POLJOPRIVREDNA ZADRUGA PODPILJE o. VIS, Podpilje b.b. Republika Hrvatska

PODUZETNIKI PROJEKT(BUSINESS PLAN)

PODIZANJE NASADA VINOVE LOZEOPERATIVNI PROGRAM PODIZANJA TRAJNIH NASADAOSOBA ZA VEZU: Sreko Roki Telefon: 021/715 054 AUTORI PROJEKTA: Predrag Petrievi, dipl.oec. Sreko Roki, dipl.ing.agr. POSEBNE INFORMACIJE: Podaci iz ovoga projekta povjerljivi su Autori pridravaju sva vlasnika prava

Split, prosinac 2005. godine

KAZALO PROJEKTA1. UVODNE NAZNAKE 2. TEMELJNI PODACI O PROJEKTU (OPERATIVNI SAETAK) 2.1.INVESTITOR 2.2. PROJEKT 2.3. PREDRAUNSKA VRIJEDNOST INVESTICIJE 2.4. IZVORI FINANCIRANJA 2.5. POKAZATELJI POSLOVANJA 2.6. OCJENE UINKOVITPSTI 3. RAZVOJNE SPOSOBNOSTI INVESTITORA 3.1. TEMELJNI PODACI O INVESTITORU 3.2. POSOVNI REZULTATI INVESTITORA 3.3. OCJENA RAZVOJNIH MOGUNOSTI INVESTITORA 4. ANALIZA TRITA 4.1. NABAVNO TRITE 4.2.OPERATIVNI PROGRAM PODIZANJA TRAJNIH NASADA 4.3. PRODAJNO TRITE 5. TEHNIKO TEHNOLOKA ANALIZA 5.1. MIKROLOKACIJSKE ZNAAJKE VKOG VINOGORJA 5.2. TEHNOLOKO-TEHNOLOKA RJEENJA 5.3. RADOVI TIJEKOM (TROGODINJEG) UZGOJA 5.4. POSTAVLJANJE NASLONA U VINOGRADU 5.5. SPECIFIKACIJA POTREBITOG MATERIJALA 5.6. TROKOVNIK PODIZANJA VINOGRADA PO GODINAMA 22. 5.7. TEHNOLOGIJA UZGOJA GROA U REDOVITOJ EKSPLOATACIJI 5.8. ZAKLJUNO O TEHNIKO-TEHNOLOKIM ASPEKTIMA PROJEKTA 6. MANAGEMENT 7. SINOPSIS MARKETINKOG PROGAMA 8. ZATITNE MJERE 35. 9. AKTIVIZACIJSKO RAZDOBLJE 10. FINANCIJSKE PROJEKCIJE 11. OCJENE UINKOVITOSTI 12. ZAKLJUAK 35. 36. 48. 56. 3. 5. 5. 5. 6. 6. 6. 7. 8. 8. 9. 11. 12. 13. 13. 14. 15. 15. 17. 18. 19. 21. 28. 30. 32. 33.

1. UVODNE NAZNAKE

2

Investitor je PODPILJE poljoprivredna zadruga, sa sjeditem u Podpilju b.b., na otoku Visu. Poljoprivredna zadruga kao organizirani oblik djelovanja na otoku postoji od 1921. godine. Rjeenjem Trgovakog suda u Splitu pod brojem Tt-95/4688-5, od 14.11.2002. godine upisano je usklaenje sa Zakonom o Zadrugama (Narodne novine 36/1995). Prema stanju u Matinoj knjizi Zadruga trenutno ima 135 lanova. lanovi zadruge uglavnom su poljoprivrednici-vinogradari. Maslinari ine manji dio lanova Zadruge pri emu je maslinarstvo, uglavnom, dopunska djelatnost, uz vinogradarstvo. Misija zadruge U proteklim godinama Poljoprivredna zadruga PODPILJE ostvarila je pozitivne poslovne rezultate. Poslovni prihodi su bili dostatni za pokrie redovitih rashoda poslovanja. U 2004. godini prihodi su porasli za 43% (indeks 143). U istom razdoblju i rashodi su porasli za 42% to je rezultiralo uravnoteenim poslovnim rezultatom. Meutim, prigodom ocjenjivanja poslovnih rezultata Zadruge vano je znati da sva dobit ostvarena iz poslovanja pripada zadrugarima. Nakon to se obraunaju svi prihodi i rashodi i utvrdi dobit ista se isplauje kao razlika izmeu otkupnih cijena groa (otvoreni raun) i konanih cijena. Vano je naglasiti da Poljoprivredna zadruga ima uhodan sustav nabave i prodaje, odnosno proizvodnje i otkupa, koji se temelji na dugogodinjoj tradiciji, dobrim poslovnim obiajima i Zakonu o poljoprivrednim zadrugama (Narodne novine br. 36/95). Pravni okvir za suradnju sa zadrugarima-kooperantima ini Statut zadruge te pojedinani ugovori sa zadrugarima. Prigodom podizanja novih nasada predvieno je nekoliko modela poslovne suradnje, ovisno o participaciji zadrugara kooperanata u fizikom radu ili openito vlastitim sredstvima. Projekt podizanja novih nasada vinove loze na otoku Visu u potpunosti se uklapa Vladin programa i zato drimo da ga i sa tog stajalita treba poduprijeti. Naime, planom sadnje predvia se u prvoj fazi podizanje 3,7 ha visoko kvalitetnih sorti vinove loze (vugava i plavac mali). U slijedeim godinama planira se podignuti daljnjih 17,3 ha, ime e se znaajno poveati ponuda kvalitetnih vina otoka Visa. Znakovito je da je sve vie individualnih poljoprivrednika otoka Visa, i ne samo njih, koji se okreu podizanju novih nasada vinogarada na otoku. Tehniko-tehnoloka analiza ovoga projekta potvruje da su ekoloki uvjeti vikog vinogorja povoljni su za uzgoj vinove loze, odnosno poloaji na kojima e se podignuti vinogradi po tipu tla odgovaraju za uzgoj vinove loze uz pravilan izbor podloga. Za podizanje 1 ha potrebno je osigurati 185.358,15 kuna, od ega na poticajna sredstva Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva otpada 45.400,00, a na investitora 139.958,15 kuna po ha. Odnosno procjenjuje se da e visina ulaganja po jednom sadnom mjstu iznositi cca 5 EUR-a, to je sukladno dostupnim podacima iz svijeta. Trenutno se prodaja vina obavlja kroz nekoliko, preteito pliih, prodajnih kanala. Pod prodajnim tritem predmnijevamo plasman vina na domae i inozemno trite. Poljoprivredna zadruga PODPILJE preteiti dio svoje proizvodnje plasira putem vlastite maloprodaje- toionica vina u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Visu te putem veih distributerima vina na irem podruju zemlje. Primjerice, unatrag nekoliko godina, preko 80% vlastite proizvodnje vina plasirano je putem najveeg nacionalnog proizvoaa i distributera tvrtke3

BADEL. Posljednjih godina plasman se sve vie usmjerava putem SEGESTICE Sisak i to kroz botiljirano vino kao eksluzivnog distributera. Ciljevi zadruge Poljoprivredna zadruga PODPILJE ve nekoliko godina ini iskorak u finalizaciji kvalitetnih i vrhunskih vina, tako da danas nema trnih vikova u rinfuzi. Naprotiv, trno profilirane robne marke diktira potrebu za veim koliinama kvalitetnih sorti groa. Stoga PZ Podpilje sadnjom eli: 1. 2. 3.4.

Poveati koliine groa (prema preradbenim kapacitetima; Preusmjeriti sortiment ka kvaliteti i lokalitetu; Obnoviti stare vinograde, odnosno koliine kvalitetnog groa te Vratiti lokalno stanovnitvo ka izvornoj egzistenciji proizvodnji groa.

Prema preliminarnim istraivanjima na tritu nedostaje, ve sada, 5 vagona kvalitetnih vina Plavac Podpilje (8 vagona groa), 3 vagona kvalitetnog vina Vugava Podpilje (5 vagona groa), 5 vagona vrhunskog vina Vugava Podpilje (10 vagona groa), to ukupno ini potrebu za 20-tak ha vinograda. Za ocjenu razvojnih sposobnosti investitora vano je istai dosadanje poslovne rezultate, ponuene nekretnine za uredan povrat kreditnih sredstava te financijsko-ekonomsku analizu ovoga projekta (to je vidljivo iz elaboracija u nastavku), dobra su preporuka Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak i drugim imbenicima da prue financijsku potporu realizaciji ovoga poduzetnikoga pothvata.

2. TEMELJNI PODACI O PROJEKTU2.1. INVESTITOR 2.1.1. Naziv tvrtke: 2.1.2. Djelatnost: PODPILJE poljoprivredna zadruga poljoprivredna proizvodnja ifra: 0201314

2.1.3. Sjedite: 2.1.4. Datum upisa: 2.1.5. Temeljni kapital: 2.1.6. Matini broj 2.1.7. Zastupnici: 2.1.8. Poslovna banka: 2.1.9. Broj iro rauna: 2.2. PROJEKT 2.2.1. Naziv projekta: 2.2.2. Lokacija: 2.2.3. Karakter investicije: 2.2.4. Cilj investicije:

o. Vis, Podpilje b.b. Trgovaki sud u Splitu, Tt-95/4688-5 od 14.11.2002. 27.800,00 kn (lanski ulozi) 3036235 Sreko Roki, MBG: 2602953383702 SPLITSKA BANKA d.d.

PODIZANJE NOVIH NASADA VINOVE LOZE Lokaliteti otoka Visa Podizanje novih nasada u sklopu Operativnog rograma podizanja trajnih nasada Poveati povrine pod nasadima vugave i plavca malog na zaputenim poljoprivrednim povrinama na otoku Visu te obnova starih nasada. Projekt e se realizirati tijekom 24 mjeseca (razdoblje koritenja kredita) od VI 2005. do VI 2007. godine 12 godina 3 godine

2.2.5. Terminski plan 2.2.6. Predvieni vijek projekta: 2.2.7. Poek (grace period):

2.2.8. Kredit se odobrava u kunama uz valutnu klauzulu. 2.3. PREDRAUNSKA VRIJEDNOST INVESTICIJE Tablica 1: PREDRAUNSKA VRIJEDNOST INVESTICIJER.b. 1. 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. 2. STAVKE OSNOVNIH I TOS-a Osnovna sredstva Pripremni radovi Podizanje nasada (3,7 ha) Trokovi opreme (armatura) Traktori i prikljuci Nematerijalna ulaganja Trajna obrtna sredstva UKUPNO956.928,50 195.855,60 256.525,40 205.547,50 285.000,00 14.000,00 321.533,00

(u kunama) u%

5

SVEUKUPNO

1.278.461,50

100,00

Napomena: Oekuje se odobravanje kredita i njegovo putanje u koritenje tijekom svibnja/lipnja ove godine i rok koritenja od 24 mjeseca, odnosno tijekom 2005., 2006. i 2007. godine.

2.4. IZVORI FINANCIRANJA Tablica 2: IZVORI FINANCIRANJAR.b. 1. 2. 3. IZVORI Vlastita sredstva Poticajna sredstva Kredit HBOR-a SVEUKUPNO UKUPNO167.553,00 167.980,00 942.928,50 1.278.461,50

(u kunama) u%13,11 13,14 73,75 100,00

2.5. POKAZATELJI POSLOVANJA Tablica 3: POKAZATELJI POSLOVANJA U REPREZENTATIVNOJ 2013. G.POKAZATELJI Ukupna proizvodnja u kg. - prihodi od prodaje (po akontacionim cijenama) Poslovni rezultati - ukupan prihod - ukupna dobit - ista dobit - ukupno zaposlenih VRIJEDNOST POKAZATELJA 42.038 319.489 319.489 176.893 141.514 15

2.6. OCJENE UINKOVITOSTI INVESTICIJE Tablica 4: POKAZATELJI UINKOVITOSTI INVESTICIJEOCJENE UINKOVITOSTI Razdoblje povrata investicijskih ulaganja Stopa prinosa ista (neto) sadanja vrijednost Relativna ista (neto) sadanja vrijednost Interna stopa profitabilnosti Prosjena profitabinlost POKAZATELJI U sedmoj godini eksploatacijskog vijeka projekta 11,07% 479.183 0,3748 9,6535402 5,90%

6

3. RAZVOJNE SPOSOBNOSTI INVESITORAU ovom dijelu projekta sadrani su temeljni podaci o poduzetniku, predoeni su poslovni rezultati investitora te, zakljuno, ocjenjene razvojne sposobnosti investitora. 3.1. TEMELJNI PODACI O INVESTITORU Investitor je Poljoprivredna zadruga PODPILJE, sa sjeditem u Podpilju b.b., na otoku Visu. Poljoprivredna zadruga kao organizirani oblik djelovanja postoji od 1921. godine. Rjeenjem Trgovakog suda u Splitu pod brojem Tt-95/4688-5, od 14.11.2002. godine, u registarski uloak s matinim brojem subjekta upisa (MBS) 060018814, upisano je usklaenje sa Zakonom o Zadrugama (narodne novine 36/1995). Prema stanju u Matinoj knjizi zadrugara njihov broj u 1999. godini je 139. lanovi zadruge su poljoprivrednicivinogradari, u novije vrijeme i maslinari, te kao dopunska djelatnost sakupljai eterinog bilja.

7

U registarski uloak upisana je djelatnost Zadruge kako slijedi: 1 15 51 52 55 6070

- uzgoj usjeva, vrtnog i ukrasnog bilja; vinogradarstvo; uzgoj voa, oraha i sl. za zaine i napitke; - proizvodnja zaina i dodataka jelima; proizvodnja destiliranih alkoholnih pia; proizvvodnja vina; - trgovina na veliko alkoholnim i drugim piima; trgovina na veliko kavom, ajevima, zainima; trgovina na veliko kemijskim proizvodima; - trgovina na malo nespecijaliziranim proizvodima; trgovina na malo nespecijaliziranim proizvodima; trgovina na malo alkoholnim i drugim piima; - restorani; barovi; - ostali prijevoz putnika cestom; prijevoz robe (tereta) cestom; - kupnja i prodaja vlastitih nekretnina; iznajmljivanje vlastitih nekretnina.

