Iva Rozić i Iva Milas Voda

Učenice drugog razreda V. gimnazije pod vodstvom prof. Zrinke Pongrac-Štimac željele bi održati radionicu za učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole na temu „Voda“. Održale bi manju prezentaciju i mnoštvo pokusa kako bi učenicima približile vodu u svim njenim aspektima (iz perspektive svih prirodoslovnih predmeta). Neke od pokusa održavale bi one, a neke bi učenici podijeljeni u grupe sami radili te zapisivali postupak i opažanja na radne listiće, poput pokusa kojim će se objasniti površinska napetost. Sveukupno radionica bi trajala 60-ak minuta.

Životopisi:

Iva Rozić rođena je 1. 7. 1998. godine. Završila je sve razrede osnovne škole s odličnim uspjehom (5.0) u OŠ Vrbani te upisala V. gimnaziju u kojoj je 1. razred također završila s odličnim. Ide na debatu i dodatnu biologiju u školi. Jako je zainteresirana za prirodoslovne predmete, pogotovo kemiju i biologiju. Rado provodi vrijeme čitajući knjige i znanstvene časopise, svirajući klavijature i slušajući glazbu.Festival znanosti privukao ju je jer je veliki zaljubljenik u znanost i smatra da može pridonijeti festivalu svojom radionicom.

Iva Milas rođena je 30. 4. 1999. godine. Završila je sve razrede osnovne škole s odličnim uspjehom (5.0) u OŠ Jabukovac te upisala V. gimnaziju u kojoj je 1. razred završila s vrlo dobrim uspjehom. Ide na debatu i dodatnu biologiju u školi, a izvan škole na njemački i španjolski. Jako je zainteresirana za prirodoslovne predmete, pogotovo kemiju. Obožava nepogrešivost i dokazivost svih polja prirodnih znanosti, što joj je ujedno i motivacija za sudjelovanje na ovom Festivalu znanosti. A povrh svega, oduvijek je svog idola vidjela u hrvatskom znanstveniku, dobitniku Nobelove nagrade, Lavoslavu Ružički.

Marin Lukas, Danko Marušić, Una Pale, Domagoj Pluščec i Goran PopovićSOLARbotics

Solarbotics su mali roboti koji su iznenađujuće slični živim bićima. Pokreću se upravo zahvaljujući sunčevoj svjetlosti, kreću se samostalno bez čovjekovog upravljanja i nalikuju na kukce.Ideja „solarbota“ je potekla od ideje BEAM robotike (Biology, Electronics, Aesthetics and Mechanics). Temelji se na ideji sastavljanja što jednostavnijih robota od analognih komponenti bez upotrebe mikrokontrolera. Cilj je koristiti najmanji mogući broj elektroničkih komponenti i reciklirati elektronički otpad. Roboti se mogu kotrljati, skakutati, puzati sve ovisno o tome kako ih konstruiramo.Na radionici bi se sastavljali roboti od samog početka. Prošle bi se osnove lemljenja te komponenata od kojih se grade roboti. Ova radionica uvodi u osnove robotike i elektronike te poručuje da robotika nije nešto „svemirsko“ već da je samo potrebno nešto dijelova i dosta mašte. I naravno Sunce.

O udruzi:

Istraživački centar mladih (ICM) je znanstvena, istraživačka i edukacijska neprofitna udruga čiji je cilj poticanje mladih u bavljenju istraživačkim radom u fizici, biologiji, kemiji, računalnoj znanosti i inženjerstvu. ICM okuplja širok spektar studenata i srednjoškolaca, od mladih entuzijasta zainteresiranih za znanost do uspješnih natjecatelja koji postižu dobre rezultate na hrvatskim i međunarodnim natjecanjima. Pripreme i radionice drže nekad natjecatelji, a danas studenti prirodoslovnih i tehničkih fakulteta.Radionicu će voditi pet članova: Marin Lukas, Danko Marušić, Una Pale, Domagoj Plušćec i Goran Popović. Svi su studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva te Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Imaju iskustva u vođenju radionica (Summer school of Science, Višnjanska škola astronomije, Ljetna tvornica znanosti i u samom centru) te su bili mentori na natjecanjima iz fizike i astronomije.

Vanda Leipold i učenici Privatne klasične gimnazijeLeće

Sudionici će proučiti kako izgleda pogled kroz različite vrste leća, vidjet će kako nastaje slika predmeta u leći, kako mogu od leće i svog mobitela napraviti improvizirani projektor i improvizirani mikroskop, pokušat će „dotaknuti“ sliku u prostoru nastalu pomoću sfernih zrcala, vidjet će kako se od želatine može napraviti model oka, i razne druge pokuse.

Životopis:

Vanda Leipold diplomirala je fiziku, profesorski smjer na PMF-u u Zagrebu 2005. godine. Još kao apsolvent počela je raditi u Privatnoj klasičnoj gimnaziji gdje i sada predaje. U međuvremenu je položila razliku za profesora fizike i informatike i završila CARNet-ovu e-Learning akademiju, modul Course design. Sudjelovala je u izradi i vrednovanju dvaju državnih matura iz fizike, a jednu je godinu surađivala s PMF-om u Zagrebu kao mentor u nastavi studentima profesorskog smjera fizike.

Denis KorenEnergetska i ekonomska analiza primjene manjih fotonaponskih sustava

Kratak uvod u fotonaponsku tehnologiju. Što je potrebno znati prije investiranja u fotonaponski sustav? Naglasak na manjim sustavima, primjerenim za instalaciju na obiteljske kuće. Analiza isplativosti – cijena, povratni period, državni poticaji. Utjecaj različitih lokacija na proizvodnju električne energije pa tako i na isplativost (razlika između sjevera i juga Hrvatske, usporedba s drugim zemljama).

SUPEUS – Ivona Lončar, Anica Keretić, Marija Čagalj, Arta Alii, Denis KorenSunčana budućnost

Zabavno-edukativna radionica s ciljem predstavljanja mogućnosti upotrebe sunca kao obnovljivog izvora energije.

Prikaz pretvorbe sunčeve energije u električnu na jednostavnom primjeru korištenjem malih fotonaponskih ćelija.Podizanje svijesti o važnosti održivih tehnologija kroz igru.

Vlasta Mohaček GroševSvjetlosna Ramanova spektroskopija za rano otkrivanje bolesti

Od otkrića Ramanove spektroskopije 1928. trebalo je proći više desetljeća i otkrića lasera kako bi došlo do njene šire primjene u istraživanjima vibracijskih stanja materijala. Razvojem nove generacije detekcijskih sistema i lasera u bliskom infracrvenom području omogućena je njena široka primjena u biofizici i medicini gdje se uvode nove tehnike komplementarne standardnim dijagnostičkim pretragama, s naglaskom na izbjegavanje ozljeđivanja pacijenata tokom pretraga.Ramanova spektroskopija in vivo je tehnika spektralne analize raspršenog svjetla na površini ili tankom ispodpovršinskom sloju organa ili tjelesne tekućine pri čemu se koristi toplo lasersko svjetlo koje tkivo dobro podnosi. O stanju pacijenta se prosuđuje uspoređujući dobiveni spektar s bankom spektara klasificiranih u suradnji s liječnicima dijagnostičarima i patolozima. Pomoću statističkih modela analize stotine spektara se razvrstavaju u razrede i nastoji postići što bolje razlikovanje tipova tkiva i faza napredovanja bolesti.Objasnit ćemo što je to Ramanova spektroskopija, kako razlikujemo biomaterijale od ostalih materijala te dati primjere uspješne primjene ove metode u medicini.

Životopis:

Dr. Vlasta Mohaček Grošev rođena je 1963. godine u Zagrebu, gdje je pohađala osnovnu i srednju školu (MIOC). Stručni smjer studija fizike završila je diplomiravši 1988. godine, kada se zapošljava u Laboratoriju za molekulsku fiziku Instituta Ruđer Bošković. Istraživala je dinamiku molekula s unutrašnjom rotacijom na niskim temperaturama u sklopu izrade doktorske disertacije. Kasnije se bavila vibracijsko spektroskopskom karakterizacijom gljiva, a proizašli članak je solidno citiran (53 puta). Vodila je projekt „Dinamika hidratacije šećera“ (2002-2006) te dva bilateralna hrvatsko-slovenska projekta „Jaka vodikova veza: karakterizacija i izučavanje njenog utjecaja na enzimske reakcije i kristalno inžinjerstvo“ (2007-2008) te „Proučavanje preferencijskih konformacija peptida u otopini primjenom vibracijske spektroskopije“ (2009-2010) u suradnji s dr. J. Grdadolnikom s Kemijskog instituta u Ljubljani. Suradnik je u nastavi na integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju fizike te doktorskom studiju fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.Bavi se vibracijskom dinamikom molekula u čvrstom stanju (tekuća faza, kristali, stakla). Interesiraju je primjene vibracijske spektroskopije na žive organizme. Redovito sudjeluje na Otvorenim danima Instituta Ruđer Bošković od 2004. godine. Udana je i majka kćeri (18) i sina (13).

Višnja Srdelić i Utrinka Mihelić SrdelićSunčani kutakŽivotopisi:

Višnja Srdelić, prof. savjetnik rođena je 1943. godine u Zagrebu. Diplomirala je 1967. na smjeru fizika na PMF-u Svečilišta u Zagrebu. Radi u obrazovanju 42 godine. Sva napredovanja stekla je u Zagrebu (mentorica, savjetnica za fiziku, vanjska suradnicaTehničkog muzeja i zvjezdarnice 40 godina). Dobitnica je Nagrade Grada Zagreba 2012. godine za obrazovanje i popularizaciju znanosti (http://www1.zagreb.hr/slglasnik.nsf/10288f1421388ff8c1256f2d0049015b/96795e3bcb3c4b97c1257a09003debf4?OpenDocument). Autorica je projekta „Astronomijom po RH“ uz materijalnu potporu MZOŠ. Vodi pripreme za državnu maturu iz fizike u visokom učilištu Algebra. Služi se ruskim, francuskim i engleskim jezikom. Utrinka Mihelić-Srdelić, prof. rođena je 1973. godine u Zagrebu. Diplomirala je na ondašnjem FFK, sadašnjem KIF-u. Počinje raditi u OŠ D.Kušlan, OŠ Granešina, a od 2000. godine radi u MIOC-u (XV. gimnazija) u IB programu. Od 2010. radi u IX. gimnaziji i XV. gimnaziji, a od 2014. u OŠ Petar Zrinski te XV.gimnaziji. Od školske godine 2014./15. zaposlena je u Tehničkoj školi i XV. gimnaziji u IB programu. U studenom 2014. objavljuje rad u ERS-u (edukacija, rekreacija, sport) na temu „Tjelesna i zdrastvena kultura u programu međunarodne mature“. Godine 2014. radila je na Festivalu znanosti kao ispomoć u Tehničkom muzeju te je bila jedna od voditeljica na radionici Sunčev sustav. Služi se francuskim i engleskim jezikom.

