine i hmelj –

podizanje nasada 7.993.710 8.594.851 11.971.787 8.252.977 21.648.057

jagode - godišnje 89.341

Masline 43 28.921.891 48.420.000 22.142.098 22.093.542 37.743.164

Lavanda - godišnje /ulje 526.141 951.131 238.186 243.683 230.863

Lavanda - uzgoj 65.800 53.235 38.270

Stočarstvo 544.851.623 626.025.350 905.643.830 785.440.167 890.112.232

Livade i pašnjaci 2.032.503 1.762.521 1.363.315

Mlijeko4445 363.414.463 415.048.531 457.236.094 430.797.331 498.873.887

Goveda i telad u tovu iz domaćeg

uzgoja 18.294.407 17.675.500 10.981.641 41.406.883 18.085.812

Goveda i telad u tovu iz uvoznog

uzgoja 32.625.174

Utovljene svinje iz domaćeg uzgoja 54.494.978 61.714.187 75.271.550 55.617.240 32.214.706

Utovljene svinje iz uvoznog uzgoja 7.348.447

Utovljeni kunići 1.174.872

Mliječne krave 3.550.400 4.950.300 139.346.480 96.937.124 143.956.411

Krave u sustavu krava - tele 6.780.820 10.315.300 4.445.400 5.888.764 4.942.742

Ženska telad 32.059.920 34.824.200 54.076.500 40.712.867 41.240.834

Bikovi (test) 140.800 288.200 222.300 222.300 152.880

Rasplodne ovce 32.829.615 41.403.700 98.485.280 65.438.699 61.108.745

Rasplodne koze 7.042.615 6.942.832

44 Uključuje mlijeko, kozje i ovčje mlijeko.



340

Rasplodni konji 791.350 898.450 785.700 992.452 1.206.300

Ženska ždrebad 1.010.100 1.080.400 736.500 462.950 973.829

Rasplodne ženske svinje 5.446.480 6.395.760 26.787.900 15.240.800 15.249.579

Nerast (test) 668.000 526.780 457.700

Pčelinje zajednice / med, matice 10.050.128 14.328.759 15.131.050 16.072.527 12.850.167

Pilići pernate divljači 1.341.230 1.438.302 1.500.000

Ostale mjere u stočarstvu 14.646.932 15.663.761 17.936.931 6.318.315 9.343.999

Ribarstvo 65.615.128 65.745.181 68.381.352 66.837.000 61.138.778

UKUPNO 1.581.561.126 1.678.018.815 2.049.472.039 1.763.775.642 1.957.696.748

Izvor: MPRRR, 2007



341

12.8. DODATAK 8 Tablica 12-8: Provedbene ustanove za model potpore proizvodnji i njihove zadaće

Vrsta koristi Prikupljanje i obrada zahtjeva

Kontrola postupka

Inspekcija poljoprivrednih gospodarstava

Plaćanja

Biljna proizvodnja –

godišnja plaćanja po

površini

Lokalni uredi državne uprave

Ministarstvo poljoprivrede,

ribarstva i ruralnog razvoja

Županijski poljoprivredni inspektorat i

poljoprivredni inspektorat

Ministarstva poljoprivrede,

šumarstva i vodnoga gospodarstva

Agencija za plaćanja u poljoprivredi,

ribarstvu i ruralnom razvoju


novi višegodišnji

nasadi

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu

i ruralnom razvoju










plaćanja po proizvodu

(duhan, ulje, sjeme)

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu

i ruralnom razvoju









Stočarstvo Hrvatski stočarski centar









Ribarstvo

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva

i ruralnog razvoja – Uprava ribarstva









Izvor: MPRRR, 2006



342

12.9. DODATAK 9 Tablica 12-9: Prosječni broj svinja po gospodarstvu (2003)

Prosječni broj svinja po gospodarstvu

Županija Obiteljska

gospodarstvaPoslovni subjekti UKUPNO


Zagrebačka županija 7 2.372 10






Varaždinska 6 1.086 7

Virovitičko-podravska 9 1.309 11

Međimurska 8 349 9



Karlovačka 4 5 4


Grad Zagreb 6 3 6

Istarska 3 9 3



Zadarska 3 195 3

Dubrovačko-neretvanska 3 0 3


HRVATSKA UKUPNO 8 464 9




343

12.10. DODATAK 10 Procjena ekonomske održivosti korisnika

Korisnik će pokazati u poslovnom planu ekonomsku održivost gospodarstva/tvrtke i projekta na kraju ulaganja. Kriterij dolje naveden će se koristiti za izračun ekonomske održivosti:

Tablica 12-10: Metodologija procjene ekonomske održivosti korisnika

POJEDNOSTAVLJENI OBLIK POSLOVNOG PLANA (ZA INVESTICIJE DO 200.000 KN)

Profitabilnost = neto dobit mora biti pozitivna

KOMPLETAN POSLOVNI PLAN (ZA INVESTICIJE PREKO 200.000KN)

Obiteljska gospodarstva i obrti Poslovni subjekt

Omjer obaveza/kapitala = (kratkoročne obveze + dugoročne obveze)/kapital i rezerve

Pokazatelj tekuće likvidnosti = kratkotrajna imovina/kratkoročne obveze

Omjer prihoda/rashoda = prihodi/rashodi

Omjer obaveza/kapitala = (kratkoročne obveze + dugoročne obveze)/kapital i rezerve

Izvor: MPRRR - URR 2007

Tablica 12-11: Metodologija procjene ekonomske održivosti za projekte

POJEDNOSTAVLJENI OBLIK POSLOVNOG PLANA (ZA INVESTICIJE DO 200.000 KN)

Likvidnost = kumulativ financijskih tokova mora biti pozitivan

KOMPLETAN POSLOVNI PLAN (ZA INVESTICIJE PREKO 200.000 KN)

Interna stopa rentabilnosti

Neto sadašnja vrijednost ulaganja

Vrijeme povrata sredstava Izvor: MPRRR – URR, 2007

Ako je korisnik početnik, prikazati će samo ekonomsku održivost projekta.



344

12.11. DODATAK 11 Tablica 12-12: Nacionalni minimalni standardi

Naziv i broj Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. 59/00,136/04 i 85/06)

Pravilnik o znaku zaštite okoliša (NN br. 64/96)

Pravilnik o katastru emisija u okoliš (NN br. 36/96

Popis pravnih osoba koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih poslova

zaštite okoliša (NN br. 71/05)

Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon (NN br. 20/04)

Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknade za emisiju u

okoliš oksida sumpora izraženih kao sumporov dioksid i oksida dušika izraženih kao dušikov dioksid (NN br. 95/04)

Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada za opterećivanje okoliša otpadom (NN br. 95/04)

Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na emisiju u okoliš oksida sumpora izraženih kao sumporov dioksid

(NN br. 120/04)

Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na emisiju u okoliš oksida dušika izraženih kao dušikov dioksid (NN

br. 120/04)

Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknade za opterećivanje okoliša otpadom (NN br. 120/04)

Pravilnik o vrstama otpada (NN br. 27/96)

Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i

borave (NN br. 145/04)

Pravilnik o načinu praćenja zoonoza i uzročnika zoonoza (NN br. 52/05)

Pravilnik o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti registrirani za obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog

podrijetla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (NN br. 149/03, 9/07) Pravilnik o načinu obavljanja veterinarsko-sanitarnog pregleda i kontrole

nojeva (NN br. 150/02)

Pravilnik o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima koje moraju ispunjavati objekti za uzgoj, proizvodnju i stavljanje u promet riba i proizvoda od riba te

rakova i proizvoda od rakova (NN br. 148/99)

Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti za proizvodnju i skladištenje

životinjske hrane (NN br. 159/98)

Pravilnik o kakvoći svježeg sirovog mlijeka (NN 102/2000)

Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti za klanje životinja, obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla (NN br.

52/93)

Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati kolodvori i pristaništa za utovar, pretovar i istovar pošiljki životinja (NN br. 52/93)

Pravilnik o obveznom označavanju i upisu u jedinstveni registar domaćih

životinja te vođenju evidencija (NN br.110/04)

Pravilnik o mjerama za praćenje određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla (NN br. 118/04)



345

Pravilnik o načinu vođenja evidencije o pokusnim životinjama i vrstama

pokusa (NN br. 176/04)

Pravilnik o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima za izlov, uzgoj, pročišćavanje i stavljanje u promet živih školjkaša (NN 117/04 )

Pravilnik o načinu utovara, pretovara, istovara i veterinarsko-zdravstvenog

pregleda pošiljaka životinja, proizvoda i otpadaka životinjskog podrijetla i higijensko-tehničkim uvjetima kojima moraju udovoljavati prijevozna

sredstva i pošiljke u unutarnjem i međunarodnom prometu (NN br. 13/05

Uredbama o upravljanju i uništavanju životinjskih strvina i otpada (NN br. 24/03)

Pravilnik o načinu obavljanja veterinarsko-sanitarnog pregleda životinja prije klanja i proizvoda životinjskog podrijetla (NN 53/91, 111/00 )

Pravilnik o vođenju Upisnika odobrenih objekata (NN 88/03).

Pravilnik o provedbi obvezatnih mjera u odobrenim objektima radi smanjenja

mikrobioloških i drugih onečišćenja (NN br. 74/97, 5/07 i 14/07)

Pravilnik o kakvoći stočne hrane (NN 26/98, 120/98, 55/99 i 76/03)

Pravilnik o uvjetima za proizvodnju, stavljanje na tržište i upotrebu ljekovite hrane za životinje (NN 101/05)

Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti i subjekti u

poslovanju s hranom za životinje (NN. 96/05 ) Pravilnik o općem deklariranju i označavanju hrane (NN 114/04, 128/04 i 34/05)

Pravilnik o minimalno tehničko-tehnološkim uvjetima za proizvodnju vina i voćnih vina te prodaju vina drugih proizvoda od grožđa i vina kao i voćnih vina (NN 102/04, 91/05 i 71/06)

Pravilnik o kvaliteti voća, povrća i gljiva (OG 53/91 i 114/04) Pravilnik o kvaliteti svježeg sirovog mlijeka (NN 102/00 i 111/00)

Pravilnik o uvjetima kojima udovoljavaju farme i uvjetima za zaštitu životinja (NN136/05) Pravilnik o kakvoći goveđih trupova i polovica na liniji klanja (NN 20/04, 10/05 i 40/07)

Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti za klanje životinja, obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla (NN 20/92, 75/93 i 9/07)

Pravilnik o mjerama za monitoring određenih tvari i njihovog rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla (NN 118/04)

Pravilnik o praćenju rezidua određenih tvari u živim životinjama i u proizvodima životinjskog podrijetla (NN 106/99 Pravilnik o pošiljkama životinja i proizvoda životinjskog podrijetla koje podliježu veterinarsko-zdravstvenoj kontroli, a za

koje nije potrebno rješenje uprave za veterinarstvo o nepostojanju veterinarsko-zdravstvenih (NN 130/04) Pravilnik o načinu postupanja sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog. podrijetla te njihovom uništavanju (NN

24/03) Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga na seljačkom domaćinstvu (NN 48/95, 47/97, 25/99, 29/00, 196/03)

Zakon o poljoprivredi (NN br. 66/01, 83/02) Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN br. 66/01, 87/02, 48/05 i 90/05)

Zakon o hrani (NN br. 46/07) Zakon o posebnim uvjetima za stavljanje brašna na tržište (NN 48/04, 130/04, 140/05, 143/05)

Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga (NN 173/03, 186/03 i 76/07) Zakon o općoj sigurnosti proizvoda (NN 158/03 i 107/07)

Zakon o gnojivima i poboljšivačima tla (NN br. 163/03 i 40/07) Zakon o zaštiti bilja (NN br. 10/94, 19/94 i 117/03)

Zakon o biljnom zdravstvu (NN 75/05) Zakon o morskom ribarstvu (NN br. 46/97, 48/05)

Zakon o slatkovodnom ribarstvu (NN 106/01, 174/04, 10/05 i 49/05) Zakon o stočarstvu (NN 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06)

Zakon o šumama (NN 52/90, 9/91, 76/93, 160/04, 140/05 i 82/06) Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

(NN 12/01, 14/01 i 79/07) Zakon o veterinarstvu (NN 41/07)



346

Zakon o veterinarskim lijekovima i veterinarsko-medicinskim proizvodima (NN 79/98)

Zakon o dobrobiti životinja (NN 135/06) Zakon o vinu (NN 96/03)

Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) Zakon o vodama (NN 107/95 i 150/05)

Zakon o zaštiti zraka (NN 48/95 i 178/04) Zakon o otpadu (NN 151/03, 178/04, 153/05 i 111/06)

Zakon o zaštiti prirode (NN 30/94, 72/94 i 70/05) Zakon o protupožarnoj zaštiti (NN 58/93, 33/05 i 107/07)

Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 177/04 i 23/07)

Zakon o javnim cestama (NN 180/04 i 138/2006) Zakon o energiji (NN 68/01,117/04 i 76/07)

Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata (NN 68/01 i 57/06) Zakon o tržištu plina (NN 68/01 87/05 i 40/07)

Zakon o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 100/04 i 76/07) Zakon o javnoj nabavi (NN 110/07)

Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02 i 63/07) Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti

(NN 49/03 i 138/06) Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07)


IPARD agencija vodi ažurirani popis minimalnih nacionalnih standarda.



