za sve vjetrsdfsfzdfoelektfdszfdfrane neophodna je procjena uticaja na ivot

7/18/2019 Za Sve Vjetrsdfsfzdfoelektfdszfdfrane Neophodna Je Procjena Uticaja Na Ivot

http://slidepdf.com/reader/full/za-sve-vjetrsdfsfzdfoelektfdszfdfrane-neophodna-je-procjena-uticaja-na-ivot 1/12

Za sve vjetroelektrane neophodna je

procjena uticaja na životnu sredinu

______________________________

Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore

Podgorica, jul 2013



2

Sadržaj:

1. Obnovljivi izvori energije ............................................................. 3

2. Energija vjetra .............................................................................. 3

3.

Vjetroelektrane .............................................................................. 4

3.1 Uticaj na životnu sredinu .............................................................. 4

3.1.1 Rizik od sudara ........................................................................ 4

3.1.2 Napuštanje teritorije zbog uznemiravanja ................................ 6

3.1.3 Gubitak i izmjena staništa ........................................................ 6

3.1.4 Efekat barijere .......................................................................... 6

3.1.5 Buka ......................................................................................... 7

3.1.6 Negativni uticaj na morsko dno ................................................ 7

3.1.7 Degradacija pejzaža ................................................................... 7

3.1.8 Slijepi miševi ............................................................................. 7

4.

Energija vjetra u strateškim dokumentima razvoja Crne Gore ...... 8

5.

Uredba o projektima za koje se izgrađuje elaborat o procjeni uticajaza životnu sredinu.............................................................................. 9

Literatura .............................................................................................. 12



3

1. Obnovljivi izvori energije

Obnovljiva energija se dobija iz prirodnih resursa koji se konstantno obnavljaju, kao što susunce, vjetar, kiša, plima i osjeka, geotermalna toplota, gravitaciona i geomagnetska energija,bioenergija. Od toga, danas najznačajniji izvori obnovljive energije su energija vjetra, sunca,vode i bioenergija. Osim svoje ekonomičnosti, obnovljivi izvori energije smanjuju udioemisije ugljen dioksida u atmosferu, čime se usporava globalno otopljenje i smanjujenegativni utjicaj na prirodnu ravnotežu. U 2006. godini, oko 18% globalne ukupne energetskepotrošnje potiče iz obnovljivih izvora, od toga 13% je iz biomase, koja se uglavnom koristiza grijanje, a 3% iz hidroelektrana. Novi obnovljivi izvori energije (male hidroelektrane,

moderna biomasa, vjetar, solarna, geotermalna energija i biogoriva) čine tek 2,4% i njihovaproizvodnja raste veoma brzo.

Najbitnija karakteristika obnovljivih izvora energije je što ne zagađuju okolinu u tolikojmjeri koliko neobnovljivi i iza sebe ne ostavljaju teško razgradivi otpad. Međutim, nijesu nioni svi potpuno bezazleni za zdravlje okoline. To se posebno odnosi na energiju dobijenu izbiomase koja prilikom sagorijevanja ispušta CO2. Ako izuzmemo energiju vode, glavniproblemi kod obnovljivih izvora su cijena i mala količina dobijene energije. Potencijaliobnovljivih izvora energije su veliki, ali trenutna tehnološka razvijenost ne dopušta namoslanjanje samo na njih. U narednim decenijama i dalje će postojati potreba za fosilnimresursima kako bi obnovljivi i ostali izvori energije mogli da se razviju u tehničkom smislu,

komercijalizuju i ostvare tržišni udio.

Države Evropske Unije su postavile sebi cilj da povećaju udio obnovljivih izvora energijena 20% cjelokupne potrošnje energije u EU do 2020. godine. Ovo povećanje udjelaobnovljivih izvora energije je neophodno u borbi protiv klimatskih promjena. Rastućazabrinutost oko globalnog otopljavanja i energetske zavisnosti prisiljavaju EU damodernizuje pristup proizvodnji i potrošnji energije. Lokalno dostupni obnovljivi izvorienergije mogu mnogo pomoći u rješavanju tog problema i to sa minimalnom emisijom ugljendioksida. Vodeni mlinovi i vjetrenjače koje su koristili naši preci proizvodili su mehaničkuenergiju iz obnovljivih izvora energije. Njihove moderne verzije danas pretvaraju vodu ilivjetar u električnu energiju.