Ankica ĐukićSunce – obnovljivi izvor energije

Sunčeva energija je obnovljivi izvor energije koja je besplatna i koju se može koristiti u neograničenim količinama. Sunčeva energija je najperspektivniji, najpostojaniji i najdugovječniji obnovljivi izvor energije. Kada bi nestalo Sunca, nestalo bi i života na Zemlji. Sunce u jednoj sekundi dozrači toliko energije koliko cijela Zemlja u povijesti svog nastanka nije potrošila. Zbog udaljenosti Zemlje od Sunca od oko d = 149 000 000 km, do nas stiže samo dvomilijarditi dio od ukupno dozračene Sunčeve energije što odgovara snazi od 191,5 milijarde MW. Snaga dozračene Sunčeve energije premašuje 100 000 puta instaliranu snagu svih elektrana na svijetu. Za samo jedan dan Sunce na Zemlju dozrači energiju koja je dovoljna za pokrivanje svih svjetskih potreba za energijom u narednih godinu do godinu i pol dana!Jakost globalnog Sunčevog ozračenja koje dopire do Zemljine površine, a koje bi se moglo iskorištavati, mijenja se tijekom dana i godine, a ovisi o položaju površine na koju dopire globalno Sunčevo ozračenje. Smanjuje se smanjenjem nadmorske visine (duži put zraka) i s povećanjem zemljopisne širine (manji upadni kut ozračenja). Kod fiksnih instalacija fotonaponskih članaka potrebno je odabrati optimalni kut za maksimalnu godišnju energiju ili za maksimalnu energiju tijekom slabijih sunčanih dana. Možda pomalo nevjerojatno, ali vodeća europska zemlja u korištenju Sunčeve energije je Njemačka gdje je godišnja prosječna ozračenost na optimalnu površinu ispod 1000 kW h m-2.Laboratoriji diljem svijeta danas razvijaju različitu opremu potrebnu za sustav korištenja Sunčeve energije. Jedan od osnovnih instrumenata u potrebnoj opremi je osjetnik za mjerenje globalnog Sunčevog ozračenja, odnosno piranometar (eng. Pyranometar) koji je u pravilu vrlo skup. No, u Laboratoriju za energetska postrojenja Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu smo konstruirali i izradili jedan takav osjetnik. Također smo izradili i sustav za praćenje Sunca (eng. Solar tracker). Oba ova uređaja bit će instalirana na realnom sustavu termoakustičkog generatora te će se demonstrirati njihov rad.

Životopis:

Dr. sc. Ankica Đukić, mag. ing. aeronaut. poslijedoktorandica je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, u Zavodu za energetska postrojenja, energetiku i ekologiju na Katedri za energetska postrojenja i energetiku. Područja istraživanja kojima se bavi su obnovljivi izvori energije i gospodarstvo zasnovano na vodiku: istraživanje u području tehnologija vodika (proizvodnja, pohrana, korištenje, distribucija), istraživanje u području obnovljivih izvora energije, istraživanja u području zaštite okoliša i energetike općenito. Također je aktivna i u području istraživanja i primjene termoakustike. Svojim teorijskim i eksperimentalnim istraživanjem uvelike doprinosi razvoju i primjenama tehnologija povezivanja obnovljivih izvora energije i vodika kao alternativnog goriva i spremnika energije u Hrvatskoj. Usavršava se na radionicama i ljetnim školama među kojima se posebno ističe Ljetna škola na temu gorivnih članaka održana u Izmiru u Turskoj čiji su organizatori European Commission Joint Research Centre (JRC), Institute for Energy (IE) u suradnji s UNIDO International Centre for Hydrogen Energy Technologies (ICHET). Zahvaljujući postignutim rezultatima svojega istraživanja boravak joj je bio u potpunosti financiran od strane organizatora. Dobitnica je Godišnje nagrade mladim znanstvenicima „Društva sveučilišnih profesora i drugih znanstvenika u Zagrebu“ za doprinos u području tehničkih znanosti za znanstveni rad pod naslovom „Hydrogen production using alkaline electrolyzer and photovoltaic (PV) module“ objavljen u International Journal of Hydrogen Energy. Članica je Međunarodne udruge za energiju vodika – IAHE (International Association for Hydrogen Energy). Ankica trenutno vodi dva projekta: 1. Bicikl s dopunskim pogonom na struju i vodik i 2. Integracija vodikovih gorivnih članaka u sredstva gradskog prijevoza. Temeljem dosadašnjih postignutih rezultata Ankica je izabrana na mjesto voditeljice Laboratorija za energetska postrojenja Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.

Sandra Šupraha GoretaMetereopatija: kad vrijeme utječe na zdravlje

Metereopatija je sve učestalija pojava s kojom se susrećemo zbog nastanka ozonskih rupa, koje su učinile da promjene vremena postanu nagle i intenzivne. Otprilike 20% današnje populacije ima problema sa zdravljem, ponašanjem i raspoloženjem uslijed naglih promjena temperature, pada atmosferskog tlaka ili pri naglom porastu vlažnosti zraka. Sunce i lijepo vrijeme pridonosi boljem raspoloženju, većem samopouzdanju, poduzetniji smo i skloniji avanturizmu. Iako vremenske prilike zaista mogu otežati svakodnevnu rutinu i provedbu obaveza koje ljudima nameće sve ubrzaniji i užurbaniji stil života, zdrav način života, dodaci prehrani i pozitivan stav itekako mogu pomoći otklanjanju problema.

Životopis:

Sandra Šupraha Goreta je docentica na Zavodu za biokemiju i molekularnu biologiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je 2007. godine. Bavi se urođenim poremećajima glikozilacije i brojnim drugim molekularnim mehanizmima kojima se istražuju mutacije povezane s određenim bolestima.

Maja Šegvić KlarićVole li plijesni više sunce ili mjesec?

Plijesni su kemoheterotrofi jer nemaju klorofil pa energiju i CO2 ne proizvode fotosintezom. Uglavnom žive kao saprofiti u tlu, na drveću i bilju u vegetaciji odakle se njihove lebdeće čestice (dijelovi micelija, konidije, spore) šire zrakom. Njihov rast i razvoj ovisi o dostupnosti hranjivih tvari i kisika, vlažnosti, pH, temperaturi i svjetlosti. Svjetlost značajno utječe na tvorbu plodnih struktura, primjerice inkubacija na svjetlu odgađa sporulaciju kod nekih Aspergillus vrsta. S druge strane, svjetlost igra važnu ulogu u disperziji konidija mnogih vrsta plijesni. Primjerice, vrste Cladosporium i Alternaria (uzročnici alergija dišnog sustava i patogeni na bilju) pozitivno su fototropni i broj njihovih konidija u zraku otvorenih prostora je u izravnoj korelaciji sa sunčevom svjetlošću.

Životopis:

Dr. sc. Maja Šegvić Klarić izvanredna je profesorica na Zavodu za mikrobiologiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Područje njezina znanstveno-istraživačkog interesa je tvorba sekundarnih metabolita plijesni - mikotoksina, mehanizmi njihove toksičnosti i interakcije in vitro te ispitivanje antimikrobnog djelovanja različitih tvari i terapijskih sustava na biofilm bakterije Staphylococcus aureus.

Petra TurčićSunce – vječita borba između dobra i zla

Sunce je zvijezda u sredini našeg Sunčevog sustava, bez koje nema života. Izlaganje suncu ima mnoge prednosti, ali može biti i štetno. Sunčeve zrake imaju važnu ulogu u sintezi vitamina D, djeluju antidepresivno, pomažu u liječenju psorijaze, atopijskog dermatitisa i dr. Međutim, kod dugotrajnog i neadekvatnog izlaganja suncu mogući su štetni utjecaji na kožu koje dijelimo na akutne i kronične. Kao posljedica pretjeranog izlaganja suncu na koži se javljaju opekotine, alergijske reakcije, koža prijevremeno stari, a moguć je i nastanak malignih tumora kože.

Životopis:

Dr. sc. Petra Turčić, mag. pharm. zaposlena je kao viši asistent na Zavodu za Farmakologiju, Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu. Od 2013. sudjeluje u izvođenju nastave na Poslijediplomskom studiju dermatovenerologija pri Medicinskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu. Kao autor ili koautor publicirala je: 13 znanstvenih radova; 2 znanstvena rada objavljena u zbornicima skupova; 32 kongresna priopćenja; 4 poglavlja u sveučilišnom udžbeniku; 2 poglavlja u znanstvenoj knjizi; 10 stručnih radova; 3 javna predavanja; 4 pozvana predavanja na međunarodnim znanstvenim skupovima. Bila je članica znanstvenog i organizacijskog odbora International Scientific Congress: „Update in dermatologic drug therapy“.

Ana MornarPomaže li sunce kod migrene?

Migrena je kronična bolest obilježena recidivirajućom srednje do jako izraženom glavoboljom koja je često povezana s nizom simptoma poput mučnine, povraćanja, fotofobije (osjetljivost na svjetlo) i fonofobije (osjetljivost na zvukove). Pulsirajuća bol, koja se pogoršava pri tjelesnoj aktivnosti, zahvaća jednu polovicu glave, a traje od 2 do čak 72 sata. Prema istraživanjima od migrene pati čak i do 20% pučanstva. Učestalost je različita u različitim klimatskim područjima, a ovisi i o dobi, spolu te načinu života. U prezentaciji će biti govora o uzrocima, patofiziologiji te dijagnostici migrene. Nadalje, naglasak će biti na prevenciji kao i farmakološkom te nefarmakološkom liječenju.

Životopis:

Ana Mornar je zaposlena kao izvanredni profesor na Zavodu za analitiku i kontrolu lijekova Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U svom znanstveno-istraživačkom radu bavi se razvojem analitičkih metoda za ispitivanje lijekova, metabolita, toksina, bioloških uzoraka i dodataka prehrani.

Miranda SertićTablete na sunce – priča o krivotvorenim lijekovima

Problem krivotvorenih lijekova jedan je od velikih problema današnje medicine. Krivotvoreni lijekovi javljaju se u svim zemljama svijeta, a njihov broj raste. Proizvođače i distributere krivotvorenih lijekova motivira vlastiti profit, a pri tome ne vode računa o riziku za zdravlje pacijenta. Posljedice korištenja krivotvorenih lijekova mogu biti neučinkovitost, nuspojave, trovanje, pa čak i smrt pacijenta. Krivotvoreni lijek je onaj lijek koji primjerice sadrži ispravne sastojke u krivoj količini, nema djelatnu tvar uopće, sadrži krive sastojke, u krivom je pakiranju ili je krivo označen obzirom na identitet i podrijetlo. Kako bi se spriječila distribucija krivotvorenih lijekova postoje sustavi, metode i analitički postupci kojima se mogu otkriti krivotvoreni lijekovi. Budite znanstvenici koji će primjenom analitičkih metoda otkriti je li mala bijela tableta krivotvoreni lijek!

Životopis:

Dr. sc. Miranda Sertić, mr. pharm. zaposlena je na Zavodu za analitiku i kontrolu lijekova Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu. Suradnik je na kolegijima Analitika lijekova i Analitika u razvoju farmaceutskih proizvoda na diplomskoj nastavi te na kolegijima poslijediplomskog specijalističkog studija Kontrola kakvoće lijekova i Analitički postupci u identifikaciji krivotvorenih farmaceutskih proizvoda. Područje znanstvenog interesa je razvoj novih analitičkih metoda za kontrolu kakvoće lijekova i dodataka prehrani.

Barbara FumićKemija kreme za sunčanje

Znamo da se kreme za sunčanje apsorbiraju u naša tijela kroz kožu, no ne znamo kako one djeluju na nas. Mnoge se kreme zapravo razgrade u prisutnosti sunčeve svjetlosti. Što se događa kemijskim tvarima koje nas štite od sunca kada se izlože UV zrakama i kako one utječu na našu kožu?