347

12.12. DODATAK 12 Tablica 12-13: Struktura obiteljskih gospodarstava prema veličini i zemljopisnoj podjeli, 2003

Površina (ha) Županija

0 > 0,1 0,1 >0,5 0,5 > 1 1 > 2 2> 3 3 > 5 5 > 10 10 > 20 ≥ 20Ukupni br. /

županija Zagrebačka županija 116 2.080 1.844 2.969 2.171 2.913 2.901 965 155 16.114 Krapinsko-zagorska 135 3.599 4.185 6.067 3.176 2.241 797 125 19 20.344 Sisačko-moslavačka 43 684 422 585 425 552 547 200 52 3.510

Karlovačka 56 465 477 824 593 842 795 238 41 4.331 Varaždinska 338 4.589 3.856 4.809 2.508 2.334 1.287 215 37 19.973

Koprivničko-križevačka 119 1.860 1.155 1.484 1.103 2.164 2.921 1.133 189 12.128 Bjelovarsko-bilogorska 34 616 371 498 398 780 1.238 635 175 4.745

Primorsko-goranska 159 754 246 295 118 109 117 54 22 1.874 Ličko-senjska 2 56 39 44 17 18 21 9 7 213

Virovitičko-podravska 62 1.046 588 709 423 615 769 379 142 4.733 Požeško-slavonska 24 266 218 284 191 261 265 117 25 1.651 Brodsko-posavska 42 710 339 442 337 372 356 116 32 2.746

Zadarska 67 2.317 1.690 1.740 858 694 446 102 41 7.955 Osječko-baranjska 83 850 401 417 257 323 442 202 124 3.099 Šibensko-kninska 127 2.650 1.853 1.791 762 596 307 61 10 8.157

Vukovarsko-srijemska 69 298 138 165 80 96 174 98 68 1.186 Splitsko-dalmatinska 614 6.540 3.822 3.107 1.217 961 634 188 72 17.155

Istarska 80 1.287 987 1.542 1.169 1.428 1.726 886 204 9.309 Dubrovačko-neretvanska 61 1.287 883 1.094 686 613 455 224 90 5.393

Međimurska 85 1.224 973 1.017 537 467 309 92 12 4.716 Grad Zagreb 108 1.905 852 764 379 362 210 52 6 4.638

Ukupno: 2.424 35.083 25.339 30.647 17.405 18.741 16.717 6.091 1.523 153.970 Izvor: DZS, Popis poljoprivrede, 2003



348

12.13. DODATAK 13 Tablica 12-14: Struktura poslovnih subjekata s vinogradima po veličini i zemljopisnoj podjeli, 2003


Površina (ha) Županija

0 > 1 1 > 2 2 > 3 3 > 5 5 > 10 10 > 20 20 > 30 30 > 50 50 > 100 ≥ 100 Ukupni br. /

županija Zagrebačka županija 5 3 5 1 7 1 1 3 26 Krapinsko-zagorska 1 1 1 3 Sisačko-moslavačka 1 1 2

Varaždinska 1 1 1 3 Koprivničko-križevačka 1 1 Bjelovarsko-bilogorska 1 1 1 3

Primorsko-goranska 1 1 1 1 2 6 Ličko-senjska

Virovitičko-podravska 1 1 2 4 Požeško-slavonska 4 1 2 3 3 1 2 2 18 Brodsko-posavska 1 1 2

Zadarska 1 1 1 1 4 Osječko-baranjska 1 2 1 6 10 Šibensko-kninska 2 2 4

Vukovarsko-srijemska 1 1 2 1 1 5 11 Splitsko-dalmatinska 3 1 3 1 2 10

Istarska 2 1 3 4 4 3 2 19 Dubrovačko-neretvanska 1 1 1 1 2 2 8

Međimurska 1 1 1 4 1 1 9 Grad Zagreb 1 1

Ukupno 17 8 11 15 28 16 3 10 10 28 146



349

12.14. DODATAK 14 Tablica 12-15: Popis tradicijskih obrta

Naziv tradicijskih obrta Bačvarski

Kovački Četkarski

Dimnjačar Kišobranarski

Kitničarski Klobučarski Knjigoveški

Košarački, konstrukcije od sijena i šibe Kovački

Krovopokrivački Krznarski Lončarski Mlinarski

Pećarski (konstrukcija i slaganje keramičkih peći) Pismoslikarski

Postolarski (ručna izrada cipela i popravci) Remenarski

Popravak i ručna izrada namještaja Staklarski

Svjećarski, proizvođač meda i paprenjaka Stolarski Tokarski Tkalački Urarski Užarski

Vlasuljarski Proizvodnja suvenira na tradicionalni način



350

12.15. DODATAK 15 Tablica 12-16: Popis sorti maslina

Naziv Opis

Oblica

je najvažnija i najrasprostranjenija vrsta masline i uspijeva gdje ne bi niti jedna druga kultura. Ona je autohtona sorta Jadranskog primorja. Daje ulje vrlo dobre kvalitete i dobra

je za konzerviranje.

Drobnica i Sitnicasu malo neotpornije na sušu i niske temperature nego

oblica. Daju dosta ulja i bolje su kvalitete od oblice, ali i rodnije su.

Buža sorta je vrhunske kvalitete i namijenjena za proizvodnju ulja i stolnih maslina, daje ulje iznimne kvalitete.

Lastovka

redovito rađa, po stablu je prinos starijih stabala oko 90 kg i randman ulja je oko 20 – 22%. Plod se koristi

isključivo za ulje i vrlo je dobre kvalitete. Prilično je otporna na sušu.

Leccino

je talijanska sorta, s udjelom od 80% u intenzivnom uzgoju u Istri. Ta je sorta autosterilna pa je potrebno

posaditi i sortu Pendolino zbog oprašivanja. Daje zadovoljavajući prirod, količina ulja u plodu doseže 20%;

ulje je visoke kvalitete. Također se mogu koristiti i kao stolne masline.

Izvor: MPRRR, 2006



351

12.16. DODATAK 16 Tablica 12-17: Struktura proizvođača žitarica prema veličini i zemljopisnoj podjeli 2003

0>2 ha 2>5 ha 5>10 ha 10>20 ha >20 ha UKUPNO

Zagrebačka županija 15.162 6.842 2.783 745 188 25.720

Grad Zagreb 3.576 1.072 243 54 15 4.960

Krapinsko-zagorska 19.054 2.928 340 65 14 22.401

Varaždinska 18.823 4.002 919 163 32 23.939

Bjelovarsko-bilogorska 6.435 4.895 3.449 1.512 439 16.730

Virovitičko-podravska 6.626 2.814 1.757 844 453 12.494

Požeško-slavonska 4.026 2.207 1.114 431 150 7.928

Brodsko-posavska 6.620 3.274 1.501 572 289 12.256

Osječko-baranjska 12.319 4.603 2.848 1.249 744 21.763

Vukovarsko-srijemska 6.209 2.714 2.134 1.254 921 13.232

Sisačko-moslavačka 10.161 4.365 1.882 631 231 17.270

Karlovačka 8.407 3.190 1.202 290 56 13.145

Ličko-senjska 1.786 1.830 834 196 31 4.677

Primorsko-goranska 429 48 36 10 1 524

Istarska 4.292 1.588 544 182 53 6.659

Zadarska 2.145 842 190 40 3 3.220

Šibensko-kninska 976 308 54 15 4 1.357

Splitsko-dalmatinska 5.527 509 76 15 4 6.131

Međimurska 9.347 2.562 851 276 93 13.129

Dubrovačko-neretvanska 80 15 3 1 99

Koprivničko-križevačka 6.813 5.244 3.376 1.135 237 16.805

Ukupno 148.813 55.852 26.136 9.680 3.958 244.439 Izvor: DZS, 2003



352

12.17. DODATAK 17 Tablica 12-18: Pristup lokalnog stanovništva osnovnoj infrastrukturi na županijskoj razini (2001)

ŽUPANIJA Stanovnika/ km cesta

Gustoća cestovne mreže u km/km2

Ukupno vodovod po

glavi stanovnika (m3/glavi)

Otpadne vode iz javnog

kanalizacijskog sustava (m3/stan.)

Broj stanovnika po jednom

telefonskom priključku

Zagrebačka županija 160,4 0,6 59,5 113,3 3,9

Krapinsko-zagorska 151,2 0,8 32,9 10,7 3,1

Sisačko-moslavačka 90,7 0,5 43,7 34,8 3,2

Karlovačka 86,6 0,4 50,5 34,0 2,9

Varaždinska 166,0 0,9 59,3 54,8 3,1


112,9 0,6 38,6 52,2 3,1

Bjelovarsko-bilogorska 90,7 0,5 25,4 26,4 3,1

Primorsko-goranska 199,1 0,4 110,3 75,0 2,1

Ličko-senjska 28,3 0,3 93,8 18,3 2,4

Virovitičko-podravska 102,4 0,4 34,7 26,0 3,2

Požeško-slavonska 116,6 0,4 37,3 30,0 3,3

Brodsko-posavska 192,0 0,4 29,1 23,2 3,2

Zadarska 95,9 0,5 74,2 34,5 2,4

Osječko-baranjska 200,0 0,4 43,6 37,3 3,0

Šibensko-kninska 92,7 0,4 80,2 38,1 2,5

Vukovarsko-srijemska 195,7 0,4 39,3 18,4 3,5

Splitsko-dalmatinska 185,2 0,5 93,8 63,7 2,6

Istarska 110,8 0,7 121,1 52,8 2,2

Dubrovačko-neretvanska 124,9 0,5 89,7 32,9 2,5

Međimurska 212,9 0,7 39,9 16,0 3,3

Grad Zagreb 1.039,2 1,2 105,5 112,5 2,1

HRVATSKA 155,8 0,5 71,7 43,1 2,7

Izvor: DZS Popis stanovništva 2001.



353

12.18. DODATAK 18 Tablica 12-19: Kvaliteta smještaja na županijskoj razini (2001.)

jedinice domaćinstva

ŽUPANIJA Ukupni

br.

% Ukup

no

Struja Vodovod Kanalizacija Centralno grijanje

Kuhinja, WC,

Kupaonica

Zagrebačka županija 91.376 6,43 99,50 92,17 91,36 49,42 85,53

Krapinsko-zagorska 42.402 2,98 99,47 90,05 83,34 38,04 76,04

Sisačko-moslavačka 60.541 4,26 98,44 87,29 89,71 25,71 80,40

Karlovačka 47.839 3,37 98,37 91,79 91,38 35,50 80,88

Varaždinska 53.832 3,79 99,40 93,96 88,95 50,30 80,97

Koprivničko-križevačka 38.215 2,69 99,19 87,50 83,68 27,28 71,08

Bjelovarsko-bilogorska 43.091 3,03 99,10 83,55 81,41 23,62 68,46

Primorsko-goranska 108.662 7,64 99,89 99,03 98,85 27,34 94,28

Ličko-senjska 19.075 1,34 98,33 85,96 88,92 12,81 75,16

Virovitičko-podravska 30.372 2,14 99,09 83,77 80,81 16,50 69,94

Požeško-slavonska 25.975 1,83 99,36 87,60 85,07 30,44 77,43

Brodsko-posavska 52.178 3,67 98,98 85,52 85,11 29,52 77,75

Zadarska 50.622 3,56 99,24 95,83 96,52 12,82 91,42

Osječko-baranjska 107.987 7,60 99,49 89,63 88,85 32,09 82,08

Šibensko-kninska 38.467 2,71 99,33 92,82 91,70 10,54 85,35

Vukovarsko-srijemska 59.147 4,16 99,45 92,78 89,85 24,72 83,57

Splitsko-dalmatinska 138.491 9,74 99,83 96,07 95,76 13,26 91,51

Istarska 70.562 4,96 99,90 99,07 97,67 25,87 93,58

Dubrovačko-neretvanska 37.346 2,63 99,78 97,99 97,88 11,86 93,67

Međimurska 34.243 2,41 99,19 92,23 90,91 56,77 84,41

Grad Zagreb 271.183 19,08 99,89 98,98 99,17 70,84 95,66

HRVATSKA 1.421.623 100 99,48 93,66 92,75 36,18 86,52

Izvor: DZS Popis stanovnika 2001.



