voc, adp-zid - beraneberane.me/wp-content/uploads/2014/12/28.-volonterski-rad... · 2017-12-22 ·...

VOC, ADP-Zid

volonterski radPriručnik za upravljanje

radom volontera

asocijacija za demokratski prosperitet - Zid

knjiga.indd 1 2.3.2010 15:57:59

knjiga.indd 2 2.3.2010 15:57:59

knjiga.indd 3 2.3.2010 15:57:59

knjiga.indd 4 2.3.2010 15:57:59

volonterski radPriručnik za uPravljanje

radom volontera

asocijacija za demokratski prosperitet - Zid

knjiga.indd 5 2.3.2010 15:57:59

Naslov:volonterski rad

Priručnik za upravljanje radom volontera

Izdavač:Asocijacija za demokratski prosperitet – Zid (ADP - Zid)

Za izdavača:Igor Milošević

Autorka:Aleksandra Gligorović

Korektura:Maja Đuretić - Mrdak

Korice knjige, tehnička obrada i dizajn:Sanda Rakočević

Štampa:3M ŠTAMPAR MAKARIJE

Tiraž:200 primjeraka

Štampano u Podgorici,Crna Gora, 2010

Elektronska verzija publikacije je dostupna i na sajtu:www.osim.org.me

Pripremu i štampu ovog izdanja omogućila je Fondacija Institut za otvoreno društvo, Predstavništvo Crna Gora

knjiga.indd 6 2.3.2010 15:58:00

PRIRučnIK ZA uPRAvlJAnJE RADoM volonTERA

7

SADRŽAJ

uvoD 9KonCEPT I vRIJEDnoSTI volonTERIZMA 11“volonTIRAnJE” IlI “volonTERSKI SERvIS” 13KoRISTI oD volonTERSKoG RADA 15 oSnovnI PRInCIPI volonTERIZMA 17vRSTE volonTERSKoG RADA I TIPovI volonTERA/KI 21 volonTERIZAM u SvIJETu 24volonTERIZAM u CRnoJ GoRI 27Istorijat, stanje 27normativno - pravni okvir za razvoj volonterizma 31MoTIvACIJA oSoBA DA SE BAvE volonTERSKIM RADoM 33MoTIvACIJA oRGAnIZACIJA I InSTITuCIJA DA uKlJučuJu volonTERE u SvoJ RAD 37AnAlIZA PoTREBA ZA AnGAŽovAnJEM volonTERA 41uKlAPAnJE PoTREBA InSTITuCIJE/oRGAnIZACIJE I PoTREBA volonTERA 43KREIRAnJE oPISA PoSlA ZA volonTERE 43REGRuTovAnJE volonTERA 44InTERvJu SA PoTEnICIJAlnIM volonTERoM IlI volonTERKoM 46volonTERSKI uGovoR 47SuPERvIZIJA RADA I PoDŠKA volonTERIMA I volonTERKAMA 48volonTERSKI PoRTFolIo 50vRIJEDnovAnJE volonTERSKoG RADA I nAGRADIvAnJE volonTERA I volonTERKI 50 EvAluACIJA 51RAZvoJ PRAvIlnIKA - InTERnE PolITIKE oRGAnIZACIJE / InSTITuCIJE ZA RAD SA volonTERIMA 52PRoMoCIJA volonTERSKoG RADA nA SvIM nIvoIMA 53AnEXI 54lITERATuRA 56

knjiga.indd 7 2.3.2010 15:58:00

volonTERSKI RAD

8

knjiga.indd 8 2.3.2010 15:58:00


9

Uvod

kako razumijeti volontere i volonterke? kako raditi sa njima?

Prvi korak može biti upoznavanje...

tim asocijacije za demokratski prosperitet - zid

knjiga.indd 9 2.3.2010 15:58:00

volonTERSKI RAD

10

knjiga.indd 10 2.3.2010 15:58:00


11

volonterski rad u najširem smislu definiše se kao neprofitna i nepla-ćena aktivnost kojom pojedinci doprinose dobrobiti svoje zajednice i cijelog društva (po deklaraciji ujedinjenih nacija (un - united nation) i Savjeta Evrope (CoE - Council of Europe).

Postoji bezbroj primjera kako volonterizam doprinosi izgradnji potenci-jala, uključivanju građana/ki u socijalni razvoj, pomirenju i obnovi i da služi kao sredstvo u tzv. “doživotnom učenju”.

Pored ovoga, volonterizam i volonteri u svakoj državi predstavljaju ogr-oman ljudski potencijal sa relevantnim znanjem i vještinama korisnim za zajednicu, uz odlično poznavanje problema i ljudi koji žive u lokalnoj zajednici.

Tradicija volonterskog rada je veoma duga - možemo reći da je stara ko-liko i ljudski rod. oduvijek su postojale situacije kada je čovjek reagovao vođen više srcem, dušom i vjerom, kada je imao potrebu da se daje za drugoga, ne tražeći ništa zauzvrat. volontiranjem svjesno poklanjamo naše vrijeme, sposobnosti i energiju za dobrobit drugih – pojedincima, zajednici, društvu ili okruženju. u vrijeme krize, rata, epidemije, elementarne nepogode i u sličnim situacijama kada institucije sistema i profesionalci ne mogu da stignu da pomognu, a život ne može da čeka, volonterizam je neophodan i nezaobilazan oslonac. u tranzicionim i siro-mašnim zemljama, kakva je i naša, nemjerljiv je doprinos volontera. Postalo je očigledno tokom tranzicije da država doprinosima i porezima ne može da prikupi dovoljno sredstava dovoljnih za realizaciju sopstve-ne socijalne politike i ostvarenje principa distributivne pravde. Zato volonterizam, neopravdano zapostavljen i zaboravljen, treba da doživi re-nesansu.

volonteri su svuda prepoznati kao najvažniji resurs za sprovođenje promjena. od volonterizma svi imaju koristi. volonterizam poboljšava kvalitet života, mijenja svijest ljudi, mijenja njihove stavove prema građanskom angažovanju, predstavlja jedan od oblika participacije gra-đana, doprinosi razvoju stabilnog, civilnog društva, razvija solidarnost itd. Ekonomska korist od volonterizma za državu i lokalnu zajednicu je velika, posebno u svijetlu činjenice da u Evropi danas volontira više od sto miliona ljudi.

od samih začetaka pokreta, volontere je pokretala želja da daju poziti-van doprinos savremenom društvu kroz ulaganje zajedničkih napora za postizanje mirnih i pravednih životnih uslova.

KONCEPT I VRIJEDNOSTI VOLONTERIZMA

knjiga.indd 11 2.3.2010 15:58:00

volonTERSKI RAD

12

Mir i razumijevanje, prijateljstvo i saradnja samo su dio ukupnih ciljeva volonterskog servisa. Ti se ciljevi postižu zajedničkom preda-nošću koja se temelji na slobodnoj ličnoj odluci i kroz povezivanje poje-dinaca i grupa iz različitih sredina. Istovremeno, volonteri kroz svoj rad doprinose konkretnim projektima.

Međutim, društvo i konkretni projekti nisu jedini subjekti koji imaju koristi od volonterizma. Projekti volonterskog servisa takođe imaju i obrazovni efekat na učesnike takvih projekata, kao i na lokalne zajed-nice u kojima se oni sprovode. Živeći i radeći zajedno, volonteri i ljudi iz lokalne zajednice razmjenjuju svoja gledišta, međusobno uče nove vje-štine i usvajaju otvoren i konstruktivan stav prema (kulturnim, vjersk-im, seksualnim, organizacionim, itd.) razlikama.

“volonterizam je, prvenstveno, optimisti-čna aktivnost. iz tog razloga, sam čin volontiranja uključuje u sebi sanjarenje – sanjarenje o tome da se neki problem može riješiti, da se cilj može ostvariti, da učinjeni napor mijenja nešto na bolje.”

(Preuzeto iz priručnika za rad sa volonterima, volonterski centar Split)

knjiga.indd 12 2.3.2010 15:58:01


13

“volontiranje” ili “volonterski servis”: ima li razlike? Imajući na umu da svaki koncept ima različite nacionalne i lokalne konotacije važno je pojasniti razliku između ovih riječi i glavna pitanja koja se nalaze u pozadini ovih koncepata.

Možemo da počnemo od naziva i osvrnemo se na originalnu latinsku riječ voluntas, što znači slobodna volja, lični izbor ili mogućnost. “vo-lontiranje” podrazumijeva želju da se ponudi vlastito vrijeme, napor, vještine i dobra volja za obavljanje različitih zadataka, poput sakupljanja smeća u parku, pomoć djeci u rješavaju domaćih zadataka i sl.

Razmotrimo sada riječ “servis”. Riječ je opet latinskog porijekla, servi-tium, i znači dužnost, rad, zaposlenje ili posao. Suštinski, ovaj izraz u sebi nosi ideju pružanja nečega nekome u određenom vremenskom periodu s prethodno određenim ciljem i uglavnom na obostranu korist aktera.

Poput “volontiranja”, “volonterski servis” je takođe spontan, zasnovan na slobodnoj volji. Međutim, osim ovih osobina volonterski servis podrazumijeva organizovanu aktivnost u određenom vremenskom periodu zasnovanu na sporazumu koji svim uključenim stranama pruža okvir pravila i postupaka koji definišu dužnosti i prava uključenih partnera. vo-lonterski servis podrazumijeva formalnije određivanje ciljeva i sredstava I zato je uglavnom realizuju specijalizovane organizacije kojima se ljudi mogu priključiti kako bi ispunili svoje lične želje za volontiranjem.

Zavisno od svog fokusa, organizacije volonterskog servisa mogu da rade sa nespecijalizovanim volonterima ili profesionalnim volonterima. organizacije koje rade sa volonterima koji imaju određeno profesionalno iskustvo uglavnom rade s odraslima u dugoročnim projektima (npr. “vo-lonteri ujedinjenih nacija”). organizacije koje su usmjerene na volonterski servis za mlade kao što je “Youth Action for Peace” ili “Interna-tional Cultural Youth Exchange” uglavnom su otvorene za učesnike bez određenih profesionalnih vještina. Zapravo, oni koriste volontersku slu- žbu kao sredstvo za sticanje vještina i iskustva u određenoj oblasti isto-vremeno dajući i doprinos projektu.

volonterizam se u svijetu ne poistovećuje sa besplatnim, amaterskim ili humanitarnim radom, nego podrazumijeva podršku ideji održivog razvoja lokalnih zajednica, korištenja lokalnih resursa i razvoju ideje soli-darnosti. Afirmišući pacifizam, slobodu, jednake mogućnosti, bezbjed-nost i pravdu za sve ljude, volonterizam afirmiše najbitnije vrijednosti

“VOLONTIRANJE” ILI “VOLONTERSKI SERVIS”

knjiga.indd 13 2.3.2010 15:58:01

volonTERSKI RAD

14

civilnog društva. Pored toga, potrebe u svijetu postaju sve obimnije, međusobno zavisnije i kompleksnije, pa je zato prilično jasno zašto su najveći kapital jednog društva ljudski resursi, njihovo vrijeme i rad. Crna Gora mora da prepozna, stimuliše i razvija volonterizam kao odgo-vor na mnoge izazove i aktuelne prilike.

Karakteristike volonterskog rada su:

volonter/ka izvršava određenu aktivnost svojom voljom;• ne postoji zarada niti bilo kakva novčana nadoknada za usluge • koje su pružene;postoje koristi za društvo ili treću stranu kao rezultat ove ak-• tivnosti.

NACIONALNA MREŽA VOLONTERSKOG RADA UNUTAR SISTEMA ŠKOLSTVA U SLOVENIJI

vlada je uvela volontiranje u školama kao dio obrazovne reforme. angažovanje učenika u neki vid volonterskog rada nudi im određene pogodnosti: obrazovanje, pomaže psihološki i fizički razvoj mladih ljudi i osposobljava mlade ljude da se uključe u realnost njihove lokalne za-jednice i društva. koristi za zajednicu i pojedince koji su primaoci volo-nterskih usluga je takođe siroko priznata.

volonterski rad je dostupan u osnovnim i srednjim školama. učenici srednjih škola su obavezni da izvršavaju određenu vrstu volonterske aktivnosti, dok se volontiranje u osnovnim školama smatra dobrom praksom. nekoliko univerziteta je takođe uspostavilo programe za stu-dente koji žele da volontiraju, iako volonterizam još uvijek nije akredi-tovan unutar akademskog sistema. Programi obično predviđaju da je mentor zadužen za nadgledanje i asistiranje volonterima, dok savjetnik nadgleda i mentore i volontere.

knjiga.indd 14 2.3.2010 15:58:01


15

volontiranje, bilo da je individualno ili grupno, je aktivnost kojom se:

jačaju i čuvaju osnovne ljudske vrijednosti - zajedništvo, solidar-• nost i pomaganje drugoj osobi; otvaraju nove mogućnosti za poseban oblik svojevrsnog neformal-• nog učenja i cjeloživotnog obrazovanja. volonterizam doprinosi razvoju neke od osam ključnih kompetencija: komunikacija na maternjem jeziku, komunikacija na stranim jezicima, matematičke vještine i bazične vještine u nauci i tehnologiji, digitalne vještine, socijalne i civilne vještine, smisao za inicijativu i preduzetništvo, kulturna svijest i izraz;podstiče mobilnosti;• stvaraju mogućnosti za svakog pojedinca da postane odgovoran • član zajednice, pri čemu pomažući drugima uči i stiče vrijedna iskustva;stvaraju mogućnosti za uključivanje u društvene promjene;• stvaraju mogućnosti za sticanje socijalnog i radnog iskustva;• mijenja odnos prema društvu; • unaprijeđuju vještine komunikacije;• uspostavljaju veze koje umanjuju razlike među ljudima i kroz • zajednički rad stvaraju se uslovi za zajednički život.