Životopis:

Barbara Fumić, mag. pharm. studentica je doktorskog studija Farmaceutsko-biokemijske znanosti na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Trenutačno je zaposlena na Zavodu za kemiju prehrane, gdje radi kao asistent u nastavi.

Davor Šakić i Tin WeitnerDugine boje u tikvici - kemijske reakcije oksidacije

Reakcije oksidacije su često burne i živahne. Što povezuje žutu boju plamena, srebreno zrcalo i ljubičastu boju kalijevog permanganata? Kako nastaju i kako ih se može promijeniti? Kako struja može utjecati na kemijske reakcije te kako kemijske reakcije mogu proizvesti struju, saznajte na radionici.

Životopisi:

Doc. dr. sc. Tin Weitner zaposlen je kao docent na Zavodu za opću i anorgansku kemiju, Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Sudjeluje u izvođenju nastave iz kolegija diplomskog studija Opća kemija sa stehiometrijom i Metaloproteini – struktura i mehanizam, kao i kolegija doktorskog studija Metaloproteini – interakcije s lijekovima. Područje njegovog znanstveno-istraživačkog interesa je fizikalna odnosno bioanorganska kemija, posebice mehanizam kompleksacije kovinskih iona s biološki značajnim ligandima te fizikalno-kemijska svojstva bioanorganskih ksenobiotika. Davor Šakić, mr. pharm. zaposlen je kao asistent-znanstveni novak na Zavodu za opću i anorgansku kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Sudjeluje u izvođenju nastave iz kolegija diplomskog studija Opća kemija sa stehiometrijom. Područje njegovog znanstveno-istraživačkog interesa su kvantno-kemijski izračuni mehanizama reakcija, predviđanje raspada lijekova u okolišu i relativna stabilnost radikala.

Biljana Blažeković, Marija Kindl i Sanda Vladimir-KneževićAromatični suncoljupci

Suncem bogata, suha i topla podneblja pogoduju rastu aromatičnih biljaka koje od davnina poznajemo i koristimo kao začine i ljekovita sredstva. Suvremena znanstvena istraživanja potvrđuju da te male „tvornice“ proizvode eterična ulja s blagotvornim učincima na ljudsko

zdravlje. Tijekom predavanja saznat ćete zašto biljke stvaraju eterična ulja i gdje ih pospremaju, od čega se ona sastoje i kako na nas djeluju. Upoznat ćete najznačajnije aromatične i ljekovite biljne vrste rasprostranjene u primorskim predjelima Hrvatske te uživati u mirisima njihovih eteričnih ulja.

Životopisi:

Autorice predavanja - prof. dr. sc. Sanda Vladimir-Knežević, doc. dr. sc. Biljana Blažeković i Marija Kindl farmaceutkinje su zaposlene na Zavodu za farmakognoziju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U svom znanstveno-istraživačkom i nastavnom radu bave se fitokemijskim sastavom i biološkim učincima prirodnih produkata biljnog podrijetla.

Maja CrkvenčićImaju li biljke zaštitni faktor?

Prezentacija će prikazati na koje se sve načine biljke mogu „obraniti“ od sunca i kako se prilagođavaju životu na suhim staništima. Obuhvatit će se neke od najpoznatijih kserofitnih biljaka naše flore i proučiti njihove morfološke i anatomske značajke. Otkrit ćemo kako sunčevo zračenje može utjecati na proizvodnju biljnih sekundarnih metabolita i koje sve molekule sudjeluju u obrani od ultraljubičastih zraka te koji zaštitni faktor imaju pojedina biljna ulja.

Životopis:

Maja Crkvenčić zaposlena je kao asistentica na Zavodu za Farmaceutsku botaniku Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje sudjeluje u izvođenju nastave iz kolegija Stanična biologija s genetikom i Farmaceutska botanika. Studentica je poslijediplomskog doktorskog studija Farmaceutsko-biokemijske znanosti na istoimenom fakultetu. Područje njezina znanstveno-istraživačkog interesa su ljekovite biljne vrste, njihova botanička obilježja, sekundarni metaboliti i potencijalni biološki učinci. Do sada je objavila tri znanstvena rada.

Toma Keser i Robert KeserČudesni svijet kristalizacije

U ovoj prezentaciji bit će demonstrirana i objašnjena tri zanimljiva eksperimenta kristalizacije:

1. Vrući led - egzotermna kristalizacija natrijevog acetata trihidrata2. Zlatna kiša - polagana precipitacija zlatno obojenih kristala olovo jodida3. Kemijski vrt - stavljanjem obojenih soli prijelaznih metala u „vodeno staklo“ (otopina

natrijevog silikata u vodi) dolazi do reakcije kojom nastaju teško topljivi silikati, čiji će kristali polako rasti u vis i pri tome nalikovati na biljke.

Životopisi:

Toma Keser, mag. pharm. zaposlen je kao asistent-znanstveni novak na Zavodu za biokemiju i molekularnu biologiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudjeluje u izvođenju praktične nastave iz kolegija diplomskog studija Biološka kemija i Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom. Njegovo glavno područje istraživanja je glikobiologija s naglaskom na glikozilaciju imunoglobulina G i ukupnih plazmatskih proteina.

Robert Keser, univ. bacc. ing. mech. student je 5. godine (usmjerenja energetike) Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom preddiplomskog studija intenzivnije se bavio dinamikom termohidrauličkih sustava, a na diplomskom studiju zainteresirao se za područje računalne dinamike fluida. Sudjelovao je na najvećem studentskom projektu u Hrvatskoj - koncept Membrain koji je sudjelovao na međunarodnom natjecanju Solar Decathlon Europe te je trenutno aktivan na projektu izgradnje bolida jednosjeda unutar FSB Racing Teama radi sudjelovanja na međunarodnom natjecanju Formula Student.

Danijela Ašperger i Sena JorgićSunce za Teobroma caccao i za kvalitetnu čokoladu

Teobroma caccao je drvo kakaovca koje, unatoč tome što izraste i do desetmetarskog diva, raste u specifičnom tropskom podneblju s točno doziranim svjetlom Sunca na visokim nadmorskim visinama. S vremenom se preselio i u vruću Afriku, no to je utjecalo i na kvalitetu plodova. Kvaliteta čokolade ovisi prvenstveno o kvaliteti kakaovca, a kvaliteta kakaovca o podneblju u kojem raste. I dok kakaovac zahtjeva Sunčevu svjetlost, vlagu i toplinu, čokolada kao konačan proizvod traži tamne, suhe i hladne prostore da bi je se moglo što duže čuvati do konzumacije. Upravo sadržaj antioksidansa otkriva iz kojeg podneblja dolazi kakaovac, kako je skladištena i čuvana čokolada. Analiza antioksidansa provodi se u laboratorijima kako bi se odredila cijena sirovine, a to diktira cijenu čokolade.Na ovoj radionici posjetitelji će moći naučiti kako se određuju karakteristični flavonoidi u čokoladi tankoslojnom kromatografijom, dokazati prisutnost željeza, ukloniti masnoće iz čokolade i na taj način otkriti slatke tajne čokolade.

Životopisi:

Dr. sc. Danijela Ašperger rođena je 22. prosinca 1973. u Zagrebu. Diplomirala je (1998.), magistrirala (2003.), doktorirala (2007.) i od 2013. godine izvanredni je profesor na Fakultetu kemijskoga inženjerstva i tehnologije u Zagrebu. Na istom se fakultetu zaposlila 1999. godine kao asistent na Zavodu za analitičku kemiju. Područje znanstvenoga interesa su joj analitička kemija, kromatografske metode i određivanje toksičnosti organskih zagađivala u okolišu. Objavila je 38 znanstvena rada. Članica je Hrvatskoga društva kemijskih inženjera – Sekcija za kromatografiju, te Društva diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijsko-tehnološkoga studija (AMACIZ). Godine 1997. dobila je Rektorovu nagradu.

Sena Jorgić (studentica III. godine preddiplomskog studija Primijenjena kemija) rođena je 8. veljače 1993. godine u Puli. Završila osnovnu školu Centar, a 2011. godine maturirala u gimnaziji Pula na općem smjeru. Iste godine upisuje preddiplomski studij Primijenjene kemije na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu.

Dragana Mutavdžić Pavlović i Dijana BlažekOtkrij metal u rudi

Metalne se mineralne sirovine (ili rude/rudače) koriste za dobivanje metala (npr. zlato, srebro, platina, željezo, olovo, cink, bakar, aluminij, kositar, nikal, krom, titan, molibden, mangan, vanadij, kobalt, volfram, antimon, živa i dr.). Rude ili rudače su prirodni spojevi (koncentrirani na pojedinim mjestima u Zemljinoj kori) u kojima se nalaze metali u takvoj količini koja omogućuje rentabilno dobivanje odgovarajućeg metala. Imaju vrlo široku i svestranu primjenu u građevinarstvu, kemijskoj tehnologiji i metalurgiji. Da bi se metali iz ruda mogli koristiti za odgovarajuću namjenu, kemijski sastav ruda treba biti poznat. U tu se svrhu rude otapaju, a potom se u dobivenoj otopini dokazuju i određuju prisutni metali.U ovoj će radionici posjetitelji moći na vrlo brz i jednostavan način dokazati metale u otopini, takozvanim reakcijama mokrim putem, te na temelju dokazanog metala otkriti o kojoj se metalnoj mineralnoj sirovini radi.

Životopisi:

Izv. prof. dr. sc. Dragana Mutavdžić Pavlović rođena je 24. lipnja 1976. u Osijeku. Diplomirala je (2000.), magistrirala (2004.), doktorirala (2007.), docent (2008.), a u zvanju izvanrednog profesora je od 2013. godine. Dobitnica je Rektorove nagrade (1998.). Od 2000. godine zaposlena je na Zavodu za analitičku kemiju Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije kao asistentica. Objavila je 4 poglavlja u knjizi te 39 znanstvenih radova, od kojih većina indeksiranih u bazi Current Contents. Područje znanstvenoga interesa su joj analitička kemija, kromatografski separacijski procesi te procesi pripreme uzorka i izolacije analita. Članica je Kromatografske sekcije HDKI-a i Društva diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijsko-tehnološkoga studija (AMACIZ).

Dijana Blažek, studentica 2. godine diplomskog studija Ekoinženjerstvo, rođena je 1. svibnja 1992. godine u Koprivnici. Po završetku Opće gimnazije Fran Galović u Koprivnici 2010. godine upisuje Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu, studij Ekoinženjerstva. 2014. godine sudjelovala je na Susretu mladih kemijskih inženjera. Dobitnica je Dekanove nagrade (2014.) te je koautorica jednog znanstvenog rada.

Martina Periša i Ana-Marija ČižmekSvjetlost u kemiji

Svaki dan u našoj okolini se događaju čarobne stvari. Kako? Zašto? Ne, nisu za to zaslužne nikakve čarobne sile kako većina nas misli. Za sve je kriva kemija koja zadire u sve pore našeg života.Na ovoj radionici pokušat ćemo otkriti neke tajne kemije. Hoće li nam pri tome trebati čarobni štapić? Dođite i saznajte! Vjerujemo da ćete nakon radionice izaći s mišlju: „Baš je fora ta kemija“.