354

12.19. DODATAK 19 Tablica 12-20: Popis gradova, općina i naselja u skladu s turističkom klasom (situacija 01.07.2010.)

GRAD OPĆINA NASELJE KATEGORIJA

I. ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

DUGO SELO D

Dugo Selo C

Lukarišće B

IVANIĆ GRAD D

Ivanić Grad A

Šumećani C

JASTREBARSKO D

Donji Desinec C

Ivančići C

Jastrebarsko B

Plešivica C

SAMOBOR D

Bregana C

Lug Samoborski C

Samobor A

Smerovišće C

SVETA NEDELJA D

Rakitje C

Sveta Nedelja B

SVETI IVAN ZELINA D

Blaževdol C

Brezovec Zelinski C

Donja Zelina C

Hrastje C

Komin C

Sveti Ivan Zelina C

VELIKA GORICA D

Staro Čiče C

Velika Buna C

Velika Gorica A

Velika Mlaka C

Vukovina C

VRBOVEC D

Luka C

Vrbovec B

ZAPREŠIĆ D

Ivanec Bistranski C

Zaprešić B

Bistra D

Poljanica Bistranska C



355

Brdovec D

Savski Marof C

Dubrava D

Dubrava C

Gradec D

Jakovlje D

Jakovlje C

Kraljev Vrh C

Krašić D

Krašić C

Klinča Sela D

Donja Zdenčina C

Klinča Sela C

Repišće C

Kloštar Ivanić D

Kloštar Ivanić C

Križ D

Križ C

Marija Gorica D

Hrastina C

Pisarovina D

Pisarovina C

Rugvica D

Ježevo C

Stupnik D

Donji Stupnik C

Žumberak D

Žumberak C

II. KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA

DONJA STUBICA D

Donja Stubica A

KLANJEC D

Klanjec C

KRAPINA D

Krapina A

OROSLAVJE D

Oroslavje B

PREGRADA D

Pregrada C

Sopot C

Valentinovo C

ZABOK D

Zabok B

ZLATAR D

Zlatar C



356

Bedekovčina D

Bedekovčina C

Budinščina D

Budinščina C

Desinić D

Gornja Stubica D

Gornja Stubica C

Krapinske Toplice D

Krapinske Toplice A

Kumrovec D

Kumrovec C

Risvica C

Marija Bistrica D

Marija Bistrica A

Mihovljan D

Mihovljan C

Stubičke Toplice D

Sljeme C

Stubičke Toplice A

Sveti Križ Začretje D

Sveti Križ Začretje C

Tuhelj D

Tuhelj C

Tuheljske Toplice A

Veliko Trgovišće D

Veliko Trgovišće C

Zagorska Sela D

Zagorska Sela C

Zlatar Bistrica D

Zlatar Bistrica C

III. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

GLINA D

Glina C HRVATSKA

KOSTAJNICA D

Hrvatska Kostajnica B

KUTINA D

Banova Jaruga C

Kutina A

NOVSKA D

Brestača C

Novska C

PETRINJA D

Petrinja B

SISAK D

Čigoć C



357

Kratečko C

Sisak A

Dvor D

Gvozd D

Gvozd C

Hrvatska Dubica D

Jasenovac D

Drenov Bok B

Jasenovac B

Krapje B

Lekenik D

Lekenik C

Letovanić C

Pešćenica C

Lipovljani D

Lipovljani C

Popovača D

Popovača B

Potok C

Sunja D

Topusko D

Topusko A

IV. KARLOVAČKA ŽUPANIJA

DUGA RESA D

Donji Zvečaj B

Duga Resa B

Mrežnički Brig B

Petrakovo Brdo C

Zvečaj B

KARLOVAC D

Karlovac A

OGULIN D

Jasenak A

Ogulin B

Otok Oštarijski B

Sabljak Selo C

OZALJ D

Ozalj C

SLUNJ D

Rastoke C

Slunj B

Barilović D

Barilović C

Bosiljevo D

Cetingrad D



358

Draganić C

Generalski Stol D

Generalski Stol C

Josipdol D

Josipdol B

Kamanje D

Krnjak D

Krnjak C

Netretić D

Netretić C

Rakovica D

Čatrnja B

Grabovac B

Oštarski Stanovi C

Rakovica C

Ribnik D

Vojnić D

Vojnić C

Žakanje D

Jurovski Brod C

Žakanje C

V. VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

IVANEC D

Ivanec C

LEPOGLAVA D

Lepoglava C

LUDBREG D

Ludbreg B

NOVI MAROF D

Novi Marof C

VARAŽDIN D

Hrašćica C

Varaždin A VARAŽDINSKE

TOPLICE D

Varaždinske Toplice A

Bednja D

Trakošćan A

Gornji Kneginec D

Turčin B

Jalžabet D

Jalžabet C

Ljubešćica D

Maruševec D

Petrijanec D

Petrijanec C



359

Trnovec Bartolovečki D

Trnovec C

Vidovec D

Vidovec C

VI. KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

ĐURĐEVAC D

Đurđevac A

KOPRIVNICA D

Koprivnica A

Starigrad C

KRIŽEVCI D

Križevci B

Drnje D

Ferdinandovac D

Ferdinandovac C

Gola D

Gola C

Gornja Rijeka D

Kostanjevec Riječki C

Hlebine D

Hlebine C

Kalinovac D

Kalinovac C

Kalnik D

Kalnik C

Kloštar Podravski D

Kloštar Podravski C

Legrad D

Legrad C

Molve D

Molve C

Novigrad Podravski D

Novigrad Podravski C

Peteranec D

Peteranec C

Podravske Sesvete C

Rasinja D

Cvetkovec C

Subotica Podravska C

Sokolovac D

Sokolovac C

Sveti Ivan Žabno D

Sveti Ivan Žabno C

Sveti Petar Orehovec D

Virje D



360

Hampovica C

Miholjanec C

Virje C

VII. BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

BJELOVAR D

Bjelovar B

Letičani C

ČAZMA D

Čazma B

Dapci C

Gornji Draganec C

DARUVAR D

Daruvar A

Markovac C

GAREŠNICA D

Garešnica C

Garešnički Brestovac C

Hrastovac C

GRUBIŠNO POLJE D

Grubišno Polje B

Rastovac C

Veliki Zdenci C

Berek D

Podgarić B

Ivanska D

Ivanska C

Kapela D

Kapela C

Sirač D

Sirač C

Šandrovac D

Šandrovac C

Štefanje D

Narta C

Štefanje C

Velika Pisanica D

Babinac C

Veliki Grđevac D

Veliki Grđevac C

Veliko Trojstvo D

Maglenča C

VIII. PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

BAKAR D

Bakar A

Hreljin C



361

Kukuljanovo C

CRES D

Beli B

Cres A

Martinšćica A

Miholašćica A

Porozina C

Stivan C

Valun A

CRIKVENICA D

Crikvenica A

Dramalj A

Jadranovo B

Selce A

ČABAR D

Čabar C

Gerovo B

Makov Hrib C

Plešce C

Prezid C

Tršće B

DELNICE D

Brod na Kupi B

Crni Lug B

Delnice A

KASTAV D

Kastav B

KRALJEVICA D

Bakarac B

Kraljevica A

KRK D

Brzac C

Kornić B

Krk A

Milohnići C

Pinezići C

MALI LOŠINJ D

Ćunski C

Ilovik B

Mali Lošinj A

Nerezine A

Osor A

Punta Križa A

Susak B

Sveti Jakov C



362

Unije B

Ustrine C

Veli Lošinj A

NOVI VINODOLSKI D

Klenovica A

Novi Vinodolski A

Povile B

Sibinj Krmpotski B

Smokvica Krmpotska B

OPATIJA D

Dobreć C

Ičići A

Ika B

Opatija A

Pobri C

Vela Učka C

Veprinac C

RAB A

Mundanije C

RIJEKA D

Rijeka A

VRBOVSKO D

Gomirje C

Hajdine C

Lukovdol C

Moravice C

Severin na Kupi C

Vrbovsko B

Baška D

Baška A

Draga Bašćanska D

Jurandvor C

Brod Moravice D

Brod Moravice C

Čavle D

Cernik C

Čavle B

Mavrinci C

Soboli C

Zastenice C

Dobrinj D

Čižići B

Dobrinj C

Klanice D

Klimno B



363

Rasopasno C

Soline C

Sveti Vid Dobrinjski D

Šilo A

Županje C

Fužine D

Fužine A

Jelenje D

Dražice C

Podhum C

Klana D

Klana C

Kostrena A

Lokve D

Lokve A

Lopar A

Lovran D

Lovran A

Medveja A

Malinska Dubašnica D

Bogovići B

Kremenići C

Malinska A

Maršići C

Milčetići C

Milovčići C

Porat B

Sveti Anton C

Sveti Vid-Miholjice B

Vantačići A

Žgombići C

Matulji D

Bregi C

Jurdani C

Jušići B

Matulji A

Rupa B

Mošćenička Draga D

Brseč C

Mošćenice C

Mošćenička Draga A

Mrkopalj D

Begovo Razdolje B

Mrkopalj C

Sunger C



364

Tuk Mrkopaljski C

Omišalj A

Punat B

Punat A

Ravna Gora D

Ravna Gora B

Stara Sušica B

Šije C

Skrad D

Skrad B

Vinodolska općina B

Drivenik C

Viškovo D

Marčelji C

Marinići C

Viškovo C

Vrbnik D

Risika C

Vrbnik A

IX. LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

GOSPIĆ D

Gospić B

Mogorić C

NOVALJA D

Gajac A

Kustići C

Lun B

Metajna B

Novalja A

Stara Novalja A

Vidalići C

Zubovići C

OTOČAC D

Čovići C

Ličko Lešće C

Otočac A

Prozor C

SENJ D

Alan C

Jablanac B

Klada B

Krasno B

Krivi Put C

Lukovo B

Prizna C



365

Senj A

Starigrad C

Stinica C

Sveti Juraj A

Brinje D

Brinje C

Karlobag D

Baške Oštarije B

Cesarica B

Karlobag A

Lukovo Šugarje C

Lovinac D

Lovinac C

Perušić D

Donji Kosinj C

Perušić C

Plitvička jezera D

Jezerce B

Kapela Korenička C

Korana C

Korenica A

Plitvička Jezera A

Poljanak B

Rastovača B

Rudanovac C

Smoljanac C

Vranovača C

Vrelo Koreničko C

Udbina D

Udbina C

Vrhovine D

X. VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

ORAHOVICA D

Orahovica A

Stara Jošava C

SLATINA D

Slatina B

VIROVITICA D

Korija C

Milanovac B

Virovitica B

Čačinci D

Slatinski Drenovac B

Gradina D

Bačevac C



366

Mikleuš D

Mikleuš C

Pitomača D

Križnica C

Otrovanec C

Pitomača C

Sopje D

Višnjica B

Suhopolje D

Suhopolje C

Špišić Bukovica D

Špišić Bukovica C

Voćin D

Voćin C

XI. POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA

KUTJEVO D

Hrnjevac C

Kutjevo C

Venje C

Vetovo B

LIPIK D

Lipik B

PAKRAC D

Pakrac C

PLETERNICA D

Pleternica C

POŽEGA D

Požega B

Jakšić D

Jakšić C

Kaptol D

Komarovci C

Velika D

Trenkovo C

Velika C

XII. BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA

NOVA GRADIŠKA D

Nova Gradiška B

SLAVONSKI BROD D

Brodski Varoš C

Slavonski Brod A

Podvinje C

Bebrina D

Brodski Stupnik D

Brodski Stupnik C



367

Cernik D

Cernik C

Donji Andrijevci D

Donji Andrijevci C

Dragalić D

Garčin D

Selna C

Klakar D

Rušćica C

Nova Kapela D

Nova Kapela C

Oprisavci D

Oprisavci C

Oriovac D

Lužani C

Rešetari D

Rešetari C

Sibinj D

Gromačnik C

Sibinj C

Slavonski Šamac D

Kruševica C

Staro Petrovo Selo D

Staro Petrovo Selo C

Velika Kopanica D

Velika Kopanica C

XIII. ZADARSKA ŽUPANIJA

BENKOVAC D

Benkovac C

BIOGRAD NA MORU D

Biograd na Moru A

NIN D

Grbe C

Nin A

Zaton A

OBROVAC D

Obrovac B

PAG D

Bošana C

Dinjiška B

Košljun C

Miškovići C

Pag A

Smokvica C

Šimuni A



368

Vlašići B

ZADAR D

Brgulje C

Ist B

Kožino B

Mali Iž B

Molat B

Olib C

Petrčane A

Premuda C