2. Energija vjetra

Vjetar je vid solarne energije kojeg proizvodi neravnomjerno zagrijavanje atmosfere,nepravilnosti na zemljinoj površini i zemljina rotacija.

Termin ,,energija vjetra“ predstavlja korišćenje vjetra da bi se iz mehaničke dobilaelektrična energija. Prvi napori da se vrati ,,čista“ odnosno tehnologija koja ne zagađuje



4

sredinu, a ujedno i čuva zemljine resurse, su nastali 70-ih i vremenom doveli do renesanse uupotrebi energije vjetra. U poslednjih 20 godina pažnja je usmjerena na razvoj sve većihvjetroelektrana, a u cilju što optimalnijeg iskorišćavanja energije vjetra na mjestima sapovoljnim vazdušnim strujanjima. Tehnički razvoj je potpomogao uspjeh ove težnje, pa tako

dok su vjetroelektrane 1987. imale kapacitet manji od 50 kW, već 2005. ova brojka se popelana 1 720 kW. Danas je ipak teško reći kakav sistem će predstavljati tehnički i ekonomski

optimum, ali najveći sistemi su već dostigli 6 MW i mogu godišnje snabdijevati strujom5.000 domaćinstava.

3. Vjetroelektrane

Vjetroelektrane se koriste za dobijanje električne energije već duži niz godina- rotor svojimobrtanjem kinetičku energiju vjetra koristi da bi je putem osovine prenio na generator koji senalazi u kupoli. Generator ovu kinetičku energiju prevodi u mehaničku, odnosno električnuenergiju.

Moderne vjetroelektrane, za razliku od vjetrenjača koje su se nekada koristile, koriste siluuzgona, a ne silu otpora na rotoru. Odnosno, vjetar ne pokreće krila rotora putem otpora, već prolazi preko njih i stvara silu koja teži da ih podigne, slično principu polijetanja aviona.Koristeći ovaj novi princip za okretanje rotora, može da se iskoristi maksimalno do 59%

energije vjetra, dok je stari princip dostizao svega 12% ukupno iskoristive energije.

3.1 Uticaj na životnu sredinu

Proizvodnja energije putem vjetroelektrana je, u poređenju sa negativnim uticajem naživotnu sredinu tradicionalnih izvora električne energije, značajno manja. Vjetrenjače za svojrad ne koriste gorivo, a troškovi su svedeni samo na održavanje i instaliranje postrojenja.

Ipak, opasnost za ptice i slijepe miševe je evidentna, u slučaju pogrešnog odabira lokaciječak i drastična. Dio naučne javnosti se oštro protivi postavljanju vjetroelektrana upravo izovog razloga, uz obrazloženje da su dugoročni negativni efekti vjetrenjača brojni i još uvijeknedovoljno ispitani. Nekoliko problema koji se jasno ističu su: rizik od sudara ptica i slijepihmiševa sa propelama vjetrenjača, napuštanje staništa, trajni gubitak i izmjena staništa, efekatbarijere, buka, refleksija od propela, vibracije i degradacija pejzaža.

3.1.1 Rizik od sudara

Iako na svijetu postoje milioni automobila i zgrada, a „samo“ hiljade vjetroelektrana, i poredsvoje malobrojnosti, vjetroelektrane zauzimaju značajno mjesto na listi odgovornih za smrt



5

ptica. One su kobne za pojedine vrste, naročito ptice iz grupe grabljivica. Grabljivice suposebno osjetljive vrste i zaključeno je, nakon mnogo istraživanja kolizije ptica savjetroelektranama, da vjetroparkovi naročito pogubno djeluju na ptice sa dugim životnimvijekom i periodom sazrijevenja, kao i niskom stopom reprodukcije. Logično je da u tom

slučaju gubitak svake jedinke dovodi do osjetnog poreme

ćaja u populaciji.

