vodič za zaštitu peradi.pdf

Vodi za postupanje s peradi (kokoi, tovni pilii, pure, patke, guske, prepelice) od dolaska u klaonicu do omamljivanja, klanja i nastupa smrti

1

1. Osnova za donoenje vodia ..............................................................................................................................22. Cilj donoenja vodia .................................................................................................................................................33. Dunosti osoblja ............................................................................................................................................................34. Doprema peradi u klaonicu i postupanje s peradi .............................................................................4

4.1. Doprema peradi u klaonicu ..........................................................................................................................44.2. Postupak s bolesnom i ozlijeenom peradi .....................................................................................44.3. Perad dopremljena u spremnicima ........................................................................................................5

5. Depo .......................................................................................................................................................................................56. Sputavanje peradi.........................................................................................................................................................67. Omamljivanje ...................................................................................................................................................................7

7.1. Oprema za omamljivanje i klanje .............................................................................................................77.2. Postupak omamljivanja ....................................................................................................................................87.3. Prepoznavanje uinkovitog omamljivanja ........................................................................................9

8. Omamljivanje elektrinom strujom .............................................................................................................108.1. Omamljivanje elektrinom strujom u vodenoj kupki ............................................................10

8.1.1. Omamljivanje u vodenoj kupki primjenom elektrine struje niske frekvencije (50 Hz) .....................................................................................................................................108.1.2. Omamljivanje u vodenoj kupki primjenom elektrine struje visoke frekvencije .....................................................................................................................................................108.1.3. Opis djelotvornog postupka omamljivanja elektrinom strujom u vodenoj kupki ........................................................................................................................................................11 8.1.4. ienje i odravanje opreme ......................................................................................................128.1.5. Prevencija elektrookova na ulazu u vodenu kupku ...................................................138.1.6. Omamljivanje primjenom elektroda za omamljivanje (klijeta za omamljivanje) .............................................................................................................................................................13

9. Omamljivanje pitoljem za omamljivanje ..............................................................................................1610. Omamljivanje/usmrivanje plinom ..........................................................................................................1811. Iskrvarenje .....................................................................................................................................................................1912. Literatura ........................................................................................................................................................................20

Dodatak I. Naela omamljivanja elektrinom strujom .................................................................................................21Dodatak II.Naela sprjeavanja pojave okova na ulazu u vodenu kupku ...................................................23

SADRAJSADRAJ

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - Uprava za veterinarstvo

2

1. Osnova za donoenje vodia1.1. Zakon o zatiti ivotinja (Narodne novine, broj 135/06)

1.1.1.lankom 17. Zakona o zatiti ivotinja propisano je da se ivotinje smije zaklati samo ako su prije klanja bile omam ljene, osim ako se radi o klanju peradi i kunia u domainstvu za vlastite potrebe.Iznimno se ivotinje smije zaklati bez prethodnog omamljivanja samo u sluaju prisilnog klanja i pri obrednom klanju u za to odobre-nim klaonicama.

1.1.2. lankom 18. Zakona propisano je da se u klaonici postupak sa ivotinjama mora odvijati na nain da:

ivotinje po prispjeu budu istovarene iz prijevoznog sredstva, uz upotrebu odgovarajue opreme, na nain da im se ne uzrokuje nepotrebna bol, patnja i strah,

se kretanje ivotinja do prostora za njihov smjetaj odvija paljivo i bez nano-enja boli, patnje i straha, uz primjenu odgovarajueg pribora,

su ivotinje smjetene u odgovarajue obore ili staje te zatiene od nepo-voljnih vremenskih uvjeta, hranjene i napajane,

se omamljivanje ivotinja obavlja odgovarajuim postupcima neposredno prije klanja,

se postupkom omamljivanja ivotinje izazove gubitka svijesti i u tome stanju se zakolju.

1.1.3. Klanje ivotinja mora se obavljati na propisani nain upotrebom odgovaraju-e opreme.

1.1.4. Zabranjena je upotreba sredstava i postupaka za omamljivanje kojima se i-votinjama nanosi nepotrebna bol, patnja, ozljede i strah.

1.1.5. Premjetanje i smjetaj te brigu o ivotinjama u klaonici, sputavanje, omamlji-vanje te klanje ili usmrivanje ivotinja mogu obavljati samo osobe koje su osposo-bljene za navedene poslove.

1.2. Pravilnik o zatiti ivotinja pri klanju ili usmrivanju (Narodne novine, broj 39/08)

1.2.1. Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti zatite ivotinja uzgojenih i dranih za proizvodnju mesa, koe, krzna ili drugih proizvoda, tijekom njihovog kretanja,


3

smjetaja, sputavanja, omamljivanja, klanja i usmrivanja, ukljuujui i usmrivanje ivotinja u svrhu suzbijanja ili iskorjenjivanja bolesti.

1.2.2. Pravilnikom se odreuje da ivotinje tijekom kretanja, smjetaja, sputavanja, omam ljivanja, klanja ili usmrivanja moraju biti poteene svih nepotrebnih i do-datnih uznemiravanja, boli, patnje ili ozljeda.

2. Cilj donoenja vodia2.1. U skladu s lankom 1. stavkom 1. Pravilnika o zatiti ivotinja pri klanju ili usmrivanju ovim se vodiem odreuju mjere i postupci koji se provode u svr-hu zatite ivotinja pri omamljivanju i klanju, sve do nastupa njihove smrti.

2.2. Ovaj se vodi odnosi na klanje peradi (kokoi nesilice, brojleri, pure, guske patke) u klaonicama.

2.3. Ovim se vodiem odreuje da osoblje u klaonicama mora biti osposoblje-no za rad sa ivotinjama te dunosti osoblja, nain postupanja sa peradi u kla-onici, prikladnost i uinkovitost metoda koje se koriste za omamljivanje peradi te odravanje opreme.

2.4. Posjednik klaonice je odgovoran za provoenje svih propisanih postupaka u klaonici koja podlijee redovnim nadzorima/kontrolama koje provodi nad-leno tijelo.

3. Dunosti osoblja3.1. Osoblje koje je u kontaktu sa ivotinjama od istovara do omamljivanja i klanja mora biti pravilno osposobljeno i struno.