Silba B

Veli Iž B

Zadar A

Zapuntel C

Bibinje B

Gračac D

Gračac C

Jasenice D

Jasenice B

Rovanjska C

Kali B

Kolan B

Kolanski Gajac A

Kukljica A

Novigrad D

Novigrad A

Pakoštane D

Drage B

Pakoštane A

Vrgada C

Pašman C

Banj B

Dobropoljana B

Kraj B

Neviđane B

Pašman B

Ždrelac B

Posedarje D

Posedarje B

Vinjerac B

Povljana A

Povljana B

Preko D

Lukoran B

Ošljak C



369

Poljana B

Preko A

Rivanj C

Sutomišćica C

Ugljan A

Privlaka B

Ražanac D

Ražanac B

Rtina B

Sali D

Božava A

Brbinj C

Luka C

Sali B

Savar C

Veli Rat C

Verunić C

Zaglav C

Žman C

Starigrad C

Seline B

Starigrad A

Sukošan D

Sukošan A

Sveti Filip i Jakov D

Sveti Filip i Jakov A

Sveti Petar B

Turanj B

Tkon B

Vir D

Vir B

Vrsi D

Vrsi B

XIV. OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

BELI MANASTIR D

Beli Manastir B

Branjin Vrh C

BELIŠĆE D

Belišće C

DONJI MIHOLJAC D

Donji Miholjac B

ĐAKOVO D

Đakovo B

Piškorevci C

NAŠICE D



370

Jelisavac C

Našice A

Ribnjak C

Zoljan C

OSIJEK D

Josipovac C

Osijek A

VALPOVO D

Ladimirevci C

Valpovo C

Bilje D

Bilje B

Kopačevo C

Lug C

Tikveš C

Vardarac C

Zlatna Greda B

Bizovac D

Bizovac A

Samatovci C

Čeminac D

Čeminac C

Novi Čeminac C

Čepin D

Čepin C

Darda D

Darda C

Mece C

Draž D

Draž C

Đurđenovac D

Beljevina C

Erdut D

Aljmaš C

Dalj C

Erdut C

Ernestinovo D

Ernestinovo C

Gorjani D

Gorjani C

Jagodnjak D

Jagodnjak C

Kneževi Vinogradi D

Karanac C

Kneževi Vinogradi C



371

Suza C

Zmajevac C

Levanjska Varoš D

Levanjska Varoš C

Magadenovac D

Beničanci C

Podravska Moslavina D

Krčenik C

Popovac D

Popovac C

Trnava D

Kondrić C

Vuka D

Vuka C

XV. ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

DRNIŠ D

Drniš C

Pakovo Selo C

KNIN D

Knin C

Vrpolje C

SKRADIN D

Dubravice C

Skradin A

ŠIBENIK D

Grebaštica A

Jadrtovac C

Kaprije B

Krapanj A

Lozovac C

Raslina B

Šibenik A

Zaton C

Zlarin A

Žirje C

VODICE D

Prvić Luka A

Prvić Šepurine B

Srima A

Vodice A

Bilice D

Bilice C

Murter-Kornati B

Murter A

Pirovac D



372

Pirovac A

Primošten D

Primošten A

Primošten Burnji C

Rogoznica D

Dvornica C

Podglavica C

Ražanj B

Rogoznica A

Zečevo Rogozničko C

Tisno D

Betina A

Jezera A

Tisno A

Tribunj A

XVI. VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

ILOK D

Ilok B

OTOK D

Otok C

VINKOVCI D

Vinkovci A

VUKOVAR D

Vukovar A

ŽUPANJA B

Babina Greda C

Bošnjaci C

Ivankovo D

Ivankovo C

Negoslavci C

Nijemci D

Lipovac B

Nijemci C

Nuštar D

Nuštar C

Privlaka C

Stari Mikanovci D

Stari Mikanovci C

Tovarnik D

Tovarnik C

Vrbanja D

Vrbanja C

XVII. SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

HVAR D

Hvar A



373

Milna B

Sveta Nedjelja B

IMOTSKI D

Glavina Donja C

Imotski B

KAŠTELA C

Kaštel Lukšić B

Kaštel Stari B

Kaštel Štafilić A

KOMIŽA D

Komiža A

MAKARSKA C

Makarska A

OMIŠ D

Čelina C

Lokva Rogoznica B

Mimice C

Omiš A

Pisak C

Stanići C

Zakučac C

SINJ D

Brnaze C

Glavice C

Sinj A

SOLIN D

Solin C

SPLIT D

Slatine C

Split A

Stobreč B

Žrnovnica C

STARI GRAD D

Stri Grad A

SUPETAR D

Mirca C

Splitska B

Supetar A

TRILJ D

Čaporice C

Jabuka C

Košute C

Trilj A

Ugljane C

TROGIR D



374

Arbanija B

Trogir A

VIS D

Brgujac C

Dračevo Polje C

Marinje Zemlje C

Milna B

Plisko Polje C

Podselje C

Podstražje C

Rogačić C

Rukavac B

Stončica C

Vis A

VRGORAC D

Vrgorac C

VRLIKA D

Vrlika C

Baška Voda D

Baška Voda A

Krvavica C

Promajna B

Bol D

Bol A

Brela D

Brela A

Cista Provo D

Dicmo D

Osoje C

Sičane C

Dugi Rat C

Duće B

Dugi Rat B

Dugopolje D

Dugopolje C

Gradac A

Podaca B

Hrvace D

Hrvace C

Jelsa D

Gdinj B

Ivan Dolac B

Jelsa A

Vrboska A

Zastražišće C



375

Zavala B

Klis D

Klis C

Lećevica D

Lećevica C

Marina D

Marina B

Milna D

Milna A

Okrug D

Okrug Gornji B

Podgora D

Drašnice B

Igrane A

Podgora A

Živogošće A

Podstrana A

Postira C

Postira A

Primorski Dolac D

Pučišća D

Gornji Humac C

Pučišća B

Seget D

Seget Donji A

Seget Vranjica B

Selca D

Povlja C

Selca B

Sumartin B

Sućuraj D

Sućuraj B

Sutivan A

Šolta D

Grohote D

Maslinica B

Nečujam B

Rogač B

Stomorska B

Tučepi A

XVIII. ISTARSKA ŽUPANIJA

BUJE – BUIE D

Buje – Buie B

Kaldanija – Caldania C

Kanegra – Canegra A



376

Kaštel – Castel C

Krasica – Crasizza C

Marušići – Marussici C

Momjan – Momiano C

Plovanija – Plovania A

Škrile – Scrile A

BUZET D

Buzet A

Hum C

Roč B

LABIN D

Labin B

Rabac A NOVIGRAD – CITTANOVA D

Antenal - Antenal B

Bužinija – Businia A

Dajla – Daila A

Mareda – Mareda A

Novigrad – Cittanova A

PAZIN D

Pazin B

POREČ – PARENZO D

Baderna A

Buići C

Červar-Porat A

Filipini C

Fuškulin C

Kukci C

Poreč – Parenzo A

Rakovci C

PULA – POLA D

Pula – Pola A

ROVINJ – ROVIGNO C

Rovinj – Rovigno A

UMAG – UMAGO C

Babići - Babici A

Bašanija – Bassania A

Crveni vrh - Monte Rosso A

Čepljani - Ceppiani A

Đuba - Giubba A

Finida - Finida A

Juricani – Giurizzani A

Katoro – Catoro A

Kmeti – Metti A

Križine – Crisine A



377

Lovrečica – San Lorenzo A

Materada – Matterada A

Monterol – Monterol A

Murine – Morno A

Petrovija – Petrovia A

Savudrija – Salvore A

Seget – Seghetto A

Sveta Marija na Krasu – dio – Madonna del Carso – in parte A

Umag – Umago A

Valica – Valizza A

Vardica – Vardiza A

Vilanija – Villania A

Zambratija – Zambrattia A VODNJAN – DIGNANO D

Galižana – Gallesano C

Peroj – Peroi A

Vodnjan – Dignano A

Bale – Valle D

Bale – Valle A

Barban D

Barban C

Brtonigla – Verteneglio D

Brtonigla – Verteneglio A

Fiorini – Fiorini C

Karigador – Carigador A

Nova Vas – Villanova C

Cerovlje D

Draguć C

Fažana – Fasana C

Fažana – Fasana A

Valbandon A

Funtana – Fontane A

Gračišće D

Gračišće C

Grožnjan – Grisignana D

Grožnjan – Grisignana B

Šterna – Sterna C

Kanfanar D

Kanfanar B

Karojba D

Karojba C

Kaštelir Labinci –

Castelliere-S. Domenica

D

Kaštelir – Castelliere B



378

Labinci – S. Domenica C

Rogovići C

Kršan D

Vozilići C

Lanišće D

Brest C

Ližnjan – Lisignano D

Ližnjan – Lisignano B

Lupoglav D

Lupoglav C

Marčana D

Divšići C

Kavran C

Krnica B

Medulin A

Motovun – Montona D

Motovun – Montona A

Oprtalj – Portole D

Livade – Levade A

Oprtalj – Portole C

Pićan D

Pićan C

Raša D

Koromačno B

Raša B

Ravni B

Sveta Marina B

Sveta Nedelja D

Nedešćina C

Sveti Lovreč D

Sveti Lovreč C

Sveti Petar u Šumi C

Svetvinčenat D

Svetvinčenat B

Tar-Vabriga – Torre-Abrega D

Tar – Torre A

Vabriga – Abrega A

Tinjan D

Tinjan C

Višnjan – Visignano D

Višnjan – Visignano B

Vižinada – Visinada D

Vižinada – Visinada B

Vrsar – Orsera D

Vrsar – Orsera A



379

Žminj D

Žminj B

XIX. DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

DUBROVNIK D

Brsečine C

Dubrovnik A

Koločep A

Komolac C

Lopud A

Lozica C

Mokošica C

Orašac A

Rožat C

Suđurađ B

Sustjepan C

Šipanska Luka A

Trsteno B

Zaton B

KORČULA D

Korčula A

Žrnovo C

METKOVIĆ D

Metković B

OPUZEN D

Opuzen C

PLOČE D

Ploče B

Blato D

Blato B

Dubrovačko primorje D

Banići C

Slano A

Janjina D

Drače B

Sreser B

Konavle D

Cavtat A

Čilipi C

Molunat B

Zvekovica C

Kula Norinska D

Krvavac II C

Lastovo D

Glavat C

Lastovo B



380

Pasadur B

Skrivena Luka C

Sušac C

Uble B

Zaklopatica C

Lumbarda A

Mljet D

Babino Polje B

Goveđari C

Polače C

Pomena A

Ropa C

Saplunara C

Sobra C

Orebić D

Donja Banda D

Kučište B

Lovište B

Orebić A

Potomje C

Stanković B

Trstenik C

Viganj B

Slivno D

Blace B

Duboka C

Klek A

Komarna B

Smokvica A

Smokvica B

Ston D

Brijesta C

Hodilje C

Mali Ston A

Metohija B

Putniković C

Ston A

Žuljana B

Trpanj D

Donja Vrućica C

Trpanj A

Vela Luka A

Župa dubrovačka D

Kupari C

Mlini A



381

Plat B

Soline C

Srebreno B

XX. MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

ČAKOVEC D

Čakovec A

Ivanovec C

Mačkovec C

MURSKO SREDIŠĆE D

Mursko Središće B

Peklenica C

PRELOG D

Čukovec C

Otok C

Prelog C

Belica D

Belica C

Gardinovec C

Dekanovec D

Dekanovec C

Domašinec D

Domašinec C

Donja Dubrava D

Donja Dubrava C

Donji Kraljevec D

Donji Kraljevec C

Hodošan C

Donji Vidovec D

Donji Vidovec C

Goričan D

Goričan C

Gornji Mihaljevec D

Gornji Mihaljevec C

Kotoriba D

Kotoriba C

Nedelišće D

Nedelišće C

Pretetinec C

Orehovica D

Orehovica C

Podbrest C

Podturen D

Novakovec C

Selnica D

Zebanec Selo C



382

Strahoninec D

Strahoninec C

Sveta Marija D

Sveta Marija C

Sveti Juraj na Bregu D

Lopatinec C

Vučetinec C

Sveti Martin na Muri D

Grkaveščak A

Sveti Martin na Muri C

Šenkovec D

Šenkovec C

Štrigova D

Štrigova C

Železna Gora C

Vratišinec D

Vratišinec C

XXI. GRAD ZAGREB

ZAGREB D

Buzin B

Ivanja Reka C

Lučko B

Markovo Polje C

Odra C

Popovec C

Sesvete B

Veliko Polje C

Zagreb A Izvor: Pravilnikom o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede (NN 75/94,69/97,60/98,78/99 i 127/07.)