Rjeenjem Trgovakog suda od 14.11.2002. godine (Tt-99/1590-4), u sudski registar upisane su izmjene dva lana Nadzornog odbora te promjena upravitelja Zadruge. Nadzorni odbor Zadruge, u skadu s odredbama zakona o zadrugama, sastavljen je od devet (9) lanova. Zadrugu u pravnom prometu s drugim pojedinano i samostalno zastupaju dva zastupnika. Osim formalnog ustroja, sukladno Zakonu o zadrugama, vano je naglasiti da poljoprivredna zadruga radi na principima sinergije i participacije, to u konkretnom sluaju daje dobre poslovne rezultate za sve sudionike.

3.2. POSLOVI REZULTATI INVESTITORA Na otoku Visu zadrugarstvo je znaajan oblik organiziranog povezivanja poljoprivrednih proizvoaa. Zadruga svojom poslovnom aktivnou osigurava podizanje novih te obnavljanje starih nasada, otkup godinjeg uroda groa i plodova maslina te njihovu preradu i plasman. U godinama svog postojanja Zadruga je razvila dugorone proizvodno-poslovne odnose sa glavnim distributerima vina u zemlji. Primjerice, unatrag nekoliko godina, preko 80% vlastite proizvodnje vina plasirano je putem najveeg nacionalnog proizvoaa i distributera tvrtke BADEL. Posljednjih godina plasman se sve vie usmjerava putem vlastite maloprodajne mree, odnosno toionicama na Visu, Splitu, Rijeci i Zagrebu te putem poslovne suradnje sa SEGESTICOM Sisak i to kroz botiljirano vino kao eksluzivnog distributera. Uzgoj, otkup i prerada groa te plasman vina ini preko 90% raspoloivih proizvodnih kapaciteta Investitora, odnosno preko 95% ukupnog prihoda ostvari se realizacijom ovog segmenta njezinog poslovanja.

8

Prole vinorodne godine (berba 2004.) Investitor je otkupio od samostalnih poljoprivrednika na Visu te preradio oko 25 vagona groa, od toga: vugava plavca bijelo crno UKUPNO Tablica 5: RAUN DOBITI I GUBITKASTAVKE PRIHODI Poslovni Financijski Izvanredni RASHODI Poslovni Financijski Izvanredni DOBIT (prije oporezivanja) Porez na dobit NETO DOBIT 2003. 2.976.316 2.973.721 2.595 2.974.705 2.915.184 26.761 32.760 1.611 1.611 2004. 4.250.630 3.581.366 669.173 4.240.806 4.010.886 29.605 200.315 9.824 9.824 Indeks 05/04 143 120 142 137 111 611 610 610

6 5 19 4 34

Izvor: Raun dobiti i gubitka za 2004. godinu. U proteklim godinama Poljoprivredna zadruga PODPILJE ostvarila je pozitivne poslovne rezultate. Poslovni prihodi su bili dostatni za pokrie redovitih rashoda poslovanja. U 2004. godini prihodi su porasli za 43% (indeks 143). U istom razdoblju i rashodi su porasli za 42% to je rezultiralo uravnoteenim poslovnim rezultatom. Meutim, prigodom ocjenjivanja poslovnih rezultata Zadruge vano je znati da sva dobit ostvarena iz poslovanja pripada zadrugarima. Nakon to se obraunaju svi prihodi i rashodi i utvrdi dobit ista se isplauje kao razlika izmeu otkupnih cijena groa (otvoreni raun) i konanih cijena. Drugim rijeima dobit na koncu poslovne godine isplauje se zadrugarima kroz razliku u cijeni. Nakon to smo predoili raun dobiti i gubitka u nastavku smo analizirali bilancu Zadruge. Ocjena financijskoga potencijala tvrtke donosi se na temelju analize bilance stanja. Temeljno je obiljeje bilance tzv. bilanna ravnotea koja se oituje jednakou aktive i pasive. Aktiva bilance sadrava imovinu (sredstva), a pasiva (vlasniku) glavnicu i obveze. Ona se nadalje dijeli na dugoronu imovinu, odnosno dugorone izvore, i kratkoronu imovinu, odnosno kratkorone izvore. Razlikovanje bilannih pozicija omoguava procjenu financijskoga zdravlja tvrtke. U naelu dugorona bi sredstva trebala biti jednaka dugoronim izvorima, a isto naelo vrijedi i za kratkorona sredstva i izvore. Rije je o tzv. harmoniji ronosti, to znai da bi dugorona sredstva trebala biti u ravnotei s dugoronim izvorima. Znatnije naruavanje ovoga naela dovodi u pitanje financijsku stabilnost tvrtke. Neuravnoteenost pojedinih dijelova aktive i dijelova pasive, po obujmu i roku, moe uzrokovati insolventnost.Tablica 6: BILANCA ZADRUGE

9

STAVKE AKTIVA DUGOTRAJNA IMOVINA Nematerijalna imovina Zemljite Materijalna imovina Financijska imovina KRATKOTRAJNA IMOVINA Zalihe Financijska imovina Novac Aktivna vremenska razgranienja AKTIVA UKUPNO PASIVA KAPITAL I REZERVE Upisani odnosni temeljni kapital Zadrana dobit Dobit tekue godine DUGORONE OBVEZE Obveze za kredite domaih banaka Obveze za kredite ostalih domaih osoba KRATKORONE OBVEZE Pasivna vremenska razgranienja PASIVA UKUPNO

2003. 2.239.498 45.666 2.193.832 3.175.667 2.364.056 734.402 77.209 5.415.165 2.279.292 2.267.688 9.993 1.611 973.066 950.176 22.890 2.162.807 5.415.165

2004. 1.747.858 45.666 1.702.192 3.369.426 2.307.283 937.519 124.624 5.117.284 2.289.116 2.267.688 11.604 9.824 246.698 246.698 2.581.470 5.117.284

Izvor: Bilanca stanja na dan 31.12.2004. Koristei se podacima iz bilance Poljoprivredne zadruge PODPILJE izradili smo nekoliko relevantnih pokazatelja likvidnosti te financijske stabilnosti Zaduge. Za ocjenu likvidnosti izraunali smo slijedee pokazatelje: a) koeficijent trenutne likvidnosti i b) koeficijent tekue likvidnosti. Za ocjenu financijskog zdravlja tvrtke koristitli smo slijedee pokazatelje: a) koeficijent financijske stabilnosti, b) koeficejent zaduenosti i c) stupanj samofinanciranja. Temeljna znaajka navedenih pokazatelja likvidnosti, kao i u sluaju pokazatelja financijske stabilnosti, ogleda se u statikom pristupu ocjeni likvidnosti tvrtke. Ona, naime, koristi podatke iz bilance stanja na koncu odreenoga obraunskoga razdoblja, pri emu za komparaciju uzima pokazatelje iz ranijeg obraunskog razdoblja ili pak zadane-optimalne veliine (grupacijske pokazatelje). Tablica 7: POKAZATELJI LIKVIDNOSTI I FINANCIJSKE STABILNOSTIPOKAZATELJI POKAZATELJI LIKVIDNOSTI a) Koeficijent tekue likvidnosti (kratkorona imovina/kratkorone obveze) b) Koeficijent ubrzane likvidnosti (krat.imovina zalihe/kratkor. obveze) POKAZATELJI FINANCIJSKE STABILNOSTI a) Koeficijent financ. stabilnosti (kapital+dug.obveze/dug.imovina+zalihe) b) Koeficijent zaduenosti (ukupne obveze/ukupna imovina) c) Stupanj samofinancitranja (vlastiti kapital/tui kapital) 2003. 1,47 0,37 0,71 0,43 2,34 2004. 1,30 0,41 0,62 0,14 9,28Prosjek

1,38 0,39 0,66 0,28 5,81

10

Pokazatelji likvidnosti su relativno povoljni, jer je koeficijent tekue likvidnosti u obje promatrene godine vei od jedan (>1), a koeficijent ubrzane likvidnosti pokazuje tendenciju porasta (od 0,37 na 0,41). Istodobno pokazatelji financijske stabilnosti potvruju pozitivnu financijsku strukturu zadruge. Osobito povoljnim drimo koeficijent zaduenosti koji se u promatranim godinama smanjio sa 0,43 na svega 0,14, uz istodobni porast stupnja samofinanciranja sa 2,34 na 9,28. Trenutno Zaduga koristi investicijski kredit za kupnju pogona za preradu maslina u iznosu od 365.403,40 kuna kod HSV - Splitske banke d.d, kojega uredno servisira. Kredit je sa rokom otplate na 7 godina, kamatnom stopom od 8%, tomjesenim anuitetom od 17.170,19 kuna, a dospjeva koncem 2009. godine. 3.3. OCJENA RAZVOJNIH MOGUNOSTI INVESTITORA Za ocjenu razvojnih sposobnosti investitora vano je istai dosadanje poslovne rezultate, ponuene nekretnine za uredan povrat kreditnih sredstava te financijsko-ekonomsku analizu ovoga projekta (to je vidljivo iz elaboracija u nastavku), dobra su preporuka Banci za pruanje financijske potpore realizaciji ovoga poduzetnikoga pothvata.

4. ANALIZA TRITAU ovom dijelu rada obradili smo nabavno i prodajno trite te distribucijske kanale investitora. Vano je naglasiti da Poljoprivredna zadruga ima uhodan sustav nabave i prodaje, odnosno proizvodnje i otkupa, koji se temelji na dugogodinjoj tradiciji, dobrim poslovnim obiajima i Zakonu o poljoprivrednim zadrugama (Narodne novine br. 36/95). Pravni okvir za suradnju sa zadrugarima-kooperantima ini Statut zadruge te pojedinani ugovori sa zadrugarima. Prigodom podizanja novih nasada predvieno je nekoliko modela poslovne suradnje. Prvi model se temelji na dugoronoj poslovnoj suradnji kooperaciji na podizanju, eksploataciji vinograda i proizvodnji vina pod zajednikom robnom markom. Predvieno je da zadrugar-kooperant daje u dugogodinji zakup poljoprivredno zemljite Zadruzi, koja se obvezuje da e na predmetnom zemljitu svojim sredstvima i radom pripremiti zemljite, podii nasade i eksploatirati vinograd te finalizirati groe i vino u zajedniku trgovaku marku. Kao naknada za ustupljeno zemljite, predvieno je da Zadruga plaa protuvrijednost od 10% uroda od poetka rodnosti, po sustavu otvorenih rauna obrono kao za ostale zadrugare. Ovaj model predvia pravo prvokupa i ponovnog zakupa u korist Zakuporimca, ako se Zakupodavac ili njegov pravni sljednik odlui prodati odnosno zemljite, s time da Zakupoprimac ovo pravo moe temeljem sklopljenog ugovora upisati u zemljinoj knjizi nadlenog suda. Drugi model se temelji na najamu zemljita radi podizanja i eksploatacije vinograda. Zakupodavac daje u dugogodinji zakup poljoprivredno zemljite Poljoprivrednoj zadruzi (Zakupoprimcu), kojim se potonji obvezuje da e svojim sredstvima i radom pripremiti11

zemljite, podignuti nasade, odravati i eksploatirati vinograd te finalizirati groe i vino u robnu marku. Na ime naknade za ustupljeno poljoprivredno zemljite Zakupoprimac se obvezuje Zakupodavcu davati dogovoren fiksni iznos. Trei model se temelji na poslovnoj suradnji na podizanju vinograda proizvodnji groa i vina. Poljoprivredna zadruga PODPILJE (Organizator proizvodnje) se obvezuje proizvoau groa osigurati repomaterijal, mehanizaciju i struni nadzor na podizanju nasada vinograda i njegovo odravanje. Proizvoa groa se, pak, obvezuje proizvedeno groe predati Organizatoru, prema planu berbe za sortu i kategoriju groa. Organizator proizvodnje se obvezuje preuzeto groe preraditi i finalizirati u vino, a za preuzeto groe proizvoau plaati akontaciju i izvriti konanu isplatu po obraunu na koncu poslovne godine, umanjen za vrijednost ulaganja u podizanje i eksploataciju vinograda proporcionalno dospjelim obvezama. Nakon to smo opisali modalitete poslovne suradnje u podizanju vinograda proizvodnji groa i vina, u nastavku smo opisali nabavne i prodajne kanale Zadruge. 4.1. NABAVNO TRITE U podruju nabavne politike spada rjeavanje problema u svezi oblika i putova nabave, uvjeta i naina plaanja, uvjeta i naina dopreme, kvantitativne i kvalitativne kontrole, optimizacije zaliha i sl. Proces nabave se odvija tako da najprije valja utvrditi nabavne potrebe, zatim istraiti nabavno trite (u smislu identifikacije potencijalnih dobavljaa), planirati nabavu (u smislu odreivanja vrsta, koliina, vrsnoe, rokova i sl.), prikupiti i obraditi ponude, zakljuiti kupoprodajne ugovore evidentirati, analizirati i kontrolirati cjelokupan proces nabavljanja i dr. U ovoj, pripremnoj, fazi aktivizacijskoga razdoblja izvrili smo preliminarno istraivanje trita nabave (inputa) te smo kao potencijalne dobavljae tvrtke identificirali slijedee tvrtke:

VRGORGA Vrgorac (za cjepove), DOMINANT Metkovi (za cijepove), ADRIACINK Split (stupovi), BURA Split (ica, gnojiva i zatitna sredstva), GRAA Solin (kolci),

