vodiË kroz udruge u europskoj uniji · predgovor — inna petrenko [13] uvod [19] poglavlje i:...

VodiË kroz udruge u Europskoj uniji

VodiË kroz udruge uEuropskoj uniji

IzdavaË izvornika

na engleskom jeziku: ECASEuropean Citizen Action Service83 Rue du Prince RoyalB-1050 Brussels, Belgium

Telefon: +32 2 548 0490Telefaks: +32 2 548 0499

E-poπta: [email protected] adresa: http://www.ecas.org

Naslov izvornika: Guide to EU Associations

Autor: Inna PETRENKO(u suradnji s Agnes KALLINIS)

Odgovorni urednik: Tony VENABLES

IzdavaË na

hrvatskom jeziku: Nacionalna zakladaza razvoj civilnoga druπtvaZagrebKuπlanova 27

Telefon: 01/2399-100Telefaks: 01/2399-111

E-poπta: [email protected] adresa: http://zaklada.civilnodrustvo.hr

Za izdavaËa: Cvjetana Plavπa-MatiÊPrijevod: Translation Experts d.o.o.

Urednica: Ruæa BeljanDizajn i prijelom: Ruta

Naklada: 1000 komTisak: Tiskara Zelina d.d.

ISBN: 978-953-99657-6-9

CIP zapis dostupan u raËunalnomkatalogu Nacionalne i sveuËiliπneknjiænice u Zagrebu pod brojem626702.

VodiË kroz udruge uEuropskoj uniji

1 . i z d a n j e

Predgovorhrvatskom

izdanju

5

Proces pristupanja u Ëlanstvo Europske unije postavlja predHrvatsku izazov prilagodbe jednako u zakonodavnom smislukoliko i prilagodbe postupcima, uvjetima, standardima koje Êecjelokupno druπtvo morati usvajati i prilagoditi postojeÊemstanju.

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga druπtva od poËetkapristupnih pregovora brojnim svojim projektima omoguÊilaje izobrazbu, poduku i informiranje o tome πto za organizacijecivilnoga druπtva znaËi pristupanje Hrvatske Europskoj uniji.Brojni su programi obuke, radionice, konferencije, knjige,okrugli stolovi u organizaciji Nacionalne zaklade bili posveÊe-ni utjecaju europskih integracija na civilno druπtvo u Hrvatskoj.

Nakon prijevoda i izdanja hrvatske inaËice knjige VodiË krozfondove Europske unije, prvog velikog priruËnika o najveÊemeuropskom donatoru, Nacionalna je zaklada odluËila prevestii izdati i drugu ECAS-ovu knjigu VodiË kroz udruge u Europskojuniji. Ovom prigodom zahvaljujemo ECAS-u (European CitizenAction Service) na suradnji na ovome projektu kao i drugimprojektima u podruËju jaËanja kapaciteta organizacija civilnogadruπtva u Hrvatskoj.

Zaπto je ovaj VodiË vaæan za civilno druπtvo u Hrvatskoj?

• VodiË iscrpno pojaπnjava znaËenje pojma udruga odnosnoorganizacija civilnoga druπtva te srodnih pojmova koji sekoriste od 90-ih godina proπloga stoljeÊa, od kada se i biljeæinagli razvoj udruga u Eurospkoj uniji. VodiË donosi pregledpostojeÊih odnosa izmeu institucija Europske unije i orga-nizacija civilnoga druπtva te ulogu koju imaju udruge u pos-tupku donoπenja odluka u Europskoj uniji. VodiË pruæakorisne podatke za kontakt unutar institucija Europske uni-je, s uputama za uspjeπno lobiranje u Europskom parla-mentu, Europskoj komisiji i VijeÊu ministara, te razliËitimmetodama utjecaja na te institucije u postupku kada onedonose odluke.

6

• VodiË donosi upute kako osnovati udrugu na razini Europ-ske unije, kako ju registrirati i poËeti voditi, Ëak i u sluËajukada udruga za to nema dostatnih financijskih sredstava tepodrobno objaπnjava ulogu koju imaju udruge u Europskojuniji.

• Na kraju VodiËa, u dodatku, dat je pregled oko 150 najznaËa-jnijih udruga koje djeluju na razini Europske unije, kratkipregled njihovih aktivnosti, ukljuËujuÊi podatke o kontak-tima, zaposlenima i vodstvu udruge, koje mogu pomoÊi uuspostavljanju suradnje i umreæavanju.

Iako ovaj VodiË sadræi praktiËne informacije, on nije predvi-en kao detaljan adresar svih organizacija ili institucija smjeπ-tenih u Bruxellesu ili Strasbourgu. To je vodiË, a ne adresar.Sastavljen je da bi pomogao udrugama pri nalaæenju udruga/mreæa koje rade na razini EU, a za kojima bi mogao postojatiinteres za Ëlanstvom.

Pristupanjem mreæi udruga koje se bave istim ili srodnimpitanjima udruge u Hrvatskoj imaju priliku pristupiti aktual-nim informacijama o dogaanjima u EU, ukljuËiti se u zajed-niËke aktivnosti voenja kampanja ili lobiranja u EU, kao iizgraditi projekte na meunarodnoj razini i pristupiti fondovi-ma europskih donatora.

Nadamo se da Êe ova knjiga biti praktiËni priruËnik udru-gama u Hrvatskoj bez obzira na to imaju li veÊ iskustva ili se tekupuπtaju u razumijevanje uvjeta i moguÊnosti suradnje s insti-tucijama EU ili pronalaæenju partnerskih organizacija kojedjeluju na razini EU.

Cvjetana Plavπa-MatiÊ, dipl. oecupraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga druπtva

PREDGOVOR — Inna Petrenko [13]

UVOD [19]

Poglavlje I :Razvoj udruga na razini Europske unije [23]

1.1. De∫nicija udruge u Europskoj uniji [24]

• Viπedimnzionalna obitelj organizacija civilnogdruπtva [24]

• Radna de∫nicija nevladinih organizacija [26]

• Opseg aktivnosti i zadaÊe udruga [29]

1.2. Od “pojedinaËnih“ udruga do “velikih igraËa” [31]

• Statut udruga u Europskoj uniji [33]

• Kako osnovati udrugu u Europskoj uniji: neki praktiËnisavjeti [34]

• Kako registrirati meunarodnu udrugu u Belgiji: nekipraktiËni savjeti [38]

• Kako poËeti voditi udrugu u Europskoj uniji bez dostatnih∫nancijskih sredstava [40]

1.3. Uloga udruga u Europskoj uniji [43]

1.4. Udruge i postupak donoπenja odluka u Europskoj uniji [45]

— Lobiranje u institucijama Europske unije [46]

• Nekoliko opÊenitih savjeta za uspjeπno EU-lobiranje [48]

• PraktiËni savjeti za lobiranje u Europskoj komisiji [51]

• PraktiËni savjeti za lobiranje u Europskomparlamentu [52]

• PraktiËni savjeti za lobiranje u VijeÊu ministara [54]

Sadræaj

• RazliËite metode savjetovanja u postupku donoπenjaodluka Europske unije ∞ odnosi udruga i institucijaEuropske unije [54]

• Europska komisija i metode savjetovanja [56]

• Europski odbor za ekonomska i socijalna pitanjaEESC [63]

• Europski parlament [66]

• VijeÊe ministara [79]

POGLAVLJE II :Razvoj postupka savjetovanja Komisije [93]

2.1. Dokument za raspravu Europske komisije iz 2000. [95]

2.2. Bijela knjiga Europske komisije o europskom upravljanjuiz 2001. [96]

2.3. OpÊa naËela i minimalni standardi savjetovanja Europskekomisije sa zainteresiranim stranama/ skupinama [98]

• CONECCS ∞ savjetovanje, Europska komisija,civilno druπtvo [101]

• Your Voice in Europe (Vaπ glas u Europi) [104]

2.4. Smjernice za procjenu utjecaja [110]

2.5. Europska inicijativa za lobiranje i transparentnost [111]

2.6. Ustav (Ëlanak 47.) [114]

• NaËelo sudioniËke demokracije [114]

2.7. Neka opaæanja o sadaπnjim postupcima savjetovanja[118]

DODATAK ∞ popis udruga [121]

IZVORI [206]

O ECAS-u

11

TKO SMO MI?

ECAS (European Citizen Action Service) osnovan je 1990. kaomeunarodna nepro∫tna organizacija, neovisna o politiËkimstranakama, komercijalnim interesima i institucijama Europ-ske unije. Naπ je zadatak pomoÊi da se glas nevladinih,nepro∫tnih organizacija i pojedinaca Ëuje u EU, pruæanjemsavjeta o lobiranju, prikupljanju novËanih sredstava i zaπtitieuropskih graanskih prava.

Mi smo velika meusektorska europska organizacija kojaokuplja Ëlanice iz razliËitih podruËja djelovanja: graanskihsloboda, kulture, razvoja, zdravlja i socijalne pomoÊi, kao i orga-nizacija za razvoj civilnoga druπtva.

ECAS je na adresi: 83 Rue du Prince Royal, 1050 Bruxelles,a naπ Dokumentacijski centar dijeli prostor s Europskim zak-ladnim centrom (European Foundation Centre ∞ EFC) naadresi: 53 Rue de la Concorde.

Predsjednik ECAS-a je Mario Monti. Ravnatelj, Tony Vena-bles, predvodi tim od 11 ljudi.

NA©I CILJEVI:

• OjaËati europsku strategiju organizacija civilnoga druπtvau dræavama Ëlanicama EU i dræavama kandidatkinjama zaulazak u EU

• Zagovarati pravo slobodnog kretanja i promicati europskograansko druπtvo

• Voditi kampanje za transparentnost institucija EU te njiho-vu reformu

Za podrobnije informacije o ECAS-u, molimo posjetite naπuinternetsku stranicu.

Adresa:

ECAS83 Rue du Prince RoyalB-1050 BruxellesE-poπta: [email protected]

Predgovor

13

U ovom Êemo VodiËu pokuπati razjasniti svijet europskih udru-ga: razliËite oblike udruæivanja organizacija civilnoga druπtva∞ OCD ∞ na europskoj razini, kako bi se utjecalo na politikuEuropske unije i prioritete ∫nanciranja.

Svrha ovog VodiËa je dvostruka:

• On prije svega nastoji pruæiti pregled postojeÊeg odnosaizmeu institucija Europske unije i organizacija civilnogadruπtva te prikuplja informacije o europskim udrugama injihovim ulogama u postupku donoπenja odluka Europskeunije, informacijama raπtrkanim po internetskim stranica-ma. VodiË Êe Vam pruæiti korisne podatke za kontakt unu-tar institucija Europske unije, s uputama za uspjeπno lobi-ranje i savjetima za osnivanje udruge Europske unije.

• Drugo, VodiË pruæa popis udruga Europske unije s vaæniminformacijama u vezi s njihovim aktivnostima, ukljuËujuÊipojedinosti o kontaktima, koje mogu pomoÊi drugim udru-gama da uspostave kontakt ili da provjere svoje podatke oudrugama Europske unije.

Iako ovaj VodiË sadræi praktiËne informacije, nije predvienkao detaljan adresar svih organizacija ili institucija smjeπtenihu Bruxellesu. Ovo je vodiË, a ne adresar. Nadalje, moramo na-glasiti da s obzirom na stalne promjene unutar institucija Eu-ropske unije i udruga postoji opasnost da je ono πto piπemomoæda veÊ zastarjelo. Zbog toga Êe se moæda pokazati potrebaza naknadnim aæuriranjem podataka s kontaktima.

Ovaj je VodiË sastavljen da bi pomogao udrugama prinalaæenju udruga/mreæa koje rade na razini EU, a za kojima bimogao postojati interes za Ëlanstvom. Pristupanjem mreæimoæete dobiti pristup aktualnim informacijama o dogaanji-ma u EU. Takoer moæete imati priliku ukljuËiti se u zajedniËkeaktivnosti voenja kampanja i lobiranja u EU, kao i izgraditiprojekte na meunarodnoj razini. VodiË je razraen u okviruPrograma informiranja i izobrazbe o EU za predstavnike OCD-a,a ∫nancirala ga je Zaklada Charles Stewart Mott.

14

Autorica se zahvaljuje kolegama iz ECAS-a: Tonyu Vena-blesu, Natalie Calmejane i Ceciliji Liljegren za korisne infor-macije i saznanja tijekom izrade VodiËa. Autorica je osobito za-hvalna Agnes Kallinis, Ëlanici ECAS-a, za strpljenje i napore uaæuriranju prikupljenih podataka uvrπtenih u Dodatak.

VodiË kroz udrugeEuropske unije

19

Izuzev politiËkog podruËja strane pomoÊi, okoliπa i potroπaËa,na sceni Europske unije tijekom 1980-ih i ranih 1990-ih rijetkose spominju organizacije civilnoga druπtva i opÊenito treÊi sek-tor. U to vrijeme joπ nije bio osmiπljen πiri pojam “civilnog dru-πtva”. Djelovanje Europske zajednice bilo je gotovo iskljuËivoograniËeno na gospodarska pitanja jer je bilo predvieno daprobleme vezane uz ljudska prava i graane rjeπava VijeÊe Eu-rope. Meutim, opseg integracijskog procesa se proπirio i EUse sada bavi πirokim rasponom strategija, imajuÊi sve veÊi izra-van utjecaj na svakodnevni æivot graana EU.

Kasne 1980-e i rane 1990-e bile su razdoblje razvoja organi-zacija civilnog druπtva na europskoj razini. Fenomen odraæavaπirenje sposobnosti EU u uzastopnim revizijama ugovora na-kon donoπenja Jedinstvenog europskog akta na podruËjima kaoπto su potroπaËi, kultura, razvoj, obrazovanje, zdravlje, ljudskaprava i druπtvena iskljuËenost, kao i jaËanje starijih politika otoleranciji, ravnopravnosti izmeu muπkaraca i æena, okoliπu iodræivosti.01 Ugovor iz Amsterdama dodatno je poveÊao ovlastiUnije prenoseÊi na Zajednice neka podruËja koja su prvotnobila podloæna meudræavnoj suradnji u podruËju pravosua iunutarnjih poslova. U tom je kontekstu poveÊanje ovlasti EUdalo glas udrugama i svrstalo njihove probleme na dnevni redEU-a. Mnoge organizacije nepro∫tnoga sektora shvatile su dabi njihove inicijative zaustavljene na nacionalnoj razini mogleimati veÊe πanse na razini EU.

Kada je sve veÊa neravnoteæa izmeu javnog interesa i korpo-racijskog lobiranja zaprijetila demokratskim temeljima odlu-Ëivanja u EU, ECAS je bio jedna od prvih organizacija Europskeunije koja je pridonijela jaËanju poloæaja nepro∫tnog sektorau odnosima s EU institucijama s ciljem razvijanja graanskeEurope. Bolja i demokratskija ravnoteæa u æalbama prema EZuzrokovala je da EU poveÊa raspodjelu potpora u proraËunu i

01 Jedinstveni europski akt od srpnja 1987. mijenja i dopunjuje Rimski ugovor radiproπirenja veÊinskog glasovanja te pomiËe lobiranje prema europskom mjerilu.Ugovor iz Maastrichta uveo je nove strategije Europske zajednice na πest pod-ruËja: medueuropske mreæe, industrijska politika, zaπtita potroπaËa, obrazo-vanje i struËno osposobljavanje, mladi, kultura. ZahvaljujuÊi druπtvenom proto-kolu pripojenom Ugovoru, ovlasti Zajednice proπirene su u druπtvenoj domeni.

20

dijelu ∫nancijskih potpora koje idu graanskim udrugama.UnatoË stanovitom poboljπanju uËinjenom posljednjih godi-na u podruËju uravnoteæivanja dobiti i nepro∫tnog lobiranja,europska zajednica udruga i dalje traæi od institucija Europskeunije da im odobri jednak pristup.

Razvoj civilnog druπtva na europskoj razini posljednjih je de-set godina impresivan. Iako je bilo nekih aktivnosti od 1980-ih,najviπe toga se dogodilo od 1990-ih. Ova je Ëinjenica rezultat sveveÊeg interesa europskih institucija za socijalne probleme ipritiska nepro∫tnih organizacija da uËine EU osjetljivijom nadruπtvene probleme. Danas postoji mnogo organizacija kojezastupaju interese treÊeg/nepro∫tnoga sektora na razini EU.

Sve vrste organizacija civilnog druπtva, europskih, dræavnihi meunarodnih udruga predstavljaju gospodarsku, druπtvenui humanitarnu razliËitost europskog æivota. U svakodnevnomjeziku koriste se brojni pojmovi za opisivanje te raznolikostiorganizacija: interesne skupine, skupine za pritisak, udruge(npr. trgovine, poduzetniπtva, regionalne udruge), zaintere-sirane strane, lobiji, NVO-i, organizacije za teoretska istraæiva-nja itd. Neke skupine predstavljaju iskljuËivo interese svojihËlanica (na primjer, poljoprivredne ili poduzetniËki savezi udru-ga), dok drugi brane opÊe interese ukorijenjene u druπtvu ucjelini (potroπaËi, okoliπ, ljudska prava itd.) U ovom trenutkupostoji oko 15.000 lobista u Bruxellesu, dok oko 2.600 interes-nih skupina ima stalan ured u glavnom gradu Europe.02

Nastala mreæa organizacija civilnog druπtva sloæena je iraznolika. Ta razliËitost traæi da ovaj vodiË otvorimo de∫nicijom“udruge”. Prije svega, potrebno je razjasniti da se ovaj vodiËprvenstveno bavi organizacijama aktivnima u takozvanom“treÊem sektoru” ∞ u nevladinom i nepro∫tnom podruËju ∞udrugama kao organizacijama civilnoga druπtva EU.

02 Za podrobnije informacije vidjeti govor potpredsjednika Europske komisije od-govornog za upravne poslove, transparentnost revizije i borbe protiv prijevara,u njemu obnavlja povjerenje u Europi: European Policy Institutes Network,Centre of European Policy Studies Brussels, 20. listopada 2005.http://ec.europa.eu/commission_barroso/kallas/doc/speech_201005_en.pdf

Poglavlje I

Razvoj udruga narazini Europske unije

24 VodiË kroz udruge u Europskoj uniji

Viπedimenzionalna obitelj organizacija civilnog druπtvaZbog razliËitosti oblika organizacija civilnog druπtva, vaæno jezapoËeti s de∫nicijom tog fenomena, koji je priliËno raznolik iviπestruk. Prije svega, æeljeli bismo istaknuti da sâm pojam“civilno druπtvo” ima mnoge razliËite de∫nicije te je teπko sloæi-ti se o njegovom potankom znaËenju.03 BuduÊi da svrha VodiËanije pruæiti teoretsko nego praktiËno znanje, izbjeÊi Êemoraspravljanje o razliËitim konceptima vezanima uz civilnodruπtvo, koje su razvili brojni politolozi, sociolozi i ∫lozo∫ pop-ut E. Gellnera J. Habermasa, R. Dahrebdorfa, A. Smitha, J.Greenwooda, L. Salamona, H. K. Anheiera, G. Almonda imnogih drugih. Ipak, smatramo da bi se veÊina suvremenihistraæivaËa sloæila s izjavom da se moderno civilno druπtvo od-nosi na “ukupnost institucija, organizacija i pojedinacasmjeπtenih izmeu obitelji, dræave i træiπta, kojima se ljudi do-brovoljno pridruæuju kako bi pridonijeli opÊem interesu”.04

Slika svijeta “civilnog druπtva” sloæena je i ponekad se moæedoimati priliËno nejasnom s obzirom na Ëinjenicu da ne pos-toji uobiËajena, a kamoli zakonski prihvaÊena de∫nicija poj-ma “organizacije civilnog druπtva”. U svojem istraæivanju “In-terakcija javnih institucija s graanskim organizacijama”, G.Moro navodi da s pravnog stajaliπta “postoji oko 30 razliËitihnaziva za organizacije civilnog druπtva koji se pojavljuju u za-konu i uredbama” u 22 europske dræave, koje bi se moglo klasi∫-cirati u skladu sa zakonskom formom ili ∫skalnim stanjem.05

1.1. De∫nicija udruge u Europskoj uniji

03 Te se de∫nicije obiËno razlikuju po vaænosti koju pridaju odreenim znaËajkamacivilnog druπtva u odnosu na druge; neke se de∫nicije prvenstveno fokusirajuna aspekte dræavne ovlasti, politike i individualnih sloboda, a druge viπe nagospodarske funkcije. Za dodatne informacije pogledati “RjeËnik civilnogdruπtva, ∫lantropije i nepro∫tnog sektora”, Helmut K. Anheier and Regina A.List, Routledge, London, 2005, str. 54

04 Ibid

25 Razvoj udruga na razini Europske unije

Neki od tih naziva su sljedeÊi: udruga, savez, NVO, zadruga, do-brovoljna organizacija, zaklada, nepro∫tna organizacija, do-brotvorna ustanova, sve jedinice javne sluæbe, javne dobro-tvorne organizacije, itd. Stoga je teπko raspravljati o “organiza-ciji civilnog druπtva” kroz raznovrsnost pojmova Ëija djelomiË-na istovrsnost nije uËinkovito istraæena.

Neki u de∫niciju civilnog druπtva ukljuËuju samo nepro∫tneorganizacije, drugi de∫niraju tako da obuhvaÊa samo samoor-ganizirane zajednice zajedniËkog interesa, dok ostali taj pojamprimjenjuju za sve oblike nevladine suradnje, ukljuËujuÊi ikrupni kapital. Postoji i institucionalni pristup prouËavanjucivilnog druπtva, koji se bavi veliËinom, opsegom i strukturomorganizacija i udruga te zadaÊama koje obavljaju. Javni i osob-ni interesi opÊenito se razlikuju. Prema toj klasi∫kaciji, sku-pine za javni interes traæe poboljπanja sluæeÊi druπtvu u cjelini,na primjer boljom zaπtitom potroπaËa ili poboljπanom zaπtitomokoliπa, dok skupine za osobni interes nastoje postiÊi ciljevesamo za svoje izravne Ëlanove. Stoga, ovisno o tome tko ih ko-risti, ovi pojmovi mogu, ali ne moraju, ukljuËivati tijela poputradniËkih sindikata, trgovaËkih udruæenja, profesionalnihdruπtava, itd. Meutim, smatramo da sva ova razliËita shvaÊanjacivilnog druπtva nisu nuæno protuslovna, niti su razliËiti pris-tupi razumijevanja istog nuæno suprotni. Naprotiv, Ëesto sukomplementarni i odstupaju u naglasku, a ne u naËelu.

Kao πto smo veÊ istaknuli, ne postoji opÊenita de∫nicijaorganizacija civilnog druπtva na razini EU. Meutim, instituci-je EU obiËno koriste de∫niciju koju je Europski odbor za gospo-darska i druπtvena pitanja dao u svojem miπljenju “Uloga idoprinos organizacija civilnog druπtva u izgradnji Europe”:06

05 Za podrobnije informacije vidjeti G. Moro “Public institutions interacting withcitizens’ organisations”, http://www.activecitizenship.net/documenti/Final%20CNE% 20Survey%20Report.pdf, 2004., str. 11.

06 Ovaj opis povezan je s analizom koju je razvio EESC u miπljenju “Uloga i doprinosorganizacija civilnog druπtva u razvoju Europe” (OJ C 239, 17. studeni 1999, str.30).


Organizacije civilnog druπtva obuhvaÊaju:• Sudionike træiπta radne snage (tj. saveze sindikata i poslo-

davaca ∞ tzv.socijalne partnere)• Organizacije koje predstavljaju socijalne i gospodarske su-

dionike, a koje nisu socijalni partneri u strogom smislu (naprimjer, potroπaËke organizacije)

• Nevladine, nepro∫tne organizacije (NVO)• Organizacije u zajednici, tj. organizacije osnovane unutar

osnovne razine druπtva koja slijede ciljeve usmjerene na Ëla-nove, npr. udruge mladih, obiteljske udruge i sve organizaci-je kroz koje graani sudjeluju u lokalnom i gradskom æivotu

• Vjerske zajednice

Sektor nevladinih, nepro∫tnih organizacija samo je dio oveviπedimenzionalne obitelji organizacija civilnog druπtva.

Radna de∫nicija sektora nevladinih organizacijaDe∫nirati nevladine organizacije nije lagan zadatak. Danas Ëes-to preklapanje de∫nicija interesnih skupina i NVO-a Ëesto dovo-di do nejasnoÊa. Pojam “interesne skupine” obiËno pokrivaπiroku grupaciju entiteta koji koriste mnoge formalne (pro∫tnei nepro∫tne) i neformalne organizacijske modele za promicanjeinteresa svojih biraËkih tijela.07 Odnedavno unutar civilnogdruπtva postoji razlika izmeu druπtvenih pokreta temeljenihna neformalnim savezima i formalnije utemeljenih NVO-a, alii ta je razlika teπko odræiva jer druπtveni pokreti obuhvaÊaju iNVO-e i sindikate, te jer de∫nicija NVO-a i dalje ostaje vrloneodreena.08 Kako smo spomenuli u uvodu, ovaj se VodiË bavisamo organizacijama treÊeg sektora, koje su nevladine i nepro-∫tne ∞ tj. udrugama.

07 Medutim, vaæno je imati na umu da ne postoji jasna granica izmedu “interesnihskupina” i “NVO-a” zbog njihove “neodreene prirode”. Stoga se mnogi NVO-ipretvore u interesne skupine kada poËnu artikulirati i priopÊavati zahtjeve svojihbiraËkih tijela, dok istovremeno mnoge interesne skupine preuzimajuorganizacijski okvir nepro∫tnog sektora, jer status NVO-a obiËno pruæa ∫skalneprednosti i socijalno-politiËki legitimitet. Za dodatne informacije vidjeti: WilsonG.K., Interest group, Basil Blackwell, Oxford, 1990.


Nepro∫tni, nevladin sektor Ëesto se opisuje kao vrlo razno-lik, heterogen i pun organizacija s vrlo razliËitim ciljevima,strukturama i motivacijama, kreÊuÊi od trustova mozgova koje∫nanciraju korporacije, do lokalnih zajednica, osnovnih aktiv-istiËkih skupina, organizacija za razvoj i istraæivanje, zagov-araËkih skupina, organizacija usredotoËenih na operativne,hitne/humanitarne potpore, i tako dalje .

Iako bismo udruge EU mogli smatrati novim fenomenom,vaæno je istaknuti da je nepro∫tni sektor duboko ukorijenjen urazvoj civilnog druπtva, povijesno povezan s crkvama, humani-tarnim aktivistima, dobrotvornim ustanovama i humanitar-nom tradicijom. Dok udruge na razini EU moæemo smatratipriliËno modernim fenomenom,09 dobrotvorne i lokalneorganizacije odvojene od dræave postojale su u mnogim povi-jesnim okruæenjima. S nastavkom graanskih prava u Europiu osamnaestom i devetnaestom stoljeÊu, ljudi su osnivali sveviπe takvih organizacija, koje su sluæile kao instrumenti za ispu-njavanje druπtvenih potreba, zaπtitu interesa ili promicanjenovih politika.10

08 G. Alhadeff and S. Wilson: “European Civil society Coming of Age”, str. 2, 2002:http://www.solidar.org/English/pdf/CivilSociety_comingofage_FINAL_May02. doc

09 Pojam “nevladina organizacija” uπao je u uporabu s osnivanjem Ujedinjenihnaroda 1945. s odredbama Ëlanka 71. poglavlja 10 Povelje Ujedinjenih narodaza savjetodavnu ulogu za organizacije koje nisu niti vlade niti dræava Ëlanica.

10 Tako je pokret protiv ropstva, osnovan u Engleskoj posljednjih godina osamna-estog stoljeÊa, pokrenuo mnoge takve organizacije i vremenom doveo do Svjet-ske konvencije protiv ropstva (1840.), prekretnica za koordiniranje rada graan-skih organizacija na meunarodnoj osnovi. Svjetski Savez krπÊanskih zajednicamladih ljudi osnovan je nedugo nakon toga, 1855. godine, a meunarodnoVijeÊe za Crveni kriæ nastalo je 1863. Tijekom devetnaestog stoljeÊa, neovisneudruge te vrste poËele su se baviti mnogim problemima, ukljuËujuÊi prava æena,stanje siromaπnih, zloupotrebu alkohola i reformu gradova. Kasnije u stoljeÊusindikati su postali glavna sila pokreta organizacija civilnoga druπtva. Za dodatneinformacije vidjeti sljedeÊu literaturu: B. Harvey “Networking in Europe”, vodiËza europske dobrovoljne organizacije, drugo izdanje, London 1995.; . Evers i J.-L Laville “The third sector in Europe”, Cheltenham, 2004.


Mnoga razliËita tijela danas opisujemo kao nevladineorganizacije:

• Neke organiziraju glasne prosvjede i demonstracije, dokostale daju prednost staloæenom obrazovanju ili tihoj diplo-maciji. Ako radikalne prosvjedne skupine “imenuju i osra-mote” one na vlasti koji zloupotrebljavaju graanska pra-va, druge blisko surauju s nadleænim tijelima.

• To mogu biti zagovaraËke skupine, ukljuËene u lobiranjeza svoje Ëlanice, ili mogu biti neaktivne u politiËkoj areni iliareni donoπenja odluka i usmjerene uglavnom na pruæanjeusluga. Mnoge nevladine organizacije pokrivaju i aktivno-sti zagovaranja i pruæanja usluga.

• Mogu se kretati u rasponu od malih interesnih skupina us-mjerenih prema jednom problemu (npr. zagovaranju speci-∫Ënih ekoloπkih pitanja ili odreenih ljudskih prava) dogolemih meunarodnih organizacija sa stotinama ili Ëak ti-suÊama ogranaka ili Ëlanova u razliËitim dijelovima svijetau cilju postizanja opÊih/globalnih ciljeva, kao πto su ljud-ska prava, zaπtita okoliπa ili spreËavanje sukoba diljem svi-jeta, npr. Amnesty International, Greenpeace Internationalili International crisis group)

• Mogu zagovarati interese cijelog druπtva ili ciljne skupinedruπtva (npr. organizacije koje promiËu interese svih graa-na, na primjer potroπaËa ili ekoloπkih organizacija, ili se usre-dotoËuju na razliËite ciljne skupine druπtva ∞ mladu popu-laciju, stariju populaciju, osobe s posebnim potrebama).

Zbog spomenute razliËitosti i heterogenosti neprofitnog sek-tora, nije lako pronaÊi opÊu de∫niciju “nevladine organizaci-je”. Meutim, pokuπat Êemo obuhvatiti neka temeljna obiljeæja.

Udruge Europske unije trebale bi dijeliti sljedeÊa obiljeæja:• Neovisne su, posebice o vladi i drugim tijelima javne vlasti

te politiËkim strankama ili trgovaËkim druπtvima,


• Djeluju u javnom interesu (tj. rjeπavaju pitanja i problemekoji se odnose na dobrobit ljudi, odreene skupine ljudi ilidruπtva u cjelini),

• To su nepro∫tne organizacije,• Formirane su dobrovoljno (obiËno postoji element dobro-

voljnog sudjelovanja u organizaciji).

Iako navedena zajedniËka obiljeæja mogu pomoÊi pri opi-sivanju pojma “udruge Europske unije”, potrebno je imati naumu da njihova veliËina i opseg aktivnosti mogu znatno varira-ti. Udruge Europske unije sa sjediπtem u Bruxellesu mogu serazlikovati prema:• Strukturi (tradicionalne udruge nasuprot spontanih, nekon-

vencionalnih inicijativa i pokreta),• Odreenoj djelatnosti (npr. udruge koje se bave pitanjima

strane pomoÊi ili okoliπa),• Stupnju umreæenosti (npr. koliko je organizacija udruæeno

u udrugu),• Stupnju meunarodnosti organizacija (npr. koliko je zema-

lja EU zastupljeno).

Opseg aktivnosti i zadaÊe udrugaZadaÊe udruga Europske unije mogu se uspjeπno razvrstati

u sljedeÊe kategorije:

— ZadaÊa pruæanja usluga

Pruæanje usluga tradicionalno je kljuËna aktivnost udruga.Pruæanje usluga oslanja se na tehniËku ekspertizu udruga.Mreæe udruga Europske unije mogu pruæiti usluge svojimËlanovima udruga (tj. prikupljati informacije ili pruæatisavjetodavne usluge) ili institucijama EU.


— ZadaÊa lobiranja/zagovaranja

PomoÊu lobiranja/zagovaranja, udruge pokuπavaju utjeca-ti na postupak donoπenja odluka, izvana sastancima sasluæbenicima Europske unije ili sudjelovanjem u javnimraspravama, a iznutra izravnim sudjelovanjem u postupci-ma donoπenja odluka struËnog odbora ili kroz processavjetovanja Europske unije.11

— ZadaÊa provedbe

ZadaÊa provedbe odnosi se na sudjelovanje udruga u pro-vedbenoj politici (tj. sudjelovanje udruga u provedbi proje-kata Europske unije i projekata drugih donatora u partner-stvu s institucijama Europske unije i/ili dræavnim nadleæ-nim tijelima i/ili poslovima).

11 Neki analitiËari i istraæivaËi napravili su podjelu izmedu aktivnosti lobiranja izagovaranja, dajuÊi zagovaranju mnogo πiri smisao. Medutim, oba se pojma vrloËesto koriste naizmjeniËno. Æeljeli bismo naglasiti da te aktivnosti ne promatra-mo kao razliËite, nego komplementarne, buduÊi da obje nastoje utjecati na javnupolitiku.


1.2 Od “pojedinaËnih” udruga do “velikihigraËa”

Europske institucije daju prednost suradnji unutar takozvanihNVO obitelji ∞ saveza, udruga i mreæa udruga Europske unije.I prije Prodijevog predsjedniπtva, Komisija se redovito savje-tovala s nekim od europskih mreæa udruga (npr. preteËe CON-CORD-a12 ili Europskog ureda za okoliπ).

Europska komisija potiËe udruge na meusobnu suradnjuu zajedniËkim udrugama i mreæama udruge na europskoj razi-ni, buduÊi da takve udruge potpomaæu uËinkovitost procesasavjetovanja.13 Europske udruge specijalizirane su za stvaranjekonsenzusa kanaliziranjem razliËitih miπljenja svojih Ëlanica.Oni ujedinjuju interese svojih udruga Ëlanica, koje su rezultatpovezivanja potreba i interesa nacionalnih udruga. Taj meha-nizam opseænog savjetovanja omoguÊava europskim udruga-ma da predstave europsku perspektivu razvoja svoga sektora.

Nevladine, nepro∫tne organizacije ∞ od lokalne do globalnerazine ∞ sve viπe shvaÊaju vaænost organiziranja u skladne savezekako bi postali utjecajni unutar Europske unije. S obzirom nato da je postalo jasno da su “veliki igraËi” sposobni osnovatidaljnji savez osobito s organizacijama iz mnogih europskihdræava, mnogo utjecajniji u Bruxellesu nego “pojedinci”, pojav-ljuje se sve viπe zagovaraËkih krovnih organizacija s multinacio-nalnim Ëlanstvom.

12 Institucionalizacija ovog odnosa zapoËela je stvaranjem Odbora za razvoj NVO-a1976. godine, koja je otada zamijenjena sliËnom organizacijom pod nazivomCONCORD (Savez europskih nevladinih organizacija (NVO) za potporu i razvoj)

13 DOKUMENT ZA RASPRAVU KOMISIJE EUROPSKE UNIJE I NEVLADINIHORGANIZACIJA: STVARANJE SNAÆNIJEG PARTNERSTVA”, 18. sijeËnja 2000.;http://europa.eu.int/comm/secretariat_general/sgc/ong/docs/communication_en.pdf


Nevladine su se organizacije razvile kako bi se prilagodilerazliËitim uvjetima koji postoje u razliËitim upravama Europ-ske komisije te kako bi odraæavale razliËite tradicije i kultureunutar svakog sektora:

• Nevladine organizacije za razvoj, koje je predstavio CLONG,organizirane su oko 15 dræavnih platformi te su se borile zapronalazak naËina ukljuËivanja razliËitih mreæa udrugaEuropske unije koje su se pojavile.

• Ekoloπke udruge imale su labav savez osam vaænih organi-zacija, od Svjetske organizacije za zaπtitu prirode (WWF) doGreenpeacea, Birdlifea i Prijatelja Zemlje (Friends of theEarth), zajedno poznatih kao Zeleni 8 (Green 8).14 Ekoloπkeorganizacije na razini Europske unije opÊenito se meusob-no ne natjeËu; one imaju zajedniËki interes za bolje ekoloπ-ke propise. Postoji odreeno natjecanje za ∫nancijska sred-stva, ali i nepisani sporazum o specijalizaciji u razliËitimpodruËjima aktivnosti.

• Nevladine organizacije za ljudska prava, ukljuËujuÊi Amnes-ty International, Human Rights Watch and FIDH (Meuna-rodni savez za ljudska prava), imale su Ëak labaviju mreæu,nazivajuÊi se Kontaktnom skupinom za ljudska prava.

• Socijalne nevladine organizacije bile su takoreÊi pridoπliceu ovoj skupini. Nedavno formirane, 1996. godine udruæilesu se u Platformu europskih socijalnih nevladinih organi-zacija. Isprva 17, zatim 37 mreæa ili saveza koji rade na razi-ni Europske unije, uoËilo je potrebu za stvaranjem meu-sobnog saveza, kako bi doprli do sindikata i do drugih gru-pacija nevladinih organizacija.

14 Sada “Zeleni 10”, a ukljuËuje deset vodeÊih ekoloπkih nevladinih organizacija(NVO-a) aktivnih na EU razini: BirdLife medunarodni (Ured Europske zajednice),Climate Action Network Europe (CAN Europa), CEE Bankwatch Network,Europski ured za okoliπ (EEB), Europska federacija za prijevoz i okoliπ (T & E),EPHA Environment Network (EEN), Prijatelji Zemlje (FoEE), GreenpeaceEuropa, Meunarodni prijatelji prirode (IFN), WWF Ured za europsku politiku.U lipnju 2005 Bankwatch je sluæbeno prihvaÊen kao deseti Ëlan Zelenih 9, pa seorganizacija sada zove Zeleni 10.


To uravnoteæivanje zajedniËkog djelovanja i zadræavanjavlastite posebnosti bila je stalna znaËajka procesa sve veÊe koor-dinacije izmeu nevladinih organizacija. Na taj su se naËin nev-ladine organizacije prilagodile te uËinkovitije utjeËu na in-stitucije Europske unije.

Statut udruga u Europskoj unijiEuropske su institucije od 1991. prouËavale prijedlog15 stvaranjastatuta udruge Europske unije. Taj bi statut omoguÊio funkcio-niranje nepro∫tnih organizacija i udruga te njihovo priznavanje ucijeloj EU, dopuπtajuÊi da se paneuropske udruge registriraju kaotakve, πto je bolje nego da imaju jednu “nacionalnost”.

Od poËetka su se udruge spominjale, zajedno s poduzeÊi-ma, zadrugama i uzajamnim druπtvima, kao tijela koja trebajuostvarivati korist od Europskog statuta. Europski parlament,Komisija i VijeÊe poduzeli su sve korake u tom smjeru, smatra-juÊi da bi takvi statuti mogli pridonijeti stvaranju unutarnjegtræiπta, neposredno prije donoπenja “jedinstvenog zakona”. Paipak, do sada su usvojena samo dva takva statuta za europskapoduzeÊa i europske zadruge.

Udruge imaju kljuËnu ulogu u podruËju sudioniËke demo-kracije. Njihova je danaπnja uloga oblikovanje europskog de-mokratskog æivota, europske kulture, a u europskom su soci-jalnom modelu πiroko prihvaÊene. Stoga “ako europsku dimen-ziju treba shvatiti ozbiljno, Ëini se nuænim na europskoj razinipriznati realnost koju sve dræave Ëlanice veÊ priznaju na nacio-nalnoj razini, tj. sredstvo kojim graani ostvaruju sloboduudruæivanja”.16 Nadalje, nije prihvatljivo da je nacionalni sta-tut jedini zakonski raspoloæivi okvir udruæivanja na europskojrazini. Europski bi statut u potpunosti poπtivao dopunsko naËe-lo, buduÊi da bi po svojoj prirodi bio neobvezujuÊi. Osim toga,europski bi statut mogao biti od pomoÊi unutarnjem træiπtu u

15 Kom. (91) 273/1 i 2 konaËni, Sluæbeni list C99 od 21.04.1992.

16 Za dodatne informacije vidjeti “Statut europske udruge: elementi za rezoluciju”,nacrt studije, EESC http://www.eesc.europa.eu/sco/group/meetings/09_04_05_2006/statute_en.doc


vezi usluga, zbog olakπanja prekograniËnih aktivnosti. Takavbi statut takoer snaæno pridonio administrativnom pojednos-tavljenju zbog izbjegavanja viπestrukih registracija u razliËit-im pravnim sustavima.17

Meutim, 27. rujna 2005. godine Europska komisija taj jeprijedlog stavila na crnu listu (MEMO /05/340) s joπ 68 prijed-loga koji trebaju biti povuËeni jer su postali “uvelike zastarje-li”. Britansko predsjedniπtvo EU u svom je zakljuËku pozvaloKomisiju da napravi procjenu utjecaja zakonodavnih prijedlogaprije povlaËenja “ako je to prikladno”. Nikakva takva odgovara-juÊa procjena nije bila izraena. Europski parlament je u rezo-luciji o Programu rada povjerenstva za 2006. godinu, od 15.prosinca 2005., traæio od Komisije da “ne povlaËi njihove pr-ijedloge o europskim uzajamnim druπtvima i europskim udru-gama”. To meutim nije imalo odjeka: πto je znak da se radistvaranja ili razvoja europske udruge moraju oslanjati na vlas-tite napore prije negoli na pomoÊ Europske komisije.