Životopisi:

Martina Periša, dipl. ing. (1984.) rođena je u Livnu gdje 2003. godine završava Opću gimnaziju. Iste godine upisuje Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT), Sveučilište u Zagrebu. Zbog odličnog uspjeha na prvoj godini studija ostvaruje pravo na stipendiju za nadarene studente Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske koju prima tijekom cijelog studija. Na četvrtoj godini studija bila je finalistica za Top stipendiju. Na Zavodu za analitičku kemiju FKIT-a zapošljava se 2009. godine i upisuje doktorski studij Inženjerska kemija na FKIT-u. Znanstveno se bavi razvojem kromatografskih metoda određivanja farmaceutskih aktivnih tvari i njihovih razgradnih produkata u okolišu.

Ana-Marija Čižmek (1992.) rođena je u Zagrebu gdje završava osnovnu školu Većeslava Holjevca. Nakon toga upisuje Opću gimnaziju (II.gimnazija), a 2011. godine Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, smjer Kemija i inženjerstvo materijala. Stručnu praksu je odradila na Institutu Ruđera Boškovića u Zagrebu, Laboratorij za molekulsku spektroskopiju gdje je bila uključena u dva projekta (određivanje faznih prijelaza liposoma i temperaturna studija amonij-borana u različitim matricama). Od stranih jezika koristi se engleskim i francuskim u govoru i pismu.

Andrea Bistrović, Andrijana Meščić, Irena Sović i Maja Stipković BabićDuga na kemijskom stolu

Koja vam je prva asocijacija na kemijski pokus? Aparatura s puno razno obojanih tikvica? Svaka promjena boje u tikvici govori nam da je došlo do kemijske reakcije ili promjene nekog svojstva tvari. Kemijske tvari koje se dodaju otopinama kako bi se vizualno (pojavom, promjenom ili nestankom boje) odredila kiselost ili bazičnost su pH indikatori. Boje nam omogućuju da vidimo promjenu nekog svojstva tvari ili pak samu razliku u svojstvima. Kako? U ovoj radionici poigrat ćemo se bojama. Želite li sami napraviti svoju dugu ili načiniti kemijske slike? Ispitati pH kućanskih namirnica? Čuli ste za tintu koja nestaje – magija ili samo kemija? Pridružite nam se i napravite to i puno više na našem kemijskom stolu.

Životopisi:

Andrea Bistrović, mag. appl. chem. rođena je 26. ožujka 1990. godine u Bensheimu, SR Njemačka. Prva četiri razreda osnovne škole završila je u Dreilinden Grundschule u Berlinu. Od petog do osmog razreda osnovne škole pohađala je OŠ Gustav Krklec u Maruševcu i završila osnovnu glazbenu školu u Ivancu. Maturirala je u Maruševcu (2008.), završila preddiplomski studij Primijenjene kemije Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije (2011.) i diplomski studij Primijenjene organske kemije Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu (2013.). Dobitnica je rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2011./2012. Godine 2014. upisala je poslijediplomski studij Kemijsko inženjerstvo i primijenjena kemija i zaposlila se kao stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju na projektu prof. dr. sc. Silvane Raić Malić „Synthesis and cytostatic evaluation of novel nitrogen heterocycles library“. Objavila je dva znanstvena rada u časopisima citiranim u CC bazi podataka.

Andrijana Meščić rođena je 10. 5. 1985. u Gradačcu (BIH). Maturirala je (2004.) u Virovitici, a diplomirala (2009.) na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT) gdje je više puta

izabrana za najboljeg studenta godine. Godine 2009. upisala je poslijediplomski studij Inženjerska kemija i zaposlila se kao znanstveni novak na Zavodu za organsku kemiju. Doktorirala je 2014. godine s temom „Sinteza novih acikličkih pirimidinskih nukleozidnih analoga s potencijalnom primjenom u pozitronskoj emisijskoj tomografiji“.

Irena Sović rođena je 5. veljače 1982. godine u Zagrebu gdje je završila osnovnu školu, zatim II gimnaziju i srednju glazbenu školu Pavla Markovca. Godine 2000. upisala je studij kemije na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, smjer diplomirani inženjer kemije. Diplomirala je 2006. godine i iste godine se zaposlila na Zavodu za organsku kemiju Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije kao znanstveni novak. 2007. godine upisala je poslijediplomski studij Inženjerska kemija na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu gdje je doktorirala 2012. godine. Suradnica je na projektu Hrvatske zaklade za znanost „Synthesis and cytostatic evaluations of novel nitrogen heterocycles library“. Članica je Hrvatskog kemijskog društva (HKD) i Hrvatskog društva kemijskih inženjera (HDKI). Objavila je četiri znanstvena rada u časopisima citiranim u CC bazi podataka.

Dr. sc. Maja Stipković Babić rođena je u Rijeci 23. 3. 1984. godine gdje je završila osnovnu, glazbenu osnovnu školu Ivan Matetić Ronjgov te Prvu Sušačku Hrvatsku gimnaziju. Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije upisala je 2002. godine. Akademske godine 2004./05. je dobila Rektorovu nagradu, a Udruženje Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu proglasilo ju je najboljom studenticom sve četiri godine studiranja (2002. - 2005.). Diplomirala je 2008. godine, a iste je godine upisala doktorski studij Inženjerska kemija na matičnom fakultetu. Na Zavodu za organsku kemiju Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije zaposlila se kao znanstveni novak 2009. godine gdje je doktorirala 2014. godine. Suradnica je na projektu Hrvatske zaklade za znanost „Synthesis and cytostatic evaluations of novel nitrogen heterocycles library“ i članica je Hrvatskog kemijskog društva (HKD). Objavila je dva znanstvena rada u časopisima citiranim u CC bazi podataka.

Maja Aleksić, Nataša Perin i Ivana ŠagudZabavni i poučni eksperimenti u kemiji

Kemija je znanost koja proučava tvari, njihova svojstva i međudjelovanja, a njeno razumijevanje pomaže u svakodnevnom životu: kuhanje je kemija, sve što je moguće dodirnuti, kušati ili pomirisati kemijski je preparat. Poznavanjem kemije lakše je objasniti svakodnevne stvari, poput činjenice zašto su detergenti za pranje rublja učinkovitiji u toploj vodi ili na kojem principu djeluje kvasac. Organska kemija izučava spojeve koji sadrže ugljik ili točnije, molekule koje sadrže veze između ugljika i vodika, kao i njihove reakcije. Ona igra važnu ulogu u istraživanju i razvoju lijekova, hrane, goriva, plastičnih masa te kemikalija prisutnih u domaćinstvima.Ova je radionica zamišljena kako bi se na zabavan način kemija približila polaznicima i svima onima koji nisu s njome usko povezani. U sklopu radionice izvodit će se zanimljivi eksperimenti za koje su potrebni jednostavni i bezopasni sastojci.

Životopisi:

Dr. sc. Maja Aleksić rođena je 30. lipnja 1983. godine u Puli. Nakon završene opće gimnazije u Puli, 2001. godine upisala je Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu. Diplomirala je 2007. godine, a 2008. godine zaposlila se kao znanstveni novak na Zavodu za organsku kemiju. Suradnica je na projektu Hrvatske zaklade za znanost „Synthesis and cytostatic evaluations of novel nitrogen heterocycles library“. Doktorirala je 2013. godine te je objavila pet znanstvenih radova u časopisima citiranim u CC i jedno kongresno priopćenje u CC časopisu.

Dr. sc. Nataša Perin rođena je 11. svibnja 1985. godine u Karlovcu. 2000. godine upisala je opću gimnaziju u Srednjoj školi Jastrebarsko gdje je 2004. godine maturirala. Iste godine upisala je Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije. 2006. godine dobila je Dekanovu nagradu za najboljeg studenta 2. godine studija. Dobitnica je Rektorove nagrade za 2009. godinu. Diplomirala je 29. lipnja 2009. godine i iste se godine zaposlila na Zavodu za organsku kemiju Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije kao znanstveni novak. Suradnica je na projektu Hrvatske zaklade za znanost „Synthesis and cytostatic evaluations of novel nitrogen heterocycles library“. Doktorirala je 2014. godine te je objavila tri znanstvena rada u časopisima citiranim u CC, jedan znanstveni rad u drugim časopisima i jedno kongresno priopćenje u CC časopisu.

Dr. sc. Ivana Šagud rođena je 9. rujna 1981. godine u Zaboku. Diplomirala je 2007. godine na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, a te se iste godine zaposlila na Zavodu za organsku kemiju Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije kao znanstveni novak. Iste godine upisala je doktorski studij Inženjerska kemija na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Bila je suradnik na projektu koji je vodila prof. dr. sc. Marija Šindler te kasnije izv. prof. dr. sc. Irena Škorić „Heteropolicikli, prekursori za bioaktivne supstancije. Sinteza i fotokemija“. Doktorirala je 2014. godine te do sad objavila tri znanstvena rada u časopisima citiranim u CC, a sudjelovala je i na četiri međunarodna i osam domaćih znanstvenih skupova. Također je bila neposredni voditelj dvaju završnih radova.

Fabio Faraguna, Denis Sačer, Milica Stevanović, Maja Farkaš, Ivona Krošl, Ana Marija Damjanović i Rea VeseliSunce

Odavno se zna da bez Sunca nema života na Zemlji. Što je to posebno u njemu da omogućuje rast biljaka, od kud mu moć da oboji nebo u plavo ili da po njemu raširi dugu? Na koji način možemo uhvatiti energiju sunčeve zrake i koristiti je za dobivanje električne energije kojom elektroliziramo vodu, a dobivene produkte elektrolize koristimo za pokretanje motora? Od kuda uopće dolazi ideja pretvorbe energije Sunca u električnu i mehaničku te koji je veliki znanstvenik zaslužan za ovo otkriće? Na sva ova pitanja odgovorit ćemo vam pomoću zanimljivih pokusa i priča vezanih uz njih. U okviru ove radionice predstavit ćemo koncepte znanosti iz polja elektrokemije, opće kemije, fotokemije u vidu apsorpcije svjetlosti, fluorescencije i optike koji su prisutni u svakodnevnom životu. Objasnit ćemo neke fizikalne i kemijske reakcije koje su potaknute Suncem.

Životopisi:

Dr. sc. Fabio Faraguna rođen je 25. listopada 1987. godine u Puli. Nakon završetka opće gimnazije Mate Blažina u Labinu upisuje preddiplomski studij Primijenjene kemije na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 2011. godine te iste godine upisao poslijediplomski studij Inženjerske kemije kao znanstveni novak na projektu prof. dr. sc. Ante Jukića „Optimiranje svojstava kopolimera u procesima usmjerenih radikalskih polimerizacija“. Doktorirao je 2014. godine s temom rada „Poboljšanje disperzivnosti ugljikovih nanocijevi u poli(stiren/metakrilatnim) kompozitima kemijskom funkcionalizacijom“. Ima objavljena četiri znanstvena rada i sudjelovao je u izradi četiri elaborata za industriju. Sudjelovao je na 6 domaćih, 7 međunarodnih skupova te dvije međunarodne ljetne škole s 15 posterskih priopćenja i 3 usmena izlaganja. Bio je izravan voditelj 4 završna i 5 diplomskih radova. Voditelj je vježbi na sljedećim kolegijima: Kemije prirodnih i sintetskih polimera, Petrokemije, Nafta i petrokemijski proizvodi, Vodikova energija i ekonomija te Gorivni članci. Član je Hrvatskog kemijskog društva, Hrvatskog društva za goriva i maziva te Društva diplomiranih inženjera i prijatelja kemijsko-tehnološkog studija.