Osim navedenih, u dobavljae Zadruge spadaju javna poduzea i ustanove, kao to je primjerice: INA (goriva). 4.2. OPERATIVNI PROGRAM PODIZANJA TRAJNIH NASADA Vinogradarstvo ima dugu tradiciju na otoku Visu. Jo su stari Grci u treem stoljeu prije Krista na otok Vis (kolonija ISSA) donijeli vinovu lozu. Duga tradicija te povoljno12

podneblje uvjetovali su da se vinogradarstvo na otoku zadralo sve do dananjih dana i predstavlja vanu gospodarsku djelatnost na ovom otoku. Pribliavanjem Hrvatske Europskoj uniji sve se vie aktualizira obnova postojeih i podizanje novih nasada vinograda, kako bi Hrvatska ulaskom u ovu politiku i gospodarsku asocijaciju imala znaajniji trini udjel u proizvodnji vina. Vlada RH je na svojoj sjednici od 22. sijenja 2004. godine zaduila Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva da izradi Operativni program podizanja dugogodinjih nasada. Operativnim programom od 2004. do 2007. godine u RH trebalo bi podii 13.000 ha novih vinograda. U uvudnom dijelu Opretivnog programa naglaava se slijedee: malo je zemalja u svijetu koje imaju tako povoljne prirodne uvijete i dugu tradiciju za gajenje vinove loze, maslina i gotovo svih vrsta voa kao to ima Hrvatska. Meutim, povrine pod dugogodinjim nasadima tijekom prolog stoljea do danas svedene su na svega jednu etvrtinu te proizvodnja maslinova ulja, voa i vina nije dostatna za vlastitu potronju. navedene grane poljoprivredne proizvodnje predstavljaju visokoakumulativnu proizvodnju za koju ne samo to imamo povoljne prirodne uvjete i osigurano trite, ve je njome mogue uspostaviti nove moderne proizvodne sustave i europske pravila ponaanja (vidi: www.mps.hr/p). Projekt podizanja novih nasada vinove loze na otoku Visu u potpunosti se uklapa Vladin programa i zato drimo da ga i sa tog stajalita treba poduprijeti. Naime planom sadnje predvia se u slijedee tri godine podii 21 ha kvalitetnih sorti vinove loze (vugava i plavac mali) ime e se znaajno poveati ponuda kvalitetnih vina otoka Visa. U prvoj fazi planira se podignuti 3,7 ha nasada. Znakovito je da je sve vie individualnih poljoprivrednika otoka Visa, i ne samo njih, koji se okreu podizanju novih nasada vinogarada i obnovi starih, a PZ Podpilje nudi vii, organizirani oblik suradnje, sa postojeim preradbenim kapacitetima i uhodanim robnim markama. 4.3. PRODAJNO TRITE Pod prodajnim tritem predmnijevamo plasman vina na domae i inozemno trite. Poljoprivredna zadruga PODPILJE preteiti dio svoje proizvodnje plasira putem vlastite maloprodaje- toionica vina u Zagrebu, Rijeci , Splitu i Visu te putem veih distributerima vina na irem podruju zemlje. Primjerice, unatrag nekoliko godina, preko 80% vlastite proizvodnje vina plasirano je putem najveeg nacionalnog proizvoaa i distributera tvrtke BADEL. Posljednjih godina plasman vina se sve vie usmjerava putem vlastite maloprodaje te SEGESTICE Sisak i to kroz botiljirano vino kao eksluzivnog distributera. Meutim, podizanje novih nasada, u sklopu Operativnog programa podizanja trajnih nasada, aktualizira problem plasmana vina, kako na domae trite tako i na inozemna trita. Za plasman vina osobito vanim drimo etabliranje vikih vina vugava i plavac mali kao kavalitetnih robnih marki (vie o promociji vikih vina vidi u poglavlju 7. Sinopsis marketinkog programa), te organiziranje vlastite veleprodaje za agresivniji izlazak na trite. Trenutno se prodaja vina obavlja kroz nekoliko, preteito pliih, prodajnih kanala, od kojih navodimo slijedee:

13

izravna prodaja (putem vlastitih toionica na Zagrebu, Rijeci, Splitu i Visu); prodaja putem veih distributera u zemlji (Konzum, Groprom, Getro, Segestica); snabdjevanje restorana i hotela na otoku.

Opisane distribucijske kanale predoili smo u tablici 8. Tablica 8: DISTRIBUCIJSKI KANALIKANALI DISTRIBUCIJE PRVA VARIJANTA DRUGA VARIJANTA TREA VARIJANTA IZRAVNA PRODAJA RESTORANI I HOTELI VELETRG. VINARI KRAJNJI POTROA

5. TEHNIKO-TEHNOLOKA ANALIZAU ovom dijelu projekta opisali smo mikrolokacijske znaajke vikog vinogorja, tehnikotehnoloka rjeenja, radove tijekom (trogodinjeg) uzgoja, postavljanje naslona u vinogradu (armatura), specifikaciju potrebitog materijala, trokove podizanja vinograda po godinama te tehnologiju uzgoja groa u redovitoj eksploataciji. 5.1. MIKROLOKACIJSKE ZNAAJKE VIKOG VINOGORJA Mikrolokacijske znaajke vikog vinogorja temelje se na analizi prosjene temperature zraka, oborina, vjetrova, reljefa, matinog supstrakta i tla otoka. Temperatura zraka - Podruje otoka Visa spada u toplija podruja Hrvatske sa prosjenom godinjom temperaturom od 16C. Najnie temperature padaju redovito u mjesecima prosincu i sijenju, a najvie u srpnju i kolovozu. Apsolutni viegodinji minimum zabiljeen je u sijenju, a iznosio je -11C. Maksimalne temperature su dosta blae zahvaljujui utjecaju mora, a apsolutni viegodinji maksimum zabiljeen je u kolovozu (+37C). Glede iznesenih podataka moe se konstatirati da je glavna karakteristika klime ovog podruja suniji i topliji ljetni mjeseci, a kiovito i preteito topli jesenjski mjeseci. Srednje vrijednosti temperature zraka (0 C) po godinjim dobimaGODINJE DOBA Zima Proljee Ljeto Jesen Vegetacijsko razdoblje Komia 9,9 14,8 23,1 17,4 19,1 Vis 9,8 14,7 23,8 17,8 19,3

Oborine - prema podacima meteoroloke stanice, u viegodinjem razdoblju, prosjeno je bilo oborina 7208 mm. Najvea koliina oborina u ovom podruju pada u jesen, prosjeno 44,2%, 21,4% tijekom zime, au proljee 20,1% i ljeto 14,3%. U vegetacijskom periodu, tj. od 1. travnja do 30. rujna od toga padne cca 261 mm, s time da najmanje oborina padne u VI, VII i VIII mjesecu. Ovo podruje karakterizira oborinski makismum u mjesecu

14

listopadu. O rasporedu i koliini oborina ovisi i kako i koliko e se uspjeti na samo pripremni radovi ve i redoviti godinji radovi vinograda. Izraunavajui potencijalnu evapotranspiraciju, prema Blancay i Griddle-u, u vegetacijskom razdoblju postoji manjak vode, da bi se u tlu postigla optimalna vlanost. Ovaj podatak je izuzetno vaan zbog izbora podloge.

Srednje koliine oborina po godinjim dobima (u mm)GODINJE DOBA Zima Proljee Ljeto Jesen Vegetacijsko razdoblje Komia 217,3 213,8 103,9 242,2 432,8 Vis 194,3 1790 82,5 261,3 395,2

Vjetrovi - ne prestavljaju ogranivajui imbenik uzgoja loze. Reljef - na vikom vinogorju predstavlja niz sinklinala i antiklinala, pri emu su se u prostoru oblikovale korisne, manje ili vee prirodne povrine polja i terasirani pristranci. Matini supstrat - ine kredni vapnenci i dolomiti na kojima su smjetena gotovo sva polja (Smokova, Tihobraa, Zlopolje i dr.). Tla - na kojima e se podizati vinogradi spadaju u smea karbonatna razvijena na kvartalnim pjescima. Ta su tla laana i sipka uto sivkaste boje, s relativno dobrim kapacitetom za vodu. Profil ovih tala je: I. Lokaliteti: Smokova, Tihobraa, Zlopolje, Galija i Karvovac

70 cm, sivo ukasta, bezstrukturna pjeskulja, slabo skeletoidna sa sitnim ljunkom koji prelazi u 70-150 cm, ukasti bezstruktrni pijesak s dosta brojnim konkrecijama CaCO3.

Kemijski sastav tla ovih profila je slijedei:Dubina cm 0-20 20-90 Humus % 1,00 0,32 CaCO3 54,21 47,37 Aktivno vapno 1,7 1,5 Ph u H2O 8,16 8,55 K2O mg/100g tla 3,8 5,9 P2O5 mg/100g tla 6,0 0,8

II. Lokaliteti: Draevo polje, Brigi i Podhumlje 70 cm smee primorsko tlo na dolomitu, slabo skeletoidno sa sitnim ljunkom.

15

Oznaka Uzorka 30 cm 70 cm

pH H2O nKCL 8,20 7,27 8,22 7,25

Ukupno Karbon. % 18,2 15,7

Aktivno vapno % 2,3 2,7

Fizioloki aktivna hranjivost 1,00 1,10 0,38 0,28 0,02 0,01

5.2. TEHNIKO-TEHNOLOKA RJEENJA Tehniko-tenoloka rjeenja obuhvaaju rigolanje-duboku pripremu, meliorativnu gnojidbu, iskolenje tabli i puteva, razmak sadnje, sadnju cijepova, osiguranje sadnova materijala, izbor podloga, izbor sortimenta, procjenu imbenika rodnosti te odreivanje sustava zgoja. Rigolanje duboka priprema tla najprije e se oistiti od postojeeg raslinja. Obzirom na specifinost terena duboka priprema tla prije sadnje obavit e se na slijedei nain: Riperom e se razbiti ponegdje mogui nepropusan sloj koji se moe nalaziti na dubini od cca 40-60 cm i izvaditi vee kamenje koje treba odvesti. Ovako pripremljena povrina plie e se podorati uz dodatak gnojiva i ostaviti e se u otvorenoj brazdi neko vrijeme, kako bi se pod utjecajem atmosferalija popravila struktura povrinskog sloja tla i akumulirala vea koliina vode u tlu.

Meliorativna gnojidba u svrhu meilorativne gnojidbe ne planira se dodati ukupna koliina mineralnih gnojiva na rezervu, ve se preporua prije sadnje zaorati u tlo 50% izraunate koliine NPK. Iskolavanje tabli i puteva prije sadnje potrebno je iskoliti table i puteve. Po obavljenom obiljeavanju tabli i puteva na svakoj e se tabli s jedne i s druge strane oznaiti razmaci izmeu redova. Najbolje je to izvesti s kratkim koliima, duine 50-60 cm. Oni slue samo zbog nesmetanog poetka sadnje i to na nain da e se po duini table razvui markirana ica uz koju e se zaorati brazda za sadnju. Razmak sadnje vodei rauna o optimalnom broju trsova po jednom ha, a imajui u vid tehnoloku liniju strojeva koja e se koristiti, sustav uzgoja, sortiment i oekivani prinos dobre kakvoe planira se slijedei razmak sadnje: 2,40m x 0,80m = 1,92m Razmak izmeu redova od 2,40 cm u potpunosti udovoljava nesmetani prolaz osnovnog agregata i prikljunih strojeva u "eurostandardu", a razmak izmeu trsova zadovoljava raspored rodnih elemenata planiranog sustava uzgoja. Uz ovaj razmak sadnje po jednom ha dolazi 5.260 trsova (10.000 m : 1,92m), a jedan trs obuhvaa povrinu 1,92m. Redovi e se postaviti paralelno s padom terena integralno na itavo polje kao vinograarska cijelina. Sadnja cijepova - sadnja cijepova obavlja se runo. Pri tome je vano da je sadno mjesto dobro pripremljeno i oznaeno jer e o njemu ovisiti dobar pravac reda. Cijepljeno mjesto treba ostati 5-6 cm iznad razine tla, da kasnije nebi bilo problema s brandusima. Sadnji prethodi priprema cijepova na nain, da se skrati korijen na duini od 3-5cm.

16

Budui su cijepovi do vremena sadnje pohranjeni u vlanom supstratu, nije ih potrebito prethodno namakati. Ukoliko se pak dogodi prosuivanje neophobno je namankanje u vodi u trajanju od 10-20 sati. Obzirom da su cijepovi parafinirani nije potrebno nagrtanje. Na svakom sadnom mjestu treba dobro pripremiti sipkog okolnog tla, tako da "posteljica" po volumenu tla zadovolji start cijepa po sadnji. Sadni materijal projektiranog sortimenta nabavit e se u poznatom rasadniku. To e biti selekcinorani klonski matewrijal certificiranih crijepova I. klase to e garantirati njihov dobar prijem i razvoj u prvoj godini, to je dakako preduvjet brzom i ispravnom oblikovanju sustava uzgoja. Izbor podloge temeljem ukupnosti ekolokih uvjeta vikog vinogorja, a posebice rasporeda padalina u tijeku vegetacije, te fizikalno kemijske analize tla na cijelom predmetnim poloajima planiraju se podloge V.Berlandieri x V.Rupestris x 140 Ruggeri, Richter 110 i Paulsen 1103. Ova podloga se odlikuje slijedeim znaajkama: zadovoljavajue je bujnosti otporna na filokseru dobre prilagodljivosti na tlo dobro podnosi poveanu vlanost tla povoljno utjeu na rodnost i stabilnost prinosa, te nakupljanje sladora.

Sortiment na predmetnim poloajima bit e zasaena crna sorta Plavac mali i bijela Vugava. Navedene sorte preporuene s na ovim stanitima i zauzimat e 100% povrine. imbenici rodnosti ine koeficijent rodnosti pupova (KRP) i prosjena masa grozda (MG) to za Plavac mali i Vugava iznosi: KRP MG 1,4 150 g.

Sustav uzgoja prilagoen vikom vinogorju predstavljat e lepezu s 3-4 ogranka, a svaki ogranak s 2-3 pupa. Ovim sustavom uzgoja mogue je osigurati po trsu prosjeno 12 pupova, odnosno po jednom ha: 5.260 x 10 = 52.600 pupova 5.3. RADOVI PODIZANJA 3,7 ha U prvoj godini (nakon sadnje) - planiraju se izvesti slijedei radovi: neposredno poslije sadnje postavit e se armatura, proljetno plitko oranje sa svrhom da popravi strukturu tla, koja je pogorana gaenjem pri sadnji, obavit e se rotodrljaom, kultiviranje tla u dva do tri navrata zbog prekidanja kapilariteta i unitvanaja korova rotodrljaom ili izelom, runo okapanje cijepova u uskoj zoni reda, skidanje brandusa, pljevljenje cijepova ostavljajui jednu mladicu koja se u vie navrata vee uz eljezni kolac, po potrebi obaviti folijarno prihranjivanje u 2 do 3 navrata s koktelom makro i mikroelemanata,

17

obaviti redovitu zatitu od bolesti i tetnika, jesensko-zimsko oranje izvrit e se sukladno podobnosti tla s lopatarom. U drugoj godini (nakon sadnje) - planiraju se izvesti slijedei radovi:

rezidba i iznoenje rozgve. popravak armature, proljetna obrada tla, kultiviranje 2-3 puta tijekom vegetacije-praenja, vezanje i uvlaenje mladica uz naslon, pljevljenje i zalamanje zaperaka, redovita zatita od bolesti i tetnika.