Kako osnovati udrugu na razini Europske unije: nekipraktiËni savjeti

Jezik

Danas bi zbog mnogobrojnosti sluæbenih jezika EU18 bilo nere-alno predloæiti rad na svih 20 sluæbenih jezika, buduÊi da bi tobilo preskupo i suviπe dugotrajno. Za svoje unutarnje svrhe insti-tucije EU smiju po zakonu odabrati vlastita jeziËna rjeπenja. Takobi, prema tome, Europska komisija vodila svoje unutraπnjeposlovanje na tri jezika: engleskom, francuskom i njemaËkom,a samo je za javne informacije i potrebe komunikacije potpunoviπejeziËna. Zato, ako biste æeljeli osnovati europsku udrugu iostvariti uËinkovit dijalog s Europskom komisijom, morate

17 Ibid

18 Europska unija ima 20 sluæbenih jezika: Ëeπki, danski, nizozemski, engleski,estonski, ∫nski, francuski, njemaËki, grËki, maarski, talijanski, letonski,litavski, malteπki, poljski, portugalski, slovaËki, slovenski, πpanjolski i πvedski.Takoer je bilo odluËeno da i irski dobije status sluæbenog jezika EU od 1.sijeËnja 2007.


koristiti barem jedan od tih jezika. S druge pak strane, Europskiparlament ima Ëlanice koje trebaju radne dokumente na vlasti-tim jezicima, pa je protok njegovih dokumenata od poËetkaviπejeziËan. Ako ste odluËili osnovati europsku udrugu oku-pljajuÊi Ëlanice u cijeloj Europi ili izvan nje, treba usvojiti zajed-niËki jezik za unutarnju upravu organizacije. Radi bolje komu-nikacije unutar organizacije i s institucijama EU, engleski ili fran-cuski jezik bili bi dobar izbor.

Strukturalna razliËitost

Nema strukturalne istovjetnosti izmeu organizacija u razliËit-im podruËjima. Organizacije civilnoga druπtva su vrlo razliËitostrukturirane prema speci∫Ënostima razvoja civilnog druπtvau razliËitim dræavama. Udruge se mogu obraÊati lokalnim,opÊinskim, dræavnim, regionalnim ili globalnim tijelima. Pre-ma tome, pod nazivom “krovna nevladina organizacija” moæese nalaziti labava struktura koja koordinira regionalne i lokalneskupine, a usmjerena je na konkretna pitanja. Udruga koja jespecijalizirana za jedno odreeno podruËje mogla bi za sugo-vornika imati neki odjel organizacije koja ostvaruje vrlo opÊe-nite i πiroke ciljeve. »esto se ne pravi nikakva razlika izmeuorganizacije koja pokriva velik izborni okrug u cijeloj dræavi iorganizacije koja je utemeljena iskljuËivo u lokalnoj zajedniciili u malom dijelu populacije. Meutim sve bi ove organizacijemogle slijediti iste ciljeve i nositi isti naziv ∞ udruge.

Zemljopis

Ako æelite osnovati udrugu na razini Europske unije i biti bliskopovezani s institucijama EU, morate imati sjediπte u Bruxellesuili njegovoj blizini. To je pogotovo vaæno za dræave koje su zemljo-pisno dosta udaljene od institucija EU. Prigodom osnivanja ud-ruge u Bruxellesu, zemljopisna prepreka postaje i ∫nancijska.

Financiranje

Financijska sredstva udruga opÊenito dolaze iz tri glavna izvora:• sredstva iz javnog sektora (obiËno su to oblici ∫nancijskih

potpora meunarodnih, dræavnih, regionalnih zaklada ilizaklada lokalne uprave);


• privatna sredstva (izmeu ostaloga dolaze od pojedinaca,privatnih zaklada ili poduzeÊa);

• samo∫nanciranje (posebice doprinosi od Ëlanstva ili pro-daje proizvoda i usluga).Manjak sredstava je najveÊi problem kada je rijeË o pokre-

tanju udruge na razini Europske unije. Naæalost, udruga na razi-ni Europske unije moraju proÊi kroz zaobilazne postupkeprikupljanja sredstava prije nego pronae stalne izvore ∫nan-ciranja. To je pravi zaËarani krug kada treba poduzeti prvoprikupljanje sredstava kako bi se osnovala udruga, zato πto nepostoji pristup sredstvima dok se ne uspostave statuti i raËuni.Prije nego uloæe novac u vaπu udrugu, donatori trebaju dokazeda ste ju sposobni uspjeπno voditi. Ali da biste mogli voditiudrugu, trebate ju pokrenuti: u tome je stvar!

Stoga, da biste osnovali udrugu, trebali biste potraæiti izvore∫nanciranja izvan EU, jer EU ne daje nikakva poËetna sredstva.Prema tome tijekom procesa prikupljanja sredstava trebalibiste se usmjeriti na potencijalne nacionalne donatore (tijelajavne vlasti ili nacionalne zaklade). Povrh toga, trebali biste sepokuπati osloniti na sredstva samih Ëlanova koji su spremnipomoÊi uspostavljanju udruge.

Kada prikupite sredstva, treba voditi raËuna o rizicima pove-zanim s ovisnoπÊu o jednom glavnom izvoru ∫nanciranja. Nesamo da ta ovisnost dovodi do natjecanja izmeu udruga, negose udruge mogu takoer ograniËiti na programe institucijaumjesto da budu sposobne nametnuti vlastite prioritete.

Uspostava dimenzije Europske unije

Ako æelite biti uspjeπni i uËinkoviti u lobiranju u institucijamaEU, vaπa udruga mora predstavljati sve dræave Ëlanice EU, paËak i pokuπati doprijeti do dræava izvan granica EU. Istina je dainicijativa za osnivanje udruge na razini Europske unije obiËnopotjeËe od neke dræave Ëlanice EU. Meutim, to nije najboljaopcija: bilo bi mnogo poæeljnije kada bi se dræave koje pred-stavljaju juæne, sjeverne i nove dræave Ëlanice mogle ukljuËiti uosnivanje udruge Europske unije tako da se njezine zajedniËkestrategije i ciljevi mogu uistinu smatrati paneuropskima u oku-


pljanju razliËitih kultura. ©toviπe, potreban je ozbiljan angaæ-man nacionalnih udruga koje su spremne pruæiti ljudske po-tencijale, vrijeme i pokriÊe troπkova tijekom poËetne faze. Po-jedinci vrlo rijetko uspijevaju postiÊi znaËajne rezultate bezikakve pomoÊi na nacionalnoj razini.

Postavljanje jasnih ciljeva

Nakon πto se nacionalne udruge viπe dræava EU zajedno okupeu udruzi Europske unije, bit Êe dosta teπko de∫nirati zajedniËkeciljeve u pogledu europske zajednice. Prije svega, potrebno jepostaviti pitanja vaænosti zajedniËkih ciljeva s obzirom na mo-guÊnosti Europske unije. Danas, unatoË πirenju moguÊnostiEU, joπ uvijek prevladaju gospodarske moguÊnosti. Stoga, po-brinite se da pitanja koja namjeravate promicati i interesi kojeæelite braniti budu u programu i u moguÊnostima EU. To Êe vampruæiti priliku ne samo da utjeËete na politiku EU nego da se iprijavite za programe potpore EU. Istovremeno, ciljevi ne smi-ju biti preopπirni ili preidealistiËni, jer riskirate nemoguÊnostispunjavanja oËekivanja vaπih nacionalnih Ëlanova, poput“prosljeivanja njihove nacionalne poruke”. UzimajuÊi u obzirspomenute probleme, jasno se preporuËuje da prvo odreditejasne i ostvarive ciljeve i strategije za voenje vaπe udruge, pri-je nego zapoËnete sastavljati nacrt statuta.

Statut

Jednom kada se postave jasni ciljevi ne bi trebalo biti teπkosastaviti detaljan statut. Ne postoje toËni propisi o sadræaju sta-tuta. To u velikoj mjeri ovisi o ciljevima vaπe meunarodne,nepro∫tne udruge. Kada je to izreËeno, trebalo bi ukljuËiti slje-deÊe elemente statuta:19

• Naziv i sluæbenu adresu meunarodne udruge. To mora biti∫ziËka adresa u Belgiji (poπtanski pretinac nije dovoljan)

19 Za viπe pojedinosti molimo vidjeti sluæbeni dokument Service Public FederalJustice na internetskim adresama:http://www.faib.org/∫les/other/statut-suetens-fr.pdf ;http://www.juridat.be/cgi_loi/loi_F.pl?cn=1921062701


• Ciljevi udruge20 i vrsta njezinih aktivnosti• Postupci primanja u Ëlanstvo i postupci povlaËenja/isklju-

Ëivanja iz Ëlanstva• Vrsta Ëlanova21 i primjenjivi procesi• Prava i duænosti Ëlanova (prema razliËitim vrstama)• Uloge i odgovornosti glavne skupπtine, propisi o izvjeπtava-

nju i donoπenju odluka• Uloge i odgovornosti izvrπnog tijela, propisi o izvjeπtavanju

i donoπenju odluka• Broj sluæbenika (minimalno), trajanje mandata, proπirenje

ovlasti i naËin njihovog obnaπanja duænosti; postupci glas-ovanja, prava i obveze22

• Uvjetni mijenjanja statuta, raspuπtanja i ukidanje udruge

Kako registrirati meunarodnu udrugu u Belgiji: nekipraktiËni savjetiMakar lobiranje nipoπto nije novi fenomen, danas se pojavlju-je sve viπe novih udruga i profesionalnih lobista iz cijeloga svi-jeta koji otvaraju svoja “predstavniπtva” u Bruxellesu. Jednomkada sastavite svoj statut, trebate prijaviti svoju meunarodnuudrugu belgijskim nadleænim tijelima radi zakonitog prizna-vanja. Prema belgijskom zakonu, bilo koja skupina ljudi imapravo uspostaviti zakonski priznatu nepro∫tnu organizaciju.Belgija je desetljeÊima imala statute za domaÊe i meunarodnenepro∫tne organizacije (zakoni od 27. lipnja 1921. i 25. listo-pada 1919.), koji su temeljito korigirani zakonom od 2. svibnja2002., te dopunjeni s nekoliko kraljevskih dekreta (15. svibnja,26. lipnja i 19. prosinca 2003.).23

20 Pri de∫niranju ciljeva vaπe meunarodne udruge, dobro je dati πto opÊenitijude∫niciju. Jednom kada formalno registrirate svoju grupu, ona Êe moÊi provoditisamo aktivnosti spomenute u statutu. Naravno, statut se kasnije moæe izmijeniti,ali vi æivite u Belgiji, pa Êe to zahtijevati mnogo papirologije.

21 Primjer moguÊih kategorija Ëlanova: redovni Ëlanovi, pridruæeni Ëlanovi,podupiratelji / udruge za podrπku, itd.

22 Viπe ne postoji zahtjev da uprava meunarodne udruge mora ukljuËivati baremjednoga belgijskoga Ëlana. Ta je stavka ukinuta Zakonom od 30. lipnja 2000.


Service public fédéral (SPF) Justice (Savezna javna sluæba zapravosue) institucija je koja je odgovorna za postupke vezaneuz pravno priznavanje meunarodne udruge.

Service public fédéral Justice

Direction générale de la Législation et des Libertés et DroitsFondamentaux115 boulevard de Waterloo1000 [email protected]

Koji su glavni koraci pri registriranju meunarodne udruge24

1. SljedeÊe je dokumente potrebno poslati u SPF Justice:

• zahtjev naslovljen na Ministarstvo pravosua za stjeca-nje pravne osobnosti za vaπu udrugu

• statut vaπe udruge potpisan od svih osnivaËa• popis Ëlanova Uprave25

2. Nakon πto sva dokumentacije pristigne u upravu SPF Justi-ce, podnosi se za kraljevski dekret

3. Ako je odgovor na vaπ zahtjev pozitivan, vaπoj se organizaci-ji πalju tri primjerka kraljevskog dekreta kojim se vaπoj udru-zi priznaje status pravne osobe

4. Jedan od tri primjeraka mora se poslati u Registar TrgovaË-kog suda (Tribunal de commerce).

23 PostojeÊe medunarodne udruge ( AISBL) imale su dovoljno vremena da se prila-gode novom zakonu, do 31. prosinca 2005. Za dodatne informacije o izmjenamanovog zakona vidjeti: http://www.droit-∫scalite-belge.com/article766.html;http://www.just.fgov.be/vzw_asbl/fr/;http://www.droitbelge.be/news_detail.asp?id=97

24 Za podrobnije informacije molimo vidjeti internetsku stranicu Service PublicFederal (SPF) Justice http://www.just.fgov.be/vzw_asbl/fr/aisbl/personnalite.html

25 Za ∫ziËke osobe potrebno je navesti ime/prezime, datum i mjesto roenja, adresu,a za pravne osobe (naziv organizacije, zakonsku formu i adresu srediπnjeg ureda


Tribunal de commerce

148 boulevard de la Deuxième Armée britannique1190 Bruxelles (Forest)Heures d’ouverture pour le dépôt : 8 h 00 ∞ 12 h 00Tel. : 02 346 03 33Fax : 02 346 20 09

5. Posljednji korak je objava najave kraljevskog dekreta u Sluæ-benom listu Vlade Belgije ∞ u Moniteur Belge.

Direction du Moniteur belge

Rue de Louvain 40-42,1000 BruxellesSluæbenik : A. Van DammeTel.: 0800-98 809

Ako vam je potrebna bilo kakva pomoÊ ili savjet o utvriva-nju meunarodne udruge, uvijek se moæete obratiti ECAS-u.Mi imamo iskustva u pruæanju pomoÊi novim udrugama Eu-ropske unije pri osnivanju ureda u Bruxellesu, pomaganju priizradi statuta i/ili pruæanju pravnih savjeta pri upuÊivanju za-htjeva belgijskim nadleænim tijelima. Imamo bogato iskustvou izradi statuta i drugih dokumenata koji ispunjavaju potrebenove udruge i zahtjeve ministarstva.

Kako poËeti voditi udrugu u Europskoj uniji bezdostatnih ∫nancijskih sredstavaNajbolje je poËeti traæiti ∫nancijska sredstva u vlastitoj dræavi:da bi aktivnost vaπe udruge bila odræiva, vaæno je osigurati daËlanovi pridonesu ∫nancijski u skladu sa svojim izvorima do-hotka, a ne prema ∫ksnoj kvoti. To nije lagan zadatak, pa Êenekim nacionalnim organizacijama biti nuæno pokazatiprimjer.

Naæalost, proraËun Zajednice ne predvia nikakvu subven-ciju za osnivanje udruge u Europskoj uniji. Prema tome, prvi jeizazov dobivanje ∫nancijskih sredstava. Drugi je korak pokuπati


dobiti ∫nancijsku potporu za poslovne aktivnosti posveÊeneopÊem funkcioniranju organizacije.26

Ako nemate dovoljno ∫nancijskih sredstava, dolje su nave-dene neke aktivnosti koje bi vam mogle pomoÊi da privuËete∫nancijska sredstva:• Organiziranje konferencije/seminara:

Da biste organizirali konferenciju, potreban vam je mali timljudi koji Êe ju organizirati, popis organizacija koje Êete kon-taktirati i moguÊnost uvjeravanja Ëlanova da pripreme prezent-aciju. Konferencija takoer moæe posluæiti kao moguÊnost davaπa udruga stupi u vezu s duænosnicima EU koji Êe, nakon πtose ukljuËe u vaπ seminar ili konferenciju, imati priliku nauËitiviπe o vaπoj organizaciji i njezinom funkcioniranju. Takvidogaaji mogu takoer pomoÊi u privlaËenju novih Ëlanova.• Pruæanje popisa organizacija

Donatori Ëesto priznaju da postoji manjak komunikacije ida je za pokretanje udruge u Europskoj unije presudno imatibazu podataka i popis Ëlanova i potencijalnih Ëlanova (organ-izacija) iz razliËitih dræava. Taj biste popis trebali redovito aæur-irati.• Pribavljanje informativnih materijala (biltena/

priruËnika/vodiËa/obavijesti putem e-poπte)

Jedan od glavnih razloga osnivanja udruge u Europskoj unijije omoguÊiti izravno praÊenje strategija EU vaænih za Ëlanoveudruge. Stoga bi udruga u Europskoj uniji trebala imati ulogukomunikacijske platforme: s jedne bi strane trebala informi-rati svoje Ëlanove o pitanjima koja se odnose na njih, a s drugebi strane i sama trebala biti informirana o stavovima svojihËlanova. Zapamtite, to ne bi smio biti pasivan jednosmjeranprijenos informacija: morate stvoriti dinamiËnu komunikaci-ju izmeu Ëlanova. Prema tome, interaktivna Êe razmjena po-dataka pomoÊi Ëlanovima da razviju zajedniËke pozicije, te na

26 Savjetujemo vam da proËitate ECAS-ov ∫nancijski savjetnik koji pruæa vrlo vaænei korisne informacije o znatnim proraËunskim iznosima i daje vam sveobuhvat-ne smjernice o tome kako prikupljati novËana sredstva u EU. Za dodatneinformacije o ECAS ∫nancijskom vodiËu vidjeti:http: www.ecas.org/product/91/default.aspx?id=476


taj naËin vaπoj udruzi donijeti koherentnost i utjecajnost.Najbolji naËin za pruæanje takvih informacija je izrada

izvjeπÊa koju bi se redovito objavljivalo. To je jedna od konkret-nih usluga koje biste mogli pruæati svojim Ëlanovima. Ostaleaktivnosti vezane uz pruæanje informacija svojim Ëlanovimamogu ukljuËivati redovite obavijesti putem elektroniËke poπtekoje bi ih informirale o aktualnim dogaajima u EU s podruËjafinancija i politike. Vaπe organizacije mogu pruæati informa-tivne materijale: specijalistiËke priruËnike, vodiËe, izvjeπtaje,itd. Objavljivanje vodiËa o temama koje bi mogle imati vaænostne samo za vaπe Ëlanove, veÊ i za svakog aktivnog sudionikacivilnog druπtva moæe takoer postati izvor dohotka.


1.3. Uloga udruga u Europskoj uniji

Uloga je udruga u kreiranju politike EU posebno vaæna u πiremeuropskom upravljanju i vaænosti sudioniËke demokracije.Europsko odluËivanje ne ovisi samo o europskim institucija-ma veÊ i o dræavnim, regionalnim i lokalnim razinama, a orga-nizacije civilnog druπtva djeluju na tim razliËitim razinama.Prema tome je nedvojbeno da dijalog s organizacijama treÊegsektora ∞ i udrugama u naπem konkretnom sluËaju ∞ ima pre-sudnu ulogu u europskom upravljanju. Ako EU bude ispunilajedan od kljuËnih ciljeva izloæenih u Laekenu u prosincu 2001.∞ angaæiranje graana u procese EU ∞ tada civilno druπtvo EUmora imati kljuËnu ulogu.

Da bismo podræali ovu izjavu, koju moæemo smatratipriliËno retoriËkom, predlaæemo nekoliko argumenata kojinaglaπavaju dodatnu vrijednost koju donose organizacije civil-nog druπtva putem suradnje s institucijama EU.

Poticanje sudioniËke demokracijeMakar javnost moæe kojiput gajiti sumnje prema politiËarima,udruge uæivaju visoku razinu javnog povjerenja. Udruge moguraspolagati velikim legitimitetom, ponekad i veÊim od mjero-davnih dræavnih tijela. Tradicionalni oblici demokracije moguse ojaËati samo jaËim sudioniËkim oblicima demokracije, kojimogu ukljuËiti graane i njihove udruge u dosljedan i uËinko-vit dijalog o odreenoj problematici, koja utjeËe na milijunestanovnika diljem EU. Civilno druπtvo, traæeÊi okvir za savjeto-vanje s tijelima javne vlasti, stoga traæi naËine poveÊavanja svo-je sposobnosti da djeluje kao posrednik u razmjeni informaci-ja i miπljenja izmeu graana i nadleænih tijela.


Zastupanje miπljenja pojedinih skupina graana uinstitucijama EUJedna od uloga udruga je predstavljanje europskim institucija-ma stavova posebnih skupina graana (primjerice osoba s inva-liditetom, etniËkih manjina) ili konkretnih problema (na pri-mjer problemi okoliπa, dobrobiti æivotinja, itd). Mnoge udrugemogu doprijeti do najsiromaπnijih i najzapostavljenijih i datiglas onima koji se ne Ëuju dovoljno kroz druge kanale.

Doprinos kreiranju politikePomoÊu svojih veza na lokalnoj, regionalnoj, dræavnoj i europ-skoj razini, udruge mogu pruæiti struËan doprinos u kreiranjupolitike EU.

Doprinos upravljanju projektimaKroz odreenu struËnost udruge mogu pridonijeti upravljanju,nadzoru i ocjenjivanju projekata koje ∫nancira EU. Doprinosudruga je osobito vaæan u rjeπavanju problema socijalne isklju-Ëenosti i diskriminacije, zaπtite okoliπa, te pruæanja humani-tarne pomoÊi i potpora za razvoj.


1.4. Udruge i postupak donoπenja odluka uEuropskoj uniji

Kao πto smo prethodno spomenuli, jedna od zadaÊa udruga Eu-ropske unije je utjecaj na procese oblikovanja politike idonoπenja odluka europskih institucija. VeÊina udruga Europ-ske unije sa sjediπtem u Bruxellesu, ako ne i sve, imaju udjela uaktivnostima lobiranja/zagovaranja. Prije nego πto se pozabavi-mo pojedinostima lobiranja, joπ jednom bismo æeljeli naglasi-ti da ne smatramo da postoji velika razlika izmeu lobiranja izagovaranja, jer oboje nastoje utjecati na javnu politiku. Meu-tim, napominjemo da veÊina organizacija danas neÊe za sebereÊi da se bave lobiranjem, veÊ radije zagovaranjem ili odnosi-ma s javnoπÊu.

Lobiranje i lobisti veÊ se neko vrijeme promatraju sa sum-njom, pa Ëak i nepovjerenjem, u krugovima novinara i πirejavnosti. »ak i danas, mnogi sebe nerado nazivaju lobistima.Iako su donekle, te loπe predodæbe o lobistima razumljive,27

27 Izraæena je zabrinutost oko lobiranja, za koje se smatra da prelazi zakonskopredstavljanje interesa. Primjeri ukljuËuju iskrivljene podatke o moguÊimgospodarskim, druπtvenim ili ekoloπkim utjecajima zakonodavnih prijedloga;kampanje masovne komunikacije za ili protiv zadanog uzroka; i moguÊe sukobeinteresa kada opcije izraæavaju oni koji se oslanjanju na novËanu potporu iz pro-raËuna EU. Istovremeno, neki su svjedoËili o pretjeranom utjecaju korporacij-skih lobistiËkih grupa o donoπenju odluka Europske unije. Dok je poslovnolobiranje legitimna aktivnost u demokratskom druπtvu, nema sumnje nekiprimjeri poslovnog lobiranja nisu bili niti transparentni niti ‘progresivni’. Zapodrobnije informacije vidjeti: Zelenu knjigu “Europska inicijativa za transpa-rentnost”.http://ec.europa.eu/commission_barroso/kallas/doc/com2006_0194_4_en.pdfDanas, pomoÊu Inicijative za transparentnost, Europska komisija pokuπava rije-πiti presudno pitanje vezano uz manjak vidljivosti lobiranja u Bruxellesu. Nada-mo se da Êe rezultati javne rasprave o Inicijativi za transparentnost pomoÊi dapojam lobista Europske unije dobije natrag plemenitost znaËenja i pozitivnupredodæbu. Predloæene mjere, poput obveznog otkrivanja informacija okorisnicima fondova Europske unije moglo bi izvesti lobiranje izvan sjene, nataj naËin osiguravajuÊi jednak pristup za pro∫tno i nepro∫tno lobiranje. OInicijativi za transparentnost vidjeti takoer: str. 75.


takoer su i æalosne. Trebamo se prisjetiti da je lobiranje za-konit i nuæan dio demokratskog politiËkog procesa, i da je opÊe-prihvaÊeno i priznato u institucijama EU. Duænosnici EU nemogu donositi pravedne i informirane odluke bez razmatra-nja podataka iz πirokog kruga zainteresiranih strana.

OËito, danas postoji problem s de∫nicijom “lobiranja” i lo-bistiËkih aktivnosti. Joπ nije postignuta suglasnost iz lobistiËkeperspektive ili iz akademske literature o tome kako bi se tajposao trebao nazivati. ShvaÊajuÊi da je lobiranje na loπem glasu,te da pojam lobiranja ne odraæava sve aktivnosti koje se provodena tom polju, vjerojatno bi sami lobisti trebali pokazati veÊuvolju da otvoreno kaæu da provode legitimne usluge.

Lobiranje u institucijama Europske unijeMehanizam donoπenja odluka u EU prepun je veza meu raz-liËitim tijelima, a raznovrsnost vanjskih veza s dræavama Ëlani-cama pruæa gotovo bezbroj pristupnih toËaka preko kojih semoæe lobirati pri nadleænim tijelima EU. Stoga, u tako razliËi-tom institucionalnom okruæju, problem interesnih skupinanije pomanjkanje, veÊ preobilje moguÊih pravaca lobiranja.Istovremeno, zbog te sloæenosti postupka donoπenja odluka uEU, interesne se skupine mogu suoËiti i s ozbiljnim prepreka-ma: nemoguÊe je da “bilo kakva interesna ili nacionalne udru-ga osigura iskljuËiv pristup mjerodavnim duænosnicima ilipolitiËarima, a kamoli da provodi iskljuËiv utjecaj”.28 Stoga jeizgradnja saveza s povezanim grupama (npr. odgovarajuÊim eu-ropskim udrugama) prijeko potrebna za uspjeπnu lobistiËkukampanju.

28 W. Lehmann & L. Bosche “Lobbying in the EU: current rules and practices”, str. 17.Studija koju je naruËio Europski parlament: papirnati se primjerci mogu dobitiposredstvom izdavaËke sluæbe: e-poπta: [email protected]


Dakle, pitanje je trostruko:

— KOGA lobirati? Koje europske institucije i koje

europske duænosnike?

Sve institucije koje sudjeluju u odluËivanju zapravo trebajuzaokupiti vaπu pozornost. Danas, u sloæenom okruæenju pos-tupaka suodluËivanja, institucije viπe komuniciraju, a fazedonoπenja odluka se preklapaju. Ako budete imali sreÊe sKomisijom i ako vaπe sugestije budu uzete u obzir za prijedlogEZ, trebali biste nastaviti lobirati Europski parlament i VijeÊeministara da bi taj prijedlog proπao.29 Stoga je najprikladnijepitanje kako pronaÊi pravu osobu u sadaπnjem labirintudonoπenja odluka, nekoga tko Êe biti spreman sasluπati vas idijeliti vaπe miπljenje.

— S KIME lobirati? U koju se krovnu udrugu EU treba

uËlaniti da bi stekle veÊe prilike utjecaja?

Prema empirijskoj usporedbi lobiranja u trima glavniminstitucijama EU30 (Europski parlament, Komisija i VijeÊe),udruge Europske unije imaju najveÊi stupanj pristupa Komisi-ji. Nacionalne udruge, meutim, imaju bolji pristup VijeÊu.

— KAKO lobirati? Koji su radni alati i tehnike za

uspjeπno lobiranje?

U labirintu institucija EU vaæno je naoruæati se radnim ala-tima i tehnikama da bi se vaπ glas Ëuo i da biste bili uspjeπni uprovedbi utjecaja na mehanizam postupka donoπenja odlukau EU.

29 Komisija ne moæe progurati direktive bez suglasnosti VijeÊa, a u sluËaju suodlu-Ëivanja, niti bez suglasnosti Parlamenta. VijeÊe je jedna od glavnih ciljnih insti-tucija lobiranja u Europskoj uniji. BuduÊi da se sastoji od vlada dræava Ëlanica,lobiranje VijeÊa ukljuËuje lobiranje kapitala.

30 Nacionalne udruge imaju bolji pristup VijeÊu (43%) nego Parlamentu (37%) iKomisiji (21%). Udruge Europske unije, na taj naËin, imaju veÊi stupanj pristupaParlamentu (38%) i Komisiji (43%). Za podrobnije informacije vidjeti: Bowen,P., “Corporate lobbying in the EU: the logic of access”, Journal of EuropeanPublic Policy” 9:3, lipanj 2002, str. 365-390.


Nekoliko opÊenitih savjeta za uspjeπno EU-lobiranje

Provjerite imate li dovoljno ∫nancijskih sredstava

To je kljuËni problem udruga. Prije svega, morate znati dafondovi Europske unije neÊe rijeπiti sve vaπe probleme. Kako jeranije navedeno EU ne dodjeljuje potpore za osnivanje udrugaEuropske unije. Stoga, ne postoje moguÊnosti prikupljanjanovca na razini EU koje bi vam pomogle da otvorite ured u Brux-ellesu. Nadalje, morate biti svjesni da se ne mogu sve aktivno-sti pokriti iz fondova Europske unije: potpore koje potjeËu odEuropske komisije ne dodjeljuju se za lobiranje/zagovaranjaiako za to postoje temelji radi smanjivanja neravnoteæe izmeukorporacijskog lobiranja i lobiranja u javnom interesu. NajveÊidio ∫nanciranja iz fondova Unije namijenjeno je za provedbuprojekata i usluga koje su dio programa i politika Europskeunije. Stoga biste trebali potraæiti izvore izvan Unije za voenjeposlova lobiranja. Nastojte razviti πto raznolikiji krug donato-ra i nemojte zaboraviti da samo∫nanciranje kroz doprinose odËlanstva te dostavljanja usluga i proizvoda moæe biti od velikepomoÊi.

Izgradnja informacijske mreæe

Dobivanje pravovremenih informacija bit Êe glavni izazov.Specijalizirani mediji, ukljuËujuÊi i elektroniËke, prate politiËkii zakonodavni razvoj Europske unije. Meutim, vaπa vlastitamreæa unutar institucija Europske unije i drugih udruga te meuvaπim nadzornim Ëlanovima pruæit Êe vam prijeko potreban sus-tav upozorenja i sredstvo pristupa vaænim informacijama.

Provjerite imate li jasne i ostvarive ciljeve

Ovo je lakπe reÊi nego uËiniti. Na primjer, ako u europskuudrugu dodate prioritetne zahtjeve svih Ëlanova, dobit Êete ne-savladiv i nerealan program rada. Europska se udruga moradogovoriti o uæem izboru pitanja unutar europskih dræava, radiosiguranja da mogu ostvariti dovoljnu politiËku podrπku nanacionalnoj razini. Pobrinite se, takoer, da cilj koji namjera-vate slijediti bude u okviru moguÊnosti Europske unije.


Suraujte s drugima ∞ traæite saveznike

Da biste uspjeπno lobirali, morate formirati saveze s ostali-ma koji dijele vaπe vrijednosti i ciljeve, ali vaæno je napravititoËnu procjenu vrijednosti i ciljeva koji su doista zajedniËki.Savjetovanja i rasprave mogu se odvijati s raznim dionicima kojisu zahvaÊeni istom problematikom. Ako moæete uskladitiglediπta takvih ljudi, imate mnogo veÊu vjerojatnost uspjeha udobivanju njihove podrπke za promjene koje æelite ostvariti. Utraæenju saveznika morat Êete ocijeniti moguÊnosti svakeorganizacije:• Budite jasni u de∫niranju vaπih ciljeva promjene, te saznaj-

te ciljeve vaπih potencijalnih saveznika. Razumijete li u pot-punosti njihovu motivaciju i ciljeve? Radite li uistinu za isteciljeve? Slaæete li se oko strategija koje treba primijeniti?

• Razmotrite kako bi rad s tom grupom upotpunio vaπe na-pore. Imaju li oni struËnost koju vi nemate, a koja bi moglapojaËati vaπ legitimitet i vjerodostojnost? Nude li pristupnovom krugu potencijalnih podupiratelja? Imaju li kontaktu ciljnoj grupi?

• Obostrano se dogovorite kako Êete suraivati. Jesu li razli-Ëite obveze jasno utvrene ∞ tko Êe Ëiniti πto? ©to ako vas tajsaveznik iznevjeri, iz bilo kakvog razloga? Kako bi to utjeca-lo na vaπe zagovaraËke aktivnosti?

Formirajte saveze i upoznajte svoje protivnike

Jednom kada utvrdite tko su vam saveznici, izgradite s nji-ma savez. Vrlo rijetko jedna udruga moæe raspolagati Ëvrstimargumentima ili imati teæinu i dovoljnu vaænost s velikim bro-jem donositelja odluka da bi ju se shvatilo ozbiljno. Jedan naËinda se vaπ glas proËuje je udruæivanje s ostalima. Izgradnja save-za s povezanim grupama (npr. odgovarajuÊe europske udruge)prijeko je potrebno za vaπu lobistiËku kampanju. Ako to uËi-nite, moæete otvoreno govoriti s poloæaja veÊeg legitimitetabuduÊi da Êete predstavljati stavove mnogih ljudi. Ne zabora-vite otkriti tko su vam protivnici. Vaπ Êe argument biti uËinko-vitiji ako uzmete u obzir i svoje protivnike.


Pridruæite se rano i sudjelujete u svim etapama

postupka donoπenja odluka

©to ranije intervenirate u zakonodavnom procesu, to Êe bitiveÊa vaπa uËinkovitost. Izgradite odnose prije nego zapravo za-trebate uslugu. Zakaæite uvodne sastanke s duænosnicima isluæbenicama da biste se meusobno upoznali i saznali stavovejedni drugih. To Êe vam takoer pomoÊi da usvojite ispravanpristup sa svakim sluæbenikom. Ono πto iznenauje nije koliËi-na europske birokracije veÊ naprotiv, mali broj ljudi ukljuËenihu ranim fazama postupka donoπenja odluka. To je vaæan razlogzbog kojega bi vaπa europska udruga ili mreæa trebale biti uBruxellesu i Strasbourgu.

Neka se vaπ glas Ëuje, ne budite tihi

Donositelji odluka u Europskoj uniji, moæda Ëak i viπe oddonositelja odluka pojedinih dræava, vrlo su svjesni snage me-dija. Mnogo Êete lakπe ostvariti pristup duænosnicima Komisijei ministrima Europskog parlamenta ili dobiti odgovore na pis-ma, ako su u tisku proËitali neπto o vaπoj kampanji. Stoga Êeteporuku trebati odaslati putem tiska da biste privukli paænju in-stitucija Europske unije. U tu svrhu biste trebali uspostaviti Ëvrstekontakte s akreditiranim novinarima iz Unije.31 Suradnja s nji-ma kljuËan je dio uspjeπnog lobiranja. O medijima biste prven-stveno trebali razmiπljati kao o potencijalnom posredniku zavaπu strategiju. Stoga je vrlo vaæno davati medijima informacijei jednostavne rezultate istraæivanja. Na televiziji i radiju trebatekoristiti jednostavan i izravan jezik za priopÊavanje sloæenihproblema. Vaπa medijska strategija treba biti planirana. Lakπeje izgraditi medijsku prisutnost oko odreenog dogaaja. Trebalibiste planirati πto ËeπÊe koriπtenje takvih prigoda uz pomoÊ kon-ferencija za novinare ili priopÊenja za tisak.

31 Danas u Europskoj uniji postoji viπe od 1000 akreditiranih novinara. Za dodatneinformacije o medijima u Bruxellesu vidjeti: http://www.eu4journalists.com/english/media_sources_on_the_eu.php


Budite aktivni na nacionalnoj razini

Uvijek biste trebali imati na umu da nije dovoljno prenijetiporuku Komisiji, Europskom parlamentu i VijeÊu ministara uBruxellesu; takoer je iznimno vaæno utjecati na poloæaj insti-tucija, posebice VijeÊa, na nacionalnoj razini. Vrijedi spome-nuti da je za uspjeh lobiranja udruga na razini Europske unije,takoer potrebno odræavati paralelne kontakte na nacionalnojrazini i naposljetku osigurati stjecanje dræavne podrπke zaodreenu politiku.32 Uvijek pomaæe pokuπati predvidjeti budu-Êe miπljenje Komisije izobrazbom sluæbenika u nacionalnimvladinim odjelima i stalnim predstavniπtvima.

PraktiËni savjeti za lobiranje u Europskoj komisiji• Najvaænije je rano se ukljuËiti i otkriti kakvi se prijedlozi

pripremaju u razliËitim odjelima Komisije, a koji se odnosei na vas.

• Zapamtite da nije dovoljno osloniti se na sluæbene mehaniz-me za savjetovanje. VeÊina se lobiranja provodi na nefor-malnoj osnovi.

• Vrlo je vaæno kontaktirati i s drugim odjelima Komisije, jeroni omoguÊuju liniju pristupa drugim organizacijama zaprovedbu pritiska u suprotnom smjeru.

• »ak i u ranoj fazi, neophodno je izraziti svoje stavove i nanacionalnoj razini. Iako se vladini struËnjaci osobno savje-tuju s Komisijom, to je generalna proba za pregovore uVijeÊu ministara.

• Kada prijedlog dospije na politiËku razinu, pravo je vrijemeda izaslanstvo vaπe organizacije zatraæi sastanak s odgova-rajuÊim povjerenikom. Trebali biste dostaviti pismo podrπ-ke od πto viπe organizacija i dræava.

• Piπite takoer i drugim povjerenicima koji moæda pruæajumanju podrπku vaπem prijedlogu.

• Bilo bi dobro dogovoriti sastanke znatno ranije i nadati seda Êe se dogovoreni termini i ostvariti, te πto viπe koristitikonferencije, druπtvene prigode ili sjednice Parlamenta u

32 Siobhan Daly, “The third sector and the EU: What role for foundations?”, str. 8.Objavljeno u: European Foundations and Grant-making NGOs, 2004.


Strasbourgu ∞ gdje je obiËno lakπe vidjeti Ëlanove Komisijenego u njihovim vlastitim uredima.

• Komisija Ëesto kaæe da nakon πto proslijedi prijedlog, navama je da ga dalje zagovarate kod drugih institucija. Nedajte da vas to zavara. Komisija ima kljuËnu ulogu “poπte-nog posrednika” u Ëitavom postupku donoπenja odluka.Prema tome, duænosnik Komisije Êe biti formalno i nefor-malno ispitan o izmjenama i dopunama koje mogu iznijetiËlanovi Europskog parlamenta. Stoga je dobro redovito oba-vjeπtavati duænosnike Komisije o svim vaπim predstavlja-njima u drugim institucijama, i opÊenito njegovati dobreodnose s njima.

PraktiËni savjeti za lobiranje u Europskom parlamentu• »im se prijedlozi Komisije poπalju Europskom parlamen-

tu morate odmah djelovati. Prva faza, kontaktiranje izvjes-titelja, vrlo je vaæna jer ako on prihvati vaπe stavove, polabitke je dobiveno. Tko Êe biti izvjestitelj ∞ ministar u Europ-skom parlamentu kojega predlaæu za pisanje izvjeπtaja oprijedlogu politiËke skupine imenovane pri jednome od 20nadleænih odbora ∞ u ovoj je fazi moæda veÊ poznato. Bit Êenuæno kontaktirati izvjestitelje odbora od kojih je zatraæenomiπljenje, a koja mogu podræavati priliËno razliËite interese.

• Dobar se EU-lobist na poËetku usredotoËuje na πirenjeporuke izvjestiteljima, zatim odborima i skupinama, te pazina posljednje izmjene na opÊim sjednicama. Nakon πto rad-ni izvjeπtaj izvjestitelja bude upuÊen odboru, potrebno jepisati Ëlanovima i razgovarati s tajniπtvima i koordinatori-ma politiËkih skupina.

• Ako izvjestitelj nije prihvatio vaπe prijedloge, morate pron-aÊi ministre u Europskom parlamentu koji su voljni unijetiizmjene i dopune. U praksi, da bi postojala moguÊnost nji-hovog prihvaÊanja, izmjene i dopune trebaju imati podrπkuskupine Europske narodne stranke (DemokrπÊani) i Europ-skih demokrata (EPP-ED) kao i Socijalista (PES), jer su todvije najveÊe skupine.


• Zapamtite da se izmjene i dopune koje Parlament donosi ozajedniËkom stajaliπtu VijeÊa mogu odnositi samo na onapitanja za koja su donijete izmjene i dopune na prvom Ëi-tanju. U ovoj je fazi mnogo teæe utjecati na dogaaje, jer jeza usvajanje izmjena i dopuna potrebna apsolutna veÊinaËlanova.