Denis Sačer, mag. ing. cheming. rođen je 10. lipnja 1990. godine u Koprivnici. Osnovnu školu završio je u Ludbregu te zatim upisao prirodoslovno-matematički smjer na Prvoj gimnaziji Varaždin gdje je 2009. godine maturirao. Iste godine upisao je preddiplomski studij Kemije i inženjerstva materijala na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu koji je završio na temu „Utjecaj promjera atomizera na svojstva katalizatora sintetiziranog u sušioniku s raspršivanjem“ pod vodstvom dr. sc. Aleksandre Sander. Diplomski studij upisuje 2011. godine i završava ga 2014. diplomskim radom na temu „Kompoziti na temelju grafena i grafen oksida kao aktivni materijali u superkondenzatorima“ pod vodstvom doc. dr. sc Marijane Kraljić Roković. Poslijediplomski studij Kemijskog inženjerstva i primjenjene kemije upisuje 2015. na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije gdje radi na projektu „Elektrokemijski superkondenzator velike snage i velike energije za hibridna vozila“. Dosad je sudjelovao na 2 Festivala znanosti i ima jedno postersko priopćenje na domaćim skupovima. U slobodno vrijeme bavi se popularizacijom znanosti, Erasmus+ projektima te je višegodišnji član i volonter udruge Lumen.

Ana-Marija Damjanović rođena je 11. 12. 1993. u Zagrebu. Završava osnovnu školu Antuna Gustava Matoša u Vinkovcima 2008. godine i iste godine upisuje gimnaziju Matije Antuna Reljkovića, prirodoslovno-matematički smjer. Godine 2012. je maturirala te upisala preddiplomski studij Primijenjene kemije na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno je treća godina već navedenog preddiplomskog studija. Uz studiranje bavi se pjevanjem, član je Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić od 2013. godine.

Maja Farkaš rođena je 7. 2. 1994. u Varaždinu. Tu pohađa osnovnu školu od 2000. godine, a 2008. nastavlja svoje školovanje na II. gimnaziji Varaždin gdje je 2012. maturirala. Iste godine upisuje preddiplomski studij Primijenjene kemije na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno je treća godina preddiplomskog studija.

Ivona Krošl rođena je 6. 7. 1993. u Zagrebu. Završava osnovnu školu Antuna Kanižlića u Požegi 2008. godine i iste godine upisuje gimnaziju u Požegi. Godine 2012. je maturirala te

upisala preddiplomski studij Primijenjene kemije na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno je treća godina preddiplomskog studija.

Milica Stevanović rođena je 30. 1. 1994. u Sarajevu. Osnovnu školu Katoličko školski centar sv. Josip u Sarajevu završava 2008. godine te zatim upisuje opću realnu gimnaziju Katolički školski centar sv. Josip, također u Sarajevu. Nakon završene srednje škole 2012. godine upisuje preddiplomski studij Primijenjene kemije na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Volontirala je na Sarajevo Film Festivalu te se bavila humanitarnim radom u sklopu organizacije Hhd Sarajevo-moj Dom. Trenutno je treća godina već spomenutog preddiplomskog studija.

Rea Veseli rođena je 21. 9. 1994. u Wermelskirchenu, Njemačka. Iz Njemačke se nakon vrtića seli u Kosovo i završava prva četiri razreda osnovne škole Faik Konica u Prištini. Ostale razrede završava u osnovnoj školi Josip Račić u Zagrebu te se 2008. godine upisuje u opću gimnaziju Ivan Supek, također u Zagrebu. Godine 2012. maturirala je i upisala preddiplomski studij Primijenjene kemije na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno je treća godina tog studija. Uz studiranje bavi se pjevanjem, član je Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić od 2013. godine i ima crni pojas u borilačkoj vještini taekwondo.

Nenad BolfInfracrvena termografija – toplinska slika svijeta oko nas

Infracrvena termografija je nekontaktna metoda mjerenja temperature i njezine raspodjele na površini objekta. Temelji se na mjerenju intenziteta infracrvenog zračenja s površine promatranog tijela. Rezultat termografskog mjerenja je termogram koji daje sliku temperaturne raspodjele na površini promatranog objekta.Pomoću IC opreme moguće je na daljinu mjeriti temperaturu objekata, vidjeti gdje nastaju gubici toplinske energije iz procesnih postrojenja i zgrada, otkriti greške na električnim vodovima i spojevima, mehaničkim dijelovima, toplovodnim ili parovodnim nadzemnim i podzemnim instalacijama, staviti pod nadzor požar. U građevinarstvu se primjenjuje kod ispitivanja kvalitete izolacije objekta, utvrđivanja mjesta s povećanom vlagom i sl. Također se koristiti u medicini te za nadzor objekata, prostora, prometa i zagađenja.

Životopis:

Izv. prof. dr. sc. Nenad Bolf predstojnik je Zavoda za mjerenja i automatsko vođenje procesa Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije. Područje njegova rada su procesna mjerenja, modeliranje, vođenje i optimiranje procesa. Posebno se bavi naprednim metodama automatskog vođenja, primjenom umjetne inteligencije u kemijskom inženjerstvu te infracrvenom termografijom. Voditelj je više domaćih znanstvenih projekata i suradnje s industrijom, a koordinator je međunarodnog projekta „Cybernetics and Modern Control Methods“. Član je Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI), Hrvatskog mjeriteljskog društva (HMD), Hrvatskog društva za sustave (CROSS), Hrvatske udruge za infracrvenu termografiju (HUICT) te International Federation of Automatic Control (IFAC). Glavni je i odgovorni urednik časopisa „Kemija u industriji“.

Toni MilunWhere maths is fun, 4 godine poslije

Živimo u doba najvećih i najbržih promjena u povijesti. Top 10 najatraktivnijih zanimanja 2010. godine nisu niti postojala 10 godina ranije. Mnoga klasična zanimanja koja obavljamo danas izumrijet će u sljedećih dvadeset godina, jer će ih računala obavljati brže i preciznije. Doba u kojem mlade osobe nakon završetka školovanja čeka posao je završilo. Znači li to sumrak čovječanstva ili su nove tehnologije ipak stvorile novu nadu za mlade? Odgovor na to i brojna druga pitanja dat će Toni Milun, profesor matematike i autor projekta „Where maths is fun“, kojeg je volonterski pokrenuo zajedno sa svojim studentima. Za taj projekt besplatnih internetskih instrukcija iz matematike Toni Milun i njegov tim dobili su nagradu „Ponos Hrvatske“, ali i brojne poslovne mogućnosti.Kako su počeli, što trenutno rade i koji su im planovi za budućnost saznajte na predavanju „Where maths is fun, 4 godine poslije.“

Životopis:

Toni Milun je predavač matematike na Sveučilišnom odjelu za stručne studije. Rođen je u Splitu 1973. godine. Od 1992. godine živi i radi u Zagrebu. Diplomirao je na PMF-u, smjer profesor matematike i fizike, a 2012. završio je poslijediplomski specijalistički studij Statističke metode za ekonomske analize i prognoziranja na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a trenutno pohađa doktorski studij iz Poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Rijeci.U slobodno vrijeme bavi se jogom, meditacijom, trčanjem, čitanjem knjiga iz različitih područja: psihologije, ekonomije, obrazovanja itd.U travnju 2011. godine na prijedlog bivšeg studenta Nikole Mujdžića pokreće web-stranicu www.tonimilun.com na kojoj besplatno objavljuje videopredavanja iz matematike i statistike. Projekt zamišljen kao mala stranica za pomoć njegovim studentima u godinu dana je narastao u veliki obrazovni projekt s više od 2000 objavljenih videa.Toni Milun vjeruje u čuda i želi poručiti svojim studentima i ostalim mladim ljudima da se znanje isplati i da su rad, trud i upornost važne osobine.

Dario HrupecBiografija Sunca

Sunce se, baš kao i svaka druga zvijezda u svemiru, rađa, razvija i umire. Priča o životnom putu Sunca bit će iznesena kroz najzanimljivije fragmente knjige Davida Whitehousea, "Sunce - biografija". Podaci iz knjige - astrofizički, povijesni i kulturni - bit će dopunjeni slikama i komentarima predavača koji se inače bavi kozmičkim objektima čija je priroda ekstremna u usporedbi sa Suncem.

Životopis:

Dr. sc. Dario Hrupec, astrofizičar s Instituta Ruđer Bošković. Doktorirao fiziku 2008. godine na PMF-u u Zagrebu. Bavi se visokoenergijskom gama-astronomijom, član je međunarodnih kolaboracija MAGIC i CTA. Veći dio vremena radi u Zagrebu, a manji na teleskopima MAGIC na kanarskom otoku La Palmi. Autor je šest kompleta srednjoškolskih udžbenika iz fizike, član uredništva časopisa Priroda, predsjednik Državnog povjerenstva za Natjecanje iz astronomije te član CFI Croatia (Centra za promicanje znanosti, humanizma i kritičkog mišljenja). Organizator je i voditelj, uime Hrvatskog prirodoslovnog društva, ciklusa znanstveno-popularizacijskih predavanja Priroda uživo. Dosad je objavio oko 90 znanstveno-popularizacijskih tekstova, održao oko 70, a organizirao i vodio oko 40 znanstveno-popularizacijskih predavanja. Studentima računarstva, na FER-u, godinama je držao vježbe iz fizike, a sad studentima fizike, na PMF-u, drži vježbe iz računarstva.

Ana- Marija Kožuljević i Nika JurlinSunce i Sunčev sustav

Jeste li ikad razmišljali o tome zašto je Sunce žuto? Ili zašto je toliko vruće? Kako to da postoji Sunčev sustav i kako se to točno ipak okrećemo, kako je rekao veliki Galileo? Dođite na našu radionicu, zaradite svoje bombone s domišljatim odgovorima na kvizu i naučite nešto novo o Svemiru!

Životopisi:

Ana- Marija Kožuljević i Nika Jurlin studentice su Fizike na Prirodoslovno Matematičkom Fakultetu u Zagrebu. Osim što studiraju, uključene su u istraživački projekt iz područja astrofizike i bave se popularizacijom fizike kroz projekt Fizika Ekspres.

Matija PiškorecPriča o geometriji: Što su stari Grci znali o modernoj znanosti

Ovo predavanje dat će kratki pregled o ključnoj ulozi koju je geometrija odigrala u razvoju filozofske misli u zadnjih dvije tisuće godina, te moderne znanosti u zadnjih nekoliko stotinu godina. Geometrija svoje začetke ima kod starih Egipćana koji su je koristili za mjerenje zemljišta čije su granice brisale redovite poplave rijeke Nil. No njezin pravi uzlet se dogodio za vrijeme starih Grka koji su je razvili do razine nedostižne sljedećih dvije tisuće godina. Grci su imali tako visoko mišljenje o geometriji da su vjerovali da struktura i funkcioniranje Prirode na neki ključni način ovise o njoj. Njihova intuicija pokazala se opravdanom jer je geometrija i danas okosnica moderne znanosti i pomaže nam u shvaćanju brojnih fenomena kao što su struktura atoma, funkcioniranje bioloških molekula i strukture svemira.

Životopis:

Matija Piškorec diplomirao je na studiju Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu 2010. godine. Trenutno radi kao asistent na Institutu Ruđer Bošković. Njegovi glavni istraživački interesi su u području računalne biologije, strojnog učenja i kompleksnih sustava.