Pored doprinosa izgradnji stabilnog društva, volonterizam je vrlo značajan ekonomski resurs koji doprinosi izgradnji kapaciteta insti-tucija, znanja i vještina pojedinaca, doprinosi razvoju lokalne zajedni-ce, utiče na ekonomski razvoj, smanjenje nezaposlenosti, smanjenje siromaštva, očuvanje životne sredine i mnoge druge oblasti.

Ekonomska pomoć društvu ostvarena kroz volonterski rad procjenjena je na 8% bruto nacionalnog proizvoda a može dostići i 14% BnP, u za-visnosti od zemlje . ova podrška se rijetko obilježi u zvaničnim statisti-kama. Prema brojkama un, oko 40 miliona volontera starijih od 15 godina bilo je uključeno u zvanične programe u svijetu tokom 1993.godine. Samo u Francuskoj ih je bilo 9 miliona. volonterizam je vidno niže rangiran u zemljama centralne i istočne Evrope: npr. u Slovačkoj, jedna od deset osoba je uključena u volonterski rad, dok je u Švedskoj ili Holandiji taj odnos 4 prema 10.

Pored koristi za zajednicu, volonterima njihovo angažovanje značajno doprinosi na ličnom planu i pomaže postizanju dobrih rezultata. u za-visnosti od motiva zbog kojih volontiraju, pored osjećanja samozadovo-ljstva ili bjekstva od društvene otuđenosti, volonteri imaju priliku da se

koristi od volonterskoG rada

knjiga.indd 15 2.3.2010 15:58:01

volonTERSKI RAD

16

upoznaju sa drugim ljudima, stiču profesionalne kontakte, stiču nova i proširuju postojeća specifična znanja koja će im koristiti na profesion-alnom planu.

Iako je volonterizam najzastupljeniji u nevladinom sektoru i civilnom društvu, važno je razumijeti da značaj volonterskog rada daleko pre-vazilazi okvire nevladinih organizacija i da volonteri imaju istaknuto mjesto u radu državnih i lokalnih institucija. Da ne govorimo kolika je uloga biznis sektora kroz koncept društvene odgovornosti, podsticaja korporativnog volontiranja, uključivanja volontera u programe profesi-onalne orijentacije mladih i sl.

new York, 8.jun 2005. VOLONTERIZAM IMA POZITIVAN UTICAJ NA KARIJERU

u anketi koja je sprovedena u new York - u ogromna većina ispitani-ka se složila sa činjenicom da volonterski angažman može doprinijeti napredovanju na poslovnom planu. 86% zaposlenih amerikanaca/ki je potvrdilo da volonterizam može imati pozitivan uticaj na njihove karijere. 78% ispitanika smatra da je volonterizam šansa da se razviju vještine koje se sve više traže u biznis sektoru, kao što su: donošenje odlika, rješavanje problema i pregov-aranje.

knjiga.indd 16 2.3.2010 15:58:01


17

Ako želite da u rad svoje organizacije ili institucije uključite volontere/ke, važno je da svo zaposleno osoblje a takođe i angažovani volonteri/ke znaju i razumiju osnovne principe volonterizma. To možete obezbijediti kroz organizovanje edukativnih programa ili bar distribuciju informati-vnog materijala na ovu temu.

Princip 1. Volontiranje doprinosi zajednici i volonteruvolontiranje nije samom sebi svrha, već je aktivnosti koja ima poziti-vne rezultate za zajednicu. Tradicionalno shvatanje volonterskog rada predpostavlja da je on motivisan čistim altruizmom. Ipak, treba imati u vidu da neke osobe volontiraju kako bi postigle dobre rezultate kako za zajednicu, tako i za sebe same.

Princip 2. Volonterski rad je neplaćenvolontiranje je akt slobodne volje koji se organizuje zarad dobra za širu zajednicu (ne samo za sebe i svoju porodicu) i stoga bez ikakvih očeki-vanja da će biti plaćen.

Jasno je da volonterski rad nije plaćen, ali zabuna često nastaje zbog tvrdnje iz dokumenta o pravima volontera u kome se kaže da volonter ne bi trebalo da bude bez džeparca u toku svojih volonterskih aktivnos-ti. volonteri mogu primati naknadu u vidu smještaja ili iznosa do sume koja je bila ili će biti potrošena u toku njegovih volonterskih aktivnosti (prevoz, telefon itd.) i takođe im mogu biti nadoknađeni troškovi na račun organizacije za koju rade ili mogu primiti male nadoknade za osnovne životne potrebe za period u kome volontiraju. naknada ne bi trebala da predje potrošen iznos, a u najboljem slučaju treba da bude isplaćena nakon prilaganja računa o stvarnim troškovima.

Princip 3. Volontiranje je uvijek pitanje izbora Slobodan izbor da se volontira pruža građanima mogućnost da doprine-su razvoju zajednice, a da se od njih to ne traži zakonskim putem (kao kada se glasa ili sjedi u poroti) ili je dio porodičnih ili ostalih neplaćenih poslovnih obaveza (održavanje kuće, preuzimanje odgovornosti, stude-ntska praksa, radno iskustvo) ili zato što moraju da zarade za život.

Sloboda izbora je ono što razlikuje volonterizam od obaveza građanina i ostalih vidova neplaćenog rada. Snaga volonterizma zavisi od aktivnog ućešća pojedinaca koji cijene mogućnost da budu uključeni u rad nepro-fitnih organizacija i stvaraju dobrobit za cjelokupnu zajednicu.

OSNOVNI PRINCIPI VOLONTERIZMA

knjiga.indd 17 2.3.2010 15:58:01

volonTERSKI RAD

18

Princip 4. Volontiranje nije obavezna aktivnost koja je preduze-ta zarad dobijanja naknada od vladeobavezno volontiranje je kontradikcija samo po sebi, jer nešto što se radi volonterski ne može biti obavezujuće, jer ima potpuno suprotno značenje. volonterizam je aktivnost angažovanih i posvećenih gradja-na koji su odabrali da stvaraju, razvijaju i podržavaju društvene organi-zacije. Posebna vrijednost volontiranja za zajednicu leži u njegovoj pri-rodi slobodnog izbora. veliki broj nezaposlenih ljudi ili ljudi koji primaju socijalnu pomoć su volonteri, ali je važno obezbijediti da osnovni princi-pi izbora i slobodne volje nisu umanjeni političkom potrebom da se so-cijalna uključenost učini obaveznom u nekoj formi.

Princip 6. Volontiranje nije zamjena za plaćeni radvolonterski rad može da pruži brojne željene mogućnosti individualcu/ki, ali ne može pružiti zaradu.

Primarni cilj svih koji traže plaćeni posao jeste da sebi obezbijede neku zaradu. Kako se ovo postiže zavisi od njihovog nivoa obrazovanja i iskustva, vještina koje posjeduju, pristučnosti datog posla, izbora i drugih faktora. Individualcima/kama je potreban određeni nivo ekono-mske sigurnosti da bi preživjeli. Jednako važna komponenta u procesu traženja plaćenog posla jeste i naći zadovoljstvo u okviru dobijenog posla.

volonterski rad može pružiti neke nivoe satisfakcije i priliku za daljim razvojem ili korištenjem vještina, ali ne može pružiti zaradu. Kao zaje-dnica ne bi trebali da u volonterizmu vidimo alternativu za one koji iz bilo kog razloga ne mogu da nađu plaćen posao koji žele.

Princip 7. Volonteri/ke ne zamjenjuju plaćene radnike/ce niti predstavljaju prijetnju za sigurnost posla plaćenih radnika/cavažne komponente su:

istaći da su volonterski rad i plaćeni rad esencijalno drugačiji; • osigurati da volonteri nisu eploatisani tako što im je dodijeljena • uloga i posao koji su inače predviđeni za plaćene radnike/ce;osigurati dobre odnose u okviru organizacije među plaćenim ra-• dnicima/kama i volonterima i osigurati podršku sa obje strane.

Značajan dio organizacija pruže svoje usluge preko volontera/ki. neke od volonterskih uloga mogu biti slične onima koje bi obavljali plaćeni radnici/ke, ali uvijek postoji značajna razlika. volonterske pozicije su dizajnirane tako da osobama koje žele da volontiraju pruže mogućnost da ponude svoje vještine i vrijeme na način koji im najbolje odgovara, doprinoseći široj zajednici na jasne i direktne načine. Pozicija koja je u nekoj organizaciji permanentno pokrivena sa punim radnim vremenom generalno ne može biti volonterska pozicija.

knjiga.indd 18 2.3.2010 15:58:01


19

Princip 8. Volontiranje je sredstvo individualca i grupa kojim se može odgovoriti na ljudske, probleme zaštite životne sredine i socijalne potrebe važno je volontiranje prepoznati kao značajan izvor javnog zastupanja i pokretača socijalne promjene.

organizacije u neprofitnom sektoru pružaju servise koji su suplement ili alterntiva onima koje pruža javni ili privatni sektor. nepofitni sektor ta-kođe konkuriše biznisu i vladi i može se ponašati kao neko ko zastupa tuđe interese ili prati rad institucija. Jak neprofitni sektor pomaže da se osigura da riješenja za kompleksne socijalne probleme imaju punu podršku i učešće zajednice.

Princip 9. Volontiranje je legitiman način da građani/ke učestvu-ju u aktivnostima svoje zajednice važno je shvatiti da volontiranje omogućava osobama da izraze svoju društvenu brigu i daju svoj doprinos zajednici. nezavisno od njihovog socio-ekonomskog statusa, obrazovanja, kulturnog nasljeđa, godina, pola ili roda svaki individualac/ka ima pravo na svoj glas i na svoj dopri-nos razvoju zajednice.

Princip 10. Volonterizam promoviše poštovanje prava, dostoja-nstva i kulture drugih Bitno je osigurati da volonterske aktivnosti nemaju negativan uticaj na prava i dostojanstvo drugih u zajednici.

Svrha volonterskog rada je doprinos razvoju zajednice i volontera. ovo je jedino moguće ako organizacije koje uključuju volontere/ke u svoj rad i sami volonteri/ke poznaju i poštuju prava svih individua i različitih kultura u zajednici. učešće u grupama poput rasističkih ili nekih koje promovišu podjele u zajednici ili isključuju i ponižavaju specifične grupe protivno je principima volotiranja.

Princip 11. Volontiranje promoviše ljudska prava i jednakostvolonterizam ima široku socijalnu svrhu (pored pružanja servisa), i va-žno je da se ne koristi kao jeftina radna snaga ili zamjena za loš rad institucija socijalne zaštite. Rad volontera/ki u pružanju servisa drugima nije samo sebi svrha već je sredstvo za promociju poštovanja ljudskih prava i jednakosti.

knjiga.indd 19 2.3.2010 15:58:01

volonTERSKI RAD

20

Pranje sudova – volontiranje ili nešto drugo?

Kod kuće: Kada perem sudove kod kuće nakon večere ja radim kućne poslove (održavam svoje suđe čistim kako bih ga mogao koristiti za naredni obrok). Neformalno volontiranje: Kada perem sudove svom komšiji jer je on slomio zglob, ja sam dobar komšija ovaj čovjek je moj prijatelj i ja mu pomažem jer želim da iskažem svoje prijeteljstvo znajući da bi i on meni pomogao u obrnutoj situaciji.

Formalno volontiranje: Kada idem u neku neprofitnu organizaciju i prijavim se da pomažem u njihovoj kuhinji, i jedna od mojih obaveza je da perem sudove, onda sam ja volonter. Ja sam slobodno izabrao da volontiram. nisam plaćen za moj rad. Motivisan sam da ispunjavam svoje dužnosti kao volonter jer vjerujem da moj neplaćeni rad koristi zajednici.