Rizik od sudara zavisi prije svega od položaja vjetrenjača i ptič je vrste. Nijesu sve ptice jednako osjetljive na vjetroelektrane. Bitni faktor kolizije su i: ponašanje, vremenske prilike,topografija terena, kao i same karakteristike vjetrenjača (formacija u kojoj su postavljene,visina, boja, da li su osvijetljene ili ne i sl.). Sudar se ne dešava samo sa rotorom, već je čest isa tornjem vjetroelektrane, kupolom, kao i pratećim strukturama (električni kablovi,meteorološki tornjevi i sl.). Rizik je veći ako se vjetroelektrane nalaze blizu zona koje pticekoriste za gniježđenje, ishranu, noćenje ili duž migratornih puteva, pogotovo ako ih turbinepresijecaju. Velike ptice koje sporije i teže manevrišu u vazduhu su generalno u većem riziku

od sudara. I ptice sa dobrim manevarskim sposobnostima, ukoliko prelijeću u zoru ili sumrak,teže primijete vjetroelektrane. Ni jedinke iste vrste nijesu jednako ugrožene: opasnost odsudara zavisi od starosti jedinke, njenog ponašanja i godišnjeg ciklusa. Primjer za to suterenska istraživanja koja su pokazala da ptice u periodu kada podižu mlade, na putu ka i odizvora hrane, su u većem riziku od sudara, posebno sa električnim vodovima koji su pratiocivjetroelektrana, iz razloga što upravo teže da lete bliže ovim strukturama. Istraživanjapokazuju da se ptice češće sudaraju sa vjetroelektranama kada je vidljivost slaba, zbog maglei kiše, na primjer, mada postoji mogućnost da sudari nastaju i zbog toga što ptice po ovakvimvremenskim uslovima lete niže. Posebno su na ovo osjetljive ptice tokom seobe jer nemajumogućnosti da zaobiđu ili izbjegnu loše vremenske uslove, pa su primorane da lete kroznevrijeme. Razlog za rizičan niski let, posebno za selice, su i jaki vjetrovi. Čak i svakodnevniprocesi kao što su plima i osjeka utiču na pravce preleta ptica pa s tim i njihovu izloženostopasnosti od sudara.

Izabrana lokacija za instaliranje vjetroelektrane se može pokazati kao ključni faktor kolizijesa pticama. Topografija terena, na primjer, diktira zone gdje pojedine vrste koriste termale zapodizanje na veće visine. Ovakvo iskorištavanje vazdušnih struja od strane ptica možerezultirati da one bukvalno budu usisane u zonu vjetroelektrana, jer se iste instaliraju natakvim lokacijama. Neočekivano, takve ptice ne reaguju adekvatno i dolaze u kontakt sa

propelama. Problem je još veći ukoliko područ je termala koriste cijela jata, što nije rijedakslučaj. Ornitolozi bilježe i prinudno slijetanje ptica koje su u slobodnom letu bile zahvaćenevazdušnom turbulencijom koju stvara rotor.

Na učestalost sudara ptica i vjetroturbina utiču visina i njihov prostorni raspored, kao ibrzina rotora. Signalna svijetla na vjetrenjačama dodatno povećavaju ovaj rizik tako štoprivlače ili ometaju dezorjentisane ptice. Zabilježeni su sudari sa velikim jatima selica tokomnoćne migracije i za vrijeme kiše i magle, a smatra se da su svjetla na vjetroelektranama bila

jedan od uzroka. Poseban problem su vjetroelektrane postavljene na mjestima koja su,,prolazi” za selice. To su, na primjer, planinski klanci kroz koje ptice koriste silu vjetra koja

ih podiže te im pomaže u preletu. Vjetropark se postavlja na ovakvo mjesto da bi se iskoristioisti vjetar, ali jata ptica zbog toga moraju da prolijeću kroz redove vjetroelektrana zbog čega



6

dolazi do velike smrtnosti. Ako se zna da za ovakvim jatima idu grabljivice koje ih prate,dolazi do kombinovanog efekta gdje podjednako stradaju i plijen i predatori.