U treoj godini (nakon sadnje) ponovit e se sve radnje iz druge godine s tim to e se prigodom reza nastaviti s oblikovanjem sustava uzgoja i uzdravanjem vinograda sukladno uzrastu. U ovoj e se godini nasad pognojiti 200 kg/ha N-gnojiva ped poetak vegetacije uz proljetnu obradu. 5.4. POSTAVLJANJE NASLONA U VINOGRADU (ARMATURA) Naslon u vinogradu podeen je obliku trsa i predstavlja cjeloviti sustav uzgoja prikladan okolinskim uvjetima, podlozi i sorti, te oekivanom prinosu i kakvoi groa, a sastoji se od: eljeznih pocinanih stupova, eljeznih pocinanih ankera-sidra za uvrivanje sidrenje krajnjih stupova te ica razliitih profila. eljezni pocinani stupovi sastoje se od eonih-krajnjih stupova te stupova unutar reda.

eoni-krajnji stupovi - visine 2400mm, zabijaju se u tlo 70-75cm pod kutom od 2025, te se sidre u dvije toke i to vrno i u visini glavne nosive ice. Po ha dolazi 90 kom, ovisno o simetriji parcela. Stupovi unutar reda - duine 2200mm zabijaju se okomito u tlo 60cm. Bone uice za postavljanje ice uvuene su u sam profil stupa tako da su otporne na lomove pri koritenju stroja za zeleni rez, predrez u suho i za berbu groa. Razmak izmeu uica je 10cm to omoguava dobar raspored ica i mogue njhovo pomicanje, u sluaju potrebe po vertikali tijekom vegetacije. Stupovi se postavljaju poslije svakog 8 trsa to u ovom sluaju ini meusobno rastojanje od 6,4m. Taj razmak jami dobru bonu stabilnost. Ovih stupova po ha dolazi 640 kom.

Zahvaljujui svom posebnom profilu Euro-stup se moe jednostavno zabiti u tlo pomou traktoroskog prikljuka, pri emu je dnevni uinak 450 stupova, to e rei da je za postavljanje oko 720 stupova (eonih-krajnjih i stupova unutar reda) koliko ih dolazi po 1 ha potrebito 12,7 h ili 1,6 radnih dana. Ova se prosjena norma moe poveati i do 600 stupova za jedan radni dan u uvjetima mekanijeg tla. eljezni pocinani ankeri-sidra za uvrivanje krajnjih stupova sidra su konstruirana poput svrdla, tako da se lako uvru u tlo. Duine je 80 cm, a u tlo se uvrte 70 cm. Na vrhu je uica koja slui za provlaenje ice za sidrenje. Promjer struka sidra je 10 mm. Promjer svrdlene ploice koja ini otpor istezanju iznosi 169 mm. Izraeno je od pocinanog ili18

eljeza. Po jednom ha dolazi 90 sidra. Za njihovo postavljanje potrebno je po ha 0,4 radnih dana. ice za rastezanje-napinjanje u nasadu e se postaviti ice razliitih profila i razmjeata na stupovima. Za rastezanje e se postaviti uglavnom inox ica profila 1,6 i 2,5 mm. Bez obzira to je inox ica u startu skuplja od pocinane za cca 40% ona svojom kakvoom opravdava poveana investicijska ulaganja. Naime, kao prvo, trajnost inox ice je neograniena, a kao drugo, to je u tehologiji uzdravanja vinograda vrlo znaajno, njzina rastezljivost je do 0,3, za razliku od pocinane ija je rastezljivost preko 3%. Ovo je znaajno to je daleko lake i jeftinije uzrdavati armaturu tijekom redovite proizvodnje.Raspored ica je slijedei:

prva nosiva ica bit e toplo pocinana rebrasta 3,0 mm, a postavit e se na visinu od 50 cm, odnsono na visinu uzgoja. Uz ovu icu vezat e se pomoni koci i vrhovi lucnja. Upravo zato je rebrasta kako bi se sprijeilo klizanje pomonog kolca. Po jednom ha potrebito je: 4.600 m odnosno 254 kg (18,2 m/kg) druga ica bt e inox ica profila 1,6 mm, na visinu od 80 cm, a osnovna joj je svrha prebacivanje mladica preko nje u blagom luku i prihvaanje vitica vrnih mladica u poetku vegetacije. Po jednom ha potrebito je: 4.725 m ili 75 kg (63 m/kg) trea ica (inox 1,6 mm) bit e 10 cm iznad druge, s kojom ini prvi par ica, a etvrta (inox 1,6) ica 30 cm iznad tree, peta ica bit e 10 cm iznad etvrte, s kojom ini drugi par ica,

Za jedan ha potrebito je: 4 x 4600 = 18400 m ili 295 kg (63 m/kg) inox ice 1,6 mm ica za sidrenje krajnjih stupova bit e inox ica 2,5 mm. Prva toka vezanja sidrene ice je s jednim krajem uz eoni stup na mjestu spoja nosive rebrste ice, na visinu od 50 cm. Odatle se drugi kraj provlai kroz uicu sidra i vee se za vrh stupa. Po jedom ha potrebito je ukupno: 350 m ili 13,5 kg (26 m/kg) inox ice 2,5 mm Natezanje inox ice obaviti e se sponicama GRIPPLA 1,0-2,0 mm, koje se postavljaju uz krajnje stupove i zateu pomou posebnih klijeta. Na 100 duinskih metara dolaze dvije griple. Iz toga proizlazi da je po jednom ha potrebito 450 malih spojnica 1,0-2,0 mm, odnosno: 45 redova x 5 ica x 2 krajnja stupa = 450 spojnica Rebrasta ica napinjat e se zateznim vijkom 8. Po jednom ha potrebito je ukupno 90 zateznih vijaka: 45 redova/ha x 2 zatezaa = 90 zateznih vijaka Za napinjanje sidrene ice koristit e se velike spojnice, tip GRIPPla 2,5-4,0 mm. Po jednom ha potrebito je 90 komada: 45 redova/ha x 2 spojnice = 90 velikih spojnica eljezni kolci uz svaki trs postavit e se pomoni eljezni kolac dimenzije 1150 mm. U tlo e se utisnuti 50 cm. Postavlaju se neposredno prije sadnje cijepova tako da je mogue u istoj godini vezati mladicu uz njega.To je jedini nain da budue stablo trsa ostane uvijek ravno. Ovi kolci u pravilu ostaju u vinogradu cijeli vijek trajanja loze, ime se osigurava njezina stabilnost, ponajprije pri primjeni strojeva za zeleni rez, ienje pljevljenje stabla trsa i strojnu berbu. Kolci se obavezno veu uz prvu rebrastu i drugu inox icu. Na taj se nain postie stabilnost itavog zelenog zida reda tijekom izvoenja svih strojnih zahvata19

i, to je osobito vano, stabilan pravac reda. Po jednom ha dolazi 5600 kom (kolci za zatitnu mreu od zeeva 340 + 5260). Oprema za postavljanje armature za postavljanje ice i sidrenje po jenom ha potrebito je osigurati krik za napinjanje ice i dvoje klijeta za rezanje ice. 5.5. SPECIFIKACIJA POTREBITOG MATERIJALA A. Materijal za sadnjuPotrebiti Materijal Zasaena povrina Stajnjak Marker kolii N-gnojiva Folijarna gnojiva Cijepovi Vezivo Pesticidi Jedinice mjere Ha T Kom Kg Kg Kom Kg Kg I godina 1 50 90 2 5.260 3 10 Potrebito za II godina 1 3 101 6 18 Ukupno III godina 1 200 6 22 1 50 90 200 5 5.361 15 50

B. Materijal za armaturu naslon u vinograduPotrebiti materijal Zasaena povrina Krajnji stupovi pocinani Unutarnji stupovi pocinani eljezna sidra ica FILAR HR 3,0 Inox ica 1,6 mm Inox ica 2,5 mm GRIPPLA ,0-2,0 mm GRIPPLA 2,5-4,0 mm eljezni kolci Mree Jedinica mjere Ha Kom Kom Kom Kg Kg Kg Kom Kom Kom m Ukupno 1 90 630 90 253 295 13,5 450 180 5.600 600

5.6. TROKOVNIK PODIZANJA VINOGRADA PO GODINAMA Uvjeti podizanja vinograda u ukupnoj povrini od 1 ha trebaju biti definirani obzirom da o njima ovisi ne samo uspjeh izvrenja radova u kontinuitetu ve i konaan uspjeh itavog predvienog zahvata.

20

Projekat za podizanje vinograda prate i ostale investicije koje, takoer, treba promatrati u cjelini itavog projekta, a koje sve imaju znaajno mjesto u ekonominosti proizvodnje. Podizanje nasada vinograda, sa svim prateim investicijama, ovisit e ponajprije od:

organizacijskim sposobnostima nositelja proizvodnje; respektianju optimalnih rokova agromelioacijskih radova, jer su to osnovni uvjeti osposobljenosti tla kao stanita za vinovu lozu i rentabilnu proizvodnju; raspoloive i na vrijeme osigurane VKV i KV radne snage; osiguranju financijskih sredstava za pravovremenu nabavu sadnog materija, potronog materijala i nabave mehaniacije za obavljanje radova u fai investicija i u redovitoj proizvodnji.

Struktura trokova podizanja vinograda: pripremni radovi, trokovi prve godine, rokovi naslona i arature, trokovi druge godine, trkovi tree godine, opreme (traktori i prikljuci) te sitnoga inventara.

Normativi rada i materijala s odgovarajuim cijenama preuzete su: za repromaterijal veleprodajne cijene doavljaa za repromaterijal, za usluge strojeva prosjene cijene izvoaa slinih radova u vinogradarstvu, za radnu snagu prosjene bruto plae radnika u vinoradarstvu.

Jedinicu mjere usluga strojeva i radne snage ini jedan radni dan (RD) po 8 sati, a vrijednosti su slijedee:

1 sat teih strojeva 1 sat traktora sa teim prikljukom 1 sat traktora sa lakim prikljukom 1 sat radnika (bruto prosjek)

= 350,00 kn x 8 sati = 2.800,00 kn = 250,00 kn x 8 sati = 2.000,00 kn = 180,00 kn x 8 sati = 1.440,00 kn = 22,56 kn x 8 sati = 180,00 kn

5.6.1. Podizanje vinograda pripremni radoviJedinica mjere 1. MATERIJALNI TROKOVI: Stajnjak t KAN kg Kolii za markiranje kom UKUPNO 2. USLUGE STROJEVA: Opis rada I materijala Potreba za 1 ha 50 200 90 Cijena jedinice mjere u kn 55,00 1,57 1,20 Vrijednost za 1 ha 2.750,00 314,00 108,00 3.172,00

21

Krenje i paljenje Odvoz kamena Ravnanje terena Riperovanje Prijevoz stajnjaka i raspored UKUPNO 3. RADNA SNAGA: Sjea grmova Sakupljanje ila i grana Paljenje ila i grana Utovar Ostalo UKUPNO SVEUKUPNO (1+2+3)

R.D. R.D. R.D. R.D. R.D.

1,3 0,2 0,3 0,5 2,0

2.800,00 2.000,00 2.800,00 2.800,00 2.800,00

3.640,00 400,00 840,00 1.400,00 5.600,00 11.880,00 36,00 180,00 36,00 54,00 360,00 666,00 15.718,00

R.D. R.D. R.D. R.D. R.D.

0,2 1,0 0,2 0,3 2,0

180,00 180,00 180,00 180,00 180,00

5.6.2. Podizanje vinograda prva godinaJedinica mjere 1. MATERIJALNI TROKOVI: Lozni cijepovi kom Vezivo kg Pesticidi (prosjek) kg Folijarno gnojivo kg UKUPNO 2. USLUGE STROJEVA: Sadnja cijepova Proljetna obrada kom R.D. Opis rada I materijala Potreba za 1 ha 5.260 3 10 2 Cijena jedinice mjere u kn 10,50 8,15 127,30 120,00 Vrijednost za 1 ha 55.230,00 24,45 1.273,00 240,00 56.767,45 5.600,00 280,00

5.600 0,14

1,0 2.000,00

22

Kultiviranje 3x Folijarno prihranjivanje 2x Zatita od bolesti Jesenjsko zimska obrada UKUPNO 3. RADNA SNAGA: Trasiranje tabli i put Sadnja posluga stroja Pljevljenje 3x Vezanje mladica 3x Okapanje cijepova Priprema pesticida Ostalo UKUPNO SVEUKUPNO (1+2+3)

R.D. R.D. R.D. R.D.

0,39 0,24 0,72 0,45

1.440,00 1.440,00 1.440,00 2.000,00

561,60 345,60 1.036,80 900,00 8.724,00 180,00 540,00 810,00 2.160,00 720,00 36,00 180,00 4.626,00 70.117,45

R.D. R.D. R.D. R.D. R.D. R.D. R.D.