• UsredotoËite se na vlastitu dræavu, ali i na Europu! Ovo moæezvuËati proturjeËno, ali time se jednostavno priznaje gdjeleæi politiËka moÊ. Na primjer, dobro je prije i poslije sva-kog izbora poslati (kratak) upitnik kandidatima i ministri-ma u Europskom parlamentu te odræati s njima sastanke uvaπoj dræavi. A veza izmeu ministara u Parlamentu i Ëlano-va parlamenta moæe postati joπ vaænija. Snaæna Êe europ-ska udruga takoer osigurati da njezine Ëlanice ne lobirajusamo ministre u Parlamentu, veÊ i Ëlanove Parlamenta kojimogu ispitati ministre u dræavnom parlamentu.

• Odræavajte πto otvorenije kontakte! Dobar EU-lobist lobirai druge institucije, a ministri u Europskom parlamentu, pr-irodno zainteresirani da ispitaju koliko su realne njihoveizmjene i dopune, istovremeno Êe ispitivati duænosnikeKomisije i vladine struËnjake. Ne biste trebali lobirati samoministre u Parlamentu, veÊ i odbor Parlamenta i ËlanovepolitiËke skupine i pomoÊnike ministara u Parlamentu, kaoi druge lobije koji se mogu pojaviti priliËno neoËekivano ipotkopati sve πto je dosad postignuto.

• Nije dovoljno postavljati zahtjeve, potrebno je takoer ipruæati pomoÊ. Prijedlozi moraju biti pravovremeni, saæetii precizni, a nadasve moraju jasno izraæavati koje se izmjenei dopune oËekuju.

• Budno pratite naknadni postupak! Parlament moæe takoeruspostaviti i pododbore i privremene odbore koji Êe rjeπa-vati odreena pitanja, te istraæne odbore pod svojom nadleæ-noπÊu. »esto se pododbori, koji su oformljeni da istraæujunaknadne postupke, nemaju prilike sastati.


PraktiËni savjeti za lobiranje u VijeÊu ministara• Formalno, europski Odbor za ekonomska i socijalna pita-

nja i Odbor za regije moraju dati miπljenje o nacrtima za-kona prije nego ih usvoje Parlament i VijeÊe Europske uni-je. Meutim, u praksi, radne skupine poËinju pregledavatinacrte prije nego dobiju odgovore od odbora ili Parlamen-ta. Takvo odstupanje od formalnog postupka znaËi da lobi-sti trebaju kontaktirati duænosnike VijeÊa prije nego se Vi-jeÊe sluæbeno pozabavi poloæajem drugih institucija EU-a.

• U pravilu, razgovori se obavljaju s dostupnim dræavnimsluæbenicima radije nego s visokim duænosnicima. Pristuppouzdanim izvorima informacija (npr. Ëlanovima radnihskupina) o promjenama u nacrtima zakona od velike je vaæ-nosti, buduÊi da skupine rade iza zatvorenih vrata. To omo-guÊuje brzo reagiranje, ako takve promjene krenu u pogreπ-nom smjeru za odreenu interesnu skupinu.

• Glavni zadatak je stupiti u vezu s vladinim zastupnicima kojisu Ëlanovi radnih skupina. Radi njihovog toËnog utvri-vanja, potrebno je dobiti tu informaciju od stalnih zastup-stava. Ti su duænosnici takoer dragocjeni lobistima zbogsvojega utjecaja na odluke, program rada i prioritete VijeÊa;oni takoer dostavljaju VijeÊu zakljuËke radnih skupina.

• Stajaliπta udruga Europske unije Ëesto su izraæena u pismi-ma glavnom tajniku VijeÊa i, uz malo sreÊe, mogu se pro-slijediti delegacijama.

• Neophodno je stalno nadgledanje sjednica radnih skupina.

RazliËite metode savjetovanja o postupku donoπenjaodluka Europske unije ∞ odnosi udruga i institucijaEuropske unijeEuropski parlament u svojoj Rezoluciji o Bijeloj knjizi o uprav-ljanju33 navodi da “savjetovanje zainteresiranih strana moæesamo nadopunjavati, a nikako mijenjati postupke i odluke za-konodavnih tijela koja posjeduju demokratski legitimitet.

33 Rezolucija Europskog parlamenta o Bijeloj knjizi Komisije o europskomupravljanju (COM(2001) 428 ∞ C5•0454/2001 ∞ 2001/2181(COS))


Samo VijeÊe i Parlament, kao suzakonodavci, mogu donositiodgovorne odluke u kontekstu zakonodavnih postupaka”. Sto-ga je cilj savjetovanja pruæiti zainteresiranim stranama pravoglasa, ali ne glasovanja.

Savjetovanje veÊ ima ulogu u postupku donoπenja odluka Eu-ropske unije. Ono moæe biti:• Pismeno/formalno (npr. Zelene i Bijele knjige). Pismeno jav-

no savjetovanje, izloæeno u “minimalnim normama savjeto-vanja”, odvija se kada Komisija usvoji zakonodavni prijedlog.Ovaj formalni proces je najzagovaranija moguÊnost dionikada pridonesu postupku donoπenja odluka. Formalni pos-tupak savjetovanja moæe se takoer pokrenuti i objavljivan-jem Zelene knjige Komisije.34 Moæe biti popraÊen Bijelomknjigom35 koja sadræi konkretne prijedloge za aktivnosti Za-jednice, na temelju rezultata savjetovanja u Zelenoj knjizi.

• Online savjetovanje (npr. ‘Your Voice in Europe’ internet-ski portal omoguÊuje pristup javnim savjetovanjima Komi-sije koja se odnosi na sve politike Europske unije.)

• Formalni i neformalni sastanci, radionice i struËni odboridionika. KljuËni dionici koji su “dobro povezani” Ëesto do-biju ranu obavijest o buduÊim prijedlozima i pozvani su dapruæe informacije tijekom faze sastavljanja politike. UËin-kovite predstavniËke organizacije mogu pokuπati unapri-jediti odnose s mjerodavnim sluæbenicima ili stvoriti savezes istomiπljeniËkim interesnim skupinama.

34 Zelena knjiga je dokument za raspravu o πirokom politiËkom pitanju, ËestoizlaæuÊi πirok raspon ideja. Zelene knjige su savjetodavni dokumenti koji, prijepripremanja formalnih prijedloga, iznose ideje Komisije i predstavljaju moguÊemjere. Oni pruæaju temelje za okvir u kojem interesne grupe mogu predstavitisvoja stajaliπta. Ta savjetovanja mogu zatim dovesti do objavljivanja Bijele knjige,prevodeÊi zakljuËke rasprave u praktiËne prijedloge za djelovanje Zajednice

35 “Bijela knjiga” Komisije je dokument koji sadræi prijedloge za djelovanje Zajed-nice u odreenom podruËju. U nekim sluËajevima oni slijede Zelenu knjiguobjavljenu za pokretanje postupka savjetovanja na europskoj razini. PrimjeriukljuËuju Bijele knjige o provoenju unutarnjeg træiπta, o rastu, konkurentnostii zapoπljavanju te o usklaivanju prava pridruæenih dræava srediπnje i istoËneEurope u podruËjima od vaænosti za unutarnje træiπte. Ako se VijeÊe pozitivnooËituje o Bijeloj knjizi, ona moæe postati program djelovanja za Uniju uodreenom podruËju.


Europska komisija i metode savjetovanjaVelik dio aktivnosti civilnog druπtva, ukljuËujuÊi lobiranje,

usmjeren je na Komisiju. U usporedbi s VijeÊem ministara, rela-tivno je lako pristupiti ovoj instituciji. Kao πto je ranije nagla-πeno, odnosi izmeu udruga i Europske komisije mogu znat-no odstupati, ovisno o razliËitim fazama politiËkog procesa. Sto-ga udruge imaju priliku sudjelovati u razvoju prijedloga poli-tike usmjeravajuÊi pozornost Komisije na odreeno pitanje,raspravljati o srednjoroËnoj strategiji tijekom sastavljanja dnev-nog reda te pruæati povratne informacije tijekom provoenjapolitike Europske unije.36

Do sada se, veÊina veza stvorenih izmeu udruga i instituci-ja, odvijala preko Komisije jer ona pridaje vaænost “savjetovan-jima” sa zainteresiranim skupinama. Savjetovanja se provodena razliËite naËine, na primjer kroz izradu prijedloga dostup-nih udrugama Europske unije, kroz odræavanje konferencija iradionica, kroz formalne odbore, ali i kroz neformalne sastankei korespondenciju. Meutim, postoje znatne razlike u naËini-ma na koje razne opÊe uprave rjeπavaju postupak savjetovanja.

Meu postojeÊim kontaktima moæemo spomenuti:• Ad hoc sastanke izmeu sluæbi Komisije i udruga• Strukturirane dijaloge/suradnju• Formalno savjetovanje

Ad hoc sastanci izmeu sluæbi Komisije i udruga

Komisija ostaje otvorena i pristupaËna πirokom spektruorganizacija, ukljuËujuÊi udruge koje æele iznijeti svoje stavove.OpÊe uprave, na primjer za poljoprivredu, zapoπljavanje i soci-jalne poslove, okoliπ, obrazovanje i kulturu, EuropeAid, zdrav-lje i zaπtita potroπaËa, kao i glavni tajnik, odræavaju velik brojad hoc sastanaka s udrugama vezanih uz razna pitanja.

36 Dijalog s Komisijom tijekom faze uvodenja politike viπe je ograniËen. To bi semoglo objasniti Ëinjenicom da se ta faza nalazi prvenstveno u rukama dræavaËlanica.


— OpÊa uprava za poljoprivredu

(The Directorate-General /DG / Agriculture)

Gerard KIELYVoditelj odjelaOdnosi s drugim institucijama Zajednice i poljoprivrednimudrugamaAGRI.K.3Tel: +32-2-298. 74. 27E-poπta: [email protected]

Sebastian ZALESKISluæbenik odgovoran za koordinaciju savjetodavnih skupinaTel: +32-2-295.42.08E-poπta: [email protected]

— OpÊa uprava za zapoπljavanje i socijalna pitanja

(DG Employment and Social Affaires)

Erik Stefan OLSSON Voditelj odjelaAntidiskriminacija i odnosi s civilnim druπtvom EMPL.G.4Tel: +32-2-295.35.69E-poπta: [email protected]

Gesa BOECKERMANNTel: +32-2-296.63.95E-poπta: [email protected]

— OpÊa uprava za okoliπ (DG Environment)

Stefan WELINOdjel za Komunikacije i upravljanjeUprava A 1Tel: +32-2-296.69.18E-poπta: [email protected]


Glavni tajnikJens NYMAND CHRISTENSENDirektorUprava EBolja regulacija zakona i institucionalna pitanjaTel: +32-2-299.33.17E-poπta: [email protected]

Martin KROEGEROdjel SG.E.3Transparentnost, odnosi s dionicima i vanjskimorganizacijamaPolitiËki duænosnikOdnosi s civilnim druπtvomTel: +32-2-296.62.02E-poπta: [email protected]

Lea VATANENOdjel SG.E.3Transparentnost, odnosi s dionicima i vanjskimorganizacijamaPolitiËka referenticaOdnosi s civilnim druπtvomNastavak rada na savjetodavnim normama i nadgledanjuConneccs-aTel: +32-2-299.81.16E-poπta: [email protected]

— OpÊa uprava za zdravstvo i zaπtitu potroπaËa

(DG Health and Consumer Protection)

Mattia PELLEGRINIOdjel 02 Strategija i analizaTel: +32 (2) 29.54138E-poπta: [email protected]


EuropeAid

Aristotelis BOURATSISVoditelj odjela Odnosi s civilnim druπtvom i nedræavnimËimbenicimaAIDCO F.5Tel: +32-2-299.92.44E-poπta: [email protected]

Jeremy NAGODAAIDCO F.5Tel: +32-2-2984622E-poπta: [email protected]

— OpÊa uprava za obrazovanje i kulturu

(DG Education and Culture)

Odjel Civilno druπtvo: Partnerstvo i posjeteEAC.D.4Cecile LE CLERCQRazvijateljica politike ∞ Voditeljica projektaTel: +32-2-295.00.26E-poπta: [email protected]

Pavel TYCHTLPolitiËki duænosnikRazvijatelj politike za civilno druπtvo i bratimljenje gradovaTel: +32-2-296.29.73E-poπta: [email protected]


Strukturirani dijalog/suradnja

Postoji utemeljena praksa sustavnih, redovitih sastanaka sudrugama s ciljem raspravljanja o politiËkim pitanjima, iakojoj nedostaje formalna struktura odbora ili druga struktura soperativnim propisima.

Polugodiπnje sastanke s Komisijom organizira Platformaeuropskih socijalnih organizacija civilnog druπtva od 1995., alii CONCORD, Europski savez nevladinih organizacija za pomoÊi razvoj. Na temelju zajedniËki dogovorenog programa rada,takvi sastanci omoguÊuju rasprave izmeu Ëlanica i/ili tajniπtvaplatformi i povjerenika Europske unije ili visokih duænosnika.

Odbor za vezu udruga za razvoj osigurava reprezentativnueuropsku strukturu i dobro utemeljene radne skupine i kvar-talne sastanke s Komisijom radi raspravljanja o politici i pro-ceduralnim pitanjima. U drugim se sektorima takvi sastancidogaaju viπe na ad hoc osnovi.37

— OpÊa uprava za razvoj (DG Development)

Odjel A/3Odnosi s europskim i ACP institucijama, civilnim druπtvom iudrugamag. Pieter Bangma (NVO veza)Tel: +32 (0)2 296 60 52e-poπta: [email protected]

37 “Europski ured za okoliπ (EEB) imao je dogovor o redovitim sastancima s ravnate-ljem za okoliπ i organizirao redovite sastanke s povjerenikom do 2004-2005. Sas-tanci se sada odvijaju viπe na ad hoc osnovi (osim godiπnjeg sastanka izmeu uprav-nog odbor EEB-a i povjerenika), ukljuËujuÊi sam EEB ili u kolaciji”, Za dodatneinformacije vidjeti studiju kontaktne skupine civilnog druπtva: Civil Dialogue:making it work better, http://act4europe.horus.be/module/FileLib/Ci-vil%20Dialogue,%20making%20it%20work%20better%20(10.07.06).pdf, str. 24.


OpÊa uprava za trgovinu (Trade DG) redovito razmjenjujemiπljenja, horizontalno i sektorski, o pitanjima vezanim uztrgovinsku politiku, a posebice uz WTO. Uprava za trgovinu priKomisiji uvela je novi pristup civilnom dijalogu. Uprava zatrgovinu prva je imenovala sluæbenika za vezu s civilnimdruπtvom, a Pascal Lamy prvi je imenovao Ëlana svojega kabi-neta odgovornim za to podruËje rada. Otada se nastavlja dija-log, a struktura stvorena 1999. sada se razvila u obrazac kojiomoguÊuje i formalne i neformalne kontakte izmeu civilnogdruπtva i Komisije.

— OpÊa uprava za trgovinu (DG TRADE)

Dijalog civilnog druπtvahttp://trade-info.cec.eu.int/civilsoc/index.cfmE-poπta: [email protected]

Formalna savjetovanja

Postoji politiËka/formalna obveza konzultiranja s udruga-ma ili mreæama udruga o odreenim pitanjima, tijekom pos-tupka donoπenja odluka, u kojem udruge sudjeluju kao Ëlanoviili promatraËi u savjetniËkim skupinama/savjetodavnim od-borima s de∫niranim postupcima. Danas Komisiji pomaæu trivrste savjetodavnih tijela u kojima sudjeluju organizacije civil-nog druπtva:

• Savjetodavni odbori• Skupine struËnjaka38

• Znanstveni odbori

38 Skupine struËnjaka mogu se osnovati odlukom Komisije ili drugim pravnimaktom za utemeljenje skupine, ili ih moæe osnovati sluæba Komisije uz suglas-nost glavnoga tajniπtva u sluËaju neformalne skupine: skupine struËnjaka suveÊinom neformalne. Skupine struËnjaka ne ukljuËuju sustavno organizacijecivilnog druπtva. Za dodatne informacije vidjeti:http://ec.europa.eu/secretariat_general/regexp/faq/faq.cfm?aide=2


Pod predsjedanjem i nadleænoπÊu Komisije, takve skupine/odbori mogu biti formalne ili neformalne, stalne ili privre-mene. Udruge su uglavnom predstavljene u savjetodavnim od-borima i skupinama struËnjaka, gotovo uvijek uz druge vrsteorganizacija, posebice iz poslovnog sektora, potroπaËkih udru-ga, visokoga πkolstva, ali i iz dræavnih uprava. Ta tijela djelujupo konsenzusu, a udruge veÊinom nemaju pravo glasa.

SljedeÊe opÊe uprave osnivaju savjetodavne odbore ili/iskupine struËnjaka:39

• OpÊa uprava za zapoπljavanje, socijalna pitanja i jednakemoguÊnosti

• OpÊa uprava za okoliπ• OpÊa uprava za energiju i prijevoz• OpÊa uprava za obrazovanje i kulturu• OpÊa uprava za razvoj• OpÊa uprava za zdravstvo i zaπtitu potroπaËa• OpÊa uprava za pravdu, slobodu i sigurnost• OpÊa uprava za poljoprivredu• OpÊa uprava za poduzetniπtvo

Mnoge su udruge razvile dobre odnose s odreenim opÊimupravama koje se bave njihovim najvaænijim interesima. Doksu neke opÊe uprave otvorenije za suradnju s udrugama, s dru-gima je joπ teπko suraivati.40 Meutim, kada je rijeË o rjeπava-nju horizontalne problematike (tj. pravo na zaπtitu, prava spolo-

39 Baza podataka o savjetodavnim tijelima dostupna je na internetskoj straniciCONECCS-a, na kojoj moæete pronaÊi podatke o formalnim ili strukturiranimsavjetodavnim tijelima Komisije, u kojima sudjeluju organizacije civilnogdruπtva. Podatke o savjetodavnim tijelima pruæaju sluæbe Komisije:http://ec.europa.eu/civil_society/coneccs/organe_consultatif/start_bodies.cfm?CL=en

40 Posebno bismo htjeli naglasiti Ëvrste odnose udruga sa sljedeÊim opÊimupravama: za zapoπljavanje i socijalna pitanja, okoliπ, obrazovanje i kulturu,razvoj, zaπtitu potroπaËa i poljoprivredu. “S druge strane, opÊe uprave za poduzet-niπtvo ili træiπno natjecanje […] ne smatraju udruge znaËajnim sugovornicima“.Za podrobnije informacije vidjeti studiju Kontaktne skupine civilnog druπtva:Civil dialogue: making it work betterhttp://act4europe.horus.be/module/FileLib/Civil%20Dialogue,%20making%20it%20work%20better%20(10.07.06).pdf, str.38.


va i ljudska prava ili poboljπanje postupka savjetovanja) trebauzeti u obzir razne opÊe uprave. RazliËite udruge Europske un-ije nekoliko su puta istaknule manjak suradnje izmeu opÊihuprava u meusektorskim pitanjima vezanima uz civilno druπ-tvo, zahtijevajuÊi bolju suradnju meu upravama. Danas pos-toji viπe od 200 aktivnih meusektorskih grupa koje je uspos-tavila Komisija, a koje okupljaju brojne opÊe uprave radi raz-mjene informacija i usklaivanja aktivnosti da bi se izbjeglopreklapanje s raznim odjelima.41

Europski odbor za ekonomska i socijalna pitanja ∞ EESCPovijesno gledano, Odbor za ekonomska i socijalna pitanja

smatrao se institucionalnim izlazom za organizirano civilnodruπtvo u odreivanju javne politike Europske unije, te za inter-aktivni dijalog meu njima. Institucija je nesumnjivo potenci-jalna arena za posredovanje izmeu razliËitih interesa civilnogdruπtva. EESC pruæa formalnu moguÊnost Komisiji, VijeÊu iParlamentu da poboljπaju savjetovanje s europskim civilnimdruπtvom. Njegova miπljenja, ukljuËujuÊi i ona o prijedlozimazakona, prosljeuju se Komisiji, VijeÊu i Parlamentu, a Odboruse daje jasna uloga u postupku savjetovanja Unije.

Meutim, njegova je uloga bila ograniËena nemoguÊnoπÊusamoreforme, a posebice nemoguÊnoπÊu ukljuËivanja intere-sa graana u njegove sluæbene strukture. Organizacija je i daljepod dominacijom ∞ neki kaæu u potpunoj paralizi ∞ razliËitihproizvoaËa i konkurencije izmeu poslovodstva i radne snageu cilju poæeljnosti formalnog ukljuËivanja organiziranih inter-esnih organizacija graana Europske unije, koje su se pojavile

41 Navest Êemo samo neke od njih koje bi mogle biti od posebnog interesa organi-zacijama civilnog druπtva:Meusektorska grupa za graane s invaliditetomhttp://ec.europa.eu/employment_social/disability/contact_en.html#1;Medusektorska grupa za ravnopravnost spolovahttp://ec.europa.eu/employment_social/equ_opp/strategy/isg.htmlMeusektorska grupa za pitanja Roma: http://ec.europa.eu/employment_social/fundamental_rights/roma/index_en.htmMeusektorska grupa za AIDS:http://ec.europa.eu/health/ph_threats/com/aids/aids_isg_en.htm;


i razvile osamdesetih i devedesetih godina proπloga stoljeÊa.Mnogi dionici ne prepoznaju EESC kao uËinkovitog posredni-ka za civilno druπtvo i preferiraju odræavanje vlastitog dijalogas institucijama odgovornima za politiËke prijedloge i odluke.Isto tako, Europska komisija i Parlament prihvaÊaju uvijekmiπljenje EESC-a.

EESC i sam prepoznaje da njegovo Ëlanstvo “ne odraæava upotpunosti raznolikost i kontinuirani razvoj organiziranog civil-nog druπtva”. »lanove odbora imenuje VijeÊe na prijedlog vla-da dræava Ëlanica i predstavlja samo dræavne organizacije.Meutim, na razini Europske unije pojavljuju se i uËinkovitodjeluju mnogi sudionici civilnog druπtva, mreæe, udruge, a po-sebice nevladine organizacije, ali tako da nisu formalno pred-stavljene u EESC-u.42

— Grupa za vezu s europskim organizacijama i mreæama

U veljaËi 2004. EESC je usvojio nekoliko vaænih prijedlogaza snaæniju i bolje strukturiranu suradnju s europskim organi-zacijama i mreæama civilnog druπtva. Odbor je odluËilo uspos-taviti Grupu za vezu s europskim organizacijama i mreæamaradi suradnje s tim organizacijama i mreæama te kao tijelo zavezu i politiËki dijalog. Grupa za vezu sastoji se od:• s jedne strane, deset Ëlanova Europskog odbora za ekonom-

ska i socijalna pitanja (EESC): Predsjednik EESC-a, tri pred-sjednika grupa i πest predsjednika odsjeka;

• s druge strane, predstavnici razliËitih sektora organiziranogcivilnog druπtva na europskoj razini na temelju postojeÊihorganizacija i mreæa unutar ovih sektora, Ëiji broj ne bi tre-bao, u naËelu, biti veÊi od dvadeset. Odbor Êe smatrati pred-stavnike ovlaπtenima da govore i djeluju u ime organizacijai mreæa koje predstavljaju u kontaktnoj skupini.

42 ZakljuËno izvjeπÊe ad hoc grupe o “Strukturiranoj suradnji s europskim organiza-cijama i mreæama civilnog druπtva”, Izvjestitelj: g. Bloch-Lainé, Bruxelles, 17.veljaËe 2004.


Tajniπtvo Grupe za vezu dio je Jedinice odgovorne za Odnoses organizacijama civilnog druπtva i ustavna pitanja unutarTajniπtva EESC-a.

Patrick FèveVoditelj Odjela za odnose s organizacijama civilnog druπtvaOdbor za savjetodavna pitanjaTel: +32-2-546.96.16E-poπta: [email protected]

Jean-Marc RoirantDopredsjednik Grupe za vezu EESC-aGlavni tajnik francuske Lige za cjeloæivotno uËenje i obukuTel: +33-1∞ 43 58 97 11E-poπta: [email protected]

— Kontaktne skupine za susjedne zemlje

Radi promicanja bliskije suradnje i dijaloga izmeu EESC-ai susjednih zemalja, 1. srpnja 2004., uspostavljene su dvije kon-taktne skupine. Kontaktne skupine koordiniraju aktivnostiEESC-a u susjednim zemljama u IstoËnoj Europi i ZapadnomBalkanu kroz studijska putovanja, seminare, miπljenja o vlasti-tim inicijativama i druge odgovarajuÊe inicijative.

— Kontaktna skupina za susjedne istoËnoeuropske

dræave: Rusiju, Ukrajinu, Moldaviju i Bjelorusiju

Predsjednica grupe ga. AlleweldtOsoba za kontakt:Gatis EglitisSluæbenikTel.: 32-(0)2-546 81 69Faks: 32-(0)2-546 91 22E-poπta: [email protected]


— Kontaktna skupina za zemlje Zapadnog Balkana:

Albaniju, Bivπu Jugoslavensku Republiku

Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Srbiju

(ukljuËujuÊi Kosovo) i Crnu Goru

Predsjednik grupe g. Miklos BarabasOsoba za kontakt:Loïc Defaye ∞ SluæbenikTel.: 32-(0)2-546 8357Faks: 32-(0)2-546 91 22E-poπta: Loï[email protected]

Europski parlamentUsporedo s proπirenjem zakonodavnih ovlasti Europskog

parlamenta,43 osamdesetih i devedesetih godina dvadesetogstoljeÊa znatno su se poveÊali opseg i intenzitet napora za lobi-ranje u Parlamentu.

Parlament daje sljedeÊu vlastitu de∫niciju lobista:44

Lobisti mogu biti privatna, javna ili nevladina tijela. MoguParlamentu pruæati znanje i struËnost u brojnim gospodar-skim, druπtvenim, ekoloπkim i znanstvenim podruËjima.

Pristup Europskom parlamentu

Europski je parlament 1996. godine usvojio sustav poticajauz pomoÊ kojih oni koji æele Ëesto pristupati Europskom par-

43 Ugovorom iz Maastrichta (1992.) u okviru postupka “suodluËivanja”, Europskiparlament je stekao zakonodavnu ovlast jednaku onoj koju ima VijeÊe, uodreenim podruËjima politike. SlijedeÊe izmjene i dopune Ugovora uËvrstilesu postupak suodluËivanja u korist Europskog parlamenta i produljile njegovuprimjenu na nova podruËja politike. Ugovor iz Amsterdama (na snazi od 1999.)poveÊao je ovlasti Parlamenta osjetnim proπirenjem postupka suodluËivanja.Ugovor iz Nice, koji je stupio na snagu 2003., takoer je poveÊao ulogu Parlamen-ta kao suzakonodavca proπirenjem postupka suodluËivanja te dao Parlamentupravo pokretanja postupka pred Sudom Europskih zajednica.

44 Za podrobnije informacije o Europskom parlamentu i lobistiËkim organizacija-ma molimo vidjeti: ANEKS IX: Odredbe za primjenu Propisa 9 (4) ∞ Lobiranje uParlamentu: http://www.europarl.eu.int/omk/sipade3?PROG=RULES-EP&L=EN&REF=ANN-09


lamentu mogu dobiti godiπnju propusnicu koja omoguÊava lakpristup uredima u zamjenu za potpisivanje pravilnika o dobrompostupanju (izvorno osmiπljen uz pomoÊ savjetnika za odnoses javnoπÊu). Na ovaj se naËin izdaje oko 3.400 godiπnjih pro-pusnica, a pojedini su primatelji sada navedeni na internetu.Uredba se takoer temelji na sustavu objavljivanja imena mi-nistara u Europskom parlamentu, koji je sada proπiren tako daobuhvaÊa i njihove pomoÊnike. Propusnicu Ëini plastiËna kar-tica s fotogra∫jom i podacima o vlasniku, nazivom tvrtke, or-ganizacije ili osobe za koju vlasnik propusnice radi. Registarovlaπtenih lobista objavljen je na internetskoj stranici Europ-skog parlamenta.45 RijeË je o abecednom popisu koji navodisamo imena vlasnika propusnica i nazive organizacija kojepredstavljaju. Ne navodi nikakve podatke o interesima koje lo-bist zastupa.

Kvestori su odgovorni za izdavanje pojedinaËnih propus-nica s imenima koje vrijede najviπe godinu dana onim pojed-incima koji æele Ëesto posjeÊivati Parlament da bi ministrimau Parlamentu pruæali informacije vezane uz njihove parlamen-tarne duænosti.46

Prije nego dobijete propusnicu, od vas Êe se traæiti da ispu-nite obrazac za prijavu,47 koji se πalje poπtom sa sljedeÊimpriloæenim dokumentima:— kratko pisano predstavljanje na sluæbenom dopisu sa

zaglavljem— preslika vaπe vaæeÊe putovnice ili osobne iskaznice— potvrda o nekaænajvanju— dokument koji opisuje vrstu vaπeg odnosa s lobijem

45 Za popis ovlaπtenih lobista pri Europskom parlamentu, molimo vidjeti:http://www.europarl.europa.eu/parliament/expert/lobbyAlphaOrderByOrg.do?language=EN

46 Za podatke o postupcima ovlaπÊivanja, molimo kontaktirajte nadleæni odjel:[email protected]

47 Poveznica na kojoj moæete preuzeti obrazac za prijavu:http://www.eulobby.net/eng/Modul/Document/ViewDocument.aspx?Mid=1445&ItemID=428


Dokumentacija se πalje na sljedeÊu adresu:

European ParliamentASP 01 F 035Rue Wiertz 60B ∞ 1047 BrusselsBELGIUM

Proπle je godine Europski parlament usvojio nove propiseo pristupanju predstavnika interesnih skupina kojima se ogra-niËava pristup sa πest na Ëetiri propusnice po organizaciji kojeglase na odreeno ime. Najmanje koriπtenje stalnih propu-snica treba biti 50 radnih dana (tj. u prosjeku 4 danamjeseËno).48

KljuËne osobe za lobiranje

Izvjestitelji i predsjedatelji odbora kljuËne su osobe u formi-ranju miπljenja Europskog parlamenta. Europski parlament,stoga, postaje srediπte posebnih interesa Ëim izvjestitelj nadleæ-nog odbora poËne pripremati svoj izvjeπtaj, i kad zapoËne ras-prava unutar odbora i politiËkih skupina. TehniËka priroda ve-likog dijela zakona Unije omoguÊuje mnogim ministrima uEuropskom parlamentu primanje struËnih informacija, iakopristup omoguÊen lobistima varira u skladu s nacionalnom tra-dicijom i politiËkom podrπkom Ëlanova parlamenta.

UnatoË formalnoj premoÊi plenuma, veÊina zakonodavnograda Parlamenta odvija se u njegovim specijaliziranim odbori-ma. Svi zakonodavni prijedlozi i drugi zakonodavni dokumen-ti moraju se razmotriti u odborima, a veÊina zakonodavnih pro-cesa u svim zakonodavnim postupcima dogaa se na sjednica-

48 Uz ograniËavanje broja propusnica po organizaciji, novi propisi takoder nastojeograniËiti pravo ulaza na samo one koji imaju sjediπte u Bruxellesu, Strasbourguili Luksemburgu. Zbog snaæne negativne reakcije i lobiranja iz organizacijacivilnoga druπtva, Europski parlament je odbacio ovo novo ograniËenje. Za viπeinformacija vidjeti: Pismo g. Jamesa Nicholsona, kvestora odgovornog zadugorocne posjetitelje, upuÊeno AALEP-u 25. srpnja 2005-08-04http://www.eulobby.net/eng/Modul/Abstract/ReadAbstract.aspx?Mid=1489&ItemID=772


ma odbora. Zbog dominantne uloge specijaliziranih odbora uzakonodavnom procesu, ona su najvaæniji ciljevi lobiranja uEuropskom parlamentu.

Parlamentarni odbori

Danas se u Europskom parlamentu nalaze 24 odbora.49

• Committee on Foreign Affairs(Odbor za vanjske poslove)

• International Trade(Odbor za meunarodnu trgovinu)

• Budgetary Control(Odbor za kontrolu proraËuna)

• Employment and Social Affairs(Odbor za zapoπljavanje i socijalna pitanja)

• Industry, Research and Energy(Odbor za industriju, istraæivanje i energetiku)

• Transport and Tourism(Odbor za promet i turizam)

• Agriculture and Rural Development(Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj)

• Culture and Education(Odbor za kulturu i obrazovanje)

• Civil Liberties, Justice and Home Affairs(Odbor za graanske slobode, pravosue i unutarnjeposlove)

• Women’s Rights and Gender Equality(Odbor za prava æena i ravnopravnost spolova)

• Human Rights(Odbor za ljudska prava)

• Collapse of the Equitable Life Assurance Society(Odbor za istraæivanje raspada Equitable Life AssuranceSociety)

• Development(Odbor za razvoj)

49 Za dodatne informacije o odreenim odborima molimo pogledati:http://www.europarl.europa.eu/activities/expert/committees.do?language=EN


• Budgets(Odbor za proraËune)

• Economic and Monetary Affairs(Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku)

• Environment, Public Health and Food Safety(Odbor za zaπtitu okoliπa, javno zdravstvo i sigurnosthrane)

• Internal Market and Consumer Protection(Odbor za unutarnje træiπte i zaπtitu potroπaËa)

• Regional Development(Odbor za regionalni razvoj)

• Fisheries(Odbor za ribarstvo)

• Legal Affairs(Odbor za pravna pitanja)

• Constitutional Affairs(Odbor za ugovorna pitanja)

• Petitions(Odbor za predstavke)

• Security and Defence(Odbor za sigurnost i obranu)

• Alleged use of European countries by the CIA for thetransport and illegal detention of prisoners(Odbor za istraæivanje navodnog koriπtenja dræava Europeza prijevoz i ilegalno zadræavanje zatvorenika za potrebeCIA-e)

Odbor se sastoji od 25 do 78 ministara u Europskom parla-mentu te ima predsjedatelja, ured i tajniπtvo. Parlamentarnise odbori sastaju jednom ili dva puta mjeseËno u Bruxellesu, apovremeno i tijekom parlamentarnih zasjedanja u Strasbour-gu. Njihove se rasprave odræavaju javno. Odbori sastavljaju,mijenjaju i dopunjuju te usvajaju zakonodavne prijedloge iizvjeπtaje o vlastitim inicijativama. Uzimaju na razmatranjeprijedloge Komisije i VijeÊa te, ako je potrebno, sastavljaju izvje-πtaje koji Êe se predstaviti na plenarnoj skupπtini. Parlamentmoæe takoer osnivati pododbore i privremene odbore za rjeπa-


vanje odreenih pitanja, te istraæne odbore pod svojom nadleæ-noπÊu. Ministar u Europskom parlamentu opÊenito je Ëlan ilizamjenik Ëlana nekoliko odbora. Takvi se sastanci promatrajukao moguÊnost raspravljanja o πirem programu rada i razvijanjaobostranog razumijevanja.

Brojne su platforme udruga dogovorile redovite sastanke spovjerenstvima nadleænima za njihovu srediπnju djelatnost, naprimjer Druπtvena platforma, Ëiji se odbor sastaje dva puta go-diπnje s Odborom za zapoπljavanje i socijalna pitanja, i CON-CORD, koji se dva puta godiπnje sastaje s Odborom za razvoj.Sastanak parlamentarnih odbora i meuskupina pruæit Êe vampriliku da razmijenite informacije i utvrdite potencijalnesaveznike.

PolitiËke skupine

Danas u Europskom parlamentu postoji sedam politiËkihskupina. Unutarnja organizacija svake skupine rijeπena je ime-novanjem predsjednika (ili u sluËaju nekih skupina dva supred-sjednika), uspostavljanja ureda i tajniπtva. Mjesto koje Êe zas-tupnik imati u Komori ovisi o politiËkoj pripadnosti, od lijeveprema desnoj, uz dogovor s predsjednikom skupine. Za obliko-vanje politiËke skupine potrebno je 19 zastupnika, a u skupinimora biti zastupljeno najmanje pet dræava Ëlanica. Zastupnicimogu pripadati samo jednoj politiËkoj skupini. Neki zastupni-ci ne pripadaju niti jednoj politiËkoj skupini i poznati su kaonepridruæeni zastupnici. Prije svakog glasovanja na plenarnojsjednici politiËke skupine pomno ispituju izvjeπtaje koje suizradila parlamentarna vijeÊa te njihove predloæene izmjene idopune. Stajaliπte politiËke skupine rezultat je rasprave unu-tar skupine.

• Skupina EPP-ED (Skupina Europske narodne strankekrπÊanskih demokrata (eng. European People’s Party(Christian Democrats) i Europskih demokrata (eng. Euro-pean Democrats))www.epp-ed.org


• PES (Skupina socijalista)www.pes.org

• ALDE (Skupina Saveza liberala i demokrata za Europu(eng. Alliance of Liberals and Democrats for Europe))http://alde.europarl.europa.eu/Content/Default.asp

• VERTS/ALE (Skupina zelenih i Europskog slobodnogsaveza (eng. Greens / European Free Alliance)www.greens-efa.org

• GUE/NGL (Konfederalna skupina Europske ujedinjeneljevice (eng. European United Left) i (eng. Nordic GreenLeft)www.guengl.org

• ID (Neovisno/demokratska skupina(eng. Independence/Democracy Group))www.indemgroup.org

• Skupina Saveza za Europu nacija(eng.Union for Europe of the Nations)www.uengroup.org

Treba naglasiti da napore k ostvarivanju pravih kontakata sEuropskim parlamentom ne bi trebalo usredotoËiti iskljuËivona zastupnike u Europskom parlamentu, veÊ i na njihove po-moÊnike i tajnice, kao i na sluæbenike glavnog tajnika: trebatepronaÊi osobe koje su najdostupnije i koje su u moguÊnostipomoÊi vam ovisno o sluËaju. To je razlog zaπto u ovome VodiËune bi bilo korisno dati iscrpan popis podataka za kontakt u Par-lamentu. Svi potrebni kontaktni podaci nalaze se u direktorijus naslovom “Popis zastupnika u Europskom parlamentu”.


U toj sivoj knjiæici, u izdanju Europskog parlamenta, nalazese imena i adrese svih zastupnika u Europskom parlamentu,kao i njihove nacionalne politiËke stranke, europske politiËkeskupine i vijeÊa kojima pripadaju. UkljuËen je detaljan popisvijeÊa i politiËkih skupina. Vrlo bi korisna mogla biti i broπurau izdanju Parlamenta nazvana “Organizacija usluga Glavnogtajniπtva i politiËkih skupina“, koji sadræi imena odjela i sluæbe-nika svake od sedam opÊih uprava Europskog parlamenta.50

Siva knjiga i broπura mogu se dobiti u Odjelu za nakladniπtvoEuropskog parlamenta u Bruxellesu.51

Sastanci sa struËnjcima

Bilo koje specijalizirano povjerenstvo Europskog parla-menta moæe organizirati sasanke sa struËnjacima, ako smatrada je to prijeko potreban element uËinkovitog rada naodreenoj temi. Sastanci se mogu odræati javno ili “in camera”(zatvoreno za javnost).52

Sastanci su prilika za otvaranje dijaloga sa zainteresiranimstranama i privlaËenje medijske pozonosti na odreeno pita-nje. Postupak u veÊini vijeÊa je takav da struËnjak da sluæbenuizjavu, koja je popraÊena pitanjima zastupnika u Europskomparlamentu. StruËnjake se odabire u skladu s postupcima utvr-enim unutar svakog odbora. StruËnjaci koji sudjeluju na timsastancima mogu biti predstavnici europskih udruga, individ-ualne ∫nancijske institucije, akademici i zastupnici nacio-nalnih nadzornih vlasti. ©irok raspon sastanaka koja su organi-zirali razliËiti odbori u Parlamentu govori nam da oni pruæajupriliku civilnom druπtvu da se njihov glas Ëuje na razini EU-a.

50 Taj interni letak postoji samo na francuskom. Njegov je naslov “Organisationdes services du secrétariat général et des groups politiques”.

51 Naæalost, Siva knjiga nije dostupna za javnost. Ali ako imate propusnicu zaEuropski parlament i u pratnji ste zastupnika, imate izgleda dobiti je u OpÊojupravi 7 ∞ Prijevod i nakladniπtvo; Uprava A ∞ Nakladniπtvo i distribucija; Jedinicaza distribuciju (eng. Directorate-General 7 ∞ Translation and Publishing; Directo-rate A ∞ Publishing and distribution; Distribution Unit).