Lokacija za postavljanje vjetroparka uvijek mora biti otvoren i izložen teren, gdje susrednje brzine vjetra relativno visoke što odgovara brdovitom terenu, obali ili moru. Samim

tim upravo su napadnuta mjesta koja su ujedno i važna staništa za gniježđenje, zimovanje iseobe ptica.

3.1.2 Napuštanje teritorija zbog uznemiravanja

Istraživanja pokazuju da je nakon izgradnje vjetroparka primjetno odseljenje ptič jih vrsta izzona vjetroelektrana u toku njihovog postavljanja i nakon toga. Ovo se dešava tokomizgradnje vjetroelektrana zbog buke i vibracija koje potiču od vozila i ostale opreme, a popostavljanju vjetrenjače bukom, refleksijom ili samom svojom pojavom nastavljaju da tjerajuptice. Tako je primijećeno da oko vjetroelektrana izgrađenih na obali dolazi do smanjene

brojnosti populacija u krugu od 800 m, ali i do potpunog odsustva nekih vrsta. Posebanproblem se javlja kod gnjezdarica, čije se promjene u strukturi vrsta ne vide odmah već nastaju postepeno iz razloga što vrste koje su manje prilagođene na uslove koje vladaju okovjetroelektrana polako gube bitku od bolje prilagođenih susjeda. Uspjeh u gniježđenju ipreživljavanju garantuje bolje preživljavanje nekih vrsta koje polako potiskuju, a zatimistiskuju ostale.

Poslije dužeg vremenskog perioda oko vjetroelektrana dolazi do pada raznolikosti ptič jihvrsta. Ovo neizbježno vodi do promjena u samom ekosistemu što predstavlja ozbiljanproblem.

3.1.3 Gubitak i izmjena staništa

Gubitak staništa zavisi od broja vjetroelektrana ali je generalno mali, svega 2-5% odukupne zone izgradnje. Međutim, efekat može biti mnogostruko veći ako izgradnja utiče nahidrološke karakteristike terena, močvare i tresetišta ili kada ometa geomorfološke procesezbog čega dolazi do raznih promjena među kojima i povećane pojave erozije. Izmjenastaništa može da nastane i zbog upotrebe zemljišta oko vjetroelektrana poslije njihoveizgradnje, a iza njih svakako ostaju putevi korišćeni pri instaliranju.

Što se tiče vjetrenjača izgrađenih na moru, posebno ako je u pitanju pješčano dno,primijećeno je da vibracije rastjeruju ribe i povećavaju zamućenost vode. Ovo dovodi do togada životinje, a među njima i ptice, koje se hrane ribom u tim zonama moraju da putuju daljena pučinu da bi došle do hrane.

3.1.4 Efekat barijere

Efekat barijere podrazumijeva da ptice mijenjaju rutu leta da bi obišle vjetroparkove. Ovo je posebno značajno ako se zna da ptica pri ovim obilascima troši više energije za prelazakrazdaljine od jedne do druge lokacije. Što je vjetropark veći, to je veća i ruta obilaska, a

samim tim i utrošak energije. Ovaj problem može dovesti i do trajnog prekidanja vezaizmeđu mjesta koje ptice koriste za hranjenje, parenje, mitarenje i slično. Zavisno od vrste



7

ptice, tipa putanje, visine leta, udaljenosti pojedinačnih vjetroelektrana u vjetroparku, dobadana, brzine i pravca vjetra ovaj efekat može da varira i da dovede ili do malih promjena uruti ili do drastičnog smanjenja populacije u kontaktnoj zoni vjetroelektrana. Ptice moguzaobilaziti vjetroelektrane u luku od 100 pa sve do 3 000 m, ali treba i naglasiti da tokom

noći one prave još ve

ći luk. Vrlo rijetko ptice zaobilaze vjetrenja

če u njihovoj neposrednojblizini ili lete između njih i to samo ako su turbine međusobno razmaknute 480 ili više

metara. Posebno se ugrožene vrste kojima vjetroelektrane presijecaju put koji za vrijemegniježđenja prelaze od mladunaca ka izvoru hrane i nazad, jer na ovaj način morajuzaobilaziti vjetropark više puta dnevno. Ova ,,energetska barijera” za mnoge vrste jenepremostiva, jer im je potrebno više energije tokom dana koju troše u zaobilaženju nego štomogu za taj dan nadoknaditi ishranom.