3.2.Osoblje iz prethodne toke koje provodi omamljivanje peradi mora osigu-rati da:

je perad primjereno sputana, sputana perad bude omamljena to je prije mogue, je oprema koja se koristi za omamljivanje odravana i koritena pravilno u


4

skladu sa uputama proizvoaa, a osobito s obzirom na vrstu i veliinu peradi, se aparat pravilno primjenjuje, omamljena perda iskrvari to je mogue prije, se ne poinje sa omamljivanjem peradi ako klanje nee uslijediti odmah, je rezervna oprema za omamljivanje spremna za sluaj kvara prvobitne opre-

me za omamljivanje.

3.3. Osoba koja provodi omamljivanje mora biti sposobna provjeriti znakove omamljenosti peradi te prepoznati kada perad nije pravilno omamljena i u skladu s tim poduzeti potrebne mjere.

4. Doprema peradi u klaonicu i postupanje s peradi4.1. Doprema peradi u klaonicu

4.1.1. Perad mora biti prevezena do klaonice na nain koji e stres smanjiti na najma-nju moguu mjeru te tako smanjiti i negativan utjecaj na zdravlje i dobrobit ivotinja. Perad moraju biti prevoena u skladu sa odredbama Pravilnika o zatiti ivotinja tije-kom prijevoza i s prijevozom povezanih postupaka (Narodne novine, broj 7/07).4.1.2. Po dolasku peradi u klaonicu treba:

procijeniti kondiciju svake pojedine ptice s obzirom na njeno zdravlje i do-brobit,

ozlijeenu ili bolesnu perad, koju je s gledita dobrobiti potrebno odmah za-klati, zaklati/usmrtiti na propisan nain,

osigurati da perad pri svijesti ne budu bacana ili vuena, osigurati da se sa peradi postupa na nain da se izbjegne svako nepotrebno

uznemiravanje, bol, patnja i ozljede, osigurati da se perad ne vue i die za glavu, vrat, perje i rep.

4.1.3. U skladu s lankom 3. Pravilnika o zatiti ivotinja pri klanju ili usmrivanju, perad mora tijekom kretanja, smjetaja, sputavanja, omamljivanja, klanja ili usmr-ivanja biti poteena svih nepotrebnih i dodatnih uznemiravanja, boli, patnje ili ozljeda.

4.2. Postupak s bolesnom i ozlijeenom peradi

4.2.1. Bolesna ili ozlijeena perad mora se odvojiti te im se mora osigurati potrebna skrb.


5

4.2.2. Slubeni veterinar odmah mora biti obavijeten o sluajevima bolesne ili ozli-jeene peradi. 4.2.3. Perad koja je ozlijeena nakon dolaska u klaonicu mora biti zaklane to je prije mogue. 4.2.4. Sva bolesna i ozlijeena perad koja je zaklana i kao i ona naena mrtva mora biti evidentirana. 4.2.5. Uzrok smrti odnosno razlog za hitno klanje takoer mora biti evidentiran. Ako se uoi stanoviti obrazac mora biti obavijeten slubeni veterinar u klaonici.4.2.6. Bolesna i omamljena perad mora biti omamljena i zaklane na nain da se zatiti od nepotrebne uznemirenosti, patnje i bola.

4.3. Perad dopremljena u spremnicima

4.3.1. Tokom III. Dodatka A. Pravilnika o zatiti ivotinja pri klanju ili usmrivanju propisan je nain postupanja sa ivotinjama dopremljenim u spremnicima.4.3.2. Sa spremnicima u kojima je dopremljena perad treba postupati paljivo, ne smije ih se bacati, ne smiju pasti te ne smiju biti prevrtani.4.3.3. Perad koja je dopremljena u spremnicima s perforiranim ili pominim dnom treba biti istovarena na nain da se izbjegnu ozljede. 4.3.4. Perad iz spremnika treba istovariti pojedinano.4.3.5. Perad dopremljenu u spremnicima treba zaklati to je prije mogue. Otprema peradi na klanje treba biti tako planirana da im voda nije uskraena vie od 12 sati prije klanja. Peradi koja ne bude zaklana unutar 12 sati nakon dolaska u klaonicu mora biti osigurana voda i hrana te im mora biti dostupna u razmacima primjere-nim za vrstu i kategoriju peradi.

5. Depo 5.1. Depo mora imati primjerenu ventilaciju i rasvjetu te pruati zatitu od loih vremenskih uvjeta, na primjer od prevelike vruine ili hladnoe.5.2. U sluaju vozila bez ventilacije, spremnici se nakon dolaska moraju istovariti to je prije mogue. Ako je odgoda istovara neizbjena, spremnici se moraju zatititi od loih vremenskih uvjeta i mora se osigurati primjerena ventilacija.5.3. Osoblje koje premjeta spremnike pomou viljukara mora biti primjereno osposobljeno kako bi podiglo i spustilo spremnike bez njihovog neprimjerenog ljuljanja i uznemiravanja peradi.


6

5.4. Ondje gdje je to mogue, pri istovaru i utovaru pomou viljukara spremnici moraju stajati vodoravno. 5.5. Pod u depou mora biti gladak, a viljukare se mora voziti paljivo kako bi se osigurala dobrobit peradi. 5.6. Pri smjetaju spremnika u depo treba uzeti u obzir trenutne vremenski uvjete, tako da na primjer, kod visokih temperatura spremnici moraju biti vie meusobno razmaknuti kako bi se poboljala ventilacija.

6. Sputavanje peradi6.1. S peradi se uvijek mora postupati na miran i obziran nain. Bilo kakvo grubo i agresivno postupanje s peradi kod njih moe prouzroiti strah, bol i ozljede.

6.2. Za vrijeme postupka vaenja peradi iz spremnika i vjeanja na lire treba koristiti plavo svjetlo ili svjetlo niskog intenziteta, tako da perad tijekom toga postupka ostane tiha i mirna.

6.3. Spremnici moraju biti postavljeni ispred lira na nain koji omoguava oso-blju da lako dohvate ptice i stave ih u lire.

6.4. Perad iz spremnika treba biti vaena pojedinano.

6.5. Perad mora biti objeena na lire na nain koji ih nepotrebno ne uznemiruje, niti im nanosi bol ili patnju. Za perad pri svijesti ne smije se koristiti sljedee:

neprimjerena i nepravilna oprema za omamljivanje, lomljenje nogu, rezanje tetiva ili osljepljivanje peradi kao nain sputavanja, oteivanje lene modine npr. koritenjem bodea ili koritenje elektrine struje osim kada se koristi za omamljivanje na propisan

nain.

