vodic ustanovama za obrazovanje odraslih

Vodi ustanovama zaobrazovanje odraslih

Od ideje do javne isprave

2 VODI USTANOVAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH


IMPRESSUM

VODI USTANOVAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

ZA AGENCIJU ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE ODRASLIH

ravnatelj Ivan utalo

RAZVOJNI TIMAnne Marie PopoviDragana trkaljDragica KovalijaDubravka IvanoviFranjo GalekoviJelena MatkoviKristina Miklaui ernickiMarija PavkovMarina Crni SokolMile iviSergij Gabrek Silvana Kotlar Dadi

NAKLADNIKAgencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslihRadnika cesta 37b/VII, 10000 Zagreb, Hrvatska

IPA komponenta IV Razvoj ljudskih potencijala EU Program Europske unije za Hrvatsku EuropeAid/127475/D/SER/HR Regionalna mrea lokalnih obrazovnih ustanova Voditelj projekta: Paul Roeders

GRAFIKI DIZAJN RD DIGITAL d.o.o.

TISAKRD DIGITAL d.o.o.

NAKLADA550 primjeraka

Zagreb, 2012.

3VODI USTANOVAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH


PREDGOVOR

Republika Hrvatska ima stoljetnu tradiciju obrazovanja odraslih koja se ogleda u dobro razvije-noj i nacionalno rasprostranjenoj mrei ustanova koje provode programe obrazovanja odraslih. Povod izradi ovog vodia je svakodnevna praksa i komunikacija izmeu ustanova za obrazovanje odraslih i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih kojom se na dnevnoj razini rjeavaju dileme mnogih koji provode programe obrazovanja odraslih. To se pogotovo odnosi na izradu i donoenje programa obrazovanja odraslih iji su kreatori ustanove za obrazovanje odraslih, a za koje je propisan postupak odobrenja i njihovog svrstavanja u sustav formalnog obrazovanja. Najvie se radi o programima osposobljavanja i usavravanja koje u potpunosti kre-iraju ustanove za obrazovanje odraslih i koji nakon toga prolaze propisani postupak odobrenja. Potrebu za izradom ovog vodia potvruje i injenica da je prole godine 210 ustanova za obra-zovanje odraslih zatrailo struno miljenje Agencije na ukupno 1172 programa osposobljavanja i usavravanja.

Dosadanja metodologija izrade navedenih programa temeljila se na rezultatima i preporukama proizalim iz EU projekta CARDS 2004 Obrazovanje odraslih. U meuvremenu su se dogodile vane promjene i pomaci u donoenju Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, Nacionalnog okvirnog kurikuluma kao i izrada metodologije za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma. U namjeri da sustav obrazovanja odraslih prati i implementira nove pristupe (koji se odnose na jasno definiranje kompetencija i ishoda uenja koji se stjeu zavretkom pojedinih programa obrazovanja), kroz projekt IPA Regionalna mrea lokalnih obrazovnih ustanova, iz-mijenjena je i dopunjena dosadanja metodologija izrade programa obrazovanja odraslih, a koja je usklaena s navedenim promjenama koje su se u sustavu obrazovanja dogodile. Na tim teme-ljima nastaje ovaj vodi - koji obuhvaa postupke osnivanja ustanove za obrazovanje odraslih, izrade i donoenja programa, postupka odobrenja za izvoenje programa, upisa polaznika, orga-nizacije nastave i izdavanja javnih isprava a sve to na korist i zadovoljstvo polaznika programa obrazovanja odraslih. Vodi bi trebao biti poticaj za unaprjeenje cjelokupnog rada ustanove, a ne nikako jedini model kojeg se treba kruto drati u primjeni. To se pogotovo odnosi na dijelove vodia u kojima se na temelju preporuka potie kreativnost u konkretnoj primjeni (primjerice, odabir nastavnih metoda, izrada nastavnih materijala itd.)

Vjerujemo da e razvoj obrazovne prakse poticati stalno doraivanje i osuvremenjivanje ovoga vodia i tako svakodnevno utjecati na daljnji razvoj kvalitete sustava obrazovanja odraslih.

Ivan utalo

ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih



SADRAJ

1. UVOD.....................................................................................................................................................6

2. OD IDEJE DO PROGRAMA.................................................................................................................8

3. OSNIVANJE USTANOVE ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH ...........................................................10

4. PROGRAMI OBRAZOVANJA ODRASLIH I ISHOENJE STRUNOG MILJENJA....................13

5. POSTUPAK UPISA U PROGRAM......................................................................................................19

6. ZAVRETAK PROGRAMA ...........................................................................................................22

7. NADZOR NAD STRUNIM RADOM USTANOVE...........................................................................24

8. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE U OBRAZOVANJU ODRASLIH ...........................................25

8.1. IZMIJENJENA I DOPUNJENA METODOLOGIJA IZRADE PROGRAMA OSPOSOBLJAVANJA I USAVRAVANJA.........................................................................................26

9. SASTAVNICE PROGRAMA OSPOSOBLJAVANJA I USAVRAVANJA...........................................27

9.1. OPI PODACI O PROGRAMU..........................................................................................................27

9.1.1. NAZIV PROGRAMA.........................................................................................................27

9.1.2. OBRAZOVNI SEKTOR.....................................................................................................29

9.1.3. RAZINA SLOENOSTI POSLOVA.................................................................................30

9.1.4. TRAJANJE PROGRAMA..................................................................................................30

9.1.5. OPRAVDANOST DONOENJA PROGRAMA................................................................30

9.1.6. UVJETI UPISA.................................................................................................................31

9.1.7. RADNO OKRUENJE I UVJETI RADA.........................................................................31

9.2. KOMPETENCIJE KOJE POLAZNIK STJEE ZAVRETKOM PROGRAMA...................................32

9.3. TRAJANJE PROGRAMA I NAIN IZVOENJA...............................................................................32

9.3.1. TRAJANJE PROGRAMA..................................................................................................33

9.3.2. NAIN IZVOENJA PROGRAMA..................................................................................33

9.4. NASTAVNI PLAN I PROGRAM.........................................................................................................35

9.4.1. NASTAVNI PLAN.............................................................................................................35



9.4.2. NASTAVNI PROGRAM....................................................................................................36

9.4.3. METODE RADA...............................................................................................................41

9.4.4. MATERIJALNI UVJETI ZA IZVOENJE PROGRAMA.................................................42

9.4.5. KADROVSKI UVJETI ZA IZVOENJE PROGRAMA....................................................42

9.4.6. LITERATURA I DRUGI IZVORI ZNANJA ZA POLAZNIKE........................................42

9.5. ZAVRNA PROVJERA STEENIH ZNANJA I VJETINA..............................................................42

10. IZRADA PROGRAMA OBRAZOVANJA ODRASLIH ZA STJECANJE KVALIFIKACIJA.................45

11. O NASTAVNOM PISMU.....................................................................................................................60

12. PROGRAMI UENJA STRANIH JEZIKA U OBRAZOVANJU ODRASLIH.....................................64

DODACI............................................................................................................................................................65

DODATAK I. Popis propisa i ostalih vanih dokumenata......................................................................66

DODATAK II. Popis slubi nadlenih za izdavanje rjeenja o zadovoljavanju minimalnih tehnikih i higijenskih uvjeta prostora (u uredima dravne uprave u upanijama)................................................................67

DODATAK III. Obrazac narudbenice andragoke dokumentacije i javnih isprava u obrazovanju odraslih.....................................................................................................69

DODATAK IV. Primjer ispunjene ope uplatnice za uplatu upravne pristojbe...................................70

DODATAK V. Obrazac za izradu nastavnog programa osposobljavanja i usavravanja.....................71

DODATAK VI. Obrazac za izradu nastavnog programa obrazovanja odraslih za stjecanje kvalifikacija.........................................................................................................................75



1. UVOD

Obrazovanje odraslih vana je komponenta sustava cjeloivotnog uenja1. Na generalnoj je konferenciji UNESCO-a jo 1976. godine koncept obrazovanja odraslih definiran na nain da ukljuuje skup svih organiziranih obrazovnih procesa, sadraja, razina i metoda, bez obzira na to nastavlja li osoba kolovanje, razvija svoje sposobnosti i proiruje znanje ili poboljava svoje tehnike ili strune kvalifikacije. Takve aktivnosti mijenjaju stavove ili ponaanje u perspektivi osobnog razvoja pojedinca i u perspektivi sudjelovanja u uravnoteenom i nezavisnom socijalnom, gospodarskom i kulturnom razvoju. Gotovo je nemogue izrei jedinstvenu definiciju obrazovanja odraslih.2

Prvim lankom Zakona o obrazovanju odraslih ono je u Hrvatskoj definirano kao cjelina procesa uenja odraslih namijenjenih ostvarivanju prava na slobodan razvoj osobnosti, osposobljavanja za zapoljivost (stjecanje kvalifikacija za prvo zanimanje, prekvalifikacije, stjecanje i produbljivanje strunog znanja, vjetina i sposobnosti) i osposobljavanje za aktivno graanstvo. U Hrvatskoj obrazovanje odraslih ukljuuje sve oblike obrazovanja osoba starijih od 15 godina. Zakonom je odreeno da se obrazovanje odraslih temelji na naelima: cjeloivotnog uenja; racionalnoga koritenja obrazovnih mogunosti, teritorijalne blizine i dostupnosti obrazovanja svima pod jednakim uvjetima, u skladu s njihovim sposobnostima; slobode i autonomije pri izboru naina, sadraja, oblika, sredstava i metoda; uvaavanja razliitosti i ukljuivanja; strune i moralne odgovornosti andragokih djelatnika; jamstva kvalitete obrazovne ponude i potovanja osobnosti i dostojanstva svakog sudionika. Ono se odvija kao formalno i neformalno obrazovanje te kao informalno i/ili samousmjereno uenje.

1 Pojam cjeloivotno uenje esto se zamjenjuje izrazom cjeloivotno obrazovanje, no ta dva pojma nisu istoznana. Obrazovanje obuhvaa samo organizirano uenje, a uenje je iri koncept, koji ukljuuje i nenamjerno, neorganizirano i

spontano stjecanje znanja i vjetina te se moe provoditi cijeli ivot. U devedesetim se godinama 20. stoljea u Europi

afirmira cjeloivotno uenje kao politika koja odgovara na probleme ekonomske krize i poveane nezaposlenosti. U tom

razdoblju pomie se fokus s obrazovanja, koje je institucionalizirani i organizirani proces, na cjeloivotno uenje, koje

ukljuuje sve oblike uenja u svim ivotnim okolnostima.2 obrazovanje odraslih (adult education) pojam je koji se na meunarodnoj razini razliito definira.

OECD (Beyond Rhetoric: Adult Learning Policies and Practices, 2003) istie da u Europi ne postoji konsenzus o jedinstvenoj

definiciji obrazovanja odraslih zbog sljedeega:

a) teko je odrediti odraslog uenika - uenje, okruenje i dob osobe razlikuju se po tipu programa i regionalno

b) minimalna dob za definiranje odraslog uenika varira

c) zemlje se razlikuju u pristupima strukovnom i nestrukovnom uenju.

