zagreb, 15. srpnja 2019. broj 492/493 - sssh · 1.000 za graditeljstvo i 2.000 za turizam i...

akcijas i n d i k a l n a

G L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

Zagreb, 15. srpnja 2019. • Broj 492/493

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Cijena 9 kuna

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Rad na otvorenom u uvjetima visokih temperatura:Osigurati radnicima siguran radStr. 6. – 7.

Rad na otvorenom u uvjetima visokih temperatura:Osigurati radnicima siguran radRad na otvorenom u uvjetima visokih temperatura:Osigurati radnicima siguran radStr. 6. – 7.

Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnihsindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Za nakladnika: Mladen Novosel

Glavna urednica: Ana Milićević Pezelj

Novinarka: Marijana Tomić

Redakcija: Sunčica Brnardić, Nediljka Buklijaš, Gordana Palajsa, Darko Šeperić i Dijana Šobota

Lektorica: Đurđica Pavlović

Tajnica: Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 90,00 kn

Uplate na račun SSSH, broj HR 6324840081102644193, model 00,poziv na broj 311100, s naznakom "Pretplata na Sindikalnu akciju"

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Telefon: (01) 46 55 111/151 (01) 46 55 052

Telefax: (01) 46 55 040

E-mail: [email protected] [email protected]

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

Grafička priprema: Urednik d.o.o.

Tisak: Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-1640

Savez samostalnih sindikat Hrvatske posvećuje veliku važnost zaštiti osobnih podataka pretplatnika Sindikalne akcije. Napominjemo da se prikupljeni osobni podaci obrađuju u skladu s aktualnim nacionalnim i europskim zakonodavstvom.

OSVRT

akcijas i n d i k a l n a Sindikati (opet) između dvije vatre

Nakon prvotnog rezolutnog odbi-janja, pa nećkanja (sve zbog slike u javnosti) Vlada je, kako

prenose mediji, „konačno popustila“ i povećala kvotu za zapošljavanje stranih radnika za ovu godinu. Kvota je tako povećana za ukupno 3.000 novih radnika, 1.000 za graditeljstvo i 2.000 za turizam i ugostiteljstvo, uz davanje ovlasti ministru rada da sam odluči o dodatnom pove-ćanju kvote za svaku od ovih djelatnosti do najviše 1.000 radnika „pod uvjetom da u evidenciji HZZ-a nema raspoloživih radnika traženih zanimanja“. Ove faraon-ske ovlasti ministra upitne su tim više što je i u trenucima izmjene Odluke, prema riječima ministra, na burzi rada 4.000 ljudi tražilo posao u turizmu.

Ovo je treća godina za redom kako se kvota mijenja tijekom godine za koju je usvojena: 2017. nakon sastanaka sa socijal-nim partnerima, 2018. (dvaput) bez sasta-naka, ali nakon zahtjeva za našim pisanim očitovanjima, te ove, 2019., bez sastanaka i bez traženja našeg mišljenja. Ministar je jednostavno „uslišio vapaje“ poslodavaca i prijedlog uputio Vladi, a što je to protivno Zakonu o strancima, Vladu ne zanima. Vladavina prava ionako ne stanuje ovdje!

S druge strane, kako prenose mediji, prvotno odbijanje apela poslodavaca da se kvota poveća „izazvalo je šok u cije-lom turističkom sektoru, jer je riječ o tehničkim izmjenama koje ne iziskuju nikakva dodatna proračunska ulaganja nego samo dobru volju administracije da razumije potrebe gospodarstva”. Dakle, odluka o kvoti od 70.000 ili 700.000 stranaca – za poslodavce je „tehnička izmjena“ – valjda ovisno o tome koliko se nula brojci treba dodati!

No, činjenica je kako je u raspravi „hoće-neće“ ministar rada po prvi puta javno izrekao ono na što SSSH upozo-rava godinama, a to je da dvije trećine poslodavaca koji traže i zapošljavaju strance, prethodno nisu ni pokušali zaposliti domaćeg radnika. Naime, prije otprilike dva desetljeća poslodavcima je ukinuta obveza prijave potražnje za radnicima HZZ-u za sljedeću godinu, jer „ionako nisu znali planirati što će

raditi i što će sljedeće godine trebati“. Posljedica je opća stihija na tržištu rada i nerealna očekivanja poslodavaca da, tek u slučaju potrebe, radnika imaju raspolo-živog unutar 24 sata. Druge dvije strane tripartitnog dijaloga, poslodavci i Vlada, nikako da shvate i prihvate kako kvota za uvoz (roba, usluga, radnika...) služi zaštiti domaćeg tržišta (roba, usluga, radnika...). Pritom je posve jasno da će potrebe za određenim brojem stranih radnika biti uvijek. Međutim, je li normalno da se glavne hrvatske djelatnosti, turizam i graditeljstvo, razvijaju bez planiranja ljud-skih potencijala, iako je upravo u njima ljudski faktor ključan? Je li normalno da država podupire ove djelatnosti, iako u njima strani radnici sve više zamjenjuju domaće – bilo zbog toga što poslodavci to žele bilo zbog odlaska domaćih radnika koji si, zbog mizernih plaća i loših uvjeta rada, ne mogu dopustiti luksuz ostanka, jer, iako vrijedno rade, sebi i obitelji ipak ne mogu osigurati pristojan život?

Nedavno je u intervjuu jednom doma-ćem dnevniku Eulogio Bordas, ugledni španjolski stručnjak koji je savjetovao turističke organizacije niza zemalja, rekao kako „turizam ima smisla samo ako uspije poboljšati kvalitetu života stanovnika, a to se postiže samo rastom plaća i poslovne koristi za stanovništvo kroz postizanje više dodane vrijednosti“. Podsjećamo kako SSSH kontinuirano zagovara razvoj i potporu djelatnostima s više dodane vrijednosti što zahtijeva, i osigurava, dobre plaće, kvalitetna radna mjesta, pristup osposobljavanju, razvoj karijere, dobre uvjete rada, zdravo i sigurno radno okru-ženje i dr., dakle, sve ono što podrazumi-jeva koncept SSSH Rad po mjeri čovjeka.

Dok Vlada ne shvati svoju odgovor-nost za bolje uvjete života i rada radnika i ne prestane usvajati odluke i mjere u interesu samo jedne strane – poslodavaca, Savezu i udruženim sindikatima ostaje borba za sklapanje što više kolektivnih ugovora i osiguravanje nadzora nad njihovom primjenom kako bi i domaći i strani radnici uživali jednaka prava, bez diskriminacije.

Glavna urednica

Posljednjega dana 12. sjednice, održane 12. srpnja, nakon kojeg slijedi ljetna

stanka, Hrvatski sabor je pozvao Vladu da provjeri broj i vjerodostojnost potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje držav-nog referenduma sindikalne inicijative „67 je previše“, te da izvješće o provedenoj provjeri dostavi Saboru.

Time je Hrvatski sabor prihvatio prijed-log Zaključka Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora. Sabor je, očekivano, odbio amandman MOST-a kojim je predloženo da se provjera povjeri Državnom izbornom povjerenstvu, te da DIP bude taj koji će izvijestiti Sabor jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje refe-renduma, jer „Vlada ne može biti objektivna u provjeri potpisa protiv mirovine sa 67“.

Osim provjere broja i vjerodostojno-sti potpisa, Vlada je pozvana i da provjeri jesu li potpisi prikupljani sukladno odredbi članka 8.c Zakona o referendumu, tj. jesu li prikupljani na mjestima u skladu s odlu-kom predstavničkoga tijela jedinice lokalne samouprave (grada ili općine).

Također, predloženo je da se ne provjerava svaki potpis pojedinačno već

da se uzme uzorak na kojemu će se obaviti provjera, kako bi se ubrzao postupak.

U prethodnoj raspravi tijekom sjednice saborskog Odbora izraženo je mišljenje kako je potrebno što prije donijeti novi Zakon o referendumu, te izmijeniti odredbe Ustava RH jer ne uređuju pitanje referenduma na odgo-varajući način. Iskustvo nam govori kako će izmjena Zakona zasigurno ići u smjeru pooštravanja uvjeta kako bi sindikati u budućnosti imali manje šansi za uspješne akcije. Zasigurno je to i razlogom što se zakon mijenja daleko od očiju javnosti, iako su sindikalne središ-njice još potkraj siječnja 2019. imeno-vale svojega predstavnika i zamjenika u radnu skupinu Ministarstva uprave!

DogađajiHrvatski sabor Vladi RH:

Provjerite broj i vjerodostojnost potpisa Inicijative „67 je previše“

Vlada Republike Hrvatske je na svojoj 166. sjednici, održanoj 11. srpnja 2019., usvojila Konačni prijedlog Ovršnoga zakona

i uputila ga u Hrvatski sabor na donošenje. SSSH je aktivno sudje-lovao u radu radne skupine za izradu nacrta prijedloga Zakona.

Novim Ovršnim zakonom širi se opseg primanja izuzetih od ovrhe, pa će od ovrhe biti izuzeta primanja po osnovi:1. zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog naruše-

noga zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposob-nosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja;

2. naknade zbog tjelesnog oštećenja prema propisima o miro-vinskom osiguranju i doplatka za pomoć i njegu, osim radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenoga zdravlja ili smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnoga ili potpunoga gubitka radne sposobnosti, kao i profesionalne ili opće nesposobnosti za rad i naknade štete za izgubljeno uzdr-žavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos od jedne polovine toga primanja;

3. novčanih naknada žrtvama kaznenih djela;4. socijalne skrbi; 5. nezaposlenosti; 6. doplatka za djecu; 7. stipendije i pomoći učenicima i studentima; 8. naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakon-

skoga uzdržavanja, te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika;

9. odličja i priznanja; 10. rodiljnih i roditeljskih novčanih potpora;

11. naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamo-stalnoga rada;

12. dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnoga rada;

13. naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elemen-tarnih nepogoda;

14. potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnoga bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnoga rada;

15. naknada za pričuvnike pozvane na izvršavanje vojne obveze; 16. prigodnih nagrada radniku koje se smatraju materijalnim

pravom radnika (regres, božićnica, uskrsnica, jubilarna nagrada, novčana nagrada za radne rezultate) do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima;

17. terenski dodatak; 18. pomorski dodatak; 19. sindikalne socijalne pomoći i pozajmice; 20. dnevnice i naknade za službeni put u inozemstvo; 21. naknada za korištenje privatnog auta u službene svrhe; 22. naknada za odvojeni život; 23. ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnom zakonu.

Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine.Gordana Palajsa

Ovršni zakon

Širi se opseg primanja izuzetih od ovrhe

sindikalna akcija | 3

Događaji

Jedna od središnjih aktivnosti projekta Zajedno smo jači, s čijom je proved-bom SSSH počeo u listopadu prošle

godine, odnosi se na definiranje kompe-tencija potrebnih za obavljanje funkcija sindikalnoga povjerenika, člana radnič-koga vijeća i povjerenika radnika za zaštitu na radu. Definiranje kompetencija dio je daljnjeg razvoja sustava sindikalnog ospo-sobljavanja EDUCA@SSSH, a kako je riječ o pristupu koji do sada nije sustavno korišten u sindikalnoj edukaciji, vrijedi ga detaljnije predstaviti i objasniti.