6.6. Pri vjeanju na lire, perad mora biti uhvaena za obje noge i tako objeena za lire.

6.7. Lire moraju biti veliine koja je primjerena veliini nogu peradi tako da se izbjegne prejak pritisak na noge.


7

6.8. Oprema za sputavanje ne smije imati otrih rubova koji bi mogli ozlijediti perad.

6.9. Treba izbjegavati trzanje i naglo pokretanje opreme za sputavanje.

6.10. Nain sputavanja peradi vjeanjem na lire prije omamljivanja elektrinom strujom u vodenoj kupki treba biti obavljan od strane strunog i osposoblje-nog osoblja, uz pomo pravilno konstruirane i koritene opreme te propisanih postupaka. Nedostaci takvog naina sputavanja su stres zbog vjeanja peradi i bolovi zbog pritiska lira na kosti nogu.

6.11. Perad mora biti u dovoljno oputenom stanju kako bi ih se moglo primje-reno omamiti.

6.12. Nakon vjeanja na lire prsni ko peradi mora biti imobiliziran kako bi se sprijeilo mahanje krilima (prsni ko treba doticati malo nakoenu ravnu plohu uz koju perad prolazi, tako da djeluje kao da je perad naslonjena na nju).

6.13. Perad ne smije predugo visjeti na lirama prije poetka omamljivanja, a u sluaju zastoja mora biti usmrena ili omamljena uz pomo priuvne opreme.

7. Omamljivanje7.1. Oprema za omamljivanje i klanje

7.1.1. Oprema koja se koristi kod omamljivanja i usmrivanja peradi, ukljuujui pri-uvnu opremu, mora biti dizajnirana, izraena i odravana te se njome mora ruko-vati na nain koji osigurava uinkovito omamljivanje i usmrivanje tako da perad odmah izgubi svijest i ostane u tom stanju do nastupa smrti.7.1.2. Sva oprema za omamljivanje, usmrivanje i klanje (ukljuujui i priuvnu opremu) mora biti, na poetku svakog radnog dana, provjerena od strane osposo-bljenog osoblja kako bi se ustanovilo da je ispravna i u dobrom stanju.7.1.3. Oprema za omamljivanje elektrinom strujom (vodena kupka): napon i jakost elektrine struje treba prije upotrebe provjeriti uz pomo opreme koja moe simu-lirati otpor ptice objeene na lire (1000-2500 Ohma) ili otpor ptije glave (300-400 Ohma), ovisno o mjestu na kojem se nalaze elektrode. Sve oteene lire moraju biti zamijenjene.


8

7.1.4. Oprema za omamljivanje/usmrivanje plinom: senzori i oprema za analizi-ranje plina moraju biti ieni svakodnevno i badareni po potrebi. Cijev izmeu senzora i naprave za omamljivanje takoer mora biti provjerena i iena svakod-nevno. 7.1.5. Pitolji za omamljivanje: Moraju biti rastavljeni i temeljito oieni na kraju svakog radnog dana, ak i onda kad su bili koriteni samo jednom.7.1.6. Elektrina oprema za runu upotrebu (klijeta za omamljivanje): elektrode moraju biti temeljito oiene pomou etke od ice nakon omamljivanja svakih 25 do 50 komada peradi ili prema koliini prljavtine koja se skupila.7.1.7. Priuvna oprema za omamljivanje (elektrini omamljiva za runu upotrebu ili pitolj za omamljivanje): mora biti drana na mjestu omamljivanja, u ispravnom stanju, lako dostupna i spremna za koritenje.7.1.8. Oprema za automatsko rezanje vrata: ova naprava mora biti redovito pode-avana i odravana. Takoer se svakodnevno mora provjeriti je li otrica za rezanje pravilno postavljena.7.1.9. Sva oprema za omamljivanje mora svaki radni dan biti temeljito oiena i odravana u ispravnom stanju.7.1.10. Redovito provjeravanje i odravanje opreme za omamljivanje i klanje mora biti evidentirano, a podaci o tome moraju biti dani veterinarskoj inspekciji na uvid.

7.2. Postupak omamljivanja

7.2.1.Pri postupku omamljivanja peradi se ne smije uzrokovati nepotrebna bol, patnja ili strah. Perad mora izgubiti svijest na dovoljno dugo razdoblje kako bi se osigurao nastup smrti prije vraanja svijesti. 7.2.2.Perad mora biti omamljena pomou jedne od ovih metoda:

elektrinom strujom, pitoljem za omamljivanje (koji se treba koristiti samo kao priuvna oprema

ili za hitno klanje), izlaganjem ugljinom dioksidu.

7.2.3. Krvarenje peradi mora nastupiti odmah nakon omamljivanja, bez obzira na to koja je metoda koritena. 7.2.4. Omamljivanje elektrinom strujom moe biti putem vodenih kupki to se najee koristi u klaonicama velikog kapaciteta, dok se u klaonicama maloga ka-paciteta ili kao priuvna oprema mogu koristiti elektrina klijeta za omamljivanje koja se primjenjuju samo na glavi peradi. Kao priuvna oprema moe se koristiti i pitolj za omamljivanje peradi.7.2.5. Perad je potrebno neprestano promatrati tijekom postupka omamljivanja kako bi se utvrdilo je li djelotvorno omamljena. Ako perad nije djelotvorno oma-


9

mljena, mora biti omamljena runo uz pomo elektrinih klijeta ili pitolja za oma-mljivanje i zaklana ili usmrena bez odgaanja.7.2.6.Vrijeme omamljivanja se rauna od trenutka kada perad izlazi iz elektrine kupke ili, u sluaju koritenja klijeta za omamljivanje, od trenutka kada se elektro-de maknu s glave.7.2.7.Omamljena perad se moe vratiti svijest tako da je od najvee vanosti da iskrvari prije nego se osvijesti.