52 Registar tema sastanaka dostupan je online: http://www.europarl.europa.eu/hearings/default_en.htm#


MeuskupineMeuskupine su nesluæbene meustranaËke skupine koje

organiziraju zastupnici u Europskom parlamentu zbog surad-nje na predmetima od zajedniËkog interesa. Njihova je namjeraponuditi platformu za raspravu o zajedniËkim interesima kojinisu predstavljeni u stalnim odborima. Sastaju se redovito spredstavnicima civilnog druπtva i poslovnih grupacija koje radena istim pitanjima. Tajniπtvo meuskupina Ëesto se sastoji odvanjskih dionika razliËitih vrsta udruga, ali i industrijskih save-za ili savjetniËkih tvrtki. Iako je utjecaj meuskupina ograniËenjer nisu ovlaπtene izraæavati sluæbeno miπljenje Europskog par-lamenta, oni su osobito uËinkovit kanal za udruge u jaËanjupovjerenja i stvaranju kulture dijaloga.

Naæalost, dijalog s parlamentarnim meuskupinama oka-rakteriziran je niskim stupnjem formalizacije i transparentnos-ti. Ne postoji popis meuskupina na internetskoj stranici Eu-ropskog parlamenta, zato πto one nisu sluæbena tijela Parlam-enta. Radi poboljπanja transparentnosti, smatramo da bi pop-is svih meuskupina i njihovih zastupnika trebao biti dostupanna stranici Europskog parlamenta.

Glavne meuskupine vaæne za udruge u Europskoj uniji

Meuskupina za zaπtitu zdravlja i potroπaËa

www.intergroup.epha.orgMeuskupina za zaπtitu zdravlja i potroπaËa utemeljena je unu-tar Europskog parlamenta zahvaljujuÊi podrπki skupina soci-jalista, Europske narodne stranke i Skupine zelenih/Europskogslobodnog saveza. Europski ured udruga potroπaËa (BEUC) iEuropski savez za javno zdravstvo (EPHA) djeluju kao tajniπtvoMeuskupine za zaπtitu zdravlja i potroπaËa.

• Kako kontaktirati s Tajniπtvom?Za zdravstvena pitanja, molimo kontaktirati:EPHA ∞ Europski savez za javno zdravstvo:Ga. Anne HoëlTel: +32 (0)2 233 38 89Faks: +32 (0)2 233 38 80e-poπta: [email protected]


• Za teme vezane uz pitanja potroπaËa, molimo kontaktirati:BEUC ∞ Europski ured udruga potroπaËa:Ga. Georgina SiklossyTel: +32 (0)2 743 15 99Faks: +32 (0)2 740 28 02e-poπta: [email protected]

Meuskupina za invaliditete

http://www.edf-feph.org/apdg/index-en.htm

Utemeljena je 1980. godine i puni joj je naziv SvestranaËkaskupina za invaliditete. Meuskupina za invaliditete neformal-na je grupacija zastupnika u Europskom parlamentu, svih na-cionalnosti i iz svih glavnih politiËkih skupina, koji rade unu-tar Europskog parlamenta na politici vezanoj uz invaliditet.Nema formalne ovlasti i nije formalni odbor Parlamenta.

Meuskupina za invaliditete blisko surauje s Europskimforumom osoba s invaliditetom, krovnom organizacijom zaEuropski pokret osoba s invaliditetom, u cilju osiguranja snaæ-nog dijaloga izmeu zastupnika u Europskom parlamentuaktivnih u Meuskupini i predstavnika udruga osoba s invalid-itetom, utemeljenih na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razi-ni. Europski forum osoba s invaliditetom djeluje kao tajniπtvoMeuskupine za invaliditete.

Meuskupina za invaliditete

Tajniπtvo:Janina ArsenjevaTel: + 322 282 46 02Faks: + 322 282 46 09E-poπta: [email protected]

Meuskupina za antirasizam i raznolikost

http://www.enar-eu.org/anti-racism-diversity-intergroup/index2.html


Meuskupina promiËe etniËku i kulturoloπku raznolikostu Europskom parlamentu, kao koalicija zastupnika razliËitogpodrijetla. Meuskupinu za antirasizam i raznolikost koor-dinira Europska mreæa protiv rasizma.

Tajniπtvo:Europska mreæa protiv rasizma (ENAR)Rue de la Charité 431210 BruxellesBelgijatel: +32.2.229.35.71faks: +32.2.229.35.75e-poπta: [email protected]

Meuskupina za prava homoseksualaca i lezbijki

http://www.gayandlesbianrightsintergroup.com/about.htm

Meuskupina za prava homoseksualaca i lezbijki osnova-na je meustranaËki i posveÊena je zastupanju prava i interesaLGBT osoba (osoba lezbijskih, homoseksualnih i biseksualn-ih sklonosti i transrodnih osoba). Uz mali Upravni odbor imaviπe od 150 Ëlanova unutar institucija EU-a (viπe od polovice suzastupnici u Europskom parlamentu).

Tajniπtvo:Ured Michaela Cashmana,zastupnika u Europskom parlamentuEuropean ParliamentRue Wiertz, bureau ASP 13 G [email protected]

Meduskupina za Tibet

http://www.mann-europa.de/tibet_intergroup_en.php

Meuskupina za Tibet poËela je s radom 1989. Cilj je biostvoriti prilike za neformalan razgovor zastupnika u Europ-skom parlamentu zainteresiranih za stanje u Tibetu, pruæitiinformacije o toj temi njihovim kolegama i πiroj javnosti, ali i


potaÊi razliËite oblike politiËkog djelovanja. Nakon izbora u1999. Meuskupina za Tibet dobila je novog predsjednika, Tho-masa Manna. Ponovo je izabran i 2004. godine. Potpredsjedni-ci su Eva Lichtenberger, Bill Newton-Dunn i Marcin Libicki.

Ured u Bruxellesu:Europski parlamentRue Wiertz, ASP 15 E 107B ∞ 1047 Bruxelles

Tel.: 00 32 ∞ 2 ∞ 2 84 53 18Faks: 00 32 ∞ 2 ∞ 2 84 93 18E-poπta: [email protected]

Meuskupina za mirovne inicijative

http://www.quaker.org/qcea/intergroup/index.html

Meuskupina za mirovne inicijative djeluje kao forum ukojem zastupnici u Europskom parlamentu razliËitih politiËkihskupina mogu raspravljati o pitanjima mira i sukoba, te kaomjesto za daljnju politiËku raspravu o ovim pitanjima. Meu-skupina radi na pitanjima i inicijativama koje Êe pridonijetimiru, razoruæanju i mirnom rjeπavanju sukoba te djeluje kaopokretaËka sila za parlamentarne politiËke inicijative koje seodnose na politiku Europske unije u vezi s mirom i razoruæa-njem. Supredsjednici Meuskupine su zastupnici u Europ-skom parlamentu Caroline Lucas i Tobias PΩüger.

Kvekersko vijeÊe za europske poslove (QCEA)djeluje kao tajniπtvo za Meuskupinu za mirovne inicijative tepruæa logistiËku i administrativnu podrπku.

1000 Bruxelles Belgija,Square Ambiorix 50,Tel: +32 2 230 49 35Faks: +32 2 230 63 70E-poπta: [email protected] ∞ N˚ d’entreprise 0420.346.728


Meuskupina za odræivi razvoj (ISD))

http://www.ebcd.org/EPISD.html

VeÊ viπe od 10 godina, Meuskupina za odræivi razvoj (ISD)sluæi kao forum za europske parlamentarce u kojem uËe, ras-pravljaju i oblikuju razne oblike politike usmjerene prema odr-æivom razvoju na meusektorskoj i meustranaËkoj razini, uzpomoÊ vanjskih struËnjaka i sudjelovanje dionika.

Predsjednik je Meuskupine za odræivi razvoj: Struan Ste-venson (Europska narodna stranka/Europski demokrati ∞ EPP-ED, Ujedinjeno Kraljevstvo)

Za dodatna pitanja ili podrobnije informacije o aktivnosti-ma ISD-a, molimo kontaktirati Pierrea Tsiakkarosa([email protected])

Meuskupina za dobrobit i oËuvanje æivotinja

http://www.eurogroupanimalwelfare.org/intergroup.htm

SvestranaËka Meuskupina za dobrobit i oËuvanje æivotin-ja formirana je 1983. u Europskom parlamentu s ciljem raspra-ve o pitanjima dobrobiti i oËuvanja æivotinja u okviru Europe ina meunarodnoj razini te, ako je potrebno, kako bi poduzeleinicijative koje mogu dovesti do donoπenja zakona. Prisustvu-ju joj zastupnici veÊine politiËkih skupina i nacionalnosti te ovautjecajna Meuskupina sluæi kao forum zastupnicima u Europ-skom parlamentu za raspravu i pokretaËko djelovanje vezanouz πirok raspon pitanja dobrobiti i oËuvanja æivotinja.

Predsjednik: Paulo Casaca (Stranka europskih socijalista ∞PSE, Portugal)

Tajniπtvo:Andreas ErlerE-poπta: [email protected] BourgeoisE-poπta: [email protected]


VijeÊe ministaraNajmanje otvorena od svih institucija EU-a, VijeÊe ministara

ujedno je i najmoÊnija institucija. Za nekomercijalne udrugenajteæi je zadatak pokuπati utjecati na VijeÊe ministara, jernema okvira za odnose civilnog druπtva i VijeÊa.

Danas se VijeÊe sastaje u okviru sljedeÊih devet grupacija:53

• OpÊi poslovi i vanjski odnosi• Gospodarski i ∫nancijski poslovi• Poljoprivreda i ribarstvo• Pravosue i unutarnji poslovi• Zapoπljavanje, druπtvena politika, zdravlje i potroπaËka

pitanja• Konkurentnost (unutarnje træiπte, industrija i istraæivanje)• Prijevoz, telekomunikacije i energija• Okoliπ• Obrazovanje, mladeæ i kultura

Prve tri grupacije zasjedaju jednom mjeseËno, a ostale sesastaju dva do Ëetiri puta na godinu. Organiziraju se brojni ne-formalni sastanci tijekom godine u dræavi koja predsjeda EU-om, usporedno s formalnim zasjedanjem VijeÊa.

VijeÊe zasjeda u srediπnjem uredu VijeÊa, u zgradi JustusaLipsiusa, na adresi Rue de la loi 175 u Bruxellesu, osim u trav-nju, lipnju i listopadu kada se sastanci odræavaju u Europskomcentru (Plateau de Kirchberg) u Luksemburgu. Postoje i nefor-malni ministarski sastanci i sastanci Europskog vijeÊa, koji seodvijaju u dræavi Ëlanici koja predsjeda Unijom. Europske udru-ge obiËno koriste ove sastanke kao priliku za pobuivanje za-nimanja medija za njihovo stajaliπte.

53 Za dodatne informacije molimo pogledati internetsku stranicu VijeÊaministara http://www.consilium.europa.eu/cms3_fo/showPage.asp?id=427&lang=en&mode=g


Pristup VijeÊu

Javna zasjedanja i rasprave54

Javna zasjedanja i rasprave prenose se u dvorani za javnost.Rezultat glasovanja prikazuje se na televizijskom zaslonu. Javnerasprave mogu se pratiti uæivo putem televizije zatvorenogakruga (CCTV). Rasprave koje se odræavaju u Bruxellesu moguse pratiti u dvorani za konferencije za medije zgrade VijeÊa, naadresi 175 Rue de la Loi, a one koje se odræavaju u Luksembur-gu za vrijeme sjednica VijeÊa u Europskom kongresnom cen-tru na Kirchbergu u Luksemburgu.

Na sastanku na vrhu EU-a, 15.-16. lipnja 2006., utvrena jedaljnja obveza poveÊanja otvorenosti, transparentnost i odgo-vornosti VijeÊa.55

Postupak suodluËivanja

Sva zasjedanja na kojima VijeÊe usvaja zakonske akte pos-tupkom suodluËivanja otvorena su za javnost, kao i glasoviËlanova VijeÊa i obrazloæenja tih glasova. Meutim VijeÊe iliOdbor stalnih predstavnika (eng. Coreper)56 moæe odluËiti dapojedinaËno vijeÊanje ne bude otvoreno za javnost.

Drugi prijedlozi zakona

Prvo zasjedanje o zakonskim aktima koje se ne usvaja su-odluËivanjem, a koje zbog njihove vaænosti iznosi usmeno Komi-sija na sjednici VijeÊa, otvoreno je za javnost. Predsjedniπtvomoæe u pojedinaËnim sluËajevima odluËiti da sljedeÊa zasjedan-ja o odreenom zakonu budu otvorena za javnost, osim ako Vi-jeÊe ili Odbor stalnih predstavnika ne odluËe drugaËije.

54 Obavijest “Otvorenost i transparentnost postupaka VijeÊa” (eng. Openness andtransparency of Council proceedings), Glavno tajniπtvo VijeÊa EU, prosinac 2005.http://ue.eu.int/ueDocs/newsWord/en/misc/87866.doc

55 Za dodatne informacije vidjeti: ZakljuËke o predsjedanju (eng. Presidency conclu-sions), 15.-16. lipnja 2006., Dodatak I, str.23.:http://www.consilium.europa.eu/ueDocs/cms_Data/docs/pressData/en/ec/90111.pdf

56 Odbor stalnih zastupnika ili “Coreper” odgovoran je za pripremanje rada VijeÊaEuropske unije.


Rad nevezan uz zakonodavstvo

VijeÊe Êe redovito odræavati javne rasprave o vaænim pita-njima koja utjeËu na interese Unije i njezinih graana. Povrhtoga, takve Êe se rasprave odræavati prema odluci VijeÊa ili Od-bora stalnih predstavnika, koji zastupaju kvali∫ciranu veÊinu.Provedba te obveze zapoËela je za vrijeme predsjedanja Finske,koja je trebala predati prijedloge za takve javne rasprave uzi-majuÊi u obzir vaænost predmeta i njegovu zanimljivostgraanima.

©iru javnost i medije obavjeπtava se unaprijed o svim jav-nim raspravama koje Êe se odræati na skoraπnjoj sjednici Vi-jeÊa. One rasprave i zasjedanja koje su otvorena za javnost,prenose se audiovizualnim sredstvima u novinarskom centruVijeÊa. Da bi πira javnost imala najopseæniji moguÊi pristup,sve javne rasprave i zasjedanja, kao i javna glasovanja o stavka-ma koje potpadaju pod postupak suodluËivanja, emitiraju sena svim jezicima kontinuiranim videoprijenosom (eng. videostreaming) na internetskoj stranici VijeÊa (http:ue.eu.int) odljeta 2006. nadalje.

Ured za tisak57

Postoji usluæan Ured za tisak, u kojem Êe vam reÊi πto jesljedeÊe na redu u radu VijeÊa. Pruæit Êe vam informacije i do-kumentaciju o predmetima o kojima se raspravlja u VijeÊu injegovim pripremnim tijelima. Ured za tisak takoer upravljamedijskim centrom, organizira konferencije za novinare i pro-prema izjave za medije te prijenos javnih rasprava za vrijemezasjedanja VijeÊa. Upisivanjem na mailing listu moæete prima-ti, automatski i nakon prethodnog odabira, dokumente kojeizdaje Ured za tisak VijeÊa i Ured glasnogovornika glavnog tajni-ka/visokog predstavnika.58 Tim novinarskih sluæbenika pruæa

57 Ured za tisak nalazi se na razini 10 Srediπnjeg ureda VijeÊa, zgrada Justusa Lipsiu-sa, na Rue de la loi 175 u Bruxellesu. Tajniπtvo ureda otvoreno je 09:00 ∞ 13:00 i14:30 ∞ 18:00.

58 Na mailing listu moæete se upisati na: https://www.consilium.europa.eu/cms3_Applications/Applications/listserv/disclaimer.asp?cmsid=382&lang=EN


informaciju o aktivnostima VijeÊa, svaki specijaliziran za radodreene grupacije VijeÊa i podruËje politike.59

Tajniπtvo i dokumentacija (Ured za tisak)

Ana Paula Martins RodriguesTel: + 3 2 -2∞ 2 8 5 6 3 19E-poπta: press.of∫[email protected]

Ne postoji redovita i formalizirana struktura dijaloga, pa jedijalog ad hoc i uglavnom na inicijativu udruga.

UnatoË tome, postoji nekoliko naËina za pristup VijeÊu:

a) Putem Predsjedniπtva

Udruge imaju razraen oblik dijaloga sa sukcesivnim pred-sjedniπtvom EU-a, koji se kreÊe od sudjelovanja u organizacijiili Ëak i samoj organizaciji dogaaja visoke razine povezanim spolitiËkim prioritetima predsjedniπtva, pa do redovite procjenenjihovih postignuÊa.60

Dobar radni odnos trebalo bi razviti znatno ranije sa svakimpojedinim predsjedniπtvom. To znaËi da bi udruga iz dræavepredsjedateljice trebala pripremiti teren i obiËno dogovoritisastanak izaslanstva i ministra odgovornog za zastupanje nji-hovih interesa i nadati se da Êe ti interesi biti ukljuËeni u pro-gram predsjedanja. Svaka vlada zna da je teπko postiÊi puno uπest mjeseci i prijedlozi su dobrodoπli. Za nepro∫tne udruge toprvenstveno znaËi da trebaju zagovarati samo nekoliko prior-iteta i, iznad svega, za ministarsku sjednicu na kojoj Êe se otome raspravljati.

59 Viπe informacija za kontakt s novinarskim sluæbenicima moæete dobiti u VodiËi-ma za medije VijeÊa (eng. Council Media guides), 2006.:http://ue.eu.int/uedocs/cmsUpload/EN_MGUIDE%20INT.pdf;http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cmsUpload/GUIDE_JUIN06.EN.pdf

60 Na primjer, forum udruga Graanski program 2000. koje je organiziralo ∫nskopredsjedniπtvo u Tampereu u prosincu 1999. ili forum udruga u Gothenburgu,koji je organiziran za vrijeme πvedskog predsjedanja u 2001.


Redoslijed izmjene predsjedanja Europskom unijom

Finska srpanj-prosinac 2006

NjemaËka sijeËanj-lipanj 2007.

Portugal srpanj-prosinac

Slovenija sijeËanj-lipanj 2008.

Francuska srpanj-prosinac

»eπka Republika sijeËanj-lipanj 2009.

©vedska srpanj-prosinac

©panjolska sijeËanj-lipanj 2010.

Belgija srpanj-prosinac

Maarska sijeËanj-lipanj 2011.

Poljska srpanj-prosinac

Danska sijeËanj-lipanj 2012.

Cipar srpanj-prosinac

Irska sijeËanj-lipanj 2013.

Litva srpanj-prosinac

GrËka sijeËanj-lipanj 2014.

Italija srpanj-prosinac

Letonija sijeËanj-lipanj 2015.

Luksemburg srpanj-prosinac

Nizozemska sijeËanj-lipanj 2016.

SlovaËka srpanj-prosinac

Malta sijeËanj-lipanj 2017.

Ujedinjeno Kraljevstvo srpanj-prosinac

Estonija sijeËanj-lipanj 2018.

Bugarska srpanj-prosinac

Austrija sijeËanj-lipanj 2019.

Rumunjska srpanj-prosinac

Finska sijeËanj-lipanj 2020.


b) PomoÊu neformalnih sastanaka VijeÊa i udruga

Europske unije

Neformalni sastanci VijeÊa i udruga EU-a mogu se odvijatina inicijativu udruga, ali danas se to dogaa rijetko i sastankeposjeÊuje priliËno mali broj Ëlanova VijeÊa. Dosad su redovitepolugodiπnje sastanke organizirali CONCORD, sastanak odbo-ra udruge i ministara vanjskih poslova, ili Green 10 s ministri-ma za okoliπ.

c) PomoÊu radnih skupina i specijaliziranih odbora

Kada VijeÊe usvoji prijedlog Komisije, prijedlog obiËnoprolazi kroz odbore stalnih predstavnika (Coreper),61 kojisurauje sa specijaliziranim odborima i radnim skupinama.62

61 Coreper se sastoji od veleposlanika dræava Ëlanica Europske unije (“stalni pred-stavnici”) i pod predsjedavanjem je one dræave Ëlanice koja upravlja Predsjed-niËkim vijeÊem. Coreper zauzima kljuËni poloæaj u sustavu odluËivanja uZajednici, u kojem predstavlja i forum za dijalog (meu stalnim predstavnicimai izmedu glavnih gradova dræava) i sredstvo politiËke kontrole (voenje i nadzorrada grupa struËnjaka). Obavlja preliminarni pregled dokumentacije na dnev-nom redu VijeÊa (prijedlozi i nacrti zakona koje je predloæila Komisija). NastojipostiÊi dogovor na vlastitoj razini za svaki dokument, a u sluËaju nepostizanjadogovora, moæe VijeÊu predloæiti smjernice, moguÊnosti ili rjeπenja. Coreperdjeluje u dvjema kon∫guracijama:Coreper I, koji se sastoji od zamjenika stalnih predstavnika i koji rjeπava tehniËkapitanja. Njegov popis moæete pronaÊi na http://europa.eu/whoiswho/bin/dispent.pl?lang=en&entity_id=6623.Coreper II se sastoji od veleposlanika, a bavi se politiËkim, trgovaËkim, ekonom-skim ili institucionalnim pitanjima. Njegov popis moæete pronaÊi na http://europa.eu/whoiswho/bin/dispent.pl?lang=en&entity_id=3761;

62 Pod Sporazumom o osnivanju Europske zajednice (Povelja Europske komisije,»lanak 202), Komisija je duæna provesti zakonodavstvo na razini Zajednice. Upraksi, svaki zakonodavni instrument navodi opseg provedbenih ovlasti kojeVijeÊe Europske unije dodjeljuje Komisiji. U ovom kontekstu, ugovor nalaæe daKomisiji pomaæe odbor, u skladu s postupkom poznatim kao “komitologija”.Njih ima otprilike 300, u podruËjima industrije, socijalnih pitanja, poljoprivrede,okoliπa, unutarnjeg træiπta, istraæivanja i razvoja, zaπtite potroπaËa, sigurnostihrane i ljudskih prava. Navedimo samo neke: Odbor visokih predstavnika zaznanstvena i tehniËka istraæivanja (COST); Radna skupina VijeÊe za ljudska prava(COHOM); Posebni odbor za poljoprivredu (SCA); Znanstveni tehniËki i ekonom-ski odbor za ribarstvo (STECF), Odbor za zapoπljavanje; Europski odbor za soci-jalnu zaπtitu; Stalni odbor za hranidbeni lanac i zdravlje æivotinja; Gospodarskii ∫nancijski odbor, itd.


Ovi odbori ostaju opÊenito zatvoreni za udruge, iako se s neki-ma od njih moæe stupiti u kontakt na neformalnoj osnovi zahva-ljujuÊi Ëvrstim osobnim vezama. Jedan od rijetkih primjera stal-nog kontakta je onaj izmeu Socijalne platforme i Odbora zasocijalnu sigurnost.63

d) PomoÊu vladinih predstavnika

Ako ne sudjelujete u “komitologiji” radnih skupina ilisavjetodavnih odbora, trebali biste nastojati utjecati na Ëlanovetih skupina. Pri tom je vaæna suradnja s dræavnim vladama.UnatoË Ëinjenici da je vrlo teπko izravno utjecati na duænosnikeVijeÊa, uvijek postoji moguÊnost da se to uËini kroz dræavnekanale, osobito odræavanjem kontakata s vladinim predstav-nicima. Stalna predstavniπtva dræava Ëlanica obiËno mogu bitiod velike pomoÊi pri utvrivanju znaËajnih Ëimbenika. Zain-teresirani predstavnici takoer mogu utjecati na postupke rad-nih skupina VijeÊa iznoseÊi njihove sluËajeve pred dræavne sluæ-benike. Sastanci s dræavnim predstavnicima opÊenito se odvi-jaju na ad hoc osnovi.

63 Za dodatne informacije vidjeti studiju Kontaktne skupine civilnog druπtva CivilDialogue: making it work better,http://act4europe.horus.be/module/FileLib/Civil%20Dialogue,%20making%20it%20work%20better%20(10.07.06).pdf,str.27.


Stalna predstavniπtva 25 dræava Ëlanica EU

NjemaËka

Rue Jacques de Lalaing, 19-211040 BruxellesTel: 02 238 18 11E-poπta: [email protected]

Austrija

Avenue de Cortenberg, 301040 BruxellesTel: 02 234 51 00E-poπta: [email protected]://www.bmaa.gv.at

Belgija

Rond point Schuman, 61040 BruxellesTel: 02 233 21 01E-poπta: [email protected]

Cipar

Square Ambiorix, 21000 BruxellesTel: 02 735 90 15 / 02 741 67 45E-poπta: [email protected]

Danska

Rue d’Arlon, 731040 BruxellesTel: 02 233 08 11E-poπta: [email protected]


©panjolska

Boulevard du Régent, 521000 BruxellesTel: 02 509 86 11www.es-ue.org

Estonija

Rue Guimard 111040 BruxellesTel: 02 227 39 10E-poπta: [email protected]@eu.estemb.bewww.estemb.be

Finska

Rue de Trève, 1001040 BruxellesTel: 02 287 84 11E-poπta: press.eue@formin.∫www.eu.∫nland.∫

Francuska

14 Place de Louvain1000 BruxellesTel: +32 (0) 2 229 82 11E-poπta: [email protected]://www.rpfrance-ue.org/

GrËka

Rue Montoyer 251000 BruxellesTel: 02 551 56 11E-poπta: [email protected]


Maarska

Rue de Trèves 92-981040 BruxellesTel: (00 32 2) 234 1200E-poπta: [email protected]

Irska

Rue Froissard, 89-931040 BruxellesTel: 02 230 85 80

Italija

Rue du Marteau, 91000 BruxellesTel: 02 220 04 11E-poπta: [email protected]

Latvija

Rue d’Arlon, 39-41. Box 61000 BruxellesTel: 02 282 03 60E-poπta: [email protected]

Litva

Rue Belliard 41-431040 BruxellesTel: (00 32 2) 771 01 40of∫[email protected]

Luksemburg

Avenue de Cortenberg, 751000 BruxellesTel: 02 735 20 60 / 02 737 56 00E-poπta: [email protected]@mae.etat.lu


Malta

Rue Belliard 65-671040 BruxellesTel: 02 343 01 95E-poπta: [email protected]

Nizozemska

Avenue Hermann Debroux, 481160 BruxellesTel: 02 679 15 11E-poπta: [email protected]

Poljska

Avenue de Tervuren, 282-2841150 BruxellesTel: 02 777 72 00E-poπta: [email protected]

Portugal

Avenue de Cortenberg, 12-221040 BruxellesTel: 02 286 42 11www.reper-portugal.be

»eπka Republika

Rue Caroly, 151050 BruxellesTel: 02 213 01 11E-poπta: [email protected]://www.mzv.cz


Ujedinjeno Kraljevstvo

Avenue d’Auderghem, 101040 BruxellesTel: 02 287 82 11E-poπta: [email protected]

SlovaËka

Avenue Cortenbergh, 791000 BruxellesTel: 02 743 68 11E-poπta: [email protected]://www.eubrussels.mfa.sk

Slovenija

Avenue Marnix 301000 BruxellesTel: (00 32 2) 512 4466

©vedska

Square de Mee_s 301000 BruxellesTel: +32 2 289 56 11E-poπta: [email protected]://www.sweden.gov.se/sb/d/2250

POGLAVLJE II

Razvoj postupkasavjetovanja

Komisije


Kako je naglaπeno u prethodnom poglavlju, institucije Europ-ske unije tek su nedavno stvarno priznale postojanje civilnogdruπtva. Tek su u kasnim 1990-ima institucije EU-a poËele jas-no govoriti o organizacijama civilnog druπtva. Postoje dva raz-loga zaπto je Europska unija otkrila civilno druπtvo i njegoveorganizacije:• Kao prvo, Europska unija poËela je s postupkom rede∫-

niranja svojih politiËkih ciljeva pridavanjem veÊe vaænostidruπtvenoj politici, a posebno borbi protiv nezaposlenosti.

• Kao drugo, Romano Prodi odredio je borbu protiv manjkademokracije u kreiranju europske politike primarnimciljem svoga predsjedanja.64

Otada europske institucije sve viπe priznaju ulogu civilnogdruπtva. SljedeÊi dokumenti mogu se smatrati znaËajnim ko-racima prema potpunom priznanju vaænosti civilnog druπtva:• Dokument za raspravu Komisije iz 2000.: “Komisija i nevla-

dine organizacije: Izgradnja snaænijeg partnerstva” (COM/2000/11∫nal)

• Bijela knjiga Europske komisije o europskom upravljanjuiz 2001. (COM/2001/428∫nal)

• PriopÊenje Komisije iz 2002.: “Prema snaænijoj kulturisavjetovanja i dijaloga ∞ OpÊa naËela i minimalne normesavjetovanja Komisije s zainteresiranim stranama” (COM/2002 704 ∫nal)

• »lanak 47. Ustavnog ugovora (2003.)• Nove smjernice za procjenu uËinka (2005.)• Zelena knjiga “Europska inicijativa za transparentnost”

(2006.)

64 Razlog zaπto je demokracija pomaknuta prema vrhu popisa prioriteta europskescene usko je vezan uz skandalozno ponaπanje i otpuπtanje Ëlanova predsjed-niπtva Santera, prethodnika Romana Prodija; za dodatne informacije vidjeti: J.Greenwood: EU public affairs and the White Paper on Governance, u: Journal ofPublic Affairs, svezak 1, br. 4, 2001., str. 423.-435.

95 Razvoj postupka savjetovanja komisije

2.1. Dokument za raspravu Europske komisije iz2000.

Dokument za raspravu65 snaæan je pokazatelj veÊeg priznanjaorganizacija obiËno nazivanih treÊim sektorom ili, kako ih EUnaziva, organizacijama civilnog druπtva u Bruxellesu:a) Ovim dokumentom Komisija priznaje udruge kao partnere

u kreiranju politike i upravljanju projektima.b) Komisija vidi ukljuËenost organizacija civilnog druπtva kao

naËin rjeπavanja problema “nedostatka demokracije” unu-tar Europske unije.

c) Komisija naglaπava prednosti sudjelovanja civilnog druπtvau kreiranju politike EU-a, gdje udruge i nepro∫tne organi-zacije, kao zastupnici razliËitih grupa graana, djeluju kaoizvori informacija o ljudskim potrebama za institucije EU-a.

Ukratko, dokument snaæno zastupa intenziviranje dijalogai savjetovanja izmeu civilnog druπtva i europskih institucijaradi postizanja dva cilja: nastojanje rjeπavanja “nedostatkademokracije” u odluËivanju unutar europske javne politike ipromicanje integracije Europe.

U sijeËnju 2000. godine najavljeno je “savjetovanje” naletje-lo na mnoπtvo sukobljenih miπljenja unutar sluæbi same Komi-sije pa je status smanjen na ovaj Dokument za raspravu. Do togje trenutka veÊ uspostavljena nova Komisija Ëiji je novi pred-sjednik, Romano Prodi, najavio da upravljanje i demokracijapostaju prioriteti u europskom procesu. Civilno druπtvo pred-stavljeno je kao kljuËna komponenta ove nove Europe.

65 Za dodatne informacije vidjeti: http://europa.eu.int/comm/secretariat_general/sgc/ong/docs/communication_en.pdf


2.2. Bijela knjiga Europske komisije oeuropskom upravljanju iz 2001

Bijela knjiga o europskom upravljanju66 vaæan je korak Ko-misije prema suoËavanju s pitanjem pojaËane suradnje s treÊimsektorom. Objavljena je u srpnju 2001., tj. u trenutku odreeneprekretnice za Uniju. Zapravo, Komisija je prepoznala potrebuza unutarnjom reformom, osobito nakon oslabljenog povjeren-ja javnosti u institucije EU-a nakon ostavke Santerove Komisije.

Romano Prodi je predloæio Bijelu knjigu o upravljanja usvom govoru Europskom parlamentu u veljaËi 2000., kao jedanod 4 strateπka prioriteta svoga mandata, govoreÊi o izazovimapred Unijom, veliËine i do 30 Ëlanica, te moguÊnostima veza-nim uz novu podjelu zadataka meu institucijama, a i dræava-ma Ëlanicama i civilnim druπtvom.

Bijela knjiga o europskom upravljanju Komisijin je pokuπajpromicanja veÊe otvorenosti, odgovornosti i obveze svih stra-na ukljuËenih u proces kreiranja politike, kao i osiguranja jas-nije i uËinkovitije provedbe politike, uz maksimiziranje utjecajadjelovanja Komisije.

Savjetovan odnos Komisije i zainteresirane strane trebalabi poduprijeti odreena temeljna naËela, kojima se de∫nirajuuvjeti za djelovanje obje strane. Stoga su u Bijeloj knjizi odree-na “5 naËela dobrog upravljanja”, s ciljem poboljπanja nepo-sredne suradnje graana i Komisije:1. Otvorenost (institucije moraju raditi otvorenije, s dræavama

Ëlanicama moraju aktivno komunicirati o aktivnostima EU-ai odlukama koje donosi)

2. Sudjelovanje (kakvoÊa, relevantnost i uËinkovitost politikaEU-a ovisi o osiguravanju opseænog sudjelovanja kroz cijelilanac politike ∞ od zamisli do provedbe)

66 Za dodatne informacije vidjeti: http://europa.eu.int/comm/governance/white_paper/index_en.htm


3. Odgovornost (uloge u zakonodavnom i izvrπnom procesumoraju biti jasnije)

4. UËinkovitost (politike moraju biti uËinkovite i pravovre-mene, pruæajuÊi ono πto je potrebno na temelju jasnih cilje-va, procjene buduÊeg utjecaja i, ako je moguÊe, proπlogiskustva)

5. Koherentnost (politike i djelovanja moraju biti povezani ilako razumljivi).

Javno savjetovanje zapoËelo je nakon objavljivanja Bijeleknjige i trajalo je do 31. oæujka 2002. omoguÊavajuÊi javnostida iznese svoje stavove. Javnost je uvelike podræala de∫nicijunaËela u Bijeloj knjizi, iako su neke od udruga Europske unijeizrazile æaljenje u vezi s oËito ograniËenim shvaÊanjem pojma“upravljanja” u Bijeloj knjizi, koje je usredotoËeno prvenstvenona uËinkovitos i uspjeπnost sustava donoπenja odluka u EU.67

NaËela demokratskog legitimiteta i supsidijarnosti su, prematome, iznesena kao dodatna temeljnim naËelima.

Sve u svemu, Bijela knjiga bila je vrlo korisna jer donosi pri-jedlog za utvrivanje minimalnih standarda savjetovanja u veziEU politike te zagovara pokretanje proaktivnijeg dijaloga sudrugama.

67 Za dodatne informacije vidjeti: Report from the Commission on European Gover-nance (hrv. Izvjeπtaj Komisije o europskom upravljanju), str.35 http://ec.europa.eu/governance/docs/comm_rapport_en.pdf


2.3. OpÊa naËela i minimalni standardisavjetovanja Europske komisije sazainteresiranim stranama/skupinama68

Komisija je pripremila ovaj dokument o savjetovanju zainte-resiranih strana radi ispunjenja obveza utvrenih u Bijelojknjizi ∞ kao pomoÊ jaËanju kulture savjetovanja i dijaloga u EU.

Stvaranje kulture savjetovanja ne moæe se postiÊi samo prav-nim normama. One moraju biti popraÊene kodeksom pona-πanja, u kojemu se odreuju minimalne norme usmjerene nato o Ëemu savjetovati, kada i kako. Te bi norme bile jamstvo dakreatori politike neÊe sluπati samo argumente jedne strane iliodreene “povlaπtene” skupine na temelju sektorskih intere-sa ili nacionalnosti, kao πto je to sluËaj sa sadaπnjom metodomad hoc savjetovanja.69

Komisija je stoga formalizirala proces civilnog dijaloga us-vajanjem opÊih naËela i minimalnih standarda za savjetovanjezainteresiranih strana. Primjenjivi su od sijeËnja 2003.

68 Komisija je 11. prosinca 2002. usvojila PriopÊenje COM (2002) 704 Premasnaænijoj kulturi savjetovanja i dijaloga ∞ OpÊa naËela i minimalni standardisavjetovanja Europske komisije sa zainteresiranim stranama. Za dodatneinformacije vidjeti: http://europa.eu.int/comm/secretariat_general/sgc/consultation/index_ en.htmVidjeti takoer: “Europska komisija i savjetovanje udruga”, 2004.http://www.ecas.org/∫le_uploads/743.doc;Takoer vidjeti primjedbe Europskog graanskog servisa (European citizenaction service ∞ ECAS) u okviru javnog savjetovanja o dokumentu o savjetovanju:“Prijedlog opÊih naËela i minimalnih standarda savjetovanja Europske komisijesa zainteresiranim stranama/skupinama” (COM (2002)277)http://europa.eu.int/comm/secretariat_general/sgc/consultation/docs/cont_ecas.pdf

69 To su savjetodavna tijela uspostavljena na odreeno vrijeme radi raspravljanjaodreenih pitanja, na primjer provedbe odreene strategije EU-a ili osnivanjameusektorske istraæivaËke grupe.


OpÊa naËela savjetovanja mogu se saæeti na sljedeÊinaËin:Sudjelovanje

Savjetovanja moraju biti πto sveobuhvatnija kad je rijeË o vaæ-nim politiËkim inicijativama.Otvorenost i odgovornost

Mora biti jasno o kojim je pitanjima rijeË, koji se mehanizmiupotrebljavaju u savjetovanju, koga se savjetuje i zaπto, kao ikoji Ëimbenici stoje iza izabrane politike. U tom su sluËaju ot-vorenost i odgovornost vaæna naËela u ponaπanju organizacijakada pokuπavaju pridonijeti razvoju politike EU-a. Odreeniinteresi koje predstavljaju i mjera u kojoj zainteresirane stranesudjeluju moraju biti oËiti tijekom cijelog procesa.UËinkovitost

Da bi bila uËinkovita, savjetovanja moraju poËeti πto je ranijemoguÊe. Zainteresirane strane stoga trebaju biti pozvane nasudjelovanje u razvoju politike u poËetnoj fazi, kada mogu imativaæan utjecaj na formuliranje glavnih ciljeva, metoda provedbe,pokazatelja uspjeπnosti i, ako je potrebno, prvih nacrta politi-ke. Mora se poπtivati naËelo proporcionalnosti.Koherentnost

Komisija je duæna osigurati dosljednost i transparentnost pos-tupaka savjetovanja koje provode njezini odjeli i ukljuËiti meha-nizme za povratnu informaciju, evaluaciju i reviziju.

Temeljni minimalni standardi savjetovanja de∫nirani suna sljedeÊi naËin:Jasan sadræaj postupka savjetovanja

Sva komunikacija koja se odnosi na savjetovanje mora biti jas-na i saæeta te treba ukljuËivati sve nuæne informacije radi olakπa-vanja odgovora.Ciljne skupine savjetovanja

Kod odreivanja ciljnih skupina u postupku savjetovanja,Komisija mora vaænim stranama osigurati priliku za izraæavanjenjihovog miπljenja.


informiranje

(podizanje svijesti o odreenom savjetovanju)

Komisija mora osigurati odgovarajuÊi publicitet za podizanjesvijesti i prilagoditi svoje komunikacijske kanale kako bi zado-voljili potrebe svih ciljanih javnosti. Ne iskljuËujuÊi druga sred-stva komunikacije, otvorena javna savjetovanja trebala bi senajaviti na internetu kao na “jedinstvenoj toËki pristupa”. U tuÊe svrhu Komisija koristiti portal Your-Voice-in-Europe (hrv. Vaπglas u Europi) (http://europa.eu.int/yourvoice).Vremenska ograniËenja za sudjelovanje u odreenom

savjetovanju

Komisija mora ostaviti dovoljno vremena za planiranje i odgo-varanje na poziv te pisane primjedbe. Komisija mora datinajmanje 8 tjedana vremena za primanje odgovora na pismenojavno savjetovanje i 20 radnih dana za sastanke. Glavno pravilokoje ovdje vrijedi je dati onima koji sudjeluju u savjetovanjuKomisije dovoljno vremena za pripremu i planiranje.Potvrda i povratna informacija

Primitak primjedbe potrebno je potvrditi. Rezultate otvorenogjavnog savjetovanja mora se objaviti na internetskim stranica-ma sa kojih postoje poveznice na portal Your Voice in Europe.Primjedbe se mora paæljivo analizirati i utvrditi moæe li se i ukolikoj mjeri udovoljiti izraæenim stajaliπtima u prijedlogu poli-tike. Primjedbe za otvorena javna savjetovanja javno se objav-ljuju na Your voice in Europe. Komisija je duæna dati odgovara-juÊu povratnu informaciju strani koja je dala primjedbu i πirojjavnosti.

Minimalni se standardi sustavno primjenjuju na sve glavnepolitiËke inicijative.70 Cilj savjetovanja ovisi o kojemu je pita-nju rijeË, ali uglavnom je svrha savjetovanja pruæiti moguÊnost

70 NajveÊi broj dosadaπnjih savjetovanja odnosio se na poljoprivredu i ribolov,zapoπljavanje i druπtvenu politiku, vanjske odnose, industriju, pravosude i unu-tarnje poslove, prijevoz i energiju, okoliπ, gospodarsku politiku, informatiËkodruπtvo te zdravlje i zaπtitu potroπaËa (Komisija Europskih zajednica (2004.))“Report on EU governance (2003-2004)” (Cro. IzvjeπÊe o upravljanje EU-om), SEC(2004) 1153, str.3.


davanja vlastitog miπljenja zastupnicima regionalnih i lokal-nih vlasti, organizacijama civilnog druπtva, poduzeÊima iudruæenjima poduzetnika, pojedinaËnim graanima koje tatema zanima, akademicima ili tehniËkim struËnjacima, kao izainteresiranim stranama u treÊim zemljama.