383

12.20. DODATAK 20 Tablica 12-21: Popis ustanova i operativnih programa za izobrazbu

Br. NAZIV USTANOVE OPERATIVNI PROGRAMI USAVRŠAVANJA

1 Pučko otvoreno učilište, Samobor Uzgajivač koza, pčelar, proizvođač i prerađivač ljekovitog i aromatičnog bilja

2 Pučko otvoreno učilište, Kutina rukovatelj motornom kosilicom

3 Pučko otvoreno učilište, Novska voditelj poljoprivrednog gospodarstva

4 Pučko otvoreno učilište, Bjelovar pčelar

5 srednja škola Bartol Kašić, Grubišno Polje pčelar

6 Pučko otvoreno Marinković, Garešnica rukovatelj šumskim traktorom

7 Željezničko-tehnička srednja škola, Moravice pčelar

8 Pučko otvoreno učilište, Slatina pčelar, uzgajivač i berač gljiva, uzgajivač i berač

ljekovitog bilja, voćar, vinogradar, uzgajivač povrća, mljekar, cvjećar

9 Učilište Link, obrazovanje odraslih, Požegarukovatelj kosom, rukovatelj traktorom i traktorom s

priključnim oruđima, rukovatelj kombajnom, rukovatelj linijom za vađenje šećerne repe

10 Pučko otvoreno učilište Auto moto centar, Nova Gradiška rukovatelj kosilicom

11 Srednja škola Matija Antun Reljković, Slavonski Brod pčelar, aranžer cvijeća

12 DIDAKTA – ustanova za obrazovanje zaštite na radu, Osijek

Rukovatelj: mehanizacijom u poljoprivrednoj proizvodnji i voćarstvu, mehanizacija za temeljne radove, kosilicom –

strojem za krčenje

13 Pučko otvoreno učilište Osijek pčelar

14 Pučko otvoreno učilište Poetika, Osijek Voćar – vinogradar – vinar

15 Slavonijainspekt - Eduka ustanova za obrazovanje odraslih, Osijek Rukovatelj kosilicom

16 Tehnička škola VinkovciRukovatelj samohodne kosilice, rukovatelj kombajnom,

pčelar, cvjećar, ekološki poljoprivrednik, proizvođač i prerađivač ljekovitog i začinskog bilja, vinogradar i vinar

17 PODUKA škola, Solin Rukovatelj kosilicom, rukovatelj opremom i strojnim alatom u održavanju zelenih površina, hortikulturi

18 Pučko otvoreno učilište ITINERIS, Buzet Rukovatelj kosilicom

19 Centar za obrazovanje Narona, Metković Rukovatelj kosilicom

20 Pučko otvoreno učilište Čakovec Proizvođač mlijeka, pčelar

21 Srednja škola Blato Vinogradar - vinar

22 Pučko otvoreno učilište Novak, Mala Subotica rukovatelj kosilicom

23 Poljoprivredna škola, Čakovec vinogradar i vinar



384

24 Poljoprivredna škola, Zagreb pčelar

25 Poljoprivredna škola, Zagreb pčelar

26 Pučko otvoreno učilište, ZagrebUzgajivač koza, pčelar, prerađivač ljekovitog i začinskog

bilja, uzgajivač puževa, ekološki poljoprivrednik, slatkovodni ribar, morski ribar, vinogradar i vinar

27 Učilište za srednjoškolsko obrazovanje MAGISTRAE VITAE, Zagreb rukovatelj kosilicom

28 Pučko otvoreno učilište, Osijek Uzgajivač voća i grožđa, voća u zatvorenom, povrća, cvjećar

29 Srednja škola, Buzet rukovatelj kosilicom

30 Pučko otvoreno učilište, Čakovec Uzgajivač koza

31 Srednja škola Bartol Kašić, Grubišno Poljeproizvođač mlijeka, voćar, vinogradar i vinar, proizvođač i prerađivač ljekovitog i aromatičnog bilja, gljivar, uzgajivač

koza, govedar

32 Pučko otvoreno učilište, Đurđevac Rukovatelj šumskim strojevima

33 Pučko otvoreno učilište, Splitpčelar, voćar, vinogradar i vinar, maslinar, uzgajivač ekološkog bilja i biljnih proizvoda, uzgajivač i berač

ljekovitog i začinskog bilja

34 Pučko otvoreno učilište, Sinj

uzgajivač povrća, mljekar – proizvođač sira, uzgajivač koza i ovaca, uzgajivač peradi, uzgajivač goveda –

proizvođač mlijeka, uzgajivač konja, vinogradar i vinar, pčelar, proizvođač i prerađivač ljekovitog i aromatičnog

bilja

35 Pučko otvoreno učilište, Varaždin pčelar

36 Pučko otvoreno učilište, Knin proizvođač dimljene šunke

Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, ožujak 2007.



385

12.21. DODATAK 21 Tablica 12-22: Veliki proizvođači vina 2005

Broj Ime Pušteno na tržište, hl Udio

1 Istravino d.d. 81.087 12,14%

2 Badel 1862 d.d. 76.931 11,52%

3 Kutjevo d.d. 50.258 7,53%

4 Dalmacijavino d.o.o. 40.710 6,10%

5 Vinoplod - Vinarija d.d. 36.160 5,41%

6 IPK Erdutski vinogradi d.o.o. 29.119 4,36%

7 Đakovačka vina d.d. 27.292 4,09%

8 Iločki podrumi 27.179 4,07%

9 Agrolaguna d.d. 24.568 3,68%

10 Vinski podrum Belje d.d. 16.005 2,40%

11 Mladina d.d. 12.818 1,92%

12 Feravino d.o.o. 12.233 1,83%

13 Blato 1902 d.d. 11.989 1,80%

14 Imota d.d. 10.370 1,55%

15 Vino Šeperić d.o.o. 9.938 1,49%

16 Segestica d.o.o. 9.261 1,39%

17 PZ Jedinstvo 8.850 1,33%

18 Agromeđimurje d.d. Čakovec 8.081 1,21%

19 PP Orahovica 6.974 1,04%

20 PZ Putniković 6.350 0,95%

21 PZ Vrbnik 5.900 0,88%

22 PZ Plešivica 4.164 0,62%

23 Agroilok d.d. 4.146 0,62%

24 Dubrovački podrumi d.d. 3.738 0,56%

25 PZ Bol 3.642 0,55%

26 Vupik d.d. Vukovar 3.426 0,51%

27 Frajona d.o.o. 3.214 0,48%

28 Vinogradarstvo i podrumarstvo Krauthaker 3.074 0,46%

29 Zlatan Otok d.o.o. 3.010 0,45%

30 Vinarija Novigrad d.o.o. 2.933 0,44%

31 PZ Pošip 2.881 0,43%

32 PZ Dingač 2.598 0,39%

33 Stari podrum d.o.o. 1.991 0,30%

34 PZ Gospoja 1.802 0,27%

35 PZ Kuna 1.771 0,27%

36 F&F Ravalico vinarstvo 1.729 0,26%

37 Đakovačko srijemska biskupija 1.672 0,25%

38 M&G International d.o.o. 1.638 0,25%

39 Bibić Alan 1.551 0,23%

40 Kattunar Franco 1.489 0,22%

41 Veralda poljoprivredni obrt 1.355 0,20%



386

42 PZ Podšpilje 1.367 0,20%

43 PZ Vis 1.233 0,18%

44 Vina Miličić 1.189 0,18%

45 Vinova 1.186 0,18%

46 Zdjelarević proizvodnja grožđa i vina 1.157 0,17%

47 PZ Komiža 1.065 0,16%

48 Otium d.d. 1.039 0,16%

49 Badel 1862 d.d. Vinarija Benkovac 1.000 0,15%

50 Karlotti d.o.o. 1.000 0,15%

UKUPNO VELIKI PROIZVOĐAČI 574.133 85,97%

OSTALI 93.732 14,03%

UKUPNO HRVATSKA 667.865 100,00% Izvor: HZVV, 2006.



387

12.22. DODATAK 22 Tablica 12-23: Broj udruga i zaklada po županijama

ŽUPANIJA BROJ UDRUGA BROJ ZAKLADA Bjelovarsko-bilogorska 954 2

Brodsko-posavska 966 1 Dubrovačko-neretvanska 1.142 7

Grad Zagreb 6.646 62 Istarska županija 1.662 3

Karlovačka 958 0 Koprivničko-križevačka 927 1

Krapinsko-zagorska 828 1 Ličko-senjska 391 0

Međimurska 869 1 Osječko-baranjska 2.339 4

Primorsko-goranska 2.551 5 Požeško-slavonska 555 0

Sisačko-moslavačka 1.291 1 Splitsko-dalmatinska 2.704 4

Varaždinska 1.183 3 Virovitičko-podravska 626 0 Vukovarsko-srijemska 1.123 1

Zadarska 894 1 Grad Zagreb 1.810 2

Šibensko-kninska 787 1 UKUPNO 31.209 100

Izvor: Središnji državni ured za upravu, Registar udruga i zaklada, prosinac, 2006.



388

12.23. DODATAK 23 Tablica 12-24: Proizvodnja povrća za preradu, 1990 - 2003

Ime proizvoda, NN 18/97 1990 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003

Prerada i konzerviranje povrća

Smrznute paprike 2 130 35

Smrznuti špinat 405 118 100 303

Smrznuto miješano povrće 5 76

Smrznuto ostalo povrće, osim miješanog 61

Rajčica, pripremljena i konzervirana, osim u octu, u komadu ili dijelovima 0 0 93 147 215 213 249 230

Pire od rajčice, uključujući 30% suhe tvari, nekoncentrirani 1.776 1.385 15

Koncentrat rajčice 479 0 925 951 1.662 1.152

Gljive i tartufi, pripremljeni i konzervirani 0 0 64 108 125 98

Uzgojene gljive, pripremljene i konzervirane 0 0 12 12 2

Kiselo zelje, nezaleđeno 790 1.765 1.245 1.041 1.455 603 1.267 2.335 2.588

Grašak, pripremljen, osim u octu, nezaleđen 1.922 114 1.216 1.388 1.395 1.338 1.677 952 1.398

Mahune, pripremljene, osim u octu, nezaleđene 994 397 151 608 220 159 391 245 239

Masline, pripremljene, osim u octu, nezaleđene 173 236 168 81 338 2.619 1.372 1.349 594

Đuveč, nezaleđen 0 55 48 21 21

Ajvar, nezaleđen 223 862 1.298 1.204 981 1.839 1.775 2.280 1.820

Ostala pripremljena jela od povrća, nezaleđena 44 5 2 31 29 31 25

Kisela repa, nezaleđena 0 0 21 42 168 109 98 370 278

Ostalo povrće, nezaleđeno, d.n. 307 22 368 494 346 110 229 133 55

Miješano povrće, nezaleđeno, d.n. 136

Kiseli krastavci, u octu ili octenoj kiselini 4.365 8.590 5.872 9.186 4.203 3.627 5.247 8.321 6.381

Kisele paprike, u octu ili octenoj kiselini 3.471 1.306 708 2.905 1.868 1.564 1.462 5.256 1.599

Kisela cikla, u octu ili octenoj kiselini 3.320 1.775 1.573 1.367 2.192 1.078 1.753 1.856 757

Kiseli ljute papričice, u octu ili octenoj kiselini 3.078 1.255 664 862 738 926 681 705 691

Kisela miješana salata i ostalo miješano povrće, u octu 1764 1227 399 382 374 157 484 420 401

Ostalo povrće konzervirano u octu ili octenoj kiselini 583 61 390 693 585 892 740 1.428 985

UKUPNO PRERAĐENO POVRĆE 23.696 19.303 15.161 21.547 16.847 15.404 17.709 26.060 19.291



389

Izvor: DZS, 2006



390

12.24. DODATAK 24 Tablica 12-25: Uvoz svježeg voća od 2000 - 2003

2000 2001 2002 2003

UVOZ UVOZ UVOZ IMPORT

VOĆE t USD t USD t USD t USD

kokos, indijski oraščić 25 92.180 47 140.387 44 96.651 51 89.554

koštuničavo voće 1.672 3.510.655 2.106 5.211.940 2.612 6.456.722 2.617 7.728.519

banane 43.642 15.359.497 43.176 19.110.836 45.077 20.979.233 50.715 24.139.946

datulje, smokve, ananas 610 464.578 654 674.061 850 932.331 989 1.632.961

naranče 29.693 7.650.227 27.686 8.124.916 25.982 8.388.057 27.707 11.633.074

mandarine 2.076 623.184 1.430 602.543 2.007 810.514 2.071 974.892

ostalo citrusi 12.838 4.457.169 11.660 4.531.962 12.363 5.073.014 13.476 8.427.473

grožđe 8.771 3.743.742 9.011 5.353.164 7.608 4.928.648 10.237 8.484.768

lubenice, dinje 4.513 1.021.848 8.098 1.771.628 7.792 1.889.985 7.925 2.759.994

jabuke 14.252 4.687.838 18.072 5.279.153 33.339 9.540.299 13.693 8.305.546

kruške, dunje 2.673 1.109.779 5.160 2.523.978 5.439 2.859.559 10.237 3.155.114

marelice 1.570 598.173 1.312 737.923 1.532 827.117 1.729 1.429.010

trešnje, višnje 209 99.329 908 422.280 542 274.688 378 296.133

breskve 8.123 2.848.238 7.193 4.268.205 9.898 4.715.476 6.552 6.351.138

šljive 1.685 400.304 1.954 518.357 1.336 457.737 4.242 1.172.467

jagode, maline, brusnice… 736 415.026 857 628.355 699 528.606 309 451.815

kivi 2.538 975.945 1.930 1.089.501 1.604 11.376.443 114 112.850

ostalo svježe voće 250 975.946 261 135.042 339 192.977 363 276.481

UKUPNO 135.876 49.033.658 141.515 61.124.231 159.063 80.328.057 153.405 87.421.735 Izvor: DZS, 2004



391

12.25. DODATAK 25 Tablica 12-26: Uvoz svježeg voća 2000 - 2003

2000 2001 2002 2003

IZVOZ IZVOZ IZVOZ EXPORT

VOĆE t USD t USD t USD t USD

kokos, indijski oraščić 0 1.122 0 2.298 1 5.830 0 1.025

koštuničavo voće 250 254.777 561 891.051 242 345.040 440 700.775

banane 1.779 741.721 20 15.802 23 19.519 124 110.498

datulje, smokve, ananas… 1 2.582 2 3.877 9 10.575 16 16.137

naranče 4 2.848 2 1.820 24 19.669 46 32.063

mandarine 2.762 1.216.173 6.232 2.768.649 2.376 1.402.948 1.829 1.488.166

ostalo citrično voće 17 9.211 24 12.104 27 13.070 20 12.306

grožđe 10 8.262 1 1.050 32 53.154 23 37.334

lubenice, dinje 210 68.264 71 39.880 745 201.484 253 141.736

jabuke 1.942 140.506 161 50.674 813 86.713 3.388 381.126

kruške, dunje 10 9.783 3 2.272 3 3.027 2 1.713

marelice 0 0 2 1.945 1 918 0 383

trešnje, višnje 0 0 0 114 0 65 0 0

breskve 7 6.063 11 9.346 12 10.533 5 3.407

šljive 16 13.919 26 12.457 13 11.311 4 3.308

jagode, maline, brusnice… 3 12.255 0 296 0 0 0 102

kivi 8 6.015 28 19.713 12 11.187 8 7.753

ostalo svježe voće 1 553 0 309 0 75 2 678

UKUPNO 7.020 2.494.054 7.144 3.833.657 4.333 2.195.118 6.160 2.938.510 Izvor: DZS, 2006