7.3. Prepoznavanje uinkovitog omamljivanja

7.3.1. Znakovi koji ukazuju na uinkovito omamljivanje elektrinom strujom: vrat je zakrivljen tako da glava stoji okomito, nema ritminog disanja, noge su ispruene i ukoene, neprestani brzi tjelesni trzaji, nema refleksa treeg onog kapka, krila su pripijena uz tijelo.

7.3.2. Perad je neuinkovito omamljena ako: ritmino die (dini otvor se mie) postoji napetost u vratu (mogunost pokretanja glave) postoji refleks treeg onog kapka.

7.3.3. Znakovi koji ukazuju na uinkovito omamljivanje/usmrivanje pitoljem za omamljivanje:

lamatanje krilima, jako grenje tijela, noge su ispruene i ukoene, savijanje pa ispravljanje nogu, nema ritminog disanja, nema refleksa treeg onog kapka.

7.3.4. U sluaju da nedostaje neki od gore navedenih znakova, to moe biti znak da omamljivanje nije uspjelo ili da se perad vraa svijesti. U oba sluaja perad se mora ponovno omamiti ili odmah usmrtiti uz pomo primjerene priuvne opreme.7.3.5. U sluaju dvojbe, stanje nesvijesti moe se ustanoviti prema refleksu treptanja tako da se lagano dotakne ronica oka (povrina one jabuice). Ako uoimo re-fleks treptanja moramo odmah omamiti perad. Iako to nuno ne znai da je perad sasvim pri svijesti, povratak refleksa treptanja nakon omamljivanja ukazuje na to da perad ima modane funkcije te da postoji mogunost vraanja svijesti.7.3.6. Problemi pri omamljivanju koji ugroavaju dobrobit peradi mogu nastati zbog:


10

sluajnog elektrooka prije omamljivanja, nedovoljne jakosti struje i voltae, krivog smjetaja elektroda, povratka svijesti prije nastupa smrti.

8. Omamljivanje elektrinom strujom8.1. Omamljivanje elektrinom strujom u vodenoj kupki

Naela omamljivanja elektrinom strujom u vodenoj kupki opisana su u Dodatku I. ovoga Vodia.Za omamljivanje peradi u elektrinim kupkama moe se koristiti nisko ili visokofre-kventna elektrina struja.8.1.1. Omamljivanje u vodenoj kupki primjenom elektrine struje niske frekvencije (50 Hz)

8.1.1.1.U kupkama sa strujom niske frekvencije (od 50 Hz) u veine peradi smrt nastupa zbog sranog udara. Ipak, moraju se prerezati vratovi svoj peradi u roku od 15 sekundi nakon izlaska iz kupke.

8.1.1.2. Najmanja jakost elektrine struje (mA) po ptici za omamljivanje u vode-noj kupki pri frekvenciji od 50 Hz prikazana je u Tablici 1.

Tablica 1. Najmanja jakost elektrine struje (mA) po ptici za omamljivanje u vodenoj kupki pri frekven-ciji od 50 Hz

Vrste peradi Jakost struje ( mA/ptici )Tovni pilii ( brojleri ) 120Kokoi nesilice ( na kraju proizvodnje) 120Pure 150Patke i guske 130

8.1.1.3. Perad treba biti izloena navedenoj jakosti struje najmanje 4 sekunde.8.1.2. Omamljivanje u vodenoj kupki primjenom elektrine struje visoke frekvencije

8.1.2.1. Pri omamljivanju peradi u elektrinoj kupki podeenoj na vrijednosti npr. izmeu 50 Hz i 500 Hz moe se izazvati srani udar, a kod visokih frekvencija npr. iznad 500 Hz e doi samo do omamljivanje veine peradi.

8.1.2.2. Pri omamljivanju peradi elektrinom strujom sa visokim frekvencijama perad e ostati bez svijesti i neosjetljiva na bol samo kratko vrijeme pa se prerezivanje vratova peradi treba obaviti to je prije mogue (kroz 5 do 10


11

sekundi) nakon omamljivanja, kako bi se omoguilo iskrvarenje peradi prije vraanja svijesti.

8.1.2.3. Prerezati se mora barem jedna vratna arterija iako do smrti dolazi puno bre ako se prereu obje vratne arterije i vene.

8.1.2.4.U elektrinoj kupki kroz vodu prolazi nekoliko ptica istovremeno tako da se sve vrijednosti koje pokazuje ampermetar (koji mjeri jakost struje) odnose na ukupnu jakost struje u vodenoj kupki, a ne na onu koja prolazi pojedinom pticom. Koliina struje koja prolazi kroz jednu pticu izrauna se dijelei vrijed-nost koju prikazuje ampermetar s ukupnim brojem ptica koje za to vrijeme prolaze kroz kupku i mora odgovarati vrijednostima navedenim u Tablici 2.

Tablica 2. Najmanja jakost elektrine struje (mA) po ptici za omamljivanje u vodenoj kupki pri frekven-cijama veim od 50 Hz.

Frekvencija(Hz) Jakost struje ( mA/ptici )Pilii Purani

Do 200 Hz 100 250200 do 400 Hz 150 400400 do 1500 Hz 200 400

8.1.3. Opis djelotvornog postupka omamljivanja elektrinom strujom u vodenoj kupki

8.1.3.1. Oblik i veliina metalnih lira moraju odgovarati veliini nogu peradi tako da pritisak na zglobove nogu ne bude prejak te da se osigura strujni kontakt bez uzrokovanja nepotrebne boli.

8.1.3.2. Perad mora biti objeena na lire s obje noge.8.1.3.3. Linija za vjeanje peradi mora biti to je mogue kraa te imati to manje

zavoja i padova, jer to potie uznemirenost i mahanje krilima.8.1.3.4. Perad ne smije mahati krilima na ulazu u kupku za omamljivanje.8.1.3.5. Perad manje veliine koja vjerojatno nee moi biti omamljena u kupki

te ozlijeena perad ne vjea se, nego se mehaniki omami i odmah zakolje.8.1.3.6. Kada lire prolaze iznad vodene kupke mora biti osiguran neprekinut kon-

takt izmeu lire i uzemljene preke (elektrode) da ne bi dolazilo do prekida prolaza elektrine struje kroz perad.

8.1.3.7. Kontakt nogu i lire mora se vlaiti i to prije nego se perad objesi na njih, jer se tako smanjuje elektrini otpor i poboljava provodljivost struje, a time i uinkovitost omamljivanja.