Kompetencije predstavljaju kombina-ciju znanja, vještina i stavova, potrebnih za obavljanje određenoga posla. Razvoj kompetencija cilj je svakog obrazovnog programa: osim prijenosa informacija (znanja), polaznike edukacije potrebno je naučiti kako stečena znanja primijeniti u praksi (vještine), te pritom kod njih razviti odgovarajuću razinu samostalnosti i odgo-vornosti u radu (stavovi).

Obrazovni programi stoga se pripre-maju tako da se prvo odrede kompetencije koje se žele razviti kod polaznika, a potom se na osnovi tih kompetencija određuju očekivani ishodi učenja, te priprema sam sadržaj i metode obrazovnoga programa.

Kompetencije i EDUCA@SSSHTo je pristup koji, zbog nedostatka vremena i sredstava, nismo mogli u potpu-nosti upotrijebiti kada smo prije četiri godine krenuli stvarati sustav EDUCA@SSSH. Umjesto toga, teme početnih deset tečajeva koji danas čine Program temelj-nog sindikalnog osposobljavanja odredili smo temeljem analize potreba, odnosno ankete provedene među sindikalnim povjerenicima i stručnjacima u sindikatu. Od njih smo zatražili da procijene koje su najpotrebnije teme sindikalne eduka-cije. Na takav smo način nešto kraćim i

jednostavnijim putem došli do (vjerojatno) prilično sličnih rezultata, ali uz mogućnost da su nam neke važne stvari ipak proma-kle.

Stoga smo projektom Zajedno smo jači odlučili otići korak dalje, odnosno vratiti se na ishodište same sindikalne edukacije i napraviti jasan popis znanja, vještina i stavova (drugim riječima: kompetencija) koji su potrebni za obavljanje funkcije sindikalnoga povjerenika, kao i člana radničkoga vijeća i povjerenika zaštite na radu.

Iako ih nerijetko obavljaju isti ljudi, svaka od ove tri funkcije ima različitu ulogu, ovlasti i opis poslova, pa se prema tome i kompetencije potrebne za njihovo obavljanje u nekim dijelovima značajno razlikuju (dok su u nekim općim mjestima vrlo slične).

Kada ovaj posao završi, definirane kompetencije za ove tri funkcije poslužit će kako bismo odlučili koje ćemo teme obuhvatiti novim tečajevima EDUCE, te dodatno unaprijedili tečajeve koji već postoje. Drugim riječima, i u nove i u postojeće tečajeve pokušat ćemo uklju-čiti znanja i vještine koje su potrebne za obavljanje tih funkcija, a kojima se do sada nismo bavili.

Krajnji je cilj ovoga procesa teča-jeve EDUCE učiniti još praktičnijima i još kvalitetnije usmjerenima na razvoj znanja, vještina i stavova potrebnih za svakodnevni rad sindikalnih i radničkih predstavnika.

Kako se definiraju kompetencijeDa bismo definirali kompetencije potrebne za obavljanje određenoga posla potrebno je prvo jasno odrediti opis toga posla, odnosno ključne zadatke koje osoba na tome radnome mjestu obavlja (neovisno o tome radi li se o bilo kojemu radnome

mjestu ili funkciji, poput sindikalnoga povjerenika, princip je uvijek isti).

U praksi, radno mjesto (ili funk-cija) se „razbija“ na šest ili sedam ključ-nih poslova. Tako bi, primjerice, neki od ključnih poslova sindikalnoga povjere-nika mogli biti: učlanjivanje, rješavanje problema članova, sudjelovanje u kolektiv-nom pregovaranju i informiranje članova o aktivnostima sindikata (kao što je ranije naglašeno, konačni popis imat ćemo tek na kraju ovoga procesa).

U drugom koraku, popisuju se različita znanja, vještine i stavovi koji su potrebni za obavljanje pojedinog ključnog posla. Tako, primjerice, možemo reći da su za sudjelovanje u kolektivnom pregovara-nju, među ostalim, potrebni poznavanje osnova radnoga prava, poznavanje organi-zacije rada i poznavanje procesa kolektiv-noga pregovaranja (znanja), komunikacij-ske i pregovaračke sposobnosti (vještine), te tolerancija i odgovornost (stavovi).

Do podataka koji su za ovo potrebni, može se doći intervjuiranjem ljudi koji obavljaju određene poslove, pri čemu se od njih traži da što detaljnije opišu svoje radne aktivnosti, i potom procijene koja su im znanja i vještine za njih potrebni. Osim individualnih intervjua (usmenih ili pisanih), podaci se mogu prikupljati i tzv. fokus-grupama, u kojima se veći broj ljudi okuplja kako bi raspravljali i došli do zajedničkih zaključaka o toj temi.

Jednom kada se raspišu potrebna znanja, vještine i stavovi za sve ključne poslove, pristupa se dubljoj analizi u kojoj se kompetencije grupiraju u skupine

Projekt Zajedno smo jači

Kompetencije i njihova uloga u sindikalnom osposobljavanju

4 | sindikalna akcija

Događajineovisne o ključnim poslovima. Tako su, primjerice, komunikacijske vještine, osim za kolektivno pregovaranje, važne i za učlanjivanje, informiranje članova, ali i za rješavanje njihovih problema.

Na kraju procesa dobivamo jasno definirane skupine kompetencija, od kojih su neke potrebne za obavljanje samo jednog, a neke za više ključnih poslova, ali su sve potrebne kako bi se uspješno obavljali poslovi na tome radnome mjestu, odnosno funkcija koju smo analizirali.

Na osnovu tako dobivenih kompe-tencija, razrađuje se obrazovni program, odnosno određuje sadržaj edukacije i prikladne metode rada.

Kompetencije sindikalnoga povjerenikaU sklopu projektnih aktivnosti, prvo se pristupilo definiranju kompetencija sindikalnoga povjerenika. U prvoj fazi, napravljeno je devet strukturiranih intervjua sa sindikalnim povjereni-

cima iz različitih udruženih sindikata, a anketni upitnik o istoj temi ispunilo je i sedmero sindikalnih stručnjaka, članova projektnoga tima.

Podaci dobiveni u prvoj fazi isko-rišteni su za sadržajnu pripremu polud-nevne fokus-grupe, održane u Zagrebu 12. lipnja. Na fokus-grupi sudjelovalo je 13 sindikalnih povjerenika iz različitih udruženih sindikata koji su kroz tri sata strukturirane rasprave detaljnije analizi-rali različite skupine poslova koje obav-lja sindikalni povjerenik kao i potrebna znanja, vještine i stavove.

Dobiveni podaci bit će dodatno anali-zirani, raspravljeni na posebnom sastanku projektnoga tima, te dani na recenziju vanjskim stručnjacima za obrazovanje odraslih i industrijske odnose, prije nego što se izradi završna verzija dokumenta. Konačni rezultat ovoga procesa bit će jasno strukturirani opis poslova i potrebnih kompetencija sindikalnoga povjerenika.

U nastavku provedbe projekta, isti proces provest će se i za funkcije člana

radničkoga vijeća i povjerenika radnika za zaštitu na radu.

Dobiveni rezultati, osim što će biti dugotrajno „ugrađeni“ u temelje sustava EDUCA@SSSH, bit će iskorišteni već i za vrijeme trajanja samoga projekta, kao vodič pri odabiru tema i sadržaja novih tečajeva EDUCE koji će biti razvijeni i provedeni u sklopu projekta.

Darko Šeperić

Ostale aktivnosti projekta Zajedno smo jači

Uz definiranje kompetencija i razvoj novih tečajeva za sindikalne povjerenike i radničke predstavnike, u sklopu projekta odvija se i osposobljavanje nove grupe trenera u sklopu sustava EDUCA@SSSH, a bit će održan i napredni trening iz obrazovanja odraslih za postojeće trenere.

Uz razvoj materijala za nove tečajeve, priprema se i Sindikalni priručnik, namijenjen kao uvodni edukacijski materijal o sindikalnome radu, koji će biti tiskan u dvije tisuće primjeraka.

U veljači je održano strateško planiranje za SSSH, na kojemu su sudjelovali članovi Izvršnog odbora i zaposleni u Središnjem uredu SSSH. Do kraja projekta predviđen je i seminar za pravnike SSSH i udruženih sindikata, te radionice o analizi javnih politika i internom komunici-ranju za stručnjake SSSH i udruženih sindikata.

U tijeku je proces izrade aplikacije za pametne telefone namijenjene sindikalnim povjerenicima i akti-vistima udruženih sindikata, a bit će izrađena i nova internetska stranica posvećena informiranju o radnim pravima i sindikalnom organiziranju.

Velik dio aktivnosti projekta usmjeren je i na rad s mladima, uključujući izradu informativnih materijala o radnim pravima i sindikalnom organiziranju za mlade, treninga za mlade sindikalne aktiviste, te većega broja informativnih radionica za učenike srednjih škola o

radnim pravima i sindikalnom organiziranju. U završnoj fazi projekta, planirana je i konferencija pod nazivom „Mladi u sindikatu 21. stoljeća“ s ciljem dijaloga između mladih aktivista i vodstva SSSH i udruženih sindikata, u obliku strukturiranoga procesa koji bi trebao rezultirati jasnim zaključcima i preporukama.

Projekt Zajedno smo jači sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskoga socijalnoga fonda, a provodi se u razdoblju od listopada 2018. do travnja 2020. godine.


Događaji

Iznimno visoke temperature tijekom ljetnih mjeseci ugrožavaju zdravlje ljudi svih dobnih skupina. U Europi

je zabilježen porast smrtnosti povezan s velikim vrućinama, pa se sve češće mogu čuti upozorenja i preporuke za zaštitu od vrućine. Prema preporuci Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, među osta-lim, treba izbjegavati naporan fizički rad, a ako se mora naporno raditi, tada to treba činiti u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4,00 i 7,00 sati i poslijepodne nakon 17,00 sati. No, mnogi radnici, primjerice u graditelj-stvu, moraju raditi na otvorenom u uvje-tima visokih temperatura i izvan prepo-ručenog vremena. Izloženi su velikom riziku od dehidracije, prolaznog toplin-skog udara, toplinskih grčeva, nesvje-stice zbog vrućine, sunčanog udara, toplinske iscrpljenosti, toplinskog udara, sunčanice i promjenama na koži.

Poslodavac je, sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu, dužan osigu-rati uvjete rada na radnome mjestu koji neće štetno utjecati na život i zdravlje radnika. No, u hrvatskome zakonodav-stvu iz područja zaštite na radu nisu propisani minimalni zahtjevi u pogledu uvjeta rada radnika na otvorenom u nepovoljnim mikroklimatskim uvje-tima, koje bi poslodavci trebali osigurati radi zaštite zdravlja i sigurnosti radnika na radu. Nije propisano ni pri kojim bi mikroklimatskim uvjetima poslodavac trebao obustavljati radove zbog posto-janja realne opasnosti za život i zdravlje radnika.

U tome kontekstu valja podsjetili kako su loši uvjeti rada i niska razina zaštite na radu razlozi zbog kojih je očeki-vano trajanje zdravog života nakon 65. godine u 2016. godini u Hrvatskoj bilo dvostruko kraće od prosjeka EU (u RH za muškarce iznosi 5,2 godine, a za žene 4,9 godina, dok je prosjek EU za muškarce 9,8 godina, a za žene 10,1 godinu).