Član je udruge „Društvo za edukaciju van okvira“ koja se bavi popularizacijom znanosti i koja već nekoliko godina organizira Ljetnu Školu Znanosti za učenike srednjih škola.

Goran DuplančićJedno sunce malo sada meni sja

Sunce je jedna od oko 200 milijardi zvijezda u našoj galaksiji. Iako u širem kontekstu možda i nije naročito važno, istinski je gospodar sudbine svih živih bića na Zemlji. Stoga je zanimljivo upoznati njegove karakteristike, ćud, a i sudbinu. U ovom izlaganju govorit ćemo o znanstvenim činjenicama vezanim uz našu zvijezdu.

Životopis:

Dr. sc. Goran Duplančić rođen je one godine kada su ljudi zadnji put hodali po Mjesecu. Usprkos odgovaranju upisuje studij fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu iste godine kada Linus Torvalds objavljuje izvorni kod operativnog sustava Linux. Diplomira taman na vrijeme da zajedno s ponosnom obitelji uživa u pogledu na Hale-Bopp komet. Iste godine počeo je raditi na Institutu Ruđer Bošković u Zavodu za teorijsku fiziku, područje istraživanja: teorijska fizika elementarnih čestica. Magistrirao je u vrijeme rijetke konjukcije sedam nebeskih tijela, a doktorirao neposredno prije nego je najsnažniji ikad izmjereni fluks gama zraka emitiranih s magnetara dosegnuo Zemlju.

Miljenko LapaineIzložba zemljovida Hrvatske gorske službe spašavanja

Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) u povodu obilježavanja Međunarodne godine karata (International Map Year), a na poticaj Hrvatskoga kartografskog društva predstavlja svoju kartografsku djelatnost i izlaže dio svojih kartografskih izdanja. Riječ je o 10 turističko-planinarskih zemljovida. Svrha kartografske djelatnosti HGSS-a je preventivna, promidžbena i edukativna, a svrha izložbe je upoznavanje stručne i svekolike javnosti s geografskim kartama koje su već više puta pozitivno ocijenjene.Izložba je postavljena u Galeriji na 1. katu Geodetskog fakulteta u Zagrebu, Kačićeva 26. Može se razgledati svakodnevno od 24. veljače do 28. lipnja 2015. godine. Ulaz slobodan.

Životopis:

Miljenko Lapaine redoviti je profesor na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao je i doktorirao na području teorije kartografskih projekcija. Bavi se pretežno primjenom matematike i računalnih znanosti u geodeziji i kartografiji. Puno je putovao i objavljivao. Predsjednik je Hrvatskoga kartografskog društva i urednik časopisa Kartografija i geoinformacije. U Međunarodnoj godini karata organizira veći broj izložbi karata i savjetovanje o kartografiji i geoinformacijama u Buzetu, 8 – 10. 5. 2015.

Miljenko LapaineInternational Map Year/Međunarodna godina karata

Međunarodna godina karata je svjetska promocija kartografije i njezine jedinstvene uloge u našem svijetu. Ona omogućuje da se bolje upoznamo s kartama, da ih pogledamo, shvatimo kao rezultat vještine, znanosti i tehnologije te upotrijebimo zajedno s geoinformacijama koje su na njima sadržane.Uz pomoć inicijative Ujedinjenih naroda o globalnom upravljanju geoinformacijama (Global Geographic Information Management – UN-GGIM), Međunarodna godina karata slavit će se širom planeta. Međunarodno kartografsko društvo (International Cartographic Association – ICA) očekuje da će svi njegovi članovi (oko 80 zemalja članica diljem svijeta) sudjelovati kako bi svakom građaninu prošili znanje o kartama – kako ih se izrađuje, a kako ih se može upotrijebiti u različite svrhe.

Životopis:

Miljenko Lapaine redoviti je profesor na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao je i doktorirao na području teorije kartografskih projekcija. Bavi se pretežno primjenom matematike i računalnih znanosti u geodeziji i kartografiji. Puno je putovao i objavljivao. Predsjednik je Hrvatskoga kartografskog društva i urednik časopisa Kartografija i geoinformacije. U Međunarodnoj godini karata organizira veći broj izložbi karata i savjetovanje o kartografiji i geoinformacijama u Buzetu, 8 – 10. 5. 2015.

Ivka KljajićDodjela zahvalnica na natječaju za dječju kartu svijeta Moje mjesto u današnjem svijetu

Nagradu Barbara Petchenik pokrenulo je Međunarodno kartografsko društvo (International Cartographic Association – ICA) 1993. godine kao uspomenu na Barbaru Petchenik, dopredsjednicu toga društva i kartografkinju koja je cijeli život radila s kartama i djecom. Nagrade se dodjeljuju svake druge godine za vrijeme međunarodne kartografske konferencije, po mogućnosti barem jedna za svaki kontinent, s posebnom pažnjom posvećenom dobi djeteta koje je nacrtalo crtež. Ciljevi natjecanja su promoviranje dječjeg kreativnog prikazivanja svijeta u grafičkom obliku, poboljšanje njihove kartografske percepcije i percepcije okoline.Zemlje članice ICA-e (Međunarodnog kartografskog društva, a među njima je i Hrvatska) prikupljaju dječje likovne radove na temu "Moje mjesto u današnjem svijetu" (My place in today’s world). Natjecanje u Hrvatskoj provodi Hrvatsko kartografsko društvo koje je obavijestilo hrvatsku javnost o pravilima i uputama za natječaj Nagrade Barbara Petchenik za dječju kartu svijetu za 2015. godinu.Šest najboljih dječjih radova iz Hrvatske na temu "Moje mjesto u današnjem svijetu" bit će izloženo na izložbi dječjih radova u sklopu 27. međunarodne kartografske konferencije u Rio de Janeiru, 23 – 28. kolovoza 2015.

Prije početka dodjele zahvalnica nazočne će se kratkom prezentacijom upoznati s dosadašnjim sudjelovanjima Hrvatske i njezinim uspjesima na međunarodnim izložbama dječjih radova te izborom dječjih radova koji će Hrvatsku predstavljati u Rio de Janeiru.Na svečanosti će se dodijeliti zahvalnice i prigodni pokloni djeci čiji su radovi na natječaju pobijedili. Zahvalnice će se dodijeliti i njihovim mentorima (odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima i profesorima) te svim ustanovama koje su sudjelovale na natječaju.

Životopis:

Ivka Kljajić rođena je 26. prosinca 1970. u Ceriku. Diplomirala je 1992. na Geodetskom fakultetu na studiju za stjecanje više stručne naobrazbe, a 1996. na studiju za stjecanje visoke stručne naobrazbe. Na istom je fakultetu završila poslijediplomski magistarski studij 2001. i poslijediplomski doktorski studij 2006. godine. Od veljače 1997. zaposlena je na Geodetskom fakultetu, najprije kao znanstvena novakinja, zatim asistentica te kao docentica. Surađivala je u radu nekoliko znanstvenih i znanstveno-stručnih projekata. Znanstveni su joj interesi računalna kartografija, GIS i povijest kartografije. S Miljenkom Lapaineom je priredila biografski leksikon Hrvatski kartografi. Sudjelovala je na dvadesetak znanstveno-stručnih skupova u zemlji i inozemstvu i objavila stotinjak članaka u časopisima i zbornicima znanstveno-stručnih skupova. Članica je Hrvatskoga geodetskog društva i Hrvatskoga kartografskog društva.

Robert Župan, Stanislav Frangeš i Krunoslav Šoštarić3D kampus Sveučilišta u Zagrebu

Na radionici će se predstaviti 3D printer i njegov rad uz 3D izloške koji predstavljaju objekte Sveučilišta u Zagrebu (studentski domovi, fakulteti, domovi zdravlja, menze, kina, kazališta, studentski centri i sl.) koji služe studentima u njihovim svakodnevnim aktivnostima. Ispitati će se i usporediti percepcija sudionika radionice s prikazanim 3D modelom grada i objekata po gradu u odnosu na druge kartografske proizvode, npr. plan grada koji prikazuje isto područje, topografska karta i sl.Životopis:

Robert Župan rođen je u Zagrebu 21. listopada 1973. godine. Nakon osnovne škole koju pohađa u Zagrebu i Šibeniku nastavlja srednjoškolsko školovanje u Tehničkoj školi u Šibeniku. Geodetski fakultet upisuje akademske godine 1992./93. i diplomira 1998. godine s temom Turistička karta Kninske tvrđave izrađena programskim paketom OCAD. Dobitnik je dekanove (1996.) i rektorove nagrade (1998.). Za vrijeme služenja vojnog roka upisuje poslijediplomski studij 1999. godine na Geodetskom fakultetu. Godine 1999. počinje raditi u Zavodu za kartografiju na Geodetskom fakultetu, gdje radi kao znanstveni novak/asistent. Na Geodetskom fakultetu 1999. godine pohađa seminar Digitalna kartografija i AutoCAD Map. Glavno mu je područje interesa topografska kartografija, kartografska vizualizacija, tematska kartografija i internet karte. Na Geodetskom fakultetu je 2003. godine magistrirao, a doktorirao je 2008. godine.

Valentina Vuković, Sandra Hamin, Vesna Poslončec-Petrić i Stanislav FrangešDinamička karta buke grada Zagreba izrađena u okviru i-SCOPE projekta

Od 2012. godine Grad Zagreb sudjeluje u projektu i-SCOPE (interoperable Smart City services trough Open Platform for urban Ecosystems). Ciljevi i-SCOPE projekta su olakšati donošenje odluka prilikom urbanog planiranja, upravljanja gradom, zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, promovirati uključivanje raznih korisničkih grupa (npr. starijih građana i građana smanjenih mogućnosti kretanja) i uključivanje građana u prikupljanje informacija.Sukladno ciljevima, razvijaju se sljedeća tri tipa usluga:

1. optimizacija energetske potrošnje kroz uslugu točne procjene solarnog potencijala i gubitka energije u zgradama,

2. praćenje buke u stvarnom vremenu uključivanjem građana koji preuzimaju ulogu senzora mjereći razinu buke aplikacijom na svom mobilnom telefonu te

3. poboljšavanje mobilnosti građana kroz uslugu osobnog usmjeravanja rute kretanja.U radu će biti prezentirani volonterski prikupljeni podaci mjerenja razina buke u Gradu Zagrebu pomoću mobilne aplikacije, koji služe kao osnova za izradu dinamičkih karata buke. Posjetiteljima će biti demonstrirana aplikacija Noise Tube te će biti pozvani da se aktivno uključe u prikupljanje podataka i sam projekt.

Životopis:

Valentina Vuković rođena je 28. ožujka 1990. u Brežicama u Sloveniji. Preddiplomski studij na Geodetskom fakultetu u Zagrebu upisuje 2008. godine. Trenutno završava diplomski studij na Geodetskom fakultetu (smjer Geoinformatika). Aktivno se služi engleskim i španjolskim jezikom. Hobiji su joj čitanje, gledanje filmova te igranje texas holdem pokera.