Glavne inovacije proizaπle iz standarda savjetovanja:• De∫nicija minimalnog roka za savjetovanje• Obveza izvjeπtavanja o rezultatima• Obveza odgovarajuÊe reakcije na primljene napomene• Uspostavljanje jedinstvene toËke pristupa na sva Komisiji-

na javna savjetovanja• Obveza objavljivanja rezultata javnog savjetovanja na

internetu

Meutim, u njih nije ukljuËena akreditacija, kao πto su za-htijevale neke udruge.71 Komisija oduvijek odbija dati sluæbe-ni savjetodavan status udrugama, u skladu s postojeÊim susta-vom akreditacije u Ujedinjenim narodima i VijeÊu Europe. Da-nas ne postoji registar udruga koje lobiraju u Komisiji, nitiikakav kodeks ponaπanja. Jedini element koji ima neke sliËno-sti sa sustavom registracije je baza podataka CONECCS-a (Savje-tovanje, Europska komisija i graansko druπtvo).

CONECCS ∞ savjetovanje, Europska komisija igraansko druπtvo72

Prema Komisiji, svrha je ove baze podataka ostvariti trans-parentan dijalog s organizacijama civilnog druπtva pruæanjeminformacija o formalnim ili strukturiranim savjetodavnim tije-lima Komisije u kojima sudjeluju organizacije civilnog druπtva

71 Vidjeti “Political recommendations on civil dialogue with NGOs at European Level”(Cro. PolitiËke preporuke za graanski dijalog s udrugama na europskoj razini)organizacije Platform of European Social NGOs (hrv. Platforma europskih udrugakoje se bave socijalnom politikom) od 14. listopada 1999.

72 Poveznica na stranicu CONECCS-a je:http://europa.eu.int/comm/civil_society/coneccs/index_en.htmE-poπta za kontakt: [email protected]


te biti dobrovoljan direktorij neprofitnih organizacija civilnogdruπtva organiziranih na razini Europe.

CONECCS nudi sljedeÊe informacije na dvije razine:

• Popis nepro∫tnih paneuropskih organizacija civilnog druπ-tva ∞ “tko je tko” i “tko πto radi” u predstavljanju interesacivilnog druπtva EU-a

• Popis formalnih i drugih strukturiranih tijela Komisije zasavjetovanje civilnog druπtva

CONECCS nudi nekoliko naËina pretraæivanja savjetodav-nih tijela: abecednim redom, prema podruËju politike ili putemde∫nirane pretrage. Potonje omoguÊava pretraæivanje savjeto-davnih tijela po imenu, akronimu ili nadleænoj opÊoj upravi,ali takoer postoji i moguÊnost traæenja organizacija Ëlanicasavjetodavnih tijela.

Da bi zadovoljila uvjete CONECCS-a, organizacija mora:

• biti nepro∫tno predstavniËko tijelo organizirano na europ-skoj razini, tj. imati Ëlanove iz tri ili viπe dræava Ëlanica EU-aili dræava kandidatkinja

• djelovati i biti struËna za jedno ili viπe podruËja politikeKomisije

• imati odreeni stupanj formalnog ili institucionalnog ustroja,• biti spremna pruæiti bilo kakvu informaciju o sebi koju od

nje opravdano zatraæi Komisija, u svrhe uvrπtenja u bazupodataka ili u prilog njenom zahtjevu za uvrπtavanje

• imati pravo govoriti u ime svojih Ëlanova• djelovati na otvoren i odgovoran naËin.

Glavna razlika izmeu minimalnih standarda i normiCONECCS-a je ta da se u bazu podataka CONECCS-a mogu pr-ijaviti jedino europske krovne organizacije, a pravo sudjelovan-ja u savjetovanju utvrenim minimalnim standardima imaju inacionalne i udruge na razini EU-a.


Kako prijaviti organizaciju za CONECCS-ov popis

organizacija civilnog druπtva

Potrebno je ispuniti obrazac za prijavu, koji Êe Komisijipruæiti podatke potrebne za odluku moæe li se vaπu organizaci-ju uvrstiti u bazu podataka. Ako organizacija bude primljenana popis, podatke iz tog obrasca prenosi se u bazu podataka.

MoguÊe je ispuniti online obrazac.73 Takoer su na raspo-laganju inaËica obrasca za slanje e-poπtom i papirnata inaËicaobrasca za prijavu. UobiËajeno je da Komisija potvrdi onlineprimitak novih podataka unutar jednog radnog dana i prenesenove podatke u bazu podataka unutar petnaest radnih dana odprimitka.

Nedostatak CONECCS-a:

CONECCS moæe posluæiti kao dobra polazna toËka za razvi-janje sveobuhvatnog sustava registracije organizacija civilnogdruπtva pri Komisiji. Ali da bi pruæio istinitost i smislenu trans-parentnost potrebno je ukloniti neke nedostatke.• Nema obveze ili poticaja prijavi organizacija civilnog

druπtva.• Jednako tako nema destimulansa protiv neprijavljivanja.• Registri lobistiËkih organizacija u Europskoj uniji su dobro-

voljni, pokrivenost je djelomiËna i pruæaju malo podataka ointeresima koje se predstavlja ili o naËinima ∫nanciranja.

• Ne aæurira se redovito (neke su informacije iz 2003.).

Ako postane opÊeprihvaÊeno da je obvezna registracijapotrebna, bit Êe vaæno izbjeÊi nepotrebna administrativna op-tereÊenja i za interesne skupine i za Komisiju. Jedna je mo-guÊnost pretvoriti postojeÊu “bazu podataka CONECCS” u ob-vezan sustav registracije svih interesnih skupina, ukljuËujuÊiagencije za odnose s javnoπÊu, sindikate, itd.

73 Za viπe informacija vidjeti: http://ec.europa.eu/civil_society/coneccs/start.cfm?CL=en


Your Voice in Europe 74 (Vaπ glas u Europi)Kako smo prethodno spomenuli, Komisija se koristi porta-

lom Your-Voice-in-Europe kao jedinstvenom toËkom pristupajavnim savjetovanjima Komisije koja pokrivaju sve politike EU-a. Graani, poslovni subjekti i sve druge zainteresirane stranemogu odabrati savjetovanje u vezi odreenog podruËja, naprimjer podruËja unutarnjeg træiπta ili podruËja opÊih i insti-tucionalnih poslova. Zatim mogu izravno sudjelovati, na pri-mjer, slanjem primjedbi ili ispunjavanjem online upitnika.

Neka su savjetovanja otvorena za πiroku javnost, u tomsluËaju svatko moæe sudjelovati. Druga savjetovanja, iako suotvorena za sve, usmjerena su na odreene grupe, pa u tomsluËaju to se savjetovanje moæda ne odnosi na vas. Na portaluYour Voice in Europe navedene su ciljne skupine za svakosavjetovanje, tako da je jednostavno saznati æelite li dati vaπemiπljenje. Rezultati savjetovanja trebali bi biti dostupni na por-talu Ëim se savjetovanje zavrπi, tako da povrh davanja vlastitogmiπljenja, korisnici portala mogu vidjeti πto su drugi rekli te,kada se objave prijedlozi nove politike, vidjeti πto je to Komisi-ja uzela u obzir.

74 Poveznica na portal Your Voice in Europe je:http://europa.eu.int/yourvoice/Adresa e-poπte: [email protected]


2.4. Smjernice za procjenu utjecaja

U lipnju 2005. Komisija je objavila nove smjernice za procjenuutjecaja.75 Komisija savjetuje da se formalna procjena utjecajapripremi za sve zakonodavne prijedloge, Bijele knjige, pro-grame troπkova i veÊinu pregovaraËkih smjernica za meuna-rodne sporazume navedene u Programu rada Komisije.

U novim se smjernicama predlaæe da sluæbe Komisije obja-ve smjernice (eng. roadmap) uz godiπnju politiËku strategijuKomisije i program rada. Njihova je svrha obavijestiti drugesluæbe Komisije i javnost o oËekivanim utjecajima razliËitihpolitiËkih opcija i pruæiti osnovu za procjenjivanje razine anali-ze koja Êe poslije biti potrebna.

U novim se smjernicama za procjenu utjecaja navodi dasavjetovanje ne bi trebalo biti jednokratan dogaaj te da bi boljerjeπenje bio slijed savjetovanja.

Smjernice daju primjer trostupanjskog savjetovanja:• Prvo savjetovanje kojim se ocjenjuje predodæba dionika o

prirodi i ozbiljnosti problema• Drugim se savjetovanjem mogu ispitati miπljenja o nizu

moguÊnosti za intervenciju• TreÊe savjetovanje, kojim bi se zatraæile potanke reakcije

na odabranu moguÊnost

75 Europska komisija, Smjernice za procjenu utjecaja, 15. lipnja 2005., SEC (2005)791http://europa.eu.int/comm/secretariat_general/impact/docs/SEC2005_791_IA%20guidelines_annexes.pdf


2.5. Europska inicijativa za lobiranje itransparentnost

U PriopÊenju izdanom u studenom 2005. godine povjerenikza borbu protiv prijevara i upravne poslove Siim Kallas predloæioje pokretanje Europske inicijative za transparentnost usmjerenena ocjenjivanje cjelokupnog pristupa transparentnosti. Inicijati-va pokriva πirok spektar pitanja ∞ ona se kreÊu od potpunijih in-formacija o upravi i koriπtenju fondova Zajednice, pa prema pro-fesionalnoj etici u europskim institucijama i okviru u kojemudjeluju lobistiËke grupe i organizacije civilnog druπtva.

3. svibnja objavljena je Zelena knjiga o Europskoj inicijativiza transparentnost, koja je zapoËela raspravu sa svim dionici-ma o tome kako poboljπati transparentnost u vezi fondova Za-jednice, savjetovanja s civilnim druπtvom i uloge lobija i udru-ga u postupcima donoπenja odluka europskih institucija.76

S namjerom da osigura integriran i strukturiran okvir zaaktivnosti interesnih zastupnika Komisija zapoËinje Zelenuknjigu de∫nicijama “lobiranja” i “lobista”.

©to je lobiranje?“Lobiranje su sve aktivnosti koje se provode s ciljem utjeca-

nja na oblikovanje politike i postupke donoπenja odluka europ-skih institucija.”

Koga smatrati lobistom?“Osobe koje provode takve aktivnosti, djelujuÊi u raznovrs-

nim organizacijama, na primjer u agencijama za odnose sjavnoπÊu, odvjetniËkim uredima, udrugama, trustovimamozgova, korporacijskim odjelima za lobiranje ili trgovinskimorganizacijama.”

76 Zelena knjiga o Europskoj inicijativi za transparentnosthttp://ec.europa.eu/commission_barroso/kallas/doc/com2006_0194_4_en.pdf


Usporedimo li de∫niciju koju predlaæe Komisija i de∫nicijukoju koristi Europski parlament,77 primjeÊujemo da su za Eu-ropski parlament lobisti pravne osobe (privatne, javne ili nevla-dine, nepro∫tne organizacije), dok ih Komisija smatra ∫ziËkimosobama. Ovo je joπ jedan dokaz da ne postoji harmoniziranapredodæba o lobistima na razini Europske unije.

U Zelenoj knjizi, Komisija odbacuje obveznu registracijulobista, tvrdeÊi da se ”ËvrπÊi sustav samoreguliranja Ëini primje-renijim”. Potpredsjednik Komisije Siim Kallas priznaje da zanjegovog mandata nije vjerojatno uvoenje strogih mjera u vezitransparentnosti lobiranja. Meutim, dodao je da bi u buduÊ-nosti, ako se samoreguliranje pokaæe nedostatnim i nedjelo-tvornim, ”moglo razmisliti o sustavu obveznih mjera ∞ obvezankodeks ponaπanja plus obvezna registracija”.

Predloæene ”blage” mjere ukljuËuju:— sustav dobrovoljne prijave: “sustavom bi upravljala Komisi-

ja, s jasnim poticajima lobistima za prijavu”. Takvi bi poti-caji ukljuËivali “automatske obavijesti o savjetovanjima ve-zanim uz pitanja koje zanimaju lobiste”

— zajedniËki kodeks ponaπanja za sve lobiste […] “kojega birazradila sama struka lobiranja, moguÊim objedinjavanjemi poboljπanjem postojeÊih kodeksa”

— sustav nadgledanje i sankcija “u sluËaju nepravilne registra-cije i/ili prekrπaja kodeksa ponaπanja”.

Europsku je inicijativu za transparentnost nekoliko lobis-tiËkih organizacija doËekalo srdaËno, iako joπ nije postignutasuglasnost oko nekih najspornijih pitanja povezanih s pred-stavljanjem interesa: Je li dobrovoljna registracija dovoljna?Moæe li samoreguliranje stvarno dovesti do veÊih promjena?

Nekoliko primjedbi lobistiËkih organizacija EU-a odnosilose na izraæavanje razoËaranja u vezi s blagim mjerama koje jepredloæila Komisija. Europski savez za regulaciju lobistiËke

77 Vidjeti str. 44.


transparentnosti i etike (ALTER-EU) vjeruje kako je Komisijinpristup transparentnosti potpuno nedostatan i zahtijeva odKomisije uvoenje obvezne registracije koja Êe osigurati trans-parentnost i jednak pristup postupku donoπenja odluka u EUsvim dionicima.78 Doista, samoreguliranje se ne Ëini najboljomopcijom za postizanje zadovoljavajuÊih rezultata, uzimajuÊi uobzir razinu razliËitosti meu interesnim skupinama na kojese inicijativa odnosi.

Primjedbe za tri razliËita poglavlja savjetovanja (Predstavl-janje interesa, Minimalne norme, Otkrivanje korisnika fondovaEuropske unije) obradit Êe se zasebno. Komisija Êe analiziratirezultate ovog savjetovanja u izvjeπtaju koji Êe biti objavljen nainternetskoj stranici Europske inicijative za transparentnost:

http://ec.europa.eu/comm/eti/index_en.htm

78 Za dodatne informacije molimo pogledati http://www.alter-eu.org/


2.6. Ustav (Ëlanak 47.)

UnatoË pozitivnom razvoju dogaaja posljednjih godina,sudjelovanje graana Europske unije u postupku donoπenjaodluka u EU joπ je uvijek ograniËeno. S Ustavnim ugovorom injegovom odredbom o “europskoj graanskoj inicijativi” (ECI),prvi se puta otvorila moguÊnost za izravnu ukljuËenost graanaEuropske unije u postupak donoπenja odluka u EU.

U Nacrtu ugovora kojim se donosi Ustav za Europu, u Ëlanku47. izloæena su opÊa naËela sudioniËke demokracije u Europ-skoj uniji. U ovom se Ëlanku posebice spominje odræavanjeotvorenog, transparentnog i redovitog dijaloga izmeu europ-skih institucija, predstavniËkih udruga i civilnog druπtva.Takoer se spominje da Êe Komisija “provoditi opπirna savjeto-vanja sa zainteresiranim stranama kako bi osigurala povezanoi transparentno djelovanje Unije”.

NaËelo sudioniËke demokracije»lanak 1. ∞ 47. (1. ∞ 4.) glasi kako slijedi:1. “Institucije su duæne, odgovarajuÊim sredstvima, pruæiti

graanima i predstavniËkim udrugama priliku za iznoπenjei javno razmjenjivanje miπljenja vezanih uz sva podruËjadjelovanja Unije.

2. Institucije su duæne odræati otvoren, transparentan i redovitidijalog s predstavniËkim udrugama i civilnim druπtvom.

3. Komisija je duæna provoditi opπirna savjetovanja sa zain-teresiranim stranama kako bi osigurala povezano i trans-parentno djelovanje Unije.

4. Najmanje jedan milijun graana, dræavljana veÊeg broja dræa-va Ëlanica, potreban je da pozove Komisiju da u okviru svojihovlasti podnese odgovarajuÊi prijedlog o odreenoj proble-matici, u sluËaju kada graani smatraju da je potreban prav-ni akt Unije u svrhu provoenja Ustava. Europskim zakonom


propisuje se postupak i uvjeti koji se zahtijevaju od takvihgraanskih inicijativa, ukljuËujuÊi minimalan broj dræavaËlanica iz kojih moraju potjecati dotiËni graani.”

Napomene

• Ovo je prvi pravni temelj sudioniËke demokracije; stoga jeto stvaran napredak, jer stavlja graane u srediπte zakono-davnog procesa.

• Provedbu ovog Ëlanka moraju paæljivo nadzirati udruge,kako bi graanski dijalog stvarno postao osnovni elementeuropskog zakonodavnog procesa.

• Najbolji naËin da se osigura navedeno je kontinuirano uk-ljuËivanje civilnog druπtva u razgovore o provedbama ovogËlanka.

• S obzirom na to da bi Komisija trebala provoditi sustavnasavjetovanja sa zainteresiranim stranama, civilno bi druπtvou zemljama u razvoju trebalo biti dio tog procesa, osobito usluËajevima kada zakonodavstvo i politika mogu imatiposljedice za njihovu dræavu.

• Europsku graansku inicijativu mogle bi upotrijebiti mno-ge organizirane europske mreæe udruga. To se oËito razliku-je od prava na peticiju Europskom parlamentu, jer su ovdjegraani izravno ukljuËeni odmah u poËetku zakonodavnogprocesa putem europske graanske inicijative. Ta inicijati-va predstavlja prvi oblik izravnog demokratskog sudjelova-nja u europskom politiËkom sustavu i odgovor je na Ëestospominjan “manjak demokracije”.

• Pod naËelom sudioniËke demokracije sve su institucije EUobvezne pruæiti graanima i predstavniËkim udrugamamoguÊnost javnog zastupanja i razmjene svojih politiËkihmiπljenja (Ël. 47.1), ukljuËiti se u otvoren i transparentandijalog s udrugama i civilnim druπtvom i provoditi javnerasprave s grupama o kojima je rijeË. Obveza transparent-nosti i savjetovanja odnosi se na sve institucije, tako da seorganizacije civilnog druπtva ne trebaju u potpunosti usmje-riti samo na Komisiju. VijeÊe, koje bi po ustavnom ugovorutrebalo javno donositi zakone, takoer se treba uzeti u obzir.


Sadaπnja situacijaPrije godinu dana Francuzi i Nizozemci glasovali su protiv

Ustava i Ëelnici EU-a pozvali su na “razdoblje razmiπljanja”. Ulistopadu 2005. Komisija je predstavila “Plan D”, pri Ëemu DznaËi demokraciju, dijalog i debatu,79 a u kojemu je jasnonaglaπeno da to nije “operacija spaπavanja Ustava”.

Do tada je petnaest dræava Ëlanica rati∫ciralo Ustavni ugo-vor. To govori kako su mnoge dræave Ëlanice predane instituci-onalnoj reformi i da podræavaju vrijednosti i ciljeve izloæene uUstavnom ugovoru. ZnaËi li to da Ustavni ugovor joπ uvijek imaizgleda stupiti na snagu? U svome prvotnom obliku ili uz nekeizmjene i dopune?

Do sada je predloæeno mnogo moguÊnosti, ali zajedniËkidogovor joπ uvijek nije postignut. Neki predlaæu usvajanje po-jedinih kljuËnih dijelova Ustava malo po malo, bez mijenjanjaugovora ∞ ali paæljivom probiranju (eng. cherry-picking) protivese i najglasniji podupiratelji Ustava i njegovi najsnaæniji pro-tivnici. Stoga Êe biti potrebno rjeπenje koje pokriva sve glavnepromjene predviene za Ustavni ugovor. To ukljuËuje uvoenjefunkcije ministra vanjskih poslova, jednostavnija pravila glas-ovanja pri odluËivanju u VijeÊu, viπe glasovanja kvali∫ciranomveÊinom i ËeπÊe koriπtenje postupka suodluËivanja, kako bi seojaËala uloga Europskog parlamenta. Takoer bi trebalo uk-ljuËiti graansku inicijativu, koja omoguÊava graanima dapodnose prijedloge i molbe izravno Komisiji, na temelju mili-juna potpisa prikupljenih u razliËitim dræavama Ëlanicama.80

Za vrijeme sastanka na vrhu EU-a, 15.-16. lipnja, Ëelnici EU-a pristali su na produæenje “razdoblja razmiπljanja”. Krajnji jerok za polazak s ustavne mrtve toËke kraj 2008. Konkretni ko-raci u zakljuËcima ukljuËuju i zaduæivanje njemaËkog pred-sjedniπtva sa zadatkom dovrπenja izvjeπtaja o “procjeni stanjarasprave” o Ugovoru u prvih πest mjeseci 2007. te politiËka dek-

79 Za dodatne informacije vidjeti: http://ec.europa.eu/commission_barroso/president/pdf/com_2006_212_en.pdf

80 Za dodatne informacije molimo vidjeti: “Thoughts on the future of Europe andthe discussion so far” autor Margot Wallstrom na http://www.europa.eu/debateeurope/pdf/article_20060614_en.pdf


laracija Ëelnika EU-a o “odreivanju europskih vrijednosti iambicija i potvrivanju njihove zajedniËke obveze za realizaci-ju navedenog” u oæujku iduÊe godine, Ëime Êe se obiljeæiti 50.obljetnica potpisivanja Rimskog ugovora EU-a. Osim dogovo-ra da je potrebno viπe vremena, niti jedno stvarno rjeπenje nijena obzoru. “Suπtina Ustavnog ugovora je dobra i treba je odræa-ti, ali ne postoji suglasnost,” priznaje austrijski kancelar Wolf-gang Schüssel .


2.7. Neka opaæanja o sadaπnjim postupcimasavjetovanja81

Minimalni su standardi na snazi od poËetka 2003. Jasno jeda ima izvrsnih primjera savjetovanja koja su potpuno u duhuMinimalnih standarda. Sukladno tome, do kraja 2005. godine,Komisija je izradila viπe od stotinu glavnih prijedloga82 i obja-vila 26 Zelenih knjiga83 na koje su primijenjene Minimalnistandardi. S druge strane, doπlo je do izraæaja mnogo nedosta-taka. Nedostaci su se pojavili u sluËajevima gdje se nijepoπtivalo jedan ili viπe standarda, i to:• Podizanje svijesti o javnom savjetovanju: savjetovanja se nisu

uvijek najavila na poËetnoj stranici porala Your Voice in Eu-rope. U sluËaju Zelene knjige o inicijativi za transparentnostKomisija priznaje Ëinjenicu da nisu na internetu objavljenisvi prinesci na otvoreno javno savjetovanje .

• Vremenska ograniËenja za sudjelovanje na odreenom savje-tovanju: uoÊeno je nepoπtivanje vremenskih ograniËenja.84

Osim vremenskih ograniËenja, trebalo bi uzeti u obzir iz-bor pravog trenutka. Na primjer, organiziranje savjetovanjatijekom praznika treba izbjegavati.

81 Za dodatne informacije molimo vidjeti dokument: “THE EUROPEAN COMMIS-SION AND CONSULTATION OF NGOs” (“Europska komisija i savjetovanjeudruga”), 2004 http://www.ecas.org/∫le_uploads/743.doc; Vidjeti takoer ECAS-ove napomene u okviru javnog savjetovanja o savjetodavnoj dokumentaciji:“Prijedlog Komisije za opÊa naËela i minimalne norme za savjetovanjezainteresiranih strana” (COM(2002)277)http://europa.eu.int/comm/secretariat_general/sgc/consultation/docs/cont_ecas.pdf

82 Ovi su prijedlozi dostupni na internetskoj stranici procjene utjecaja:http://europa.eu.int/comm/secretariat_general/impact/practice_en.htm

83 Zelene knjige dostupne su na sljedeÊoj stranici: http://europa.eu.int/comm/off/green/index_en.htm.

84 “U lipnju 2005., 9 od 40 otvorenih savjetovanja davalo je rok za odgovor manjiod 8 tjedana”, navodi se u Get Connected∞ effective engagement in the EU ∞ UKBetter Regulation Taskforce Report, u rujnu 2005. http://www.brc.gov.uk/downloads/pdf/getconnected.pdf


85 Vidjeti str. 72

• Potvrda i povratna informacija: takoer, bilo je sluËajevanedostatne povratne informacije o tome jesu li primjedbeprimljene tijekom savjetovanja ili nisu, te jesu li uzete uobzir u zavrπnom prijedlogu politike Komisije.

Naæalost, navodi iz PriopÊenja Komisije o minimalnimstandardima nedovoljno pojaπnjavaju mehanizme savjetovanjai koga bi to institucije trebale sluπati. Savjetovanjem koje provo-di Komisija danas upravlja oko 700 ad hoc savjetodavnih tijela,s razliËitih politiËkih podruËja, πto stvara strukturu koju nijejednostavno nadzirati i koju je potrebno racionalizirati.

ECAS je zabrinut moguÊnoπÊu da se naËela i norme zasavjetovanje primjenjuju samo za glavne politiËke inicijative,koje se danas de∫nira kao one za koje je potrebna proπirenaprocjena utjecaja. Odreeni naËini savjetovanja izuzeti su odprimjene Minimalnih standarda. Za to su na primjer odlukedonesene postupkom koji ukljuËuje formalno savjetovanjedræava Ëlanica (tj. postupak odbora), savjetovanja unutar “soc-ijalnog dijaloga” i savjetovanja zahtijevana meunarodnim spo-razumima. To ograniËenje takoer nije u skladu s novim smjer-nicama Komisije za procjenu uËinka, koje bi trebale vrijeditiza sve zakonodavne prijedloge, Bijele knjige, programe troπkovai veÊinu pregovaraËkih smjernica za meunarodne sporazumenavedene u Programu rada Komisije.85 Stoga smatramo da bise naËela i norme za savjetovanje trebalo primjenjivati na sveπto je u skladu s novim smjernicama za procjenu uËinka.

DodatakPopis udruga


ANaziv ACTIONAID INTERNATIONAL ∞ AAI

Podaci za kontakt Rue de la Science, 10BE-1000, Bruxelles, BelgiumTel: +32 2 503 24 22Faks: +32 2 502 62 03E-poπta: [email protected]

Sluæbenik za vezu Joanna MaycockE-poπta: [email protected]

inernetska adresa http://www.actionaid.org/Godina osnutka 1972.

PodruËja djelovanja RazvojMisija ZadaÊa je Ureda EU ActionAid u Bruxellesu osigurati da

srediπnji interes dugoroËnih politika EU-a bude borbaprotiv krajnjeg siromaπtva i globalne nepravde. Oslan-jajuÊi se na iskustva ActionAid-ova rada sa siromaπnimau viπe od 40 dræava u Aziji, Africi i Sjevernoj i Juænoj Am-erici, ActionAid-ov ured u EU-u nastoji optimiziratiutjecaj razvojnih politika EU-a na iskorjenjivanje siro-maπtva putem suradnje s drugim organizacijama civil-nog druπtva za uËinkovitu pomoÊ, strategiju borbe pro-tiv HIV-a/AIDS-a i poπtenu trgovinu.

Naziv ACTIVE CITIZENSHIP NETWORK

Podaci za kontakt Via Flaminia, 53 - 00196 Rome, ItalyTel: (+39) 063 67 181Faks: (+39)063 67 18 333E-poπta:[email protected]

Direktor Charlotte RoffiaenE-mail: [email protected]

inernetska adresa http://www.activecitizenship.netGodina osnivanja 2001

PodruËje djelovanja Europsko graanstvoMisija Misija je promicanje i potpora stvaranju europskog

graanstva kao “aktivnog graanstva” πto podrazumi-

123 Dodatak

jeva provoenje prava i odgovornosti graana u krei-ranju politika. Time se priznaje prethodna uloga na-cionalnih i lokalnih graanskih organizacija i njihovojaËanje kao sudionika u kreiranju politika. Taj procestakoer zahtijeva jaËanje koncepta subsidiarnosti u Eu-ropskoj uniji kako bi se ukljuËio odnos izmeu instituci-ja i graana, te kako bi se uvaæavale slobodne inicijativegraana kao pojedinaca i kao organizacija u provoenjuaktivnosti usmjerenih na zajedniËke interese.

Naziv AIESEC

Podaci za kontakt Teilingerstraat, 1263032 AW Rotterdam, NetherlandsTel: (+31 10) 443 4383 Faks: (+31 10) 265 1386E-poπta: [email protected]

Adresa u bruxellesu Rue Royal 221BE-1210 BruxellesE-poπta: [email protected]

Predsjednik Elie NaudtsE-poπta: [email protected]

inernetska adresa http://www.aiesec.orgbroj zaposlenih 3Godina osnutka 1948.

PodruËja djelovanja Kultura, razvoj, obrazovanjeMisija AIESEC, najveÊa svjetska studentska organizacija, pri-

sutna na viπe od 800 sveuËiliπta u 89 dræava i teritorija,meunarodna je platforma koja pomaæe mladima daotkriju i razviju svoj potencijal kako bi pozitivno djelovaliu druπtvu. Za naπe partnerske organizacije, doslovno ti-suÊe njih iz svih sektora, AIESEC predstavlja naËinpotpore razvoja mladeæi i pruæa pristup mladim talen-tima s visokim potencijalom diljem svijeta.


Naziv ALZHEIMER EUROPE

Podaci za kontakt Route de Thionville, 145 ∞ 2611 Luxembourg,Luxembourgtel: (+352) 297 970Faks: (+352) 297 972E-poπta: [email protected]

Izvrπni Direktor Jean GeorgesE-poπta: [email protected]

inernetska adresa http://www.alzheimer-europe.orgbroj zaposlenih 4Godina osnutka 1990.

PodruËja djelovanja Kultura, razvoj, obrazovanjeMisija Ciljevi su organizacije Alzheimer Europe: 1) putem

suradnje pruæati potporu pacijentima koji pate od Alzhe-imerove bolesti ili srodnih poremeÊaja i promicati nji-hovu karijeru; 2) podiÊi svijest javnosti o Alzheimerovojbolesti uz pomoÊ lijeËnika, organizacija sanitetskesluæbe, socijalnih sluæbi te Europske komisije i Europ-skog parlamenta; 3) razmjena podataka izmeu nacion-alnih udruga za Alzheimerovu bolest; 4) razvoj modelaza bolju njegu pacijenata oboljelih od Alzheimerovebolesti; 5) poveÊati politiËko zagovaranje u svakoj od ze-malja Ëlanica i na srediπnjoj razini u Europskoj komisiji iParlamentu; 6) poticati izobrazbu osoblja koje se brineo oboljelima od Alzheimerove bolesti; 7) poticati ipodupirati istraæivanje i napredak znanja o uzroku, ranojdijagnozi, lijeËenju i spreËavanju Alzheimerove bolesti;8) promicati svjetsku suradnju s drugim organizacija-ma koje imaju iste ili sliËne ciljeve, a posebice suradnjus organizacijom Alzheimer’s Disease International.

Naziv AMNESTY INTERNATIONAL ∞ EU ASSOCIATION[Amnesty International ∞ podruænica u EU-u]

Podaci za kontakt Rue d’Arlon, 39-41 ∞ 1000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32) 2 502 14 99Faks: (+32) 2 502 56 86E-poπta: [email protected]

125 Dodatak

Direktor Dick OostingTel: +32-2-5482761

inernetska adresa http://www.aieu.be/broj zaposlenih 10Godina osnutka 1961.

PodruËja djelovanja Ljudska pravaMisija Amnesty International neovisni je svjetski pokret koji

se bori za osloboenje svih zatvorenika savjesti, za poπ-tena i brza suenja politiËkim zatvorenicima te za ukida-nje muËenja, izvansudskih smaknuÊa, “nestanaka” ismrtne kazne. Amnesty International se ∫nancira krozdonacije svojih Ëlanova i podupiratelja iz cijelog svijeta.Pokret ima ureene formalne odnose s Ujedinjenim na-rodima, UNESCO-om, VijeÊem Europe, OrganizacijomafriËkog jedinstva i Organizacijom ameriËkih dræava.

Naziv ASSOCIATION DES ETATS GÉNÉRAUX DES ETU-DIANTS DE L’EUROPE ∞ AEGEE[Udruæenje studenata Europe ∞ AEGEE]

Podaci za kontakt Nestor de Tière, 15 ∞ 1030 Bruxelles, BelgiumTel: (+32) 2 245 2300Faks: (+32) 2 245 6260E-poπta: headof∫[email protected]

Direktor Theis vam WelijE-poπta: [email protected]

inernetska adresa http://www.aegee.orgbroj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1985.

PodruËja djelovanja Kultura, obrazovanje, proπirenje, ljudska prava,informacijsko druπtvo, socijalna pitanja

Misija Glavni je cilj AEGEE-a europska integracija. BuduÊi daje AEGEE studentska organizacija s uedima u 270 grado-va diljem Europe, u svrhu postizanja integracijeodreena su Ëetiri glavna podruËja djelovanja koja opis-uju ciljeve udruge: visoko obrazovanje, mir i stabilnost,kulturna razmjena i aktivno graanstvo. AEGEE izlaæesvoje ideje i doprinos o ova Ëetiri glavna pitanja, te pruæarazmiπljanja o potrebama mladih u Europi, posebice ogrupi od 17.000 Ëlanova na koje AEGEE raËuna i kojiimaju proeuropska razmiπljanja i ideale.


Naziv ASSOCIATION OF VOLUNTARY SERVICEORGANIZATIONS ∞ AVSO[Udruga volonterskih organizacija]

Podaci za kontakt Rue Joseph II, 174 ∞ 1000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32) 2 230 6813Fax: (+32) 2 231 1413E-poπta: [email protected]

inernetska adresa http://www.avso.orgDirektor Agnes Uhereczky

E-poπta: [email protected] zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1996.

PodruËja djelovanja ProπirenjeMisija AVSO je europska platforma nacionalnih i meunarod-

nih nepro∫tnih organizacija koje djeluju u podruËju dug-oroËnih volonterskih usluga. Njezina je misija promi-canje stalnih, dugoroËnih moguÊnosti volonterskihusluga za sve.

Naziv AUTISME EUROPE

Podaci za kontakt Rue Montoyer, 26 ∞ PO Box 39 ∞ 1000 Bruxelles,BelgiumTel: (+32) 2 6757505Faks: (+32) 2 6757270E-poπta: [email protected]

Predsjednik Donata Vivantiinernetska adresa http://www.autismeurope.org

broj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1983.

PodruËja djelovanja Obrazovanje, zdravstvo, ljudska prava, istraæivanje,socijalna pitanja

Misija Ova europska udruga pomaæe poboljπati æivote svimaoboljelima od autizma. Ona ima glavnu ulogu u podi-zanju svijesti javnosti i u provedbi pritiska na europskedonositelje odluka o svim pitanjima vezanima uz auti-zam, ukljuËujuÊi promicanje prava oboljelih od autizmai ostalih osoba sa sloæenim potrebama za njegom.

127 Dodatak

bNaziv BIRDLIFE INTERNATIONAL

Podaci za kontakt Avenue de la Toison d’Or 67 (2nd Ωoor)1060 Bruxelles, BelgiumTel: (+32) 22 800 830Fax: (+32) 22 303 802E-poπta: [email protected]

Predsjednik EU ureda Clairie PapazoglouE-poπta: [email protected]

inernetska adresa http://www.birdlife.org.ukbroj zaposlenih 6Godina osnutka 1922.

PodruËja djelovanja Poljoprivreda i ruralni razvoj, proπirenje, okoliπ, ribar-stvo, opÊa politiËka pitanja EU-a, regionalna politika,prijevoz

Misija Birdlife International Partnership teæi oËuvanju ptica,njihovih staniπta i globalne bioloπke raznovrsnosti tesurauje s pojedincima u cilju postizanja odræivosti ukoriπtenju prirodnih bogatstava. BirdLife nastoji ostvar-iti svoje ciljeve oËuvanja putem znanosti o oËuvanju,djelovanjem na terenu, zagovaranjem promjena, razvo-jem moguÊnosti i osvjeπÊivanjem.

cNaziv CARE INTERNATIONAL

Podaci za kontakt Rue du Trône 12∞ 1050 Bruxelles, BelgiumTel.: (+32) 2 502 43 33Fax: (+32) 2 502 82 02E-poπta: [email protected]

Glavni tajnik Liz SteeleE-poπta: [email protected]

inernetska adresa http://www.careinternational.org/broj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1946.


PodruËja djelovanja Razvoj, humanitarna pomoÊMisija Pridonosi povezanosti i suradnji mreæe, pruæa usluge

Meunarodnom odboru organizacije CARE, provodiodluke i pruæa niz usluga uredima CARE-a. CARE radina uklanjanju zapreka koje onemoguÊuju ugroæenim lju-dima da ostvare osnovna prava, ovladaju svojim æivoti-ma i sudjeluju u odlukama koje se odnose na njihovezajednice. U praksi to znaËi da se CARE bavi cijelim ni-zom pitanja ∞ od pristupa hrani i Ëistoj vodi do sudje-lovanja u lokalnoj upravi.

Naziv CARITAS EUROPA

Podaci za kontakt Rue de Pascale, 4 ∞ 1000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32) 2 280 0280Faks: (+32) 2 230 1658E-poπta: [email protected]

Glavni tajnik Marius WandersE-poπta: [email protected]

inernetska adresa http://www.caritas-europa.org/broj zaposlenih 17Godina osnutka 1971.

PodruËja djelovanja Humanitarna pomoÊ, socijalna pitanjaMisija Caritas Europa osnovan je 1971. godine i okuplja 48 orga-

nizacija koje djeluju u 44 europske zemlje. Caritas Eu-ropa bavi se pitanjima vezanima uz siromaπtvo i druπ-tvenu nejednakost te pitanjima migracije i azila unutarEuropske unije i svih ostalih europskih dræava. Organi-zacija takoer podupire aktivnosti svojih Ëlanica u pod-ruËju meunarodne suradnje, hitne humanitarne po-moÊi i razvoja.

Naziv CATHOLIC EUROPEAN STUDY AND INFORMATION CENTRE ∞ OCIPE[Europski katoliËki studijski i informativni centar]

Podaci za kontakt Rue du Cornet, 51 ∞ 1040 Bruxelles, BelgiumTel: (+32) 2 737 9720 Faks: (+32) 2 737 9729E-poπta: [email protected]

129 Dodatak

Direktor Frank Turner SJE-poπta: [email protected]

inernetska adresa http://www.ocipe.orgbroj zaposlenih 10Godina osnutka 1956.

PodruËja djelovanja Religija, socijalna pitanjaMisija OCIPE analizira politiËke, ekonomske i druπtvene

postupke u institucijama Europske unije i VijeÊa Europete prouËava etiËke, kulturne i duhovne izazove noveEurope.

Naziv CENTRE FOR DEMOCRACY & RECONCILIATIONIN SE EUROPE ∞ CDRSEE[Centar za demokraciju i pomirenje u jugoistoËnojEuropi ]

Podaci za kontakt Krispou, 9 ∞ 54634 Thessaloniki, GreeceTel: (+30) 2310 960 820Faks: (+30) 2310 960 822E-poπta: [email protected]

Izvrπni Direktor Nenad SebekE-poπta: [email protected]

inernetska adresa http://www.cdsee.orgbroj zaposlenih 6Godina osnutka 1998.

PodruËja djelovanja Obrazovanje, vanjski odnosi, ljudska prava, regional-na politika

Misija Centar za demokraciju i pomirenje u jugoistoËnoj Europinevladina je nepro∫tna organizacija koja potiËe demo-kratska, pluralistiËka i mirna druπtva u jugoistoËnojEuropi zagovaranjem naËela druπtvene odgovornosti,odræivog razvoja i pomirenja meu narodima u regiji. Ticiljevi postiæu se putem seminara, konferencija, istra-æivaËkih projekata, programa razmjene, istraæivanja jav-nog mnijenja i publikacija.


Naziv CENTRE EUROPEEN JUIFD’INFORMATION ∞ CEJI[Europski æidovski informativni centar]

Podaci za kontakt Avenue Brugmann, 319 ∞ 1180 Bruxelles, BelgiumTel: (+32) 2 344 34 44Faks: (+32) 2 344 67 35E-poπta: [email protected]

Direktor Robin SclafaniE-poπta: [email protected]

inernetska adresa http://www.ceji.orgbroj zaposlenih 6Godina osnutka 1990.

PodruËja djelovanja Kultura, obrazovanje, ljudska pravaMisija CEJI nastoji upoznati mjerodavne donositelje odluka u

EU-u s iskustvima, projektima i idejama Æidova u pod-ruËju osnovnih prava, obrazovanja, obuke i druπtveneintegracije, u svrhu doprinosa demokratskoj, odgovor-noj i briænoj Europi te olakπavanja ukljuËenja æidovskihzajednica u proces; posredovanje u podruËje ljudskihprava, borbu protiv rasizma, ksenofobije, netolerancijete promicanje razliËitih obrazovnih programa.