1,0 3,0 4,5 12,0 4,0 0,2 1,0

180,00 180,00 180,00 180,00 180,00 180,00 180,00

5.6.3. Podizanje vinograda druga godinaJedinica mjere 1. MATERIJALNI TROKOVI: Lozni cijepovi 1,8% kom Vezivo kg Pesticidi (prosjek) kg Folijarno gnojivo kg UKUPNO 2. USLUGE STROJEVA: Proljetna obrada Kultiviranje 3x Zatita 6x Jesenska obrada Ostalo R.D. R.D. R.D. R.D. R.D. Opis rada I materijala Potreba za 1 ha 101 6 18 3 Cijena jedinice mjere u kn 10,50 8,15 127,30 120,00 Vrijednost za 1 ha 1.060,50 48,90 2.291,40 360,00 3.760,80 260,00 561,60 1.440,00 900,00 288,00

0,13 0,39 0,72 0,45 0,20

2.000,00 1.440,00 2.000,00 2.000,00 1.440,00

23

UKUPNO 3. RADNA SNAGA: Rez u zrelo Skupljanje rozgve Podsadnja Pljevljenje 2x Vezanje 3x Okapanje cijepova Priprema pesticida UKUPNO SVEUKUPNO (1+2+3) R.D. R.D. R.D. R.D. R.D. R.D. R.D. 2,40 1,30 1,70 6,40 9,60 6,30 0,20 180,00 180,00 180,00 180,00 180,00 180,00 180,00

3.449,60 432,00 234,00 306,00 1.152,00 1.728,00 1.134,00 36,00 5.022,00 12.232,40

5.6.4. Podizanje vinograda trea godinaJedinica mjere 1. MATERIJALNI TROKOVI: Vezivo Kg Pesticidi (prosjek) Kg UKUPNO 2. USLUGE STROJEVA: Proljetna obrada Kultiviranje 3x Zatita 6x Zeleni rez Jesenska obrada Ostalo UKUPNO 3. RADNA SNAGA: Rez u zrelo R.D. R.D. R.D. R.D. R.D. R.D. Opis rada I materijala Potreba za 1 ha 6 22 Cijena jedinice mjere u kn 8,15 127,30 Vrijednost za 1 ha 48,90 2.800,60 2.849,50 260,00 561,60 1.036,80 187,20 900,00 288,00 3.233,60 1.080,00

0,13 0,39 0,72 0,13 0,45 0,20

2.000,00 1.440,00 1.440,00 1.440,00 2.000,00 1.440,00

R.D.

6,00

180,00

24

Skupljanje rozgve Pljevljenje 2x Uvlaenje mladica 2x Okapanje cijepova Priprema pesticida Berba groa Ostalo UKUPNO SVEUKUPNO (1+2+3)

R.D. R.D. R.D. R.D. R.D. R.D. R.D.

1,50 6,40 4,00 6,30 0,20 8,00 1,00

180,00 180,00 180,00 180,00 180,00 180,00 180,00

270,00 1.152,00 720,00 1.134,00 36,00 1.440,00 180,00 6.012,00 12.095,10

5.6.5. Podizanje vinograda armatura i naslonaJedinica mjere 1. MATERIJALNI TROKOVI: Stupovi SPA 60 END Kom Stupovi SPA 60 EU Kom eljezna sidra Kom ica filar HR 3,0 mm Kg Inox ica 1,6 mm Kg Inox ica 2,5 mm Kg PRIPPLA 1,0-2,0 mm Kom eljezni kolci UNI kom UKUPNO 2. USLUGE STROJEVA: Dovoz materijala Postavljanje stupova Postavljanje sidara Razvlaenje ica Ostalo UKUPNO R.D. R.D. R.D. R.D. R.D. Opis rada I materijala Potreba za 1 ha 90 630 90 253 295 13,5 450 5.600 Cijena jedinice mjere u kn 68,50 36,50 29,00 15,60 31,60 32,40 7,30 1,24 Vrijednost za 1 ha 6.165,00 22.995,00 2.610,00 3.946,80 9.322,00 437,40 3.285,00 6.944,00 55.705,20 1.440,00 2.304,00 576,00 1.728,00 2.880,00 8.928,00

1,0 1,6 0,4 1,2 2,0

1.440,00 1.440,00 1.440,00 1.440,00 1.440,00

25

3. RADNA SNAGA: Raspored stupova Raspored sidara Zabijanje kolaca koljenje Provlaenje ice Napinjanje ice (klijeta) Vezanje kolaca uz icu Raspored kolaca UKUPNO SVEUKUPNO (1+2+3)

R.D. R.D. R.D. R.D. R.D. R.D. R.D.

4,2 0,6 5,5 6,8 4,2 1,7 1,8

180,00 180,00 180,00 180,00 180,00 180,00 180,00

756,00 108,00 990,00 1.224,00 756,00 306,00 324,00 4.464,00 69.097,20

5.6.6. Podizanje vinograda traktori i prikljuciStrojevi i prikljuci Plug dvoobrazni izel Podriva s deponatorom Atmizer noeni Stroj za vrikanje Tanjiraa Aplikator herbicida Rotodrljaa UKUPNO Komada 1 1 1 1 1 1 1 1 Jedinina cijena 36.000,00 15.000,00 22.000,00 60.000,00 37.000,00 42.000,00 21.000,00 52.000,00 Ukupno 36.000,00 15.000,00 22.000,00 60.000,00 37.000,00 42.000,00 21.000,00 52.000,00 285.000,00

PLANIRANA ULAGANJA U PODIZANJE NOVIH NASADA PO haOPIS Pripremni radovi Prva godina Druga godina Trea godina Armatura SVEUKUPNO Iznos poticaja po ha UKUPNO INVESTITOR Materijalni trokovi 3.172,00 56.767,45 3.760,80 2.849,50 55.705,20 122.254,95 Usluge Strojeva 11.880,00 8.724,00 3.449,60 3.233,60 8.928,00 36.215,20 Runi rad 666,00 4.626,00 5.022,00 6.012,00 4.464,00 20.790,00 Ukupno 15.718,00 70.117,45 12.232,40 12.095,10 69.097,20 179.260,15 45.400,00 133.860,15

SVEUKUPNA ULAGANJA U PODIZANJE NOVIH NASADAGODINA Ukupno podizanje nasada Traktori i prikljuci SVEUKUPNO: Novi nasadi u ha 3,7 Vrijednost ulaganja 495.282,55 Iznos poticaja 167.980,00 Ukupna ulaganja investitora 663.262,55 285.000,00 948.262,55

5.7. TEHNOLOGIJA UZGOJA GROA U REDOVITOJ EKSPLOATACIJI

26

Proces proizvodnje u nasadu po zavretku investicijskih ulaganja, tj. od tree godine pa nadalje, sastoji se od ovih agrotehnikih mjera i radova: 5.7.1. Redovita gnojidba vinograda Iz provedenih analiza tla, tj. kvantitativne i kvalitativne analize postojeih hraniva i ostalih elemenata, dobivene su vrijednosti, odnosno koliina gnojiva za meliorativnu gnojidbu u tijeku pripremnih radova, kao i za gnojidbu zrelim stajskim gnojem, te odreene koliine mineralnih gnojiva tijekom investicijskog ulaganja kroz prve tri godine. Gubici hraniva, koji u redovitoj proizvodnji nastaju, varirati e iz godine u godinu, ovisno od koliine proizvedene lisne i drvene mase, te prinosa groa. Redovita gnojidba vinograda uz povremenu kontrolu plodnosti obaviti e se svake godine mineralnim gnojivima i to u svakom drugom redu. 200 kg/ha duinih gnojiva (KAN 25-27%) 500 kg/ha kompleksnog gnojiva NPK 5:20:30 UKUPNO: 700 KG/HA mineralnog gnoja Vrijeme i nain gnojidbe nakon to smo utvrdili optimalne koliine mineralnih gnojiva, potrebno je odrediti vrijeme i nain gnojenja. Rokovi i tehnika gnojidbe u uskoj su vezi sa osnovnom obradom zemljita, te se obje agrotehnike mjere meusobno upotpunjuju i nalaze svoje opravdanje u ekolokim uvjetima podruja. Kopleksna mineralna gnojiva predevienog omjera, dodaju se u jesen. Gnojenje mineralnim gnojivima predvia se sa rasipaem podrivaem mineralnog gnojiva do dubine od cca 45 cm. KAN (25-27%) predvia se unaati takoer svake godine kao obavezna mjera u proljee. Umjesto gore navedenog kompleksnog gnojiva preporuljivo je koristiti uvozno kompleksno gnojivo HIDROKOMPLEKS s mikroelementima. Ovo gnojivo loza bolje koristi, neto je skuplje, ali se aplicira u manjim koliinama. Stoga u predaraunu godinjih proizvodnih trokova ta stavka ostaje priblino ista. 5.7.2. Trokovi proizvodnje u punoj eksplatacijiJedinica mjere 1. MATERIJALNI TROKOVI: NPK 5:20:30 kg KAN kg Pesticidi kg Vezivo kg Stimulativna oplodnja kg UKUPNO 2. USLUGE STROJEVA: Jesenjska obrada Unoenje NPK Meljava rozgve Proljetna obrada R.D. R.D. R.D. R.D. Opis rada I materijala Potreba za 1 ha 500 200 5,24 6,50 2,0 Cijena jedinice mjere u kn 2,17 1,92 127,30 8,15 120,00 Vrijednost za 1 ha 1.085,00 384,00 2.001,16 158,93 240,00 2.429,03 900,00 460,00 345,60 187,20

0,45 0,23 0,24 0,13

2.000,00 2.000,00 1.440,00 1.440,00

27

Kultiviranje 3x Razbacivanje KAN Maliranje 2x Zatita 6x Obrada u redu Zeleni rez Trasnport groa UKUPNO 3. RUNI RADOVI: Rezidba Popravak armature Vezanje lucnjeva Pljevljenje Umetanje mladica 2x Priprema pesticida Berba groa UKUPNO SVEUKUPNO (1+2+3)

R.D. R.D. R.D. R.D. R.D. R.D. R.D.

0,20 0,15 0,48 0,72 0,32 0,15 0,60

1.440,00 1.440,00 1.440,00 1.440,00 1.440,00 1.440,00 2.000,00

288,00 216,00 691,20 1.036,80 460,80 216,00 1.200,00 6.001,60 2.880,00 180,00 1.440,00 1.800,00 720,00 180,00 3.960,00 11.160,00 19.590,63

R.D. R.D. R.D. R.D. R.D. R.D. R.D.

16 1 8 10 4 1 22

180,00 180,00 180,00 180,00 180,00 180,00 180,00

5.7.3. Prinosi groa Prinosi su u granicama predvienim Zakonom o vinu i Pravilnikom o vinu za vinogradarsku zonu C3, kojoj pripada viko vinogorje. Meutim, smatramo da su prinosi planski jer su rezultat gustog sklopa od 5.260 kom trsova po ha i izraunati na taj broj trsova uz jedno, vie nego optimalno optereenje od 912 pupova po trsu i uz prosjene vrijednosti drugih imbenika prinosa. Sigurno je da e starenjem nasada doi do prorjeivanja broja trsova, a time njegovog stabiliziranja. Meutim, uz dobro voenu agrotehniku i ampelotehniku u nasadu prvi prinosi dugo ostati blizu planiranih i da e svojom kakvoom u potpunosti udovoljiti traenom proizvodu. Dakle, uz navedene preduvjete izradili smo projekciju prinosa po ha. Za izraun prinosa po trsu koristiti smo slijedei obrazac:

F=Nxnxpgdje su: F = teina groa u kg na jedan okot N = broj rodnih pupova n = prosjean broj grozdova po jednom pupu p = prosjena teina jednoga groda Prema dostupnim podacima na Internetu (www.vingradarstvo.com) za plavac mali prosjean broj grozdova po pupu iznosi 1,6-2,0, a prosjena teina 150-300 gr. Ako navedene veliine uvrstimo u na obrazac dobit emo slijedei rezultat: F = 9 - 12 x 1,6 - 2,0 x 150 - 30028

F = 2,160 kg Nakon to smo izraunali prosjean prinos po trsu, preostaje izraunati ukupna prinos po ha koji iznosi 1.362 kg (jer je: 5.260 x 2,160 = 11.362). 5.8. ZAKLJUNO O TEHNIKO TEHNOLOKIH ASPEKTIMA PROJEKTA Iz ukupnog sadraja ovoga poglavlja posveenog tehniko-tehnolokim aspektima projekta, moe se utvrditi slijedee:

ekoloki uvjeti vikog vinogorja povoljni su za uzgoj vinove loze; poloaji na kojima e se podignuti vinogradi po tipu tla odgovaraju uz uzgoj vinove loze uz pravilan izbor podloga. Reakcija tla je u podruju alkalinosti sa slabom opskrbljenou P2O5 i K2O u sloju od 0-30 cm i slabom koncentracijom humusa; programom je predvieno izuzee cjelokupne koliine meliorativne gnojidbe s PK gnojivima, a dodat e se (50%) od predvienih koliina, ali se preporua dodavamje stajskog gnoja na sadno mjesto; predlae se klasina sadnja s dobro pripremljenim sadnim mjestom; razmak je 2,40x0,80 m uz sustav uzgoja lepeza s 5.260 trsova po ha; za podizanje 1 ha potrebno je osigurati 179.260,15 kuna, od ega na poticajna sredstva Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva otpada 45.400,00, a na investitora 133.860,15 kuna po ha; trokovi u redovitoj eksploataciji iznose godinje po ha 19.590,63 kuna, prosjeni prinosi oko 120,00 dt/ha, a variraju ovisno o sorti; planirano je optimalno angairanje strojeva u vinogradu.

Vrijednost investicija po jednom ha sukladna je svim dostupnim podacima u svijetu, a one su mjerljive za ovakav tip nasada i staninih uvjeta s podatkom o vrijednosti od cca 5 EUR-a po jednom sadnom mjestu, bez opreme, prateih objekata i sitnog inventara.

29

6. MANAGEMENTPoljoprivredna zadruga kao organizirani oblik djelovanja postoji od 1921. godine. Rjeenjem Trgovakog suda u Splitu pod brojem Tt-95/4688-5, od 14.11.2002. godine, upisano je usklaenje sa Zakonom o Zadrugama (narodne novine 36/1995). Prema stanju u Matinoj knjizi Zadruga ima 135 zadrugara. lanovi zadruge uglavnom su poljoprivrednicivinogradari i maslinari, pri emu je maslinarstvo, uglavnom, dopunska djelatnost. Nadzorni odbor Zadruge, u skadu s odredbama zakona o zadrugama, sastavljen je od devet (9) lanova. Zadrugu u pravnom prometu s drugim pojedinano i samostalno zastupaju dva zastupnika. Zadruga zapoljava sedam radnika na Visu, te 10 radnika zaposlenih u toionicama u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Visu. Naziv radnih mjesta, kvalifikacijsku strukturu te broj radnika predoili smo u tablici 9. Tablica 9: NAZIV RADNIH MJESTA I KVALIFIKACIJSKA STRUKTURA*NAZIV RADNOGA MJESTA Upravitelj Ekonomski tehniar knjigovoa Komercijalist Podrumar Radnik u vinogradu Trgovaki pomonici UKUPNO KVALIFIKACIJSKA STRUKTURA VSS SSS SSS KV NKV KV BROJ ZAPOSLENIH 1 1 2 2 1 8 15

* NAPOMENA: Stalni zaposlenici u PZ Podpilje ine logistiku, a sam rad na podizanju i eksploataciji vinograda obavljaju zadrugari-kooperanti, ve prema modelu suradnje (najam, kooperacija i sl.).