Stoga je Sindikat graditeljstva Hrvatske (SGH) još sredinom lipnja, iako ljeto tada još kalendarski nije bilo počelo, ali su temperature bile iznimno

visoke, uputio apel poslodavcima radi osiguranja radnicima sigurnoga rada u uvjetima visokih temperatura, podsjeća-jući na Preporuke Zavoda za unapređiva-nje zaštite na radu, te na Smjernicu dobre prakse Hrvatskoga zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu iz 2016. godine. Preporuke su, ponajprije, izra-đene za poslodavce, a onda i za radnike i sve one koji su izloženi visokim tempera-turama na poslu pri radu na otvorenom.

Istom je prilikom SGH apelirao i na obvezu isplate dodatka na plaću za otežane uvjete rada sukladno Kolek-tivnom ugovoru za graditeljstvo, čija je primjena proširena na sve radnike i poslodavce u građevinarstvu, ili isplate dodatka na plaću sukladno kućnim kolektivnim ugovorima ili aktima poslo-davca, ako je povoljniji.

Marijana Tomić

Rad na otvorenom u uvjetima visokih temperatura:

Osigurati radnicima siguran rad

DGB o radu za vrijeme ljetnih vrućina

Omogućiti radnicima dulje pauze u vrijeme ručkaU svjetlu nedavnih toplinskih valova koji su pogodili zapadnu Europu, Njemačka konfederacija sindikata (DGB) pozvala je poslodavce da svojim radnicima omoguće dulje pauze u vrijeme ručka.

- Kao što je to praksa u južnim zemljama za vrijeme toplinskih valova, tako trebamo omogućiti siestu i u Njemačkoj, poručila je, među ostalim, članica glav-nog odbora DGB-a Annelie Buntenbach, napominjući kako rad bez pauze utječe na ljudsko tijelo i dovodi do preopterećenja. Stoga poslodavci za vrijeme ljetnih vrućina moraju osigurati da se njihovi radnici mogu odmoriti. Kako reče, siesta nakon ručka, za razliku od obične pauze, zapravo je isključenje iz rada na dulje razdoblje. Od pomoći mogle bi biti i sobe za odmor u kojima bi djelatnici mogli zatvoriti oči na sat vremena.

U prilog zahtjevu njemačkih kolega donosimo šest razloga zašto je korisno odmo-riti se tijekom dana, objavljenih na portalu ordinacija.vecernji.hr: Bolja pozornost, Učimo i pamtimo kvalitetnije, Kreativniji smo, Produktivnost na vrhuncu, Pozitivnije razmišljanje, Rješavamo se stresa.


Događaji

PraksaIvan Mohorović, sindikalni povje-renik SGH u sindikalnoj podružnici Bouygues, Kanfanar:

- Odjeća je prikladna. Imamo obvezu nošenja kacige, pa to za ovih vrućina stvara teškoće. Radno vrijeme je od 7 do 12 sati i od 13 do 17 sati, pauza je sat vremena. Za sada nitko nije imao zdravstvenih problema zbog vrućina. S poslodav-cem je dogovoreno povećanje plaće ako temperature prelaze 35°C, no mjerenje se vrši u hladu tako da to nije relevantno niti pravedno, jer se radovi odvijaju na otvorenom, na suncu. Trebalo bi donijeti zakon kojim se obustavljaju radovi ako temperatura prelazi 35°C na suncu.

Izvor: Zavod za unapređivanje zaštite na radu, srpanj 2016.

Kolektivni ugovor za graditeljstvoDodatak za otežane uvjete rada: Osnovna plaća radnika pove-ćat će se za sate rada kada radnik povremeno radi u uvjetima rada težim od normalnih uvjeta rada radnoga mjesta na koje je stalno raspoređen i za koje mu je utvr-đena osnovna plaća. Elementi težih uvjeta rada koji se uzimaju u obzir pri uređivanju ovih pitanja u pravilnicima o radu orijentacijski mogu biti sljedeći i njima slični:

- UTJECAJ OKOLINE – dodatak na osnovnu plaću najmanje pet posto (rad na temperaturi manjoj od -5°C ili većoj od 35°C, rad u uvjetima nagle i učestale promjene okolne temperature, rad uz buku veću od dopuštene i kada su propi-sana zaštitna sredstva, rad na stro-jevima s jačom vibracijom na radu, rad sa sredstvima ili u okolini s pojačanim zračenjem, a gdje su propisana zaštitna sredstva, rad u okolini zasićenoj štetnim parama, plinovima, prašinom, gdje su propi-sana osobna zaštitna sredstva.

ETUC o pitanju zaštite radnika od visokih temperatura:

Hitno riješiti problem na europskoj raziniEuropska konfederacija sindikata (ETUC) traži da se pitanje zaštite radnika od visokih temperatura hitno riješi na europskoj razini donošenjem zakona koji prepoznaje taj rizik za radnike i osigurava okvir za njihovu zaštitu. Europa, za razliku od nekih drugih dijelova svijeta, nema obvezujuće zakonodavstvo o sigurnim maksimalnim temperaturama za rad. Nužno je hitno snižavanje emisija stakleničkih plinova, te, prije svega, zaštita radnika od posljedica klimatskih promjena koje su već prisutne.


DogađajiEuropska konfederacija graditelja

Slovenija tužena zbog „izvoza jeftine radne snage“

Činjenica da na jedinstvenom europskom tržištu podu-zeće registrirano u jednoj državi članici može slobodno i bez barijera poslovati i u svima drugima, znači i da će

nerijetko biti potrebno da u tu svrhu u drugu državu članicu uputi na rad i svoje radnike. Pitanje čije se zakonodavstvo i koja prava na te radnike primjenjuju, posebice ako u drugoj državi članici ostaju dulje vrijeme, rješava institut i regulativa upući-vanja radnika.

Upućivanje radnika, međutim, došlo je na relativno loš glas kako je postalo jasno da se taj mehanizam može koristiti kako bi se umjetno smanjili troškovi rada u nekoj državi članici. Primje-rice, građevinska tvrtka bi se registrirala u Slovačkoj, čime bi za zaposlene radnike bila obveznik plaćanja doprinosa u Slovačkoj, iako kontinuirano posluje samo u Njemačkoj. Takva tvrtka ostva-rila bi značajne uštede, s obzirom na ogromne razlike u iznosima socijalnog osiguranja među državama članicama, a pogotovo jer se doprinos na čitav iznos plaće koja bi u teoriji morala biti mini-malna plaća države u kojoj se obavlja rad, obračunavao samo na minimalnu slovačku plaću zbog neoporezivog dijela. Raširenost ovakvih praksi, zajedno s praktičnom nemogućnošću kontrole i izvršavanja sankcija, otvorila je pitanje zaustavljanja socijalnog dampinga i opasnosti trke prema dolje sa plaćama diljem Europe.

Posebno „zločesto dijete“ bila je Slovenija, protiv koje je Europska federacija građevinskih radnika (EFBWW) u veljači ove godine podnijela formalni prigovor u kojem tvrdi da je Slovenija oblikovala svoje radno zakonodavstvo kako bi poticala politiku „jeftine radne snage“. Naime, EFBWW je izračunao da slovenske tvrtke (pri čemu posebno ističu ulogu agencija za zapošljavanje) u prosjeku od države dobiju oko 500 eura 'po glavi' radnika koji je upućen inozemstvo, te su implicirali da se radi o nedozvoljenoj državnoj potporii kršenju pravila unutarnjeg tržišta.

Iako Slovenija nije jedina država članica kod koje bi se mogao postaviti ovakav argument (dapače, jasne su razlike između plaća, pa i iznosa doprinosa, između tkz. novih i starih članica EU), ono što je kod Slovenije bilo specifično je opseg u kojem je mala Slove-nija sudjelovala i još sudjeluje u upućivanju na europskoj razini. Naime, broj radnika upućenih iz Slovenije, najviše u građevinski sektor u Njemačkoj, Austriji i Beligiji, porastao je između 2010. i 2016. s 25.000 na čak 164.000. (Za usporedbu taj broj je u Hrvat-skoj 2016. bio 39.000). Za razliku od Hrvatske i većine drugih zemalja, u kojima se postotak upućene radne snage kreće oko 3%, a u građevini oko 10%, u Sloveniji je postotak upućene radne snage u graditeljstvu u jednom trenutku premašio 40%.

Razlog tome može se potražiti u vrlo liberaliziranom sustavu zapošljavanju strane radne snage (ponajviše iz BIH i Srbije s kojima Slovenija ima sklopljenje posebne bilateralne sporazume), koja se po svemu sudeći nije ni zadržavala u Sloveniji. Uz bilateralne spora-zume, u slovenskoj odavno ne postoji sustav kvota već je državlja-nina treće zemlje moguće zaposliti ako se dokaže da na slovenskom tržištu rada nema odgovarajuće radne snage, što se za brojna defici-tarna zanimanja u graditeljstvu pokazalo vrlo lako.

I u Hrvatskoj je trenutno u izradi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o strancima kojim bi se sustav kvota zamijenio modelom zapošljavanja stranaca po uzoru na slovenski. Kako bi se izbjegla i slovenska sudbina pretvaranja Hrvatske u tranzitnu zemlju 'izvo-znicu' državljana trećih zemalja, SSSH inzistira da se, uz unošenje osigurača koji će adekvatno štititi domaćeg tržišta rada, unesu i oni osigurači koji bi ograničili mogućnost nekontrolirane zlouporabe upućivanja radnika. Za uspjeh je međutim potrebna koordina-cija svih tijela u sustavu upućivanja i nadzor provedbe zakonske odredbe o obračunskoj osnovici upućenih radnika.

Sunčica Brnardić

Ženska sekcija SSSH o Izvješću o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2018. godinu

Ujedinimo se i pokažimo da možemo mijenjati stvari

U Izvješću o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2018. godinu navodi se kako su rad, zapošlja-vanje i socijalna sigurnost područja iz kojih je zaprimila

najviše pritužbi, te da se najviše pritužuju žene. Podnoseći izvješće u Hrvatskome saboru pravobraniteljica Višnja Ljubičić napome-nula je kako to ne čudi, jer žene čine većinu nezaposlenih, većinu u potplaćenim sektorima i većinu kao žrtve spolnog uznemiravanja na radnome mjestu.

- Podaci ni nas ne iznenađuju. Više nas začuđuje činjenica kako nitko ne poduzima ništa, te kako veliki dio žena još uvijek ne shvaća ozbiljnost situacije. Gotovo nema radnoga mjesta na kojemu žene ne nailaze na takve probleme. Bilo da se radi o rukovodećim položajima, ili nekim manje plaćenim radnim mjestima. Mlade žene koje tek ulaze na tržište rada suočavaju se s ugovorima na određeno vrijeme, pitanjima privatne prirode,

poput pitanja o trudnoći. Žene u srednjim godinama poslodav-cima nisu više zanimljive i gledaju kako ih se riješiti, a da im što manje plate. Žene koje su u mirovini, imaju toliko malu mirovinu da od nje jedva preživljavaju, te su prisiljene raditi na četiri sata (četiri sata za javnost, a rade osam i više). Žene su potlačene i omalovažavane u tolikoj mjeri da na pojedinim mjestima ne dobiju plaću za svoj rad. Njihova egzistencija i dostojanstvo su ugroženi. Može li se nešto promijeniti? Naravno da može! Prijeko su nam potrebni kolektivni ugovori, a da bismo imale dobre kolektivne ugovore, da bismo se mogle boriti za izjedna-čavanje naših prava, visine primanja, bolje ugovore o radu i rad dostojan žene, moramo se sindikalno organizirati. Ujedinimo se i pokažimo da možemo! Nemojmo samo pričati. Potaknite i druge i djelujmo zajedno, poručila je predsjednica Ženske sekcije SSSH Emina Ibrahimi.