Neke od postojeih definicija odreuju obrazovanje odraslih kao:

1. Cijeli skup procesa uenja, formalnih i ostalih, u kojem odrasle osobe (u skladu s definicijom odrasle osobe u drutvima u

kojima pripadaju) razvijaju svoje sposobnosti, obogauju svoje znanje i unapreuju svoje tehnike ili profesionalne

kvalifikacije ili ih preusmjeravaju da bi zadovoljile svoje potrebe ili potrebe svojih drutava (Harnessing the power and

potential of adult learning and education for a viable future, Belm Framework for Action, Confintea VI, 2009, UNESCO);

2. Svi oblici uenja odraslih osoba poduzeti nakon to su zavrile inicijalni ciklus obrazovanja i osposobljavanja zapoet u

djetinjstvu, bez obzira na to koliko ciklus traje - pa se stoga visoko obrazovanje zapoeto prije ulaska na trite rada ne

smatra obrazovanjem odraslih (Adults in formal education policies and practice in Europe, Eurydice, 2011; Draft Council

Resolution on a renewed European agenda for adult learning, Council of the European Union, 2011);

3. Svi oblici nestrukovnog uenja odraslih, bez obzira na to izvodi li se formalno, neformalno ili informalno (Non-vocational

adult education in Europe. Executive summary of national information on Eurybase, Eurydice, 2007)



U Republici Hrvatskoj vie od 460 ustanova izvodi programe formalnog obrazovanja, a vie od 1700 razliitih institucija (primjerice, razne tvrtke, udruge, vjerske zajednice, dravne institucije) izvodi programe neformalnog obrazovanja. U skladu s tim, moe se samo pretpostaviti koliko je to polaznika s razliitim namjerama za upis, motivima i oekivanjima te s kolikim se nepoznanicama susreu prilikom donoenja odluke o upisu. Polaznici sve odgovore oekuju od ustanove ili institucije u kojoj su odluili realizirati svoju obrazovnu potrebu.

Svrha je ovog vodia upravo pomoi tim ustanovama i institucijama u traenju odgovora na mnoge dileme, nepoznanice i probleme na koje nailaze od poetka (primjerice, osnivanja), preko izrade obrazovnih programa pa do izdavanja javne isprave i ispunjavanja andragoke dokumentacije. Na svakom koraku planiranja i izrade programa zajedniki i nepromjenjiv cilj mora biti motiviran, angairan i zadovoljan polaznik. Do toga cilja potrebno je proi zahtjevan put.

Teme, cjeline i sadraj ovog vodia rezultat su svakodnevne usmene i pisane komunikacije ustanova za obrazovanje odraslih i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (u daljnjem tekstu: Agencija). Vanu ulogu i pomo (u strunom i u tehnikom dijelu) ima IPA projekt Regionalna mrea lokalnih obrazovnih ustanova, kroz koji je financirana izrada nekoliko novih programa te je modernizirano nekoliko postojeih programa obrazovanja odraslih. S obzirom na to da se pitanja u najveoj mjeri ponavljaju, a problemi u pisanju i donoenju programa pojavljuju kao najvee prepreke u brzom odgovoru na obrazovne potrebe potencijalnih polaznika, ovaj bi vodi trebao biti pomo u rjeavanju nedoumica i skraeni put do odgovora kod najeih dilema.

Zakon o obrazovanju odraslih3 u lanku 5. stavku 3. propisuje da program donosi ustanova za obrazovanje odraslih, ali jednako tako u Pravilniku o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih4 u lanku 21. stavku 1. propisano je da je ustanova duna nakon donoenja programa ishoditi pozitivno struno miljenje agencije nadlene za obrazovanje odraslih. Na ovim temeljima nastaje ovaj vodi, koji je razvijen upravo u namjeri da pomiri razliite pristupe u pisanju programa obrazovanja odraslih, da se uskladi s dosad razvijenim metodologijama (s naglaskom na ishodima uenja) te da implementira preporuke temeljnih dokumenata nastalih u obrazovnom sustavu od Polaznih osnova Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, Uvoda u kvalifikacije te Nacionalnog okvirnog kurikuluma. S druge strane, uvijek treba imati na umu da programi obrazovanja odraslih trebaju biti prilagoeni dobi, prethodnom obrazovanju, znanju, vjetinama i sposobnostima odraslih.

3 Zakon o obrazovanju odraslih (Narodne novine, broj 17/07)4 Pravilnik o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih (Narodne novine, broj 129/08, 52/10)



2. OD IDEJE DO PROGRAMA

Ve kod osnivanja ustanove vano je razumijevanje osnovnih pojmova koji su temelj za daljnje planiranje rada ustanove te za osmiljavanje programa usmjerenih prema potencijalnim polazni-cima. Programi obrazovanja odraslih mogu sluiti formalnom i/ili neformalnom obrazovanju. Sto-ga, na temelju Zakona o obrazovanju odraslih, Zakona o strukovnom obrazovanju5 i Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (Uvod u kvalifikacije)6, potrebno je naglasiti:

Formalno obrazovanje (uenje) oznaava djelatnost ovlatene ustanovekoja se izvodi pre-ma odobrenim programima s ciljem stjecanja i unapreenja znanja, vjetina i kom pe-tencija u uem smislu (pripadajue samostalnosti i odgovornosti) za osobne, drutvene i profesionalne potrebe, a o emu se izdaje javna isprava.

Neformalno obrazovanje (uenje) oznaava organizirane aktivnosti uenja s ciljem stjeca-nja i unapreenja znanja, vjetina i kompetencija u uem smislu (pripadajue samostal-nosti i odgovornosti) za osobne, drutvene i profesionalne potrebe, a o emu se ne izdaje javna isprava.

Informalno uenje oznaava neorganizirane aktivnosti usvajanja znanja, vjetina i kom-petencija u uem smislu (pripadajue samostalnosti i odgovornosti) iz svakodnevnih isku-stava i drugih utjecaja i izvora iz okoline za osobne, drutvene i profesionalne potrebe.

Ovaj vodi namijenjen je, prije svega, onim ustanovama koje planiraju, izrauju i donose pro-grame formalnog obrazovanja ije je donoenje i provoenje propisano Zakonom o obrazovanju odraslih i provedbenim propisima koji iz njega proizlaze.

Svake godine ustanove za obrazovanje odraslih predlau i donose brojne programe formalnog obrazovanja7 koji su najee rezultat elje ustanove, a ne posljedica istraivanja potreba za odreenim programima. Stoga su dobar primjer istraivanje i analiza koji su provedeni za po-trebe IPA projekta Regionalna mrea lokalnih obrazovnih ustanova, iji su rezultati dostupni na mrenim stranicama Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih8.

Istraivanje i analiza obrazovnih potreba trebali bi pomoi u donoenju kljune odluke hoe li program biti namijenjen formalnom obrazovanju (raunajui na sve propisane elemente, stan-darde i kriterije za njegovo donoenje) ili neformalnom obrazovanju (uzimajui u obzir sve pred-nosti koji takav oblik obrazovanja donosi ne podlijee standardizaciji, fleksibilnost je mnogo vea, nain izvoenja je prilagodljiviji polaznicima, uvjetima i mogunostima ustanove i slino).

U dosadanjoj praksi Agencije uoena je esto neopravdana elja ustanova da se nazivom pro-grama, a ne kompetencijama koje iz njega proizlaze, privue potencijalne polaznike na upis u program (vie o nazivima programa vidi u poglavlju 9.). Razvoj novih tehnologija stvara potrebu za stalnim osposobljavanjem i usavravanjem u svim djelatnostima. S jedne su strane potrebe poslodavaca za osposobljenom i strunom radnom snagom, a s druge su strane ustanove koje nude programe koji esto nisu odraz stvarne potrebe trita rada te ne postoji opravdanost po-

5 Zakon o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/09)6 Hrvatski kvalifikacijski okvir - Uvod u kvalifikacije

http://www.vlada.hr/hr/layout/set/ajax_path/aktualne_teme_i_projekti/aktualne_teme/hko_hrvatski_kvalifikacijski_okvir/

clanci_i_publikacije/prirucnik_hrvatski_kvalifikacijski_okvir_uvod_u_kvalifikacije 7 Agencija je tijekom 2011. godine zaprimila 1581 programa obrazovanja odraslih za koje je zatraeno struno miljenje. 8 Vidi: http://www.asoo.hr/euprojekti/mreza/default.aspx?id=1082.



kretanja postupka njihova odobrenja (verifikacije). Da bi se to izbjeglo, pri izradi programa po-trebna je vea suradnja meu socijalnim partnerima (poslodavcima, ustanovama za obrazovanje odraslih, Hrvatskim zavodom za zapoljavanje, sindikatima) kojom je mogue ostvariti jedan od najvanijih ciljeva obrazovanja odraslih zapoljivost.

Istodobno, malo je programa neformalnog obrazovanja koji su potrebni velikom broju graana primjerice, krai programi kojima je cilj pomoi graanima u svakodnevnim aktivnostima, u njihovu osobnom i graanskom razvoju, kvalitetnijem koritenju slobodnog vremena i slinome. Takvi se programi nude rijetko kad je rije o ustanovama koje provode formalno obrazovanje. Bit cjeloivotnog uenja nije samo stjecanje kompetencija za zapoljivost, nego i u zadovoljenju niza potreba izvan svijeta rada (primjerice, aktivno graanstvo). Upravo je zato iznimno vano razmotriti stvarnu opravdanost izrade i donoenja programa koji idu na odobrenje u nadleno mi-nistarstvo (verifikaciju) kako bi postali formalni. Postupak verifikacije ne ini ga vanijim i boljim od programa neformalnog obrazovanja, koji mogu biti jednako vani, pa i korisniji od formalnih.9

U daljnjem tekstu najvie e biti spominjani programi koje izrauju i predlau ustanove za obra-zovanje odraslih (programi za osposobljavanje i usavravanje) i koji prolaze propisani postupak verifikacije kako bi postali dijelom formalnog obrazovanja. Programe koji vode stjecanju propisa-nih kvalifikacija/zanimanja donosi ministarstvo nadleno za obrazovanje, a potrebno ih je prila-goditi odgovarajuim nainom izvoenja odraslim polaznicima i pojedinim obrazovnim skupinama (u skladu s planiranjem i programiranjem opisanim u poglavlju 10.).

Izrada programa, koji predlae ustanova, a odobrava ministarstvo nadleno za obrazovanje (uz miljenje agencije nadlene za obrazovanje odraslih) viestruka je odgovornost svih sudionika u ovom procesu, a pritom ponajprije treba voditi brigu o interesima polaznika i stvarnim potrebama trita rada.

9 Primjerice, kada proizvoa nove tehnologije ili novog tipa stroja (servisne radionice i slinog) provodi obveznu edukaciju radnika koji e raditi na tom stroju radi sigurnosti i priznavanja garancije za isti to ini neverificiranim (neformalnim)

programom obrazovanja.



3. OSNIVANJE USTANOVE ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

Ustanovu za obrazovanje odraslih, u skladu sa Zakonom o ustanovama10, mogu osnovati Republi-ka Hrvatska, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave te druge pravne i fizike oso-ba. Ustanova se osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture [....] ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti.