Radno iskustvo: Kada moja škola/fakultet organizuje čas tokom kog se pomaže u lokalnom centru za beskućnike, moj zadatak je da perem sudove i ja to radim kao dio obaveznih školskih aktivnosti. ovo je radno iskustvo (moja glavna motivacija je da ispunim zahtjeve vezane za ko-nkretan predmet).

Community service (služenje zajednici): Kada počinim akt vanda-lizma i sud odredi društveno koristan rad kao alternativnu kaznu konk-retno da ću određeni period prati sudove u lokalnom centru, onda je to obavezna aktivnost koju ja ne želim ali moram da uradim.

knjiga.indd 20 2.3.2010 15:58:02


21

vrste volonterskoG rada i tiPovi volontera/ki

volonteri/ke su po jednoj od definicija “osobe dobre volje koje su spre-mne da svoje vrijeme, znanje i vještine posvete radu, bez novčane na-doknade, u cilju realizacije neke društvene promjene, bilo na mikro ili makro društvenom planu”.

Postoji više klasifikacija volonterskog rada, u zavisnosti od stepena raz-voja volonterizma u pojedinim regionima svijeta. Te podjele mogu se vršiti: u odnosu na trajanje volonterskog servisa, geografsku dimenzi-ju, vrstu angažovanih volontera/ki, vrstu volonterskih pozicija, staros-nu dob volontera/ki itd.

Ako se uzme u obzir geografsko viđenje, volonteri/ke mogu volontirati na lokalnom, državnom i međunarodnom nivou. osobe koje volontiraju na lokalnom nivou su one koje volontiraju u svojoj ulici, lokalnoj zaje-dnici ili gradu. ovi volonteri/ke mogu najviše doprinijeti svojim volonte-rskim radom, jer su već upoznate sa kulturom, tradicijom i ostalim potrebama i problemima svoje lokalne zajednice. oni su i motivisani da volontiraju da bi doprinijeli pozitivnim promjenama u svojoj lokalnoj zajednici, jer su oni i prvi i posljednji korisnici tih promjena.

volonteri/ke takođe mogu volontirati na državnom nivou i to učešćem u volonterskim aktivnostima koje se realizuju u dijelovima zemlje u kojima oni ne žive ili borave. ovo volontiranje je takođe interesantno i to zato što volonteri/ke mogu da razmjene pozitivna iskustva i znanja koja donose iz svojih lokalnih zajednica, te ih pri tome pokretati i širiti u drugim lokalnim zajednicama, koje se susreću sa sličnim potrebama i/ili problemima.

na kraju, volontiranje na međunarodnom nivou je ponajviše fokusir-ano na vrijednosti interkulturnog učenja i razmjene, razmjenu iskustava i znanja, te izgradnju međurazumjevanja i prihvatanja različitosti među volonterima, najčešće mladima. Jedna od ključnih karakteristika svih volontera jeste i njihovo uvjerenje da sve globalne promjene počinju na lokalnom nivou.

Međutim, globalno prihvaćena klasifikacija volonterskog rada se ba-zira na razlikovanju dvije glavne grupe volonterskog rada i njihovih podvrsta. ove dvije glavne vrste volonterskog rada su određene u za-visnosti od posvećenosti volonterskom radu i vremenskom intervalu koji su volonteri/ke spremni da posvete radu na realizaciji volonterskih programa. Prema tome, treba razlikovati dugoročne i kratkoročne vo-lontere.

knjiga.indd 21 2.3.2010 15:58:02

volonTERSKI RAD

22

1. Dugoročno volontiranje

Bitne karakteristike koje ovaj vid volonterskog rada nosi su:

posvećenost ideji ili korisničkoj grupi programa;• uključenje volontera se uglavnom zasniva na ličnoj inicijativi poje-• dinaca/ki da budu dio programa;spremnost da se obavlja većina poslova koji doprinose realizaciji • ideje a nisu direktan razlog za njihovo uključenje u volonterski program;potreba za prepoznavanjem volonterskog rada i mogućnost za • povećanje kako ličnog, tako i programskog učešća u razvoju dru-štva.

važno je takođe istaći da se dugoročno volontiranje uglavnom manife-stuje kroz rad humanitarnih organizacija, religiskih grupacija i organi-zacija ili institucija koje rade sa kriznim grupama. Međutim, u posl-ednjih nekoliko godina, ovaj vid volonterizma je sve više prisutan u različitim oblastima društvenog života, pa čak postaje vidljiv i kroz rad biznis sektora u visoko razvijenim zemljama, u vidu korporativnog volo-nterizma.

Dugoročni volonteri/ke predstavljaju osobe koje posvećuju svoje vrijeme, znanje i iskustvo nekoj ideji ili programu na dug vremenski period. u ovu grupu se obično ubrajaju osobe koje su posvećene ciljnoj grupi volonterskog programa, bilo iz privatnih ili humanih razloga.

trajanje

dugoročno

srednjeročno

kratkoročno

međunarodna

evropska

nacionalna

Geografska dimenzija

Vrste volontera

ne-specijalizovani

specijalizovani

vrste pozicija

grupne

individualne

Starosna dob

sve starosne grupe

mladi

knjiga.indd 22 2.3.2010 15:58:02


23

2. Kratkoročno volontiranje

Bitne karakteristike koje ovaj vid volonterskog rada nosi su:

posvećenost ideji ili programu, ali ne u mjeri u kojoj je to slučaj • kod dugoročnog volontiranjauključenje volontera se uglavnom zasniva na regrutnim kampanja- • ma organizatora volonterskih programa;očekivanje jasno definisanog opisa posla, sa naglašenim radnim • vremenom i ukupnim trajanjem volonterskog rada;interesovanje samo za one poslove koje su u skladu sa ličnim že-• ljama i potrebama volontera.

ovaj vid volonterskog rada se uglavnom manifestuje prilikom realizova-nja kampanja, aktivnosti i projekata koji imaju jasno određen vremenski rok. Kratkoročno volontiranje je karakteristično za rad nevladinog sekto-ra, mada ga ima i u drugim oblastima društva, ali ne u tolikoj mjeri.

u ovu grupu kratkoročnih volontera/ki se ubrajaju osobe koje su spremne da posvete tačno određeno vrijeme, uglavnom kraće, nekoj ideji ili programu, a najčešće sa ciljem da njihovo lično učešće u volont-erskim programima bude prepoznato i da po završetku datog perioda volontiranja nastavljaju dalje sopstvene aktivnosti u skladu sa trenut-nim interesovanjima i željama

Postoje različite podvrste volontera i u zavisnosti od poslova koje obav-ljaju ili načina na koji se posao vrši, kao i načina na koji su uključeni u volonterske programe. u nekim podjelama izdvajaju se:

Volonteri podržani od strane poslodavaca - karakteristično za ovu grupu volontera je to što su uglavnom profesionalno angažovani u ok-viru svojih kompanija, organizacija, itd., ali su stimulisani od strane poslodavca da određeni vremenski period posvete volonterskom radu u onim oblastima u kojima mogu dati svoj doprinos razvoju društva.

Stariji volonteri - to su uglavnom ljudi koji su završili svoju profesion-alnu karijeru, ali imaju želju da stečeno znanje prenesu dalje i da na taj način ostanu aktivni u društvu.

Nezaposleni volonteri - gdje pripadnici ove grupe volontera tretiraju volonterski rad kao mogući most za unapređenje ličnih znanja i kapaci-teta, i shvataju volonterizam kao međukorak na putu ka profesionalnoj karijeri, u istoj ili nekoj drugoj oblasti.

Dakle, ovo su samo neke od podvrsta volonterskog rada koje su naj-prisutnije kako u razvijenim društvima tako i u zemljama u kojima je institucionalizovani volonterizam još uvjek u začetku.

knjiga.indd 23 2.3.2010 15:58:02

volonTERSKI RAD

24

Kada razmišljate o volonterskom radu u vašem okruženju, u vašem gradu, u Crnoj Gori, korisno bi bilo da možete i da znate vezu sa region-alnim, evropskim, svjetskim trendovima.

Međunarodne organizacije u kojima Crna Gora kao država ima aktivno članstvo, prije svega Ujedinjene nacije i Savjet Evrope, već više od 25 godina imaju aktivnu politiku i razvijene standarde po pitanju tret-mana i razvoja volonterizma, kao i promovisanja vrijednosti i značaja volonterskog rada. većina odluka i deklaracija donešenih u ovim tijeli-ma nakon ratifikovanja ima obavezujući karakter za zemlje članice. vo-lonerizam i volonterski rad su svoje mjesto našli i u Povelji osnovnih prava Eu, kojom su data prava, slobode i principi koji su prepoznati i priznati od strane Eu.

Ujedinjene nacije su kroz rad Generalne skupštine, Komisije za dru-štveni razvoj, te izvještaje Generalnog sekretara, donijele oko 15-ak odluka preporuka i niz rezolucija, među kojima su najznačajnije: rezo-lucija usvojena 17. decembar 1985. “Međunarodni dan volontera za ekonomski i socijalni razvoj”, Rezolucija 55/57 od 4. decembra 2000. o Međunarodnoj godini volontera, Rezolucija 56/38 5. decembra 2001. –“Preporuke za načine podrške volonterizmu”, Rezolucija 57/106 usvojena od strane Generalne Skupštine 16. decembra 2005. - “Follow-up aktivnost implementaciji Međunarodne godine volontera”.

Savjet Evrope je pratio nastojanja un i kroz Parlamentarnu skupštinu donio niz odluka od kojih posebno izdvajamo Agendu 2020 i Deklara- ciju Savjeta ministara od 25. novembra 2008. (Resolution CM/Res (2008)23 on the youth policy of the Council of Europe), Preporuku Savjeta Evrope br. 1496 iz 2001. godine o poboljšanju uloge i statusa volontera u društvu koja prepoznaje ulogu i važnost volontera i traži od Komiteta Ministara da postane uključen u kampanje informisanja društva o aktivnostima volontera, da objavi Evropski dan volontera, da traži od država članica da uklone sve prepreke koje mogu učiniti da ljudi odustanu od volontiranja. najvažniji dokument u Savjetu Evro-pe donijet je maja 2000. kada je usvojena Evropska konvencija o promociji transnacionalnih dugoročnih volonterskih servisa za mlade. najstariji dokument datira iz 1983. godine kada je Evropski parla-ment usvojio Rezoluciju o volontiranju kojom je prepoznao značaj volonterizma i pozvao Komisiju da posebno obrati paznju na razvoj in-frastrukture i kvalitetne nacionalne politike kao ključne faktore.

VOLONTERIZAM U SVIJETU

knjiga.indd 24 2.3.2010 15:58:02


25

Posebno značajne su Sporazum iz Amsterdama iz 1997. godine i Lisabonska strtategija iz 2005. godine. u sklopu Sporazuma iz Amsterdama usvojena je Deklaracija 38 o Volonterskim servisi-ma kroz koju se prepoznaje njihov značaj za razvoj društva i kojom Evropska zajednica ohrabruje i podstiče evropsku dimenziju volonter-skih organizacija. lisabonskom strategijom iz 2005. godine identifikuju se volonterske biznis inicijative i korporativni volonterizam kao jedan od ključnih faktora održivog razvoja čitave Evrope kojim se podstiče inovativnost i kompetitivnost. osim njih ovdje izdvajamo Evropsku socijalnu agendu 2005-2010, Rezoluciju o Evropskom Youth Pa-ktu (2005/C 292/03), Rezoluciju o dodatim vrijednostima volont-erizma na mlade ljude (14. februara 2002.), Izvještaj Evropskog parlamenta o komunikaciji Komisije koja se tiče promovisanja uloge volonterskih organizacija i fondacija u Evropi i Rezoluciju Savjeta i pre-dstavnika vlada država clanica Eu o zajedničkim ciljevima volonterskih aktivnosti mladih ljudi (13996/04)...

“volontiranje predstavlja jedan od osnova civilnog društva, afirmišući ono najplemenitije u čoveku - pacifizam, slobodu, jednake mogućnosti, bezbijednost i pravdu za sve ljude. u eri globalizacije i neprestanih pro-mjena, svijet postaje sve manji, međusobno zavisniji i kompleksniji. vo-lontiranje, bilo da je individualno ili grupno, je način na koji se; jačaju i čuvaju osnovne ljudske vrijednostii: zajedništvo, briga i pomaganje; pruža mogućnost svakom pojedincu da postane i bude odgovoran član zajednice, da pomažući drugima uči i stiče vrijedna iskustva; mogu uspostaviti veze koje umanjuju razlike među ljudima, i kroz zajednički rad stvaraju uslovi za zajednički život.”