Naziv CHARITIES AID FOUNDATION (CAF)

Podaci za kontakt 25 Kings Hill Avenue, Kings Hill, West Malling, KentME19 4TA, UKTel.: (+44) 1732 520 000Faks: (+44) 1732 520 001e-poπta: [email protected]πta: [email protected]

Izvrπni Direktor Tony RogersInternetska adresa www.cafonline.org

Zaposleni 17Godina osnutka 1924.

PodruËje djelovanja Lobiranje za nevladine organizacije.Misija CAF nastoji podiÊi profil darivanja, lobira za porezne

olakπice i pruæa sve veÊi niz usluga dobrotvornimustanovama i njihovim podupirateljima.

131 Dodatak

Naziv CHRISTIAN SOLIDARITY WORLDWIDE[KrπÊanska solidarnost diljem svijeta]

Podaci za kontakt Rue Archimede, 55 ∞ 1000 BruxellesTel: (+32) 2 742 2082Faks: (+32) 2 742 2082E-poπta: [email protected]

Izvrπni Direktor Mervyn ThomasE-poπta: [email protected]: + 32 020 8329 0031

inernetska adresa http://www.csw.org.ukbroj zaposlenih 4Godina osnutka 1979.

PodruËja djelovanja Vanjski odnosi, ljudska pravaMisija KrπÊanska solidarnost diljem svijeta (Christian Solidar-

ity Worldwide) dobrotvorna je ustanova za ljudska pravakoja djeluje u korist onih koji su proganjani zbog svojihkrπÊanskih vjerovanja. Takoer, ustanova promiËe vjer-sku slobodu za sve.

Naziv CHURCH AND SOCIETY COMMISSION OF THECONFERENCE OF EUROPEAN CHURCHES ∞ CSC[Crkveni i druπtveni odbor Konferencije europskihcrkava]

Podaci za kontakt Rue Joseph II, 174 ∞ 1000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32) 2 230 1732 Faks: (+32) 2 231 1413E-poπta: [email protected]

Glavni tajnik VeleË. Rüdiger Nollinernetska adresa http://www.cec-kek.org

broj zaposlenih 10Godina osnutka 1959.

PodruËja djelovanja Poljoprivreda i ruralni razvoj, obrazovanje,zapoπljavanje, proπirenje, okoliπ, ljudska prava, opÊapolitiËka pitanja EU-a, socijalna pitanja, prijevoz

Misija Poticati dublji ekumenski dijalog, suradnju i Ëlanstvoizmeu crkava Ëlanica CEC-a u smislu crkvenih i druπ-


tvenih pitanja; stvoriti prostor za sastajanje crkavaËlanica i pronalaæenje naËina zajedniËkog djelovanja zazajedniËko dobro Europe; poticati i odræavati krπÊanskidoprinos politiËkom, druπtvenom i ekonomskom æivotuEurope; kao jak partner europskih institucija zagovara-ti i promicati Europu solidarnosti, pomirenja i ljudskogdostojanstva.

Naziv CHURCHES’ COMMISSION FOR MIGRANTS INEUROPE ∞ CCME[Crkveni odbor za migrante u Europi]

Podaci za kontakt Rue Joseph II, 174 ∞ 1000 BruxellesTel: (+32) 2 234 68 00Faks: (+32) 2 231 1413E-poπta: [email protected]

Glavni tajnik Doris Peschkeinernetska adresa http://www.uni-oldenburg.de/politis-europe/

9826.htmlbroj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1964.

PodruËja djelovanja Migracije, azil, antirasizam i antidiskriminacijaMisija CCME usklauje paralelna nastojanja i inicijative koje

crkve i ostala tijela poduzimaju u podruËju migracija,azila i antidiskriminacije i formulira zajedniËka europ-ska ekumenska stajaliπta o ovim pitanjima. CCME pro-miËe podizanje svijesti o pitanjima rasizma i ksenofobi-je unutar crkava i u druπtvu.

Naziv CLIMATE ACTION NETWORK EUROPE ∞ CAN EUROPE[Europska mreæa za klimatsku akciju ∞ CAN Europe]

Podaci za kontakt Rue de la Charite 48 ∞ 1210 Bruxelles, BelgiumTel: (+32) 2 229 52 20Faks: (+32) 2 229 52 29E-poπta: [email protected]

Direktor Matthias DuweE-poπta: [email protected]

133 Dodatak

inernetska adresa http://www.climnet.orgbroj zaposlenih 8Godina osnutka 1989.

PodruËja djelovanja Energija, okoliπMisija Europska mreæa za klimatsku akciju (Climate Action

Network ∞ CAN) svjetska je mreæa s viπe od 365 nevla-dinih organizacija koja radi na promicanju djelovanjavlade, privatnog sektora i pojedinaca u svrhu smanje-nja klimatskih promjena koje je uzrokovao Ëovjek naekoloπki odræive razine. CAN se zasniva na povjerenju,otvorenosti i demokraciji. Vizija CAN-a je svijet koji ak-tivno radi na zaπtiti svjetske klime i u tome uspijeva nanaËin koji promiËe jednakost i socijalnu pravdu meuljudima, odræivi razvoj svih zajednica i zaπtitu svjetskogokoliπa. CAN se ujedinio u nastojanju da ostvari tu vizi-ju. Misija CAN-a je podupirati organizacije civilnogdruπtva i omoguÊiti im da utjeËu na kreiranje i razvojuËinkovite globalne strategije za smanjenje ispuπtanjastakleniËkih plinova te da osiguraju njezinu provedbuna meunarodnim, nacionalnim i lokalnim razinama upromicanju jednakosti i odræivog razvoja.

Naziv CO-ORDINATING COMMITTEE FOR INTERNATIONAL VOLUNTARY SERVICE[Koordinacijski odbor za meunarodnu volonterskusluæbu]

Podaci za konatakt Rue Miollis, 1 ∞ 75732 Paris, FranceTel: (+33) 1 45684936Faks: (+33) 1 42730521E-poπta: [email protected]

Direktor Simona Costanzo Sowinernetska adresa http://www.unesco.org/ccivs


PodruËja djelovanja Kultura, razvoj, obrazovanje, regionalna politika,socijalna pitanja

Misija Koordinacijski odbor za medunarodne volonterske uslu-ge (Co-ordinating Committee for International Volun-


tary Service) meunarodna je nevladina organizacijakoja promiËe mir, razvoj i ljudska prava putem zagovara-nja, razvoja i koordinacije nacionalnih i meunarodnihdobrovoljnih sluæbi. Putem suradnje sa svojim Ëlano-vima organizacija volontera i meunarodnih agencija ∞CCIVS ∞ djeluje na istraæivanju i usklaivanju meu-narodne razmjene podataka te promicanju meuna-rodnih volonterskih programa.

Naziv CONCORD

Podaci za kontakt Square Ambiorix, 10 ∞ 1000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32) 2 743 8760Faks: (+32) 2 732 1934E-poπta: [email protected]

Direktor Olivier ConsoloE-poπta: [email protected]

inernetska adresa http://www.concordeurope.orgbroj zaposlenih 10Godina osnutka 2003.

PodruËja djelovanja RazvojMisija CONCORD je savez europskih nevladinih, neprofotnih

organizacija za pomoÊ i razvoj. Savez okuplja 18 meu-narodnih mreæa i 20 nacionalnih udruga iz dræava Ëlani-ca EU-a koje zajedno predstavljaju oko 1500 udruga. Ci-ljevi su CONCORD-a: ∞ uskladiti suradnju, zajedniËke ak-cije i zagovaranje meu europskim udrugama za pomoÊ irazvoj te potaknuti razmjenu informacija, znanja i kapaci-teta; ∞ biti njihov predstavniËki glas i promicati njihovepolitiËke interese na razini europskih institucija.

Naziv CONFEDERATION OF FAMILY ORGANISATIONSIN THE EUROPEAN COMMUNITY[Savez obiteljskih organizacija u Europskoj zajednici]

Podaci za kontakt Rue de Londres, 17 ∞ 1050 Bruxelles, BelgiumTel: (+32) 2 511 41 79Faks: (+32) 2 51447 73E-poπta: [email protected]

135 Dodatak

Direktor William Layinernetska adresa http://www.coface-eu.org


PodruËja djelovanja Poljoprivreda i ruralni razvoj, zaπtita potroπaËa, kultu-ra, razvoj, obrazovanje, zaposlenje, zdravstvo,pravosue i unutarnji poslovi, opÊa politiËka pitanjaEU-a, socijalna pitanja

Misija Promicanje obiteljske politike i interesa djece u EU-u;informiranje organizacija koje djeluju na tom podruËju;razmjena podataka; predstavljanje organizacija Ëlanicau europskim institucijama; razvoj europskih projekata.

Naziv COORDINATION COMMITTEE OF EUROPEAN COOPERATIVE ASSOCIATIONS[Koordinacijski odbor udruga europskih zadruga]

Podaci za kontakt Rue Guillaume, 59 b ∞ 1060 Bruxelles, BelgiumTel: (+32) 2 543 10 3Faks: (+32) 2 543 10 37E-poπta: [email protected]

Glavni tajnik Bruno Roelantsinernetska adresa http://www.cecop.coop


PodruËja djelovanja PoduzetniπtvoMisija Glavni su ciljevi CECOP-a: zastupanje interesa radniËkih

zadruga, socijalnih zadruga i poduzetniπtava, te zago-varanje sudjelovanja radnika i vlasniπtva zaposlenika uinstitucijama Europske unije; promicanje zadruænoggospodarskog i socijalnog razvoja u europskoj regiji;stvaranje partnerstva i mreæa; prijenos informacija,znanja i iskustava.


dNaziv DEMOCRATIC YOUTH ORGANIZATION OF

EUROPE ∞ DEMYC[Demokratska organizacija mladih Europe]

Podaci za kontakt Gl. Skaarupvaenge 4,1DK-5700 SVENDBORGTel: (+45) 33 23 40 95Faks: (+45) 33 31 40 68E-poπta: [email protected]

Glavni tajnik Lasse KrullE-poπta: [email protected]

inernetska adresa http://www.demyc.orgbroj zaposlenih 9Godina osnutka 1964.

PodruËja djelovanja OpÊa politiËka pitanja EU-aMisija Biti mreæa nevladinih organizacija mladih u Europi.

Ciljevi DEMYC-a su sljedeÊi: a) promicanje uloge demo-kracije, slobode i ljudskih prava u Europi i diljem svijetaputem svojih meunarodnih partnera; b) promicatiulogu mladeæi u politici; c) podupiranje europske surad-nje, integracije i proπirenja; d) razmjena iskustava i po-dataka; e) osiguranje platforme za obuku i agitaciju.

eNaziv ECUMENICAL YOUTH COUNCIL IN EUROPE

(EYCE)[Ekumenski koncil mladih Europe]

Podaci za kontakt Rue du Champ de Mars,51050 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 5106187Faks: (+32 2) 5106172E-poπta: [email protected]

Glavni tajnik Daniel MuellerE-poπta: [email protected]

137 Dodatak

inernetska adresa http://www.eyce.orgbroj zaposlenih 9Godina osnutka 1968.

PodruËja djelovanja Religijska pitanja, kulturaMisija Ujedinjenje mladeæi razliËitih krπÊanskih crkava u duhu

suradnje, tolerancije i jedinstva. Poticanje crkvenemladeæi na rad na postizanju jedinstva crkve te na pos-tizanju pravde, mira i cjelovitosti stvaranja.

Naziv ERASMUS STUDENT NETWORK (ESN)[Studentska mreæa Erasmus]

Podaci za kontakt Rue du Trone, 98BE-1050 Bruxelles, BelgiumTel: (+32) 2 290 22 71 E-poπta: [email protected]

Predsjednik Davide CapecchiE-poπta: [email protected]

inernetska adresa http://www.esn.org/broj zaposlenih 4Godina osnutka 1990.

PodruËja djelovanja ObrazovanjeMisija Cilj je ESN-a djelovanje u interesu studenata koji dio

struËne naobrazbe provode u ustanovi visokog obra-zovanja izvan dræave u kojoj se nalazi njihova dræavnainstitucija, putem: poboljπanja druπtvene i praktiËne in-tegracije studenata na razmjeni pri njihovoj instituciji-domaÊinu; ispunjavanje potreba i oËekivanja studena-ta na razmjeni na lokalnoj, dræavnoj i meunarodnoj ra-zini; pruæanje mjerodavnih podataka o programuakademske razmjene i ESN-ovim sredstvima; reinte-gracija studenata povratnika njihovim aktiviranjem umreæi; doprinos procjeni razliËitih programa razmjene.ESN nastoji stvoriti uvjete za bolje razumijevanje razli-Ëitih kultura i nacionalnih navika meu studentima raz-liËitih narodnosti. ESN u svom radu nije povezan ni s jed-nom politiËkom strankom ni konfesionalnom skupinom.


Naziv EU CIVIL SOCIETY CONTACT GROUP[Kontaktna skupina civilnog druπtva EU-a]

Podaci za kontakt c/o Social Platform, 18 Square de MeuusBE-1050 Bruxelles, BelgiumTel: +32 2 511 17 11Faks: +32 2 511 19 09E-poπta: [email protected] Heggli

inernetska adresa http://www.act4europe.org/broj zaposlenih 1Godina osnutka 2002.

PodruËja djelovanja Promicanje i razvoj civilnog druπtva EU-aMisija Kontaktna skupina civilnog druπtva EU-a (EU Civil So-

ciety Contact Group) okuplja sedam velikih mreæa udru-ga utemeljenih na pravima i vrijednosti ∞ s podruËjaokoliπa, druπtvenog sektora, razvoja, æenskiih prava,kulture, podruËja ljudskih prava i javnog zdravstva.Grupa zajedniËki zastupa miπljenja i interese organiza-cija civilnog druπtva utemeljenih na pravima i vrijednostidiljem Europske unije o glavnim pitanjima koja se na njihodnose u okviru njihova podruËja djelovanja. Njihov jecilj poticanje i promicanje transparentnog i strukturira-nog civilnog dijaloga koji je pristupaËan, razmjernoolakπan, sveukupan, poπten i koji poπtuje samobitnostudruga. Takoer, grupa promiËe trajni pristup podaci-ma, pristup pravdi u pitanjima vezanima za civilnodruπtvo, savjetovanje i integraciju svih razina civilnogdruπtva u europski projekt.

Naziv EUROCHILD AISBL

Podaci za kontakt Rue de la Concorde, 531050 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 511 70 83Faks: (+32 2) 511 72 98E-poπta: [email protected]

Glavni tajnik Jana HainsworthE-poπta: [email protected]

139 Dodatak

inernetska adresa http://www.eurochild.orgbroj zaposlenih 3Godina osnutka 2004.

PodruËja djelovanja Obrazovanje, ljudska prava, socijalna pitanjaMisija Udruga ima sljedeÊe meunarodno korisne ciljeve: pro-

micanje dobrobiti i prava djece i mladih putem: izrade,razvoja i razmjene podataka o politici i procedurama;promatranje i utjecanje na razvoj politike na europskojrazini; razvoj interesnih skupina i partnerstava izmeuËlanova u europskim dræavama; razvijanje partnersta-va s ostalim europskim udrugama koje imaju zajedniËkeciljeve; pritisak i zagovaranje kod meunarodnih in-stitucija, primjerice kod Europske komisije, Europskogparlamenta, VijeÊa Europe i Ujedinjenih naroda; pot-poru i razvoj kapaciteta Ëlanova; pruæanje potpore dje-ci i mladima da izraze svoja miπljenja.

Naziv EURODIACONIA ∞ EUROPEAN FEDERATION FORDIACONIA[Eurodiaconia ∞ Europska federacija za dijakoniju]

Podaci za kontakt Rue Joseph II, 1661000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 234 38 60Faks: (+32 2) 234 38 65E-poπta: of∫[email protected]

Glavni tajnik Heidi Paakjaer MartinussenE-poπta: of∫[email protected]

inernetska adresa http://www.eurodiaconia.orgbroj zaposlenih 3Godina osnutka 1996.

PodruËja djelovanja Proπirenje, ljudska prava, opÊa politiËka pitanja EU-a,socijalna pitanja

Misija Eurodiaconia promiËe akonsku svijest diljem cijele Eu-rope. Ona stvara platformu za meusobnu razmjenukroz razradu teoloπkoga, etiËkoga i druπtvenoga temeljadijakonije, zastupanjem akonskih pitanja kod dræave,crkve i druπtva, zastupanjem akonskih pitanja kod eu-ropskih institucija, podsjeÊanjem vlada na njihovu druπ-tvenu odgovornost putem neovisne uzajamne suradnjei obrane ljudskih prava.


Naziv EUROGROUP FOR ANIMAL WELFARE[Europska grupa za dobrobit æivotinja]

Podaci za kontakt Rue des Patriotes, 6B-1000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 740 08 20Faks: (+32 2) 740 08 29E-poπta: [email protected]

Direktor Sonja Van Ticheleninernetska adresa http://www.eurogroupanimalwelfare.org


PodruËja djelovanja Poljoprivreda i ruralni razvoj, zaπtita potroπaËa,okoliπ, istraæivanje

Misija Eurogroup radi na smanjenju æivotinjske patnje u cijelojEuropi promiËuÊi dobrobit æivotinja kao glavni elementodræivog razvoja. U 25 trenutnih dræava Ëlanica EU-a do-brobit æivotinja, potroπaËki interesi i gospodarski Ëim-benici sve su viπe meusobno povezani. Eurogroup nas-toji osigurati da se u svim vaænim podruËjima politikeEU-a dobrobit æivotinja uzme u obzir te da se europskizakoni za zaπtitu æivotinja usvoje i da ih se provodi.

Naziv EUROPEAN ANTI POVERTY NETWORK (EAPN)[Europska mreæa protiv siromaπtva]

Podaci za kontakt Rue du Congrès, 37-41 PO Box: 21040 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 230 44 55Faks: (+32 2) 230 97 33E-poπta: [email protected]

Direktor Fintan FarrellE-poπta: ∫[email protected]

inernetska adresa http://www.eapn.orgbroj zaposlenih 9Godina osnutka 1990.

PodruËja djelovanja Socijalna pitanja

141 Dodatak

Misija Postaviti borbu protiv siromaπtva i socijalne iskljuËenos-ti na vrh politiËkog programa Europske unije; promica-nje i poveÊanje uËinkovitosti djelovanja protiv siromaπ-tva i socijalne iskljuËenosti; lobirati za ljude i grupesuoËene sa siromaπtvom i socijalnom iskljuËenosti.

Naziv EUROPEAN ASSOCIATION FOR THE CO-ORDINATION OF CONSUMER REPRESENTATION IN STANDARDISATION(ANEC)[Europska udruga za koordinaciju predstavljanjapotroπaËa pri normiranju]

Podaci za kontakt Tervuren, 36 PO Box: 41040 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 743 24 70Faks: (+32 2) 706 54 30E-poπta: [email protected]

Glavni tajnik Stephen Russellinernetska adresa http://www.anec.org


PodruËja djelovanja Zaπtita potroπaËa, okoliπ, zdravstvo, informacijskodruπtvo, unutarnje træiπte, istraæivanje, prijevoz

Misija ANEC izravno sudjeluje u tehniËkim odborima europ-skih tijela za normizaciju (CEN, CENELEC, ETSI) s ciljemzastupanja interesa potroπaËa u odabranim podruËjimaprioriteta/sigurnosti djece, kuÊanskih aparata, kreiranjaza sve, okoliπa, informacijskog druπtva, sigurnosti pro-meta. ANEC objavljuje izvjeπtaje i osvrte o znaËajnimtemama. Njegove aktivnosti temelje se na πirokoj mreæistruËnih potroπaËa diljem Europe.


Naziv EUROPEAN ASSOCIATION FOR THE EDUCATIONOF ADULTS (EAEA)[Europska asocijacija za obrazovanje odraslih]

Podaci za kontakt Rue Liedts, 271030 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 513 52 05Faks: (+32 2) 513 57 34E-poπta: [email protected]

Predsjednik János TóthE-poπta: [email protected]

inernetska adresa http://www.eaea.org/broj zaposlenih 3Godina osnutka 1998.

PodruËja djelovanja ObrazovanjeMisija Misija je EAEA-e je rad na stvaranju uËeÊeg druπtva.

EAEA to postiæe kroz promicanje zahtjeva za uËenjemkod pojedinaca, organizacija i zajednica, a posebice kodæena i iskljuËenih ili zapostavljenih skupina. Isto tako,ona teæi poboljπati odaziv davatelja moguÊnosti uËenjate lokalnih, nacionalnih i transnacionalnih nadleænih ti-jela i agencija. Ciljevi: politika zagovaranja cjeloæivot-nog uËenja na europskoj razini; razvoj prakse putemprojekata; publikacije i obrazovanje; pruæati udrugamapotporu i motivaciju za meusobnu suradnju i aktivnosudjelovanje na meunarodnoj sceni; pruæanje podata-ka i usluga Ëlanovima EAEA-e i drugima; meunarodnasuradnja.

Naziv EUROPEAN ASSOCIATION OF DEVELOPMENTAGENCIES (EURADA)[Europsko udruæenje agencija za regionalni razvoj]

Podaci za kontakt Avenue des Arts, 12 PO Box: 7B-1210 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 218 43 13Faks: (+32 2) 218 45 83E-poπta: [email protected]

Direktor Christian SaublensE-poπta: [email protected]

143 Dodatak

inernetska adresa http://www.eurada.orgbroj zaposlenih 5Godina osnutka 1991.

PodruËja djelovanja EnergijaMisija Poticati razmjenu iskustva meu Ëlanovima i promicati

dobru praksu u podruËju lokalnog i regionalnog gospo-darskog razvoja; promicati priznanje agencija za razvojkao posebnih mehanizama i jedinica gospodarskog raz-voja; sudjelovati u razvoju i predaji teritorijalnih progra-ma razvoja i/ili programa potpore za tvrtke, a posebiceza mala i srednja poduzeÊa; ojaËati i bolje organiziratitehniËku suradnju s Europskom komisijom i ostalim in-stitucijama Zajednice; pomagati novouspostavljeneagencije za razvoj u dræavama koje nisu Ëlanice Europ-ske unije; promicati stvaranje projekata suradnjeizmeu agencija za razvoj iz nekoliko dræava.

Naziv EUROPEAN ASSOCIATION OF SERVICE PROVIDERS FOR PERSONS WITH DISABILITIES(EASPD)[Europsko udruæenje davatelja usluga osobama sinvaliditetom]

Podaci za kontakt Audergemlaan, 631040 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 282 46 10Faks: (+32 2) 230 72 33E-poπta: [email protected]

Glavni tajnik Luk Zelderlooinernetska adresa http://www.easpd.org


PodruËja djelovanja Socijalna pitanjaMisija Utjecaj na razvoj politike. EASPD zastupa davatelje

usluga osobama s invaliditetom u Europi te iz toga polo-æaja nastoji sudjelovati u razvoju druπtvene politike uEU-u i ponuditi profesionalne usluge koje Êe organiza-cijama osigurati da izraze svoje miπljenje.»lanovi i pruæanje usluga Ëlanovima: ∞ obavjeπtavanje


druπtvenih tvrtki o znaËajnim dogaajima u Europskojkomisiji, Europskom parlamentu i drugim europskim in-stitucijama; ∞ omoguÊiti davateljima usluga osobamas invaliditetom u EU-u i podruËjima EU-a da izraze svo-je miπljenje te angaæirati nepro∫tne udruge u dræava-ma kandidatkinjama; istraæivanje i razvoj kojim se prido-nosi istraæivanju i razvoju kao temelju inovacije, u svrhuostvarenja visoko kvalitetne usluge putem europskih pro-jekata, moguÊnosti razmjena i razvoja centara znanja.

Naziv THE EUROPEAN CHILDREN’S NETWORK (EURONET)[Europska djeËja mreæa]

Podaci za kontakt Rue Montoyer, 391000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 512 4500Faks: (+32 2) 513 4903E-poπta: [email protected]

Glavni tajnik Mieke SchuurmanE-poπta: [email protected]

inernetska adresa http://www.europeanchildrensnetwork.org/broj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1989.

PodruËja djelovanja Ljudska prava, opÊa politiËka pitanja EU-a, socijalnapitanja

Misija EURONET je mreæa organizacija za djeËja prava kojaobuhvaÊa nacionalne Ëlanice i koalicije za djeËja pravau veÊini dræava Ëlanica EU-a. Te organizacije povezujebriga o opÊem neuvaæavanju djece u politici, zakonodav-stvu i programima EU-a. »lanice EURONET-a suraujuu podruËju jaËanja prava djeteta, izmeu ostalog, pozi-vajuÊi se na Ugovor iz Amsterdama u kojem se spomi-nju naËela Konvencije UN-a o pravima djeteta, koju surati∫cirale sve dræave Ëlanice EU-a.

145 Dodatak

Naziv EUROPEAN CITIZEN ACTION SERVICE (ECAS)[Europska sluæba za graansku akciju]

Podaci za kontakt 83 Rue du Prince RoyalB-1050 Bruxelles, BelgiumTel: +32 2 548 0490Faks: +32 2 548 0499E-poπta: [email protected]

Direktor Tony VenablesE-poπta: [email protected]

inernetska adresa www.ecas.orgbroj zaposlenih 11Godina osnutka 1990.

PodruËja djelovanja Graanske slobode, kultura, razvoj, zdravstvo isocijalna pomoÊ.

Misija ECAS je osnovan 1990. godine kao meunarodna nepro-∫tna organizacija, neovisna o politiËkim strankama,komercijalnim interesima i institucijama EU-a. Naπa jemisija pomoÊi nevladinim organizacijama i pojedincimada izraze svoje miπljenje u EU-u kroz pruæanje savjeta olobiranju, prikupljanju novËanih sredstava i jaËanju eu-ropskih graanskih prava.

Naziv EUROPEAN COALITION TO END ANIMAL EXPERIMENTS (ECEAE)[Europska koalicija za prestanak pokusa naæivotinjama]

Podaci za kontakt Crane Grove, 16aN7 8NN London United KingdomTel: (+44 207) 700 48 88Faks: (+44 207) 700 02 52E-poπta: [email protected]

Direktor Alistair CurrieE-poπta : [email protected]

inernetska adresa http://www.eceae.orgGodina osnutka 1990.

PodruËja djelovanja Okoliπ


Misija Europska koalicija za prestanak pokusa na æivotinjama(ECEAE) ukuplja glavna druπtva za zaπtitu æivotinja izcijele Europe; redovito se sastaju radi dogovora o inici-jativama, tvrtkama kojima je cilj da se u europskompolitiËkom programu vodi raËuna o istraæivanjima naæivotinjama koja se provode u laboratorijima.

Naziv EUROPEAN COMMITTEE FOR CATHOLIC EDUCATION ∞ CEEC[Europski odbor za katoliËko obrazovanje]

Podaci za kontakt Rue Marnix, 19A ∞ PO Box 61000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32) 2 5114774Faks: (+32) 2 5138694E-poπta: [email protected]

Glavni tajnik M. Etienne VERHACKE-poπta: [email protected]

inernetska adresa http://www.ceec.bebroj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1974.

PodruËja djelovanja Kultura, obrazovanjeMisija Europski odbor za katoliËko obrazovanje promiËe uskla-

ivanje katoliËkog obrazovanja Europe i suradnju obra-zovnih mreæa zemalja Ëlanica. Takoer promiËe razmje-nu i suradnju meu πkolama u Europi te razvoj suradnjes nastavnicima i roditeljima. Udruga teæi pruæanju obra-zovanja mladima i prouËavanju temeljnih naËela nji-hovog obrazovanja, a bavi se i problemima koje donosiprimjena th naËela te obrani i promicanju interesa kato-liËkog obrazovanja u razliËitim europskim sluæbenim ti-jelima i svim organizacijama zainteresiranima za obra-zovanje na europskoj razini.

147 Dodatak

Naziv EUROPEAN COMMUNITY OF CONSUMERS COOPERATIVES (EURO COOP)[Europsko udruæenje zadruga potroπaËa]

Podaci za kontakt Rue Archimède, 171040 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 285 00 70Faks: (+32 2) 231 07 57E-poπta: [email protected]

Glavni tajnik Donal WalsheE-poπta: [email protected]

inernetska adresa http://www.eurocoop.coop/broj zaposlenih 6Godina osnutka 1957.

PodruËja djelovanja Zaπtita potroπaËaMisija Centraliziranje i πirenje podataka o razvoju EU-a u pod-

ruËjima gospodarstva, ekologije, prehrane i opÊe zaπtitepotroπaËa koja se odnose na organizacije Ëlanice diljemEurope; stvaranje foruma za redovitu razmjenu podata-ka i usklaivanje zajedniËkih interesa Ëlanskih organiza-cija; promicanje, obrana i zastupanje interesa zadrugapotroπaËa i njihovih Ëlanova potroπaËa na razini EU-a.

Naziv EUROPEAN CONFEDERATION OF WORKERS’ COOPERATIVES, SOCIAL COOPERATIVES ANDPARTICIPATIVE ENTERPRISES (CECOP)[Europska konfederacija radniËkih zadruga, socijalnihzadruga i participativnih poduzetniπtva]

Podaci za kontakt Rue Guillaume Tell, 59 b1060 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 543.10.33Faks: (+32 2) 543 10 37E-poπta: [email protected]

Glavni tajnik Bruno Roelantsinernetska adresa http://www.cecop.coop



PodruËja djelovanja Razvoj, zapoπljavanje, proπirenje, poduzetniπtvo, oko-liπ, regionalna politika, istraæivanje, socijalna pitanja

Misija Najvaæniji su ciljevi CECOP-a zastupanje interesa rad-niËkih zadruga, socijalnih zadruga i poduzetniπtva, sud-jelovanje radnika i vlasniËke strukture pri institucijamaEuropske unije, promicanje kooperativnog gospodar-skog i socijalnog razvoja u europskoj regiji, stvaranjepartnerstava i mreæa te prijenos informacija, znanja iiskustava na razini EU-a i na razini regije.

Naziv EUROPEAN CONSUMERS ORGANISATION (BEUC)[Europska organizacija potroπaËa]

Podaci za kontakt Avenue de Tervuren, 36B-1040 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 743 15 90Faks: (+32 2) 740 28 02E-poπta: [email protected]

Direktor Jim MurrayE-poπta: [email protected]

inernetska adresa http://www.beuc.orgbroj zaposlenih 27Godina osnutka Nema podataka

PodruËja djelovanja Zaπtita potroπaËaMisija Misija je zaπtita i promicanje interesa europskih potro-

πaËa ∞ graana kao kupaca ili korisnika robe i usluga ∞u politiËkom postupku EU-a.

Naziv EUROPEAN COUNCIL FOR NON-PROFIT ORGANISATIONS (CEDAG)[Europsko VijeÊe za nepro∫tne organizacije]

Podaci za kontakt Rue de Toulouse, 221040 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 230 00 31Faks: (+ 32 2) 230 00 41E-poπta: [email protected]

Osoba za kontakt Elisabetta Bernardini

149 Dodatak

Predsjednik Anne Davidinernetska adresa www.cedag-eu.org


PodruËja djelovanja OpÊa politiËka pitanja EU-aMisija ∞ pridonositi izgradnji ujedinjenog, sudioniËkog

druπtva svjesnog interesa buduÊih generacija;∞ voditi kampanju za priznanje nepro∫tnog sektora odstrane institucija EU-a i za pravo sektora da ga sekonzultira o relevantnim pitanjima politike Europskezajednice;∞ promicati priznanje gospodarskog doprinosanepro∫tnog sektora na razini EU-a;∞ lobirati u Zajednici za pravne i ∫nancijske politike ipolitike konkurencije koje prepoznaju opÊi interesnepro∫tnih organizacija, njihov nepristran i demokrat-ski pristup upravljanju i njihove usluge usmjerene pre-ma ljudima, te one politike koje potiËu razvoj sektora;∞ osigurati forum za nepro∫tne organizacije diljemEU-a radi razmjene primjera dobre prakse unepro∫tnom sektoru;∞ obavjeπtavati svoje Ëlanove o svim vaænim pitanjimana razini EU-a, o trenutnom razvoju politike EU-a imoguÊnostima ∫nanciranja za nepro∫tni sektor.

Naziv EUROPEAN COUNCIL ON REFUGEES AND EXILES(ECRE)[Europsko vijeÊe za izbjeglice i prognanike]

Podaci za kontakt Clifton Street, Clifton Centre, Unit 22 , 3rd Floor ,110GB London EC2A 4HT United KingdomTel: (+44 20) 772 95 152Faks: (+44 20) 774 95 141E-poπta: [email protected]

Adresa u bruxellesu Rue Belliard ,205PO Box: Box 141040 Bruxelles BelgiumTel: (+32 2) 514 5939Faks: (+32 2) 514 5922E-poπta: [email protected]


Predstavnik u EU-u Richard WilliamsE-poπta: [email protected]

inernetska adresa http://www.ecre.orgbroj zaposlenih 16Godina osnutka 1974.

PodruËja djelovanja Imigracija, ljudska pravaMisija Promicati zaπtitu i integraciju izbjeglica u Europi na

temelju vrijednosti ljudskog dostojanstva, ljudskihprava i etike solidarnosti.

Naziv EUROPEAN DISABILITY FORUM (EDF)[Europski forum osoba s invaliditetom]

Podaci za kontakt Rue du Commerce, 39-411000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 282 46 00Faks: (+32 2) 282 46 09E-poπta: [email protected]

Direktor Carlotta BesozziE-poπta: [email protected]

inernetska adresa http://www.edf-feph.orgbroj zaposlenih 13Godina osnutka 1997.

PodruËja djelovanja OpÊa politiËka pitanja EU-aMisija Europski forum osoba s invaliditetom (EDF) je europ-

ska krovna organizacija koja zastupa interese 50 mili-juna graana s invaliditetom u Europi. »lanice EDF-asu nacionalne krovne organizacije osoba s invaliditetomiz zemalja EU-a/EEA-e, kao i europske udruge koje zas-tupaju razliËite vrste invaliditeta. Misija je Europskogforuma osoba s invaliditetom osigurati osobama s inva-liditetom temeljna i ljudska prava putem njihovog aktiv-nog ukljuËivanja u razvoj i provedbu politike u Europi.

151 Dodatak

Naziv EUROPEAN EDUCATION EXCHANGES ∞ YOUTHFOR UNDERSTANDING ∞ EEE-YFU[Europske obrazovne razmjene ∞ mladi zarazumijevanje]

Podaci za kontakt Chaussée de Wavre 214 dB-1050 Bruxelles, Belgiumtel: +32 2 647 86 06Faks: +32 2 626 9501E-poπta: of∫[email protected]

Adresa srediπnjeg Fleminggatan, 21ureda 11226 Stockholm Sweden

Tel: (+46 8) 650 25 40Faks: (+46 8) 650 50 29E-poπta: of∫[email protected]

Koordinator ureda Elizabeth Nilandinernetska adresa http://www.eee-yfu.org/


PodruËja djelovanjaObrazovanjeMisija Europske obrazovne razmjene ∞ YFU je krovna organ-

izacija za europske YFU organizacije s ciljem provedbeeuropske dimenzije aktivnosti YFU-a. Misija je YFUpripremiti mladeæ za moguÊnosti i odgovornosti upromjenljivom meuovisnom svijetu. YFU to Ëini putemmeunarodnih programa razmjene s boravkom u obite-lji. Tijekom viπe od 50 godina iskustva u provedbi pro-grama dugoroËne razmjene YFU je dokazao svoju Ëvrstupredanost naËelima meukulturnog dijaloga i cjeloæivot-nog uËenja.Tri su glavna cilja udruge: 1. promicati programe raz-mjene unutar Europe; 2. obrazovati uËenike i volontereo razliËitim kulturama i poticati njihovo razumijevanjekroz meunarodne seminare, programe obrazovanja idruge obrazovne aktivnosti (kao πo su: Seminar zamlade Europljane (Young Europeans’ Seminar), Seminaro meunarodnoj odgovornosti (International Responsi-bility Seminar), Obrazovanje nastavnika (Training of Train-


ers); 3. poveÊati vidljivost YFU-a u Europi putem zas-tupanja Ëlanova pri europskim institucijama vaænim zaedukacijske programe i odabirom volontera za sud-jelovanje u aktivnostima struktura europske mladeæi.

Naziv EUROPEAN ENVIRONMENTAL BUREAU (EEB)[Europska federacija organizacija za okoliπ]

Podaci za kontakt Boulevard de Waterloo, 341000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 289 10 90Faks: (+32 2) 289 10 99E-poπta: [email protected]

Glavni tajnik John Hontelezinernetska adresa http://www.eeb.org


PodruËja djelovanja OkoliπMisija Posebna misija EEB-a je promicanje ekoloπke politike

na naËelima odræivoga razvoja na razini EU-a. EEB teæipostati uËinkovitim sredstvom vidljivog poboljπanjaekoloπke politike EU-a i ostvariti odræivi razvoj putemuËinkovite integracije ekoloπkih ciljeva u horizontalne isektorske politike EU-a, kao i osigurati pridræavanjeuËinkovitih strategija za ostvarenje ovih ciljeva.

Naziv EUROPEAN FEDERATION FOR INTERCULTURALLEARNING (EFIL)[Europska federacija za interkulturalno uËenje]

Podaci za kontakt Avenue Emile Max ,1501030 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 514 52 50Faks: (+32 2) 514 29 29E-poπta: info@e∫l.be

Predsjedatelj Martin PetersenE-poπta: [email protected]

inernetska adresa http://e∫l.afs.org

153 Dodatak


PodruËja djelovanja Kultura, obrazovanje, pravosue i unutarnji posloviMisija Federacija promiËe sinergije i moguÊnosti za svoje orga-

nizacije Ëlanice u podruËju interkulturalnog uËenja i glo-balnog obrazovanja. Glavni dio njezinih aktivnosti us-mjeren je na lobiranje, obrazovanje i poticanje podjeleznanja i iskustava i postupaka.EFIL lobira vaæne meunarodne institucije radi promi-canja mobilnosti mladeæi i poticanja moguÊnosti in-terkulturalnog uËenja unutar formalnih obrazovnih sus-tava. Takoer podupire svoje Ëlanice u utemeljenju pro-grama koji premoπÊuju jaz izmeu obrazovanja kojepruæa veÊina obrazovnih sustava i interkulturalnihvjeπtina i globalnih nazora potrebnih za promicanjeskladnog svijeta. Uz to, EFIL koordinira nekoliko ak-tivnosti razmjene u interesu svojih Ëlanica ili u suradnjis meunarodnim organizacijama.

Naziv EUROPEAN FEDERATION OF JOURNALISTS (EFJ)[Europska novinarska federacija]

Podaci za kontakt Rue de la Loi, 1551040 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 235.22.00Faks: (+32 2) 235.22.19E-poπta: [email protected]

Glavni tajnik Aidan Whiteinernetska adresa http://www.ifj.org/


PodruËja djelovanja Gospodarska i ∫nancijska pitanjaMisija Meunarodna federacija novinara (IFJ) predstavlja oko

500,000 Ëlanova u viπe od 100 dræava. IFJ promiËe me-unarodno djelovanje za obranu slobode tiska i socijal-ne pravde putem snaænih, slobodnih i neovisnih sindika-ta novinara.IFJ nije priklonjen nijednom politiËkom glediπtu, alipromiËe ljudska prava, demokraciju i pluralizam.


IFJ se protivi diskriminaciji svake vrste i osuuje koriπ-tenje medija kao propagande ili za promicanje netoleran-cije i sukoba; vjeruje u slobodu politiËkog i kulturnog izra-za i brani sindikat i ostala temeljna ljudska prava.IFJ je organizacija koja zastupa novinare unutar susta-va Ujedinjenih naroda i unutar meunarodnog pokretasindikata. Ona podupire novinare i njihove sindikatekada god se bore za svoja radna i profesionalna pravate je utemeljila Meunarodni fond za sigurnost (Inter-national Safety Fund) za pruæanje humanitarne pomoÊinovinarima u nevolji.

Naziv EUROPEAN FEDERATIONS OF NATIONAL ORGANISATIONS WORKING WITH THE HOMELESS ( FEANTSA)[Europska federacija nacionalnih organizacija kojerade s beskuÊnicima]

Podaci za kontakt Chaussée de Louvain, 1941210 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 538 66 69Faks: (+32 2) 539 41 74E-poπta: of∫[email protected]

Direktor Freek SpinnewijnE-poπta: [email protected]

inernetska adresa http://www.feantsa.orgbroj zaposlenih 7Godina osnutka 1989.

PodruËja djelovanja Zapoπljavanje, proπirenje, zdravstvo, ljudska prava,regionalna politika, socijalna pitanja

Misija ObavjeπÊivati institucije EU-a i nacionalne vlade opotrebi smanjenja i uklanjanja beskuÊniπtva.

155 Dodatak

Naziv EUROPEAN FEDERATION OF OLDER PERSONS(EURAG)[Europska federacija starijih osoba]

Podaci za kontakt Wielandgasse, 98010 Graz, AustriaTel: (+43 316) 814 608Faks: (+43 316) 814 608E-poπta: of∫[email protected]

Direktor Gerhard TeisslE-poπta: [email protected]

inernetska adresa http://www.eurag-europe.orgbroj zaposlenih 10Godina osnutka 1962.