Ivan GüttlerJedno Sunce, jedno nebo, mnogi fotometeori

Lomom, refleksijom i ogibom svjetlosti na kapima kiše i kristalićima leda te raspršenjem svjetlosti na molekulama zraka i česticama, u atmosferi nastaju mnoge optičke pojave. Zašto je nebo plavo no može biti i crveno? Kako nastaju duga, halo i glorija? Što su to „lažno Sunce“ i „Sunčev stup“? U predavanju ćemo dati odgovore na ova pitanja te na mnogim primjerima pokazati zašto i danas u doba velikih i malih monitora na svakom koraku, pogled prema nebu može oduševiti.

Životopis:

Ivan Güttler je poslijedoktorand na Državnom hidrometeorološkom zavodu. Bavi se istraživanjem klimatskog sustava te razvojem i primjenom regionalnih klimatskih modela. Aktivan je član Hrvatskog meteorološkog društva te sudjeluje u nastavi kao naslovni asistent na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Irena NimacOzonski omotač – dobre vijesti dolaze, UV zrake teže prolaze

Ozonski omotač je sloj u Zemljinoj stratosferi koji sadrži visoke koncentracije ozona i tako umanjuje utjecaj štetnih sunčevih ultraljubičastih zraka, dok mjesta na kojima je smanjena koncentracija ozona nazivamo ozonske rupe. Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavili su Znanstvenu procjenu o smanjenju ozonskog omotača u 2014. godini. Dobre vijesti su da procjena ukazuje na to da ozonski omotač pokazuje prve znakove oporavka te kada bismo ubrzali ukidanje hidroklorofluorougljika (HCFC) i drugih tvari koje oštećuju ozon, do obnove ozonskog omotača došlo bi i ranije. Smanjivanjem i postupnim ukidanjem tvari koje oštećuju ozon pridonosi se i ublažavanju klimatskih promjena, ali bi uvođenje određenih zamjenskih tvari moglo potkopati ta postignuća.

Životopis:

Irena Nimac rođena je 21. 12. 1988. u Zagrebu. Kombinacija ljubavi prema prirodi i fizici odvela ju je na studij Geofizike na PMF-u u Zagrebu, gdje je diplomirala na smjeru Meteorologija i fizička oceanografija. Trenutno radi u Državnom hidrometeorološkom zavodu u Službi za klimatološka istraživanja i primijenjenu klimatologiju te je student na doktorskom studiju Geofizike. Član je Hrvatskog meteorološkog društva te zaljubljenik u meteorologiju, fotografiju i oblake.

Ivana TomaševićSunce (ne) može kroz oblake…

I svaki naš novi dan se odvija (uglavnom) ispod njih, a za vrijeme ovog predavanja ćemo nakratko zamisliti da u njima lebdimo. Kako su dobili imena, koji propuštaju više, a koji manje Sunčeve svjetlosti, koliko su visoko iznad nas, kako ih prepoznati i kakvo nam vrijeme mogu najaviti... Na ovom predavanju djeca će imati priliku upoznati se s njihovim visočanstvima – oblacima i Suncem.

Životopis:

Rođena Osječanka, Ivana Tomašević, diplomirala je fiziku atmosfere i mora na Prirodoslovno–matematičkom fakultetu u Zagrebu. Radi kao stručni suradnik na Državnom Hidrometeorološkom Zavodu u Službi za agrometeorologiju. Povremeno piše popularne članke u tiskovinama ili na internetu, a o vremenskim (ne)prilikama rado obavještava i svoje prijatelje na Facebooku. Totalni je zaljubljenik u svoju profesiju, ljeti obožava kamerom loviti oluje, uživati i fotografirati oblake, a kao vatrenoj „ovnici“ posebno je interesiraju i vremenske (ne)prilike za vrijeme velikih šumskih požara, na čemu je i diplomirala.

Lovro KalinMala TV prognoza vremena

Ako i nisi sin optičara, svejedno možeš na jedan dan postati sinoptičar! Okušaj se u maloj vremenskoj tv-prognozi, stani pred kameru i – pod budnim okom profesionalca – snimi svoju

prvu prognozu! Možda ne i zadnju jer možda si upravo ti buduća tv-zvijezda! Radionica je namijenjena svim uzrastima.

Životopis:

Lovro Kalin diplomirao je fiziku atmosfere i mora na Prirodoslovno–matematičkom fakultetu u Zagrebu. Zaposlen je u Državnom hidrometeorološkom zavodu i kao prognostičar nastupa u prognozi vremena HRT-a. Član je Hrvatskog meteorološkog društva i aktivno se bavi popularizacijom meteorologije. Mlad, visok i zgodan.

Ana Weissenberger i Janja MilkovićMeteorološko motrenje - meteorološka postaja Tehnički muzej

U dvorištu Tehničkog muzeja postavljena je klasična klimatološka postaja za mjerenje osnovnih meteoroloških elemenata i pojava potrebnih za upoznavanje vremena i klime. Postaja ostaje trajno u dvorištu Muzeja i nakon završetka Festivala znanosti. Opremljena je osnovnim klasičnim meteorološkim instrumentima za mjerenje temperature i vlažnosti zraka, kišomjerom te registrirnim instrumentima.Upoznajte se s načinom dobivanja i mjerenja meteoroloških podataka o kojima svakodnevno čitate u novinama ili ih čujete na radiju i televiziji. Bez tih podataka, prikupljenih širom Hrvatske i okolnog područja, nema ni poznavanja vremena i klime, a ni vremenskih prognoza, koje nam često olakšavaju planiranje i svakodnevne aktivnosti.

Životopisi:

Ana Weissenberger, diplomirala Fiziku atmosfere i mora na PMF-u Zagrebu, zaposlena u Službi za obradu i kontrolu podataka i praćenje klime Državnog hidrometeorološkog zavoda. Uz posao kontrole meteoroloških podataka, bavi se popularizacijom meteorologije u organizaciji DHMZ-a i Festivala znanosti.

Mr. sc. Janja Milković, donedavno zaposlena u Državnom hidrometeorološkom zavodu kao načelnica Službe za obradu i kontrolu podataka i praćenje klime. Uz redovite poslove objavila je veći broj znanstvenih i stručnih radova u domaćim i stranim časopisima te sudjelovala na mnogim domaćim i međunarodnim konferencijama. Od samog početka rada GLOBE programa u Hrvatskoj 1995. sudjeluje u osmišljavanju i provođenju tog programa. Članica je Državnog povjerenstva za GLOBE program i jedna od stručnih GLOBE voditelja, specijalizirana za područje meteorologije i meteoroloških mjerenja.

Ana Weissenberger i Janja MilkovićMrežne stranice Državnoga hidrometeorološkog zavoda

Pregledajmo zajedno mrežne stranice Državnoga hidrometeorološkog zavoda jer na njima je moguće pronaći mnoge korisne meteorološke podatke! Bilo da su vam potrebni za izradu školskog ili znanstvenog rada, ili samo da zadovoljite trenutnu znatiželju, ovdje ćete, uz

različite prognoze vremena i aktualne vremenske podatke, pronaći mnoge zanimljivosti iz područja klimatologije, bio- i agrometeorologije, kvalitete zraka i hidrologije.

Životopisi:

Ana Weissenberger, diplomirala Fiziku atmosfere i mora na PMF-u Zagrebu, zaposlena u Službi za obradu i kontrolu podataka i praćenje klime Državnog hidrometeorološkog zavoda. Uz posao kontrole meteoroloških podataka, bavi se popularizacijom meteorologije u organizaciji DHMZ-a i Festivala znanosti.

Mr. sc. Janja Milković, donedavno zaposlena u Državnom hidrometeorološkom zavodu kao načelnica Službe za obradu i kontrolu podataka i praćenje klime. Uz redovite poslove objavila je veći broj znanstvenih i stručnih radova u domaćim i stranim časopisima te sudjelovala na mnogim domaćim i međunarodnim konferencijama. Od samog početka rada GLOBE programa u Hrvatskoj 1995. sudjeluje u osmišljavanju i provođenju tog programa. Članica je Državnog povjerenstva za GLOBE program i jedna od stručnih GLOBE voditelja, specijalizirana za područje meteorologije i meteoroloških mjerenja.

Melita Perčec TadićSunčeva aktivnost, na klimatskim kartama i u slikama

U Klimatskom atlasu Hrvatske dvije su karte koje dočaravaju razlike u Sunčevom djelovanju na području Hrvatske. To je karta trajanja sijanja Sunca i karta dozračene Sunčeve energije. Osim iz podataka Državnog hidrometeorološkog zavoda, o osunčavanju i insolaciji na području Hrvatske može se saznati i iz niza drugih izvora, iz satelitskih mjerenja, s web-stranica europskih projekata i iz objavljenih rezultata mnogih istraživanja. Saznanja će zanimati učenike i studente, projektante zgrada i urbaniste, planere investicija u iskorištavanju Sunčeve energije i sve koji o klimi Hrvatske žele znati više.

Životopis:

Melita Perčec Tadić diplomirala je fiziku atmosfere i mora na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Zaposlena je u Državnom hidrometeorološkom zavodu. Autorica je karata klimatskih parametara (temperature, količine oborine, trajanja sijanja Sunca i dr.) u Klimatskom atlasu Hrvatske. Statističke metode na podacima s pridruženim geografskim koordinatama i izrada klimatskih karata profesionalni su joj interes, a gotove karte i osobno zadovoljstvo. O Suncu je pisala (računala, crtala) u:1. Zaninović, K.; Gajić-Čapka, M.; Perčec Tadić, M. i sur. Klimatski atlas Hrvatske, Climate

atlas of Croatia. 1961-1990, 1971-2000. Državni hidrometeorološki zavod, (2008) (monografija).

2. Perčec Tadić, M. Gridded Croatian climatology for 1961-1990. Theoretical and applied climatology. 102 (2010), 1-2; 87-103.

3. Perčec Tadić, M.; Gajić-Čapka, M.; Gačeša-Zaninović, K.; Cindrić, K. Drought Vulnerability in Croatia. ACS. Agriculturae conspectus scintificus. 79 (2014), 1; 31-38.

4. Perčec Tadić, M. Digitalna karta srednje godišnje sume globalnog Sunčeva zračenja i model proračuna globalnog Sunčeva zračenja na nagnute, različito orijentirane plohe. Hrvatski meteorološki časopis. 39 (2004) 41-50.

5. Perčec Tadić, M; Sokol Jurković, R.; Gajić-Čapka, M. Baza klimatskih podataka za izračun energetskih svojstava zgrade. XXIV međunarodni znanstveni kongres o energiji i zaštiti okoliš. Zbornik radova. Franković, B. (ur.). Rijeka: Hrvatski savez za sunčevu energiju, 2014. 457-466.

Tomislav KovačićSunce pokreće atmosferu, a kako mu atmosfera uzvraća u prognozi?

Energija koja zračenjem dolazi od Sunca služi za pokretanje svih procesa u atmosferi. Tu spadaju gibanja atmosfere koja imaju lokalni karakter, poput vjetra maestrala do globalne cirkulacije koja obuhvaća cijelu zemaljsku kuglu. Stoga je važno pri računaju vremenske prognoze uzeti u obzir sunčevo zračenje. Metoda kojom se koristimo za prognozu vremena je numerička prognoza vremena. To je jedina objektivna metoda prognoziranja vremena za razdoblje duže od 12 sati. Numerička se zove zato jer koristimo numeričku matematičku metodu za rješavanje jednadžbi koje opisuju procese u atmosferi. Proračuni su vrlo zahtjevni po količini računskih operacija koje treba napraviti pa se izvode na računalu. Sama metoda računanja je aproksimativna i to je jedan uzrok pogrešaka prognoze. S druge strane mogućnosti računala su ograničene pa sve procese koji se odvijaju u atmosferi ne možemo obuhvatiti u svim detaljima, što je drugi izvor pogrešaka. Prognoza sunčevog zračenja je osjetljiva na pogreške u proračunu drugih veličina, posebno naoblake.U predavanju će biti riječi o:

prostiranju sunčeve radijacije kroz atmosferu,prikazu sunčeve radijacije u prognostičkom numeričkom modelu,izvorima pogreške prognoze istvarnim rezultatima prognoze na primjeru prognoza numeričkog modela ALADIN.