(univerzalna deklaracija o volonterizmu, usvojena od strane međunaro-dnog upravnog odbora iave (međunarodne asocijacije za volonterske aktivnosti), na njihovoj 16. svjetskoj konferenciji održanoj u amsterda-mu,u Holandiji, u januar 2001. godine. )

knjiga.indd 25 2.3.2010 15:58:02

volonTERSKI RAD

26

knjiga.indd 26 2.3.2010 15:58:04


27

Istorijat, stanje

Nacionalna percepcija volonterizma varira u zavisnosti od istorijske i kulturne tradicije. Pored osnovnih karakteristika, svako definisanje volonterskog rada na nacionalnom nivou obuhvata odrednice iz oblasti u kojima se volonterski angažman identifikuju kao značajan.

u Crnoj Gori postoji niz istraživanja relizovanih od 2003. godine koja in-dikativno pokazuju nivo uključenosti volontera. Međutim, zbog nepo-stojanja sistema podrške, uključivanja i vrjednovanja volonterskog ra-da, fokus ovih istraživanja nije bio utvrđivanje njihovog broja već je više bio vezan za analizu ovih problema, preduslove i potencijal institu-cija i nvo da uključe volontere.

Ako pođemo od činjenice da volonterizam afirmiše pravo čovjeka da se angažuje, bilo individualno ili kolektivno, bez materijalne naknade za to, onda nevladine organizacije izgledaju kao “idealni” kolektiviteti i za individualni i za kolektivni angažman. Pri tome, široka lepeza i različitost predmeta interesovanja nevladinih organizacija omogućavaju i veoma široke mogućnosti i polja djelovanja kada je u pitanju volonterski rad, od onih, građanima u ovom trenutku možda i najlakše razumljivih–humanitarnih, do uspostavljanja evropskih vrijednosti i standarda, ra-zvoja demokratije i građanskog obrazovanja, zaštite ljudskih prava i sloboda i sl.

nakon prestanka finansiranja društvenih organizacija sa kraja 80-ih go-dina prošlog vijeka, koje su pretežno bile servisno orjentisane prema ciljnim grupama, izostala je i mogućnost praćenja broja i vrednovanja onoga što građani realizuju kroz svoj volonterski rad. Kako javne usta-nove i lokalne institucije nemaju praksu podrške servisa unutar nvo sektora, oni gotovo isključivo egzistiraju kroz inicijative nevladinih or-ganizacija. Broj ovih servisa nije beznačajan i oni goegrafski pokrivaju dobar dio Crne Gore.

Posebno su prepoznati servisi koje nude „ženske“ organizacije, SoS telefoni otvoreni za građane/ke za različita pitanja (za žrtve nasilja, tinejdžere,…), servisi za mlade (socijalno ugrožene, prenosive bolesti, pitanje mobilnosti, slobodno vrijeme,…), pitanja ranjivih kategorija, osoba sa invaliditetom itd. u ovim servisima organizovano učestvuje veliki broj volontera, ali njihovo angažovanje je ograničeno kapacitetima i ra-dom ovih servisa koji imaju dinamične aktivnosti samo ako obezbijede finansijsku podršku za projekte.

VOLONTERIZAM U CRNOJ GORI

knjiga.indd 27 2.3.2010 15:58:04

volonTERSKI RAD

28

Zbog toga i sam pristup volonterima i rad sa njima nije na nivou koji je potreban, tako da to stvara nerazumijevanje i konfuziju kod onih koji bi potencijalno volontirali. ovoj konfuziji doprinosi i činjenica da pojam volonterizma nije dovoljno poznat, tj. jasan javnosti, da se ne prepo-znaje razlika između volonterizma i drugih oblika neplaćenog rada, te je i logično da se ne prepoznaju koristi od volontiranja za pojedinca. Međutim, i pored prisutnih problema i dalje postoji trend koji govori da je mnogo više ima osoba zainteresovanih za volontiranje, nego organi-zacija spremnih da ih uključe u svoj rad.

Kratkoročno volontiranje i ova vrsta volontera vjerovatno su naji-zraženiji oblik volonterskog angažovanja građana Crne Gore, kako u zemlji, tako i kroz njihov angažman u inostranstvu. Međutim, ovaj oblik volonterskog angažmana je značajan za strategiju samo u slučaju ako je organizovan kroz volonterske servise koji su u stanju da u konti-nuitetu uključuju stalan i potreban broj ovlašćenih volontera, koji se uključuju u zavisnosti od mogućnosti i slobodnog vremena kako bi po-mogli razvoj društva.

Za prvih 5 godina organizovanja volonterskih kampova, kao vida kra-tkoročnog volontiranja, ostvareno je iznad 28 000 volonterskih radnih sati, što ima minimalnu vrijednost iznad 80 000 eura. Ako uporedimo to sa troškovima kampova, dobijamo da je za realizaciju volonterskog kampa na svaki uloženi euro ostvareni povraćaj iznosio preko 2.3 eura i to samo kroz volonterski rad, ne računajući dodatne efekte u turizmu.

Zahvaljujući programima Eu, ali i nizu bilateralnih programa saradnje, u Crnoj Gori postoji i razvija se praksa boravka međunarodnih volon-tera. Dugoročni i kratkoročni volonteri već 7 godina dolaze preko vo-lonterskog servisa Crne Gore, ADP-Zid. Do sada je u Crnu Goru došlo oko 67 dugoročnih volontera, posredstvom crnogorskih nvo. Pored nvo, započeta je praksa dolaska međunarodnih senior volontera koji su kao stručnjaci dolazili u biznis sektor. Međunarodni volonteri mogu se angažovati i u institucijama, mada je dosadašnja praksa u toj oblasti „siromašna”, a i ne postoje pouzdani statistički podaci.

Motivi građana u Crnoj Gori da volontiraju su identični kao i svuda u svijetu i trenutno je mnogo veće interesovanje za volontiranjem od po-nude mjesta - poslova gdje oni u Crnoj Gori mogu volontirati.

knjiga.indd 28 2.3.2010 15:58:04


29

Stanje u javnoj upravi

Iako praksa volonterskog rada u javnoj upravi postoji, može se reći da je svedena na nivo pojedinačnih iskustava koja se uglavnom realizuje kroz saradnju sa nevladinim organizacijama, ili individualno. na ovaj način institucije angažuju i međunarodne volontere, jer postoji potreba upoznavanja sa međunarodnim iskustvima u pojedinim oblastima. Pri tome se ti senior volonteri svojim iskustvom i radom angažuju da in-stitucijama pomognu u izradi nekih strateških dokumenata, realizaciji programa i sl. Primjer za to je i Kancelarija vlade CG za ravnopravnost polova, koja je angažovala međunarodnu volonterku na 6 mjeseci. Spro-vedena istraživanja pokazuju da i u javnim ustanovama Crne Gore, kao i u ostalim oblastima društvenog sistema, postoji potreba za volonter-skim radom, kako od strane mogućih korisnika – određenih institucija, tako i od strane mogućih pružalaca usluga - volontera različitih staros-nih doba, obrazovnih i drugih karakteristika.

Korporativni volonterizam

Korporativni volonterizam predstavlja stimulisanje i podržavanje volo-nterskog angažovanja zaposlenih u različitim organizacijama u zajed-nici, najčešće nevladinim organizacijama. Korporativni volonteri (vo-lonteri podržani od strane poslodavaca) su uglavnom profesionalno angažovani u okviru svojih kompanija, organizacija, itd., ali su i stimu-lisani od strane poslodavca da određeni vremenski period posvete volo-nterskom radu u onim oblastima u kojima mogu dati svoj doprinos raz-voju društva. Primjeri načina na koji korporativni volonteri mogu dati doprinos u pravcu razvoja zajednice su različiti:

volontiranje zaposlenih u neprofitnim organizacijama na podršci u • upravljanju finansijama, razvoju budžeta, strategija kampanja, u direktnom radu sa cilljom grupom tj. korisnicima usluga;privatne advokatske kancelarije mogu svoje pravnike angažovati • da volontiraju par sati/dana mjesečno za neke društveno-odgo-vorne potrebne teme ili inicijative i eventualno pomognu nekim marginalizovanim grupama u ostavrivanju njihovih prava i sl.;učešćem zaposlenih u profesionalnoj orjentaciji mladih; • uključivanje u različite aktivnosti timskih izazova, mentori-• sanja, pomoći u toku obrazovanja, radionice za podučavanje ili poboljšavanje postojećih vještina itd.

u Crnoj Gori je nivo uključivanja zaposlenih u kompanijama u organizo-vane programe volontiranja veoma nizak. činjenica je da o njemu ne postoje neka detaljnija istraživanja. Primjer pozitivne prakse postoji u nekim kompanijama, u kojima se u godišnjem planu aktivnosti izdvaja makar jedan dan kada svi zaposleni rade volonterski na nekom pro-jektu – pomažući nekoj instituciji ili direktno ciljnoj grupi.

knjiga.indd 29 2.3.2010 15:58:04

volonTERSKI RAD

30

Za ovu aktivnost postoji i izdvojen budžet za kupovinu potrebnog ma-terijala i realizaciju volonterskih aktivnosti.

u većini kompanija ne postoje precizno i formalno definisana politika i proces donošenja odluka o davanjima (npr. u vidu pravilnika) kroz volonterski rad, već samo generalne smjernice ili čak ni to. Politike uključivanja korporativnih volontera u rad organizacija civilnog društva, ali i organizacija javnog sektora nisu razvijene i to predstavlja prepreku da zaposleni u preduzećima aktivno daju doprinos realizaciji aktivnosti i poslova neprofitnih i drugih organizacija i institucija.

Angažman volontera/ki i pored pozitivne prakse rasta zapošljivosti i smanjenja problema pronalaženja prvog zaposlenja mladima u nekim zemaljama (njemačko iskustvo), u Crnoj Gori u privatnom sektoru nije dozvoljen. Međutim, svjesni pozitivnih efekata i dobijanja bolje priprem-ljenih kadrova, neke razvijene kompanije započele su neku vrstu „divlje prakse“ koja nema zakonskog osnova ali je proizvod potreba na tržištu radne snage.

na ovaj način, stimulišu se mladi kadrovi da se uključe i razumiju rad kompanija, da ocijene svoje mogućnosti i da se svojim kvalitetima i entuzijazmom nametnu poslodavcu. Medjutim, s obzirom na nivo razvi-jenosti volonterizma u Crnoj Gori, kapacitete institucija koje kontrolišu poštovanje radnog zakonodavstva, do narednog dokumenta treba isključiti svaku mogućnost volontiranja mladih u privatnom sektoru.

Iako do sada državne strukture, političke, pa čak i vjerske organizacije nijesu bile dovoljno aktivne u promociji volonterskog rada, jer i same nemaju potreban stepen informisanosti i znanja o potencijalu volonter-skog rada, pozitivno je to što je volonterizam prepoznat i uključen u niz nacionalnih sektorskih i međusektorskih strategija u Crnoj Gori. Pored toga, postoje istraživanja o interesovanju za razvoj volonterskih servisa i angažovanje volontera, kao i inicijativa za regulisanje i poboljšanje stanja vezanog za volonterizam.

Crna Gora je preko niza organizacija umrežena i uključena u različite programe koji podržavaju i omogućavaju razvoj volonterskih servisa, a dosadašnja praksa pokazuje da postoje zainteresovane strane za ra-zvoj volonterizma. ono što je izuzetno značajno jeste da kao baza za dalji razvoj, postoji nacionalni volonterski servis, kao i organizacije i insititucije koje razvijaju volonterizam ali i one koje uključuju lokalne i inostrane volontere.

knjiga.indd 30 2.3.2010 15:58:04


31

Normativno - pravni okvir za razvoj volonterizma

na inicijativu Asocijacije za demokratski prosperitet – Zid započet je rad na formiranju nornativno pravnog okvira za razvoj volonterizma u Crnoj Gori.

nakon 18 mjeseci rada na konceptu razvoja volonterizma, analize stan-ja u zemlji i komparativnih iskustava u regionu, Evropskoj uniji i svijetu, nakon urađene Agende strategije za razvoj volonterizma u Crnoj Gori koja uključuje razloge, mogućnosti i opravdanost donošenja strategije, nakon dvogodišnjeg rada upravnog odbora, te iscrpne debate u kojoj je, kroz različite forme skupova i okruglih stolova učestvovalo preko 150 predstavnika ministarstava, uprava i institucija sa nacionalnog i lokalnog nivoa, te vjerskih organizacija, crkava, kao i nevladinih orga-nizacija, krajem jula 2009. godine proistekao je prvi radni Nacrt dokumenta Strategije za razvoj volonterizma u Crnoj Gori.