30

7. SINOPSIS MARKETINKOG PROGRAMAKlju za postizanje ciljeva organizacije sastoji se u odreivanju potreba i elja ciljnih trita. (Philip Kotler u svojoj knjizi Upravljanje marketingom) Marketinki splet aktivnosti sainjen je na temelju informacija dobivenih trinim istraivanjem. Stalno praenje i istraivanje trita, te kontrola i nadziranje trinih uinaka jedna je od odrednica marketinkih aktivnosti tvrtke. Temeljni je cilj Poljoprivredne zadruge PODPILJE zadovoljan zadrugar, s jedne strane, te zadovoljan potroakonzument vina, s druge strane. To se postie stalnim unapreivanjem kvalitete proizvoda (groa i vina) te konkurentnim cijenama. Temeljne odrednice marketinke strategije operacionalizirati e se kroz poseban marketinkih plan, ije smo glavne sastavnice predoili u nastavku ovoga poglavlja. Praenje i istraivanje trita. Kontinuirano e se pratiti ciljna kao i potencijalna trita, elje i preferencije kupaca radi unapreenja i pribliavanja proizvoda Zadruge potencijalnim korisnicima. Praenje i istraivanje ciljnoga trita obavlja glavni menader, dakako uz strunu pomo specijaliziranih marketinkih agencija. Formiranje i politika cijena. Cijene e se temeljiti na sustavu otvorenih rauna, s tim da se konane cijene utvruju prigodom obrauna na koncu poslovne godine. Sva dobit pripada zadrugarima nakon to se obraunaju svi trokovi. Pri odreivanju cijena groa, odnosno vina vodi se rauna i o cijenama konkurenata, osobito na otoku. Prodajni nabavni kanali. Preteiti dio prodaje obavlja se preko vlastite maloprodaje (Zagreb, Rijeka, Split i Vis) te ekskluzivnih distributera SEGESTICA, KONZUM, GROPROM, VRUTAK i dr.. Osim navedenih distribuciJskih kanala tvrtka znabdijeva ugostitelje otoka Visa. Svi nabrojani distribucijski kanali omoguavaju uinkovit plasman vina. Fizika distribucija. Prijevoz u nabavi i prodaji obavlja se vlastitim vozilom, odnosno vozilima distributera. Promocijski program. Osobita pozornost e se posvetiti izradi Promidbenoga programa primjerenoga plasmanu vina. Ovdje emo naznaiti temeljne odrednice promocijske strategije:

31

Stvaranje to boljega imida tvrtke te uspostavljanje dobrih odnosa s potencijalnim kupcima-potroaima osigurat e nastupanjem na sajmovima vina, promotivnim prodajama vina, degustacijama i sl. Osobito vanim za plasman vina drimo stvaranje eko-imagea. Sukladno suvremenim standardima, osmislit e se primjeren propagandni stil, naziv brenda (trne marke) i prepoznatljiv zatitni znak. Glede proizvoda, pozornost e se usmjeriti na visoku kvalitetu vina (kvalitetna vina sa geografskim podrijetlom), na etiketiranje te nain pakiranja (EAN kodovi). Planirati razliite popuste na cijene za velike kupce, prigodne blagdanske popuste i povremene rasprodaje. Koncentrirati se na osobnu prodaju, a oglaavati se pomou primjerenim medija, primjerice putem razliitih specijaliziranim asopisima za vino. Pri izboru medija osobitu pozornost obratiti www stranicama na Internetu kao mediju koji zauzima sve znaajnije mjesto u promidbi na domaem i inozemnom tritu. Preferirati i razliite oblike izravnog komuniciranja sa potencijalnim korisnicima, primjerice razliite degustacije, posjete sajmovima i sl. Razliitim aktivnostima izazvati publicistiko zanimanje medija, primjerice sponzoriranje lokalnih blagdana, pukih sveanosti i sl.

32

8. ZATITNE MJEREProjektom podizanja novih nasada vinograda nisu predviene posebne zatitne mjere. Naime, radi se o poljoprivrednoj proizvodnji koja nema tetan utjecaj na okoli, odnosno ne ugroava zdravlje zaposlenih. Sve agrotehnike mjere provode se sukladno tradiciji i pod strunom kontrolom tehnologa. U svezi s reenim moe se konstatirati da je projekt podizanja novih nasada ekoloki potpuno prihvatljiv-poeljan projekt.

9. AKTIVIZACIJSKO RAZDOBLJEPredvieno razdoblje izvedbe projekta obuhvaa splet aktivnosti koji traje tijekom 24 mjeseca aktivizacijskog razdoblja, a sastoje se od: pripreme (rigolanja-duboke pripreme i meliorativne gnojidbe), nabave sadnoga materijala, izbora podloga, sadnje cijepova, uzgoja tijekom prve, druge i tree godine, podizanja naslona i armature i dr. U nastavku smo opisali aktivnosti tijekom prve tri godine (aktivizacijskog razdoblja): U prvoj godini (nakon sadnje) neposredno poslije sadnje postavit e se armatura, proljetno plitko oranje sa svrhom da popravi strukturu tla, kultiviranje tla u dva do tri navrata zbog prekidanja kapilariteta i unitvanaja korova, runo okapanje cijepova u uskoj zoni reda, skidanje brandusa, pljevljenje cijepova ostavljajui jednu mladicu koja se vee uz eljezni kolac, po potrebi obaviti folijarno prihranjivanje u 2 do 3 navrata s koktelom makro i mikroelemanata, obaviti redovitu zatitu od bolesti i tetnika, jesensko-zimsko oranje izvrit e se sukladno podobnosti tla s lopatarom.

U drugoj godini (nakon sadnje): rezidba i iznoenje rozgve. Popravak armature, Proljetna obrada tla, Kultiviranje 2-3 puta tijekom vegetacije (praenje), Vezanje i uvlaenje mladica uz naslon, Pljevljenje i zalamanje zaperaka, Redovita zatita od bolesti i tetnika.

U treoj godini (nakon sadnje) ponovit e se sve radnje iz druge godine s tim to e se prigodom reza nastaviti s oblikovanjem sustava uzgoja i uzdravanjem vinograda.

10. FINANCIJSKE PROJEKCIJE33

U ovom dijelu projekta predoili smo slijedee projekcije: Projekciju predraunske vrijednosti ulaganja Projekcija potrebnih trajnih obrtnih sredstava Projekcija izvora financiranja Projekcija otplate (amortizacije) bankarskoga zajma Projekcija godinje amortizacije i ostatak vrijednosti projekta Projekcija prihoda za razdoblje od 2006. do 2017. godine Projekcija rashoda za razdoblje od 2006. do 2017. godine Projekcija rauna dobiti-gubitka za razdoblje od 2006. do 2017. godine Projekcija ekonomskih tijekova projekta Projekcija financijskih tijekova projekta Penalizirana projekcija rauna dobiti-gubitka (analiza osjetljivosti) OPASKA: Kako bi itatelji (primatelji) mogli prosuivati o financijskim aspektima naega projekta, veina e predoenih tablica biti komentirana u poglavlju Ocjene uinkovitosti. To se posebice odnosi na tablice Projekcije dobiti- gubitka te tablice ekonomskih i financijskih tijekova, koje e nam posluiti kao predloak za kompleksniju ralambu buduih perfomanci naega projekta, odnosno za sagledavanje (ocjenu) svih aspekata njegove uinkovitosti tijekom promatranih dvanaest godina njegove eksploatacije. A. Projekcija ulaganja. Tablica 10. predoava predraunsku visinu ulaganja u osnovna i trajna obrtna sredstva te njihovu strukturu. Predraunska vrijednost ulaganja temelji se: na procijenjenoj vrijednosti pripremnih radova, podizanja nasada u prvoj, drugoj i treoj godini (ukupno 3,7 ha), na trokovima podizanja naslona i armature, ulaganjima u kupnju traktora i prikljuaka, nematerijalnim ulaganjima te projekciji trajnih obrtnih sredstava. Iz tablice je razvidno da ukupna ulaganja u podizanje 3,7 ha vinograda, skupa sa naslonima i armaturom, traktorom i prikljucima, nematerijalnim ulaganjima i trajnim obrtnim sredstvima iznosi kuna. Od ukupnoga ulaganja na osnovna sredstva otpada 956.928,50 kuna, ili 74,85%, a na trajna obrtna sredstva otpada 321.533,00 kuna, ili 25,15%. B. Projekcija izvora kapitala. Jedan od vanijih koraka u realizaciji poduzetnikog projekta jeste iznalaenje odgovarajuih izvora financiranja, odnosno zatvaranje tzv. konstrukcije financiranja. Investitor je ve do sada uloio znaajna financijska sredstva u pripremne radove, o svome troku izradio projektnu dokumentaciju te je spreman uloiti dodatna vlastita financijska sredstva za financiranje trajnih obrtnih sredstava. Meutim, za nabavu cijepova, podizanje naslona i cijepova, kupnju traktora i prikljuaka, pored poticajnih sredstava Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva, koja iznose 167.980,00 kuna (3,7 ha x 45.400,00 kuna) ili 13,14%, te vlastitih ulaganja u iznosu od 167.553,00 kuna ili 13,10%, odnosno za zatvaranje konstrukcije financiranja, potrebno je osigurati kredit Hrvatske banke za obnovu i razvitak u visini 942.928,50 kuna ili 73,75%. Projekciju izvora financiranja predoili smo u tablici 11.

34

C. Projekcija trajnih obrtnih sredstava. Ulaganja u trajna obrtna sredstva obuhvaaju ulaganja u sirovine, materijal, rezervne dijelova, sitan inventar, energente, plae svih zaposlenih i druga sredstva koja su potrebna za odvijanje procesa privreivanja, odnosno do trenutka naplate potraivanja od prodanih proizvoda. Vano je naglasiti da obrtna sredstva tokom procesa privreivanja mijenjaju svoj oblik ali ne i vrijednost. Prigodom projekcije ulaganja u trajna obrtna sredstva, poli smo od pretpostavke da ih moramo osigurati tijekom jedne godine redovite eksploatacije vinograda (trea godina nakon tp vinogradi dospjevaju na rod), a da e se nakon toga angairana obrtna sredstva financirati iz tekueg priliva poslovanja. U konkretnome sluaju trebalo bi osigurati trajnih obrtnih sredstava u visini 321.533,00 kuna. Kod projektiranja trajnih obrtnih sredstava posebnu pozornost smo posvetili: vrsti djelatnosti kojoj dotini projekt pripada (proizvodnja groa, odnosno vina); vremenu potrebnom za proizvodnju (duini proizvodnoga ciklusa; vremenu nabave i uvjetima plaanja svih nunih materijalnih inputa; politici i praksi zaliha materijalnih inputa; vremenu i uvjetima naplate prodane robe; vremenu i uvjetima plaanja dobavljaa za kupljene robe i usluge; vremenu i uvjetima isplate plaa i pripadajuih im poreza i doprinosa; vremenu i uvjetima plaanja poreza na dodanu vrijednost (PDV); vremenu i uvjetima plaanja poreza na ukupnu dobit; vremenu i uvjetima plaanja kamata na financijske zajmove i robne kredite i sl.

Respektirajui navedene kriterije procijenili smo da je za jedan ciklus usluivanja, koji traje godinu dana, potrebito je osigurati trajnih obrtnih sredstava u visini 321.533,00 kuna. D. Projekcija otplate kredita. Tablica 12 predoava plan otplate (amortizacije) bankarskoga kredita, a iz nje je razvidno da je rije o kreditu od 942.928,50 kuna, s rokom otplate od 12 godina, ukljuujui i poek (razdoblje mirovanja) od 3 godine, raunajui od stavljanja kredita u koritenje, uz rok koritenja kredita od 24 mjeseci, uz kamatnu stopu od 4% godinje, uz kamatnu maru od 1% koja se plaa jednokratno prigodom putanja kredita u koritenje na ukupnu visinu kredita, uz naknadu za rezervaciju sredstava u visini 0,25% godinje a obraunava se i naplauje tromjeseno na neiskoriteni iznos kredita. Kredit se odobrava uz valutnu klauzulu. Obraun kamata vri se proporcionalnom metodom unatrag za proteklo obraunsko razdoblje. Kamate se obraunavaju na iskoriteni iznos kredita i u pravilu naplauju tromjeseno, a po zahtjevu korisnika kredita mogu se obraunavati i naplaivati i mjeseno. Kamata za vrijeme koritenja i poeka naplauje se. Kamata na dospjela potraivanja (zatezna kamata) obraunava se u visini redovite uveane za 50%. Otplata kredita vri se u pravilu u tromjesenim jednakim anuitetima (rata + kamata), ali je na zahtjev korisnika kredita mogua otplata i u mjesenim obrocima. Osim navedenih kondicija u ovom dijelu projekta predoen je obraun interkalarnih i redovitih kamata tijekom razdoblja mirovanja (tablica 12.), zatim plan otplate (amortizacija) zajma (tablica 13.) te rekapitulacija godinjih obveza po zajmu (tablica 14.). E. Projekcija amortizacije. Amortizacija ima znaajnu funkciju u samofinanciranju poduzea. Poradi toga to obraunati dio amortizacije ne podlijee oporezivanju,35

amortizacija se jo naziva poreznim titom. Primarna zadaa amortizacije je zamjena stalnih (potroenih) sredstava novim. Osim toga slobodna sredstva amortizacije stalni su izvor likvidnosti poduzea. Prigodom obrauna amortizacije koristi se linearna metoda, amortizacija se obraunava za svako sredstvo pojedinano, uz primjenu porezno dozvoljenih stopa propisanih lankom 12. Zakona o porezu na dobit ("Narodne novine" 177/04). Materijalna imovina iskazuje se po troku nabave. Mogunost ubrzanoga otpisa predviena Zakonom nije koritena, to znai da e tvrtka u svim godinama eksploatacijskoga vijeka koristi redovite stope otpisa. Projekciju amortizacije predoili smo u tablici 15. F. Projekcija ukupnoga prihoda, temelji se na planiranim prinosima groa i otkupnim cijenama groa izraenim u kunama za gradaciju (slador). Ve smo istakli plnirani prinosi su u granicama predvienim Zakonom o vinu i Pravilnikom o vinu za vinogradarsku zonu C3, kojoj pripada viko vinogorje. Dakako, radi se o planiranim prinosima gustog sklopa od 5.260 kom trsova po ha i optimalno optereenje od 912 pupova po trsu i uz prosjene vrijednosti drugih imbenika prinosa. Sigurno je da e starenjem nasada doi do prorjeivanja broja trsova, a time njegovog stabiliziranja. Meutim, uz dobro voenu agrotehniku i ampelotehniku prinosi e dugo ostati blizu planiranih i svojom kakvoom u potpunosti udovoljiti traenom proizvodu. Za izraun prinosa po trsu koristiti smo slijedei obrazac*:

F=NxnxpOdnosno za viko vinogorje dobili smo slijedee vrijednosti: F = 9 - 12 x 1,6 - 2,0 x 150 - 300 F = 2,160 kg * Izvor: podaci preuzeti na Internetu (www.vingradarstvo.com) Nakon to smo izraunali prosjean prinos po trsu, preostaje izraunati ukupna prinos po ha koji iznosi 11.362 kg (jer je: 5.260 x 2,160 = 11.362), odnosno ako navedene prinose pomnoimo sa planiranih 3,7 ha dobit emo ukupne koliine groa, koje u punoj rodnosti iznose 42.039,40 kg. Dakako, u treoj godini oekuje se prinos od 30% u odnosu na planirani, u etvrtoj godini 70-80% od planiranog, a u petoj projektirani prihod od 2,160 kg po trsu. Ako tako izraunate koliine pomnoimo sa akontacionim (otkupnim ) cijenama groa koje iznose za plavac mali 0,30 kuna/1 grad, odnosno za vugavu 0,40 kuna/1 grad, dobit emo ukupan prihod zasaenih nasada. Od ukupne koliine zasaenih vinograda 50% e biti pod nasadima vugave, a preostalih 50% pod nasadima plavca malog. Projekciju ukupnoga prihoda predoili smo u tablici 16. F.Projekcija rashoda. Vaan korak, po nekima i najvaniji, u izradi financijskih projekcija jesu projekcije rashoda. Mnogi poduzetnici nisu propali zato to su precijenili prihode, ve zbog toga to su podcijenili rashode. U naem sluaju pokuali smo realno procijeniti sve u36

ovome trenutku predvidive rashode, odnosno materijalne i ostale trokove poslovanja. Za izraun rashoda koristili smo se podacima dostupnim na web stranicama (www.vinogradarstvo.com), te viegodinim podacima za viko vinogorje. Proces proizvodnje u nasadu po zavretku investicijskih ulaganja, tj. od tree godine pa nadalje, sastoji se od provedbe redovitih agrotehnikih mjera i radova, odnosno od redovite gnojidbe vinograda. Dakle, redovita gnojidba vinograda uz povremenu kontrolu plodnosti obaviti e se svake godine mineralnim gnojivima i to u svakom drugom redu. 200 kg/ha duinih gnojiva (KAN 25-27%) 500 kg/ha kompleksnog gnojiva NPK 5:20:30 UKUPNO*: 700 KG/HA mineralnog gnoja * Napomena: vie o redovitim agrotehnikim mjerama i radovima vidi u poglavlju: Tehniko-tehnoloki aspekti projekta. Nakon to smo utvrdili optimalne koliine mineralnih gnojiva, potrebno je odrediti vrijeme i nain gnojenja. Rokovi i tehnika gnojidbe u uskoj su vezi sa osnovnom obradom zemljita, te se obje agrotehnike mjere meusobno upotpunjuju i nalaze svoje opravdanje u ekolokim uvjetima podruja. Kopleksna mineralna gnojiva predevienog omjera, dodaju se u jesen. Gnojenje mineralnim gnojivima predvia se sa rasipaem podrivaem mineralnog gnojiva do dubine od cca 45 cm. KAN (25-27%) predvia se unaati takoer svake godine kao obavezna mjera u proljee. Umjesto gore navedenog kompleksnog gnojiva preporuljivo je koristiti uvozno kompleksno gnojivo HIDROKOMPLEKS s mikroelementima. Ovo gnojivo loza bolje koristi, neto je skuplje, ali se aplicira u manjim koliinama. Stoga u predaraunu godinjih proizvodnih trokova ta stavka ostaje priblino ista. Sve svakogodinje trokove po ha vinograda izraene u kunama podjelili smo u tri skupine:

materijalne trokove usluge strojeva runi radovi Ukupno:

2.429,03 6.001,60 11.160,00 19.590,63

Ako redovite agrotehnike mjere i radove po ha pomnoimo sa planiranih 3,7 ha novih nasada dobit emo ukupne svakogodinje trokove eksploatacije vinograda. U tablici 17. predoene su godinje vrijednosti po vrstama materijalnih i nematerijalnih trokova, te posebno istaknuti izravni i neizravni trokovi koji znaajno optereuju rashode vinograda. Najvei pojedinanu stavku materijalnih trokova ovoga projekta ine trokovi amortizacije sa 63,0%, zatim slijede rashodi za radnu snagu sa 16,7%, usluge strojeva sa 8,9%, financijski rashodi (kamate) sa 7,9% te materijalni trokovi (sirovine i repromaterijal) sa 3,6%. H. Projekcija rauna dobiti-gubitka. U tablici 18. predoili smo Projekciju rauna dobiti-gubitka tijekom svih dvanaest promatranih godina eksploatacije projekta, koju emo37

u poglavlju Ocjene uinkovitosti, izmeu ostalog, koristiti za izraunavanje Stope prinosa i tzv. Senzitivnu analizu projekta. Iz predoene tablice je razvidno da e dotini projekt tijekom svih promatranih godina njegove eksploatacije, osim u prve dvije godine poslovati s pozitivnim iznosom ukupne i iste dobiti. Prosjena ista (neto) dobit tijekom svih jedanaest promatranih godina eksploatacije projekta iznosi 75.462 kuna. I. Projekcija ekonomskih tijekova projekta. U tablici 19. predoili smo Projekciju ekonomskih tijekova projekta tijekom nulte (aktivizacijskoga razdoblja) i dvanaest godina njegove eksploatacije, koja e nam u poglavlju Ocjene uinkovitosti posluiti za izraunavanje Razdoblja povrata, iste sadanje vrijednosti, Interne stope profitabilnosti i Prosjene profitabilnosti. Stavke su ekonomskoga projekta: primici, izdaci i isti ukupni primici. Primici u ekonomskomu tijeku su one stavke koji poveavaju ekonomski ptencijal, a ukljuuju: ukupan prihod te ostatak vrijednosti stalnih (obrtnih) i trajnih obrtnih sredstava. Izdaci u ekonomskomu tijeku su one stavke i poslovni dogaaji koji smanjuju ekonomski potencijal, a ukljuuju: ulaganja u stalna (osnovna) i trajna obrtna sredstva, zatim rashode poslovanja (bez plaa, kamata i amortizacije), ukupne plae uposlenih, poreze na dobit i eventualna izdvajanja za priuve. isti primici u ekonomskomu tijeku projekta definiraju se kao razlika izmeu primitaka i izdataka. Kumulativ neto primitaka prua nam informaciju o razdoblju (roku) povrata investicije. J. Projekcija financijskih tijekova projekta. U tablici 20. predoena je Projekcija financijskih tijekova tijekom nulte (aktivizacijskoga razdoblja) i dvanaest godina njegove eksploatacije projekta. Financijski tijek projekta razlikuje se od ekonomskoga tijeka po tome to u njega ulaze sve stavke koje predstavljaju vremenske financijske transakcije (kod primitaka to su izvori za financiranje investicije, a kod izdataka to je otplata anuiteta kredita). Podaci iz financijskoga tijeka, zapravo, svjedoe o stanju financijskoga zdravlja dotinoga projekta, pa emo ih u Ocjeni uinkovitosti uglavnom koristiti za tzv. Analizu likvidnosti. Iz tablice je razvidno da e tijekom svih promatranih godina eksploatacije, osim u nultoj godini financijskog tijeka, projekt omoguavati redovito i pravodobno podmirivanje svih obveza (svih rashoda bez amortizacije, ukupnih plaa i poreza na ukupnu dobit) i redovito servisiranje kredita (ukupne anuitete). Tablica 10: PREDRAUNSKA VRIJEDNOST ULAGANJA*R.b. 1. 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. STAVKE OSNOVNIH I TOS-a Osnovna sredstva Pripremni radovi Podizanje nasada (3,7 ha) Trokovi opreme (armatura) Traktori i prikljuci Nematerijalna ulaganja UKUPNO956.928,50 195.855,60 256.525,40 205.547,50 285.000,00 14.000,00

(u kunama) u%74,85 15,32 20,06 16,08 22,29 1,09

38

2.

Trajna obrtna sredstva SVEUKUPNO

321.533,00 1.278.461,50

25,15 100,00

Napomena: Oekuje se odobravanje kredita i njegovo putanje u koritenje tijekom sprosinca ove godine i rok koritenja od 24 mjeseca, odnosno tijekom 2006. i 2007. godine.

Tablica 11: IZVORI FINANCIRANJAR.b. 1. 2. 3. IZVORI Vlastita sredstva Poticajna sredstva Kredit HBOR-a SVEUKUPNO UKUPNO167.553,00 167.980,00 942.928,50 1.278.461,50

(u kunama) u%13,11 13,14 73,75 100,00

Tablica 12: OBRAUN INTERKALARNIH I KAMATA TIJEKOM POEKA(u kunama) OBRAUNSKO RAZDOBLJE 01.01. 31.03. ( 90) 01.04. 30.06. ( 91) 01.07. 30.09. ( 92) 01.10. 31.12. ( 92) 01.01. 31.03. ( 90) 01.04. 30.06. ( 91) 01.07. 30.09. ( 92) 01.10. 31.12. ( 92) 01.01. 31.03. ( 90) 01.04. 30.06. ( 91) 01.07. 30.09. ( 92) 01.10. 31.12. ( 92) UKUPNO IZNOS KAMATA 9.300,10 9.403,35 9.506,70 9.506,70 9.300,10 9.403,35 9.506,70 9.506,70 9.300,10 9.403,35 9.506,70 9.506,70 113.150,55

Nakon to smo izraunali interkalarne i kamate tijekom poeka, izradili smo plan otplate (amortizacije) kredita, te rekapitulaciju godinjih obveza po zajmu. Tablica 13: PLAN OTPLATE (AMORTIZACIJE) ZAJMA KREDIT = 942.928,50 kuna KAMATI = 4% godinje ROK OTPLATE = 12 godina POEK = 3 godine OTPLATA = 9 godina u tromjesenim jednakim anuitetima ANUITET = 942.928,50 x 0,0349 7209 = 31.318,72 kunaRAZDOBLJE 01.01.06. 31.03. ( 90) 01.04. 06. 30.06. ( 91) 01.07.06. 30.09. ( 92) 01.10. 06. 31.12. ( 92) 01.01.07. 31.03. ( 90) 01.04. 07. 30.06. ( 91) 01.07. 07. 30.09. ( 92) ANUITET 9.300,10 9.403,35 9.506,70 9.506,70 9.300,10 9.403,35 9.506,70 KAMATA 9.300,10 9.403,35 9.506,70 9.506,70 9.300,10 9.403,35 9.506,70 RATA OSTATAK 942.928,50 942.928,50 942.928,50 942.928,50 942.928,50 942.928,50 942.928,50

39

01.10. 07. 31.12. ( 92) 01.01. 08. 31.03. ( 90) 01.04. 08. 30.06. ( 91) 01.07. 08. 30.09. ( 92) 01.10. 08. 31.12. ( 92) 01.01. 31.03. ( 90) 01.04. 30.06. ( 91) 01.07. 30.09. ( 92) 01.10. 31.12. ( 92) 01.01. 31.03. ( 90) 01.04. 30.06. ( 91) 01.07. 30.09. ( 92) 01.10. 31.12. ( 92) 01.01. 31.03. ( 90) 01.04. 30.06. ( 91) 01.07. 30.09. ( 92) 01.10. 31.12. ( 92) 01.01. 31.03. ( 90) 01.04. 30.06. ( 91) 01.07. 30.09. ( 92) 01.10. 31.12. ( 92) 01.01. 31.03. ( 90) 01.04. 30.06. ( 91) 01.07. 30.09. ( 92) 01.10. 31.12. ( 92) 01.01. 31.03. ( 90) 01.04. 30.06. ( 91) 01.07. 30.09. ( 92) 01.10. 31.12. ( 92) 01.01. 31.03. ( 90) 01.04. 30.06. ( 91) 01.07. 30.09. ( 92) 01.10. 31.12. ( 92) 01.01. 31.03. ( 90) 01.04. 30.06. ( 91) 01.07. 30.09. ( 92) 01.10. 31.12. ( 92) 01.01. 31.03. ( 90) 01.04. 30.06. ( 91) 01.07. 30.09. ( 92) 01.10. 31.12. ( 92) UKUPNO

9.506,70 9.300,10 9.403,35 9.506,70 9.506,70 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 31.318,72 1.240.624,40

9.506,70 9.300,10 9.403,35 9.506,70 9.506,70 9.429,29 9.210,39 8.989,31 8.766,01 8.540,49 8.312,70 8.082,64 7.850,28 7.615,60 7.378,57 7.139,17 6.897,37 6.653,16 6.406,50 6.157,38 5.905,77 5.651,64 5.394,97 5.135,73 4.873,90 4.609,45 4.342,36 4.072,59 3.800,13 3.524,95 3.247,01 2.966,29 2.682,77 2.396,41 2.107,18 1.815,07 1.520,03 1.222,05 921,08 617,10 310,09 297.695,90

21.889,43 22.108,33 22.329,41 22.552,71 22.778,23 23.006,02 23.236,08 23.468,44 23.703,12 23.940,15 24.179,55 24.421,35 24.665,56 24.912,22 25.161,34 25.412,95 25.667,08 25.923,75 26.182,99 26.444,82 26.709,27 26.976,36 27.246,13 27.518,59 27.793,77 28.071,71 28.352,43 28.635,95 28.922,31 29.211,53 29.503,65 29.798,69 30.096,67 30.397,64 30.701,62 31.008,63 942.928,50

942.928,50 942.928,50 942.928,50 942.928,50 942.928,50 921.039,07 898.930,74 876.601,33 854.048,62 831.270,39 808.264,37 785.028,29 761.559,86 737.856,74 713.916,59 689.737,03 665.315,68 640.650,12 615.737,90 590.576,56 565.163,61 539.496,53 513.572,77 487.389,78 460.944,96 434.235,69 407.259,33 380.013,20 352.494,61 324.700,84 296.629,13 268.276,70 239.640,75 210.718,44 181.506,90 152.003,25 122.204,56 92.107,89 61.710,25 31.008,63 0,00 -

Nakon to smo izradili plan otplate zajma sainili smo godinju rekapitulaciju obveza po navedenome zajmu, to smo predoili u tablici 12.