Osniva ustanove za obrazovanje odraslih podnosi Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) zahtjev za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju sa zakonom uz koji se prilau:

dva primjerka akta o osnivanju koji je potpisao osniva i

dokaz o uplati upravne pristojbe u iznosu od 200,00 kn (ogledni primjer popunjene uplat-nice nalazi se u dijelu ovog vodia pod nazivom Dodaci)

Akt o osnivanju ustanove za obrazovanje odraslih (moe se nazvati Odluka o osnivanju ili Ugovor o osnivanju, a donosi ga osniva) mora sadravati odredbe propisane lankom 13. Zakona o ustanovama, a naroito odredbe o:

tvrtki, nazivu, odnosno imenu te sjeditu, odnosno prebivalitu osnivaa

nazivu i sjeditu ustanove

djelatnosti ustanove

tijelima ustanove i o upravljanju ustanovom i voenju njezinih poslova

sredstvima koja su ustanovi potrebna za osnivanje i poetak rada te nainu njihova pribavljanja ili osiguravanja

nainu raspolaganja s dobiti

pokrivanju gubitaka ustanove

ogranienjima glede stjecanja, optereivanja i otuivanja nekretnina i druge imovine ustanove

meusobnim pravima i obvezama osnivaa i ustanove.

Nakon to Ministarstvo donese rjeenje o ocjeni sukladnosti akta o osnivanju sa zakonom, osni-va podnosi nadlenom trgovakom sudu prijavu za upis ustanove za obrazovanje odraslih u sudski registar.

Uz prijavu je potrebno priloiti odluku o osnivanju i rjeenje o ocjeni sukladnosti osnivakog akta sa zakonom.

Ve osnovane ustanove koje nemaju upisanu djelatnost obrazovanja odraslih u registar trgovakog suda, odnosno one koje mijenjaju djelatnost, sjedite ili osnivaa, dune su izmijeniti akt o osnivanju i ishoditi novo rjeenje o ocjeni sukladnosti izmijenjenog i/ili dopunjenog akta o osnivanju, nakon ega novu injenicu upisuju u sudski registar.

10 Zakon o ustanovama (Narodne novine, broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08)



Kad je ustanova upisana u registar trgovakog suda i stekla pravnu osobnost, moe zapoeti s radom, odnosno osniva imenuje privremenog ravnatelja koji izrauje prijedlog statuta. Prema odredbama tog statuta osniva imenuje upravno vijee, koje onda i donosi statut. Upravno vije-e raspisuje natjeaj za ravnatelja, pa osoba izabrana na natjeaju nastavlja s radom, imenuje struno vijee i donosi ostale ope akte ustanove.

S obzirom na to da je lankom 16. Pravilnika o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih propisano da je ravnatelj poslovodni i struni voditelj ustanove, on mora zadovoljavati zakonom propisane uvjete za uite-lja, nastavnika ili strunog suradnika srednje ili osnovne kole. Meutim, te dvije funkcije mogu se i odvojiti. U tom sluaju ravnatelj je samo poslovodni, ali ne i struni voditelj, pa propisane uvjete za nastavnika mora ispunjavati samo struni voditelj obrazovanja odraslih.

Upravno je vijee tijelo upravljanja ustanovom, a struno vijee (koje imenuje ravnatelj) struno je tijelo koje se brine o strunim pitanjima, primjerice: davanje miljenja i prijedloga upravnom vijeu, ravnatelju i strunom voditelju u vezi s organizacijom rada i uvjetima za razvitak djelat-nosti, donoenje odluke o razlikovnim ispitima, predlaganje imenovanja ispitnih povjerenstava i slino.



Shema 1. - Registracija ustanove za obrazovanje odraslih

Rjeenje o upisu u registar trgovakog suda

OSNIVA USTANOVE

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA

OSNIVA USTANOVE

TRGOVAKI SUD

Zahtjev za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju sa zakonom

Rjeenje o ocjeni sukladnosti akta o osnivanju sa zakonom

Prijava za upis u registar trgovakog suda



4. PROGRAMI OBRAZOVANJA ODRASLIH I ISHOENJE STRUNOG MILJENJA

Nakon to trgovaki sud donese rjeenje o upisu ustanove za obrazovanje odraslih u sudski registar, ustanova postaje ovlatena pravna osoba koja Ministarstvu moe podnijeti zahtjev za odobrenje izvoenja programa obrazovanja odraslih uz prethodno ispunjenje propisanih uvjeta koji su detaljnije objanjeni u nastavku.Programi obrazovanja odraslih za koje se moe ishoditi odobrenje izvoenja su sljedei:

program za osnovno kolovanje

programi za stjecanje srednje kolske spreme

programi za stjecanje srednje strune spreme

programi za stjecanje nie strune spreme

programi prekvalifikacije

programi osposobljavanja

programi usavravanja

programi uenja stranih jezika.

Programe za osnovno kolovanje, stjecanje kolske i strune spreme te prekvalifikacije ustanova donosi na temelju propisanih nastavnih planova i programa koje donosi Ministarstvo. Programe osposobljavanja i usavravanja ustanova donosi na temelju ispitivanja obrazovnih potreba, od-nosno potreba trita rada, a izrauje ih prema izmijenjenoj i dopunjenoj metodologiji opisanoj u ovom vodiu.

Prije podnoenja zahtjeva za odobrenje izvoenja programa obrazovanja odraslih, ustanova je duna ishoditi pozitivno struno miljenje Agencije o programu. Obavezne sastavnice programa obrazovanja odraslih propisane su lankom 20. Pravilnika o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih, a detaljne upute za njegovu izradu nalaze se u nastavku ovoga vodia. Nakon obavljene strune i andra-goke procjene, miljenje na program dostavlja se potom na adresu ustanove.

U postupku izdavanja miljenja Agenciji se na adresu elektronike pote [email protected] dostavlja zahtjev i programi u privitku. Na zahtjevu je uz podatke o ustanovi (naziv i adresa ustanove, adresa elektronike pote, telefon za kontakt) potrebno navesti i nazive programa za koje se trai miljenje te istaknuti je li rije o novim programima ili o programima za koje ustanova ima rjeenje Ministarstva o odobrenju izvoenja. Ako se radi o takvim programima, uza zahtjev potrebno je priloiti kopiju vaeeg rjeenja.

Program za koji ustanova ima odobrenje za izvoenje, a u meuvremenu se dogodila potreba za izmjenama, dopunama i prilagodbom programa (primjerice, s novim tehnikama i tehnologijama rada) ili za usklaivanjem s promjenama propisa, duna je pristupiti postupku usklaivanja pro-grama i ishoditi novo miljenje Agencije.

Ako se u postupku usklaivanja programa ne mijenja naziv, ustanova dostavlja Ministarstvu



izmijenjeni program s pozitivnim miljenjem Agencije. Ministarstvo e ustanovu obavijestiti da moe nastaviti s izvoenjem programa. Ako se naziv programa mijenja, potrebno je podnijeti Ministarstvu novi zahtjev za odobrenje izvoenja programa.

Prostorni i drugi materijalni uvjeti koje ustanova mora zadovoljiti

Ustanova mora osigurati minimalne prostorne i materijalne uvjete propisane lancima 12. i 13. Pravilnika o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih. Osim ovih uvjeta, ustanova je duna ispuniti i druge pro-storne i materijalne uvjete ako su predvieni programom obrazovanja odraslih.

Minimalni prostorni uvjeti obuhvaaju najmanje jednu uionicu ope namjene, prostoriju za individualni rad s polaznicima, prostorije za ravnatelja, nastavnike i administrativno-tehniko osoblje, odvojeni sanitarni vor za polaznike te prostor za arhivu.

Ako su programom predviene specijalizirane uionice, praktikumi, poligoni i slino, ustanova ih je duna osigurati.

Arhivsku grau potrebno je uvati u prostoru koji zadovoljava propisane uvjete za uvanje arhivske grae, u skladu sa Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima11 i provedbenim propisima.

Rjeenje o zadovoljenju minimalnih tehnikih i higijenskih uvjeta prostora

Rjeenje o zadovoljenju minimalnih tehnikih i higijenskih uvjeta potrebno je dobiti za prostor u kojem e se izvoditi obrazovanje. Ovo rjeenje izdaje ured dravne uprave u upaniji nadlean za obrazovanje (popis slubi nadlenih za izdavanje rjeenja nalazi se u dijelu ovog vodia pod nazivom Dodaci), a uvjeti koje treba zadovoljiti propisani su lancima od 4. do 10. Pravilnika o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih.

Kadrovski uvjeti za izvoenje programa

Programe obrazovanja odraslih izvode andragoki djelatnici koji moraju ispunjavati uvjete o potrebnoj razini obrazovanja odreenih u programu, a ne smiju biti suprotni odredbama propisa koji reguliraju djelatnost obrazovanja.

Teorijske predmete moe predavati osoba koja ima visoku strunu spremu u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli, Zakonom o strukovnom obrazovanju i Pravilnikom o strunoj spremi i pedagoko-psiholokom obrazovanju nastavnika u srednjem kolstvu12 (primjerice, prof. povijesti, prof. hrvatskog jezika i knjievnosti, dipl. oecc., dipl. ing. strojarstva, dipl. ing. graevine i slino), odnosno osoba koja je stekla pripadajui akademski naziv, struni naziv ili akademski stupanj u skladu sa Zakonom o akademskim i strunim nazivima i akademskom stupnju (primjerice, mag. arh., mag. oec., mag. ing. geod.).13



Uz navedeno, andragoki djelatnici moraju imati pedagoko-psiholoku naobrazbu. Zakon o obrazovanju odraslih propisuje da oni imaju pravo i obvezu strunog i andragokog usavravanja. U tom smislu agencija nadlena za obrazovanje odraslih organizira usavravanja za njih.11 12 13

Postupak odobrenja izvoenja programa obrazovanja odraslih

Ustanova moe zapoeti s izvoenjem programa obrazovanja odraslih u odreenom prostoru nakon to od Ministarstva dobije rjeenje o odobrenju izvoenja programa.

Zahtjev za odobrenje izvoenja programa obrazovanja odraslih

Zahtjev se podnosi Ministarstvu i uz njega se, u skladu s lankom 43. Pravilnika o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih, prilau sljedei dokumenti (nije potrebno slati originale temeljnih dokumenata ustanove):

preslika rjeenja o ocjeni sukladnosti akta o osnivanju sa zakonom

preslika izvatka iz sudskog registra

program obrazovanja odraslih

preslika miljenja agencije nadlene za obrazovanje odraslih o programu (u skladu s lan-kom 21. navedenog pravilnika)

popis nastavnika koji e sudjelovati u izvedbi programa

imenovanje osobe koja e obavljati poslove strunog voditelja obrazovanja (ili preslika statuta ako poslove strunog voditelja obavlja ravnatelj)

dokument (izjava) o spremnosti nastavnika na suradnju u izvoenju programa

preslike diploma nastavnika i strunog voditelja obrazovanja

podatke o prostoru u kojem e se izvoditi nastava te opremi, nastavnim sredstvima i dru-gim materijalnim uvjetima potrebnim za izvoenje programa

preslike dokaza o vlasnitvu ili ugovor o zakupu prostora

preslike licencija za softver (ako je predvieno programom)

dokument (ugovor) o osiguranom izvoenju praktine nastave (ako je predviena pro-gramom)

preslika rjeenja o zadovoljavanju minimalnih tehnikih i higijenskih uvjeta prostora

dokaz o uplati propisane upravne pristojbe (ogledni primjerak uplatnice moe se pronai u dijelu ovog vodia pod nazivom Dodaci).