Događaji

Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) i HUP - Udruga ugostitelj-stva i turizma inicirali su Ministar-

stvu turizma zajednički prijedlog koji je u konačnici usvojen u Zakonu o turističkoj pristojbi („N.N.“, 52/19.), a kojim je regu-lirano izuzeće od obveze plaćanja turi-stičke pristojbe svih radnika, tj. osoba koje zbog rada borave na smještaju u gradu/općini izvan svojega prebivališta, bez obzira na duljinu trajanja rada. Odredba je na snazi od 30. svibnja 2019. godine.

Izvod iz Zakona o turističkoj pristojbi:

Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj se vode polemike o demografskom padu (stanov-

ništvo Hrvatske se u posljednjih 20 godina smanjilo za deset posto ili 450.000 ljudi), kao i nedostatku radnika, u raznim proizvodnim i uslužnim djelatnostima. Pri tome se, kao uzrok

sve većeg iseljavanja ljudi iz Hrvatske navode NISKE plaće, koje su nominalno tri puta niže (realno: dva puta niže), nego u zemljama gdje građani Hrvat-ske najviše odlaze: Njemačkoj, Irskoj i Austriji. Pogledajmo što se događalo s plaćama u zemljama središnje i istočne Europe u prva tri mjeseca 2019. godine:

Inicijativa STUH-a i HUP-Udruge ugostiteljstva i turizma urodila plodom

Izuzeće od obveze plaćanja turističke pristojbe svih radnika

osobe koje ne plaćaju turističku pristojbuČlanak 5.

(1) iznimno od članka 4. ovoga Zakona, turi-stičku pristojbu ne plaćaju:1. djeca do 12 godina,2. osobe s invaliditetom od 70 % i većim i jedan pratitelj,3. osobe koje zbog potrebe rada ili obavljanja poslova koriste uslugu smještaja u općini ili gradu u kojem nemaju prebivalište, isključivo za vrijeme obavljanja poslova/rada,4. profesionalni članovi posade na čarterskim plovilima i brodovima za višednevna kružna putovanja,5. sudionici školskih paket-aranžmana s uklju-čenim smještajem, koje su odobrile školske ustanove,6. osobe koje uslugu noćenja koriste u okviru ostvarivanja prava na smještaj kao korisnici socijalne skrbi i 7. studenti i đaci koji nemaju prebivalište u općini ili gradu u kojem se školuju kada borave u smještajnom objektu u toj općini ili gradu.

(2) osobama u smislu stavka 1., točke 3. ovoga članka smatraju se sve osobe koje nemaju prebivalište u općini ili gradu u kojem rade na temelju radnog odnosa na određeno ili neodređeno vrijeme, osobe koje obavljaju povremene ili sezonske poslove ili poslove na temelju studentskog/učeničkog ugovora, ili ugovora o učeničkoj/studentskoj praksi u općini ili gradu u kojem nemaju prebivalište, a koje koriste uslugu smještaja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelat-nost ili u kojem se pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

Kretanja plaća u prva tri mjeseca 2019. u odabranim zemljamaDržava Nominalna

razina neto plaće u eurima 1-3 2019., mjesečni iznos

Rast realnih neto plaća (nominalni korigiran rastom cijena) 1-3 2019. u %

Realna razina neto plaće

Rast proizvodnosti rada u 1-3 2019. u %

Rast plaća prema rastu proizvodnosti rada 1-3 2019. u %

A B C D E C-EPoljska 829 +3,4 987 eura +4,8 -1,4Češka 958 +2,7 921 eura +1,2 +1,5Slovenija 1.117 +2,9 894 eura +1,1 +1,8HRVATSKA 866 +2,7 866 eura +4,3* -1,6Mađarska 732 +7,6 800 eura +2,0 +5,6Rumunjska 632 +11,9 809 eura +5,0 +6,9Bugarska 476 +9,3 633 eura +3,4 +5,9

Izvor: Nacionalne statistike, statistike OECD, Eurostat 2019.* U Hrvatskoj je u prvom tromjesečju BDP povećan za 3,9 posto, a zaposlenost je smanjena za 0,4 posto iz čega proizlazi rast proizvodnosti rada za +4,3 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2018.

Iz priložene tablice razvidno je nekoliko stvari:1. U svim zemljama središnje i istočne

Europe ostvaren je snažan rast realnih plaća; najviše u Rumunjskoj (11,9%), najmanje u Hrvatskoj i Poljskoj (2,7%).

2. Najviše realne plaće, izražene u kupovnoj moći prilagođenoj na hrvatske cijene, su u Poljskoj (987 €), prema onima u Hrvatskoj (866 €), a najniže u Bugarskoj (593 €).

3. U Hrvatskoj je ostvareno NAJVEĆE ZAOSTAJANJE rasta realnih plaća prema rastu proizvodnosti rada: nega-tivno je za -1,6% u prvom tromjesečju 2019. prema istom razdoblju 2018.!

Poslodavci često vole isticati kako su u Hrvatskoj visoki troškovi rada (bruto II.), no to nije istina.

Napominjemo kako ukupni troškovi rada (bruto II.) predstavljaju neto plaću uvećanu za sve doprinose čiji je obveznik poslodavac (doprinos za zdravstveno osiguranje od 16,5%), te uvećano za porez na dohodak i prirez, kao i sve doprinose čiji su obveznici radnici (15% prvi stup

i 5% drugi stup obveznog mirovinskog osiguranja).

U stvarnosti, prema Eurostatu u 2018., ukupni trošak rada po radnom satu radnika za EU28 iznosio je 28,4 €, u Njemačkoj 34,6 €, Austriji 34 €, Češkoj 12,6 €, Sloveniji 11,6 €, HRVATSKOJ 11,00 €, Poljskoj 10,1 € i Rumunjskoj 6,9 €. Hrvat-ska očevidno ima ukupne troškove rada među najnižima u EU, čak TRI puta niže nego u Njemačkoj, no hrvatski poslodavci konkurentnost jedino traže u snižavanju troška rada, a ponajmanje u inovativnim proizvodima, i kvalitetnom upravljanju (management). Pri tome treba naglasiti kako je proizvodnost rada u Hrvatskoj, mjerena novoproizvedenom vrijednosti po satu rada, s 32 € na razini njemačke proizvodnosti iz 1996., no ako pogledamo u njemačke statistike iz 1996., prosječna plaća u Njemačkoj tada je iznosila 1.300 €, dok je ona danas u Hrvatskoj 870 €.

Zaključak se nameće sam po sebi – poslodavci, povećajte plaće i puno toga će se početi rješavati.

Boris Feis

Rast plaća u zemljama središnje i istočne Europe

Hrvatska ima ukupne troškove rada među najnižima u EU


UDrUženi sinDikati

Sindikat graditeljstva HrvatskeNakon višemjesečne suradnje i dijaloga s kineskom tvrtkom CRBC, glavnim izvođačem projekta Pelješki most, SGH je sklopio kolektivni ugovor. Ovo je poče-tak suradnje kroz iduće dvije i pol godine, a posla će zasigurno biti radi nadzora primjene Kolektivnog ugovora, što je i omogućeno Kolektivnim ugovorom. SGH će moći obići radnike kad god se dogo-vori s poslodavcem. Za prekovremeni rad do 180 sati godišnje cijena sata rada poje-dinog radnika povećava se 30 posto, a od 180 do 250 sati godišnje 50 posto.

Odredbe Kolektivnog ugovora za Lavčević d.o.o. Zadar u razini su gran-skoga Kolektivnog ugovora za graditeljstvo. U poduzeću IGMA Koprivnica kolektivnim je ugovorom ispregovarano šest postotno povećanje osnovice svim radnicima, te neoporeziva isplata 5.000 kuna za nagrade za radne rezultate.

Isplata maksimalne neoporezive nagrade za radne rezultate dogovorena je i u tvrtki Kaming iz Ljubeščice, te je osnovica za obračun plaće radnika podi-gnuta na razinu minimalne plaće.

U Eurobetonu iz Preloga kolek-tivnim je ugovorom dogovoreno 10-12 postotno povećanje plaća radnika, te isplata neoporezive nagrade za radne rezultate u iznosu 3.000 kuna.

Sindikat trgovine HrvatskeU Borovu d.d. je nakon šest mjeseci pregovora, odnosno devet krugova pregovora, potpisan Kolektivni ugovor za radnike Borova d.d. koji će u primjeni biti tri godine. Razdoblje u kojemu nije bilo kolektivnog ugovora trajalo je četiri godine, tako da je sklapanje kolektivnog ugovora kao rezultat socijalnoga dijaloga značajan pomak na bolje. Potpisivanje kolektivnog ugovora, rezultat je rada na kontinuiranom poboljšanju položaja radnika, materijalnog ponajprije, ali i unapređivanju uvjeta rada, stvaranju kvalitetne atmosfere na radnome mjestu. U tarifnome dijelu, poslovi prodavača

i poslovođe razvrstani su u tri grupe prodavaonica, ABC, ovisno o realizira-nome prometu u prethodnome razdoblju.

Sindikat turizma I usluga HrvatskeUz zadržavanje već ugovorenih prava, u novom kolektivnom ugovoru za ACI d.d. dogovoreno: je povećanje iznosa obračunske osnovice, povećanje koefici-jenata za najveći dio radnika u sustavu, povećanje koeficijenta za sezonska radna mjesta, povećanje iznosa putnih troškova za dio radnika, povećanje broja dana godišnjeg odmora i plaćenoga dopusta, uvođenje dara za novorođeno dijete i to u punom neoporezivom iznosu od 10.000 kuna tijekom srpnja i kolovoza tekuće godine, isplata radnicima jedno-kratnoga dodatka na plaću u iznosu deset posto osnovne plaće, nagrada za poslovne rezultate najmanje u iznosu 1.000 kuna i to u prosincu tekuće godine, pojedi-načni stimulativni dio plaće do 30 posto na osnovu utvrđenih kriterija radnicima zaposlenim u marinama Žut, Piškera i Palmižana, isplata dodatka za troškove prehrane radnika prema stvarno odra-đenim danima u visini 40 kuna neto po odrađenome danu.

Aneksom br. 4 Kolektivnom ugovoru Maistre d.d. Rovinj novi Tarifni prilog, priložen uz Aneks, postao je sastavni dio Kolektivnog ugovora kao „Prilog I.“ Kolektivnog ugovora, s važenjem od 1. travnja 2019. godine. Njime se bruto osnovica za obračun plaće podiže za četiri posto (što je najviše u Istri), tako da sada iznosi 4.056 kuna za koeficijent 1,0, s time da je u Maistri najniži koeficijent 1,20 (što znači da je najniža plaća 4.867 kuna).