392

12.26. DODATAK 26 Tablica 12-27: Uvozno – izvozna bilanca svježeg, polu-prerađenog i sušenog povrća (1999 – 2003)

1999 2000 2001 2002 2003

IZVOZ tona USD tona USD tona USD tona USD tona USD

Poluprerađeno i sušeno povrće 111 250.826 247 458.329 311 404.429 258 450.759 339 719.974

Smrznuto povrće 73 114.488 92 135.150 65 93.114 59 104.616 103 141.675

Privremeno konzervirano povrće 0 42 0 103 14 18.382 21 28.983 10 17.926

Sušeno povrće, u komadu, rezano i ostalo 16 87.442 125 294.953 112 257.061 99 284.243 194 536.624

Sušeno mahunasto povrće u zrnu 22 48.854 30 28.123 120 35.872 79 32.917 32 23.749

Tapioka, slatki krumpir i slično korijenje

Prerađeno povrće 4.272 5.341.236 3.805 4.710.588 4.037 4.908.582 5.249 6.027.306 3.437 6.036.676

konzervirano voće i povrće 2.634 2.063.990 1.666 1.330.251 1.946 1.446.054 2.368 1.739.475 1.141 1.101.856

Rajčica pripremljena bez octa 179 448.479 183 351.697 235 381.517 183 422.707 153 484.265

Gljive i tartufi pripremljeni ili konzervirani 2 7.712 13 23.218 12 30.698 13 100.415 15 189.352

Ostalo smrznuto povrće 17 19.269 41 25.117 3 2.747 476 222.799 142 139.975

Ostalo nezaleđeno povrće 1.440 2.801.786 1.902 2.980.305 1.841 3.047.566 2.209 3.541.910 1.986 4.121.228

UKUPNO 4.383 5.592.062 4.052 5.168.917 4.348 5.313.011 5.507 6.478.065 3.776 6.756.650

UVOZ 1999 2000 2001 2002 2003

Poluprerađeno i sušeno povrće 10.262 14.129.274 12.796 11.853.047 15.195 12.806.973 15.563 14.470.693 17.347 17.595.153

Smrznuto povrće 3.979 2.726.810 5.218 2.985.297 5.490 3.304.503 6.480 4.192.379 7.499 5.913.014

Povrće privremeno konzervirano 463 545.411 752 686.266 1.038 1.103.146 826 872.672 262 303.799



393

Sušeno povrće, u komadu, rezano i ostaci 3.887 9.324.852 2.698 5.753.601 2.799 5.126.999 3.563 6.422.182 3.612 7.398.627

Sušeno mahunasto povrće u zrnu 1.932 1.530.180 4.058 2.421.102 5.784 3.264.715 4.647 2.886.809 5.974 3.979.444

Tapioka, slatki krumpir i slično korijenje 1 2.021 70 6.781 84 7.610 47 96.651 0 269

Prerađeno povrće 15.879 15.905.554 18.933 16.020.879 24.002 19.436.230 30.685 25.446.849 34.883 34.195.998

Povrće i voće konzervirano 1.627 2.141.706 1.457 1.819.030 2.171 2.471.006 5.134 4.417.133 4.524 4.757.544

Rajčica pripremljena bez octa 4.995 3.691.522 6.142 3.645.129 6.663 3.539.288 9.165 4.935.719 9.526 6.826.892

Gljive i tartufi pripremljeni ili konzervirani 951 1.415.174 1.256 1.672.712 1.309 1.594.716 1.361 1.662.936 1.558 2.111.769

Ostalo smrznuto povrće 4.562 3.082.560 5.182 2.761.675 7.059 3.464.729 6.820 3.853.857 9.459 6.016.371

Ostalo nezaleđeno povrće 3.744 5.574.592 4.896 6.122.333 6.800 8.366.491 8.205 10.577.204 9.816 14.483.422

UKUPNO 26.141 30.034.828 31.729 27.873.926 39.197 32.243.203 46.248 39.917.542 52.230 51.791.151 Izvor: DZS, 2006



394

12.27. DODATAK 27 Tablica 12-28: Proizvodnja voća za preradu

Proizvodnja

Naziv proizvoda NN 18/97 1990 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003

Voće, orasi itd, koštuničavo voće, svježe ili kuhano, smrznuto 0 0 25

Džemovi od drugog voća 6.613 233 292 118 163 170 217 294 429

Pekmezi od drugog voća 627 344 340 297 488 768 799 852 774

Pekmez od šipka 1.060 655 483 558 536 590 731 601 730

Pekmezi od jedne vrste voća, osim šipka 1.585 652 932 907 992 1.191 1.339 1.451 1.171

Miješani pekmez, od drugog voća 2.109 1.767 1.944 1.633 1.472 1.586 1.806 1.423 1.135

Voćni želei, te pirei i paste od voća, orasi i drugo, koštuničavo voće 0 0 224 133 148 147 166 152 256

Kikiriki, prženi, slani ili pripremljeni na bilo koji drugi način 570 487

Orasi i slično koštuničavo voće, prženi, slani ili pripremljeni na bilo koji drugi način 682 484 742 708 954 4 4

Voće, orasi i slično koštuničavo voće, privremeno konzervirani, neadekvatni za izravnu prehranu 76 81 102 118

Sušene smokve 4 4

Ostalo suho voće 82 68

Konzervirano voće iz jednog ili više vrsta voća 6.398 490 219 147 56 163 297 847 591

Voćna pulpa i pasta, pasterizirana 4.174 2.814 338



395

Voćna pulpa i pasta, smrznuta 2.193 917 100 428 180

Voćna pulpa i pasta, konzervirana kemijski 2.761 431 1.505 2.038 1.717 2.253 1.921 2.346 1.843

Pasterizirano voće 292 272 75 238 146

Ostalo voće pripremljeno i konzervirano d.n. 5 0 21 127 238 300 241 250

UKUPNO PRERAĐENO VOĆE 27.817 8.575 7.163 7.006 6.621 7.890 8.611 9.111 7.856 Izvor: DZS,2006



396

12.28. DODATAK 28 Popis gradova i općina obuhvaćenih Zakonom o brdsko-planinskim područjima

Gradovi: Buzet, Čabar, Delnice, Imotski, Lepoglava, Ogulin, Orahovica, Senj, Sinj, Trilj, Vrbovsko i Vrgorac.

Općine: Bistra, Budinšćina, Cerovlje, Čavle, Dicmo, Đurmanec, Fužine, Gračišće, Jelenje, Jesenje, Kalnik, Kaptol, Karlobag, Klana, Klis, Lobor, Lokve, Lovreć, Lupoglav, Ljubešćica, Matulji, Motovun, Mrkopalj, Muć, Novi Golubovec, Podbablje, Primorski Dolac, Radoboj, Ravna Gora, Skrad, Stubičke Toplice, Šestanovac i Vinodol.