3.1.5 Buka

Buka koja nastaje radom vjetroelektrane dijeli se na mehaničku, odnosno onu koja nastajeradom mehaničkih dijelova (zupčanika, generatora, itd.) i buku koja nastaje rotacijom krilarotora. Iako se do danas dosta uradilo, ali se i dalje radi na proizvodnji modela vjetroelektranakoje proizvode što manje buke, to je ona i dalje prisutna u neposrednoj okolini vjetrenjače.Nivo tolerancije prema buci je različit kod različitih vrsta i sve dok buka postoji postojaće injen uticaj na živi svijet.

3.1.6 Negativan uticaj na morsko dno

U nivou obale izgradnja vjetroelektrana oštećuje i morsko dno, a u plitkim dijelovima (do10 m dubine) ovo se odražava i na morske ptice koje se u ovim zonama hrane. Ne samo da suptice ugrožene, već i ribarenje i turizam, a problem nastaje i zbog povezivanja vjetroelektranesa kopnom. Kod posljednjeg problema misli se na neophodnost dodatnih struktura koje vršedodatni pritisak na sredinu i prisutne vrste. Treba istaći da svaki pomenuti efekat koji naprirodu ostavljaju vjetroelektrane se sa vremenom umnožava, jer što je vjetroelektrana dužena terenu to ona dovodi do eksponencijalno sve većeg osiromašenja populacija i vrsta.Uzmimo za primjer jednu vrstu ptice. Ukoliko je ova brojna, isprva uticaj vjetroelektrane ćebiti naizgled neznatan, ali kako je vrsta sve ugroženija, to će dalji gubitak svake jedinkedovoditi u opstanak cijelu vrstu. Dakle, vrste na datom mjestu će biti sve osjetljivije, te će seuticaj vjetroelektrane na njih biti sve primjetniji.

3.1.7 Degradacija pejzaža

Problem estetike je takođe prisutan. Izgradnja vjetroparkova uz obalu Crne Gore, nagrebenima i na vidljivijim mjestima sigurno da neće doprinijeti ljepoti pejzaža ekološkedržave.

3.1.8 Slijepi miševi

Slijepi miševi su predatori noćnih insekata. Osim korisne uloge u regulaciji njihovebrojnosti, slijepi miševi imaju i značajnu ulogu u oprašivanju biljaka i raznošenju sjemena.

Oni su posebno osjetljivi na negativne uticaje vjetroelektrana, naročito tokom masovnih



8

preleta u sumrak i zoru. Podaci koji bi bolje objasnili i dali uvid u ovaj problem su oskudni,ali je važno napomenuti da su svi slijepi miševi u Crnoj Gori zaštićeni.

4.

Energija vjetra u strateškim dokumentima razvoja Crne Gore

Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine donio je nekoliko smjernica za razvoj održivihizvora energije, između ostalih i za vjetroelektrane. Bez prethodne strateške procjene uticajana životnu sredinu, ovaj dokument smjelo zacrtava i pojedine lokacije na kojima je mogućegraditi iste. U pitanju su: područ je Nikšića, jugozapadni region države, planinski lanac uzaleđu primorja i okolina Žabljaka. Predložena četiri regiona su u područ jima odmeđunarodnog značaja za boravak ptica ili u njihovim kontaktnim zonama: u nikšićkojopštini su sve vodene akumulacije sa statusom značajnih za ptice tokom zimovanja imigracije; jugozapadni region koji u ovom slučaju obuhvata Rumiju i deltu Bojanepredstavlja srce ornitološkog bogatstva Crne Gore i cijele Istočne obale Jadrana (a nalazi sena glavnom migratornom koridoru evroazijskih ptica selica); Durmitor je centarbiodiverziteta planinskih ptica Crne Gore. Planinski lanac u zaleđu Primorja upitan je saaspekta pejzaža i migratornog koridora.