40

Tablica 14: REKAPITULACIJA GODINJIH OBVEZA PO ZAJMUOPIS Kamate Glavnica UKUPNO 2006. 37.717 37.717 2007. 37.717 37.717 2008. 37.717 37.717 2009. 36.395 88.880 125.275 2010. 32.786 92.489 125.275 2011. 31.032 94.243 125.275 2012. 25.123 100.152 125.275 2013. 21.056 104.219 125.275 2014. 16.824 108.451 125.275 2015. 12.421 112.854 125.275 2016. 7.839 117.436 125.275 2017. 3.070 122.205 125.275

Tablica 15: PROJEKCIJA AMORTIZACIJE TE OSTATAK VRIJEDNOSTI PROJEKTASTAVKE STALNIH I OBRTNIH SREDSTAVA AMORTIZACIJA (poslije ulaganja) Novi nasadi (21 ha) Oprema i strojevi Nematerijalna ulaganja TRAJNA OBRTNA SREDSTVA UKUPNO NABAVNA VRIJEDNOST 956.928,50 452.381,00 490.547,50 14.000,00 321.533,00 1.278.461,50 STOPE OTPISA 20,00 10,00 25,00 2006. 2007. 2008.2011. 143.030,95 90.476,20 49.054,75 3.500,00 143.030,95 2012. 139.530,95 90.476,20 49.054,75 139.530,95 2013.2017. 49.054,75 49.054,75 49.054,75 OSTATAK VRIJED. PROJEKTA 321.533,00 321.533,00

Napomena: Amortizacija se poima obraunavat nakon isteka pripremnih ulaganja i ulaganja tijekom 24 mjeseca koritenja odobrenog kredita, a to znai u drugoj polovici tree godine eksploatacijskog vijeka projekta. Prigodom obraunavanja amotrizacije koristili smo slijedee stope otpisa: za Tablica 16: UKUPAN PRIHOD 2008. - 2017. GODINAOPIS Prinos u kg/trs Broj trsova po ha Prinosi iz prve god. (3,7 ha) Gradacija Akontacijska cijena kn/grad UKUPNO 2008. 0,65 5.260 12.650 19 0,4 96.140 2009. 1,62 5.260 31.528 19 0,4 239.613 2010. 2,16 5.260 42.038 19 0,4 319.489 2011. 2,16 5.260 42.038 19 0,4 319.489 2012. 2,16 5.260 42.038 19 0,4 319.489 2013. 2,16 5.260 42.038 19 0,4 319.489 2014. 2,16 5.260 42.038 19 0,4 319.489 2015. 2,16 5.260 42.038 19 0,4 319.489 2016. 2,16 5.260 42.038 19 0,4 319.489 2017. 2,16 5.260 42.038 19 0,4 319.489

Napomena: Prinosi u treoj (prvoj rodnoj) godini iznose 30% ili 0,65 kg po trsu, u etvrtoj (drugoj rodnoj) godini 75% ili 1,62 kg/trs, a u petoj (treoj rodnoj) godini ostvaruje projektirani prihod od 2,16 kg po trsu. Ako navedene prinose pomoimo s ukupnom brojem trsova i prosjenom gradacijom te akontacijskom cijenom po gradu (sladoru) dobit emo ukupan prihod. U prvoj i drugoj godini nema prihoda, tek u treoj (prvoj rodnoj) godini prihod iznosi 96.140 kuna , u etvrtoj godini prihod iznosi 239.613 kuna, u petoj godini prihod iznosi 319.480 kuna.

Tablica 17: PROJEKCIJA RASHODA 2008.-2017.OPIS Materijalni trokovi Usluge strojeva Radna snaga Amortizacija Financijski rashodi UKUPNO 2008. 8.987 22.206 41.292 143.031 37.717 253.233 2009. 8.987 22.206 41.292 143.031 36.395 251.911 2010. 8.987 22.206 41.292 143.031 32.786 248.302 2011. 8.987 22.206 41.292 143.031 31.032 246.548 2012. 8.987 22.206 41.292 139.531 25.123 237.139 2013. 8.987 22.206 41.292 49.055 21.056 142.596 2014. 8.987 22.206 41.292 49.055 16.824 138.364 2015. 8.987 22.206 41.292 49.055 12.421 133.961 2016. 8.987 22.206 41.292 49.055 7.839 129.379 (u kunama) 2017. 8.987 22.206 41.292 49.055 3.070 124.610

Napomena: Materijalni trokovi, usluge strojeva i runi radovi tijekom prve tri godine nakon sadnje financiraju se poticajnim sredstvima Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva te kreditnim sredstvima, a financijski rashodi i drugi rashodi vlastitim investicijskim sredstvima investitora. Materijalni rashodi, usluge strojeva te radne snage tijekom redovite eksploatacije, od etvrte godine pa nadalje, financiraju se iz poslovnih prihoda.

Tablica 18: PROJEKCIJA RAUNA DOBITI-GUBITKA 2008.-2017.OPIS UKUPAN PRIHOD UKUPNI RASHODI Ukupna dobit- gubitak Porez na dobit- gubitak NETO DOBIT 2008. 96.140 253.233 - 157.093 - 157.093 2009. 239.613 251.911 - 12.298 - 12.298 2010. 319.489 248.302 71.187 14.237 56.950 2011. 319.489 246.548 72.941 14.588 58.353 2012. 319.489 237.139 82.350 16.470 65.880 2013. 319.489 142.596 176.893 35.379 141.514 2014. 319.489 138.364 181.125 36.225 144.900 2015. 319.489 133.961 185.528 37.106 148.422 2016. 319.489 129.379 190.110 38.022 152.088

(u kunama) 2017. 319.489 124.610 194.879 38.976 155.903

Napomena: Sva dobit koju Zadruga ostvaruje na koncu godine, kao razlika izmeu ukupnih prihoda i rashoda poslovanja, raspodjeluje se zadrugarima kroz konanu cijenu groa (akontacijska cijena groa + pozitivna razlika izmeu poslovnih prihoda i rashoda = konana cijena groa). Drugim rijeima PZ Podpilje na koncu poslovne godine ne iskazuje bruto niti neto dobit, ve svu pozitivnu razliku rapodjeljuje zadrugararim kroz okonanu cijenu groa.

42

Tablica 19: PROJEKCIJA EKONOMSKOGA TIJEKA PROJEKTASTAVKE Ukupni primici Ukupan prihod Ostat. st. Sred Ostatak TOS-a Ukupni izdaci Ulaganja u st.sr. Ulaganja u TOS Rashodi Ukupne plae Porez na dobit Neto primici Kum. neto prim 0. 1.278.461 956.928 321.533 1.278.461 1.278.461 1. 96.140 96.140 72.485 31.193 41.292 23.655 1.254.806 PROMATRANE GODINE VIJEKA (AKTIVIZACIJE I EKSPLOATACIJE) PROJEKTA 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 239.613 319.489 319.489 319.489 319.489 319.489 319.489 239.613 319.489 319.489 319.489 319.489 319.489 319.489 72.485 86.722 87.073 88.955 107.864 108.710 109.591 31.193 31.193 31.193 31.193 31.193 31.193 31.193 41.292 41.292 41.292 41.292 41.292 41.292 41.292 14.237 14.588 16.470 35.379 36.225 37.106 167.128 232.767 232.416 230.534 211.625 210.779 209.898 1.087.678 - 854.911 - 622.495 - 391.961 - 180.336 30.443 240.341 Ukupno 9. 319.489 319.489 110.507 31.193 41.292 38.022 208.982 449.323 10. 641.022 319.489 321.533 111.461 31.193 41.292 38.976 529.561 978.884 3.213.198 2.891.665 321.533 2.234.314 956.928 321.533 311.930 412.920 231.003 978.884 -

43

Tablica 20: PROJEKCIJA FINANCIJSKIH TIJEKOVA PROJEKTASTAVKE Ukupni primici Ukupan prihod Vlastita sredstva Poticaji Kredit Ostat. st. Sred Ostatak TOS-a Ukupni izdaci Ulaganja u st.sr. Ulaganja u TOS Rashodi Ukupne plae Porez na dobit Anuiteti Neto primici 0. 1.278.461 167.553 167.980 942.929 1.278.461 956.928 321.533 75.434 - 75.434 1. 96.140 96.140 110.202 31.193 41.292 37.717 - 14.062 PROMATRANE GODINE VIJEKA (AKTIVIZACIJE I EKSPLOATACIJE) PROJEKTA 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 239.613 319.489 319.489 319.489 319.489 319.489 319.489 239.613 319.489 319.489 319.489 319.489 319.489 319.489 197.760 211.997 212.348 214.230 233.139 233.985 234.866 31.193 31.193 31.193 31.193 31.193 31.193 31.193 41.292 41.292 41.292 41.292 41.292 41.292 41.292 14.237 14.588 16.470 35.379 36.225 37.106 125.275 125.275 125.275 125.275 125.275 125.275 125.275 41.853 107.492 107.141 105.259 86.350 85.504 84.623 Ukupno 9. 319.489 319.489 235.782 31.193 41.292 38.022 125.275 83.707 10. 641.022 319.489 321.533 236.736 31.193 41.292 38.976 125.275 404.286 4.491.659 2.891.665 167.553 167.980 942.929 321.533 3.474.940 956.928 321.533 311.930 412.920 231.003 1.240.626 1.016.719

44

11. OCJENE UINKOVITOSTIUinkovitost projekta moe se ocijeniti u jednome razdoblju ili tijekom itavoga njegova vijeka trajanja. Obino se ocjena sainjava za onoliko razdoblje eksploatacijskoga vijeka tijekom kojega traju obveze tvrtke - investitora u svezi servisiranja zajmova ili kredita. Najee se rabe razliite metode statike ocjene, odnosno pristup ocjeni uinkovitosti na temelju podataka iz jedne godine, koja se naziva reprezentativna godina i odreuje se pomou slijedeih kriterija: postignuta je projektirana iskoritenost kapaciteta te otplata uloenih kreditnih sredstava jo traje. Za razliku od statikih metoda, dinamiki pristup ocjeni uinkovitosti pretpostavlja ralambu tijekom itavoga promatranoga vijeka projekta. U ovome poglavlju projekta predoit emo dostatnu koliinu kvalitetnih pokazatelja njegove svekolike uinkovitosti. Prednost smo dali sljedeim (u svjetskoj praksi prepoznatljivim) metoda ocjene uinkovitosti poduzetnikih projekata: A. Razdoblje (rok) povrata B. Stopa prinosa C. ista sadanja vrijednost D. Relativna ista sadanja vrijednost E. Interna stopa profitabilnosti F. Prosjena profitabilnost G. Analiza likvidnosti H. Analiza osjetljivosti. Na temelju ekspliciranih metoda i tablica na kojima se one temelje, Banka (a i svi drugi interesenti) mogu izraunati jo niz statikih i dinamikih pokazatelja koje bi eventualno drali relevantnim za ocjenu nekih posebnih aspekata uinkovitosti dotinoga projekta s bilo kojega ijega stajalita. A. RAZDOBLJE (ROK) POVRATA Razdoblje (ili rok) povrata uloenoga kapitala oznaava vrijeme tijekom kojega se iz istih primitaka ekonomskoga tijeka vraa ukupno uloeni novac u realizaciju poduzetnikoga pothvata. Kriterij ocjene poduzetnikoga projekta prema ovome pokazatelju zapravo je duljina razdoblja povrata. to je to vrijeme krae, projekt je prihvatljiviji i obrnuto. Razdoblje (rok) povrata u konkretnome sluaju predoili smo u tablici 21. na slijedeoj stranici.

Tablica 21: RAZDOBLJE (ROK) POVRATA

GODINE PROJEKTA 0. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

UKUPNA ULAGANJA - 1.278.461 -

ISTI PRIMICI GOD. IZNOS KUMULAT. 23.655 23.655 167.128 190.783 232.767 423.550 232.416 655.966 230.534 886.500 211.625 1.098.125 210.779 1.308.904 209.898 1.518.802 208.982 1.727.784 529.561 2.257.345

NEPOKRIV. INVESTICIJE - 1.278.461 - 1.254.806 1.087.678 - 854.911 - 622.495 - 391.961 - 180.336 30.443 240.341 449.323 978.884

OPASKA: Iz tablice je vidljivo da se ukupna ulaganja vraaju u sedmoj godini eksploatacijskoga vijeka projekta, jer se ba u toj godini pojavljuje pozitivan predznak u koloni nepokrivenih investicija. Razdoblje (ili rok) povrata predoili smo i vizualno pomou dijagrama (vidi grafikon 1.). Grafikon 1: RAZDOBLJE (ROK) POVRATA6000000 4000000 2000000 0 -2000000 -4000000 -6000000 -8000000 Razdoblje (rok) povrata 0 1 2 3 5 6 7 8 9 10 11

B. STOPA PRINOSA Stopa prinosa statiki je pokazatelj profitne uinkovitosti poduzetnikoga projekta, a ona je relativni izraz oplodnje investiranog kapitala u pojedinim godinama njegove eksploatacije. Stopa prinosa pokazuje iznos iste dobiti iz reprezentativne (ili neke druge promatrane) godine eksploatacije projekta po svakoj jedinici uloenoga kapitala. Stopu prinosa (Sp) raunamo tako to kvocijent iste dobiti (D) iz promatranih godina i ukupnih ulaganja (Io) pomnoimo sa 100, to se moe napisati u obliku slijedeega obra