Taj radni nacrt dokumenta Strategije za razvoj volonterizma u Crnoj Gori urađen je uz podršku kancelarije oSCE u Crnoj Gori, Fondacije Institut za otvoreno društvo i regionalne SEEYn mreže. upravni odbor kao međuresorno tijelo koje je upravljalo ovim procesom, a koga su činili predstavnici Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja, Za-voda za Zapošljavanje Crne Gore, vladine kancelarije za saradnju sa nvo, uprave za kadrove, Kancelarije ombudsmana, Instituta za javno zdravlje Crne Gore, Centra za stručno obrazovanje, Centra za soci-jalni rad, univerziteta Crne Gore, Misije oSCE u Crnoj Gori, nevladinih organizacija CRnvo i Humanitarac, te asocijacije za demokratski prosperitet – Zid kao Volonterskog servisa Crne Gore i nosioca inicijative, osigurali su da tokom rada na izradi finalne Strategije budu ostvarene ključne pretpostavke za uspješnost procesa strateškog planiranja:

ojačani su kapacititi učesnika procesa planiranja približavanjem • koncepta volonterizma, organizacijom sastanaka i treninga,ostvarena je međusektorska saradnja,• urađena je komparativna analiza kao osnov za naučni pristup,• postavljeni su ciljevi i specifični zadaci strategije,• definisane su mjere i nosioci kod realizacije postavljenih ciljeva• osigurana je participativnost stručnjaka i svih zainteresovanih • strana za razvoj i buduću realizaciju strategije.

u narednoj fazi, Ministarstvo rada i socijalnog staranja je formiralo mješovitu radnu grupu sastavljenu od predstavnika resornog ministar-stva, socijalnih partnera i predstavnika već formiranog upravnog odbo-ra za izradu Strategije volonterizma, koja je izradila finalni tekst doku-menta koji će predstavljati osnov za izradu Zakona o volonterskom radu i niza podzakonskih akata.

knjiga.indd 31 2.3.2010 15:58:04

volonTERSKI RAD

32

Finalno, vlada je 08.10. 2009.god usvojila Nacionalnu strategiju za volonterizam u Crnoj Gori (2010-2015).

opšti ciljevi nacionalne strategije koji daju smjernice za razvoj volonte-rizma u zemlji za period od 2010. do 2015.godine su:

Povećanjem učešća volontera osigurati afirmaciju volonterizma • kao socio-ekonomskog resursa na svim nivoima. Povećati volonterski doprinos razvoju društva kroz učešće svih • sektora i razvojem specifičnih oblika volonterskog rada. .volonterski rad u funkciji sticanja znanja i vještina volontera i po-• većanja zapošljivosti. Povećati ulogu volonterizma kod zdravstvene i socijalne zaštite • ranjivih kategorija.unapređenje razvoja društva na konceptu održivog razvoja u • oblasti zaštite životne sredine i turizma uz aktivno učešće volon-tera. Razvojem volonterskog rada doprinijeti povećanju kvaliteta obra-• zovanja mladih, razvoju kulture i većoj integraciji građana u društvo.

veliki izazov koji slijedi jeste ralizacija aktivnosti i ostvarenje ciljeva same Strategije i usvajanje i provođenje samog Zakona o volonterskom radu. niski kapaciteti institucija vezano za ovu temu, inertnost i nespre-mnost za učenje dijela kadra predstavljaju veliki problem - naročito ako je u pitanju rukovodeći kadar.

knjiga.indd 32 2.3.2010 15:58:05


33

da li biste znali da objasnite: zašto neke osobe volontiraju? iako to često nije prepoznato kao vrijednost i ne donosi druge očigledne koristi u životu volontera/ki, neki/e od njih godinama poklanjaju svoje vrijeme i vještine u okviru volonterskih servisa različitih organizacija civilnog društva. oni projektima i programima svojevoljno doprinose sopstvenom energijom, idejama i aktivnim učešćem.

volonteri/ke mogu da budu iskreni altruisti koji žele da promijene svijet nabolje kroz svoj doprinos. Sa druge strane, to mogu biti osobe za koje je glavna prednost volonterskog angažovanja to što će steći vještine koje će im poslužiti kao odskočna daska za svjetliju budućnost.

Razlozi zbog kojih ljudi volontiraju su različiti:

žele da pomognu drugima, da se osjećaju korisnim, potrebnim i • važnim;posvećeni su određenom cilju i žele da podrže i budu dio onoga u • šta vjeruju;osjećaju hitnost i važnost rješavanja određenog problema u za-• jednici;žele da daju zajednici nešto, kao kompenzaciju za ono što su od • nje dobili;imaju dosta slobodnog vremena i žele da prekinu dosadu i • monotoniju;žele da steknu nova znanja i vještine, da se razvijaju i istraže • svoje snage;u mogućnosti su da iskažu sebe kroz volonterski rad i tako dobiju • podršku i razumijevanje;potrebno im je sigurno mjesto na kojem će biti prihvaćeni onakvi • kakvi jesu;žele da se zabave;• da nauče nešto novo;• da steknu radno iskustvo;• žele da unaprijede svoje profesionalno iskustvo i/ili da ga ponude • zajednici;žele da istraže mogućnosti napredovanja u karijeri;• motivisani su kroz kreativan i izazovan rad;• žele da doprinose stvaranju promjena u društvu;• da budu dio određene grupe ili zajednice, te tako sretnu istomišlje-• nike i postignu osjećaj pripadnosti;da upoznaju nove ljude;• žele da putuju, nauče nove jezike i upoznaju druge kulture;•

MOTIVACIJA OSOBA

DA SE BAVE VOLONTERSKIM RADOM

knjiga.indd 33 2.3.2010 15:58:05

volonTERSKI RAD

34

žele da rade nešto praktično i korisno;• žele da pomognu onima kojima je potrebno;• da bi imali cilj u životu;• da se izvuku iz depresije• žele da urade nešto za zajednicu;• žele da steknu prijatelje;• žele da probaju nešto novo.•

Abraham H. Maslov je uspostavio teoriju motivacije, koja je jedna od najuticajnijih u oblasti psihologije. on smatra da je čovjek motivisan željom da zadovolji jedan ili više od pet nivoa osnovnih potreba:

1. Fiziološke potrebe – ove potrebe uključuju potrebe za hranom, pićem, spavanjem, zaklonom, toplinom, izbjegavanjem bola, te druge osnovne potrebe za preživljavanjem.

2. Potreba za sigurnošću i zaštitom – psihološke i fizičke potrebe za strukturom i druge potrebe vezane za zaštitu od opasnosti ili prijetnji.

3. Društvene potrebe – uključuju odnose sa drugima, grupni identi-tet, osjećaj pripadanja kroz prijateljstvo, poznanstvo ili ljubav.

4. Potrebe za samopoštovanjem – odnosno egoističke potrebe, kao što su status, priznanje, dostignuće, smisao za ličnu vrijednost, pošto-vanje i autonomija.

5. Potrebe za samoispunjenjem – smisao za postizanje svojih punih potencijala i sposobnosti, te lični razvoj.

ove potrebe su postavljene hijerarhijski, što znači da ukoliko neka niža potreba nije ispunjena – onda osoba neće biti motivisana da zadovolji potrebu višeg reda. npr. ako osoba ne ispuni svoju potrebu za hranom, onda njena energija neće biti usmjerena ka ispunjenju potreba za sam-oispunjenjem ili ličnim razvojem, već za osiguranjem obroka. Jednom kada je zadovoljena neka osnovna potreba, ona više nije izvor motiva-cije. nakon toga dolazi sljedeća grupa potreba koju treba ispuniti.

Zamislite osobu koji ima plaćen posao, sigurnost i zadovoljenu potrebu za pripadnošću. ova osoba je motivisana da volontira kako bi zadovolji-la svoje potrebe za samoispunjenjem. u određenom trenutku, ukoliko se desi da volonter/ka izgubi svoj plaćeni posao - kao rezultat se javlja-ju određeni strahovi vezani sa svoju sigurnost, te će sada primarna motivacija biti zadovoljenje te potrebe nižeg reda a ne npr. potreba za samoispunjenjem.

volonteri/ke se dakle najčešće volonterski angažuju da bi zadovoljili svoje potrebe za samopoštovanjem i posebno, za samoispunjenjem. To je upravo mjesto gdje volonterizam može mnogo da ponudi jednom

knjiga.indd 34 2.3.2010 15:58:05


35

pojedincu/ki. Međutim, to čini rad sa volonterima/kama i veoma teškim zadatkom, jer ako ne uspijete obezbijediti ispunjenje potreba kroz vo-lonterski rad, motivacija ljudi da volontiraju će slabiti ili čak neće uo-pšte postojati.

Psiholozi Clary i Snyder su, na temelju funkcionalne teorije i rezultata svojih istraživanja, identifikovali šest ličnih i društvenih funkcija koje se ostvaruju kroz volontiranje, odnosno, šest motiva i razloga zbog kojih ljudi volontiraju.

vrijednosti - nekim ljudima volontiranje omogućava da djeluju u skladu s ličnim uvjerenjem o važnosti pomaganja drugima.

Razumijevanje - Za neke, volontiranje ima funkciju propitivanja i shva- tanja gdje oni, kroz volontiranje, zadovoljavaju želju da razumiju ljude kojima pomažu, organizaciju za koju volontiraju ili same sebe.

karijera - nekim ljudima volontiranje omogućava da steknu nove vje-štine koje im mogu pomoći u pronalaženju posla ili u razvoju karijere.

Društvo - Za neke, volontiranje predstavlja uspostavljanje novih dru-štvenih kontakata i upoznavanje novih i zanimljivih ljudi.

Poštovanje - volontiranje može pomoći osobi da podigne svoje samo-poštovanje, čineći da se bolje osjeća u sopstvenoj koži.

Zaštita - volontiranje može poslužiti pojedincima/kama da pobjegnu od negativnih osjećanja krivice ili usamljenosti.

važno je znati da su razlozi volontiranja uvijek individualni i da je svaka motivacija jednako vrijedna. čak i ako volontiranje proizlazi iz isključivo ličnih interesa i, uslovno rečeno, sebičnih motiva, njegov rezultat dovo-di do zajedničkog altruističkog cilja, pa zato, izvori tih razloga nisu toli-ko bitni koliko su bitni rezultati volonterskih aktivnosti.

knjiga.indd 35 2.3.2010 15:58:06

volonTERSKI RAD

36

knjiga.indd 36 2.3.2010 15:58:12


37

Prije nego što krenete da uključujete volontere/ke u rad svoje orga-nizacije ili institucije, upitajte se jesu li vam oni zaista potrebni. Za početak, analizirajte samu organizaciju ili instituciju u kojoj radite.

Napravite listu vaših programa, projekata, predstavite postoje-ću strukturu organizacije i opise poslova a zatim razmislite kak-vo bi bilo mjesto volontera/ki. Da li se uključivanje volontera/ki uklapa u kulturu vaše organizacije ili institucije?

Različite organizacije i institucije imaju različite poglede na uključenje volontera i volonterki u svoj rad i eventualne dobrobiti od toga, kako za svoju organizaciju ili instituiciju tako i za samo društvo.

neki od njih u volonterima/kama vide šansu za bolji kontakt sa lokal-nom zajednicom, otvaranje ka zajednici, njegovanje kulture tol-erancije unutar same organizacije ili institucije, interkulturalnog učenja (kada je u pitanju angažman stranih volontera), društvenog i kulturnog napretka i cjelokupnog napretka lokalnih zajednica.

Druge organizacije vide volonterski servis kao sjajnu priliku za pobo-ljšanje kvaliteta rada same organizacije, povećanje kapaciteta, priliv novih znanja, vještina.

uvijek je vrlo važno da se prije angažmana samih volontera ispita-ju razlozi zbog kojih organizacija ili institucija želi da uključi ljudske i finansijske resurse u realizaciju volonterskog servisa.

Ovo je važno ne samo zbog toga što je direktno povezano sa cjelokupnom misijom i ciljevima organizacije ili institucije, već i sa postavljanjem ciljeva samog uključivanja volontera i prona-laženja adekvatnog profila volontera, te kasnije i evaluacije uspješnosti njihovog rada i samog programa.

u priručniku Savjeta Evrope, Međunarodni volonterski servis, dat je sljedeći upitnik koji može poslužiti za samu procjenu razloga.

MOTIVACIJA ORGANIZACIJA I INSTITUCIJA

DA UKLJUČUJU VOLONTERE U SVOJ RAD

knjiga.indd 37 2.3.2010 15:58:12

volonTERSKI RAD

38

Rezultati testa: Sljedeći profili opisuju krajnosti različitih dimenzija. većina organizacija predstavlja mješavinu obje krajnosti.

Spektar: zapošljivost – građanska svijest

◊ Idealistiovakve organizacije stavljaju naglasak na građansku svijest kao glavni razlog zbog kojeg realizuju volonterski servis. Građanska svijest u ovom smislu podrazumijeva aktivno učešće pojedinaca u društvu, oblik anga-žovanja ne samo prema drugima nego prema zajednici u cijlini.

organizacije koje gledaju na volonterizam iz posebno altruističkog ugla reći će da je glavni razlog organizovanja projekata volonterskog servisa omogućavanje mladim ljudima da svoje slobodno vrijeme posvete dobrobiti drugih pojedinaca i društva, te na takav načim promovišu akti-vnu građansku svijest.