11 Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (Narodne novine, broj 105/97, 64/00 i 65/09)12 Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11,

16/12); Zakon o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/09), Pravilnik o strunoj spremi i pedagoko-

psiholokom obrazovanju nastavnika u srednjem kolstvu (Narodne novine, broj 1/96, 80/99) 13 Zakon o akademskim i strunim nazivima i akademskom stupnju (Narodne novine, broj 107/07), Popis akademskih naziva

i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (Narodne novine, broj 87/09), Dopuna Popisa akademskih naziva i

akademskih stupnjeva te njihovih kratica (Narodne novine, broj 88/11)



U zahtjevu treba jasno navesti nazive svih programa ije se odobrenje trai, istaknuti tonu adresu sjedita ustanove i kontakt podatke (telefon, elektroniku potu i slino), ime i prezime i potpis ravnatelja (ili druge osobe ovlatene za zastupanje ustanove) te zahtjev ovjeriti poslovnim peatom ustanove.

U sluaju kada se trai odobrenje za izvoenje programa obrazovanja odraslih izvan sjedita ili u podrunici ustanove, potrebno je navesti tonu i potpunu adresu prostora gdje se planira izvoenje programa obrazovanja.

Rjeavanje zahtjeva

Nakon dostavljanja zahtjeva i navedene dokumentacije, Ministarstvo provodi upravni postupak. Ako ustanova ne dostavi jasan i potpun zahtjev, bit e pozvana da ga objasni i/ili dopuni. U postupku u kojem se rjeava zahtjev, moe se imenovati povjerenstvo za utvrivanje ispunje-nosti uvjeta prostora u kojemu ustanova planira izvoditi programe obrazovanja odraslih. Ako su ispunjeni svi propisani uvjeti, ustanovi se izdaje rjeenje o odobrenju izvoenja programa. Na temelju rjeenja ustanova stjee pravo na poetak izvoenja programa.

Izvoenje programa u novom prostoru ili na novoj lokaciji

Ako ustanova ve izvodi programe obrazovanja odraslih na temelju vaeeg rjeenja Ministarstva u odreenom prostoru, a iz bilo kojeg razloga eli te programe izvoditi u novom prostoru ili na novoj lokaciji, potrebno je podnijeti Ministarstvu novi zahtjev (uz prilaganje navedenih doku-menata) za odobrenje izvoenja programa obrazovanja na odreenoj (novoj) lokaciji. U ovom sluaju nije potrebno ponovno traiti struno miljenje o programu od Agencije jer se struno miljenje odnosi na program, a ne na odreenu lokaciju (prostor) gdje e se izvoditi.

Izvoenje programa za potrebe druge pravne osobe

U skladu s lankom 15. Pravilnika o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih, ustanova moe na zahtjev druge pravne osobe za radnike te pravne osobe organizirati izvoenje programa osposobljavanja, usa-vravanja i uenja stranih jezika za koje posjeduje vaee odobrenje Ministarstva, a u prostorima i sa sredstvima te pravne osobe. U tu svrhu potrebno je zatraiti suglasnost Ministarstva i priloiti zahtjev druge pravne osobe za izvoenje programa u njezinu prostoru, podatak o terminu izvo-enja programa i presliku rjeenja o odobrenju izvoenja programa obrazovanja odraslih.



to je jo potrebno napraviti prije poetka izvoenja programa?

Na temelju rjeenja o odobrenju izvoenja programa, ustanova podnosi zahtjev Ministarstvu uprave za izradu peata s grbom Republike Hrvatske koji se moe koristiti samo za ovjeravanje matine knjige i javnih isprava. Ministarstvo uprave rjeenjem e ustanovi odobriti izradu peata s grbom Republike Hrvatske u ovlatenoj radionici.

Ustanova je duna voditi uredsko poslovanje kako to propisuje Uredba o uredskom poslovanju i Uputstvo za izvrenje uredbe o uredskom poslovanju14 u smislu odreivanja brojanih oznaka akata (KLASA i URBROJ), voenja urudbenog zapisnika i upisnika predmeta upravnog postupka i slino. Urudbeni broj potrebno je zatraiti u Uredu dravne uprave u upaniji nadlenom za poslove ope uprave, a klasifikacijske oznake utvruju se planom klasifikacijskih oznaka, koji donosi ustanova, a na temelju Pravilnika o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojanim oznakama stvaralaca i primalaca akata (Slubeni list, 38/88).

14 Uredba o uredskom poslovanju (Narodne novine, broj 7/09), Uputstvo za izvrenje uredbe o uredskom poslovanju (Narodne novine, broj 49/87, 38/88, 75/93)



Shema 2. Prikaz postupaka prije izvoenja programa za obrazovanje odraslih

USTANOVA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH


URED DRAVNE UPRAVE sluba nadlena za

obrazovanje

MINISTARSTVO UPRAVE


MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA


AGENCIJA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE I

OBRAZOVANJE ODRASLIH

Dodjela urudbenog broja


Zahtjev za rjeenjem o zadovoljavanju minimalnih tehnikih i higijenskih uvjeta prostora

Rjeenje o zadovoljavanju minimalnih tehnikih i higijenskih uvjeta prostora

Zahtjev za dodjelom urudbenog broja

URED DRAVNE UPRAVE Odjel nadlean za opu

upravu

Rjeenje o odobrenju izvoenja programa

Zahtjev za strunim miljenjem Agencije o programu

Struno miljenje o programu

Zahtjev za odobrenjem izvoenja programa za obrazovanje odraslih

Zahtjev Ministarstvu uprave za izradu peata s grbom RH

Dodijeljen urudbeni broj i donoenje Plana klasifikacijskih oznaka

Rjeenje o odobrenju izrade peata s grbom RH



5. POSTUPAK UPISA U PROGRAM

Prije poetka izvoenja programa obrazovanja odraslih tijelo odreeno statutom ustanove donosi odluku o upisu kojom se ureuju uvjeti i nain upisa polaznika, rokovi upisa i poetka nasta-ve. Ova odluka sastavni je dio andragoke dokumentacije povezane s obrazovnom skupinom. Potrebno je istaknuti da se u sustavu obrazovanja odraslih ne primjenjuju propisi koji ureuju kalendar rada kolske godine u redovitom sustavu obrazovanja.

Nakon odluke o upisu objavljuje se natjeaj u kojemu je potrebno oglasiti uvjete i nain upisa polaznika, rokove upisa i poetka nastave. Iznimno, nije potrebno objaviti natjeaj za upis ako se program planira izvoditi na zahtjev i za potrebe druge pravne osobe, kako je propisano lankom 15. Pravilnika o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih.

Prilikom upisa u program obrazovanja odraslih, ustanova je duna s polaznikom sklopiti ugovor o obrazovanju, popuniti prijavnicu-upisnicu i polaznika upisati u matinu knjigu. Ugovor o obra-zovanju mora sadravati sve elemente koji su propisani lankom 10. Pravilnika o sadraju, obliku te nainu voenja i uvanja andragoke dokumentacije15. Prijavnica-upisnica sadri elemente propisane lankom 9. navedenog pravilnika.

Napominjemo da se i strani dravljani (te dravljani Republike Hrvatske koji su prethodno obra-zovanje stekli u inozemstvu) mogu upisivati u programe obrazovanja odraslih pod istim uvjetima kao dravljani Republike Hrvatske, ali im prethodno steeno obrazovanje koje je odreeno kao uvjet upisa mora biti priznato u postupku priznavanja inozemne obrazovne kvalifikacije, kako to propisuje Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija16. kolske svjedodbe, diplome i druge javne isprave o steenoj naobrazbi izdane do 8. listopada 1991. godine u obrazovnim ustanovama na podruju bive SFRJ izjednaene su po pravnoj snazi sa kolskim svjedodbama, diplomama i drugim javnim ispravama obrazovnih ustanova Republike Hrvatske i ne podlijeu postupku priznavanja.

Ako stranom dravljaninu nije dodijeljen OIB, moe ga zatraiti u poreznoj upravi prema mjestu stanovanja.

Razlikovni ispiti

U programima prekvalifikacije i u nastavku obrazovanja potrebno je usporediti nastavni plan i program obrazovanja koji je polaznik zavrio s nastavnim planom i programom koji upisuje te pri tome utvrditi predmetne i, prema potrebi, sadrajne razlike. Struno tijelo utvreno statu-tom ustanove donosi odluku o tome to je polaznik duan poloiti za svaki razred da bi zavrio program prekvalifikacije ili nastavio obrazovanje. Poloeni razlikovni ispiti upisuju se u matinu knjigu. Nastavak obrazovanja obuhvaa sluajeve kad polaznik nastavlja obrazovanje nakon za-vrenog trogodinjeg programa te u sluaju kad polaznik ima zavren samo dio srednjokolskog obrazovanja. Za sve poloene razlikovne ispite (predmetne razlike) polazniku se izdaje svjedod-ba o poloenim predmetnim ispitima na propisanom obrascu za svaki pojedini razred (godinu obrazovanja) na temelju injenica upisanih u matinu knjigu. Ako su utvrene sadrajne razlike, podatke o njima predmetni nastavnik unosi u imenik polaznika.

15 Pravilnik o sadraju, obliku te nainu voenja i uvanja andragoke dokumentacije (Narodne novine, broj 129/08)16 Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 158/03, 198/03, 138/06, 45/11)



Polaznik obrazovanje zavrava po nastavnom planu i programu u koji je upisan. U sluajevima kada je polaznik prekinuo obrazovanje, a izmijenjen je nastavni plan i program koji je upisao, ustanova e utvrditi razlikovne ispite i omoguiti polazniku nastavak obrazovanja prema novom nastavnom planu i programu.

Matina knjiga

U matinu knjigu upisuju se propisani podaci (lanci 3. i 4. Pravilnika o sadraju, obliku te nainu voenja i uvanja andragoke dokumentacije), a na temelju uvida u izvornik dokumenata potrebnih za upis. Nakon upisa u matinu knjigu, izvornici se vraaju polazniku. Preporuljivo je da se za svakog polaznika otvori osobni dosje u kojemu se, meu ostalim, mogu uvati i preslike javnih isprava na temelju kojih je polaznik upisan.

S obzirom na to da je matina knjiga dokument trajne vrijednosti na temelju koje se izdaje javna isprava, mora se voditi uredno i u njoj se ne smije nita brisati niti ispravljati korektorom. Even-tualne pogreke moraju se precrtati, mjesta koja su precrtana moraju ostati itljiva, a pogreke ovjerava svojim potpisom i peatom osoba koja upisuje podatke u matinu knjigu (voditelj ob-razovanja ili andragoki djelatnik). Matina knjiga moe se voditi i u elektronikom obliku, ali ju je potrebno, nakon to se popuni 200 stranica, isprintati i uvezati u korice tvrdog uveza kako je propisano lankom 3. stavkom 4. Pravilnika o sadraju, obliku te nainu voenja i uvanja andra-goke dokumentacije. Ustanova je duna matinu knjigu uvati u prostoru za arhivu, a istekom roka od najmanje 10 godina predati ju nadlenom arhivu.