Osim ovog dokumenta, Ministarstvo za ekonomski razvoj Crne Gore donijelo je 2007.godine Strategiju razvoja energetike Crne Gore do 2025. godine. Dokument predlaže i otvara

put vjetroelektranama, a da se pri tome nijesu uradila ni preliminarna istraživanja kako i nakoji način prijedlozi mogu uticati na životnu sredinu. Ni prijedlog nove, „unaprijeđene“Strategije razvoja energetike ne donosi bolja rješenja kad su u pitanju vjetroelektrane (Tabela1).

Tabela 1. Nove, planirane VE sa neodređenom lokacijom (Prijedlog Strategije razvoja energetike do 2030.godine)

Međunarodne obaveze Crne Gore tokom izrade drafta Strategije razvoja energetike do2030. bila je obaveza poštovanja člana 4 Ptič je direktive (special protected area SPA-specijalno zaštićena područ ja za ptice na osnovu Ptič je direktive). U tekstu važeće strategijedo 2025.godine se navodi da ,,se sa pouzdanošću može reći da se Strategija bazira naregulativi EU i kontinuitetu usaglašavanja regulative Crne Gore i EU” te da se, pored višenjih, na spisku inkorporiranih u Strategiji našla i Direktiva o očuvanju divljih ptica(79/409/EC). Međutim, u tekstu se ne vidi gdje je i na koji način ta direktiva primijenjena,naročito u dijelu jasnih prijedloga teritorija za koje je dato zeleno svijetlo za izgradnju

vjetroelektrana.



9

Tabela 2. Teritorije za koje je dato „zeleno svijetlo“ za izgradnju vjetroelektrana (Prijedlog Strategije razvoja energetike do2030.godine)

Strategija u dijelu o obnovljivim izvorima energije navodi da Crna Gora ima još mnogoneiskorišćenih potencijala obnovljivih izvora, koje može valorizovati uz razumnainvesticiona ulaganja, a to su male hidroelektrane i korišćenje energije vjetra. Navodi se dapostoji dobar potencijal za iskorišćavanje energije vjetra na lokacijama duž Jadranskog mora,u područ ju planine Rumije između Bara i Skadarskog jezera, na brežuljcima iza Petrovca i naplaninama između Herceg Novog i Orahovca, te na prostoru oko Nikšića (Tabela 2).

Crna Gora se nalazi na Jadranskom migratornom koridoru ptica, te se ove lokacije nijesusmjele navoditi bez prethodno urađene strateške procjene uticaja na životnu sredinu za čiju bise osnovu koristila mapa senzitivnih područ ja za ptice i vjetroelektrane, a koja takođe nijeurađena.

Postoji snažan koncenzus da je odabir lokacije kritično važan kako bi se izbjegao štetanuticaj vjetrenjača na ptice. Mora se izbjegavati izgradnja vjetroparkova u nacionalno ilimeđunarodno prepoznata staništa kao što su Natura 2000 – SPAs, Ramsar područ ja, Emeraldmreža i važna staništa za ptice (IBA), kao i u njihovim kontaktnim zonama i ekološkimkoridorima.

5. Uredba o projektima za koje se izrađuje elaborat o procjeni

uticaja na životnu sredinu

Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu počeo je da se primjenjuje od januara 2008.godine. Podzakonski akt - Uredba o projektima za koje se izrađuje elaborat o procjeni uticajana životnu sredinu počeo je da se primjenjuje istovremeno kad i ovaj zakon.

Ovom uredbom utvrđuju se projekti za koje je obavezna procjena uticaja na životnu sredinui projekti za koje se može zahtijevati procjena uticaja. Uredba je sastavljena iz dvije liste:Listu I čine projekti za koje je obavezna procjena uticaja na životnu sredinu; na Listi II suprojekti za koje se može zahtijevati procjena uticaja na životnu sredinu

U dijelu Uredbe koja se odnosi na proizvodnju energije, uređaji za korišćenje snage vjetra ucilju proizvodnje energije nalaze se na Listi II.