397

12.29. DODATAK 29 Tablica 12-29: Popis gradova i općina

ŽUPANIJA GRAD/OPĆINA BR. STANOVNIKA

Bjelovarsko-bilogorska BEREK 1 706

Bjelovarsko-bilogorska ČAZMA 8 895

Bjelovarsko-bilogorska DEŽANOVAC 3 355

Bjelovarsko-bilogorska ĐULOVAC 3 640

Bjelovarsko-bilogorska GRUBIŠNO POLJE 7 523

Bjelovarsko-bilogorska HERCEGOVAC 2 791

Bjelovarsko-bilogorska IVANSKA 3 510

Bjelovarsko-bilogorska KAPELA 3 516

Bjelovarsko-bilogorska KONČANICA 2 824

Bjelovarsko-bilogorska NOVA RAČA 4 077

Bjelovarsko-bilogorska ROVIŠĆE 5 145

Bjelovarsko-bilogorska SEVERIN 1 038

Bjelovarsko-bilogorska SIRAČ 2 546

Bjelovarsko-bilogorska ŠANDROVAC 2 095

Bjelovarsko-bilogorska ŠTEFANJE 2 347

Bjelovarsko-bilogorska VELIKA PISANICA 2 151

Bjelovarsko-bilogorska VELIKA TRNOVITICA 1 661

Bjelovarsko-bilogorska VELIKI GRĐEVAC 3 313

Bjelovarsko-bilogorska VELIKO TROJSTVO 3 092

Bjelovarsko-bilogorska ZRINSKI TOPOLOVAC 1 000

Brodsko-posavska BEBRINA 3 541

Brodsko-posavska BRODSKI STUPNIK 3 526

Brodsko-posavska BUKOVLJE 3 005



398

Brodsko-posavska CERNIK 4 235

Brodsko-posavska DAVOR 3 259

Brodsko-posavska DONJI ANDRIJEVCI 4 393

Brodsko-posavska DRAGALIĆ 1 282

Brodsko-posavska GARČIN 5 320

Brodsko-posavska GORNJA VRBA 2 559

Brodsko-posavska GORNJI BOGIĆEVCI 2 319

Brodsko-posavska GUNDINCI 2 294

Brodsko-posavska KLAKAR 2 417

Brodsko-posavska NOVA KAPELA 5 118

Brodsko-posavska OKUČANI 4 224

Brodsko-posavska OPRISAVCI 2 636

Brodsko-posavska ORIOVAC 6 559

Brodsko-posavska PODCRKAVLJE 2 683

Brodsko-posavska REŠETARI 5 171

Brodsko-posavska SIBINJ 7 549

Brodsko-posavska SIKIREVCI 2 707

Brodsko-posavska SLAVONSKI ŠAMAC 2 649

Brodsko-posavska STARA GRADIŠKA 1 717

Brodsko-posavska STARO PETROVO SELO 6 352

Brodsko-posavska VELIKA KOPANICA 3 876

Brodsko-posavska VRBJE 2 906

Brodsko-posavska VRPOLJE 4 023

Dubrovačko-neretvanska BLATO 3 680

Dubrovačko-neretvanska DUBROVAČKO PRIMORJE 2 216

Dubrovačko-neretvanska JANJINA 593

Dubrovačko-neretvanska KONAVLE 8 250

Dubrovačko-neretvanska KORČULA 5 889



399

Dubrovačko-neretvanska KULA NORINSKA 1 926

Dubrovačko-neretvanska LASTOVO 835

Dubrovačko-neretvanska LUMBARDA 1 221

Dubrovačko-neretvanska MLJET 1 111

Dubrovačko-neretvanska OPUZEN 3 242

Dubrovačko-neretvanska OREBIĆ 4 165

Dubrovačko-neretvanska POJEZERJE 1 233

Dubrovačko-neretvanska SLIVNO 2 288

Dubrovačko-neretvanska SMOKVICA 1 012

Dubrovačko-neretvanska STON 2 605

Dubrovačko-neretvanska TRPANJ 871

Dubrovačko-neretvanska VELA LUKA 4 380

Dubrovačko-neretvanska ZAŽABLJE 912

Dubrovačko-neretvanska ŽUPA DUBROVAČKA 6 663

Istarska BALE - VALLE 1 047

Istarska BARBAN 2 465

Istarska BRTONIGLA - VERTENEGLIO 1 579

Istarska BUJE - BUIE 5 340

Istarska BUZET 6 059

Istarska CEROVLJE 1 745

Istarska FAŽANA - FASANA 3 050

Istarska FUNTANA - FONTANE 831

Istarska GRAČIŠĆE 1 433

Istarska GROŽNJAN - GRISIGNANA 785

Istarska KANFANAR 1 457

Istarska KAROJBA 1 489

Istarska KAŠTELIR-LABINCI - CASTELLIERE-S. DOMENICA 1 334

Istarska KRŠAN 3 206



400

Istarska LANIŠĆE 398

Istarska LIŽNJAN - LISIGNANO 2 945

Istarska LUPOGLAV 929

Istarska MARČANA 3 903

Istarska MEDULIN 6 004

Istarska MOTOVUN - MONTONA 983

Istarska NOVIGRAD - CITTANOVA 4 002

Istarska OPRTALJ - PORTOLE 981

Istarska PAZIN 9 227

Istarska PIĆAN 1 997

Istarska PULA - POLA 296

Istarska RAŠA 3 535

Istarska SVETA NEDELJA 2 803

Istarska SVETI LOVREČ 1 043

Istarska SVETI PETAR U ŠUMI 1 011

Istarska SVETVINČENAT 2 218

Istarska TAR-VABRIGA - TORRE-ABREGA 1 590

Istarska TINJAN 1 770

Istarska VIŠNJAN - VISIGNANO 2 187

Istarska VIŽINADA - VISINADA 1 137

Istarska VODNJAN - DIGNANO 5 651

Istarska VRSAR - ORSERA 2 237

Istarska ŽMINJ 3 447

Karlovačka BARILOVIĆ 3 095

Karlovačka BOSILJEVO 1 486

Karlovačka CETINGRAD 2 746

Karlovačka DRAGANIĆ 2 950

Karlovačka GENERALSKI STOL 3 199



401

Karlovačka JOSIPDOL 3 987

Karlovačka KAMANJE 1 008

Karlovačka KRNJAK 2 164

Karlovačka LASINJA 1 938

Karlovačka NETRETIĆ 3 333

Karlovačka OZALJ 7 932

Karlovačka PLAŠKI 2 292

Karlovačka RAKOVICA 2 623

Karlovačka RIBNIK 583

Karlovačka SABORSKO 860

Karlovačka SLUNJ 6 096

Karlovačka TOUNJ 1 252

Karlovačka VOJNIĆ 5 495

Karlovačka ŽAKANJE 2 185

Koprivničko-križevačka DRNJE 2 156

Koprivničko-križevačka ĐELEKOVEC 1 824

Koprivničko-križevačka ĐURĐEVAC 8 862

Koprivničko-križevačka FERDINANDOVAC 2 107

Koprivničko-križevačka GOLA 2 760

Koprivničko-križevačka GORNJA RIJEKA 2 035

Koprivničko-križevačka HLEBINE 1 470

Koprivničko-križevačka KALINOVAC 1 725

Koprivničko-križevačka KALNIK 1 611

Koprivničko-križevačka KLOŠTAR PODRAVSKI 3 603

Koprivničko-križevačka KOPRIVNIČKI BREGI 2 549

Koprivničko-križevačka KOPRIVNIČKI IVANEC 2 361

Koprivničko-križevačka LEGRAD 2 764

Koprivničko-križevačka MOLVE 2 379



402

Koprivničko-križevačka NOVIGRAD PODRAVSKI 3 161

Koprivničko-križevačka NOVO VIRJE 1 412

Koprivničko-križevačka PETERANEC 2 848

Koprivničko-križevačka PODRAVSKE SESVETE 1 778

Koprivničko-križevačka RASINJA 3 818

Koprivničko-križevačka SOKOLOVAC 3 964

Koprivničko-križevačka SVETI IVAN ŽABNO 5 628

Koprivničko-križevačka SVETI PETAR OREHOVEC 5 137

Koprivničko-križevačka VIRJE 5 197

Krapinsko-zagorska BEDEKOVČINA 8 482

Krapinsko-zagorska BUDINŠČINA 2 793

Krapinsko-zagorska DESINIĆ 3 478

Krapinsko-zagorska DONJA STUBICA 5 930

Krapinsko-zagorska ĐURMANEC 4 481

Krapinsko-zagorska GORNJA STUBICA 5 726

Krapinsko-zagorska HRAŠĆINA 1 826

Krapinsko-zagorska HUM NA SUTLI 5 476

Krapinsko-zagorska JESENJE 1 643

Krapinsko-zagorska KLANJEC 3 234

Krapinsko-zagorska KONJŠČINA 4 074

Krapinsko-zagorska KRALJEVEC NA SUTLI 1 815

Krapinsko-zagorska KRAPINSKE TOPLICE 5 744

Krapinsko-zagorska KUMROVEC 1 854

Krapinsko-zagorska LOBOR 3 669

Krapinsko-zagorska MAČE 2 715

Krapinsko-zagorska MARIJA BISTRICA 6 612

Krapinsko-zagorska MIHOVLJAN 2 234

Krapinsko-zagorska NOVI GOLUBOVEC 1 073



403

Krapinsko-zagorska OROSLAVJE 6 253

Krapinsko-zagorska PETROVSKO 3 022

Krapinsko-zagorska PREGRADA 7 165

Krapinsko-zagorska RADOBOJ 3 513

Krapinsko-zagorska STUBIČKE TOPLICE 2 752

Krapinsko-zagorska SVETI KRIŽ ZAČRETJE 6 619

Krapinsko-zagorska TUHELJ 2 181

Krapinsko-zagorska VELIKO TRGOVIŠĆE 5 220

Krapinsko-zagorska ZABOK 9 365

Krapinsko-zagorska ZAGORSKA SELA 1 197

Krapinsko-zagorska ZLATAR 6 506

Krapinsko-zagorska ZLATAR-BISTRICA 2 830

Ličko-senjska BRINJE 4 108

Ličko-senjska DONJI LAPAC 1 880

Ličko-senjska KARLOBAG 1 019

Ličko-senjska LOVINAC 1 096

Ličko-senjska NOVALJA 3 335

Ličko-senjska PERUŠIĆ 3 494

Ličko-senjska PLITVIČKA JEZERA 4 495

Ličko-senjska SENJ 8 132

Ličko-senjska UDBINA 1 649

Ličko-senjska VRHOVINE 1 078

Međimurska BELICA 3 509

Međimurska DEKANOVEC 832

Međimurska DOMAŠINEC 2 459

Međimurska DONJA DUBRAVA 2 274

Međimurska DONJI KRALJEVEC 4 931

Međimurska DONJI VIDOVEC 1 595



404

Međimurska GORIČAN 3 148

Međimurska GORNJI MIHALJEVEC 2 046

Međimurska KOTORIBA 3 333

Međimurska MALA SUBOTICA 5 676

Međimurska MURSKO SREDIŠĆE 6 548

Međimurska OREHOVICA 2 769

Međimurska PODTUREN 4 392

Međimurska PRELOG 7 871

Međimurska PRIBISLAVEC 2 929

Međimurska SELNICA 3 442

Međimurska STRAHONINEC 2 728

Međimurska SVETA MARIJA 2 433

Međimurska SVETI JURAJ NA BREGU 5 279

Međimurska SVETI MARTIN NA MURI 2 958

Međimurska ŠENKOVEC 2 770

Međimurska ŠTRIGOVA 3 221

Međimurska VRATIŠINEC 2 213

Osječko-baranjska ANTUNOVAC 3 559

Osječko-baranjska BILJE 5 480

Osječko-baranjska BIZOVAC 4 979

Osječko-baranjska ČEMINAC 3 246

Osječko-baranjska DARDA 7 062

Osječko-baranjska DONJA MOTIČINA 1 865

Osječko-baranjska DRAŽ 3 356

Osječko-baranjska DRENJE 3 071

Osječko-baranjska ĐURĐENOVAC 7 946

Osječko-baranjska ERDUT 8 417

Osječko-baranjska ERNESTINOVO 2 225



405

Osječko-baranjska FERIČANCI 2 418

Osječko-baranjska GORJANI 1 832

Osječko-baranjska JAGODNJAK 2 147

Osječko-baranjska KNEŽEVI VINOGRADI 5 186

Osječko-baranjska KOŠKA 4 411

Osječko-baranjska LEVANJSKA VAROŠ 1 266

Osječko-baranjska MAGADENOVAC 2 239

Osječko-baranjska MARIJANCI 2 719

Osječko-baranjska PETLOVAC 2 743

Osječko-baranjska PETRIJEVCI 3 068

Osječko-baranjska PODGORAČ 3 314

Osječko-baranjska PODRAVSKA MOSLAVINA 1 451

Osječko-baranjska POPOVAC 2 427

Osječko-baranjska PUNITOVCI 1 850

Osječko-baranjska SATNICA ĐAKOVAČKA 2 572

Osječko-baranjska SEMELJCI 4 858

Osječko-baranjska STRIZIVOJNA 2 759

Osječko-baranjska ŠODOLOVCI 1 955

Osječko-baranjska TRNAVA 1 900

Osječko-baranjska VILJEVO 2 396

Osječko-baranjska VIŠKOVCI 2 060

Osječko-baranjska VLADISLAVCI 2 124

Osječko-baranjska VUKA 1 312

Požeško-slavonska BRESTOVAC 4 028

Požeško-slavonska ČAGLIN 3 386

Požeško-slavonska JAKŠIĆ 4 437

Požeško-slavonska KAPTOL 4 007

Požeško-slavonska KUTJEVO 7 472



406

Požeško-slavonska LIPIK 6 674

Požeško-slavonska PAKRAC 8 855

Požeško-slavonska VELIKA 5 888

Primorsko-goranska BAKAR 7 773

Primorsko-goranska BAŠKA 1 554

Primorsko-goranska BROD MORAVICE 985

Primorsko-goranska CRES 2 959

Primorsko-goranska ČABAR 4 387

Primorsko-goranska ČAVLE 6 749

Primorsko-goranska DELNICE 6 262

Primorsko-goranska DOBRINJ 1 970

Primorsko-goranska FUŽINE 1 650

Primorsko-goranska JELENJE 4 877

Primorsko-goranska KASTAV 8 891

Primorsko-goranska KLANA 1 931

Primorsko-goranska KOSTRENA 3 897

Primorsko-goranska KRALJEVICA 4 579

Primorsko-goranska KRK 5 491

Primorsko-goranska LOKVE 1 120

Primorsko-goranska LOPAR 1 191

Primorsko-goranska LOVRAN 3 987

Primorsko-goranska MALI LOŠINJ 8 388

Primorsko-goranska MALINSKA-DUBAŠNICA 2 726

Primorsko-goranska MOŠĆENIČKA DRAGA 1 641

Primorsko-goranska MRKOPALJ 1 407

Primorsko-goranska NOVI VINODOLSKI 5 282

Primorsko-goranska OMIŠALJ 2 998

Primorsko-goranska PUNAT 1 876



407

Primorsko-goranska RAB 8 289

Primorsko-goranska RAVNA GORA 2 724

Primorsko-goranska SKRAD 1 333

Primorsko-goranska VINODOLSKA OPĆINA 3 530

Primorsko-goranska VIŠKOVO 8 907

Primorsko-goranska VRBNIK 1 245

Primorsko-goranska VRBOVSKO 6 047

Sisačko-moslavačka DONJI KUKURUZARI 2 047