PodruËja djelovanja Socijalna pitanjaMisija Zastupanje interesa starijih ljudi na europskoj razini, a

nadasve sprjeËavanje bilo kojeg oblika dobne diskrimi-nacije, poticanje odræavanja samostalnog æivota, jaËa-nje sudjelovanja u odluËivanju, zaπtita ∫nancijske si-gurnosti, jaËanje meugeneracijske solidarnosti, promi-canje samopomoÊi, poboljπanje stanja i integracije stari-jih osoba u druπtvu, promicanje aktivnog starenja.

Naziv EUROPEAN FOLK CULTURE ORGANISATION(EFCO)[Europska organizacija za narodnu kulturu]

Podaci za kontakt St Enda’s National Historic Park, Grange RoadRathfarnham 16 Dublin, IrelandTel: (+353 1) 4933053Faks: (+353 1) 4933053E-poπta: [email protected]

Adresa u strasburgu Rue des Sports ,3667100 Strasbourg FranceTel: (+33 388) 393232Faks: (+33 388) 393987E-poπta: [email protected]


Predsjednik Frank Whelaninernetska adresa http://efcoinfo.tripod.com

broj zaposlenih 16Godina osnutka 1996

PodruËja djelovanja KulturaMisija Promicanje interkulturalnog dijaloga i uzajamne raz-

mjene izmeu europske i izvaneuropskih kultura; pri-znavanje prava i potreba svih europskih graana na oËu-vanje i obogaÊenje njihove nacionalne kulturne baπtineu dræavama europske zajednice u razvoju. EFCO nasto-ji pridonijeti dubljem razumijevanju vaænosti kulturnihkorijena i daljnjeg razvoja postojeÊih kultura. EFCO pro-matra kulturu kao izvor ljudske kreativnosti, a glavnioblik njezina izraza vidi u stvaranju pojedinaËnog æivo-ta u druπtvenim zajednicama te teæi: pomoÊi u svlada-vanju predrasuda putem interkulturalnog uËenja;poπtivati i cijeniti druge kulture; podupirati ideju ljudikoji uËe pokazivati toleranciju; ideji Europe koja zajed-no raste; zauzimati se za mir. EFCO zagovara razumi-jevanje svih kultura u europskoj zajednici kao i meu-sobno povezivanje ljudi.

Naziv EUROPEAN FORUM FOR THE ARTS ANDHERITAGE (EFAH)[Europski forum za umjetnost i nasljee]

Podaci za kontakt Rue de la Science ,101040 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 534 4002Faks: (+32 2) 534 1150E-poπta: [email protected]

Predsjednik Yudhishthir (Raj) IsarE-poπta: [email protected]

Glavni tajnik Ilona KishE-poπta: [email protected]

inernetska adresa http://www.efah.orgbroj zaposlenih 3Godina osnutka 1992.

PodruËja djelovanja Kultura

157 Dodatak

Misija Usmjeriti pozornost na potrebe europske umjetniËkezajednice. EFAH prati zakonodavstvo i politiku Europ-ske unije za kulturu, pruæajuÊi Ëlanicama potrebne in-formacije kako bi mogle iskoristiti moguÊnosti ∫nan-ciranja i predvidjeti trendove. EFAH predstavlja forumza svoje Ëlanice i okuplja kulturne djelatnike iz brojnihrazliËitih disciplina i polja koji snaænim, predstavniËkimglasom sudjeluju u oblikovanju kulturne politike uEuropi; to je glas koji donositelje odluka izvjeπtava ostvarnim pitanjima koja se odnose na kulturni sektor.

Naziv EUROPEAN FOUNDATION CENTRE (EFC)[Europski zakladni centar]

Podaci za kontakt Rue de la Concorde, 51B-1050 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 512 89 38Faks: (+32 2) 512 32 65E-poπta: [email protected]

Izvrπni Direktor Gerry SaloleDirektor Emmanuelle Faure

E-poπta: [email protected] adresa http://www.efc.be


PodruËja djelovanja OpÊa pitanja EU-a (civilni dijalog), kultura, proπirenje,vanjski odnosi (ljudska prava/demokracija), zdravstvo(HIV-AIDS), unutarnje træiπte (usluge opÊeg interesa),pravosue i unutarnji poslovi (imigracija), regionalnepolitike (razvoj zajednice), socijalna pitanja(druπtvena integracija i zaposlenje, i sl.), sva ostalapitanja vaæna za sektor zaklada.

Misija EFC je krovna zaklada za europske Ëlanice koja setemelji na znanju posveÊenom jaËanju organiziranefilantropije u Europi i izvan Europe, koja je ukljuËena ucivilno druπtvo i podupire ga. EFC podupire nastojanjausmjerena k potpori neovisnih, odgovornih i odræivihfinancijera diljem nove Europe, osobito kada je potre-ban poticaj za ovo temeljno ljudsko pravo na mobilizi-ranje privatnog kapitala za opÊe dobro.


Naziv EUROPEAN HEART NETWORK (EHN)[Europska mreæa za srce]

Podaci za kontakt Rue Montoyer, 311000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 512 91 74Faks: (+32 2) 503 35 25E-poπta: [email protected]

Direktor Susanne LogstrupE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.ehnheart.orgbroj zaposlenih 4Godina osnutka 1992.

PodruËja djelovanja ZdravstvoMisija Europska mreæa za srce glavni cilj djelovanja ima u

aktivnostima usmjerenim na sprjeËavanje i smanjenjebroja kardiovaskularnih bolesti putem zagovaranjajavnosti, umreæavanja udruga i obrazovanja ljudikako ova bolest viπe ne bi bila glavni uzrok preuran-jene smrti i invaliditeta u cijeloj Europi.

Naziv EUROPEAN LAW STUDENTS ASSOCIATION(ELSA)[Europska udruga studenata prava]

Podaci za kontakt Boulevard Général Jacques, 2391050 Bruxelles BelgiumTel: (+32 2) 646 26 26Faks: (+32 2) 646 29 23E-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.elsa.orgGodina osnutka 1981.

PodruËja djelovanja Mladeæ, ljudska prava, obrazovanje, pravna pitanjaMisija ELSA je nepolitiËka, neovisna, neprofitna udruga Ëiji

su ciljevi promicanje, uspostavljanje i razvijanje uza-jamnog razumijevanja, suradnje i osobnih kontakataizmeu studenata prava i mladih odvjetnika iz ra-zliËitih dræava i pravnih sustava te pruæanje studenti-ma prava o drugim kulturama i pravnim sustavima uduhu kritiËnog dijaloga i znanstvene suradnje.

159 Dodatak

Naziv EUROPEAN MOVEMENT[Europski pokret]

Podaci za kontakt Square de Mee_s, 251000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 508 30 88Faks: (+32 2) 508 30 89E-poπta: [email protected]

Glavni tajnik Henrik H. KronerTel: (+ 32 2) 5083088

Internetska adresa http://www.europeanmovement.orgbroj zaposlenih 12Godina osnutka 1949.

PodruËja djelovanja OpÊa politiËka pitanja EU-aMisija Europski pokret je neprofitna europska udruga. Njezin

je cilj pridonijeti uspostavi ujedinjene, savezne Europeutemeljene na poπtivanju temeljnih ljudskih prava.

Naziv EUROPEAN NETWORK AGAINST RACISM (ENAR)

Podaci za kontakt Rue de la Charité, 431210 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 229 35 70Faks: (+32 2) 229 35 75E-poπta: [email protected]

Direktor Pascale CharhonInternetska adresa http://www.enar-eu.org


PodruËja djelovanja Kultura, ljudska prava, socijalna pitanjaMisija Europska mreæa protiv rasizma usmjerena je na borbu

protiv rasizma, ksenofobije, antisemitizma i islamofo-bije te na promicanje jednakosti u postupanju.


Naziv EUROPEAN NETWORK FOR SMOKINGPREVENTION (ENSP)[Europska mreæa za suzbijanje puπenja]

Podaci za kontakt Chaussée d’Ixelles, 1441050 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 230 65 15 Faks: (+32 2) 230 75 07E-poπta: [email protected]

Predsjednik Elizabeth TamangE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.ensp.orgbroj zaposlenih 7Godina osnutka 1997.

PodruËja djelovanja ZdravstvoMisija Razviti strategiju za koordinirano djelovanje meu or-

ganizacijama koje se bave kontrolom duhana uEuropi. Cilj je stvaranje veÊe koherentnosti aktivnostisuzbijanja puπenja i promicanje sveobuhvatne politikekontrole duhana na nacionalnoj i europskoj razini.

Naziv EUROPEAN NETWORK OF EDUCATION COUNCILS (EUNEC)[Europska mreæa obrazovnih vijeÊa]

Podaci za kontakt Leuvenseplein, 41000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 219 42 99Faks: (+32 2) 219 81 18E-poπta: [email protected]

Predsjednik Fons van WieringenInternetska adresa http://www.eunec.org


PodruËja djelovanja ObrazovanjeMisija Okupljanje nacionalnih i regionalnih obrazovnih vijeÊa

radi rasprave; obavjeπÊivanje Ëlanica o europskoj po-litici obrazovanja; razmjena iskustava, podataka,miπljenja i ideja o obrazovnim pitanjima; poticanjesuradnje izmeu Ëlanica.

161 Dodatak

Naziv EUROPEAN NETWORK ON DEBT AND DEVELOPMENT (EURODAD) [Europska mreæa za zaduæenost i razvoj]

Podaci za kontakt Rue Dejoncker, 461060 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 543 90 60Faks: (+32 2) 544 05 59E-poπta: [email protected]

Koordinator Alex WilksTel: +32 2 543 90 67

Internetska adresa http://www.eurodad.orgbroj Zaposlenih 7

Godina osnutka 1990.PodruËja djelovanja Razvoj, gospodarska i financijska pitanja

Misija EURODAD se zalaæe za razvoj financijskih politikakoje podupiru demokracijom utvrene strategijeodræivog razvoja za pomoÊ siromaπnima. EURODADpodupire osnaæivanje ljudi iz juænih zemalja u razradivlastitog puta prema razvoju i okonËanjusiromaπtva.Takoer teæi odgovarajuÊem financiranjurazvoja, trajnom i odræivom rjeπenju krize zaduæenostii stabilnom meunarodnom financijskom sustavu kojipridonosi razvoju.

Naziv EUROPEAN NETWORK ON STREET CHILDRENWORLDWIDE[Europska mreæa za djecu diljem svijeta koja æive naulici]

Podaci za kontakt Square Vergote, 341030 Bruxelles ,BelgiumTel: (+32 2) 347 78 48Faks: (+32 2) 347 79 46E-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.enscw.orgbroj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1995.


PodruËja djelovanja Razvoj, obrazovanje, vanjski odnosi, ljudska prava,socijalna pitanja

Misija PoveÊati politiËku svijest unutar institucija EU-a ve-zanu za podruËje iskljuËene djece, s posebnimteæiπtem na djecu koja æive na ulici, poboljπati kval-itetu æivljenja i æivotnih uvjeta takve djece.

Naziv EUROPEAN OLDER PEOPLE’S PLATFORM[Europska platforma za starije ljude]

Podaci za kontakt Rue Froissart, 1111040 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 280 1470Faks: (+32 2) 280 1522E-poπta: [email protected]

Direktor Anne Sophie ParentInternetska adresa http://www.age-platform.org


PodruËja djelovanja Socijalna pitanja, zdravstvoMisija Europska platforma za starije ljude teæi izraæavanju i

promicanju interesa starijih ljudi u Europskoj uniji iosvjeπÊivanju pitanja koja ih se najviπe dotiËu. Odlukekoje provode institucije EU-a (VijeÊe ministara,Komisija, Europski parlament i Sud pravde) sve viπezahvaÊaju sve stanovnike Unije. Odluke utjeËu na sva-kodnevni æivot svih stanovnika Unije - ukljuËujuÊi istarije ljude.

Naziv EUROPEAN ORGANISATION FOR RESEARCH ANDTREATMENT OF CANCER[Europska organizacija za istraæivanje i lijeËenje raka]

Podaci za kontakt Avenue E. Mounier, 83 PO Box: bte 111200 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 774 16 50Faks: (+32 2) 771 20 04E-poπta: [email protected]

163 Dodatak

direktor Françoise MeunierE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.eortc.bebroj zaposlenih 9Godina osnutka 1962.

PodruËja djelovanja ZdravstvoMisija Provedba, razvijanje, usklaivanje i poticanje labora-

torijskog i kliniËkog istraæivanja o raku u Europi;unaprijeivanje kontrole raka i srodnih bolesti po-veÊavanjem πansi za preæivljavanje, ali i razvijanjemkvalitete æivljenja pacijenta.

Naziv EUROPEAN PEACE BUILDING LIAISON OFFICE[Europski ured za suradnju u izgradnji mira]

Podaci za kontakt Rue Belliard, 2051040 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 282 94 21Faks: (+32 2) 282 94 24E-poπta: [email protected]

Direktor Nicolas BegerE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.eplo.orgbroj zaposlenih 5Godina osnutka 2001.

PodruËja djelovanja Vanjski odnosi, ljudska pravaMisija Europski ured za suradnju u izgradnji mira (EPLO) je

savez europskih udruga, mreæa udruga i trustovamozgova koji djeluju u podruËju izgradnje mira Ëiji jecilj promicanje odræive politike izgradnje mira meudonositeljima odluka u Europskoj uniji.

Naziv EUROPEAN PLATFORM FOR REHABILITATION[Europska platforma za rehabilitaciju]

Podaci za kontakt Rue de Spa, 15B-1000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 736 54 44


Faks: (+32 2) 736 86 22E-poπta: [email protected]

Glavni tajnik Jan SpoorenInternetska adresa http://www.epr.be


PodruËja djelovanja Obrazovanje, zapoπljavanje, zdravstvo, socijalnapitanja

Misija Europska platforma za rehabilitaciju (EPR) je mreæaglavnih europskih davatelja rehabilitacijskih uslugaosobama s invaliditetom i ostalim zapostavljenima.Usluge ukljuËuju struËno osposobljavanje i reinte-graciju na otvoreno træiπte rada kao i medicinsku re-habilitaciju i socijalnu skrb.

Naziv EUROPEAN PUBLIC HEALTH ALLIANCE[Europski savez za javno zdravstvo]

Podaci za kontakt Rue d’Arlon, 39-411040 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 230 30 56Faks: (+32 2) 233 38 80E-poπta: [email protected]

Glavni tajnik Lara Garrido-HerreroE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.epha.orgbroj zaposlenih 5Godina osnutka 1993.

PodruËja djelovanja ZdravstvoMisija Naπ je cilj promicanje i zaπtita zdravstvenih interesa

svih ljudi koji æive u Europi. Naπu misiju ostvarujemojaËanjem dijaloga izmeu institucija EU-a, graana iudruga u potpori politika javnog zdravstva.

165 Dodatak

Naziv EUROPEAN REGION OF THE INTERNATIONALLESBIAN AND GAY ASSOCIATION[Europska podruænica Meunarodne udruge lezbijki ihomoseksualaca]

Podaci za kontakt Rue de la Charite 17,1210 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 609 54 10Faks: (+32 2) 609 54 19E-poπta: [email protected]

Izvrπni Direktor Patricia PrendivilleTel: (+32) 2 609 54 12

Internetska adresa http://www.ilga-europe.org/broj zaposlenih 6Godina osnutka 1996.

PodruËja djelovanja Zapoπljavanje, ljudska prava, pravosue i unutarnjiposlovi, socijalna pitanja

Misija Cilj ILGA-Europe je bitno pridonijeti ostvarivanju Eu-rope u kojoj Êe sve LGBT osobe moÊi æivjeti u ravno-pravnosti i bez diskriminacije.

Naziv EUROPEAN ROUNDTABLE OF CHARITABLE SOCIAL WELFARE ORGANISATION[Europski okrugli stol dobrotvornih organizacija za so-cijalnu pomoÊ]

Podaci za kontakt Rue de Pascale, 4-61040 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 230 45 00Faks: (+32 2) 230 57 04E-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.etwelfare.orgbroj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1994.

PodruËja djelovanja Socijalna pitanjaMisija Cilj ETWelfarea je promicanje i razvijanje suradnje

meu humanitarnim udrugama za socijalnu pomoÊ uokviru Deklaracije iz Maastrichta. ETWelfare je osno-


van radi ojaËanja nacionalnog i europskog dijaloga ipromicanja veÊeg priznanja humanitarnih udruga zasocijalnu pomoÊ.

Naziv EUROPEAN SOLIDARITY TOWARDS EQUAL PARTICIPATION OF PEOPLE[Europska solidranost za jednakopravno sudjelovanjeljudi]

Podaci za kontakt Rue Stévin, 1151000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 231 16 59Faks: (+32 2) 230 37 80E-poπta: [email protected]

Direktor Simon Stockertel: +32 (0)2 234 62 23

Internetska adresa http://www.eurostep.org/broj zaposlenih 7Godina osnutka 1990.

PodruËja djelovanja RazvojMisija Glavna su dva cilja: ∞ prvo, utjecati na sluæbene poli-

tike multilateralnih institucija o razvojnoj suradnji, aposebice institucija Europske unije; ∞ drugo,poboljπati kvalitetu i uËinkovitost inicijativa udruga ∞a u potpori osnivanja narodnog centra.

Naziv EUROPSKI VOLONTERSKI CENTAR[Europski volonterski centar]

Podaci za kontakt Rue de la Science, 101000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 511 75 01Faks: (+32 2) 514 59 89E-poπta: [email protected]

Predsjednik Christopher SpenceE-poπta: Christopher.Spence @volunteeringengland.org

Internetska adresa http://www.cev.be

167 Dodatak


PodruËja djelovanja Kultura, medijiMisija Uspjeπno zastupati volonterstvo u Europi, ojaËati in-

frastrukturu za volontiranje u dræavama Europe i pro-micati volontiranje u Europi. EVC djeluje kao srediπnjiforum za razmjenu politike, postupaka i podataka ovolonterstvu. Takoer podræava umreæavanje meusvojim Ëlanicama i organizira konferencije, seminare,radionice i ostale aktivnosti, primjerice istraæivanje.

Naziv EUROPEAN WOMEN’S LOBBY[Europski æenski lobi]

Podaci za kontakt Rue Hydraulique, 181210 Bruxelles ,BelgiumTel: (+32 2) 217 90 20Faks: (+32 2) 219 84 51E-poπta: [email protected]

Glavni tajnik Mary McPhailE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.womenlobby.orgbroj zaposlenih 9Godina osnutka 1990.

PodruËja djelovanja Socijalna pitanjaMisija Europski æenski lobi promiËe prava æena i jednakost

izmeu æena i muπkaraca u Europskoj uniji. EWL dje-luje na razliËitim podruËjima kao πto su gospodarski idruπtveni poloæaj æene u druπtvu, æene u odluËivanju,nasilje nad æenama, razliËitost æena itd.

Naziv EUROPEAN YOUTH EXCHANGE - EYE NETWORK

Podaci za kontakt Czerningasse, 81020 Vienna, AustriaTel: (+43 1) 9143671Faks: (+43 1) 9143671E-poπta: [email protected]


Internetska adresa http://www.eyenetwork.orgbroj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1991.

PodruËja djelovanja Kultura, obrazovanje, ljudska pravaMisija Cilj je EYE-a poticati i podupirati ljude ∞ osobito

mlade ∞ u razvijanju πireg i dubljeg razumijevanja svi-jeta u kojem æivimo te bogatijeg pogleda na njegovaetniËka bogatstva i multikulturalnu sloæenost. EYEnastoji promicati, razvijati i/ili podupirati sve vrstedogaaja i aktivnosti usmjerenih k podizanju svijesti okulturnom identitetu te uz to ostvariti uzajamnoznanje, razumijevanje i suradnju izmeu ljudi iz ra-zliËitih dræava, s posebnim osvrtom na sve koji su upotrebi i/ili su iz manje razvijenih podruËja.

Naziv EUROPEAN YOUTH FORUM - EYF[Europski forum mladih]

Podaci za kontakt Rue Joseph II, 1201000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 230 64 90Faks: (+32 2) 230 21 23E-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.youthforum.orgGlavni tajnik Diogo Pinto

E-poπta: [email protected] zaposlenih 21Godina osnutka 1997.

PodruËja djelovanja Obrazovanje, zdravstvo, ljudska prava, socijalnapitanja

Misija Europski forum mladih usmjeren je na jaËanje mladeæiza aktivno sudjelovanje u oblikovanju Europe idruπtva u kojem æive. Putem naπih Ëlanskih organiza-cija i naπe predstavniËke uloge æelimo poboljπati æiv-otne uvjete mladeæi kao europskih graana udanaπnjem svijetu. Europski forum mladih djeluje uinteresu svih mladih u Europi. Kao platforma, mi pred-stavljamo naπe Ëlanice u institucijama i kod partnerakoji djeluju u podruËju mladih.

169 Dodatak

FNaziv FEDERATION INTERNATIONALE DES LIGUES DES

DROITS DE L’HOMME[Meunarodna federacija liga za ljudska prava]

Podaci za kontakt Passage de la Main d’or, 17 - 11 Paris, FranceTel: (+33 1) 43552518Faks: (+33 1) 43551880E-poπta: [email protected]élégation de la FIDH auprËs de l’UE15 rue de la LiniËre, 1060 Bruxelles, BelgiumTél: (+32) 2 609 44 25Fax: (+32) 2 609 44 33

Izvrπni Direktor Bernard AntoineInternetska adresa http://www.fidh.org/


PodruËja djelovanja Ljudska pravaMisija FIDH, Meunarodna federacija liga za ljudska prava,

promiËe provedbu svih prava utvrenih OpÊom dek-laracijom o ljudskim pravima i drugih meunarodnihsredstava zaπtite ljudskih prava.

Naziv FEDERATION OF YOUNG EUROPEAN GREENS -FYEG

Podaci za kontakt Rue Wiertz, ASP 8G138 - 1047 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 284 24 40Faks: (+ 32 2) 284 92 73E-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.fyeg.orgGlasnogovornik Ska Keller


PodruËja djelovanja OpÊa politiËka pitanja EU-aMisija Promicanje ekologije (u πirem smislu rijeËi: okoliπa,

druπtvene i politiËke ekologije) meu europskom


mladeæi koristeÊi se svim raspoloæivim nenasilnihnaËinima. Poticanje izrade studija i raznih razmiπljanjao ekologiji (u πirokom smislu rijeËi) i mladima u Europ-skom parlamentu ∞ zalaganje za zbliæavanje mladih izrazliËitih europskih dræava; priznavanje i promicanjepostojanja unutarnjih regionalnih i nacionalnih razli-ka, s vizijom Europe regija; usklaivanje zajedniËkihdjelovanja organizacija Ëlanica; promicanje zajed-niËkih ekoloπkih i politiËkih ciljeva usmjerenih k eu-ropskoj i meunarodnoj razini; zaπtita ljudskih prava.

Naziv FEDERATION OF CATHOLIC FAMILY ASSOCIATIONS IN EUROPE[Federacija udruga katoliËkih obitelji u Europi]

Podaci za kontakt Rue de Londres, 17sBE-1050, BruxellesFaks: (+32) 43 1 515 52 36 99E-poπta: [email protected]

Predsjednik Johannes FenzInternetska adresa http://www.family-eu.org


PodruËja djelovanja Socijalna pitanja, kulturaMisija Federacija udruga katoliËkih obitelji u Europi (FAFCE)

pod svojom organizacijom okuplja nekoliko udrugakatoliËkih obitelji sa sjediπtem u razliËitim europskimdræavama. Njezini su ciljevi briga za obiteljske potrebediljem Europe.

171 Dodatak

Naziv FEDERATION OF EUROPEAN AND INTERNATIONAL ASSOCIATIONS ESTABLISHEDIN BELGIUM[Federacija europskih i meunarodnih udruga uspostavljenih u Belgiji]

Podaci za kontakt Rue Washington, 40 - 1050 Bruxelles ,BelgiumTel: (+32 2) 641 11 95Faks: (+32 2) 641 11 93E-poπta: [email protected]

Predsjednik André De SchutterE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.faib.orgbroj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1949.

PodruËja djelovanja OpÊa politiËka pitanja EU-aMisija ProuËavanje, promicanje i zaπtita zajedniËkih i materi-

jalnih interesa svojih Ëlanica bez uplitanja u njihoveaktivnosti. U interesu svojih Ëlanica Federacijasurauje s treÊim stranama, izmeu ostalog s javnimili privatnim tijelima za rjeπavanje pitanja od opÊevaænosti. Putem zajedniËkog djelovanja ostvariti svemjere s ciljem olakπanja aktivnosti svojih Ëlanica, itd.

Naziv FRIENDS OF EUROPE

Podaci za kontakt La Maison de l’Europe at the Bibliothèque Solvay-Leopoldpark137 Rue Belliard- 1040 Bruxelles, BelgiumTel.: (+32) 2 737 91 45Faks: (+32) 2 738 75 97E-poπta:[email protected]

Glavni tajnik Giles MerrittE-poπta:[email protected]

inernetska adresa http://www.friendsofeurope.org/Godina osnivanja 1999

PodruËje djelovanja OpÊe politike EU-a


Misija Ciljevi Friends of Europe od 1999. bili su potaÊi novarazmiπljanja o buduÊnosti Europe i proπiriti rasprave oEU tako da ih se uËini kontroverznijima i zanimljiviji-ma pokrivajuÊi πirok raspon tema, promicanjemkoriπtenja medijskih tehnologija i poticanjem aktivni-jeg ukljuËivanja medija.

Naziv FRIENDS OF THE EARTH - EUROPE[Prijatelji zemlje - Europa]

Podaci za kontakt Rue Blanche, 15 - 1050 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 542 01 80Faks: (+32 2) 537 55 96E-poπta: [email protected]

Direktor Fouad HamdanInternetska adresa http://www.foeeurope.org/


PodruËja djelovanja OkoliπMisija Prijatelji zemlje (Europa) vode kampanju za odræivo i

pravedno druπtvo te za zaπtitu okoliπa. Okupljaju viπeod 30 nacionalnih organizacija s tisuÊama lokalnihgrupa, dio su najveÊe svjetske mreæe osnovneekoloπke organizacije Meunarodni prijatelji zemlje.

GNaziv GLOBAL ACTION PLAN - GAP

Globalni akcijski plan]

Podaci za kontakt Stora Skuggans väg 32 - SE-115 42 Stockholm, SwedenTel: (+46) 8 612 1440Faks: (+46) 8 545 936 01E-poπta: [email protected]

Direktor Nadia McLarenE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.globalactionplan.combroj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka Nema podataka

173 Dodatak

PodruËja djelovanja Razvoj, obrazovanje, okoliπ, regionalna politika,socijalna pitanja

Misija Poticanje ljudi na æivljenje i djelovanje na naËelimaodræivog razvoja. Usklaivanje svrhe i metodadjelovanja postiæe se razmjenom iskustava.Meunarodno tajniπtvo analizira zakljuËke Ëlanskihorganizacija i djeluje kao nositelj rastuÊeg tijela znan-ja i teorija o poticanju, te kao inovator novih ideja kojestjeËe kroz radionice i ostala dogaanja.

Naziv GREENPEACE EUROPEAN UNIT[Europska podruænica Greenpeacea]

Podaci za kontakt Rue Belliard ,199 - 1040 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 274 19 00 Faks: (+32 2) 274 19 10E-poπta: [email protected]

Direktor Jorgo RissE-poπta: [email protected]

Internetska adresa eu.greenpeace.orgbroj zaposlenih 12Godina osnutka 1988.

PodruËja djelovanja Energija, okoliπ, ribarstvoMisija Promicanje zaπtite okoliπa. Europska podruænica

Greenpeacea dio je meunarodne mreæe Greenpea-cea, a djeluje u viπe od 40 dræava iz cijelog svijeta. Sasjediπtem u Bruxellesu, pratimo i analiziramo rad in-stitucija EU-a, izlaæemo manjkave politike i zakoneEU-a i potiËemo donositelje odluka u EU-u na usva-janje provoenje naprednih rjeπenja.


HNaziv HANDICAP INTERNATIONAL ∞HI

Podaci za kontakt Rue de Spa, 67 - 1000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 280 16 01Faks: (+32 2) 230 60 30E-poπta: [email protected]

Direktor Angelo SimonazziE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.handicapinternational.bebroj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1986.

PodruËja djelovanja Razvoj, humanitarna pomoÊMisija Pruæanje pomoÊi osobama s invaliditetom u zemljama

opustoπenima ratom, elementarnim nepogodama isiromaπtvom. Handicap International Belgium (HIB)neovisna je organizacija koja pomaæe osobama s inva-liditetom da ponovno steknu svoju neovisnost i svojemjesto u druπtvu, osobito u zemljama u kojime vlada-ju teπki æivotni uvjeti. Blue Laces® su simbol toga. HIBvodi viπe od 60 projekata u 15 zemalja koje se nalaze usituaciji akutne ili kroniËne krize.

Naziv HUMAN RIGHTS WATCH - HRW

Podaci za kontakt Avenue des Gaulois, 7- 1040 Bruxelles, BelgiumTel: (32) 2 732-2009Fax: (32) 2 732-0471E-poπta: [email protected]

Direktor Lotte LeichtE-poπta: lotte.leicht@skynet .be

Internetska adresa http://www.hrw.orgbroj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1978.

PodruËja djelovanja Ljudska pravaMisija Human Rights Watch zalaæe se za zaπtitu ljudskih

prava u cijelom svijetu. HRW vjeruje da meunarodni

175 Dodatak

standard ljudskih prava podjednako vrijedi za sveljude te da se budnom paænjom i pravovremenimprosvjedom moæe sprijeËiti ponavljanje tragedijadvadesetog stoljeÊa.

INaziv INCLUSION EUROPE ∞ THE ASSOCIATION OF

SOCIETIES OF PERSONS WITH INTELLECTUALDISABILITIES AND THEIR FAMILIES[Inclusion Europe - udruga druπtava osoba s intele-ktualnim teπkoÊama i njihovih obitelji]

Podaci za kontakt Chaussée d’Ixelles, Galerie Toison d’Or, 29 - 1050Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 502 28 15Faks: (+32 2) 502 80 10E-poπta: [email protected]

Osoba za kontakt Diana VoicuE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.inclusion-europe.orgbroj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka Nema podataka

PodruËja djelovanja Zaπtita potroπaËa, razvoj, obrazovanje, zapoπljavanje,proπirenje, zdravstvo, ljudska prava, informacijskodruπtvo, socijalna pitanja

Misija Inclusion Europe bori se za priznanje osoba s intele-ktualnim teπkoÊama kao europskih graana. Tri suglavna PodruËja djelovanja Inclusion Europea: 1. ljud-ska prava osoba s intelektualnim teπkoÊama; 2. uk-ljuËenje u druπtvo; 3. nediskriminacija.


Naziv INSTITUTE FOR INTERNATIONAL ASSISTANCEAND SOLIDARITY - IFIAS[Institut za meunarodnu pomoÊ i solidarnost]

Podaci za kontakt Avenue Jan Stobbaerts, 81 a - 1030 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 215 79 08Faks: (+32 2) 245 62 97E-poπta: [email protected]

Predsjednik Gerd GreuneE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.ifias.netbroj zaposlenih 5Godina osnutka 1997.

PodruËja djelovanja Ljudska pravaMisija IFIAS se zalaæe za potporu civilnom druπtvu u Is-

toËnoj i Zapadnoj Europi. Usmjerena je na cijelu idruπtveno pravedno proπirenu EU, bori se za promi-canje demokracije, transparentnosti i ljudskih prava.IFIAS je proizaπla iz mirovnog pokreta, vjeruje da suz-bijanje sukoba mora biti jedan od glavnih ciljeva poli-tike EU-a, te da cjelokupan razvoj treba biti na naËeli-ma odræivoga razvoja.

Naziv INTERNATIONAL BAR ASSOCIATION - IBA[Meunarodna udruga odvjetnika]

Podaci za kontakt Regent Street, 271 - W1B 2AQ London, UnitedKingdomTel: +44 (0)20 7629 1206Faks: +44 (0)20 7409 0456E-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.ibanet.orgbroj zaposlenih 9Godina osnutka 1947.

PodruËja djelovanja Obrazovanje, ljudska prava, informacijsko druπtvo,pravosue i unutarnji poslovi

Misija Zaπtita vladavine prava s posebnim teæiπtem na zem-lje u razvoju; pruæanje svim odvjetnicima, bez obzira

177 Dodatak

na njihovo podruËje rada, moguÊnosti za najkvalitet-nije struËno usavrπavanje i za izgradnju mreæe; razvojreforme meunarodnog prava; meunarodna pitanjavezana za pravnu struku, za njezin status, razvoj, teizgradnja multinacionalne svijesti o tim pitanjima.

Naziv INTERNATIONAL CATHOLIC MIGRATION COMMISSION - ICMC[Meunarodna katoliËka komisija za migracije]

Podaci za kontakt c/o Caritas Belgium Rue de la Charité, 43A - 1210 Brux-elles, BelgiumTel: (+ 32 2) 229 36 30Faks: (+ 32 2) 229 36 36E-poπta: [email protected]

Sluæbenik za vezu Petra HueckE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.icmc.netbroj zaposlenih 4Godina osnutka 1951.

PodruËja djelovanja Humanitarna pomoÊ, pravosue i unutarnji posloviMisija Meunarodna katoliËka komisija za migracije ispu-

njava i πtiti potrebe protjeranih osoba, izbjeglica,raseljenih osoba i migranata. Ona pruæa potporu izb-jeglicama, migrantima i prognanim ljudima diljem svi-jeta.

Naziv INTERNATIONAL COALITION FOR HUMANRIGHTS AND DEVELOPMENT (CIAD)[Meunarodna koalicija za ljudska prava i razvoj]

Podaci za kontakt Rue du Jardinier, 47 ∞ 1080 Bruxelles, BelgiumTel: (+32) 2 201 3891Faks: (+32) 2 201 3891E-poπta: [email protected]

Meunarodni

koordinator Alexis BapfumukekoE-poπta: [email protected]


Internetska adresa http://www.ciad.infobroj zaposlenih 8Godina osnutka 2001.

PodruËja djelovanja Ljudska prava i razvojMisija Zaπtita i promicanje ljudskih prava; promicanje di-

jaloga i pomirenja; stvaranje, poticanje i ojaËanjedemokratskih stavova; obrana prava izbjeglica; pro-micanje prava æena i djece; stvaranje i podupiranjerazvojnih projekata; stvaranje meunarodne mreæekomunikacija neprofitnih organizacija koje djeluju uistom podruËju kao CIAD; jaËanje i proπirenje multi-kulturalne okoline i sudjelovanje mladih u kulturnim isportskim aktivnostima; promicanje solidarnosti iuzajamne pomoÊi; podupiranje organizacija Ëlanica narazliËite naËine; borba protiv AIDS-a.

Naziv INTERNATIONAL COOPERATION FOR DEVELOPMENT AND SOLIDARITY - CIDSE[Meunarodna udruga za razvoj i solidarnost]

Podaci za kontakt Rue Stevin 16 ∞ 1000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32) 2 230 7722Faks: (+32) 2 230 7082E-poπta: [email protected]

Glavni tajnik Christiane OverkampE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.cidse.org/broj zaposlenih 12Godina osnutka 1967.

PodruËja djelovanja Vanjska trgovina, poljoprivreda i ruralni razvoj, razvojMisija Koalicija 15 katoliËkih razvojnih organizacija iz Europe i

Sjeverne Amerike koja surauje s dvije tisuÊe partner-skih organizacija u zemljama u razvoju. »lanice CIDSE-a dijele zajedniËku viziju iskorjenjenja siromaπtva i raz-vitka socijalne pravde te imaju zajedniËku strategiju zaprograme razvoja, razvoja obrazovanja i zagovaranja.Zagovaranja CIDSE-a usmjerena su na sigurnu trgovi-nu i prehranu, sredstva za razvoj, globalno upravljanje,razvojnu politiku EU-a i na sigurnost i razvoj.

179 Dodatak

Naziv INTERNATIONAL COOPERATIVE ALLIANCE - ICA[Meunarodni kooperacijski savez]

Podaci za kontakt Square Ambiorix, 32 - PO Box: 2 - 1000 Bruxelles ,Bel-giumTel: (+32 2) 280 16 09Faks: (+32 2) 235 28 69E-poπta: [email protected]

Glavni Direktor Iain MacdonaldE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.ica.coopbroj zaposlenih 8Godina osnutka 1895.

PodruËja djelovanja PoduzetniπtvoMisija Ujediniti, zastupati i pomagati zadruge u cijelom svi-

jetu. K tomu, osobit je cilj ICA-e: ojaËati povezanostzadruga u Europi, poveÊati vidljivost zadruga, pruæatipodrπku zadrugama u zemljama Srediπnje i IstoËneEurope, osobito u zakonodavnim pitanjima.

Naziv INTERNATIONAL COUNCIL ON SOCIAL WELFARE - ICSW[Meunarodno vijeÊe za socijalnu dobrobit]

Podaci za kontakt C/o The Netherlands Institute of Care and WelfareN/A - PO Box: 19152 - 3501DD Utrecht, NetherlandsTel: (+31 30) 2394 452Faks: (+ 31 30) 2306 540E-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.icsw.orgDirektor Denys Correll


PodruËja djelovanja Razvoj; socijalna pitanjaMisija Naπa mreæa organizacija pruæa pomoÊ velikom broju

siromaπnih ljudi, osoba s invaliditetom, nezaposlenihili diskriminiranih, unutar njihovih vlastitih zajednica.One pomaæu æenama, djeci, starijim ljudima, obitelji-


ma, starosjediocima, migrantima, izbjeglicama i dru-gima koji su suoËeni s posebnim teπkoÊama ili sunezaπtiÊeni.

Naziv INTERNATIONAL DIABETES FEDERATION - IDF[Meunarodna federacija za dijabetes]

Podaci za kontakt Avenue Emile De Mot, 19 - 1000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 5385511Faks: (+32 2) 5385114E-poπta: [email protected]

Izvrπni Direktor Luc HendrickxInternetska adresa http://www.idf.org


PodruËja djelovanja ZdravstvoMisija Meunarodna federacija za dijabetes (IDF) jedini je

svjetski zagovaratelj osoba s dijabetesom i njihovihdavatelja usluga zdravstvene zaπtite. U suradnji sasvojim udrugama Ëlanicama, ona nastoji poboljπatiæivote osoba s dijabetesom u cijelom svijetu. Misija jepromicati brigu o dijabetesu, te njegovu prevenciju ilijeËenje diljem svijeta.

Naziv INTERNATIONAL FEDERATION OF PAROCHIALYOUTH MOVEMENTS - FIMCAP[Meunarodna federacija parohijskih pokreta mladih]

Podaci za kontakt Kipdorp, 30 - 2000 Antwerpen, BelgiumTel: (+32 3) 231 07 95Faks: (+32 3) 232 51 62E-poπta: [email protected]

Predsjednik Carme Carrion E RibasE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.fimcap.orgbroj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1961.

PodruËja djelovanja Kultura

181 Dodatak

Misija FIMCAP je federacija koja okuplja organizacije ka-toliËke djece i mladih bez obzira na odreenu profe-sionalnu grupu, ali svu djecu i mlade ∞ bili oni dijelomæupe ili ne ∞ smatra ciljnom grupom. Organizacijepridruæene FIMCAP-u imaju cilj povezivanje djece imladih u grupe tijekom njihovog slobodnog vremena.

Naziv INTERNATIONAL FELLOWSHIP OF RECONCILIATION - IFOR[Meunarodna zajednica pomirenja]

Podaci za kontakt Spoorstraat, 38 - 1815-BK Alkmaar, NetherlandsTel: (+31 72) 512 3014Faks: (+31 72) 515 1102E-poπta: [email protected]

koordinator David MumfordE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.ifor.orgbroj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1919.

PodruËja djelovanja OpÊa politiËka pitanja EU-aMisija Mir i pomirenje

Naziv INTERNATIONAL FRIENDS OF NATURE - IFN[Meunarodni prijatelji prirode]

Podaci za kontakt Diefenbachgasse ,36 - 1150 Wien, AustriaTel: (+43 1) 892 38 77Faks: (+43 1) 812 97 89E-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.nfi.atbroj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1895.

PodruËja djelovanja Poljoprivreda i ruralni razvoj, zaπtita potroπaËa, raz-voj, proπirenje, okoliπ, regionalna politika, prijevoz

Misija Provedba naËela odræivog razvoja, osobito u podruËjuturizma i regionalnog razvoja. Zaπtita ekoloπkihstaniπta s teæiπtem na zaπtiti bioloπke raznovrsnostikrajolika i voda.