Novim Kolektivnim ugovorom za Jadran d.d. Crikvenica i Sporazumom Kolektivnom ugovoru poslodavac se obvezao: svim radnicima zaposlenima u odjelu operacija isplatiti uz plaću za lipanj, srpanj i kolovoz iznos od 1,000 kuna kao neoporezivi primitak; svim radnicima koji s poslodavcem imaju zaključen ugovor o

radu temeljem ovoga KU-a, odnosno kojima je plaća utvrđena sukladno Tarif-nom prilogu, za lipanj, srpanj i kolovoz 2019. godine isplatiti stimulativni dio plaće u visini šest posto. Novim Kolektivnim ugovorom radnicima je povećan osnovni broj dana za izračun godišnjeg odmora s 18 na 22 dana, povećan je broj dana plaćenoga dopusta za određene kategorije (za rođenje djeteta s tri na pet dana, za davanje krvi s jedan na dva, u jednoj godini radnik može koristiti maksimalno deset dana, a do sada je mogao šest dana plaćenoga dopusta). Povećan je stimulativni dio plaće s 30 posto na 50 posto, uvedena je solidarna pomoć za rođenje djeteta u visini neoporezivog iznosa, kod naknade troškova prijevoza i na relacijama kraćim od dva kilometra. Dogovoreno je da u slučaju dvokratnoga rada s prekidima dužim od šest sati radnik ostvaruje pravo na isplatu u visini pojedi-načne karte za svaki put dolaska na posao. Izmijenjen je Tarifni prilog, te su povećani koeficijenti u operacijama. Uveden je veći broj radnih mjesta (npr. u odjelu resto-rana do sada smo imali po jedno radno mjesto: servir, konobar i šef sale, novim tarifnim prilogom imamo: servir II., servir I., točioc II., točioc I., konobar III., kono-bar II., konobar I. i šef sale). Samim time omogućeno je radnicima napredovanje, što prema do sada utvrđenom tarifnom prilogu nije bilo moguće.

Sindikat prometa i veza HrvatskeU Puli je potpisan Kolektivni ugovor za trgovačko društvo Pulapromet d.o.o., iz djelatnosti lokalnog autobusnog prije-voza, kojim su nakon dugih devet godina konačno povećana materijalna prava radnika. Od 1. svibnja 2019. povećava se osnovica za obračun plaća za četiri posto (s 2.573 na 2.675,92 kuna) i stalni novčani dodatak s 500 na 700 kuna. Osim navede-noga, radniku koji tijekom kalendarskoga mjeseca nije izostao s posla, isplaćuje se neto dodatak uz plaću u visini 100 kuna. Prosječno povećanje ukupnih prima-

Poznati rezultati kolektivnih pregovora ožujak – lipanj 2019.


UDrUženi sinDikati

nja, primjenom navedenih parametara, iznosi 8-9 posto. Od ostalih prava dogo-vorena je isplata regresa i božićnice, u istom iznosu kao za djelatnike zaposlene u Gradu Puli (trenutno neoporezivih 2.500 kuna). Povećani su iznosi jubilar-nih nagrada, u rasponu od 2.000 kuna (za deset godina rada) do 9.000 kuna neto (za 45 godina rada). Otpremnina za umirovljenje iznosi tri neto plaće izra-čunate temeljem prosjeka poduzeća (ili radnika, ako je to za njega povoljnije). Uvažavajući činjenicu da su pregovori bili dugotrajni i zahtjevni (gotovo 1,5 godinu, s manjim prekidima), dogovo-rena je i jednokratna isplata od 400 kuna od 1. svibnja 2019. na ime neoporezivog iznosa za dobre rezultate rada.

Sindikat obrazovanja, medija i kulture HrvatskeNa dvije godine potpisanim kolektivnim ugovorom za Dječji vrtić Cvrčak Beli Manastir dogovoreno je: veći broj dana godišnjeg odmora od onoga što predviđa Zakon o radu; osnovica za izračun plaće 3.850 kuna, veći koeficijenti; dodatak na staž 0,5 posto po godini; dodaci na plaću (prekovremeni, rad subotom, rad nedje-ljom, noćni rad, smjenski rad, dvokratni rad, blagdani i neradni dani, rad sa djecom sa težim smetnjama u razvoju i sa darovi-tom djecom, promovirani mentori, rad u

spojenim grupama, duže od deset dana, rad u programu u drugoj smjeni); naknada plaće do 42 dana bolovanja u visini 90 posto od plaće isplaćene u mjesecu prije; jubilarne nagrade; regres i godišnja nagrada za blagdane u iznosu 2.500 kuna godišnje; nagrada za radne rezultate; otpremnina za odlazak u mirovinu u iznosu tri prosječne plaće u RH isplaćene u prethodna tri mjeseca; otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu u iznosu 60 posto prosječne mjesečne plaće radnika u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu; solidarna pomoć zbog smrti radnika (tri prosječne neto plaće), smrti radnika na poslu (tri prosječne neto plaće + troškovi pogreba), smrti člana uže obitelji (jedna prosječna neto plaća); putni trošak u visini stvarnih izdataka prema cijeni karte; poklon djeci radnika do 15 i 15 godina starosti u visini neoporezivog iznosa sukladno Pravilniku o porezu na dohodak; naknada za topli obrok u iznosu 500 kuna bruto mjesečno; sistematski pregled.

Sindikat metalaca Hrvatske – Industrijski sindikatAneksima 06-2019. i 07-2019. Kolek-tivnog ugovora o pravima i obvezama radnika i poslodavca u SELK d.d. Kutina mijenjan je članak 146. Kolektivnog ugovora kojim je utvrđeno povećanje osnovne plaće za platne grupe od A do E.

Samostalni sindikat radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima HrvatskeU komunalnom društvu Kozala d. o. o. Rijeka sklopljen je Aneks kolektiv-nog ugovora kojim je ugovoreno da će se radnicima isplaćivati 416 kuna neto, sukladno Pravilniku o porezu na doho-dak, ako tijekom mjeseca ne budu odsutni radi privremene nesposobnosti za rad.

U Koprivničkim vodama d.o.o., kolektivnim ugovorom dogovoreno je sljedeće: sve što je izvan radnoga vremena (40 sati tjedno) ide u prekovremene sate, ukinuta je preraspodjela, radnik ima mogućnost birati plaćanje prekovremenih ili slobodnih sati u omjeru 1:1,5. Ugovo-reno je povećanje za prekovremeni rad 50 posto, noćni rad 50 posto, ugovoreno je 7.500 kuna neoporezivo kroz uskrsnicu, regres, božićnicu i fiksni dodatak na

plaći. Ugovoreno je 6.000 kuna za rođe-nje djeteta (prije je bila osnovica plaće)… Prilikom odlaska u mirovinu radniku pripada otpremnina u iznosu tri prosječne mjesečne bruto plaće poslodavca koja se određuje na razini prosječne mjesečne plaće za godinu koja prethodi godini kada radnik odlazi u mirovinu. Za utvrđivanje prosječne mjesečne bruto plaće Poslo-davca, mjerodavni su podaci iz godišnjeg financijskog izvješća. Poslodavac se obve-zao sve radnike kolektivno osigurati od nesretnog slučaja (nezgode) 24 sata.

Samostalni sindikat HrvatskeDana 8. travnja 2019. sklopljen je Kolek-tivni ugovor za djelatnost predškolskog odgoja i obrazovanja Dječjeg vrtića Cvrčak i Dječjeg vrtića Cipelica Čakovec. Dogovorena je osnovica za obračun plaća u iznosu koji je utvrđen i za izračun plaća radnika u upravi Grada Čakovca, pove-ćani su koeficijenti za sve radnike, dogo-vorena su prava na dodatak ako je, teme-ljem drugih propisa, radnik napredovao u zvanje mentora u iznosu deset posto osno-vice, savjetnika u iznosu 20 posto osnovice. Radnik ima pravo na dodatak na plaću u iznosu deset posto osnovice ako radi u odgojno-obrazovnim skupinama u kojima se provode posebni programi, a koji ima završeno osposobljavanje za rad u takvom programu. Osnovna plaća radnika uvećava se: za rad noću 40 posto, za prekovremeni rad 50 posto, za rad subotom (kada je 40 satni radni tjedan raspoređen na šest dana u tjednu) 25 posto, za rad nedjeljom tri posto, za dvokratni rad s prekidom dužim od jednoga sata deset posto, za smjenski rad deset posto. Pedagogu, zdravstvenom voditelju, tajniku, voditelju računovodstva, te voditelju centralne kuhinje, s obzirom na obujam posla i stupanj odgovornosti, koeficijent složenosti radnoga mjesta može se povećati za najviše 15 posto, odlukom Upravnoga vijeća. Ugovorene su i prigodne nagrade - radniku koji u Dječjem vrtiću radi neprekidno šest mjeseci, pripada pravo u jednoj godini na neoporezive primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada, (uskrsnica, božićnica, naknada za godišnji odmor, novčana nagrada za radne rezultate i sl.) do visine neoporezivog iznosa utvr-đenog Pravilnikom o porezu na dohodak, te ako su osigurana sredstvima u financij-skom planu ustanove i proračunu osnivača.


Događaji

Globalni indeks prava

ITUC već 30 godina širom svijeta prati stanje radničkih i sindikalnih prava, te prikuplja podatke o kršenjima, od kršenja radničkih do prava na članstvo u sindikatu i kolektivno pregovaranje. Ovo je šesta godina da ITUC predstavlja svoje zaključke kroz Globalni indeks prava, koji je uveo rangiranje zemalja na skali prema stupnju (ne)poštivanja radničkih prava, čime baca jedinstveno i sveobuhvatno svjetlo na to kako su se zakoni, koje donose vlasti, i prakse u tvrtkama pogoršale ili poboljšale u prethodnih 12 mjeseci.

ITUC-ov Indeks globalnih prava za 2019. godinu rangirao je 145 država prema 97 međunarodno priznatih pokazatelja kako bi se procijenilo gdje se najbolje štite radnička prava u zakonu i praksi.

Metodologija ITUC-ovoga globalnog indeksa počiva na dokumentiranju kršenja međunarodno priznatih kolektivnih prava, te na standardima temeljnih prava na radu, posebice prava na slobodu udruživanja, prava na kolektivno pregovaranje i prava na štrajk. ITUC podatke, među ostalim, prikuplja i putem upitnika kojega ispunjava 331 nacionalna sindikalna središnjica udružena u tu globalnu konfederaciju sindikata, iz 163 države svijeta – u Hrvatskoj su to Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Nezavisni hrvatski sindikati (NHS). Osim toga, analizira se i nacionalno zakonodavstvo, te utvrđuju njegovi dijelovi koji ne štite na odgovarajući način međunarodno priznata rada prava. Prijavljena kršenja se analiziraju na temelju 97 pokazatelja koji proizlaze iz konvencija Međunarodne organizacije rada (MOR), a ukupna ocjena određuje mjesto države u kategorijama od jedan do pet plus.

1 Sporadično kršenje prava: 12 država2 Opetovano kršenje prava: 24 države (među kojima je i Hrvatska)3 Redovno kršenje prava: 26 država 4 Sustavno kršenje prava: 39 država5 Nema jamstva prava: 35 država5+ Nema jamstva prava zbog raspada vladavine prava: devet država.

Podaci se pretaču u Indeks, objavljuju u ITUC-ovu Istraživanju o kršenjima sindikalnih i radničkih prava, te se prijavljuju Međunarodnoj organizaciji rada (MOR) i UN-ovom visokom povjereniku za ljudska prava (OHCHR). Temeljem tih prijava MOR traži izvještaje i odgovore od nacionalnih vlada, a najozbiljniji slučajevi razmatraju se na Odboru za primjenu standarda tijekom Međunarodne konferencije rada, najvišega tijela odlučivanja, te tripartitne UN-ove agencije.