Potrebno je skrenuti pozornost na to da je ustanova duna polazniku koji je izgubio javnu ispravu izdati na njegov zahtjev duplikat, prijepis ili potvrdu o injenicama upisanima u matinu knji-gu. Duplikat javne isprave izdaje se na propisanom obrascu na temelju podataka iz slubene evidencije (matine knjige) o injenicama na osnovi kojih je izdana i prvobitna isprava. Dakle, duplikat se moe izdati na obrascu javne isprave koji je u upotrebi/na snazi ili na obrascu koji je bio u upotrebi/na snazi kada je polaznik zavrio obrazovanje (ako ustanova takve obrasce jo ima). Na prednjoj stranici duplikata upisuju se identini podaci koji su bili upisani i na originalu javne isprave. Na istoj stranici potrebno je napisati rije DUPLIKAT, najbolje u obliku peata. Na poleini duplikata potrebno je upisati tekst, primjerice: Ovaj duplikat svjedodbe/uvjerenja izdaje se na zahtjev (ime i prezime osobe koja predaje zahtjev) od (datum zahtjeva, KLASA i URBROJ zahtjeva), a nakon uvida u matinu knjigu broj xy, pod rednim brojem xy). Istovjetnost podataka kao u matinoj knjizi ovjerava ravnatelj (potpis ravnatelja).

Ako se propisani obrasci ne mogu upotrijebiti za izdavanje takve isprave jer se razlikuju sadra-jem i znaenjem, izdaje se isprava o injenicama upisanim u evidenciju (matinu knjigu) u obliku prijepisa. U tom se sluaju iz matine knjige mora napraviti doslovan prijepis isprave koja e biti identina upisanim injenicama u matinoj knjizi. Takva isprava nosit e naziv utvren za ispravu u vrijeme nastanka odreene injenice i na njoj mora biti naznaeno da je rije o prijepisu. Da-kle, prijepis e sadrajem biti identian ispravi koja bi se izdala kao duplikat, kada bi za njezino izdavanje postojao propisani obrazac. Ovaj prijepis vjeran originalu takoer ovjerava ravnatelj.

Izdavanje duplikata ili prijepisa potrebno je upisati u matinu knjigu u za to predvienu rubriku.



U pravilu se polazniku dodjeljuje jedan matini broj za jedan program obrazovanja. Svaku inje-nicu ispisa ili odustanka (preutnog ili izriitog) potrebno je evidentirati u rubrici Napomena. Potrebno je istaknuti da polaznici obrazovanja odraslih naelno mogu nastaviti obrazovanje u istom programu nakon prekida u istoj ili drugoj ustanovi (to ovisi o mogunostima ustanove, programu i odredbama ugovora o obrazovanju).

Ostala andragoka dokumentacija

Ustanova je duna voditi i ostalu andragoku dokumentaciju propisanu lankom 2. Pravilnika o sadraju, obliku te nainu voenja i uvanja andragoke dokumentacije.

Posebnu vanost treba posvetiti redovitom popunjavanju dnevnika rada s imenikom u dijelu u kojem se evidentira naziv i broj odranih nastavnih jedinica kako bi bilo razvidno da su ostvareni sadraji programa u propisanom fondu sati.

U dijelu ovog vodia pod nazivom Dodaci nalazi se obrazac narudbenice s popisom andragoke dokumentacije.



6. ZAVRETAK PROGRAMA

Provoenje ispita

Postupak za provoenje predmetnih ispita propisan je lankom 42. Pravilnika o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih. Svaki predmetni ispit mora se prijaviti na propisanom obrascu (prijavnici) koji ustanova moe i sama kreirati u skladu s propisanim elementima u lanku 12. Pravilnika o sadraju, obliku te nainu voenja i uvanja andragoke dokumentacije, a na ijoj se poleini nalazi zapisnik o polaganju ispita, koji ispunjava predmetni nastavnik.

Nain provoenja zavrne provjere u programima osposobljavanja i usavravanja utvruje se programom, no mora se provesti pred trolanim povjerenstvom koje imenuje struno tijelo usta-nove. Zavrna provjera prijavljuje se na prijavnici za zavrnu provjeru, a na njezinoj poleini nalazi se zapisnik o zavrnoj provjeri, iji su sadraji propisani lankom 12. stavkom 2. istog pravilnika.

Izradba i obrana zavrnog rada te polaganje dravne mature za odrasle polaznike izvodi se na nain propisan u redovitom sustavu (Pravilnik o izradbi i obrani zavrnoga rada, Pravilnik o po-laganju dravne mature17).

Postoje propisani rokovi za provoenje obrane zavrnog rada, no ustanova moe od Ministarstva zatraiti suglasnost za provoenje obrane zavrnog rada u izvanrednom roku.

Javne isprave

Javne isprave koje se zavretkom programa obrazovanja odraslih izdaju polaznicima propisane su Pravilnikom o javnim ispravama u obrazovanju odraslih18, a tiskaju ih Narodne novine.

Javne isprave popunjavaju se na temelju podataka upisanih u matinu knjigu (mogu se ispunja-vati rukom, elektroniki pisaem ili pisaim strojem), a potpisuje ih ravnatelj i voditelj obrazo-vanja i ovjeravaju se okruglim peatom s grbom Republike Hrvatske. Vano je napomenuti da naziv programa koji se upisuje na javnu ispravu mora biti identian onome koji se nalazi na rjeenju nadlenog ministarstva kojim je odobreno izvoenje programa.

17 Pravilnik o izradbi i obrani zavrnoga rada (Narodne novine, broj 118/09), Pravilnik o polaganju dravne mature (Narodne novine, broj 127/10)18 Pravilnik o javnim ispravama u obrazovanju odraslih (Narodne novine, broj 129/08, 50/10)

U dijelu ovog vodia pod nazivom Dodaci nalazi se obrazac narudbenice s popisom javnih isprava u obrazovanju odraslih.



Andragoki zajedniki upisnik podataka (AZUP)

U skladu s Pravilnikom o evidencijama u obrazovanju odraslih19ustanove su dune ispunjavati bazu podataka koju vodi Agencija, a obvezne su unositi podatke o ustanovi, programima, pola-znicima, radnicima. Nakon to se ustanova upie u sudski registar i pokrene postupak za odobre-nje programa obrazovanja odraslih, duna je ispuniti podatke o ustanovi, a po ishoenju rjeenja o odobrenju programa, unosi podatke o programu, polaznicima, radnicima. Vano je napomenuti da se ustanova pri unosu podataka mora koristiti tonim podacima na slubenim dokumentima (akt o osnivanju, rjeenje o upisu u registar trgovakog suda, toan naziv programa iz rjeenja Ministarstva, KLASA i URBROJ, datum navedenog rjeenja i slino).

19 Pravilnik o evidencijama u obrazovanju odraslih (Narodne novine, broj 129/08)



7. NADZOR NAD STRUNIM RADOM USTANOVE

Djelatnost strunog nadzora u ustanovama za obrazovanje odraslih koju obavlja agencija nadlena za obrazovanje odraslih proizlazi iz lanka 68. Zakona o ustanovama, lanka 29. Zakona o obrazovanju odraslih i lanka 4. Zakona o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih20.

Struni se nadzor ponajprije odnosi na uvid u rad ustanova za obrazovanje odraslih u skladu sa Zakonom o obrazovanju odraslih i provedbenim aktima tog zakona.

Struni nadzor obuhvaa uvid u:

izvoenje programa i rad s polaznicima

voenje andragoke dokumentacije

ispunjenost propisanih kadrovskih uvjeta

ispunjenost ugovorenih obveza i prava polaznika i ustanove

izdavanje javnih isprava u skladu s propisima

ispunjenost prostornih i materijalnih uvjeta

ispunjenje obveze popunjavanja propisanih evidencija.

Osim navedenog, struni nadzor moe obuhvatiti i druge strune poslove ustanove ovisno o svrsi strunog nadzora.Struni nadzor obavlja se na temelju redovitog plana strunog nadzora slube zaduene za struni nadzor, na temelju prijave polaznika ili druge pravne ili fizike osobe te na temelju zahtjeva slube nadlene za inspekcijske poslove ministarstva nadlenog za obrazovanje. Nakon provedenog strunog nadzora, sastavlja se nalaz o strunom nadzoru. Ovisno o utvrenom stanju, povjerenstvo moe izrei mjere koje je ustanova duna poduzeti kako bi otklonila nedostatke u strunom radu. Ako postoje temelji za provedbu inspekcijskog nadzora, povjerenstvo za struni nadzor o tome obavjetava slubu nadlenu za inspekcijske poslove Ministarstva.Provoenje strunog nadzora nad radom ustanova za obrazovanje odraslih ima kao krajnji cilj poboljanje, unapreivanje i razvoj sustava kvalitete obrazovanja odraslih, a ponajprije zatitu interesa polaznika.Praenje i poticanje razvoja obrazovanja odraslih s naglaskom na strunoj i savjetodavnoj pomoi Agencije prema ustanovama, osnova je razvoja sustava kvalitete u obrazovanju odraslih kroz vanjsko vrednovanje rada ustanove. To je posebno vano zbog novih kvalifikacija, potrebe izrade i primjene novih programa u obrazovanju odraslih te ukljuivanja to veeg broja graana Republike Hrvatske u proces cjeloivotnog uenja. Strunim nadzorom potrebno je pravodobno uoavati probleme prakse i predlagati mogunosti njihova rjeavanja zbog krajnjeg ishoda obrazovanja - stjecanja novih vjetina i poveanja kompetencija polaznika. U skladu s lancima 11. i 12. Zakona o strukovnom obrazovanju ustanove za obrazovanje odraslih dune su provoditi samovrjednovanje i vanjsko vrjednovanje21, kako je to i opisano u Priruniku za samovrjednovanje koji je izraen u okviru IPA projekta Razvoj osiguranja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Opisani postupak samovrjednovanja moe se primijeniti kod programa za stjecanje strukovnih kvalifikacija. Preporuka je da se postupci samovrjednovanja primjenjuju i na programe osposobljavanja i usavravanja (u skladu s temom opisanoj u privitku ovome vodiu).

20 Zakon o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (Narodne novine, broj 24/10)21 Prirunik za samovrjednovanje, dostupan na mrenim stranicama Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih; http://www.asoo.hr/UserDocsImages/projekti/kvaliteta/Priru%C4%8Dnik%20za%20samovrjednovanje.pdf



8. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE U OBRAZOVANJU ODRASLIH

Planiranje je rasporeivanje cjelina i tema kroz potrebno vrijeme (nastavni sati). Programiranje podrazumijeva povezivanje konkretnih sadraja uenja i ishoda uenja s pripadajuim temama i cjelinama, a koji bi trebali biti u meuodnosu s uvjetima, nainima izvoenja i vrjednovanja uspjeha polaznika.

Programi temeljeni na ispitivanju potreba trita rada, u suradnji s poslodavcima, zavodom za zapoljavanje ili lokalnom zajednicom te uspjena realizacija cjelokupnog obrazovnog procesa, polaznicima e omoguiti zapoljivost, zadravanje posla i napredovanje u poslu, a gospodar-stvenicima kompetentnu i fleksibilnu radnu snagu, konkurentnost i zauzimanje boljih trinih pozicija.

Pri izradi nastavnog plana i programa te u planiranju nastave nuno je uvaiti sve dionike obrazovnog procesa, suvremene metode uenja/pouavanje odraslih i metodologiju za izradu programa.

Prije kreiranja programa korisno je da ustanova za obrazovanje odraslih potrai odgovore na sljedea pitanja:

Tko su potencijalni polaznici?

Kakva je obrazovna struktura potencijalnih polaznika?

Kakve su mogunosti polaznika (primjerice - sposobnost za uenje, vremenska raspoloivost, organizacijske sposobnosti, dostupnost obrazovanja)?

Koja su oekivanja i potrebe polaznika?

Koji su ciljevi programa?

Kakva e biti razina primjenjivosti steenih znanja i vjetina po zavretku programa (s obzirom na zapoljivost, zadravanje postojeeg posla, razvoj karijere i slino)?