◊ Pragmatičarina drugom kraju spektra nalaze se one organizacije koje stavljaju nagla-sak na zapošljivost. Zapošljivost se odnosi na potencijal pojedinca da nađe posao, te se zato podrazumijeva zbir kvalifikacija i vještina koje pojedinac posjeduje i koji mu omogućuje da dobije određeni posao ili ostvari karijeru. organizacije koje vjeruju da mladi ljudi moraju da postanu zapošljivi ako žele da uspiju u životu gledaće na volonterski servis kao na instrument za izgradnju kapaciteta kako bi to postigli.

Regrutovaće mlade ljude da se priključe volonterskom servisu ne pri-marno u cilju dobrobiti zajednice već da bi olakšali mladim ljudima da nađu posao.

knjiga.indd 38 2.3.2010 15:58:17


39

Spektar: lični razvoj – dobrobit organizacije

◊ Idealistiove organizacije organizuju volonterski servis zato što vide volontere kao ključne ljudske resurse za postizanje svojih ciljeva i pružanja uslu-ga svojoj ciljnoj grupi. njihova pažnja biće usmjerena na sadržaj i rezu-ltate vlastitih aktivnosti i na način na koji volonteri mogu djelotvorno da pomognu organizaciji.

u ovom slučaju, ako organizacija nema direktnu korist od međunarodnog volonterskog servisa, neće vidjeti smisao za njegovo organizovanje.

◊ Pragmatičariu ovom slučaju organizacije smatraju volontere centrom svoje pažnje i glavnom svrhom svojih aktivnosti. Zanemariće uticaj na lokalnu zaje-dnicu te će usmjeriti svoje napore na pomaganje volonterima kako bi bili izloženi novim životnim iskustvima, proširili svoje vidike te usput naučili više o sebi i sazrijevali kao ljudska bića.

organizacije koje stavljaju naglasak na građansku svijest često će smatrati da je međunarodni volonterski servis važniji za dobrobiti koji donosi organizaciji. one organizacije koje smatraju da je zapošljivost jedan od njihovih vodećih principa stavljaće takođe naglasak na dobro-biti koje volonterski servis donosi pojedincu. ova dva suprotstavljajuća koncepta zapravo se nalaze u kontinumu i sve pozicije između ove dvije krajnosti su moguće.

u stvarnosti, svaka organizacija treba da nađe pravu ravnotežu između dobrobiti zajednice ili organizacije i volontera. Jedna dimezija ne mora u potpunosti da isključuje onu drugu. Zapravo samo kombinacija is-tih osigurava potencijalni kvalitet projekta: zadovoljstvo volontera nije potpuno ako stečena iskustva i vještine nisu djelotvorno iskorištene za dobrobit lokalne zajednice.

knjiga.indd 39 2.3.2010 15:58:17

volonTERSKI RAD

40

Evropska povelja o volonterizmu iz 1998. godine određuje volonterski rad kao:

Aktivnost u interesu ljudi-

Aktivnost koja nije motivisana finansijskim interesom-

Aktivnost koja se odvija na lokalnom ili nacionalnom nivou-

Aktivnost koja je dobrovoljna-

Aktivnost koja je miroljubiva-

Aktivnost koja je utemeljena na ličnoj motivaciji i slobodi izbora-

Aktivnost koja podstiče aktivnu građansku ulogu radi dobrobiti zajednice

-Aktivnost koja podstiče razvoj ljudskih potencijala

-Aktivnost koja poboljšava kvalitet života na načelima solidarnosti

-Traganje za pretpostavkama društva sigurne budućnosti

-Podsticaj korišćenju preduzetničkih mogućnosti

-osnova razvoja partnerskih odnosa između aktera

sistema blagostanja-

Podsticanje samoorganizovanja ljudi pri riješavanju problema

knjiga.indd 40 2.3.2010 15:58:17


41

Prije konkretnog planiranja i kreiranja svakog programa, potrebno je realizovati kvalitetno ispitivanje potreba.

ovaj proces treba da identifikuje smjernice, koje će vas voditi ka krei-ranju vašeg volonterskog programa. na ovaj način, u velikom broju slučajeva možete izbjeći kreiranje nekvalitetnih programa koji jednos-tavno neće postići ciljeve koje ste sebi postavili ili jednostavno neće ispuniti očekivanja volontera, korisnika i vas kao organizatora volont-erskog programa.

ovaj proces može biti realizovan na mnogo načina, a sam način se bira na osnovu ciljeva koje želite da ostvarite angažovanjem volontera. Ispi-tivanje potreba se može vršiti:

kroz analizu potreba i očekivanja grupe koja će imati direktne ko-• risti od volonterskih usluga (korisnici volonterskih usluga);kroz analizu potreba i očekivanja grupe koja kreira i realizuje cje-• lokupni volonterski program (organizatori volonterskih usluga);kroz analizu potreba i očekivanja cjelokupne lokalne zajednice.•

ove analize se mogu realizovati pojedinačno ili kombinovano, a u zavi-snosti od vaše procjene – koje će vam sve smjernice biti potrebne prili-kom izrade jednog volonterskog programa.

Sigurno je da kombinacija svih gore navedenih analiza može da pruži najširu sliku, ali u nekim slučajevima vam nisu potrebne sve ove ana-lize. Ako već posjedujete rezultate raznih istraživanja (npr. različita istraživanja i/ili evaluacije prethodno realizovanih programa), oni vam daju dovoljno smjernica za početak planiranja volonterskog programa.

Bez obzira o kojem ispitivanju potreba je riječ, svaka od njih mora biti fokusirana na rezultate koji će dati tačnu i jasnu sliku o vrsti potrebnih volonterskih usluga, profilu volontera i drugih aktivnosti podrške, koji će na najefikasniji način doprinijeti rješavanju postojećeg problema ili postizanju planiranog cilja.

Kao što smo već spomenuli, ovaj proces nije bitan samo u toku planiran-ja i izrade volonterskog programa, nego i drugih programa koje realizu-ju nevladine organizacije ili javne institucije. ovaj proces se najčešće i ne realizuje, što je veoma često i razlog neuspješnosti programa, a sa-mim tim i uzaludnog korištenja vrijednih resursa (ljudskih, materijalnih i finansijskih).

ANALIZA POTREBA

ZA ANGAŽOVANJEM VOLONTERA

knjiga.indd 41 2.3.2010 15:58:17

volonTERSKI RAD

42

Prilikom ispitivanja potreba može se koristiti nekoliko metoda, kao što su:

• ispitivanje putem intervjua;• korištenje upitnika;• korištenje anketa;• organizovanje fokus grupa itd.

u samom početku može se činiti da ovaj proces oduzima mnogo en-ergije ili vremena, ali treba shvatiti da neuspješan volonterski program oduzima i više od toga.

knjiga.indd 42 2.3.2010 15:58:18


43

Kada se planira angažovanje volontera najvažnije je sve dobro isplani-rati. Ad hoc angažovanja ponekad su neophodna ali na duge staze mo-gu donijeti probleme. najbolje je da se ugovor između organizacije i volontera/ke utvrđuje u skladu sa vještinama, sposobnostima i afinite-tima volontera/ke, kao i u skladu sa potrebama i mogućnostima orga-nizacije.

Sl. Preklapanje potreba i mogućnosti organizatora volonterskog rada i volontera/ki

Mjesto preklapanja ova dva kruga prestavlja posao volontera. Taj posao treba da bude i od koristi za organizaciju ili instituciju i da bu-de prikladan za volontera/ku, jer suprotno dovodi do problema u reali-zaciji programa, tj. neispunjavanja preuzetih obaveza, nezadovoljstva obije strane.

KREIRANJE OPISA POSLA ZA VOLONTERE

opis posla je napravljen prema potrebama organizacije, posebnih pro-jekata i programa, odnosno, prati proces razvoja organizacije. Ali, isto tako, revidiran je ili dorađen u skladu sa interesovanjima i potrebama volontera/ki. on treba da bude napisan što je jasnije moguće, da bude detaljan i razumljiv. opis posla bi, u načelu, trebalo da bude sastavljen prije nego što se volonter/ka, odnosno volonteri, pridruže radu organizacije.

Dobar opis posla trebalo bi da ima sljedeće elemente:

naziv radnog mjesta;• lokaciju; • svrha radnog mjesta;• radno vrijeme;• dužnosti i odgovornosti;• potrebne kvalifikacije;• lične karakteristike;• beneficije za volontera/ku.•

UKLAPANJE POTREBA INSTITUCIJE/

ORGANIZACIJE I POTREBA VOLONTERA

Potrebe i mogućnosti volontera/ke Potrebe i mogućnosti organizacije

knjiga.indd 43 2.3.2010 15:58:18

volonTERSKI RAD

44

Kada je opis posla pripremljen, može se pristupiti njegovom oglašavanju (putem štampanih i elektronskih medija, mail-ing lista, oglasnih tabli na fakultetima i sl.) i na taj način traženju odgovarajućih kandidata/kinja.

REGRUTOVANJE VOLONTERA

nakon kreiranja volonterskog programa možemo pristupiti regrutaciji i selekciji volontera, bez kojih realizacija programa, naravno, nije mo-guća. Postoje različiti pristupi u regrutaciji volontera. na koji način ćete pronaći volontere najviše zavisi od opisa posla tj. od toga kakvi volon-teri vam trebaju.

Generalno, postoje 3 glavne metode:

“Warm body” regrutacija;1. Ciljana regrutacija;2. Sistem koncentričnih krugova.3.

“Warm body” regrutacija

ovaj tip regrutovanja je efektivan kada pokušavate da nađete volontere/ke za posao koji većina osoba može da radi, tj. za čije sprovođenje nisu potrebne neke specijalne vještine ili ako jesu, onda se mogu steći vrlo brzo – kratkom obukom ili sl.

ova tip je dobar naročito onda kada vam je potreban veliki broj volon-tera – za neke festivale, sportske igre i sl. najbolji primjer jeste priku-pljanje volontera za olimpijske igre.

Metode koje se pri tom koriste su one koje će privući pažnju što većeg broja ljudi:

bilbordi;• reklama i poziv u novinama, na televiziji;• distribucija brošura, postera i drugog propagandnog materijala • organizacije ili institucije.

Ciljana regrutacija

ovaj pristup podrazumijeva da naprije definišete kakv profil volontera/ke želite – sa kakvim znanjima, vještinama i sl. te njih konkretno i po-kušavate da nađete. osmišljavanje kampanje ovakvog tipa podrazumi-jeva odgovaranje na nekoliko pitanja:

knjiga.indd 44 2.3.2010 15:58:18


45

Šta je posao koji treba da se uradi?• Ko bi mogao biti zainteresovan za njega?• Gdje te osobe možemo naći?• na koji način ostvariti komunikaciju sa njima?• Koja je njihova motivacija?•

Iz odgovora na ova pitanja izvlači se glavna poruka i struktura kampanje. Jedan od mogućih načine jeste i kombinovanje ove vrste kampanje sa “warm body” kampanjom – na taj način što ćete iz velikog broja prijava selektovati one koji odgovaraju kriterijumima. Ali to, naravno, zahtijeva više vremena.

Sistem koncentričnih krugova

Za sistem koncentričnih krugova se može reći da je lijeni način na koji možete sebi obezbijediti priliv volontera s vremena na vrijeme ovaj si-stem radi po principu da osobe već angažovane kao volonteri u vašoj organizaciji, govore o tome svojim prijateljima i poznanicima i prepo-ručuju taj volonterski angažman.

Idealne grupe oko kojih se mogu stvarati ovi koncentrični krugovi su:

vaši trenutni volonteri;• prijatelji i rođaci vaših volontera;• klijenti tj.korisnici vaših usluga;• prijatelji i rođaci klijenata;• zaposleni u vašoj organizaciji ili instituciji;• komšije;• donatori.•

Zainteresovane osobe za volontiranje, koje će posjetiti vašu organizaci-ju, tada će ispuniti upitnike, koji su posebno kreirani u skladu sa bazom podataka, te na osnovu kojih ćete moći saznati osnovne podatke o vo-lonteru, njihove vještine i znanja, područja interesovanja, vrijeme koje može posvetiti volonterskom radu i slično.

Sl. regrutovanje volontera - putem sistema koncentričnih krugova

Inicijalna grupa

knjiga.indd 45 2.3.2010 15:58:18

volonTERSKI RAD

46

INTERVJU SA POTENICIJALNIM

VOLONTEROM ILI VOLONTERKOM

osim dobrog opisa posla i pravilne kampanje za regrutovanje volonte-ra/ki, važan element je i selekcija, a u okviru nje sam intervju. Intervju treba da pruži mogućnost i kandidatu/kinji i organizaciji da izraze svoja očekivanja, brige i stavove.