8.1.3.8. Kupka mora biti primjerene veliine i dubine za vrstu peradi koja se oma-mljuje.


12

8.1.3.9. Visina na kojoj je postavljena oprema za omamljivanje elektrinom stru-jom u vodenoj kupki mora biti podeena tako da osigurava da je glava i naj-manje ptice sasvim uronjena u vodu.

8.1.3.10. Glave peradi moraju biti potpuno umoene u kupku za omamljivanje, po mogunosti do osnove krila.

8.1.3.11. Za poboljanje provodljivosti u svjeu vodu vodene kupke moe biti dodana vodena otopina kuhinjske soli u koliini 0,1 %.

8.1.3.12. Elektrode u vodenoj kupki za omamljivanje moraju se protezati ita-vom njenom duinom.

8.1.3.13. Perad ne smije biti izloena udarima elektrine struje prije ulaska u kup-ku (mahanje krilima na ulazu u kupku) to se postie ugradnjom izolirajue povrine koja sprjeava udare elektrine struje na ulazu u kupku, a prije sa-mog omamljivanja.

8.1.3.14. Napon struje mora biti takav da jakost struje u vodenoj kupki predstavlja umnoak zahtijevane jakosti struje po ptici pomnoeno s brojem ptica koje su istovremeno uronjene u kupku.

8.1.3.15. Da bi se smanjio broj neuinkovito omamljene peradi, male ptice se ne smiju vjeati na liniju zajedno sa ostalom peradi ve ih je potrebno omamiti odvojeno.

8.1.3.16. Za mjerenje ukupnog napona i jakosti struje u vodenoj kupki mora biti osiguran elektrini ureaj koji sadri voltmetar i ampermetar. Voltmetar i am-permetar moraju biti na vidljivom mjestu kako bi se osoblju olakao postupak omamljivanja u elektrinoj kupki.

8.1.3.17. Ako se utvrdi da oprema za omamljivanje ne radi uinkovito, proces omamljivanja mora se zaustaviti dok se ne napravi provjera i dok se ne usta-novi da je kvar popravljen.

8.1.3.18. Tijekom toga postupka mora biti omoguen pristup peradi zbog njiho-vog skidanja s lira, a u sluaju da su ve omamljene moraju se odmah zaklati.

8.1.3.19. Kod automatskih sustava mora postojati alarmni ureaj za sluaj kva-ra sustava za omamljivanje odnosno klanje te se mora osigurati i priuvna oprema (manualna) kako bi svaka ptica koja izbjegne omamljivanje u vode-noj kupki ili automatsko prerezivanje vrata, mogla biti odmah omamljena i/ili usmrena i mrtva prije ulaska u kotao za urenje.

8.1.3.20. Perad koja ulazi u kotao za urenje mora biti mrtva.8.1.4. ienje i odravanje opreme

8.1.4.1. ienju opreme treba pridati posebnu pozornost i ono se treba izvesti u skladu sa uputama proizvoaa.

8.1.4.2. Vodene kupke se trebaju istiti i dezinficirati svakog dana, a sa lira je, po-


13

red ostalog, potrebno odstraniti i nakupljene masnoe.8.1.4.3. Prije svakog klanja, ali i nekoliko puta tijekom dana, oprema za omamlji-

vanje i iskrvarenje mora biti provjerena od strane osposobljenog osoblja. 8.1.4.4. Svi uoeni problemi i nepravilnosti trebaju biti prijavljeni i popravljeni,

o emu je potrebno voditi evidenciju koja se mora dati na uvid na zahtjev veterinarske inspekcije.

8.1.4.5. Redovite provjere opreme treba provoditi kvalificiran i za to ovlaten elektriar ili sluba za odravanje.

8.1.5. Prevencija elektrookova na ulazu u vodenu kupkuPodtokom B. tokom 3. poglavlja II. Dodatka C. Pravilnika o zatiti ivotinja pri kla-nju ili usmrivanju propisano je da kupke za omamljivanje peradi zapreminom i dubinom moraju odgovarati vrsti peradi koja e biti omamljena te da se ne smiju prelijevati.8.1.6. Omamljivanje primjenom elektroda za omamljivanje (klijeta za omamljiva-nje)

8.1.6.1. Za omamljivanje peradi primjenom elektroda koristi se oprema sa stru-jom jakosti 300 do 400 mA kako je prikazano u tablici 3. ovoga vodia. Kako bi se ovo postiglo, potrebna je izlazna voltaa od najmanje 110 V.

Tablica 3. Preporuena jakost struje uz frekvenciju od 50 Hz:

Vrsta peradi Jakost struje (mA)Brojleri (male ptice) 300 400Pure ili guske (velike ptice) 400

8.1.6.2. Elektrode koje se primjenjuju u podruju glave moraju biti tako dizajni-rane i konstruirane da se mogu prilagoditi peradi razliite veliine. Povrina elektroda mora biti dovoljno velika da se obuhvati glava peradi i da se osigura dobar kontakt s glavom.

8.1.6.3. Elektrode moraju biti pravilno primijenjene tako da nalijeu sa svake stra-ne glave ptice ime se osigurava protok struje koji uzrokuje trenutni gubitak svijesti.

8.1.6.4. Zbog prljavtine na elektrodama ili na peradi primijenjena struja nailazi na veliki otpor zbog ega dolazi do loeg kontakta elektroda s glavom pera-di i, posljedino, do neuinkovitog omamljivanja i patnje peradi. Upravo je to razlog da se otpor provoenju elektrine struje mora svesti na najmanju moguu mjeru.

8.1.6.5. Prethodno vlaenje glave ptice moe poboljati kontakt izmeu glave i elektroda.


14

8.1.6.6. Za pravilno i uinkovito omamljivanje mora se osigurati: redovno odravanje opreme, redovno ienje i zamjena istroenih elektroda, pravilna primjena opreme.8.1.6.7. Prije poetka omamljivanja perad treba biti sputana u stocima ili obje-

ena na lirama da bi se osiguralo da ne mau krilima te da se osigura precizna primjena elektroda.

8.1.6.8. Perad u stocu, prije omamljivanja, ne smiju biti drana dulje od tri minute.8.1.6.9. Potrebno je fiksirati glavu ptice tako da se jednom rukom pridri glava

ptice za podbradak, a drugom rukom se namjesti elektrode na glavu i to iz-meu oka i unog otvora tako da se proteu duinom cijelog mozga (Slika 1. i 2.).