ITUC-ov Globalni indeks prava za 2019. godinu:

Hrvatska među zemljama koje iznova krše prava

Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC) potkraj lipnja objavila je svoj redovni

godišnji Globalni indeks prava za 2019. godine, koji ističe kako sustavno potkopavanje temelja demokracije na radnome mjestu i nasilna represija usmjereni protiv štrajkova i prosvjeda dovode mir i stabilnost u rizik. Broj država u kojima se uskraćuje pravo na osnivanje ili učlanjivanje u sindikat povećao se sa 92 u 2018. na 107 država u 2019. godini, dok je pravo na kolektivno pregovaranje osporavano u 80 posto država. Čak 85 posto država krši pravo na štrajk. Globalni indeks rangira 145 država prema stupnju poštivanja radnič-

kih prava, na skali od 1 do 5+, pri čemu je 1 najbolji rejting.

Hrvatska je u skupini 24 svjetske države koje su rangirane u kategoriju država koje iznova krše radnička prava (rang 2), među kojima su, od europ-skih zemalja, i Belgija, Češka, Francu-ska, te druge. U ovogodišnjem Global-nom indeksu, Hrvatska je izdvojena kao zemlja u kojoj se krši pravo na štrajk, pri čemu je izdvojen slučaj sudske zabrane štrajka u Croatia Airlinesu.

Hrvatska se na ljestvici kršenja prava radnika čvrsto pozicionirala u kategoriji država koje iznova krše radnička prava, te je na toj poziciji kontinuirano od početka objavljivanja Globalnog indeksa.

U Hrvatskoj se iz godine u godinu ponavljaju ista ili slična kršenja radnič-kih i sindikalnih prava, uz povremena grublja kršenja poput ozbiljnih kršenja u Brodosplitu (otkazivanje KU, prijet-nje sindikalistima, oduzimanje sindi-kalne imovine i dokumentacije, ciljani napadi na sindikalne povjerenike i članove sindikata itd.), što je također bilo posebno istaknuto u Globalnom indeksu za 2018. godinu, ali i pet godina ranije, 2013. godine.

Osim ograničavanja prava na štrajk i trenda sudske zabrane gotovo svakoga štrajka, te problema sa širenjem popisa poslova/zadaća koji se u slučaju štrajka ne smiju prekidati, hrvatski sindikati su


Događaji

Glavni zaključci izvještaja

�� 85 posto država krši pravo na štrajk.�� 80 posto država osporava nekim ili svim radnicima kolektivno pregovaranje.�� Broj država koje isključuju radnike iz prava na osnivanje ili učlanjivanje u sindikat povećao se sa 92, koliko ih je bilo 2018.

godine, na 107, koliko ih je zabilježeno 2019. godine.�� Radnici nemaju ili im je pristup pravdi ograničen u 72 posto država.�� Broj država u kojima su radnici uhićeni ili pritvoreni povećao se sa 59, koliko ih je bilo 2018. godine, na 64, koliko ih je

zabilježeno 2019. godine.�� Od 145 anketiranih država, 54 osporavaju ili ograničavaju slobodu govora i slobodu okupljanja.�� Javne vlasti su otežale registraciju sindikata u 59 posto država.�� Radnici su doživjeli nasilje u 52 države.�� Sindikalisti su ubijeni u deset država: Bangladeš, Brazil, Kolumbija, Gvatemala, Honduras, Italija, Pakistan, Filipini, Turska

i Zimbabve.

Deset najgorih država za radnička prava za 2019. godinu su: Alžir, Bangladeš, Brazil, Kolumbija, Gvatemala, Kazahstan, Filipini, Saudijska Arabija, Turska i Zimbabve.

prijavljivali različite oblike zastrašiva-nja i pritisaka poslodavaca na sindikalne povjerenike i/ili članove sindikata zbog sindikalnoga djelovanja, te sprječavanja ili obeshrabrivanja sindikalnog orga-niziranja prijetnjama otkazom, neob-navljanjem ugovora o radu – posebno

kod prekarnih radnika, zaposlenih na određeno vrijeme, u sektorima s ranji-vom radnom snagom, ili sprječava-njem napredovanja i drugim oblicima diskriminacije (npr. pretjeranim satima prekovremenoga rada, ograničavanjem prava na korištenje odmora i sl.); osni-vanje tzv. žutih sindikata od strane poslodavaca ili favoriziranje određe-nih sindikata. Tu je i nefunkcioniranje socijalnoga dijaloga i jednostrano dono-

šenje zakona, te ograničeno pravo na kolektivno pregovaranje u pojedinim sektorima. Naglašena je i nemogućnost stvarnoga pristupa pravdi zbog dugo-trajnosti sudskih procesa u rješavanju radnih sporova. Posebno grubo kršenje sindikalnih prava predstavljaju sluča-jevi nacionalizacije/oduzimanja sindi-kalne imovine od strane vlasti, kao što je slučaj s imovinom SSSH.

Dijana Šobota

Iako se položaj Hrvatske na ljestvici kršenja nije pogoršao u odnosu na prošlu godinu, stvarno stanje zasigurno je mnogo ozbilj-nije, jer brojni slučajevi kršenja prava iz različitih razloga nisu niti prijavljeni. Sindikati ne mogu biti zadovoljni stanjem radničkih i sindikalnih prava u Hrvatskoj, osobito što se iz godine u godinu ponavljaju ista gruba kršenja prava, zastrašivanja radnika zbog članstva u sindikatu, ograničava-nja prava na štrajk i na kolektivno pregovaranje, dakle ključnih instrumenata koji sindikatima i radnicima stoje na raspolaganju kako bi zaštitili i poboljšali polo-žaj radnika. Kršenju radničkih i sindikalnih prava zasigurno ne pomaže ni ponašanje vlasti, kao ni trenutni sustav u kojemu ne postoji ni državni nadzor proši-renih kolektivnih ugovora, koji bi pružao jamstva zaštiti prava, a što SSSH kontinuirano zahtijeva.


DogađajiMeđunarodna konferencija rada

Usvojene ključna Konvencija i Deklaracija

U Ženevi je od 9. do 21. lipnja održana 108. Međunarodna konferencija rada, najviše tijelo

odlučivanja Međunarodne organizacije rada (MOR), jedine tripartitne agen-cije Ujedinjenih naroda, koja je ovom Konferencijom obilježila i stotu godinu djelovanja.

Konferencija je završila dvotjedno zasjedanje usvajanjem povijesne Kon -vencije i pripadajuće Preporuke o suzbi-janju nasilja i zlostavljanja u svijetu rada, kao i Deklaracije koja utire put prema budućnosti rada s čovjekom u središtu.

U radu povijesne Konferencije sudjelovalo je 6.300 zastupnika iz redova vlada, sindikata i poslodavaca iz 178 država članica MOR-a, te promatrači iz nacionalnih i međunarodnih nevla-dinih organizacija. Konferenciji su se obratili i brojni svjetski lideri, koji su sudjelovali u nizu tematski foruma, među kojima Angela Merkel, Dmitrij Medvedev, Emmanuel Macron, kao i Antonio Guterres, glavni tajnik Ujedi-njenih naroda.

U radničkom izaslanstvu Republike Hrvatske sudjelovale su Dijana Šobota, izvršna tajnica SSSH za međunarodne odnose i razvoj organizacije, u svojstvu izaslanice, i Ivana Šepak-Robić, savjet-nica, iz Matice hrvatskih sindikata.

MOR-ova Stoljetna deklaracija za budućnost rada

Nakon zahtjevnih i teških dvotjed-nih pregovora i rasprava, predstavnici radnika, poslodavaca i vlada dogovorili su i usvojili važnu MOR-ovu Stoljetnu deklaraciju za budućnost rada, 2019., obnovljeni društveni ugovor ugrađen u mandat MOR-a prije sto godina. Dekla-racija predstavlja potvrdu relevantnosti i važnosti mandata MOR-a u svijetu rada koji se mijenja, poziv na akciju i putokaz za djelovanje MOR-u i njegovim člani-cama. Stoljetna deklaracija stavlja snažan naglasak na omogućavanje da ljudi imaju koristi od promjena u svijetu rada,

jačanjem institucija rada i osiguravanjem adekvatne zaštite za sve radnike, promi-canjem održivog, inkluzivnog rasta, te pune i produktivne zaposlenosti.

Deklaracija je agenda za prava i zaštitu svih radnika u trenutku kada je svijet suočen s golemim izazovima klimatskih promjena i digitalne tran-sformacije, te za minimum zaštite radničkih prava za sve radnike, uklju-čujući i stotine milijuna radnika u neformalnoj ekonomiji ili zaposlenih na nesigurnim, opasnim i potplaće-nim poslovima. Deklaracija pokriva i globalne lance opskrbe kao i poslove na platformama.

Stoljetna deklaracija za budućnost rada znači da vlade i poslodavci moraju raditi zajedno sa sindikatima i intenzi-virati napore kako bi se osigurao dosto-janstveni rad u globalnoj ekonomiji koju radikalno mijenjaju slobodna trgovina i deregulacija, digitalizacija i klimatska kriza. Deklaracija poziva tripartitne članice MOR-a iz 187 država svijeta da rade zajedno i kroz socijalni dijalog na konkretnim područjima: na ostvarenju

pune zaposlenosti i dostojanstvenoga rada, uključujući trgovinske, industrijske i sektorske politike koje promiču dosto-janstveni rad; na postizanju adekvatne zaštite, uključujući adekvatnu mini-malnu plaću (zakonsku ili ispregova-ranu) i zaštitu zdravlja i sigurnost na radu; maksimalnom ograničavanju radnoga vremena; poštovanju radničkih temeljnih prava; učinkovitom ostvarenju rodne jednakosti u prilikama i tretmanu; cjeloživotnom učenju i kvalitetnom obrazovanju za sve; učinkovitom prizna-nju prava na kolektivno pregovaranje, te univerzalnom pristupu obuhvatnoj i održivoj socijalnoj zaštiti.

Pregovori su bili iznimno teški, te su još jedanput pokazali kako pojedine vlade, osobito poslodavci, sustavno već dugi niz godina potkopavaju i negiraju ne samo temelje MOR-a već i temeljna prava poput prava na kolektivno prego-varanje, na adekvatnu plaću od koje se može živjeti, pravo na zaštitu zdravlja i sigurnosti, te ostale instrumente i prava ključna za ostvarivanje dostojanstve-noga rada.

Flic

kr.c

om


DogađajiKonvencija br. 190 i pripadajuća Preporuka o suzbijanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada

Međunarodni sindikalni pokret dugi je niz godina zagovarao donošenje međunarod-noga instrumenta koji će zaštititi muškarce i žene od nasilja i zlostavljanja na radnome mjestu: Proces u sklopu MOR-a konačno je započeo 2015. godine, da bi rasprava o mogućem usvajanju standarda dospjela na dnevni red Međunarodne konferencije rada 2018. godine, kada je započet uobi-čajeni proces dvogodišnje rasprave potre-ban za eventualno usvajanje standarda. Rasprava je nakon zahtjevnih i teških tripartitnih pregovora uspješno okon-čana usvajanjem povijesne Konvencije o nasilju i uznemiravanju u svijetu rada, s 439 glasova za, 7 protiv i 30 suzdržanih, te pripadajuće Preporuke. Konvencija br. 190 novi je standard MOR-a, koja po prvi puta utvrđuje globalno pravo svih radnika na rad bez nasilja i uznemirava-nja. Konvencija ima inkluzivni pristup, te zaštitu proširuje na sve radnike, bez obzira na njihov status.