Koraci za planiranje:

odrediti opravdanost donoenja programa

jasno iskazati ciljeve programa

predvidjeti oekivane kompetencije i ishode uenja

odrediti uvjete upisa

odrediti trajanje i nain izvoenja programa

planirati metode pouavanja za aktivno/angairano sudjelovanje polaznika u uenju

osigurati resurse/uvjete za izvoenje programa (materijalne, kadrovske)

izraditi nastavni plan i program (odrediti i rasporediti/strukturirati sadraje)

planirati/izraditi materijale za samostalno uenje

ustanoviti zadae, obveze i prava polaznika.

Dakle, dobro kreiran nastavni program treba odraavati jasno iskazane kompetencije i ishode uenja te pravilno strukturirane nastavne sadraje usklaene sa svim bitnim sastavnicama programa.



Tako strukturiran program, uz pravilnu organizaciju i realizaciju nastave, bit e dobar program i omoguit e polaznicima stjecanje potrebnih kompetencija.

Ve prilikom planiranja i programiranja potrebno je uvaiti razliitosti i potrebe polaznika, voditi rauna o mogunostima individualnog pristupa, o interaktivnom uenju i pruanju odgovarajue potpore tijekom obrazovnog procesa.

8.1. IZMIJENJENA I DOPUNJENA METODOLOGIJA IZRADE PROGRAMA OSPOSOBLJAVANJA I USAVRAVANJA

U ovom dijelu vodia bit e predstavljena izmijenjena i dopunjena metodologija za izradu pro-grama osposobljavanja i usavravanja, koja je usklaena s novom metodologijom za izradu strukovnih kurikuluma. Temeljena je na jasnom definiranju kompetencija i ishoda uenja koje e polaznik stei tijekom uenja/pohaanja programa.

Svrha je izmijenjene i nadopunjene metodologije unaprijediti i pojednostaviti izradu programa osposobljavanja i usavravanja te pridonijeti boljoj kvaliteti obrazovanja odraslih, uspjenosti ustanova i zadovoljstvu polaznika.

Metodologija e biti predstavljena u nastavku vodia kroza sve sastavnice, uz primjere i savjete.



9. SASTAVNICE PROGRAMA OSPOSOBLJAVANJA I USAVRAVANJA

Obvezne sastavnice programa osposobljavanja i usavravanja su:

Opi podaci (naziv programa, obrazovni sektor, razina sloenosti poslova, trajanje ob-razovanja, opravdanost donoenja programa, uvjeti upisa, radno okruenje i uvjeti rada)

Kompetencije koje polaznik stjee zavretkom programa

Trajanje programa i nain izvoenja

Nastavni plan i program (nastavni plan, nastavni program: nastavne metode, mate-rijalni uvjeti za izvoenje programa, kadrovski uvjeti za izvoenje programa, literatura)

Zavrna provjera steenih znanja i vjetina.

9.1. OPI PODACI O PROGRAMU

Opi podaci o programu koje je potrebno odrediti i opisati jesu: naziv programa, pripadajui obrazovni sektor, razina sloenosti poslova, trajanje obrazovanja, opravdanost donoenja progra-ma, uvjeti upisa, radno okruenje i uvjeti rada.

9.1.1. NAZIV PROGRAMA 22

Naziv programa treba jasno i precizno upuivati na poslove koje e polaznik obavljati nakon za-vretka programa, pri emu se treba voditi rauna i o razini sloenosti poslova, uvjetima upisa, nastavnom sadraju, kompetencijama i ishodima uenja te planiranom broju sati.

Slijedom toga, nazivi programa osposobljavanja mogu se grupirati u nekoliko skupina:

A) Kada je rije o programima osposobljavanja za poslove koji su dio odreenog zanimanja/kvalifikacije, u njihovu nazivu potrebno je to istaknuti navoenjem izraza jednostavni poslovi u zanimanju.

22 Prilikom odreivanja naziva programa, potrebno je primijeniti odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08)

Programe osposobljavanja i usavravanja donosi ustanova za obrazovanje odraslih. Oni trebaju biti prilagoeni dobi, prethodnom obrazovanju, znanju, vjetinama i sposobnostima polaznika koji stjeu, dopunjuju i proiruju svoja znanja, vjetine i sposobnosti za rad u struci.

Programima osposobljavanja stjeu se znanja i vjetine potrebne za obavljanje jednostavnijih poslova.

Programima usavravanja polaznici sa zavrenom srednjom kolom dopunjuju i proiruju steeno struno znanje zbog zahtjeva trita rada i radi stjecanja znanja o novim tehnikama i tehnologijama i njihovoj primjeni.



Primjeri:

Program osposobljavanja za jednostavne poslove u zanimanju web dizajner/ica

Program osposobljavanja za jednostavne poslove u zanimanju zidar/ica

Program osposobljavanja za jednostavne poslove u zanimanju stolar/ica

Program osposobljavanja za jednostavne poslove u zanimanju konobar/ica.

B) Sljedeu skupinu programa osposobljavanja ine oni kojima se polaznike osposobljava za rukovanje odreenim strojevima, ureajima i alatima. Nazivi takvih programa odreuju se na nain da upuuju na osnovni posao.

Primjeri:

Program osposobljavanja za rukovatelja/icu bagerom

Program osposobljavanja za rukovatelja/icu autodizalicom

Program osposobljavanja za rukovatelja/icu viliarom

Program osposobljavanja za rukovatelja/icu motornom kosilicom.

U ovoj su skupini i razliiti programi osposobljavanja za pripremanje jela i pia te uzgoj i proizvodnju u vezi s poljoprivredom i stoarstvom.

Primjeri:

Program osposobljavanja za priprematelja/icu pizze

Program osposobljavanja za priprematelja/icu bureka

Program osposobljavanja za priprematelja/icu jednostavnih jela i slastica

Program osposobljavanja za uzgajivaa/icu goveda

Program osposobljavanja za proizvoaa/icu i sakupljaa/icu gljiva

Program osposobljavanja za proizvoaa/icu domaih suhomesnatih proizvoda

Program osposobljavanja za proizvoaa/icu i sakupljaa/icu ljekovitog bilja.

C) U sluajevima kad se polaznike osposobljava za iri obujam poslova u odreenim djelatno-stima i uslugama povezanima s njima, u pravilu, to treba biti vidljivo iz naziva programa.

Primjeri:

Program osposobljavanja za poslove maslinara/ke

Program osposobljavanja za poslove sirara/ice

Program osposobljavanja za poslove pelara/ice

Program osposobljavanja za poslove njegovatelja/ice

Program osposobljavanja za poslove voenja obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva

Program osposobljavanja za poslove vinogradara/ice - vinara/ice

Program osposobljavanja za poslove voara/ice

Program osposobljavanja za poslove raunalnog/e operatera/ke.



Nazivi programa usavravanja

Naziv programa usavravanja, u pravilu, odreujemo na nain da poblie oznaava poslove u kojima se osoba usavrava, odnosno proiruje i dopunjava steeno struno znanje zavretkom najmanje srednje kole.

Primjeri:

Program usavravanja za poslove slastiara/ke-specijalista/ice za hrvatske nacionalne slastice

Program usavravanja za poslove instruktora/ice vonje

Program usavravanja za poslove sommeliera/ke

Program usavravanja za poslove graevinskog/e poslovoe/tkinje

Program usavravanja za poslove knjigovoe/tkinje.

U odreivanju naziva programa potrebno je izbjegavati upotrebu atraktivnih naziva s obzirom na to da se njima ne stjee zvanje niti zanimanje, nego se polaznik usavrava za odreene poslove.

Napomena: Prilikom strune i andragoke procjene programa i naziv programa podlijee odgovarajuim izmjenama.

Primjeri neadekvatno predloenih naziva:

Program osposobljavanja za siguran rad u skladitu

Program osposobljavanja za specijalista/icu

Program osposobljavanja za pomonog/u peditersko-agencijskog/u tehniara/ku

Program osposobljavanja za organizatora/icu poduzetnitva

Program osposobljavanja za njegovatelja/icu zdrave djece

Program usavravanja za knjigovodstvene i raunovodstvene poslove

Program usavravanja za poslove u zanimanju coach-mentor/ica.

9.1.2. OBRAZOVNI SEKTOR

Programe osposobljavanja i usavravanja potrebno je svrstati u odgovarajui obrazovni sektor u skladu s Odlukom o uspostavi obrazovnih sektora u strukovnom obrazovanju23. U sluajevima kada je program mogue svrstati u vie razliitih sektora, pripadnost sektoru utvr-uje se na osnovi nastavnih sadraja koji u programu dominiraju.

23 Odluka o uspostavi obrazovnih sektora u strukovnom obrazovanju: http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=13366

Primjer: Rukovatelj/ica motornom pilom moe se svrstati u sektor umarstva, prerade i obrade drva ako je iz sadraja vidljivo da se pila koristi iskljuivo za potrebe obrade drva ili u sektor Graditeljstva i geodezije ako se pilom obrauju drugi materijali kamen, beton i slino.



9.1.3. RAZINA SLOENOSTI POSLOVA

Razina sloenosti poslova odreuje se na temelju Nacionalne klasifikacije zanimanja24 do dono-enja zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

Nacionalna klasifikacija zanimanja (u daljnjem tekstu: NKZ) vienamjensko je i meunarodno usklaeno sredstvo prikladno za upotrebu u slubi zapoljavanja, sustavu obrazovanja, profesio-nalnoj orijentaciji i slino te u dravnoj statistici, ostalim statistikim istraivanjima, znanosti itd.

Odreivanje razine sloenosti poslova

Ako polaznik obnavlja i dopunjuje steeno znanje i vjetine ili stjee novo znanje u struci iste ra-zine sloenosti, sloenost poslova ostaje ista. To znai da se zadnja znamenka iz ifre zanimanja (prema NKZ-u) prepisuje.

Ako se programom stjee vii stupanj sloenosti, program usavravanja mora biti u minimalnom trajanju od 500 sati (osim kada je rije o programima obrazovanja za raunalstvo).

9.1.4. TRAJANJE PROGRAMA

Ukupno trajanje programa osposobljavanja i usavravanja potrebno je izraziti u nastav-nim satima (ne u danima, tjednima ili mjesecima).

Programi osposobljavanja izvode se u minimalnom trajanju od 120 sati. Programi usavravanja izvode se u minimalnom trajanju od 150 sati za obnavljanje i dopunjavanje steenog znanja i vjetina te stjecanje novog znanja u struci iste razine sloenosti, odnosno minimalno 500 sati za poslove vieg stupnja sloenosti (osim za programe obrazovanja za raunalstvo) prema Pravilni-ku o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u ustano-vama za obrazovanje odraslih.