Slika 1. Pravilan poloaj elektroda na glavi peradi

Slika 2. Poloaj elektroda u odnosu na mozak

8.1.6.10. Elektrode se ne smiju primijeniti u podruju vrata jer e tada izazvati paralizu, a ptica e ostati pri svijesti kada u potpunosti osjea bol.

8.1.6.11. Vrijeme omamljivanja ovisi o veliini i vrsti peradi, ali elektrode trebaju


15

biti drane najmanje sedam (7) sekundi i najmanje dok ne prestane poetno mahanje krilima.

8.1.6.12. Ako se perad nalazi u stocu ne moe se promatrati mahanje krilima pa je u tom sluaju potrebno promatrati nastup ukoenosti i ispruanja nogu.

8.1.6.13. Osoba koja obavlja omamljivanje mora provjeriti je li perad uinkovito omamljena.

8.1.6.14. Znakovi uinkovitog omamljivanja su: zakrivljen vrat sa okomito dranom glavom i potpuno otvorenim oima, nema ritmikog disanja, ukoene istegnute noge, stalno brzo treperenje tijela, krila su stisnuta uz tijelo (nakon poetnog nekontroliranog mahanja krilima).8.1.6.15. Perad je neuinkovito omamljena ako: ritmino die (dini otvor se mie) postoji napetost u vratu (mogunost pokretanja glave) postoji refleks treeg kapka (mirkajue membrane).8.1.6.16. Ako postoje znakovi koji ukazuju na to da perad nije bila uinkovito

omamljena, omamljivanje je potrebno odmah ponoviti.8.1.6.17. Elektrode ne smiju biti postavljene na glavu peradi i omamljivanje ne

smije zapoeti sve dok nije sigurno da se sa iskrvarenjem moe zapoeti bez odgode.

8.1.6.18. Perad mora biti zaklana u roku od 10 sekundi nakon omamljivanja i to presijecanjem barem jedne vratne arterije i vene.

8.1.6.19. Pure i guske moraju iskrvarivati najmanje dvije minute, a druga perad najmanje jednu i pol minutu prije daljnjih postupaka.

8.1.6.20. Obvezna je provjera nastupa smrti, to se osigurava doticanjem oka i ako pri tome doe do pokretanja treeg onog kapka to znai da treba pro-duljiti vrijeme iskrvarenja.

8.1.6.21. Oprema za elektrino omamljivanje mora biti redovno provjerena od strane ovlatene osobe kako bi se osigurala propisana jakost struje. Ovo se postie pomou instrumenta koji testira protok elektrine struje kroz model koji simulira otpor glave peradi.

8.1.6.22. Elektrode se redovito moraju istiti ianom etkom, najmanje nakon omamljivanja svakih 25 do 50 komada peradi odnosno prema koliini prljav-tine koja se nakupila.

8.1.6.23. Ukoliko se utvrdi da oprema za omamljivanje ne radi uinkovito, proces omamljivanja mora se zaustaviti dok se ne napravi provjera i dok se ne usta-novi da je kvar popravljen.


16

8.1.6.24. Kada se ne koriste, klijeta treba skladititi na suhom mjestu, a elektrode zatititi od oteenja.

8.1.6.25. Voltmetar i ampermetar trebaju biti na vidljivom mjestu kako bi se olak-ao rad osobi koja obavlja omamljivanje.

9. Omamljivanje pitoljem za omamljivanje9.1. Pri upotrebi pitolja za omamljivanje izaziva se uinkovito omamljivanje i smrt peradi. Pitolj se esto koristi i kao priuvna metoda kada druge metode zakau.Upotrebom postojeih pitolja za omamljivanje s penetrirajuim kli-nom uzrokuje se ozbiljne frakture lubanje i oteenja mozga nakon ega na-stupa smrt.

9.2. Moemo koristiti dvije vrste pitolja za omamljivanje:

pitolj s nabojem koji moe imati dvije vrste glave: ravnu glavu koja je prepo-ruena za pilie i kokoi, te izboenu za pure, koja se isto tako moe koristiti za pilie i kokoi,

zrani pitolj kod kojeg je udarac rezultat rada kompresora s visokim priti-skom. Pri koritenju ravne glave pritisak koji je potreban da bi se uinkovito usmrtili pilii ili kokoi iznosi 7,5 atm, a pri koritenju izboene glave 8 atm.

9.3. Pitolj za omamljivanje peradi s plastinom udarnom glavom esto se ko-risti za usmrivanje peradi na farmama, a i kao priuvna oprema u klaonicama. Kod tih pitolja treba uzeti u obzir promjer i brzinu klina kao i dubinu prodira-nja, to je znaajno za osiguranje humanog omamljivanja/klanja.

9.4. Omamljivanje pitoljem se temelji na udarcu u glavu peradi nakon ega slijedi gubitak svijesti i smrt.

9.5. Nakon omamljivanja potrebno je perad usmrtiti dislokacijom vrata ili iskr-varenjem. 9.6. Pitolj za omamljivanje treba biti provjeravan svakodnevno kako bi se osiguralo da je udarna brzina klina dovoljno uinkovita da omami ili ubije pticu.

9.7. Da bi se omoguilo precizno postavljanje pitolja perad mora biti primje-reno sputana:


17

u stocu za iskrvarenje (Slika 3.), na lirama ili drane od strane pomonika.

Slika 3. Stoac za iskrvarenje

9.8. Cijev pitolja za omamljivanje treba biti stavljena na najviu toku glave, u sredinu, a pitolj treba biti usmjeren prema dolje.

9.9. Osoba koja obavlja omamljivanje mora provjeriti je li perad pravilno oma-mljena odnosno usmrena (kornealni refleks).

9.10. Ako postoje znakovi koji ukazuju na to da perad nije bila primjereno oma-mljena /usmrena, mora ih se odmah ponovno omamiti odnosno usmrtiti uz pomo priuvne opreme.

Slika 4. Omamljivanje kokoi Slika 5. Omamljivanje pura


18

10. Omamljivanje/usmrivanje plinom10.1. Odredbe za usmrivanje plinom odnose se na omamljivanje kokoi i pura, a nisu primjenjive na ostalu domau perad.