S obzirom na to da je vrijeme intervjua ograničeno, potrebno ga je mu-dro iskoristiti. neki kandidati/kinje mogu biti veoma opširni u odgovori-ma i to treba imati u vidu i preduprijediti.

najprije, veoma je važno izabrati prava pitanja za potencijalnog vo-lontera/ku. ona treba da vam daju sve potrebne informacije o njego-voj tj.njenoj motivaciji, dosadašnjem iskustvu itd. u formi za prijavlji-vanje vjerovatno ćete već imati dio ovih pitanja, ali nije pogrešno ni da se neka od njih ponove u dijelu intervjua.

Sljedeći korak jeste odrediti osobu ili osobe koje će raditi intervju. Preporučuje se da to ipak bude jedna osoba, zbog moguće nelagodnosti ispitanika u odnosu 2 : 1.

Poželjne osobine onoga koji vodi intervju su:široko poznavanje organizacije ili institucije i njenih programa;• vještina dobre komunikacije sa svim tipovima osoba;• da umije da bez treme razgovara sa nepoznatima;• poznavanje zaposlenih u datoj organizaciji instituciji;• da umije da sluša šta je rečeno i pretpostavi šta je ostalo nere-• čeno;da umije da prati agendu intervjua bez intencija dominiranja;• da je osoba posvećena organizaciji;• da umije da postavlja dodatna pitanja;• da je sposobna da regrutuje i motiviše tokom samog intervjua;• da umije da kaže “ne”.•

Mjesto održavanja intervjua je takođe važno: najbolje je da to bude u kancelariji, ili mjesto na kom će volonter kasnije eventualno biti anga-žovan. Ipak, to može biti i neko sasvim neutralno mjesto, ali tri faktora kod izbora mjesta su važna:

dostupnost;• prijateljska atmosfera;• privatnost.•

knjiga.indd 46 2.3.2010 15:58:18


47

važno je da se osobe učesnici/ce intervjua osjećaju dobro i da postoji doza privatnosti. u zavisnosti od slučaja, možete odabrati da intervju radite i preko telefona. Kada donesete odluku, važno je da svi kandidati treba da budu obaviješteni o rezultatima intervjua.

volonterski UGovor

Kada se obije strane dogovore oko volontiranja, volonterski ugovor tre-ba da bude kompletiran i potpisan. volonter/ka i organizacija koriste volonterski ugovor kako bi utvrdili koje aktivnosti će biti uključene u volontiranje od strane volontera/ke i koji uslovi će biti obezbijeđeni od strane organizacije. Iako djeluje kao birokratski zahtjev, bolje je ako volonter/ka ne počne da volontira dok obe strane ne potpišu ugovor.

nakon potpisivanja ugovora počinje period adaptacije koji traje, u zavi-snosti od potreba volontera. organizacija u ovom periodu treba da bude posebno osjetljiva na potrebe volontera/ke i da obezbjedi sve uslove za lakšu adaptaciju volontera/ke na novu sredinu.

Period adaptacije je takođe i period predomišljanja. volonter/ka ima pravo da razmisli ponovo o svom angažovanju na programu u organi-zaciji i da se odluči da li želi da nastavi dalji angažman, što je, takođe, i pravo organizacije. u periodu adaptacije organizacija, zajedno sa volo-nterom/kom, pravi razvojni plan učenja za volontera/ku ili grupu volon-tera. Time se određuje kuda ide proces volontiranja i učenja za svakog pojedinca/ku. ukoliko je volonteru/ki, grupi volontera, potreban odgo-varajući trening u odnosu na volonterski program, volonter/ka ili grupa volontera, imaju pravo da isti traže voditelji/ke programa.

neka od preporuka organizatorima volonterskog rada za uspješnije vo-đenje volonterskih servisa su:

intervjuisati i zaposliti volontersko osoblje u skladu sa antidiskri-• minacionom i politikom jednakih šansi;obezbijediti volonterima obuku ako je neophodna za posao koji • će obavljati; obezbijediti im zdravo i sigurno radno mjesto tj radno okruženje;• ne uključiivati volontere na pozicije koje su ranije držali radnici • koji su za iste aktivnosti bili plaćani;definisati uloge volontera i obezbijediti tačan opis posla;• priznati sva prava volonterskog osoblja;• priznati da volonterski rad postoji kao dopuna plaćenom radu, ali • ga ne zamjenjuje;

knjiga.indd 47 2.3.2010 15:58:19

volonTERSKI RAD

48

ponuditi volonterskom osoblju, kao i plaćenom, mogućnost za • profesionalnim razvojem;tretirati volontersko osoblje kao vrijedne članove tima i uočiti nji-• hov pravi doprinos.

osnovni elementi ugovora mogu se naći u anexima ovog priručnika.

SUPERVIZIJA RADA I PODŠKA

VOLONTERIMA I VOLONTERKAMA

Tokom realizacije programa potrebno je redovno vršiti monitoring i su-perviziju. Monitoring i supervizija su bitne aktivnosti svakog volonter-skog programa, jer na osnovu njih vršimo evaluaciju uspješnosti, te po potrebi prilagođavamo sam program, angažujemo nove volontere ili vršimo dodatne edukacije. na ovaj način cjelokupni program se una-pređuje, te naučene lekcije u potpunosti pomažu kreiranje budućih pro-grama i naš rad sa volonterima i korisnicima.

Monitoring se vrši da bi se stekao uvid u tok realizacije planiranih ak-tivnosti, te da se osigura da se one realizuju kako je i planirano. Tokom monitoringa provjeravamo i da li aktivnosti postižu planirane rezultate - provjeravamo njihovu uspješnost. Monitoring se vrši u vrijeme reali-zacije aktivnosti, kada se mogu davati i korisni savjeti i smjernice volo-nterima o tome kako da poboljšaju svoje angažovanje na određenoj volonterskoj poziciji. Tokom monitoringa možemo uvidjeti i eventualne poteškoće koje ometaju realizaciju aktivnosti, pa je na osnovu takvih rezultata potrebno raditi na njihovom otklanjanju.

Supervizija ima više komponenti: proces učenja, proces podrške i na-dzorni proces. ona ima za cilj da na efikasan način struktuira stečeno iskustvo koje volonter/ka može na dugoročnoj osnovi koristiti za svoj lični i profesionalni razvoj. ona može biti individualna i grupna, te stoga podrazumijeva individualni pristup ili periodično okupljanje volontera angažovanih u okviru jednog ili više volonterskih programa. na taj na-čin se volonterima pruža potrebna podrška i pomoć u rješavanju pote-škoća sa kojima se susrijeću tokom volontiranja. Supervizijski sasta-nci treba da budu zabilježeni i uredno čuvani.

Supervizija mora da stvori sigurne uslove u kojima će volonteri osjećati slobodu da otvoreno iznose i diskutuju probleme sa kojima se susrijeću, te da dobiju adekvatne odgovore i savjete za njihovo rješavanje. ova supervizija je neophodna, naročito u radu volontera sa posebnim grupa-ma korisnika (npr. osobe sa posebnim potrebama, licima ometenim u mentalnom razvoju, itd.), zato što je rad sa ovom populacijom stresan i

knjiga.indd 48 2.3.2010 15:58:19


49

zahtjeva veliku emotivnu uključenost. Da bi volonteri/ke adekvatno odgovorili na ove zahtjeve, potrebna im je pomoć i podrška supervizo-ra, po mogućnosti osoba sa iskustvom u radu sa datom korisničkom grupom. vrlo često i sama razmjena iskustava među volonterima pruža potencijalna riješenja za nastale probleme. Kada se radi o superviziji kao nadzornom procesu, govorimo o nadzorn-oj odgovornosti supervizora gdje, zapravo, supervizor preuzima odgo-vornost za kvalitet usluge prema korisniku te je, zbog toga, potrebno raditi i neku vrstu kontrole rada.Rezultati supervizije nas mogu vratiti i nekoliko koraka unazad, i to na sljedeći način:

a) supervizija i monitoring mogu pokazati da naš volonterski progr-am nije adekvatno kreiran, te da je potrebno izvršiti njegovu re-viziju, a u nekim ekstremnim slučajevima i njegovu kompletnu promjenu;

b) supervizija i monitoring mogu pokazati da pojedini ili svi volonteri ne zadovoljavaju potrebe volonterske pozicije ili ne žele biti dalje angažovani, te je potrebno izvršiti njihovu zamjenu putem pono- vne regrutacije i selekcije volontera;

c) supervizija i monitoring mogu pokazati da je volonterima potrebna dodatna specijalizovana edukacija, koja im može pružiti znanje i iskustvo koje ne posjeduju, a potrebno im je za realizaciju njiho-vih aktivnosti.

Podrška volonterima i volonterkama podrazumijeva kako podršku procesu učenja i sprovođenju planiranih aktivnosti, tako i personalnu podršku. Kada su u pitanju volonteri iz inostransva, za personalnu po-dršku zadužen je mentor. Funkcija personalne podrške se fokusira na subjektivna iskustva superviziranog, njegove reakcije na probleme, ponašanja i odnose sa korisnicima usluga, gdje se pokušava pomoći superviziranom da prepozna, prihvati sopstvene osjećaje, te da vidi na koji način oni utiču na njegov rad.

knjiga.indd 49 2.3.2010 15:58:19

volonTERSKI RAD

50

volonterski PortFolio

u cilju vrednovanja i priznavanja volonterskog rada kao profesionalnog i ličnog napretka svakog pojedinca koji dobrovoljno odluči da ličnim angažovanjem, bez nadoknade za rad koji je pri tome uložio, doprine-se opštem dobru, treba razviti sistem kvaliteta volonterskog rada. Ima-jući navedeno u vidu, lice može dokazati stečeno znanje, vještine i ko- mpetencije koje je steklo tokom vlontiranja, u skladu sa Zakonom o nacionalnim stručnim kvalifikacijama.

ovakav sistem treba da učini volontere konkurentnijim na tržištu rada, da motiviše i druge nezaposlene i zaposlene, naročito mlade, da se angažuju kao volonteri, posebno iz razloga što volonterski rad, i sam taj duh „neobaveznosti”, društvene korisnosti i socijalne inkluzije, daje posebnu dimenziju ovom vidu uključivanja u razvoj društva. Time se stvara mogućnost regulisanja i rješavanja mnogih životnih situacija i atipičnih profesija, kako onih koje su stalno prisutne u društvu, tako i novih, nastalih kao rezultat tehnološkog napretka i globalnih kretanja.

Kao jedna od mjera može se smatrati i razvoj i vođenje volonterskih po-rtfolija. Portofolio uključuje informacije o volonterskom angažovanju pojedinca. Između ostalog sadrži broja časova provedenih na volonter-skom radu, informacije o edukaciji volontera, koristi za društvo i mate-rijalnu vrijednost obavljenog volonterskog rada i drugo. ovaj portfolio prvenstveno treba da posluži osobama kod traženja posla i napredova-nja u karijeri, dobijanja stipendija i daljeg usavršavanja, ostvarivanja beneficija, i dr.

VRIJEDNOVANJE VOLONTERSKOG RADA

I NAGRAĐIVANJE VOLONTERA I VOLONTERKI

voditelji/ke programa su dužni i odgovorni da prate razvoj svakog volo-ntera/ke i ulože napor u vrednovanje i adekvatno nagrađivanje svakog volontera. nagrade mogu biti:

prilika za putovanje na dodatno usavršavanje, • karte i ulaznice za bioskop, pozorište, koncerte, bazene i druge • sadržaje; izleti, piknici, • knjige i drugi simbolični pokloni. •

knjiga.indd 50 2.3.2010 15:58:19


51

Mogućnost za ovakve nagrade, voditelji volonterskih programa trebaju tražiti i u široj lokalnoj zajednici. Zaslužni volonteri/ke imaju pravo da zastupaju organizaciju na treninzima i konferencijama u dogovoru sa voditeljima volonterskih programa

EVALUACIJA

Završna aktivnost svakog volonterskog programa je evaluacija. u ovu aktivnost se uključuju sve strane koje su učestvovale u samom progra-mu: organizacija koja je organizator volonterskih usluga, volonteri i korisnici volonterskog programa.

Tokom evaluacije mjeri se uspješnost realizacije cjelokupnog programa sa fokusom na slijedeće elemente:

a) uticaj i uspješnost programa u riješavanju određenog problema, te njegova finansijska održivost,

b) korisnost programa za korisnike volonterskih usluga,c) uticaj i uspješnost programa u procesu ličnog razvoja volontera/

ki,d) uticaj i uspješnost programa u procesu razvoja organizatora volo-

nterskih usluga,e) preporuke i sugestije za unaprijeđenje ili pokretanje novih progra-

ma volonterskog servisa,f) preporuke i sugestije za sprovođenje novih ispitivanja potreba sa

ciljem razvoja novih ili unapređenje postojećih volonterskih se-rvisa.