9.1.5. OPRAVDANOST DONOENJA PROGRAMA

Obavezni je dio svakog programa obrazloenje drutvene, trine, tehnoloke, ekonomske, geografske i druge opravdanosti njegova donoenja, primjerice:

usklaenost s potrebama trita rada i mogunostima zapoljavanja (preporuka: koristiti podatke Hrvatskog zavoda za zapoljavanje)

zapoljivost (konkurentnost pojedinca na tritu rada s obzirom na potrebne kompetencije u ostvarenju poetnog zaposlenja, njegova zadravanja ili stjecanja novog kada je to potrebno)

natjeaji koje objavljuje Hrvatski zavod za zapoljavanje potrebe EU projekata

potrebe dravnog, regionalnog i lokalnog okruenja u kojem e se programi izvoditi (mogue koristiti statistike podatke regionalne agencije za razvoj kao pokazatelje potreba za odreenim kvalifikacijama)

24 Nacionalna klasifikacija zanimanja (Narodne novine broj 111/98, 124/08)



potrebe poslodavaca za odreenim profilom poslova/zanimanja

potrebe polaznika/pojedinca da formaliziraju vjetine i znanja za koja posjeduje prethodna praktina iskustva na istim poslovima

potrebe osnivanja i pokretanja vlastite poduzetnike djelatnosti

uvoenja novih tehnologija i profila novih poslova i zanimanja

disperzija poslova po razliitim sektorima.

Agencija u odreenom sluaju moe zatraiti pismeni dokaz o opravdanosti donoenja programa kod predlaganja onih programa za koje se prvi put trai struno miljenje.

9.1.6. UVJETI UPISA

Uvjeti za upis polaznika u programe osposobljavanja i usavravanja su sljedei: razina pret-hodnog obrazovanja (osnovno, srednje i visoko obrazovanje), godine ivota te ostali uvjeti koje odreeni program zahtijeva (prethodno radno iskustvo i/ili lijeniko uvjerenje kojim se dokazuje zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova za koje se polaznik obrazuje).

Takoer je potrebno unijeti i specifine uvjete koje odreeni poslovi mogu zahtijevati (primjerice, vozaka dozvola, poznavanje rada na raunalu).

Pri odreivanju uvjeta upisa u program usavravanja potrebno je precizno navesti prethodno obrazovanje polaznika koje mora biti iz istoga ili srodnoga strukovnoga podruja.

Primjerice, za upis u program usavravanja:

za poslove kuhara/ice specijalista/ica dalmatinske kuhinje uvjet upisa je zavrena srednja kola u zanimanju kuhar/ica ili u zanimanju hotelijersko-turistiki tehniar te lijeniko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje navedenih poslova

za poslove graevinskog/e poslovoe/tkinje uvjet upisa je zavrena srednja kola u zanimanju graevinski tehniar te prema potrebi lijeniko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova.

9.1.7. RADNO OKRUENJE I UVJETI RADA

Radno okruenje podrazumijeva mjesto, nain i uvjete rada koje je potrebno u ovom dijelu pro-grama kratko opisati.

U sluajevima kad je rije o poslovima koji zahtijevaju posebne uvjete rada, potrebno ih je ista-knuti u skladu s odredbama posebnih propisa koji ih reguliraju.

Primjeri:

rad na otvorenom ili zatvorenom prostoru, nepovoljni vremenski uvjeti, dnevni/noni rad, smjenski rad, razliiti tetni utjecaji na ivot i zdravlje djelatnika, fiziki rad, rad na visini/dubini, sjedilaki rad, izvori opasnosti u radnom okruenju, rad s otrovnim kemikalijama i slino.



9.2. KOMPETENCIJE KOJE POLAZNIK STJEE ZAVRETKOM PROGRAMA

U praksi se za kompetencije koriste razliiti pojmovi. Jednako se tako razliiti pojmovi koriste za skupni naziv onoga to se stjee uenjem, a ovdje nazivamo kompetencije. To moe izazvati zabunu. S druge strane, pojam se u novije vrijeme koristi u mnogim slubenim dokumentima i znanstvenim publikacijama. Kako postoje brojne definicije, a ovaj je vodi vezan uz Hrvatski kvalifikacijski okvir (u daljnjem tekstu HKO), odgovarajua definicija je sljedea:

Kompetencije oznauju skup znanja i vjetina te pripadajuu samostalnost i odgovornost.

Postoji vie razliitih naina prikaza svih kompetencija koje je pojedina osoba stekla tijekom svog uenja. U Europskom kvalifikacijskom okviru prikazuju se kroz znanje, vjetine i kompetencije, a te se kompetencije u HKO-u nazivaju pripadajua samostalnost i odgovornost. U mnogim zemljama kompetencije se prikazuju kroz njihovu postignutu primjenu to se odnosi na uvjete u kojima se postie primjena konkretnih znanja i vjetina, ukljuujui prostorne, vremenske i druge uvjete.

Kompetencije oznaavaju cjeloviti skup svega to pojedinac moe stei uenjem, no po-nekad se pogreno za takav cjeloviti skup koriste pojmovi znanje i sposobnost (nea-dekvatan primjer: Polaznik/ica e znati odgovarajue postupke u njezi starijih, nemonih i bolesnih osoba; adekvatan primjer: Polaznik/ica e razlikovati, odabrati i koristiti odgo-varajue postupke u njezi starijih, nemonih i bolesnih osoba. Objanjenje: glagol znati nije mjerljiv, optimalan i razumljiv, za razliku od navedenih glagola razlikovati, odabrati i koristiti).

Prikaz kompetencija izraava se reenicom strukturiranom optimalno, razumljivo i mjerljivo, a u izricanju navedenoga preporuuje se uporaba jednog ili vie aktivnih glagola.

Vie o upotrebi aktivnih glagola vidjeti u nastavku ovog poglavlja.

Primjeri ispravno napisanih kompetencija:

(Polaznik e):

Komunicirati na primjeren nain i primijeniti pravila poslovnog bontona;

Rukovati bagerom na struan i siguran nain;

Prepoznati i suzbijati bolesti maslina.

9.3. TRAJANJE PROGRAMA I NAIN IZVOENJA

Prilikom izrade programa osposobljavanja i usavravanja iznimno je vano odmjereno i realno odrediti trajanje programa, odnosno broj sati u kojima e se objektivno moi ostvariti planirani nastavni sadraj, stei kompetencije te postii oekivani ishodi uenja.



9.3.1. TRAJANJE PROGRAMA

Pri odreivanju optimalnog trajanja programa vano je nastojati uskladiti sloenost i obujam sadraja te nain izvoenja nastave s uvjetima upisa, odnosno prethodno zavrenim obrazovanjem i iskustvom polaznika.

Preporuka je da programi osposobljavanja imaju vei broj sati praktine nastave ili vjebi jer se polaznici najee osposobljavaju za obavljanje jednostavnih poslova. Polaznik moe tijekom dana imati najvie 4 sata teorijske nastave, a vjebe i praktina nastava mogu se izvoditi u veem broju sati. Nastavni sat teorijske i praktine nastave u ustanovi traje 45 minuta, a nastavni sat praktine nastave izvan ustanove 60 minuta.

Pri navoenju trajanja programa potrebno je iskazati ukupan planirani broj sati, posebno broj sati teorijske nastave, praktine nastave i/ili vjebi. Uz trajanje programa navodi se i nain izvo-enja programa.

9.3.2. NAIN IZVOENJA PROGRAMA

Odabir naina izvoenja programa ovisi o kadrovskim, tehnolokim, organizacijskim i drugim mogunostima ustanove.

Prema dosadanjoj praksi, najzastupljeniji su naini izvoenja programa osposobljavanja i usa-vravanja redoviti i konzultativno-instruktivni, a dopisno-konzultativna nastava ee se izvodi u programima za stjecanje srednje strune spreme i prekvalifikacije (odnosno stjecanje kvalifikacija). Ostali su oblici izvoenja nastave manje zastupljeni, odnosno esto se koriste kao naini i metode za poboljavanje kvalitete nastave, primjerice, primjena informacijskokomuni-kacijske tehnologije (ICT).

Redovita nastava

Redovita nastava

Obrazovanje odraslih u redovitoj nastavi organizira se i izvodi u cijelosti, prema nastavnom pla-nu i programu, s cijelom obrazovnom skupinom. Polaznici su obvezni redovito polaziti nastavu. Prednosti su redovite nastave mogunost suradnje i neposredni kontakt nastavnika i polaznika, a pri organizaciji i realizaciji nastave treba uvaavati metode i stilove pouavanja odraslih. Uz re-dovito voenje evidencije realizacije nastave, potrebno je voditi i evidenciju prisutnosti polaznika u dnevniku rada s imenikom.

Bez obzira na oblik izvoenja nastave, mora se voditi evidencija o realizaciji nastave u za to predvienome mjestu u dnevniku rada s imenikom.



Konzultativno-instruktivna nastava

Mnogi polaznici nisu u mogunosti svakodnevno dolaziti na nastavu, a sposobni su i spremni dio sadraja uiti samostalno izvan ustanove, u odgovarajuem vremenu i tempu te se za takve polaznike moe organizirati konzultativno-instruktivna nastava.

U konzultativno-instruktivnoj nastavi teorijska nastava provodi se putem skupnih i individualnih konzultacija. Skupne konzultacije ine 2/3 ukupnog broja sati za nastavu pojedine cjeline/predmeta utvrenog u programu, izvode se s cijelom obrazovnom skupinom i obvezne su za sve polaznike. Preostalu 1/3 ine individualne konzultacije, koje se provode prema potrebi polaznika uz obvezno osiguranje didaktikih izvora znanja za samostalan rad, prema utvrenom rasporedu. Individual-ne konzultacije mogu se provoditi neposredno u ustanovi, putem elektronike pote, telefonom i slino.

Nastavnik u izvedbenom nastavnom planu i programu planira koje e nastavne sadraje obraditi na skupnim konzultacijama, a koje e nastavne sadraje polaznici uiti samostalno.

Uz redovito voenje evidencije o realizaciji nastave na skupnim konzultacijama, potrebno je voditi zabiljeku o individualnim konzultacijama te evidenciju prisutnosti polaznika u dnevniku rada s imenikom.

Praktina nastava/vjebe izvode se u cijelosti, odnosno u punom fondu sati odreenih programom.

Konzultativnoinstruktivna nastava ee se planira u programima usavravanja s veim brojem sati i u propisanim srednjokolskim programima.

Primjer: Program usavravanja za poslove voditelja/ice ureda u ukupnom trajanju od 290 sati izvodit e se konzultativno-instruktivnom nastavom. Teorijski dio nastave izvodit e se u trajanju od 187 sati, a vjebe u trajanju od 103 sata.Teorijska se nastava provodi putem skupnih i individualnih konzultacija. Skupne konzultacije ine 2/3 ukupnog broja sati (125 sata) za nastavu pojedine cjeline utvrene u programu, izvode se s cijelom obrazovnom skupinom i obvezne su za sve polaznike. Preostalu 1/3 sati (62 sata) ine individualne konzultacije, koje se provode prema utvrenom rasporedu ovisno o tehnikim mogunostima ustanove i polaznika, primjerice, neposredno u ustanovi, putem elektronike pote, telefona i slino. Vjebe se izvode u cijelosti, odnosno u ukupnom trajanju od 103 sata.

Dopisno-konzultativna nastava

Dopisno-konzultativna nastava primjenjivija je za programe kojima se stjee srednja struna sprema ili za programe prekvalifikacije.

Razlozi su za ovaj nain izvoenja programa viestruki: populacija je polaznika sve raznolikija, razliite su dobi, predznanja, iskustva, sposobnosti, interesa, oekivanja i potreba te (ne)spre-mnosti za pohaanje redovite nastave. Oekuje se fleksibilnost u procesu uenja s obzirom na vrijeme, mjesto, tempo, naine i stilove uenja.

Dopisno-konzultativna nastava zahtijeva odgovarajue tehniko-tehnoloke i organizacijske mo-gunosti ustanove te kadrovske uvjete i razraenu metodologiju rada.