10.2. Mjeavine plinova koje se koriste za omamljivanje peradi sastoje se od:

40% ugljinog dioksida, 30% kisika i 30% duika (perad je izloena ovoj mje-avini plinova tijekom najmanje dvije minute), a nakon toga je jo izloena tijekom jedne minute 80% ugljinom dioksidu, ili bilo koje mjeavine argona, duika ili drugih inertnih plinova sa

atmosferskim zrakom i ugljinim dioksidom pri emu koncentracija ugljinog dioksida ne smije biti via od 30%, a rezidualnog kisika 2% (perad je ovoj mjeavini plinova izloena tijekom najmanje dvije mi-nute), ili

argona, duika, drugih inertnih plinova ili bilo koje mjeavine ovih plinova u atmosferskom zraku sa maksimalno 2% rezidualnog kisika (perad je ovoj mjeavini plinova izloena tijekom najmanje dvije mi-nute), ili

ugljinog dioksida najmanje koncentracije od 55% (perad je djelovanju ugljinog dioksida izloena tijekom najmanje dvije minute).

10.3. Zahtjevi za uinkovitu upotrebu plina su sljedei:

komprimirani plinovi moraju biti vaporizirani prije upotrebe u komori i mo-raju biti sobne temperature da bi se sprijeio temperaturni ok. Ni pod kojim uvjetima vrsti plinovi pri temperaturi smrzavanja ne smiju biti dodani u ko-moru.

10.4. Mjeavine plinova moraju biti vlaene.

10.5. Primjerena mjeavina kisika i ugljinog dioksida treba biti primijenjena i stalno odravana u komori u visini peradi da bi uslijedila anoksija (nedostatak kisika).

10.6. Ne smije se dogoditi da perad izloena mjeavini plinova doe k svijesti. Ako je potrebno, moe se produljiti vrijeme izloenosti plinu.

10.7. Pri omamljivanju plinom mora se koristiti ureaj za mjerenje koncentraci-je kisika i/ili ugljinog dioksida unutar komore i to u visini peradi.


19

10.8. Sustav mora imati sposobnost odravanja potrebne koncentracije plino-va unutar komore.

10.9. Tijekom koritenja, koncentracija kisika i/ili ugljinog dioksida u komori mora stalno biti praena te vidljiva osobi koja upravlja sustavom za oma-mljivanje.

10.10. Oprema za usmrivanje peradi plinom mora biti dizajnirana, izraena i odravana na nain koji osigurava da se perad ne ozlijedi pri prolasku kroz njih.

11. Iskrvarenje 11.1 Perad ne smije biti uronjena u elektrinu kupku za omamljivanje ako nije sigurno da poslije toga moe biti iskrvarena bez odgode.

11.2. Prije iskrvarenja potrebno je, u skladu sa uputama iz toke 7.3.1. ovoga Vodia, provjeriti je li perad primjereno omamljena. U sluaju dvojbe potrebno je provjeriti kornealni refleks tako da se lagano dotakne ronica oka (povrina one jabuice).

11.3. U sluaju da perad nije primjereno omamljena, mora odmah biti usmre-na ili ponovno omamljena uz pomo priuvne opreme i to prije prerezivanja vrata.

11.4. Svak perad koja pokazuje znakove povratka svijesti mora biti ponovno odmah omamljena.

11.5. Rezanje vrata peradi mora se obaviti unutar 10 sekundi od zavrenog omamljivanja visokofrekventnim strujama i unutar 15 sekundi od zavrenog omamljivanja niskofrekventnim strujama.

11.6. Pri koritenju automatskog rezaa vrata mora biti prisutna osposobljena osoba kako bi utvrdila je li naprava prerezala barem jednu karotidnu arteriju, a najbolje je prerezati obje vratne vene i arterije (vidljivo na Slici 6.).


20

Slika 6. Iskrvarenje prerezivanjem vratnih arterija i vena

11.7. Gubitak krvi mora biti brz i obilan.

11.8. Ako automatski reza vrata ne radi uinkovito, perad mora biti odmah za-klana, a pokretna vrpca zaustavljena kako bi se problem rijeio.

11.9. Daljnji postupci s piliima i kokoima ne smiju se provoditi najmanje tri-deset sekundi nakon rezanja vrata ili dok ne nestanu svi refleksi modane ak-tivnosti.

11.10. Perad mora biti mrtva prije ulaska u posudu/bazen za urenje.

11.11. Kada se pokretna vrpca zaustavi zato to je dobrobit peradi dovedena u pitanje, a prije njenog ponovnog pokretanja mora se provjeriti sljedee:

uinkovitost metode za omamljivanje uinkovitost metode za iskrvarenje doputeni vremenski razmak izmeu rezanja vrata i urenja peradi.

12. Literatura1. Zakon o zatiti ivotinja (Narodne novine, broj 135/06)2. Pravilnik o zatiti ivotinja pri klanju ili usmrivanju (Narodne novine, broj 39/98)3. World Organization for Animal Health ( OIE ), Terrestrial Animal Health Code,

Section 3.7., http://www.oie.int/eng/normes/mcode/en_sommaire.htm4. EFSA - European Food Safety Authority, http://www.efsa.eu.int, The EFSA Jour-

nal (2004), 45, 1-29, Welfare aspects of the main systems of stunning and killing


21

the main commercial species of animals 1 of 29, Opinion of the Scientific Panel on Animal Health and Welfare on a request from the Commission related to welfare aspects of the main systems of stunning and killing the main commer-cial species of animals (Question N EFSA-Q-2003-093)

5. HSA Human Slaughter Association, www.hsa.org.uk

DODATAK I.Naela omamljivanja elektrinom strujom

Osnovno naelo omamljivanja elektrinom strujom je da se kroz elektrodu u vode-noj kupki pustiti dovoljno jaka struja koja prolazi kroz mozak peradi ime se pore-meti normalna modana aktivnost. Oprema koja se koristi za omamljivanje peradi mora biti dizajnirana i konstruirana te se mora koristiti i odravati tako da se osigura uinkovito omamljivanje. Jedino se na taj nain perad moe odmah dovesti u sta-nje bez svijesti i biti neosjetljiva na bol te ostati tako do trenutka smrti.Pri omamljivanu elektrinom strujom u vodenoj kupki odnos izmeu jakosti i na-pona struje te otpora izraava se Ohmovim zakonom. Jakost struje se izraava u amperima, napon u voltima, a otpor u ohmima. Jakost struje koritene u elektri-nim kupkama mjerimo ampermetrom, a napon voltmetrom.