Naziv INTERNATIONAL MOVEMENT ATD FOURTHWORLD[Meunarodni pokret ATD Ëetvrti svijet]

Podaci za kontakt Avenue du General Leclerc, 107 ∞ 95480 Pierrelays,FranceTel: (+33) 1 34 30 46 10Faks: (+33) 1 30 36 22 21E-poπta: [email protected] u Europi: Avenue Victor Jacobs, 121040 Bruxelles BelgiumTel: (+32 2) 647 99 00Faks: (+32 2) 640 73 84E-poπta: [email protected]

Glavni predstavnik Brand EugenInternetska adresa http://www.atd-fourthworld.org


PodruËja djelovanja Kultura, razvoj, obrazovanje, zapoπljavanje,proπirenje, zdravstvo, ljudska prava, opÊa politiËkapitanja EU-a, socijalna pitanja

Misija Promicanje dræavljanstva obitelji koje æive u krajnjemsiromaπtvu. Promicanje partnerstva sa stanovniπtvomkoje æivi u krajnjem siromaπtvu, i zastupanje njihovihinteresa. /Promouvoir Al citoyenneté DES famillesvivan Dani l’extreme pauvreté. Promouvoir zavjetrinapartenariat aec LES populacije EN krajnost pauvretéET- EUR représentation./

Naziv INTERNATIONAL PLANNED PARENTHOOD FEDERATION ∞ EUROPEAN NETWORK[Meunarodna federacija za planirano roditeljstvo -europska mreæa]

Podaci za kontakt Rue Royale, 146 - 1000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 250 09 50Faks: (+32 2) 250 09 69E-poπta: [email protected]

183 Dodatak

Predsjednik Elena DmitrievaInternetska adresa http://www.ippfen.org


PodruËja djelovanja ZdravstvoMisija Promicanje temeljnog ljudskog prava svih ljudi na slo-

bodne i informirane izbore u svojim seksualnim i re-produktivnim æivotima; borba za pristup visokokval-itetnim informacijama, obrazovanju i zdravstvenimuslugama u pogledu seksualnosti i seksualnih ident-iteta, zaËeÊa, kontracepcije, sigurnog pobaËaja i STI/HIV/AIDS-a.

Naziv INTERNATIONAL SPORT & CULTUREASSOCIATION - ISCA[Meunarodna udruga za sport i kulturu]

Podaci za kontakt Tietgensgade, 65 - 1015 Copenhagen V, DenmarkTel: (+45 3) 329 80 26Faks: (+45 3) 329 80 28E-poπta: [email protected]

Glavni tajnik Mogens KirkebyE-poπta: [email protected]

Interneska adresa http://www.isca-web.orgbroj zaposlenih 5Godina osnutka 1995.

PodruËja djelovanja Kultura, razvoj, obrazovanje, vanjski odnosi, ljudskaprava, socijalna pitanja

Misija Ciljevi su Meunarodne udruge za sport i kulturu: pro-micati razumijevanje meu ljudima mimo granica po-moÊu sporta i kulturne djelatnosti; istaknuti sport kaonositelja lokalnog, regionalnog ili nacionalnog kultur-nog identiteta i time ga postaviti u srediπtemeunarodne razmjene ideja, glediπta i socijalnih ikulturnih izraza; poticati najπire moguÊe sudjelovanjeu sportskim i kulturnim djelatnostima meu svimpridruæenim Ëlanicama.


JNaziv JESUIT REFUGEE SERVICE ∞ EUROPE

[IsusovaËka sluæba za izbjeglice - Europa]

Podaci za kontakt Rue du Progrès, 333/2 ∞ 1030 Bruxelles, BelgiumTel: (+32) 2 250 3220Faks: (+32) 2 250 3229E-poπta: [email protected]

Regionalni Direktor Jan StuytInternetska adresa http://www.jrseurope.org

broj zaposlenih8Godina osnutka 1980.

PodruËja djelovanja Razvoj, obrazovanje, vanjski odnosi, ljudska prava,humanitarna pomoÊ, pravosue i unutarnji poslovi

Misija IsusovaËka sluæba za izbjeglice meunarodna je ka-toliËka organizacija koja djeluje u viπe od 40 zemalja iËija je misija podræavati, zastupati i braniti prava izb-jeglica i silom raseljenih osoba. Misija JRS-a obuhvaÊasve koji su protjerani iz svojih domova zbog sukoba,humanitarne katastrofe ili krπenja ljudskih prava, sli-jedom katoliËkog druπtvenog uËenja u kojem se izrazizbjeglica primjenjuje na mnoπtvo srodnih kategorijaosoba.

Naziv JEUNESSES MUSICALES EUROPE ∞ JME[Glazbena mladeæ Europe]

Podaci za kontakt Rue Royale, 10 ∞ 1000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32) 2 513 9774Faks: (+32) 2 514 47 55E-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.jmi.net/Glavni tajnik Dag Franzen


PodruËja djelovanja KulturaMisija Mladim Europljanima omoguÊiti razvoj kroz glazbu iz-

van svih granica.

185 Dodatak

LNaziv LAW ASSOCIATION JUSTICE

INTERNATIONAL - LAJI[Pravna udruga Justice International]

Podaci za kontakt Mariekallgatan, 36 ∞ 15144 Sodertalje, SwedenTel: (+46) 736 107616E-poπta: [email protected]

Direktor Maria BidekeE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.justint.orgbroj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka Nema podataka

PodruËja djelovanja Vanjski odnosi, ljudska prava, pravosue i unutarnjiposlovi

Misija Cilj je Pravne udruge Justice International promicanjeljudskih prava, vladavine prava i dobrog upravljanja, atakoer i djelovanje u svojstvu foruma za meunarodnuraspravu. Mi izraujemo biltene, objavljujemo struËneradove i Ëlanke o raznim temama s podruËja meuna-rodnog prava i ljudskih prava te imamo forum za ras-prave na kojemu se svaki mjesec raspravlja o jednojaktualnoj temi iz meunarodnog prava.

MNaziv MENTAL HEALTH EUROPE ∞ MHE

Podaci za kontakt Boulevard Clovis, 7 ∞ 1000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32) 2 280 0468Faks: (+32) 2 2801604E-poπta: [email protected]

Direktor Mary Van DievelE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.mhe-sme.orgbroj zaposlenih 8Godina osnutka 1985.


PodruËja djelovanja Zdravstvo, ljudska pravaMisija Promicanje dobrog mentalnog zdravlja, prevencija

duπevne bolesti, poboljπanje njege, zagovaranja izaπtite ljudskih prava psihijatrijskih bolesnika, bivπihbolesnika i oporavljenih te zaπtitu njihovih obitelji ikarijera.

ONaziv OPEN SOCIETY INSTITUTE BRUXELLES- OSI

[Institut Otvoreno druπtvo]

Podaci za kontakt Place Stephanie 6, BE-1050, BruxellesTel: +32 2 505 46 46Faks: +32 2 502 46 46E-poπta: [email protected]

Direktor Andre WilkensInternetska adresa http://www.soros.org/


PodruËja djelovanja Razvoj, socijalna pravdaMisija Institut Otvoreno druπtvo (OSI), privatna je zaklada

za poslovanje i dodjelu stipendija, teæi oblikovanjujavne politike u svrhu promicanja demokratskogupravljanja, ljudskih prava te gospodarske, pravne idruπtvene reforme. Na lokalnoj razini OSI provodi nizinicijativa za podupiranje vladavine prava, obrazovan-ja, javnog zdravstva i neovisnih medija. Istovremeno,OSI radi na izgradnji saveza preko granica i kontine-nata, vezanih uz pitanja poput suzbijanja korupcije izloupotrebe prava.

187 Dodatak

Naziv OXFAM INTERNATIONAL - OI - EU ADVOCACYOFFICE[Oxfam International - OI - Ured za savjetovanje uEU-u]

Podaci za kontakt Rue de Commerce 22, BE-1000, BruxellesTel: +32 2 647 23 90Faks: +32 2 502 05 56E-poπta: [email protected]

Direktor Luis Morago- NicolasInternetska adresa http://www.oxfam.org/


PodruËja djelovanja Razvoj, suradnja, globalizacija, lobiranje i odnosi sjavnoπÊu, odnosi s medijima

Misija Oxfam International teæi poveÊanju javnog razumi-jevanja diljem svijeta o tome kako su gospodarska isocijalna pravda presudnea za odræivi razvoj. Mi nas-tojimo biti globalna sila u zagovaranju koja promiËesvijest i motivaciju koja dolazi s globalnim dræavljan-stvom, a istovremeno teæimo promjeni javnog mnijen-ja kako bi jednakost postala jednakim prioritetom kaogospodarski rast.

Naziv OIKOS INTERNATIONAL

Podaci za kontakt Tigerbergstrasse 2, CH - 9000 St. Gallen, SwitzerlandTel: (+41 71) 224 26 98Faks: (+41 71) 224 26 98E-poπta: [email protected]

Predsjednik Nina HugInternetska adresa http://www.oikosinternational.org


PodruËja djelovanja Razvoj, obrazovanje, okoliπ, istraæivanje, socijalnapitanja

Misija OIKOS International je meunarodna studentska or-ganizacija. Teæimo jaËanju poduzetniπtva na naËelima


odræivoga razvoja meu buduÊim Ëelnicima i donosi-teljima odluka, osvjeπÊivanjem studenata ekonomije iposlovanja o pitanjima odræivog razvoja. AktivnostiOIKOS-a obuhvaÊaju organizaciju predavanja, konfer-encija, igara simulacije i radionica te prezentaciji pro-jekata i praksi na naËelima odræivosti.

Naziv ORGANISATION MONDIALE CONTRE LA TORTURE - OMCT[Svjetska organizacija protiv muËenja]

Podaci za kontakt Rue du Vieux-Billard, 8 ∞ 1211 Geneva 8, SwitzerlandTel: (+41) 22 8094939Faks: (+41) 22 8094929E-poπta: [email protected] u Eu:Rue du Marteau, 19 , 1000 Bruxelles,BelgiumTel: (+32 2) 218 37 19 Faks: (+32 2) 218 37 19E-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.omct.orgEU koordinatorica Laetita Sedou

E-poπta: [email protected] zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1985.

PodruËja djelovanja Ljudska pravaMisija Borba protiv muËenja, izvansudskih smaknuÊa, prisil-

nih nestanaka i svih ostalih oblika okrutnog, neljud-skog ili poniæavajuÊeg postupanja; davanje potporeærtvama ili potencijalnim ærtvama muËenja pomoÊuhitnih postupaka i hitnom pravnom, druπtvenom i/ililijeËniËkom podrπkom, kao i podnoπenjem izvjeπtajaraznim institucijama Ujedinjenih naroda; borba zaukidanje muËenja i svih ostalih oblika nasiljautvrivanjem glavnih uzroka takvih postupaka tepredlaganjem rjeπenja.

189 Dodatak

pNaziv PEACE BRIGADES INTERNATIONAL EUROPEAN

OFFICE - PBI[Meunarodne mirovne brigade - europski ured]

Podaci za kontakt Rue de la Liniere 11 ∞ 1000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32) 2 609 44 05Fax: (+32) 2 609 44 06E-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.peacebrigades.org/beo.htmlbroj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1998.

PodruËja djelovanja Ljudska pravaMisija Zaπtita branitelja ljudskih prava i raseljenih osoba;

sprjeËavanje i rjeπavanje sukoba izbjeglica; mirovnoobrazovanje; akcije ranog upozorenja; poveÊavanjejavne svijesti o tim pitanjima.

Naziv PLATFORM OF EUROPEAN SOCIAL NGOS ∞SOCIAL PLATFORM[Platforma europskih socijalnih organizacija civilnogdruπtva-Socijalna platforma]

Podaci za kontakt Square de Meeus 18 ∞ 1050 Bruxelles, BelgiumTel: (+32) 2 511 37 14Faks: (+32) 2 511 19 09E-poπta: [email protected]

Direktor Simon WilsonE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.socialplatform.orgbroj zaposlenih 7Godina osnutka 1995.

PodruËja djelovanja Socijalna pitanjaMisija Platforma europskih socijalnih organizacija civilnog

druπtva savez je 40 europskih nevladinih organizacija,federacija i mreæa koje djeluju u druπtvenom sektoru ipromiËu socijalnu pravdu i sudioniËku demokraciju


kroz izraæavanje pitanja svojih organizacija Ëlanica.Socijalna platforma i njezine Ëlanice predane suunapreenju naËela ravnopravnosti, solidarnosti, ne-diskriminacije te promicanju i poπtivanju temeljnihprava za sve, unutar Europe te posebice u Europskojuniji.

QNaziv QUAKER COUNCIL FOR EUROPEAN AFFAIRS -

QCEA[Kvekersko vijeÊe za europske poslove]

Podaci za kontakt Square Ambiorix, 50 ∞ 1040 Bruxelles, BelgiumTel: (+32) 2 230 49 35Faks: (+32) 2 230 63 70E-poπta: [email protected]

Predstavnik Elizabeth C. ScurfieldE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.quaker.org/qceabroj zaposlenih 6Godina osnutka 1979.

PodruËja djelovanja Socijalna pitanjaMisija Iznijeti miπljenje kvekera europskim donositeljima od-

luka; obavjeπtavati kvekere u Europi o europskimpolitiËkim dogaanjima i moguÊnostima za sud-jelovanje u donoπenju odluka.

rNaziv RED CROSS / EU OFFICE

[Crveni kriæ - Ured u EU-u]

Podaci za kontakt Rue Belliard box 7, 65 ∞ 1040 Bruxelles, BelgiumTel: (+32) 2 235 06 80Faks: (+32) 2 230 54 64E-poπta: [email protected]

Direktor Luc HenskensInternetska adresa http://www.redcross-eu.net

broj zaposlenih Nema podataka

191 Dodatak

Godina osnutka 1982.PodruËja djelovanja Razvoj, obrazovanje, proπirenje, okoliπ, vanjski odno-

si, zdravstvo, ljudska prava, humanitarna pomoÊ,pravosue i unutarnji poslovi, socijalna pitanja

Misija Zastupa i promiËe interese nacionalnih druπtavaCrvenog kriæa dræava Ëlanica EU-a; osigurava zas-tupanje Meunarodne federacije Crvenog kriæa iCrvenog polumjeseca.

Naziv REPORTERS WITHOUT BORDERS - RSF/RWB[Novinari bez granica]

Podaci za kontakt Rue de la Loi (Résidence Palace-Bloc C), 155 - 1040Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 235 21 11Faks: (+32 2) 235 21 10E-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.rsf.orgbroj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1985.

PodruËja djelovanja Vanjski odnosiMisija Osuda krπenja slobode tiska u svijetu izvjeπtavanjem

medija i javnosti o pojedinim sluËajevima krπenja tihprava pomoÊu priopÊenja za javnost i kampanja;obrana novinara koji su zatoËeni ili proganjani zbogsvojih profesionalnih aktivnosti.

Naziv RESEAU EUROPEEN DES VILLES ET DES REGIONSDE L’ECONOMIE SOCIALE[Europska mreæa gradova i regija za socijalnuekonomiju]

Podaci za kontakt Rue Guillaume Tell, 59 ∞ 1060 Bruxelles, BelgiumTel: (+32) 2 5431033Faks: (+32) 2 5431037E-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.revesnetwork.netbroj zaposlenih Nema podataka


Godina osnutka 1997.PodruËja djelovanja Zapoπljavanje, proπirenje, poduzetniπtvo, regionalna

politika, socijalna pitanjaMisija Ova europska mreæa okuplja lokalne uprave i sudi-

onike socijalne ekonomije koji su odluËili meusobnosuraivati s ciljem odræivog i visokokvalitetnog razvo-ja svojih regija, postignuÊa socijalne pravde,demokratskog sudjelovanja graana, otvaranja rad-nih mjesta i borbe protiv socijalne iskljuËenosti.

Naziv RIGHT TO DIE - EUROPE[Pravo na smrt - Europa]

Podaci za kontakt Leidsegracht, 103 ∞ 1070 AH Amsterdam, NLTel: (+31) 20 620 06 90Faks: (+31) 20 420 72 16E-poπta: [email protected]

Glavni tajnik Rob JonquiËreE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.nvve.nl/broj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1993.

PodruËja djelovanja Ljudska pravaMisija Ozakonjenje eutanazije i samoubojstva uz tuu po-

moÊ.

Naziv RURALITY-ENVIRONMENT-DEVELOPMENT RED[Ruralnost-okoliπ-razvoj]

Podaci za kontakt Rue des Poitiers, 304 ∞ 6717 Attert, BelgiumTel: (+32) 63 230490Faks: (+32) 63230499E-poπta: [email protected]

Direktor Patrice CollignonE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.ruraleurope.org/broj zaposlenih 6Godina osnutka 1980.

193 Dodatak

PodruËja djelovanja Poljoprivreda i ruralni razvojMisija Promicati politiku ruralnog razvoja utemeljenu na or-

ganizaciji projekata razvoja ruralnih podruËja; odræa-vanje dobrih odnosa s urbanim dijelom.

SNaziv SAMARITAN INTERNATIONAL E.V.

Podaci za kontakt Sülzburgstrasse, 140 - 50937 Köln, GermanyTel: (+49 221) 47605 338Faks: (+49 221) 47605 495E-poπta: [email protected]

Glavni tajnik Heribert RöhrigE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.samariter.orgbroj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1994.

PodruËja djelovanja Vanjski odnosiMisija 1. Podupiranje osnivanja i uspostave samaritanskih

organizacija izvan zemalja u kojima se nalaze matiËneorganizacije; 2. suradnja samaritanskih organizacija upogledu: poticanja i jaËanja druπtvene odgovornosti udruπtvu; promicanja volonterstva; sprjeËavanja boles-ti i olakπavanja patnje; razvoja svih aspekata socijal-nog rada putem dobrotvornih ustanova i zdravstvenihsluæbi; 3. usklaenost mjera nacionalnih samaritan-skih organizacija u hitnim sluËajevima ili sluËajevimaelementarne nepogode radi zaπtite ukljuËenih ærtava iizbjeglica; 4. obrazovanje osoblja nacionalnih samari-tanskih organizacija; 5. predstavljanje Ëlanica umeunarodnim institucijama.


Naziv SAVE THE CHILDREN BRUXELLES[Spasimo djecu - Bruxelles]

Podaci za kontakt Rue Montoyer, 39 ∞ 1000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32) 2 512 78 51Faks: (+32) 2 513 49 03E-poπta: [email protected]

u Europi Olivia HaldorsenE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.savethechildren.net/Bruxellesbroj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1991.

PodruËja djelovanja Ljudska prava, razvoj, obrazovanje, humanitarna po-moÊ

Misija Spasimo djecu najveÊi je svjetski neovisni pokret zadjecu koji djeluje u viπe od 100 zemalja u cijelom svi-jetu. Spasimo djecu bori se za: svijet u kojem se svakodijete poπtuje i cijeni; svijet koji sluπa djecu i uËi; svijetkoji svoj djeci pruæa nadu i moguÊnost.

Naziv SOLIDAR

Podaci za kontakt Rue du Commerce, 22 - B-1000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 500 10 20Faks: (+32 2) 500 10 30E-poπta: [email protected]

Voditelj ureda Conny ReuterE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.solidar.orgbroj zaposlenih 6Godina osnutka 1995.

PodruËja djelovanja Razvoj, humanitarna pomoÊ, socijalna pitanjaMisija SOLIDAR je meunarodni savez nevladinih organizac-

ija za druπtvenu i gospodarsku pravdu koji djeluje urazvoju humanitarne pomoÊi, druπtvene politike,sluæbe za socijalnu skrb.

195 Dodatak

TNaziv TECLA

Podaci za kontakt Rue du Commerce, 124 B-1040 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 503 51 28Faks: (+ 32 2) 514 34 55E-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.tecla.org/broj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1993.

PodruËja djelovanja OpÊa politiËka pitanja EU-aMisija TECLA je udruga regija, lokalnih uprava i ostalih or-

ganizacija s javnim ciljevima. TECLA predstavljaprovedbu regionalnih inovacija i meunarodne surad-nje s ciljem pruæanja konkretnih rjeπenja za potrebesvojih Ëlanica. U radnoj se metodologiji, s jednestrane, promiËu iskustva i specifiËnosti lokalnih skupi-na povezane sa struËnoπÊu i rezultatima do kojih jeTECLA doπla tijekom godina, a s druge se strane,potiËe protok iskustava i dijeljenje, u ime Ëlanica,znanja i vjeπtina povezanih s mreæom stvorenom okoTECLA-inih iskustava.

Naziv THE SOCIAL CAPITAL FOUNDATION (TSCF)[Zaklada za druπtveni kapital]

Podaci za kontakt Ave. Castaigne, 16 1310 La Hulpe, BelgiumTel: (+32 2) 653 73 40Faks: (+32 2) 653 73 40E-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.socialcapital-foundation.org/broj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 2002.

PodruËja djelovanja Proπirenje, opÊa politiËka pitanja EU-a.Misija TSCF je koalicija ljudi koji teæe boljem gospodarskom,

druπtvenom i etiËkom temelju naπih druπtava.Druπtveni kapital vezan je za ponovnu uspostavu glo-


balne povezanosti druπtva. Zaklada okuplja osobe iorganizacije koje æele pridonijeti boljoj buduÊnostikroz ojaËanje druπtvenih veza, za razliku od uæeg gos-podarskog teæiπta koje je prevladavalo u posljednja tridesetljeÊa ili viπe. Zaklada podupire razvoj novih ideja,pristupa i prijedloga koji pridonose proπirenju i preus-mjeravanju korporacijskih i dræavnih politika. To sepostiæe dogaanjima, forumima, konferencijama, is-traæivaËko-razvojnim projektima i na sve druge naËinekoji potiËu pozitivne odgovore na suvremenepromjene.

Naziv TRANSEUROPEAN POLICY STUDIES ASSOCIATION (TEPSA)[Udruga za transeuropske politiËke studije]

Podaci za kontakt Rue d’Egmont, 11 B-1000 Bruxelles ,BelgiumTel: (+32 2) 511 34 70Faks: (+32 2) 511 67 70E-poπta: [email protected]

Predsjedatelj Wolfgang WesselsKontakt Gloria Barilari

E-poπta: [email protected] adresa http://www.tepsa.be/

broj zaposlenihZ9Godina osnutka 1974.

PodruËja djelovanja Kultura, gospodarska i financijska pitanja, obrazovan-je, proπirenje, vanjski odnosi, istraæivanje

Misija TEPSA je neovisna istraæivaËka i akademska mreæa sciljem promicanja meunarodnog istraæivanja europ-skih integracija u svrhu poticanja rasprava o politika-ma i politiËkim moguÊnostima Europe. TEPSA pove-zuje udruæene nacionalne institute iz svih dræavaËlanica EU-a i dræava kandidatkinja. Projekti TEPSA-eukljuËuju istraæivanje, studije i niz konferencija koje sunaruËile europske institucije, zaklade i nacionalna jav-na i privatna nadleæna tijela.

197 Dodatak

Naziv TRANSPARENCY INTERNATIONAL (TI)

Podaci za kontakt Alt Moabit, 96 0559 Berlin, GermanyTel: (+49 30) 343 82 00Faks: (+49 30) 3470 3912E-poπta: [email protected]

Izvrπni David NussbaumDirektor

E-poπta: [email protected] adresa http://www.transparency.org/


PodruËja djelovanja Razvoj, proπirenje, vanjski odnosi, vanjska trgovina,ljudska prava, unutarnje træiπte, pravosue i unutarnjiposlovi

Misija PoveÊanje odgovornosti vlada i suzbijanje korupcije ito pokretanjem globalne koalicije za promicanje ijaËanje sustava meunarodnog i nacionalnog integ-riteta. TI ne izlaæe pojedinaËne sluËajeve (to radenovinari, od kojih su mnogi Ëlanovi ogranaka TI-a).Bolje reËeno, u nastojanju da ostvari dugoroËneuËinke protiv korupcije, TI se usmjerava na sustavesprjeËavanja i reforme.

UNaziv UNION OF EUROPEAN FEDERALISTS (UEF)

(Unija europskih federalista (UEF))

Podaci za kontakt Chaussée de Wavre, 214 D 1050 Bruxelles,BelgiumTel: (+32 2) 508 30 30Faks: (+32 2) 626 95 01E-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.federaleurope.orgGlavni tajnik Friedhelm Frischenschlager

broj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1946

PodruËja djelovanja OpÊa politiËka pitanja EU-aMisija - promicanje ujedinjenja Europe na federalnoj osnovi


radi osiguranja mira, demokracije i blagostanja uEuropi;- rad na stvaranju europske federacije osnaæenedemokratskim institucijama: saveznom vladom, par-lamentom odabiranim izravnim univerzalnim pravomglasa, senatom koji zastupa dræave Ëlanice te eventu-alno regijama i sudom;- okupljanje graana koji æele raditi za federalno je-dinstvo Europe;- funkcija katalizatora demokratskih snaga;- organiziranje i stimuliranje javne rasprave opolitiËkom sadræaju Europske federacije

Naziv UNITED FOR INTERCULTURAL ACTION (UNITED)[Ujedinjeni za interkulturalnu akciju]

Podaci za kontakt Nostbus 413 NL-1000 AK Amsterdam, NetherlandsTel: +31-20-6834778Faks: +31-20-6834582E-poπta: [email protected]

Internetska adresa www.unitedagainstracism.org

broj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1992

PodruËja djelovanja Ljudska pravaMisija Europska mreæa protiv nacionalizma, rasizma,

faπizma i kao potpora migrantima i izbjeglicama. Pov-ezane kroz UNITED, stotine organizacija surauju nadobrovoljnoj osnovi.

199 Dodatak

WNaziv WIDE

Podaci za kontakt Rue de la Science, 10 1000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 545 90 70Faks: (+32 2) 512 73 42E-poπta: [email protected]

Direktor Meagen BaldwinE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.wide-network.org/broj zaposlenih 5Godina osnutka 1985

PodruËja djelovanja Razvoj, ljudska pravaMisija WIDE je europska mreæa struËnjaka za pitanja spolo-

va, æena aktivnih u nevladinim razvojnim organizacija-ma (NGDO) i aktivista za ljudska prava. Vizija WIDE-aje teænja za svijetom temeljenim na ravnopravnostispolova i pravdi koja osigurava jednak tretman æena imuπkaraca, kao i njihovu jednaku zastupljenost u po-litici. Misija je WIDE-a artikulirati vaænost naËelaravnopravnosti spolova i pravde za razvojni proces,putem istraæivanja, πirenja informacija, izgradnje ka-paciteta, podizanja svijesti te zagovaranjem i umreæa-vanjem. Cilj je WIDE-a osigurati da okviri postojeÊihzakonskih prava æena (kao CEDAW, BPA) predstavljajupolaziπte pregovora o politiËkim i gospodarskim odlu-kama u dræavnim i meunarodnim sferama, kako bi seostvarila sva gospodarska i socijalna prava æena.Posebice nadziremo provedbu Pekinπke platforme zaakciju (PFA) u podruËjima razvoja suradnje, gospodar-ske politike i politike ljudskih prava.


Naziv WORLD ASSOCIATION OF GIRL GUIDES ANDGIRL SCOUTS (WAGGGS)[Svjetska udruga skautkinja i izviaËica]

Podaci za kontakt Avenue de la Porte de Hal, 38PO Box: 1 B-1060 Brux-elles, BelgiumTel: (+32 2) 541 08 80Faks: (+32 2) 541 08 99E-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.europe.wagggseurope.org/broj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka Nema podataka

PodruËja djelovanja KulturaMisija PomoÊ organizacijama Ëlanicama da ispune misiju

WAGGGS-a, tj. osiguraju kvalitetan neformalni obra-zovni programi usredotoËen na djevojke i mlade æene.

Naziv WORLD ORGANIZATION OF THE SCOUT MOVE-MENT EUROPEAN REGION[Svjetska organizacija izviaËkog pokreta ∞ regija Eu-ropa]

Podaci za kontakt Avenue de la Porte de Hal ,39 1060 Bruxelles, BelgiumTel: (+ 32.2) 534.33.15Faks: (+ 32.2)706.52.67E-poπta: [email protected]

regionalni direktor David MckeeE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.scout.org/europebroj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1998

PodruËja djelovanja Socijalna pitanjaMisija Europska izviaËka regija mreæa je struktura i tijela Ëiji

je cilj potpora provedbe odluka i politike SvjetskeizviaËke konferencije i Svjetskog izviaËkog vijeÊa ugeografski definiranom podruËju.

201 Dodatak

Naziv WORLD WIDE FUND FOR NATURE EUROPEANPOLICY OFFICE (WWF EPO)[Svjetski fond za prirodu, Ured za europsku strategiju]

Podaci za kontakt Avenue de Tervuren, 36 PO Box: 12 B-1040 Bruxelles,BelgiumTel: (+32 2) 743 8800Faks: (+32 2) 743 8819E-poπta: [email protected]

Direktor Tony LongE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.panda.org/epobroj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1989.

PodruËja djelovanja Energija, proπirenje, poduzetniπtvo, okoliπ, vanjski od-nosi

Misija Zadatak je WWF-a zaustaviti i s vremenom poniπtitiubrzano propadanje prirodnog okoliπa naπeg planetate pomoÊi u izgradnji buduÊnost u kojoj Êe ljudi æivjetiu skladu s prirodom.

YNaziv YOUNG EUROPEAN FEDERALISTS (JEF)

[Mladi europski federalisti]

Podaci za kontakt Chaussée de Wavre, 214 D -1050 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 512 00 53Faks: (+32 2) 626 95 01E-poπta: [email protected]

Predsjednik Jan SeifertE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.jef-europe.netbroj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1949.

PodruËja djelovanja OpÊa politiËka pitanja EU-aMisija Cilj je JEF-a raditi na stvaranju europske federacije,

kao prvom koraku prema miru i slobodnijem, praved-nom i demokratskom druπtvu. Naπe se ideje πire


meunarodnim aktivnostima i razmjenama mladih,publikacijama, javnim djelovanjima i suradnjom s dru-gim organizacijama mladih.

Naziv YOUTH AND ENVIRONMENT EUROPE (YEE)[Mladi i okoliπ u Europi]

Podaci za kontakt Kubatova, 1/32 102 00 Praha 10, Czech RepublicTel: (+420 271) 750 643Faks: (+420 271) 750 643E-poπta: [email protected]

Voditelj Alla LytvynenkoE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.ecn.cz/yeebroj zaposlenih 14Godina osnutka 1983.

PodruËja djelovanja OkoliπMisija YEE je savez dræavnih i regionalnih organizacija mla-

dih koji se bave istraæivanjem i oËuvanjem okoliπa.Njihov je cilj promicati predanost mladih naËelimaoËuvanja okoliπa. Zbog toga je potrebno poticati do-brovoljne akcije mladih za zaπtitu i racionalnokoriπtenje prirodnih izvora.

Naziv YOUTH AND EUROPEAN SOCIAL WORK - Y.E.S.FORUM (EEIG)[Mladi i europski socijalni rad]

Podaci za kontakt Wagenburgstr, 26-28 70184 Stuttgart ,GermanyTel: (+49 711) 1648927Faks: (+49 711) 1648921E-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.yes-forum.orgbroj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 2000

PodruËja djelovanja Zaπtita mladihMisija Promicanje socijalnog rada mladih u Europi;

203 Dodatak

uËvrπÊivanje i pojaËavanje suradnje meu Ëlanicama;zastupanje interesa Ëlanica u europskim institucija-ma, nadleænim tijelima i politiËkim vijeÊima; stvaranjeeuropske mreæe nevladinih i javnih organizacija zapromicanje socijalne ukljuËenosti, sudjelovanja i ak-tivnog graanstva mladih; promicanje koriπtenja novetehnologije za suradnju i transnacionalni dijalog.

Naziv YOUTH FOR EXCHANGE AND UNDERSTANDING(YEU)[Mladi za razmjenu i razumijevanje]

Podaci za kontakt Rua Bombeiros Portugueses, 4 - 1_ EsqPO Box: 9538001-911 Faro, PortugalTel: (+351 289) 813061Faks: (+351289) 813074E-poπta: [email protected]

Predsjednik Nuno Da SilvaE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.yeu-international.orgbroj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1986.

PodruËja djelovanja Kultura, obrazovanje, okoliπ, ljudska prava, informaci-jsko druπtvo, socijalna pitanja

Misija Cilj YEU-a je promicanje mira, razumijevanja i surad-nje meu mladima izmeu i unutar kontinenata, uduhu poπtivanja ljudskih prava, osobito kod razmjenepodataka; poticanje meuvjerske razmjene ideja imiπljenja; poboljπavanje odnosa meu mladima izdræava s razliËitim politiËkim sustavima; suradnja naproblemima koji utjeËu na ljude i njihovu okolinu.


Naziv YOUTH FOR INTERGENERATIONAL JUSTICE ANDSUSTAINABILITY - EUROPE E.V. (YOIS EUROPE)[Mladi za meugeneracijsku pravdu i odræivost - Eu-ropa e.V.]

Podaci za kontakt Rissener Landstr., 193 22559 Hamburg ,GermanyTel: (+49 40) 82290424Faks: (+49 40) 82290425E-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.yois-europe.orgbroj zaposlenih 9Godina osnutka Nema podataka

PodruËja djelovanja Razvoj, opÊa politiËka pitanja EU-a, socijalna pitanjaMisija Cilj je postiÊi meugeneracijsku pravdu izmeu

sadaπnjih i svih buduÊih generacija (odræivost), kao imeu sadaπnjim generacijama kako bi se postiglameugeneracijska ili generacijska pravda.

Naziv YOUTH OF THE EUROPEAN PEOPLE’S PARTY(YEPP)[Mladi Europske narodne stranke]

Podaci za kontakt Rue du Commerce 10- 1000 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 286 41 63Faks: (+32 2) 285 41 65E-poπta: [email protected]

Predsjednik David HansenE-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.yepp-online.netbroj zaposlenih Nema podatakaGodina osnutka 1997.

PodruËja djelovanja OpÊa politiËka pitanja EU-aMisija Glavni je cilj YEPP-a: a) razviti kontakte i razmjenu

izmeu pokreta mladih razliËitih dræava i regija Eu-rope te im omoguÊujuÊi susrete i razmjenu iskustava;b) poticati i promicati sve inicijative organizacija Ëlani-ca, posebno one suoËene s teπkom politiËkom ili fi-nancijskom situacijom; c) razviti vaæne teme opÊepolitiËke rasprave, razviti jasne politiËke strategije i

205 Dodatak

preuzeti samoinicijativu; d) sudjelovati u svim inici-jativama koje provodi Europska unija ili VijeÊe Europe,vjerojatno pridonijeti boljem poznavanju procesasuradnje i integracije u Europi; e) razviti kontakteizmeu mladih Europe i drugih kontinenata, posebiceAmerike, Afrike i Azije, kao i s mladim Amerikancima,Afrikancima i Azijcima koji æive u Europi; f) sudjelova-ti, zastupanjem miπljenja YEPP-a, u radu EPP-a i EDU-a; g) sudjelovati u aktivnostima razliËitih platformi istruktura koordinacije mladih u Europi i poticati or-ganizacije Ëlanice da uËine isto na dræavnoj razini.

Naziv YWCA (BRUXELLES)

Podaci za kontakt Avenue Brugmann, 94 1190 Bruxelles, BelgiumTel: (+32 2) 238 16 93Faks: (+32 2) 237 58 13E-poπta: [email protected]

Internetska adresa http://www.worldywca.org/Predstavnik za EU Judith Vink


PodruËja djelovanja Ljudska prava, socijalna pitanjaMisija »lanice YWCA-e diljem svijeta svoja uvjerenja

provode pokuπavajuÊi izgraditi pravedno druπtvo, uk-ljuËujuÊi ravnopravnost spolova i potpunu integracijuæena na lokalnoj, dræavnoj te meunarodnoj razini.Strateπki je cilj integrirano djelovanje - obuka, zago-varanje, razvoj i osnaæivanje pokreta ∞ poboljπanjeæivota æena, ostvarenje socijalne i gospodarskepravde, osiguranje ljudskih prava te obnova integri-teta planeta.

IzvoriPoglavlje I

EESC opinion of 23.9.1999 on The role and contribution of civil society

organisations in the building of Europe ∞ OJ C 329 of 17.11.1999

W. Lehmann & L. Bosche “Lobbying in the EU: current rules and practices”, the

study requested by the EP: paper copies can be obtained through publication

service: E-poπta: [email protected]

EU Commission discussion paper “the Commission and non-governmental

organisations: building a stronger partnership”, 2000;

http://europa.eu.int/comm/secretariat_general/sgc/ong/docs/

communication_en.pdf

Proposal for a COUNCIL REGULATION ( EEC ) on the Statute for a European

association/* COM/91/273FINAL - SYN 386 */

_Official Journal C 099 , 21/04/1992 P. 0001

Bouwen, P., “Corporate lobbying in the EU: the logic of access”, Journal of

European Public Policy” 9:3, June 2002, pp. 365-390

Bouwen, P., “The logic of Access to the European Parliament: Business Lobbying

in the Committee on Economic and Monetary affairs”, Journal of Common

Market studies, 2004

Gueguen, D., “Governance and the Role of Associations in Economic

Management: A Response from an EU Public Affairs Practitioner”, in:

Greenwood, J (ed.) The effectiveness of EU Business Associations, Palgrave,

Basingstoke, 2002

Pedler,R., “European Union lobbying: changes in the arena”, Palgrave,

Basingstoke, 2002

Siobhan Daly, “The third sector and the EU: What role for foundations?”;

published in European Foundations and Grant-making NGOs, 2004

ANNEX IX_:_Provisions governing the application of Rule 9(4) - Lobbying in

Parliament: http://www.europarl.eu.int/omk/sipade3?PROG=RULES-

EP&L=EN&REF=ANN-09

Better regulation, EC, MEMO/05/340 __ Date:_ 27/09/2005

Daniela Obradovic, Civil and the Social Dialogue in European Governance, 2005,

Oxford University Press;

http://www.eu-newgov.org/database/DELIV/

D24D01_Social_Dialogue_in_EU_governance.pdf

207

Giampiero Alhadeff & Simon Wilson “European Civil Society coming of

age”, Research from Genevra Forwood 2002, Solidar;

http://www.solidar.org/English/pdf/

CivilSociety_comingofage_FINAL_May02.doc

Andrew Crook, “Listening to civil society: What relationship between the

European Commission and NGOs?”, 2001;

http://www.ecas.org/product/91/default.aspx?id=145

Web stranice:

European Economic and Social Committee (EESC) http://www.esc.eu.int

CONECCS, Consultation, the European Commission and Civil Society -

http://europa.eu.int/comm/civil_society/coneccs/

question.cfm?CL=en

CONCORD, European NGO confederation for Relief and Development;

www.concordeurope.org

Bankwatch website: http://www.bankwatch.org/

European Commission DGs:

DG Development http://europa.eu.int/comm/development/

index_en.htm;

DG Enterprise http://europa.eu.int/comm/enterprise/index_en.htm;

DG Agriculture http://europa.eu.int/comm/agriculture/index_en.htm;

DG Employment and social affairs http://europa.eu.int/comm/

employment_social/index_en.html;

DG Environment http://europa.eu.int/comm/environment/index_en.htm;

DG Secretary General http://europa.eu.int/comm/dgs_en.htm

EP: www.europarl.eu.int

Poglavlje II

The Commission Discussion Paper of 2000: “The Commission and Non-

Governmental Organizations: Building a Stronger Partnership”

(COM/2000/11final)

http://europa.eu.int/comm/secretariat_general/sgc/ong/docs/

communication_en.pdf


The Commission White Paper on European Governance of 2001

(COM/2001/428final)

http://europa.eu.int/eurlex/lex/LexUriServ/site/en/com/2001/

com2001_0428en01.pdf

The Communication by the Commission: “Towards a Reinforced Culture of

Consultation and Dialogue - General Principles and Minimum Standards for

Consultation or Interested Parties by the Commission” (COM/2002 704 final;

http://europa.eu.int/comm/secretariat_general/sgc/consultation/

index_en.htm

Commission of the European Communities (2004)) “ Report on EU governance

(2003-2004)”, SEC (2004) 1153;

http://europa.eu.int/comm/governance/docs/rapport_gouvernance_2003-

2004_en.pdf

European Commission, Impact Assessment Guidelines, 15 June 2005, SEC (2005)

791 http://europa.eu.int/comm/secretariat_general/impact/docs/

SEC2005_791_IA%20guidelines_annexes.pdf

ECAS, “THE EUROPEAN COMMISSION AND CONSULTATION OF NGOs”, 2004

http://www.ecas.org/file_uploads/743.doc

ECAS comments in the framework of the public consultation on the consultation

document: “Proposal for general principles and minimum standards for

consultation of interested parties by the Commission” (COM(2002)277) http:/

/europa.eu.int/comm/secretariat_general/sgc/consultation/docs/

cont_ecas.pdf

ECAS, “European Citizens initiatives”, 2004

ECAS, “Three C’s for participation democracy” 2004

Amanda Sloat, “Participation vs. Representation: Seeking to define good

governance_”, 2002, Belfast

Green Paper “ European Transparency Initiative”,

http://ec.europa.eu/commission_barroso/kallas/doc/com2006_0194_4_en.pdf

Internetska adresa:

CONECCS, Consultation, the European Commission and Civil Society - http://

europa.eu.int/comm/civil_society/coneccs/question.cfm?CL=en

Your Voice in Europe is: http://europa.eu.int/yourvoice/

vodiË kroz udruge u europskoj uniji · predgovor — inna petrenko [13] uvod [19] poglavlje i:...

Documents