Rezultati dobijeni evaluacijom daju informacije ne samo o uspješnosti cjelokupnog volonterskog servisa, nego i o konkretnim narednim kora-cima. Pored evaluacionog sastanka, na kojem se okupljaju pojedine ili sve strane uključene u realizaciju volonterskog programa (koje tom prilikom diskutuju i vrše evaluaciju po gore navedenim elementima), poželjno je razviti i evaluacione upitnike. Evaluacioni upitnici se diza-jniraju na osnovu konkretnog volonterskog programa i grupe koja će ispunjavati volonterski upitnik (volonteri/ke i korisnici volonterskih us-luga). ovi upitnici takođe moraju sadržavati elemente koji su gore na-vedeni.

knjiga.indd 51 2.3.2010 15:58:19

volonTERSKI RAD

52

RAZVOJ PRAVILNIKA - INTERNE POLITIKE

ORGANIZACIJE/INSTITUCIJE

ZA RAD SA VOLONTERIMA

Svaka organizacija i institucija treba da ima interne pravilnike koji se odnose na zaposlena lica. Takođe, kada se planira angažovanje volo-ntera na duži period, potrebno je napraviti pravilnik vezan za volontere/ke i njihov rad.

oblasti koje jedan interni pravilnik o radu sa volonterima treba da sadrži mogu biti:

Svrha volonterskog servisa.• Razvoj volonterskih pozicija.• Proces prijavljivanja volontera.• Kreiranje i vođenje kampanja za regrutovanje volontera.• Selekcija volontera.• obuka/trening volontera.• Supervizija volontera i podrška.• vrijednovanje rada i nagrađivanje volontera.• Evaluacija. •

Sa sadržajem ovog pravilnika treba da je upoznato svo zaposleno oso-blje ali posebno osoba koja je zadužena za koordinisanje rada volonte-ra/ki u okviru same organizacaije ili institucije. naravno, potrebno ga je predstaviti i samim volonterima/kama. na taj način se obezbijeđuje kvalitetna i uspješna realizacija samog volonterskog servisa.

knjiga.indd 52 2.3.2010 15:58:19


53

PROMOCIJA VOLONTERSKOG RADA

NA SVIM NIVOIMA

Da bi uspješno angažovali volontere/ke i upravljali njihovim radom, tj.da bi volonterizam živio u jednoj zemlji, neophodno je pored rada na normativno-pravnom okviru veliku pažnju posvetiti i promociji volonte-rskog rada.

Promocija volonterskog rada je potrebna radi:

stvaranja sistema opšte informisanosti građana/ki o konceptu vo-• lonterizma i značaju volonterskog angažmana u različitim oblasti-ma društvenog angažovanja;senzibilizacije i informisanja profesionalaca, medijskih predstavn-• ika/ca i donosilaca odluka u institucijama o mogućnostima i zna-čaju uključivanja volontera; permanentne edukacije svih učesnika/ca u procesu razvoja volo-• nterizma;stimulisanja javnog sektora da se uključi i razvije saradnju sa • nevladinim organizacijama kroz podršku funkcionisanju lokalnih volonterskih servisa u sklopu nevladinih organizacija, koji bi reali-zovali programske aktivnosti institucija i organizovano uključivali volontere u njihov rad;promocije potrebe razvoja kapaciteta institucija, preduzeća i nev-• ladinih organizacija u oblasti upravljanja radom volontera/ki;animiranja mogućih donatora, ali i privatnog sektora da filantro-• pski pomogne realizaciju volonterskih programa;povećanja razumijevanja javnosti, institucija i nevladinih organi-• zacija značaja aktivnog učešća i vjerskih zajednica i dijaspore u razvoju i realizaciji volonterskih aktivnosti;poboljšanja informisanosti građana/ki o značaju i mogućnostima • volonterskog rada i njegovog uticaja na povećanje zapošljivosti itd.

knjiga.indd 53 2.3.2010 15:58:19

volonTERSKI RAD

54

aneXi

osnovna Prava volontera i volonterki

Biti konsultovani o pitanjima vezanim za svoj domen rada.• Imati pravo na vlastite osećaje, mišljenja i uvjerenja.• Promijeniti svoje mišljenje ili odluku.• ne preuzeti odgovornost za bilo čije probleme ili ponašanje.• Zahtijevati da se prema njima postupa s poštovanjem.• Znati koja su njihova prava ako nešto pođe loše.• Znati šta se od njih očekuje i kome su odgovorni/e.• Imati sve potrebne informacije o poslu i organizaciji.• Znati kome se obratiti u slučaju problema.• Smjeti pogriješiti i učiti iz grešaka.• Smjeti reći “ne”.• Dobiti odgovarajuću obuku, ako je to potrebno.• Primati redovan i konstruktivan feedback.• učestvovati u organizaciji, biti dio tima i uključen/a u odgovarajuće • sastanke i društvene događanje.Imati sigurne uslove rada.• ne biti diskriminisan/a na osnovu rase, pola, seksualnosti, dobi, • itd.Tražiti emocionalnu podršku ili pomoć.•

OBAVEZE/ODGOVORNOSTI VOLONTERA

i volonterki

u poslu zadovoljiti standarde koje odredi organizacija.• Pouzdano i predano obaviti posao.• Završiti dogovorene projekte.• obaviti posao u skladu s ciljevima i vrijednostima organizacije.• obavijestiti organizaciju u slučaju nedolaska ili kašnjenja.• Biti iskren/a ukoliko se jave problemi i potražiti podršku ako je • potrebna.Prisustvovati obuci i podržavati aktivnosti koje su dio posla.• Dati konstruktivan feedback ako je potrebno.• Prihvatiti konstruktivne komentare.• Poštovati povjerljivost podataka vezanih za samu organizaciju, • korisnike i druge volontere i volonterke.

knjiga.indd 54 2.3.2010 15:58:19


55

PRAVA ORGANIZACIJE ILI INSTITUCIJE

TJ. ZAPOSLENOG OSOBLJA

Da su upoznati s očekivanjima volontera/ki.• Da očekuju da volonteri komuniciraju s njima.• Da odbiju uslugu neprihvatljivih volontera.• Da traže da se rokovi poštuju.•

ODGOVORNOSTI ORGANIZACIJE

ILI INSTITUCIJE TJ. ZAPOSLENOG OSOBLJA

omogućiti i dogovoriti precizan opis posla.• Pripremiti zaposleno osoblje za prihvat volontera/ki.• Pripremiti sve sudionike procesa.• Ponuditi programe za obuku volontera i za obuku koordinatora/ki • volontera/ki.Biti spremni na rad s volonterima/kama.• Tretirati volontere kao saradnike, s prihvatanjem i povjerenjem.• Dati volonteru značajan zadatak.• Informisati volontera/ku.• odati volonteru/ki priznanje.• Evaluirati rad s volonterom/kom.• Stvoriti prilike za lični razvoj volontera/ki.•

OSNOVNI ELEMENTI KOJI BI TREBALO DA SE NALAZE U UGOVORU (ILI DODATNIM FORMULARIMA)

dužnosti koje nosi posao; • okvirno vremensko angažovanje i trajanje volontiranja; • obuka koju će organizovati organizacija; • informacije, materijal ili oprema koja će biti dostupna volonteru/• ki; identifikacija troškova koji će biti refundirani, kada i na koji • način; da je volonter/ka potpuno upoznat/a sa volonterskom politikom i • drugim relevantnim dokumentima, te da iste razumije; druge potrebne informacije; • potpis volontera/ke i predstavnika/ce organizacije.•

knjiga.indd 55 2.3.2010 15:58:19

volonTERSKI RAD

56

literatUra

Essential volunteer Management, Steve McCurley, Rick • lynch, 2nd Edition, The Directory of Social Change, uK Socijalna država i volonterski rad, Dinić D. •

Politička revija - Institut za političke studije BeogradStudy of the extent and role of volunteering, 1997, national • Centre for volunteering, Dr Gaskin and Davis Smithnacionalna strategija za volonterizam (2010 - 2015), vlada • Crne Gorevolonterizam i javne institucije, Asocijacija za demokratski • prosperitet – Zid, Crna GoraMeđunarodni volonterski servis, originalno izdanje - Savjet • Evrope i Evropska Komisija.

Crnogorsko izdanje - Asocijacija za demokratski prospeitet – Zid

obrazovni priručnik „svi različiti – svi jednaki“, originalno • izdanje – Savjet Evrope i Evropska Komisija. Crnogorsko izdanje – Centar za građansko obrazovanjePriručnik za rad sa volonterima, udruženje građana ukrštanje • i Futura publikacije, novi Sad,unaprijeđenje statusa i uloge volontera od strane Parlame-• ntarne skupštine do intenacionalne godine volontera 2001, Izvještaj, Social, Health and Family Affairs Committee, Doc. 8917, 22 December 2000Definišimo i Afirmišimo volontere, Mladi istraživači Srbije• Priručnik za razvoj lokalnog volonterskog servisa, omladi-• nski Komunikativni Centar Banja luka, BiHvolontiranje, Stavovi i Praksa Rezultati Istraživanja, udruga • «MoSt» - Split, Hrvatskavolontiranje je...način Života....Jevđić Jugoslav i Stijak Mili-• an, BiH, Mi volonteri Možemo promijeniti svijet, omladinski Komu-• nikativni Centar Banja luka, BiHo volontiranju i volonterima/kama, o organizacijama, •

o Kampovima, volonterski centar Zagreb, HrtvatskaPriručnik za rad sa volonterima, udruženje građana ukrštanje • i Futura publikacije, novi SadRazvoj volonterizma u Bosni i Hercegovini, •

omladinski Komunikativni Centar, 2005.Stvaranje Podsticajnog okruženja za razvoj •

volonTERIZMA, novosadski humanitarni centar (nSHC)

knjiga.indd 56 2.3.2010 15:58:19


57

Starost nije izolacija, Priručnik za volontere – projekat, • Asocijacija za demokratski prosperitet – Zid.

Temelji Zagrebačkog volonterskog Servisa, • volontarski centar Zagreb.

Workcamp Handbook, volunteers Centar Zagreb – vCZ.• volunteer Management Handbook, Jurić Danijela, •

volonterski centar Zagreb i SEEYn (mreža mladih jugoistočne Evrope)

Priručnik za rad sa volonterima, volonterski Centar Split, • Hrvatska Priručnik za volontere, volonterski Centar Split, Hrvatska• Mi možemo. Mi volontiramo - Izvještaj o istraivanju volo-• nterizma i radnih kampova u jugoistočnoj Evropi, SEEYn – Mreža mladih jugoistočne Evrope, BiHYouth in Action Programme Guide, European Commission• Guidelines for organizing European voluntary Service proje-• cts for host and sending organizations in South East Europe, EC: SAlTo – YouTH South East Europe Resource Centre, SloveniaStill Active! A guide book for the organizations of the Civil • Society intersted in hosting Senior volunteers, Davide Di Pietro, lunARIA, ItalyDescribing language Proficiency: PISA-reading literacy, • EQF-key competences, and the CEFR, Waldemar Martyniuk, language Policy Division, www.coe.int/t/dg4/linguistic/Source/Martyniuk.ppt, Savjet • EvropeKey competencies — some international comparisons, •

Scottish Qualifications Authority 2003,overview on Key competencies for lifelong learning, •

Alessandra Mochi –– Italian Eurydice unitThe European Portfolio for youth leaders and youth worke-• rs, Council of Europe, European Commission and European Youth Forum.

knjiga.indd 57 2.3.2010 15:58:20

knjiga.indd 58 2.3.2010 15:58:20

Bilješke

knjiga.indd 59 2.3.2010 15:58:20

knjiga.indd 60 2.3.2010 15:58:20

Bilješke

knjiga.indd 61 2.3.2010 15:58:20

knjiga.indd 62 2.3.2010 15:58:20

Bilješke

knjiga.indd 63 2.3.2010 15:58:20

knjiga.indd 64 2.3.2010 15:58:20

Bilješke

knjiga.indd 65 2.3.2010 15:58:20

knjiga.indd 66 2.3.2010 15:58:20

knjiga.indd 67 2.3.2010 15:58:20

VOC, ADP-ZidAsocijacija za demokratski prosperitet - Zid

vII omladinske 30P.o.fah 370PodgoricaCrna Gora

Tel: +382 20 207 130Fax: +382 20 207 131Mob: +382 69 073 381Email: [email protected]

www.zid.org.me

knjiga.indd 68 2.3.2010 15:58:21

voc, adp-zid - beraneberane.me/wp-content/uploads/2014/12/28.-volonterski-rad... · 2017-12-22 ·...

Documents