Za ovaj nain izvoenja nastave potrebno je, na temelju prikupljenih podataka, osigurati pripre-mu polaznika za samostalno uenje. Uz to, potreban je visok stupanj praenja uspjenosti pola-znika/vrjednovanje i mentorski rad uz interakciju s polaznikom, u suprotnom se moe dogoditi da polaznik odustane od obrazovanja.

Uza sve navedeno, potrebno je izraditi kvalitetan nastavni materijal za uenje - nastavna pisma, koja trebaju biti oblikovana tako da pomau u procesu (samo)uenja te da polaznici postignu to bolji rezultat. (Vie o nastavnom pismu u poglavlju 11.).

Vrijeme potrebno za pripremu nastavnih pisama esto iziskuje vie vremena nego za pripremu niza predavanja. No poetno ulaganje u dobru organizaciju nastave i sredstava za rad, uz od-govarajuu komunikaciju izmeu polaznika i nastavnika, pridonijet e kvalitetnijem izvoenju programa, postizanju oekivanih kompetencija te ishoda uenja i zadovoljstvu polaznika. (Vie o dopisno-konzultativnom nainu izvoenja nastave vidjeti u poglavlju 10.)

Uz redovito voenje evidencije o realizaciji nastave na skupnim konzultacijama, potrebno je voditi zabiljeku o individualnim konzultacijama te evidenciju prisutnosti polaznika u dnevniku rada s imenikom.

9.4. NASTAVNI PLAN I PROGRAM

9.4.1. NASTAVNI PLAN

U nastavnom planu rasporeuju se cjeline i odgovarajui broj sati. Rasporeenost nastavnih cjelina i broj sati prikazuje se tablino. Broj sati trajanja pojedine nastavne cjeline potrebno je paljivo odrediti s obzirom na sloenost sadraja i planirane ishode uenja.

U programima osposobljavanja i usavravanja vano je nazive cjelina formulirati u skladu s brojem sati i okvirnim sadrajima koji e biti planirani u pojedinoj cjelini. Nije prihvatljivo na-stavnu cjelinu od 10-ak sati nazvati prema nastavnom predmetu iz srednjokolskog programa (primjerice, Mehanika 8 sati, Dermatologija 10 sati i slino) koji, primjerice, mogu trajati 70 ili vie sati.

Za svaki nain izvoenja nastave potrebno je izraditi posebnu tablicu.

Primjeri za tablini prikaz plana nastave:

Redovita nastava

Rb. Nastavna cjelinaBroj sati

UkupnoT PN

1.

2.

3.

4.

SVEUKUPNO



Konzultativno-instruktivna nastava

Rb. Nastavna cjelina

Broj sati

UkupnoTPN

SK IK

1.

2.

3.

4.

SVEUKUPNO

LEGENDA:

T= teorijska nastava

PN= praktina nastava

SK= skupne konzultacije

IK= individualne konzultacije

9.4.2. NASTAVNI PROGRAM

Izrada nastavnog programa podrazumijeva:

odreivanje pojedinih nastavnih cjelina i tema

odreivanje ishoda uenja koji se trebaju postii za svaku nastavnu temu

odreivanje sadraja koji vode postizanju ishoda uenja s pripadajuom satnicom

navoenje materijalnih i kadrovskih uvjeta i metoda za izvoenje programa

nain utvrivanja postignutih ishoda uenja (zavrna provjera steenih znanja i vjetina).

Pojedine cjeline dijele se na teme unutar kojih se definiraju redoslijed nastavnog sadraja i pripadajui ishodi uenja.

Sadraje je potrebno logino podijeliti i strukturirati. Oni trebaju osiguravati postupno stjecanje znanja i vjetina potrebnih za obavljanje poslova za koje se polaznik osposobljava ili usavrava.

I u ovom segmentu potrebno je voditi rauna o usklaenosti nastavnih sadraja s uvjetima upisa, planiranom broju sati po cjelinama i ukupnom broju sati te uvaavati potrebe i mogunosti polaznika.

Nepotrebno je i pogreno unositi dodatne (preopirne i zahtjevne) sadraje koji optereuju po-laznike i program, a ne mogu se objektivno realizirati.

Sadraji programa trebaju biti usklaeni s jasno utvrenim kompetencijama i ishodima uenja koje polaznik treba stei.

Praktina nastava i vjebe

Praktina nastava i vjebe praktina su priprema za obavljanje odreenih poslova, odnosno pohaanjem tog dijela programa polaznici stjeu vjetine i navike potrebne za obavljanje



odreenih poslova. Povezana je sa strukovno-teorijskim sadrajima programa.

Vjebe su dio nastave koja se izvodi u uionici/laboratoriju kao nadopuna teorijskoj nastavi. Najee su to demonstracije ili pokazne vjebe (primjerice, pokazati namjetanje kreveta ili demonstrirati davanje umjetnog disanja na lutki) nakon ega polaznici u parovima ili manjim grupama pristupaju uvjebavanju demonstriranog sadraja.

Praktina nastava moe se izvoditi u kolskoj radionici/praktikumu i/ili u ustanovama ili poduze-ima, obrtnikim radionicama, laboratorijima i slino. Ako se sadraj praktine nastave realizira izvan ustanove koja provodi program (o emu ustanova sklapa ugovor o suradnji), potrebno je polazniku odrediti mentora koji surauje s nastavnikom praktine nastave iz kole.

Tijekom pohaanja praktine nastave polaznici vode dnevnik rada u onim programima u koji-ma poslovi i sadraji praktine nastave zahtijevaju voenje (primjerice, Njegovatelj/ica starijih i nemonih osoba). U dnevnik rada polaznici zapisuju mjesto i trajanje rada, detaljan sadraj i opis rada sa slikama, skicama, dijagramima i slinim te druga zapaanja u vezi sa sadrajem rada. Potpisuje ga nastavnik ili mentor, a potpisani i ovjereni dnevnik rada uvjet je pristupanja zavrnoj provjeri.

Dnevnik rada praktine nastave koji se koristi u redovitom sustavu moe se koristiti i za programe obrazovanja odraslih, a moe se pronai na internetskim stranicama Agencije25.

Iznimno, polazniku se na pisani zahtjev moe, kao ispunjenje dijela ili cjelokupne obveze iz praktine nastave ili vjebi, priznati odgovarajue radno iskustvo (ako ga polaznik dokae pred ispitnim povjerenstvom) te se proporcionalno tome skratiti trajanje obrazovanja. To je propisano lankom 32. Pravilnika o standardima i normativima te nainu i postupku utvrivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih.

Zatita na radu

U programima osposobljavanja i usavravanja potrebno je planirati posebne sadraje o zatiti na radu u opsegu koji odgovara potrebi poslova za koje se provodi obrazovanje (lanak 80. stavak 2. Zakona o zatiti na radu)26.

Ishodi uenja

Ishodi uenja su znanja i vjetine te pripadajua samostalnost i odgovornost koje je osoba stekla uenjem i dokazuje nakon postupka uenja (HKO)27.

Ishodi uenja trebaju jasno iskazivati to polaznik nakon procesa obrazovanja treba znati i biti u stanju initi te nain na koji e steeno znanje, vjetine, stavove, samostalnost i odgovornost moi pokazati. Ishodi uenja mogu se definirati na razini cjelokupnog obrazovnog programa (opi ishodi uenja), na predmetnoj razini ili po pojedinim nastavnim cjelinama (specifini ishodi uenja). Na taj nain polaznici obrazovnog procesa (odrasle osobe), nastavnici i poslodavci imaju

25 Mapa praktine nastave i dnevnik rada: http://www.asoo.hr/default.aspx?id=46326 Zakon o zatiti na radu (Narodne novine broj 59/96, 94/96, 114/03, 75/09)27 Hrvatski kvalifikacijski okvir Uvod u kvalifikacije, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Zagreb, kolovoz 2009.



jasniji uvid u ono ime bi taj proces trebao rezultirati. Jasno, pregledno i saeto napisani ishodi uenja mogu posluiti da:

polaznici bolje razumiju ono to e se u obrazovnom programu uiti, odnosno ono to se od njih na kraju obrazovnog ciklusa oekuje

polaznici dobiju jasno definiran okvir koji usmjerava njihovo uenje i koji je osnova za njihovo vrjednovanje (ispiti, provjere znanja)

nastavnici odaberu nastavne sadraje u skladu s ishodima uenja

nastavnici odrede aktivnosti koje polaznici trebaju uiniti

nastavnici odaberu primjerene metode pouavanja s ciljem realizacije zadanih ishoda

poslodavci dobiju uvid u sadraj znanja i vjetina koje polaznici programa obrazovanja odraslih stjeu.

Ishode uenja poeljno je pisati na optimalan, razumljiv i mjerljiv nain te da je iz njih vidljivo traeno znanje i vjetine polaznika. U suprotnom, ishode je mogue vieznano interpretirati, to u konanici vodi nerazumijevanju u procesu uenja, pouavanja i samostalnog uenja u smislu krajnje evaluacije (vrjednovanja) steenih znanja i vjetina.

Ishodi uenja usmjereni su na polaznike obrazovnih programa i njihove aktivnosti. Zato se uvijek iskazuju aktivnim glagolima koji izraavaju neku vrstu aktivnosti28.

Za pisanje ishoda uenja mogu se dati sljedee preporuke:

ishode uenja potrebno je definirati kao opis onoga to polaznik treba znati i biti u stanju initi u odreenom podruju po zavretku odreene nastavne cjeline, teme, obrazovnog programa i slinog

ishod je potrebno oblikovati kao optimalno, razumljivo i mjerljivo iskazivanje znanja i vjetina

ishod uenja treba biti provjerljiv, odnosno popraen prikladnim primjerom provjere vrjed-novanja prema kojem se moe utvrditi je li ostvaren

ishodi uenja ne bi trebali sadravati duge i sloene tvrdnje niti nepoznate rijei

ishodi uenja trebaju zapoinjati aktivnim i preciznim glagolom, kad god je to mogue, i nastavljati se sadrajem na koji se odnosi

ishodi uenja trebaju sadravati uvjete u kojima se aktivnost ostvaruje (uvjete samostal-nosti te vremenska i prostorna ogranienja izvoenja navedenih aktivnosti te pripadajuu samostalnost i odgovornost). Primjerice, (Polaznik e) nabrojiti osnovna svojstva ishoda uenja ... uz povremeno koritenje Prirunika, ...upravljajui radom radnih skupina te preuzimajui odgovornost za izvrenje i uspjeno postizanje rezultata u prihvaenom vremenu...

dobro je koristiti jedan glagol za jedan ishod uenja, osim u sluajevima u kojima se na-mjerno eli istaknuti spektar sloenosti konkretnih ishoda uenja

potrebno je izbjegavati komparative bolje, vie ili manje jer podrazumijevaju mjerenje znanja i vjetina prije i poslije procesa uenja

broj ishoda uenja po pojedinoj nastavnoj temi treba biti u proporcionalnoj korelaciji s opisanim/nabrojenim sadrajem i brojem nastavnih sati.

28 Najei je oblik zapisivanja ishoda uenja prema Bloomovoj taksonomiji ishoda uenja.



Opis aktivnih glagola koji slijedi, a koji se upotrebljavaju kod pisanja ishoda uenja, preuzet je iz Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, i to iz dokumenta Uvod u kvalifikacije.

Izborom preciznih i aktivnih glagola

vodic ustanovama za obrazovanje odraslih

Documents