Konvencijom se nasilje i uznemira-vanje u svijetu rada određuje kao raspon neprihvatljivih ponašanja i praksi ili prijetnji, bilo da su se dogodile jedanput ili više puta, koje imaju cilj ili poslje-dicu ili je vjerojatno da će imati poslje-dicu u fizičkoj, psihičkoj, seksualnoj ili ekonomskoj šteti, a uključuje i rodno utemeljeno nasilje i uznemiravanje.

Rodno utemeljeno nasilje i uznemira-vanje označava nasilje i uznemiravanje usmjereno na osobe zbog njihova spola ili roda, ili utječe nesrazmjerno na odre-đeni spol ili rod, te uključuje seksualno uznemiravanje.

Konvencija štiti radnike i druge osobe u svijetu rada, uključujući zaposlenike definirane nacionalnim pravom i prak-som, kao i osobe koje rade neovisno o njihovom ugovornom statusu, osobe na osposobljavanju, uključujući naučnike i pripravnike, radnike kojima je završilo zaposlenje, volontere, tražitelje posla i prijavitelje za posao, te pojedince koji imaju autoritet, obveze ili odgovornosti poslodavca. Konvencija se primjenjuje na sve sektore - privatne i javne, u formal-noj i neformalnoj ekonomiji, u gradskim i ruralnim područjima.

Konvencija se odnosi na nasilje i uzne-miravanje u svijetu rada koje se događa tijekom ili je povezano ili proizlazi: iz rada na radnome mjestu, uključujući javne ili privatne prostore gdje su oni određeni kao mjesto rada, na mjestima gdje je radnik plaćen, gdje koristi stanku ili objeduje, ili koristi sanitarne čvorove, mjesta za pranje ili garderobe; tijekom putovanja povezanih s poslom, osposobljavanja, okupljanja ili društvenih aktivnosti; kroz komunikaciju povezanu s poslom, u smještaju koji je osigurao poslodavac, te za vrijeme puta na posao i s posla.

Konvencija obvezuje države na usvaja-nje, u skladu s nacionalnim pravom i okol-

nostima, te savjetujući se s reprezentativ-nim organizacijama poslodavaca i radnika, uključivog, integriranog i rodno osjetljivog pristupa za prevenciju i eliminaciju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada.

Također, Konvencija obvezuje na usvajanje zakonodavstva koje će regulirati i zabraniti nasilje i uznemiravanje u svijetu rada, odgovarajućih mjera za prevenciju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada, te mjera za nadzor i izvršenje zakonodavstva, kao i osigurati učinkoviti pravni lijek.

Preporuka uz Konvenciju detaljnije nadopunjava i pojašnjava tekst same Konvencije.

Konvencija stupa na snagu dvanaest mjeseci nakon datuma registriranja rati-fikacije od strane dviju država članica Međunarodne organizacije rada. S obzi-rom na visoku razinu podrške, vjeruje se kako će Konvencija stupiti na snagu brzo. No, ona će i prije toga imati utjecaja, jer su države članice dužne upoznati nadležne nacionalne vlasti i institucije s njezinim sadržajem.

Dijana Šobota

Međunarodni radni standardi glavno su sredstvo kroz koje Međunarodna organizacija rada djeluje još od svog osnutka 1919. godine. Oni su uobličeni u konvencije ili preporuke. Konvencije su međunarodni ugovori koji obvezuju države članice koje su ih ratificirale. Njihovim ratificiranjem, države članice formalno se obvezuju na provedbu odredbi sadržanih u njima, zakonom i u praksi. Preporuke nisu međunarodni ugovori. One ne obvezuju države, te predstavljaju smjernice za državnu politiku i praksu. Često su nadopuna odredbama konvencija.

Države koje su ratificirale konvencije moraju periodično izvješćivati o njihovoj primjeni u zakonu i praksi. Imaju ustavnu obvezu podnijeti izvješća o mjerama koje su poduzele kako bi provele konvencije. Organizacije poslodavaca i organizacije radnika mogu Organizaciji podnijeti svoja izvješća o primjeni konvencija koje je ratificirala njihova zemlja.

Republika Hrvatska je do sada ratificirala 60 konvencija (od toga je 46 konvencija još uvijek na snazi) i jedan Protokol Međunarodne organizacije rada, a u proceduri je i ratifikacija Konvencije 144 o tripartitnom savjetovanju o međunarodnim radnim standardima, na inicijativu sindikata, jedina od četiri tzv. prioritetne konvencije koje Hrvatska još nije ratificirala. Posljednja ratificirana konvencija je Konvencija o identifikacijskim ispravama pomoraca, 2011. godine.

SSSH je u više navrata pokretao inicijative za ratifikaciju niza konvencija u RH, koje smatra ključnima, među kojima su Konvencija o minimalnoj plaći; o radnim odnosima u javnim službama; o kolektivnom pregovaranju; o radnicima s obitelj-skim odgovornostima; radnim uvjetima u hotelima, restoranima i sličnim objektima; o zaštiti radničkih potraživanja; o zaštiti majčinstva i o radnicima u kućanstvu.


Događaji

VIJEĆE (VIJEĆE EUROPSKE UNIJE) – institucija Europske unije koja za jed no s Europskim parlamen-tom izvršava zakonodavne i prora-čunske ovlasti, te obnavlja funkcije utvrđivanja politike i koordinacije. Sastoji se od po jednog predstavnika svake države članice na ministarskoj razini. Nema stalno članstvo i djeluje u deset sastava, ovisno o temi o kojoj se raspravlja, no unatoč tomu jedin-stvena je institucija. Vijeće u određe-nim područjima koordinira politike država članica, razvija Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i sklapa međunarodne ugovore. Sastancima Vijeća (osim Vijeća za vanjske poslove) predsjeda nadležni ministar države predsjedateljice Vijećem, a na njego-vim sastancima u pravilu sudjeluju i nadležni povjerenici Europske komi-sije. Sjedište je Vijeća u Bruxellesu.

TRIO PREDSJEDANJA – kronološki redoslijedom predsjedanja unaprijed određene skupine od po tri države predsjedateljice koje međusobno blisko surađuju u pripremi i provedbi poje-dinačnih predsjedanja Vijećem. Trio određuje dugoročne ciljeve i priprema zajednički program, utvrđujući teme i glavna pitanja koja će Vijeće rješavati u razdoblju od 18 mjeseci. Na temelju toga programa svaka od država Trija priprema svoj detaljni šestomjesečni program predsjedanja Vijećem. Svaki Trio kombinacija je starih i novih, velikih i malih, te sjevernih i južnih država članica. Nakon objave Ujedi-njene Kraljevine da će se povući iz Europske unije, Vijeće je 26. srpnja 2016. utvrdilo novi raspored predsje-danja Vijećem do 2030. godine.

Države članice EU su 11. pro -sinca 2018. na sastanku Vijeća za opće poslove u Bruxellesu, potvrdile Osamnaestomjesečni program Vijeća EU za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2020. Program su pripre-mile Rumunjska, Republika Finska i

Republika Hrvatska, kao tzv. budući Trio predsjedavajućih Vijećem EU, u suradnji s Glavnim tajništvom Vijeća EU, te Europskom službom za vanj-sko djelovanje u dijelovima iz njihovih nadležnosti.

U programu su, kako se navodi na stranici Ministarstva vanjskih i europ-skih poslova, uz ostale teme sadržane u Strateškom programu EU, odgovara-juće uključene i mjere i aktivnosti – od rasta, razvoja i zapošljavanja, s poseb-nim naglaskom na problem nezaposle-nosti mladih, ulaganje u obrazovanje prilagođeno tržištu rada, promicanje prometne povezanosti, do sigurnosti i proširenja EU, uključujući i najavu sastanka EU-a i država zapadnoga Balkana na vrhu u Zagrebu koji će se održati za vrijeme hrvatskoga predsje-danja. Republika Hrvatska također je u Program uvrstila i neke specifične politike i područja suradnje između država članica Unije, kao što su turi-zam, sport, zdravlje i dr.

Slijedom programa Trija, te teme-ljem nacionalnih prioriteta, Vlada

Republike Hrvatske će do kraja 2019. godine pripremiti Program predsjeda-nja Republike Hrvatske Vijećem EU za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2020. godine, u kojemu će, povrh onih navedenih u Programu Trija, biti navedene i detaljno razrađene i sve druge mjere i aktivnosti koje RH želi zastupati i prioritetno adresirati tije-kom svog predsjedanja Vijećem EU.

Vijeće EU treba razlikovati od:�■ Europskoga vijeća – sastanci na

vrhu koji se održavaju četiri puta u godini i na kojima čelnici zemalja EU-a određuju opće usmjerenje u donošenju politika EU-a�■ Vijeća Europe – nije institucija

EU-a.

Kako funkcionira Vijeće EU-a?�■ Sve rasprave i glasovanja otvoreni

su za javnost.�■ Za donošenje odluka uglavnom je

potrebna kvalificirana većina: 55 posto država članica (s trenutač-nih 28 članica to znači 16 zema-lja) koje predstavljaju najmanje 65 posto ukupnoga stanovništva EU-a.�■ Za sprječavanje donošenja odluke potrebne su najmanje četiri države članice (koje predstav-ljaju najmanje 35 posto ukupnog stanovništva EU-a). Iznimka su osjetljive teme, primjerice vanjska politika i oporezivanje, za koje je potrebna jednoglasna odluka (suglasnost svih zemalja). Obična većina potrebna je za postupovna i upravna pitanja.

Vijeće EU-a i viOpće upite možete uputiti službi

Vijeća za informiranje javnosti.

Izvori:www.europarl.europa.eu

Pojmovni vodič kroz Europsku uniju za zastupnike Hrvatskog sabora, Zagreb 2016.

www.mvep.hr

VODIč KrOz EUrOpSKU UnIjU

RAZDOBLJE DRŽAVA PREDSJEDATELJICA

Srpanj – prosinac 2019. Finska

Siječanj – lipanj 2020. Hrvatska

Srpanj – prosinac 2020. Njemačka

Siječanj – lipanj 2021. Portugal

Srpanj – prosinac 2021. Slovenija

Siječanj – lipanj 2022. Francuska

Srpanj – prosinac 2022. Češka

Siječanj – lipanj 2023. Švedska

Srpanj – prosinac 2023. Španjolska

Siječanj – lipanj 2024. Belgija

Srpanj – prosinac 2024. Mađarska

Siječanj – lipanj 2025. Poljska …


DogađajiDnevni i tjedni odmori

Utjecanje na očuvanje zdravlja radnika i njegovu sigurnost na radu

Dnevni odmor Dnevnim odmorom se osigurava sprječa-vanje, odnosno ublažavanje umora radnika i obnavljanje snage radnika, čime se utječe na očuvanje zdravlja radnika i njegovu sigurnost na radu. Svaki radnik ima pravo na dnevni odmor u neprekidnome traja-nju od 12 sati tijekom svakih 24 sata. Propisana je iznimka od ovoga pravila, a odnosi se na punoljetne radnike koji rade na sezonskim poslovima i to u dva navrata tijekom radnoga dana (tzv. dvokratno). Ti radnici imaju pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje osam sati neprekidno i mora im se osigurati zamjenski odmor. Poslodavac je obvezan radniku omogu-ćiti korištenje zamjenskoga dnevnoga odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu i zbog kojeg nije koristio odmor ili ga je koristio u kraćem trajanju. Zamjenski odmor radnika mora trajati onoliko koliko odgovara propušte-nim satima dnevnog odmora na koje je radnik imao pravo.