10

Centar za zaštitu i proučavanje ptica u potpunosti podržava izgradnju obnovljivih izvoraenergije. Ni lov, ni gubitak staništa niti ijedna ljudska aktivnost ne može imati tolikonegativan uticaj na ptič ju faunu koliko to dugoročno mogu izazvati klimatske promjene.Međutim, kako je predhodno navedeno, održivi izvori energije, ukoliko se instaliraju u

senzitivnim područ jima, mogu izazvati ve

će štete nego njihova ukupna proizvodnja. Zato jeizrada adekvatne, metodološki dobro koncipirane i nezavisne procjene uticaja na životnu

sredinu imperativ.

Ne umanjujući eventuali uticaj drugih objekata, izgradnja vjetroelektrana se ovomUredbom našla na istom spisku zajedno sa izgradnjom parkinga za 200 automobila ili sa 1 haprostranim rekreacionim centrom. Uzimajući u obzir negativne efekte koje mogu poizvesti,kao i međunarodnu dimenziju njihovog uticaja ukoliko se nađu na migratornom koridoruptica, vjetroelektrane ne treba smatrati apsolutno „zelenom” energijom. Zbog toga bi se svakavjetroelektrana iznad 0.8 mW morala naći na Listi I ove Uredbe i za svaku raditi procjenu

uticaja.

Imajući u obzir mali broj ljudi koji se aktivno bave zaštitom ptica u našoj državi, principobjave u dnevnim novinama i na web Agencije za zaštitu životne sredine oglasa o potrebiprocjene uticaja na životnu sredinu može „izmaći” ovoj interesnoj strani. Zato sepremještanjem vjetroelektrana sa Liste II na Listu I eliminiše opasnost od nepovratne šteteukoliko se ne uradi procjena uticaja. Predostrožnosti radi, a da bi se izbjegle eventualnikonflikti sa biodiverzitetom, nepohodno je izgradnju vjetroelektrana sa Liste II premjestiti uListu I objekata za koje je potrebno raditi procjenu uticaja.



11

Primjer oglašavanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredunu. Oglas je izašao udnevnom listu Dan 20/08/2013 a rok za dostavljanje mišljenja je 23/08/2013



12

Literatura:

Dan (2013):Oglas o potrebi procjene uticaja na žiotnu sre!inu" 20"agust 2013"

Drewitt, A. L. , Langston, R. H. W"(2006): #ssessing t$e i%pacts o& 'in! &ar%s on bir!s" bis 148 pp"

29*42"

Noguera, J. C. , Perez, I. , Minguez, E. (2010): %pact o& terrestrial an! 'in! &ar%s on !iurnal

raptors: +eeloping a spatial ulnerabilit, in!e- an! potential ulnerabilit, %aps" #r!eola 57(1) pp"

41*53"

http://www.timesonline.co.uk/tol/news/environment/article4608418.ece

http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/scotland/north_east/6445963.stm

http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/7581990.stm

http://www.newscientist.com/article/dn14593-wind-turbines-make-bat-lungs-explode.html http://www.cbc.ca/technology/story/2008/08/25/bats-wind.html http://en.wikipedia.org/wiki/Wind_farm

http://en.wikipedia.org/wiki/Wind_power http://simple.wikipedia.org/wiki/List_of_large_wind_farms http://www.savewesternny.org/wildlife.html http://www.wired.com/science/planetearth/news/2005/10/69177

http://www1.eere.energy.gov/windandhydro/wind_how.html http://en.wikipedia.org/wiki/Wind_turbine

http://www.clean-energy-ideas.com/articles/how_do_wind_turbines_work.html http://www.wind-works.org/photos/wind_farm.html http://www.goldengateaudubon.org/conservation/birds-at-risk/avian-mortality-at-altamont-pass/ http://www.alternative-energy-news.info/technology/wind-power/wind-turbines/ http://www.7gen.com/website/wikipedia/wind-turbines-wikipedia/1739

http://www.euractiv.com/en/energy/eu-renewable-energy-policy-linksdossier-188269 http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/habjanac/index.html http://en.wikipedia.org/wiki/Renewable_energy

za sve vjetrsdfsfzdfoelektfdszfdfrane neophodna je procjena uticaja na ivot

Documents