Sisačko-moslavačka DVOR 5 742

Sisačko-moslavačka GLINA 9 868

Sisačko-moslavačka GVOZD 3 779

Sisačko-moslavačka HRVATSKA DUBICA 2 341

Sisačko-moslavačka HRVATSKA KOSTAJNICA 2 746

Sisačko-moslavačka JASENOVAC 2 391

Sisačko-moslavačka LEKENIK 6 170

Sisačko-moslavačka LIPOVLJANI 4 101

Sisačko-moslavačka MAJUR 1 490

Sisačko-moslavačka MARTINSKA VES 4 026

Sisačko-moslavačka SUNJA 7 376

Sisačko-moslavačka TOPUSKO 3 219

Sisačko-moslavačka VELIKA LUDINA 2 831

Splitsko-dalmatinska BAŠKA VODA 2 924

Splitsko-dalmatinska BOL 1 661

Splitsko-dalmatinska BRELA 1 771

Splitsko-dalmatinska CISTA PROVO 3 674

Splitsko-dalmatinska DICMO 2 657

Splitsko-dalmatinska DUGI RAT 7 305

Splitsko-dalmatinska DUGOPOLJE 3 120



408

Splitsko-dalmatinska GRADAC 3 615

Splitsko-dalmatinska HRVACE 4 116

Splitsko-dalmatinska HVAR 4 138

Splitsko-dalmatinska JELSA 3 656

Splitsko-dalmatinska KLIS 4 367

Splitsko-dalmatinska KOMIŽA 1 677

Splitsko-dalmatinska LEĆEVICA 740

Splitsko-dalmatinska LOKVIČIĆI 1 037

Splitsko-dalmatinska LOVREĆ 2 500

Splitsko-dalmatinska MARINA 4 771

Splitsko-dalmatinska MILNA 1 100

Splitsko-dalmatinska MUĆ 4 074

Splitsko-dalmatinska NEREŽIŠĆA 868

Splitsko-dalmatinska OKRUG 2 980

Splitsko-dalmatinska OTOK 5 782

Splitsko-dalmatinska PODBABLJE 4 904

Splitsko-dalmatinska PODGORA 2 884

Splitsko-dalmatinska PODSTRANA 7 341

Splitsko-dalmatinska POSTIRA 1 553

Splitsko-dalmatinska PRGOMET 797

Splitsko-dalmatinska PRIMORSKI DOLAC 839

Splitsko-dalmatinska PROLOŽAC 4 510

Splitsko-dalmatinska PUČIŠĆA 2 224

Splitsko-dalmatinska RUNOVIĆI 2 643

Splitsko-dalmatinska SEGET 4 904

Splitsko-dalmatinska SELCA 1 977

Splitsko-dalmatinska STARI GRAD 2 817

Splitsko-dalmatinska SUĆURAJ 492



409

Splitsko-dalmatinska SUPETAR 3 889

Splitsko-dalmatinska SUTIVAN 759

Splitsko-dalmatinska ŠESTANOVAC 2 685

Splitsko-dalmatinska ŠOLTA 1 479

Splitsko-dalmatinska TUČEPI 1 763

Splitsko-dalmatinska VIS 1 960

Splitsko-dalmatinska VRGORAC 7 593

Splitsko-dalmatinska VRLIKA 2 705

Splitsko-dalmatinska ZADVARJE 277

Splitsko-dalmatinska ZAGVOZD 1 642

Splitsko-dalmatinska ZMIJAVCI 2 130

Šibensko-kninska BILICE 2 179

Šibensko-kninska BISKUPIJA 1 669

Šibensko-kninska CIVLJANE 137

Šibensko-kninska DRNIŠ 8 595

Šibensko-kninska ERVENIK 988

Šibensko-kninska KIJEVO 533

Šibensko-kninska KISTANJE 3 038

Šibensko-kninska MURTER - KORNATI 2 075

Šibensko-kninska PIROVAC 1 846

Šibensko-kninska PRIMOŠTEN 2 992

Šibensko-kninska PROMINA 1 317

Šibensko-kninska ROGOZNICA 2 391

Šibensko-kninska RUŽIĆ 1 775

Šibensko-kninska SKRADIN 3 986

Šibensko-kninska TISNO 3 239

Šibensko-kninska TRIBUNJ 1 390

Šibensko-kninska UNEŠIĆ 2 160



410

Šibensko-kninska VODICE 8 017

Varaždinska BEDNJA 4 765

Varaždinska BERETINEC 2 288

Varaždinska BREZNICA 2 304

Varaždinska BREZNIČKI HUM 1 575

Varaždinska CESTICA 5 678

Varaždinska DONJA VOĆA 2 844

Varaždinska GORNJI KNEGINEC 5 259

Varaždinska JALŽABET 3 732

Varaždinska KLENOVNIK 2 278

Varaždinska LEPOGLAVA 8 718

Varaždinska LUDBREG 8 668

Varaždinska LJUBEŠĆICA 1 959

Varaždinska MALI BUKOVEC 2 507

Varaždinska MARTIJANEC 4 327

Varaždinska MARUŠEVEC 6 757

Varaždinska PETRIJANEC 4 994

Varaždinska SRAČINEC 4 714

Varaždinska SVETI ĐURĐ 4 174

Varaždinska SVETI ILIJA 3 532

Varaždinska TRNOVEC BARTOLOVEČKI 6 852

Varaždinska VARAŽDINSKE TOPLICE 6 973

Varaždinska VELIKI BUKOVEC 1 578

Varaždinska VIDOVEC 5 539

Varaždinska VINICA 3 747

Varaždinska VISOKO 1 641

Virovitičko-podravska CRNAC 1 772

Virovitičko-podravska ČAČINCI 3 308



411

Virovitičko-podravska ČAĐAVICA 2 394

Virovitičko-podravska GRADINA 4 485

Virovitičko-podravska LUKAČ 4 276

Virovitičko-podravska MIKLEUŠ 1 701

Virovitičko-podravska NOVA BUKOVICA 2 096

Virovitičko-podravska ORAHOVICA 5 792

Virovitičko-podravska SOPJE 2 750

Virovitičko-podravska SUHOPOLJE 7 506

Virovitičko-podravska ŠPIŠIĆ BUKOVICA 4 733

Virovitičko-podravska VOĆIN 2 421

Virovitičko-podravska ZDENCI 2 235

Vukovarsko-srijemska ANDRIJAŠEVCI 4 249

Vukovarsko-srijemska BABINA GREDA 4 262

Vukovarsko-srijemska BOGDANOVCI 2 366

Vukovarsko-srijemska BOROVO 5 360

Vukovarsko-srijemska BOŠNJACI 4 653

Vukovarsko-srijemska CERNA 4 990

Vukovarsko-srijemska DRENOVCI 7 424

Vukovarsko-srijemska GRADIŠTE 3 382

Vukovarsko-srijemska GUNJA 5 033

Vukovarsko-srijemska ILOK 8 351

Vukovarsko-srijemska IVANKOVO 8 676

Vukovarsko-srijemska JARMINA 2 627

Vukovarsko-srijemska LOVAS 1 579

Vukovarsko-srijemska MARKUŠICA 3 053

Vukovarsko-srijemska NEGOSLAVCI 1 466

Vukovarsko-srijemska NIJEMCI 5 998

Vukovarsko-srijemska NUŠTAR 5 862



412

Vukovarsko-srijemska OTOK 7 755

Vukovarsko-srijemska PRIVLAKA 2 199

Vukovarsko-srijemska STARI JANKOVCI 5 216

Vukovarsko-srijemska STARI MIKANOVCI 3 387

Vukovarsko-srijemska ŠTITAR 2 608

Vukovarsko-srijemska TOMPOJEVCI 1 999

Vukovarsko-srijemska TORDINCI 2 251

Vukovarsko-srijemska TOVARNIK 3 335

Vukovarsko-srijemska TRPINJA 6 466

Vukovarsko-srijemska VOĐINCI 2 113

Vukovarsko-srijemska VRBANJA 5 174

Zadarska BENKOVAC 9 786

Zadarska BIBINJE 3 923

Zadarska BIOGRAD NA MORU 5 259

Zadarska GALOVAC 1 190

Zadarska GRAČAC 3 923

Zadarska JASENICE 1 329

Zadarska KALI 1 731

Zadarska KOLAN 715

Zadarska KUKLJICA 650

Zadarska LIŠANE OSTROVIČKE 764

Zadarska NIN 3 095

Zadarska NOVIGRAD 2 368

Zadarska OBROVAC 3 387

Zadarska PAG 3 635

Zadarska PAKOŠTANE 3 884

Zadarska PAŠMAN 2 004

Zadarska POLAČA 1 434



413

Zadarska POLIČNIK 4 423

Zadarska POSEDARJE 3 513

Zadarska POVLJANA 713

Zadarska PREKO 3 871

Zadarska PRIVLAKA 2 199

Zadarska RAŽANAC 3 107

Zadarska SALI 1 820

Zadarska STANKOVCI 2 088

Zadarska STARIGRAD 1 893

Zadarska SUKOŠAN 4 402

Zadarska SVETI FILIP I JAKOV 4 482

Zadarska ŠKABRNJA 1 772

Zadarska TKON 707

Zadarska VIR 1 608

Zadarska VRSI 2 453

Zadarska ZEMUNIK DONJI 1 903

Zagrebačka BEDENICA 1 522

Zagrebačka BISTRA 6 098

Zagrebačka BRCKOVLJANI 6 675

Zagrebačka DUBRAVA 5 478

Zagrebačka DUBRAVICA 1 586

Zagrebačka FARKAŠEVAC 2 102

Zagrebačka GRADEC 3 920

Zagrebačka JAKOVLJE 3 952

Zagrebačka KLINČA SELA 4 927

Zagrebačka KLOŠTAR IVANIĆ 6 038

Zagrebačka KRAŠIĆ 3 199

Zagrebačka KRAVARSKO 1 983



414

Zagrebačka KRIŽ 7 406

Zagrebačka LUKA 1 419

Zagrebačka MARIJA GORICA 2 089

Zagrebačka ORLE 2 145

Zagrebačka PISAROVINA 3 697

Zagrebačka POKUPSKO 2 492

Zagrebačka PRESEKA 1 617

Zagrebačka PUŠĆA 2 484

Zagrebačka RAKOVEC 1 350

Zagrebačka RUGVICA 7 608

Zagrebačka STUPNIK 3 251

Zagrebačka ŽUMBERAK 1 185 Izvor: DZS, Popis 2001



415

12.30. DODATAK 30

RAVNATELJSTVO ZA TRŽIŠNU I STRUKTURNU POTPORU U POLJOPRIVREDI - RTSPP

RAVNATELJ br. djelatnika: 1

M I N I S T A R S T V O P O L J O P R I V R E D E , R I B A R S T V A I R U R A L N O G R A Z V O J A

ADMINISTRATIVNI TAJNIK br. djelatnika: 1

SEKTOR ZA FINANCIJE

br. djelatnika: 1+29

SEKTOR ZA INFORMACIJSKO UPRAVLJANJE


SEKTOR ZA STRUKTURNU

POTPORUbr. djelatnika: 1+38

SEKTOR OPĆIH I PRAVNIH POSLOVA, JAVNIH

NABAVA I UGOVARANJA U SAPARD/ I PARD

PROGRAMU br. djelatnika: 1+27

SEKTOR ZA DIREKTNU POTPORU

br.djelatnika:1+17

SEKTOR ZA KONTROLU

br. djelatnika:1+21

SEKTOR ZA TRŽIŠNU

POTPORUbr. djelatnika:1+13

ODJEL ZA PROCJENU I

UPRAVLJANJE RIZICIMA

br. djelatnika: 1+3

SEKTOR ZA INFORMIRANJE, EU ODNOSE I UPRAVLJANJE

PROCESNOM DOKUMENTACIJOM


ODJEL ZA REGISTRE


ODJEL ZA KONTROLU MJERA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE

POLITIKEbr. djelatnika: 1+3

ODJEL ZA KONTROLU MJERA

SAPARD/IPARD PROGRAMA


ODSJEK ZA UPISNIK

POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA br. djelatnika: 1+3

ODSJEK ZA SUSTAV IDENTIFIKACIJE

ZEMLJIŠNIH ČESTICA (LPIS)

br. djelatnika: 1+4

ODSJEK ZA VANJSKE REGISTRE

br. djelatnika: 1+1

ODJEL ZA TEHNIČKU POMOĆ br. djelatnika: 1+4

ODJEL ZA SIGURNOST

br. djelatnika: 1+3

ODJEL ZA INFORMACIJSKO UPRAVLJANJE

br. djelatnika: 1+3

ODJEL ZA RAČUNOVODSTVO br. djelatnika: 1+9

ODJEL ZA IZVJEŠTAVANJEbr. djelatnika: 1+8

ODJEL ZA FINANCIJSKE

POSLOVE br. djelatnika: 1+9

ODJEL ZA ODOBRENJE PROJEKATA U SAPARD/

IPARD PROGRAMU br. djelatnika: 1+15

ODJEL ZA ODOBRENJE ISPLATA U SAPARD/IPARD PROGRAMU br. djelatnika: 1+9

ODJEL ZA NACIONALNU STRUKTURNU

POTPORU br. djelatnika: 1+11

ODSJEK ZA KAPITALNU POTPORU

br. djelatnika: 1+6

ODSJEK ZA POTPORU DOHOTKU,

OSIGURANJU I KREDITIRANJE

br. djelatnika: 1+3

ODSJEK ZA PROVEDBU MJERA SAPARD

PROGRAMA I PRIORITETA 2 IPARD

PROGRAMA br. djelatnika: 1+4

ODSJEK ZA PROVEDBU MJERA SAPARD

PROGRAMA I PRIORITETA 1 I 3 IPARD

PROGRAMA br. djelatnika:1+9

ODJEL ZA ADMINISTRATIVNU

KONTROLU br. djelatnika: 1+8

ODJEL ZA ODOBRAVANJE

ZAHTJEVA: br. djelatnika: 1+7

ODJEL ZA TRGOVINSKE

MJERE br. djelatnika: 1+6

ODJEL ZA INTERVENCIJE NA

TRŽIŠTU br. djelatnika: 1+5

ODJEL ZA EU ODNOSE

br. djelatnika: 1+3

ODJEL ZA INFORMIRANJE

br. djelatnika: 1+4

ODJEL ZA UPRAVLJANJE PROCESNOM

DOKUMENTACIJOMbr. djelatnika:1+8

ODSJEK ZA KOORDINACIJU

IZRADE PROCEDURAbr. djelatnika:1+4

ODSJEK ZA UPRAVLJANJE PROCESNOM

DOKUMENTACIJOM br. djelatnika:1+2

SLUŽBA ZA UNUTARNJU

REVIZIJUbr. djelatnika: 1+7

ODJEL ZA UNUTARNJU REVIZIJU

KORIŠTENJA SREDSTAVA EU

br. djelatnika: 1+4

ODJEL ZA UNUTARNJU REVIZIJU KORIŠTENJA

SREDSTAVA ZA PROVEDBE MJERA NACIONALNE

POLJOPRIVRED. POLITIKE br. djelatnika: 1+1

ODJEL ZA PLANIRANJE, IZOBRAZBU, RAZVOJ I

UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA

br. djelatnika: 1+5

ODJEL JAVNE NABAVE U SAPARD I IPARD

PROGRAMU br. djelatnika:1+6

ODJEL PRAVNIH POSLOVA U SAPARD I

IPARD PROGRAMU br. djelatnika: 1+3

ODJEL ZA UPRAVNO PRAVNE POSTUPKE br. djelatnika: 1+3

ODJEL POMOĆNIH POSLOVA

br. djelatnika: 1+5

LEGENDA

SUBJEKT EU AKREDITACIJE ZA SAPARD/IPARD AGENCIJU

NIJE SUBJEKT EU AKREDITATACIJE ZA SAPARD/IPARD AGENCIJUORGANIGRAM RTSPP – PREMA UREDBI O UNUTARNJEM USTROJSTVU MPRRR-a (N.N. 35/08)

Dokument : I-ORG-1



416

12.31. DODATAK 31

zagreb, studeni 2010. · kruta goriva (briketi i peleti) _____ 130 2.3.5.5. zakonodavstvo za...

Documents