Npr. radniku koji je radio 15 radnih dana na način da je koristio po osam sati odmora poslodavac mora osigurati korištenje propuštenih 60 sati dnevnog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg nije koristio dnevni odmor. Ako poslodavac ne omogući korištenje dnevnog odmora kako je propisano Zakonom i ovdje opisano, poslodavac čini teži prekršaj za koji mu je zapriječena novčana kazna u iznosu od 31.000 do 60.000 kuna.

Tjedni odmorPravo na tjedni odmor propisano je član-kom 75. Zakona o radu. Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnome trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojemu se pribraja prethodno opisani dnevni odmor. Konkretno, to znači da radnik ima pravo na neprekidni tjedni odmor u trajanju od

36 sati. Maloljetni radnici imaju pravo na tjedni odmor u neprekidnome trajanju od najmanje četrdeset osam sati. Tjedni odmor koristi se nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi. Ako radnik ne može koristiti tjedni odmor kako je to opisano, poslodavac mu mora za svaki radni tjedan omogućiti korište-nje zamjenskoga tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojega tjedni odmor nije kori-stio ili ga je koristio u kraćem trajanju. Ova odredba ima ograničeni obuhvat, jer kada je riječ o djelatnostima koje se neprekidno obavljaju (zdravstvo, socijalna skrb, prije-voz i sl.) nemoguće je organizirati raspored da svi radnici imaju tjedni odmor u nedje-lju, ili subotu, odnosno ponedjeljak.

Npr. radnik koji ne može koristiti odmor u propisanome trajanju tijekom rada u tri tjedna već ga koristi u traja-nju od 24 sata, ima pravo, odmah nakon prestanka takvoga rada, na propuštenih 36 sati tjednog odmora uz 36 redovitih sati tjednog odmora za novi tjedan. Ako se radniku ne omogući korištenje tjednog odmora na način propisan Zakonom o radu, takvo postupanje, kao i u slučaju prava na stanku i prava na dnevni odmor, smatra se težim prekršajem poslodavca s propisanom novčanom kaznom od 31.000 do 60.000 kuna za poslodavca pravnu osobu, odnosno 4.000 do 6.000 kuna za poslodavca fizičku osobu i odgo-vornu osobu pravne osobe.

Iznimka od navedenoga prava na tjedni odmor propisana je u slučaju smjenskih radnika koji zbog obavljanja posla u različitim smjenama ili zbog objektivno nužnih tehničkih razloga ili zbog organizacije rada ne mogu iskori-stiti odmor u trajanju 36 sati, pa im pravo na tjedni odmor može biti određeno u neprekidnome trajanju od najmanje 24 sata, uz koji se ne pribraja dnevni odmor.

Mogućnost drukčijeg uređenja propisom ili kolektivnim ugovoromZakonodavac je dao mogućnost, ako posebnim propisom nije drukčije uređeno, da poslodavac može za puno-ljetne radnike urediti iznimke od primjene odredbi o trajanju dnevnog i tjednog odmora uz uvjet da je osiguran zamjenski odmor i to u slučajevima: �■ ako je to nužno zbog udaljenosti

između mjesta rada radnika i njegova prebivališta ili zbog udaljenosti između različitih mjesta rada;�■ ako je riječ o djelatnosti zaštite osoba

i imovine, kada obavljanje poslova zahtijeva stalnu prisutnost; �■ kada je riječ o djelatnosti pružanja

usluga i proizvodnje u neprekinu-tome trajanju u zakonom određenim djelatnostima (zdravstvo, socijalna skrb, luke i zračne luke, tisak, radio, kinematografija, pošta, hitna pomoć, vatrogastvo, civilna zaštita, proizvod-nja i distribucija plina, vode, električne energije, odvoz i sakupljanje kućnog otpada i njegovo spaljivanje, istraživa-nje i razvoj, prijevoz putnika u javnom gradskom prijevozu, poljoprivredi, turizmu, poštanskim uslugama, želje-znički promet, nastup više sile, izvan-rednih i nepredvidivih okolnosti).

U navedenim slučajevima radniku se ne može odrediti dnevni odmor u neprekinutome trajanju kraćem od deset sati dnevno, niti tjedni odmor u neprekinutome trajanju kraćem od dvadeset sati. Iznimno, dnevni odmor se može kolektivnim ugovorom odre-diti u najkraćem trajanju od osam sati. I u ovim slučajevima poslodavac mora omogućiti radnicima korište-nje zamjenskoga dnevnog ili tjednog odmora.

Gordana Palajsa

Dnevni i tjedni odmori radnika uređeni su zakonom o radu


�� PITANJE: Ne bih želio ići na godiš-nji odmor, već bi mi više odgovaralo da mi ga poslodavac plati. Postoji li za to zakonsko pokriće? Je li sve stvar dogo-vora radnika i poslodavca? (G. M., Split)

ODGOVOR: Za Vaše traženje ne postoji zakonsko pokriće ako ste i dalje radnik u radnom odnosu kod poslodavca, a sve zbog toga što je člankom 76. Zakona o radu izričito propisano da radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu, a člankom 80. da je ništetan sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Naime, prema članku 228., st.1., toč.15. Zakona o radu, kao teži prekršaj poslodavca navedeno je: „...ako radniku ne omogući korištenje godišnjeg odmora na način i u uvjetima propisanim ovim Zakonom, osim u slučaju prestanka ugovora o radu (članci 77., 78., 83., 84., i članak 85., stavak 2.)“. Za takav prekršaj poslodavac može biti kažnjen novčanom kaznom od 31.000 do 60.000 kuna.

Dakle, Zakon ne predviđa nikakvu iznimku za dogovor radnika i poslo-davca da Vam umjesto korištenja godiš-njeg odmora isplati naknadu plaće ako ste i dalje u radnom odnosu. Znači, nije moguć nikakav dogovor radnika i poslo-davca o isplati naknade umjesto korište-nja godišnjeg odmora, jer poslodavcima zbog prekršaja to može stvoriti ozbiljne probleme. To također znači da se radnik ne može odreći korištenja godišnjeg odmora niti mu ga poslodavac može uskratiti. Ako poslodavac radniku uopće nije omogućio korištenje godišnjeg odmora ili dijela godišnjeg odmora do 30. lipnja iduće godine, tada je počinio prekršaj i radnik ima pravo na naknadu štete zbog neiskorištenoga godišnjeg odmora. To vrijedi samo u slučaju da na strani poslodavca postoji odgovornost za neiskorišteni godišnji odmor.

Isplata naknade umjesto korište-nja godišnjeg odmora bila bi moguća samo u slučaju da Vam kod poslodavca prestaje radni odnos, te ako niste isko-ristili godišnji odmor za kalendarsku godinu. Naime, odredbom čl. 82., toč.1. Zakona o radu izričito je propisano:

samo u slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.

�� PITANJE: Ulaze li u naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora sve isplate i sva uvećanja, kao i prekovre-meni rad, ili samo radnikova osnovna plaća? (D. B., Split)

ODGOVOR: Sukladno odredbi članka 81. Zakona o radu, visina naknade plaće za godišnji odmor određuje se kolektiv-nim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini radnikove prosječne mjesečne plaće ispla-ćene u prethodna tri mjeseca (uračuna-vajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

Dakle, u naknadu plaće za godiš-nji odmor ulaze sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad, odnosno sve isplate koje imaju značenje plaće, a isto tako i sva uvećanja plaće, primjerice i prekovremeni rad i drugo

To znači da pri obračunu naknade plaće za godišnji odmor u pojam plaće radnika ne ulazi samo radnikova osnovna plaća, već i svi dodaci na plaću bilo koje vrste koje poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad.

�� PITANJE: Nastavio sam s radom kod „novoga“ poslodavca na istim poslovima. Nisam koristio godišnji odmor kod „staroga“ poslodavca. Je li mi „stari“ poslodavac u obvezi osigu-rati pravo na godišnji odmor, odnosno izvršiti isplatu naknade za neiskorišteni godišnji odmor? (D. L., Makarska)

ODGOVOR: Obveza „staroga“ poslo-davca prema Vama ovisi o činjenici je li došlo do prijenosa ugovora o radu na „novoga“ poslodavca, ili Vam je „stari“ poslodavac otkazao ugovor o radu, te ste s „novim“ poslodavcem sklopili novi ugovor o radu.

Kod prenošenja ugovora o radu, sukladno članku 137. Zakona o radu, nije potrebno raskidati stare ugovore o radu te sklapati nove, već treba izvršiti prije-nos tih ugovora na „novoga“ poslodavca. U tome slučaju „stari“ poslodavac nije u obvezi radniku regulirati pravo na godišnji odmor, već ta obveza prelazi na „novoga“ poslodavca na kojega su ugovori o radu preneseni. Naime, radnici čiji su ugovori o radu preneseni na „novoga“ poslodavca, zadržavaju sva prava iz radnog odnosa koja su stekli do dana prenošenja ugovora o radu, pa tako i pravo na korištenje neiskorištenoga godišnjeg odmora.

Međutim, ako Vam je „stari“ poslo-davac otkazao ugovor o radu, te ste s „novim“ poslodavcem sklopili novi ugovor o radu, u tom slučaju Vam je „stari“ poslodavac u obvezi regulirati pravo na godišnji odmor, odnosno isplatiti naknadu za neiskorišteni godiš-nji odmor, jer je Vaš radni odnos kod „staroga“ poslodavca prestao. Naime, člankom 82. Zakona o radu izričito je propisano da je poslodavac u slučaju prestanka ugovora o radu dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu umjesto kori-štenja godišnjeg odmora. Naknada se određuje razmjerno broju ostvare-nih dana neiskorištenoga godišnjeg odmora. Radnik kojemu prestaje radni odnos za tu kalendarsku godinu ostva-ruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa (čl.78., toč.1. i 2. Zakona o radu).

Pravni savjeti

Odgovara:Jagoda Đinđić, pravna povjerenica u

Teritorijalnom uredu SSSH Split


ZaBavni kUtak

nagradna križaljka

DOBITNICI NAGRADA:

Po 100,00 kuna dobili su:

1. BArICA rEpInACNovaki, Topolje 11, 10431 Sveta Nedjelja

2. nEVEnKA MIKULIĆPrilaz Gjure Deželića 35, 10000 Zagreb

3. NIKOLA FUŠTARZagrebačka 29, 35000 Slavonski Brod

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

KUpOn Br. 492/493

Ime i prezime:

___________________________________ Adresa:

___________________________________

___________________________________

Rješenje nagradne križaljke:

___________________________________

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:

"SINDIKALNA AKCIJA" (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,

najkasnije do 10. rujna 2019.

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: INFORMATIKA


zagreb, 15. srpnja 2019. broj 492/493 - sssh · 1.000 za graditeljstvo i 2.000 za turizam i...

Documents