Ohmov zakon:

Jakost struje (I)=Napon (U)

Otpor (R)Na primjeru omamljivanja peradi elektrinom strujom u vodenim kupkama, ovaj zakon znai da jakost struje koja prolazi kroz svaku pojedinu pticu ovisi o ukupnom naponu i pojedinanom otporu svake ptice.

a) Elektrina struja

Postoje dva tipa elektrine struje: izmjenina struja, kod koje se smjer toka struje mijenja te istosmjerna struja, koja ima stalan tok. Omamljivai u elektrinoj kupki uglavnom rade na izmjeninu struju visoke frekvencije. Oblik strujnog vala opisuje oblik jednog strujnog ciklusa; frekvencija struje, koja se mjeri u hertzima (Hz) govori koliko se puta u sekundi ponovi jedan ciklus u valu. Kod struje frekvencije 50 Hz znai da se ciklus ponovi 50 puta u sekundi. Valovi vie frekvencije ponavljaju se vie puta u sekundi (npr. 200 Hz se ponovi 200 puta u sekundi)


22

b) Elektrina struja u vodenim kupkama

Omamljivanje peradi elektrinom strujom u vodenim kupkama izvodi se tako da glave peradi prolaze kroz kupku u kojoj se nalazi aktivna elektroda i stvara strujom nabijenu vodu. Glave peradi se uranjaju u vodu i elektrina struja prolazi kroz perad sve do lira i gornje rampe (elektrode) koja je uzemljena.

Slika 1. Dijagram prikazuje prolaz peradi kroz vodenu kupku

Kada struja prolazi kroz glave peradi uzrokuje stanje bez svijesti (omamljivanje) i, ovi-sno o frekvenciji i jakosti struje, moe uzrokovati ventrikularnu fibrilaciju srca odnosno srani udar. U elektrinoj kupki kroz vodu prolazi nekoliko ptica istovremeno tako da se sve vrijednosti koje pokazuje ampermetar (koji mjeri jakost struje) odnose na uku-pnu jakost struje u vodenoj kupki, a ne na onu koja prolazi pojedinom pticom.Koliina struje koja prolazi kroz jednu pticu moe se izraunati dijelei vrijednost koju prikazuje ampermetar s ukupnim brojem pperadi koja za to vrijeme prolaze kroz kupku. Teko je izraunati tonu vrijednost jer jakost struje koju prima pojedina ptica ovisi o otporu koji prua tijelo ptice, o kontaktu izmeu okova i nogu ptice (slab kontakt vei otpor), o kontaktu izmeu okova i uzemljene elektrode, zbog razlike u otporu lubanje i/ili nogu te da li su krila u vodi prije glave i slino.U usporedbi s elektrinim omamljivanjem niske frekvencije, elektrino omamljiva-nje visoke frekvencije se sve vie koristi jer smanjuje vjerojatnost loma prsnih kostiju i krvarenja.Ako se utvrdi neuinkovito omamljivanje, traka se mora smjesta zaustaviti, provje-riti i popraviti prije sljedeeg koritenja.


23

DODATAK II.Naela sprjeavanja pojave okova na ulazu u vodenu kupku

Openito

okovi prije omamljivanja nastupaju ako krila peradi dou u kontakt s kupkom pri-je glave, ako udare u rub kupke kad perad ulazi u kupku ili kada se strujom nabijena voda izlije iz kupke na ulaznu rampu.Mahanje krilima na ulazu u kupku moe poveati vjerojatnost pojavljivanja okova prije omamljivanja, to za posljedicu moe imati da perad preleti elektrinu kupku i u potpunosti izbjegne omamljivanje.Krila gusaka i pura, zbog irokog raspona, vise nie od njihovih glava tako da je vjerojatnost pojave oka prije omamljivanja vea kod te dvije vrste peradi nego kod ostalih. Situaciju moe pogorati i traka s lirama koja koso pada u kupka.

Kako izbjei okove prije omamljivanja

1) Sprijeiti prelijevanje vode na ulasku u elektrinu kupku.2) Za postrojenja malog protoka, gdje samo jedna ptica sama prolazi kroz kupku, mogu se koristiti detektori koji ukljuuju struju kada je ptica na odgovarajuem poloaju.3a) Za postrojenja velikog protoka, gdje istovremeno vie peradi prolazi kroz kupku, uinkovita je strmo nagnuta ravna rampa privrena na ulazu u kupku.Rampa se treba protezati iznad vode tako da traka s lirama privlai perad du rampe, a glava im se vue po rampi te ih onda zaljulja u vodu jednim potezom. Na taj nain, glava i krila zavre u vodi istovremeno i perad je odmah omamljena.(vidi sliku 2)

Slika 2. Dijagram prikazuje kako smanjiti okove prije omamljivanja koritenjem ulazne rampe koja zaljulja perad u elektrinu kupku u jednom potezu


24

3b) Dok ulazna rampa pomae u smanjenju pojave okova prije omamljivanja do problema moe doi ako se voda iz kupke izlijeva na rampu. Ulazna rampa se moe izolirati koritenjem izolacijskih materijala i odstojnika koji se nalaze izmeu izolacij-skog sloja i izvorne povrine rampe (vidi sliku 3). Na taj nain voda koja se prelijeva na ulazu ne dolazi izravno na podruje koje je u dodiru s peradi nego tee ispod, izmeu dva sloja.

Slika 3. Dijagram prikazuje kako ulazna rampa moe biti izolirana od sustava elektrine kupke kori-tenjem izolacijskih slojeva

3c) Na ulaznoj rampi se mogu koristiti PVC reetke tako da e voda koja pljusne na ulaznu rampu istei kroz reetku i nee doi u kontakt sa peradi koja se kree na rampi.(vidi sliku 4).

Slika 4. Pogled s prednje i gornje strane na rampu izoliranu od sustava elektrine kupke koritenjem PVC reetke

vodič za zaštitu peradi.pdf

Documents