Životopis:

Tomislav Kovačić zaposlen je u Državnom Hidrometeorološkom Zavodu (DHMZ) u Odjelu za meteorološka istraživanja i razvoj operativnih prognostičkih modela. Radi na poslovima razvoja numeričkog modela ALADIN. Pri tome je radio na razvoju dijelova softwarea modela koji se odnosi na dijagnostiku modela s posebnim naglaskom na dijagnostiku mikrofizičkih procesa (procesi nastanka oblaka i oborine). U sklopu istraživanja mikrofizičkih procesa proučavao je utjecaj vremenskog koraka modela na modeliranje mikrofizičkih procesa. Posljednjih godina bavi se asimilacijom podataka (metoda za dobivanje početnog stanja atmosfere, tj. onog stanja atmosfere počev od kojeg se računa prognoza vremena). Posebno područje na kojem radi je asimilacija radarskih mjerenja.Zadnjih godinu i pol bavi se naknadnom obradom prognoza sunčevog zračenja u sklopu projekta ENHEMS. Cilj projekta je razviti sustav za ekonomično upravljanje korištenjem energije u zgradama. Njegovi prijašnji poslovi na DHMZ bili su vezani uz obranu od tuče. Tu je radio poslove istraživanja i razvoja. Bavio se unapređenjem radarske mreže, obradom radarskih mjerenja,

metodom primjene radarskih mjerenja u otkrivanju tučonosnih oblaka, prognozom padanja tuče i istraživanjem učinkovitosti obrane od tuče u Hrvatskoj.Vesna Lukinović-ŠkudarČudesno djelovanje sunčeve svjetlosti na ljudsko tijelo

Sunčeva svjetlost djeluje na mnogobrojne funkcije ljudskog organizma. Tri najvažnija kontrolna sustava tijela - središnji živčani sustav, imunološki sustav i endokrini sustav velikim dijelom mijenjaju svoju aktivnost ovisno o izloženosti svjetlosti. Najvažniji primjeri koji to potvrđuju su mnoge fiziološke promjene koje ovise o dnevno-noćnom ciklusu, promjenama godišnjih doba te načinu života koji je obilježen duljim ili kraćim boravkom na otvorenom prostoru. Iako se u novije vrijeme sve više govori o štetnom utjecaju ultraljubičastih zraka na kožu, često se zaboravlja na blagotvorni učinak Sunca, poput djelovanja na raspoloženje, metabolizam i regulaciju lučenja hormona i stvaranja vitamina D, kao i poticanje obrane od patogenih mikroorganizama. Ti mnogobrojni učinci sunčeve svjetlosti na organizam čovjeka su tema ovog predavanja.

Životopis:

Vesna Lukinović-Škudar je docentica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje studentima druge godine studija medicine predaje predmete Fiziologija, Imunologija i Temelji neuroznanosti. Radi na Zavodu za fiziologiju i imunologiju te na Hrvatskom institutu za istraživanje mozga. Njen znanstveni interes je u području imunologije, posebno istraživanje leukemija i autoimunosnih bolesti.

Vlatka ČavkaTumori kože, je li sunce jedini „krivac“?

Najviše tumora kože javlja se na izloženim dijelovima tijela iza 5. desetljeća života. UVB zračenje kao uzročnik tumora je poznat, no sada su sve očitiji nalazi koji ukazuju da uz zračenje može biti prisutan i Humani papiloma virus (HPV) za koji se već dulje zna da uzrokuje neke tumore. U preglednom predavanju predočit ćemo dokaze o HPV-u i suncu kao “krivcima” za nastanak nekih tumora kože.

Životopis:

Vlatka Čavka rođena je u Zagrebu 1981. godine. Završila je VII. gimnaziju u Zagrebu te se 1999. upisala na Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu koji je završila 2005. godine. Od 2007. radi u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice na Klinici za kožne i spolne bolesti. Tema njene doktorske disertacije je Utjecaj humanog papiloma virusa (HPV-a) na razvoj nemelanomskih tumora kože. Autor je 36 znanstvenih članaka te autor četiri poglavlja u knjigama. Hobiji su joj klasični balet i skijanje. Majka je Tvrtka (5) i Trpimira (3).

Goran SedmakUloga Sunca u regulaciji bioloških ritmova

Biološki ritmovi su periodične fluktuacije u funkcioniranju organizma povezane s vanjskim utjecajima. Bioritmovi uočeni su u gotovo svim skupinama živih bića kod kojih utječu ne samo na različite fiziološke procese nego i na ponašanje. Ovi ritmovi mogu se podijeliti prema njihovoj periodičnosti na: ultradian (manje od 24 sata), circadian (približno 24 sata), infradian (duže od 24 sata) i sezonske ili circannual (približno 1 godina). Sunce je jedan od glavnih mehanizama kontrole različitih bioritmova. U kratkom predavanju osvrnut ćemo se na neurobiološku podlogu nastanaka bioritmova i na mehanizam kojim Sunce utječe na njihovu regulaciju.

Životopis:

Goran Sedmak rođen je 1983. godine u Zagrebu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2007. godine te iste godine upisao poslijediplomski studij Neuroznanost pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2008. godine zaposlen je kao znanstveni novak - asistent na Hrvatskom institutu za istraživanje mozga, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te sudjeluje u izvođenju nastave na kolegiju Temelji neuroznanosti. Doktorirao je 2013. godine s disertacijom iz područja Neuroznanosti te je 2014. godine izabran u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika. Znanstveno se usavršavao iz područja neuroznanosti na Department of Neurobiology, School of Medicine, Yale University. Uže područje znanstvenog interesa su mu razvoj ljudskog mozga, evolucija živčanog sustava i ekspresija gena u živčanom sustavu.

Darja FlegarVitamin D

Za njegov nastanak potrebno je – sunčanje. Dok spojeve prethodnike unosimo hranom, za njihovu pretvorbu u vitamin D potrebne su ultraljubičaste zrake. Glavna uloga vitamina D u organizmu je regulacija kretanja kalcija, minerala važnog za izgradnju kosti, stoga su posljedice nedostatka vitamina D bolesti koštanog sustava kao što je rahitis u djece i osteomalacija u odraslih. Novija istraživanja nedostatak vitamina D dovode u vezu s razvojem autoimunosnih bolesti, karcinoma te sindromom kroničnog umora, depresijom i pretilošću, no snaga dokaza za tu povezanost još nije zadovoljavajuća.

Životopis:

Darja Flegar rođena je u Varaždinu, a odrasla u Ivancu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je 2013. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Zaposlena je kao stručni suradnik u Laboratoriju za molekularnu imunologiju Zavoda za fiziologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, na projektu Hrvatske zaklade za znanost „Karakterizacija reakcije osteoklastnih progenitora na artritis“, mentorice prof. dr. sc. Danke Grčević. Njeni znanstveni interesi su u području imunologije, posebice autoimunosnih bolesti. Voli životinje, osobito laboratorijske.

Mislav ČavkaSunce kao bog u starom Egiptu; bolest ili umjetnost

Amenhotep IV. (Amenofis IV.) otac Tutankhamona i muž slavne kraljice Nefertiti dugo je zaokupljao maštu povjesničara. Tema je mnogim dramama i novelama te je učestalo bio označavan kao idealist, monoteist i pacifist. Postao je kralj u svojoj 16. godini te tada mijenja ime u Akh-en-Iten (onaj koji služi Atonu) ili Ekhnaton. Revolucionirao je staroegipatsku vjeru te zamijenio glavnog boga egipatske države Amona s Atonom. Aton je prikazivan uvijek u obliku diska sunca. Osim reformom religije, Ekhnatonov period, koji se prema novom mjestu glavnog grada naziva i period Amarne, karakteriziran je i artističkim odmakom od arhaičnog egipatske umjetnosti. Tako Ekhnatonov lik ima radikalno različite omjere tijela na kipovima i slikama. Je li uzrok tom odmaku kao i revoluciji religije uzrok u bolesti faraona ili njegovom željom za umjetničkim odmakom od ranijih razdoblja do danas nije razjašnjeno.

Životopis:

Mislav Čavka je rođen u Zagrebu 1981. godine. Maturirao je na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu 1999. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2005. godine. Od 2007. radi u Kliničkoj bolnici Dubrava na Kliničkom zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju. Znanstveni je suradnik te naslovni viši asistent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je s temom „Radiološka obrada mumificiranih ostataka iz Egipatske zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu“. Autor je teksta za dvije arheološke izložbe te dokumentarnog filma „Inventarski broj 666, tajna Haulikove mumije“. Hobiji su mu skijanje, jedrenje, nogomet i filatelija. Oženjen je te ima sinove Tvrtka i Trpimira.

Tamara Nikuševa Martić, Ljiljana Šerman, Maja Puc i Filip ĐerkeBiološka radionica: Sunce i kožaKoža je naš najveći organ i zbog toga veliku pozornost moramo posvetiti njezinu čuvanju pri izlaganju Suncu. Koliko slojeva ima ljudska koža? Što su to UV zrake? Jesu li one loše ili dobre za našu kožu? Koja je veza vitamina D i UV zraka? Kada je najsigurnije izlagati se Suncu? Što su to ozonske rupe i kako one utječu na nas, na našu kožu? Odgovore na ova, ali i niz drugih pitanja saznajte na radionici „Sunce i koža“.

Životopisi:

Tamara Nikuševa Martić završila je Prirodoslovno-matematički fakultet. Zaposlena je kao docent na Zavodu za biologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uže područje znanstvenog rada je genetika tumora.

Ljiljana Šerman je zaposlena kao izvanredni profesor na Zavodu za biologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uže područje njenog rada je embrionalni razvoj sisavaca i posteljice, a posebno epigenetske promjene koje se tijekom tog razvoja odvijaju.

Filip Đerke je u Osijeku završio Isusovačku klasičnu gimnaziju. Sad je student četvrte godine medicine.

Tatjana Roginić, učenici Zdravstvenog učilišta i Sanja Dolanski BabićRadionica iz fizike: I bi svjetlost...

Učenici Zdravstvenog učilišta pokazat će kroz niz pokusa u radionici geometrijske i valne optike kako se svjetlost rasprostire, kako međudjeluje s tvari i kako primijeniti svojstava svjetlosti u medicini i tehnici. Radionica je interaktivna te će posjetitelji sami moći sudjelovati, izvodeći neke od pokusa. Zato poigrajmo se svjetlošću…

Životopis:

Tatjana Roginić profesorica je fizike, zaposlena u Zdravstvenom učilištu u Zagrebu. Autorica je udžbenika fizike i radnih bilježnica u srednjim školama i gimnazijama, ukupno 18 naslova. Sudjelovala je u Eškoli fizike te projektima vezanim u nastavu fizike. Aktivno je uključena u sve aktivnosti populariziranja fizike te isticanja važnosti prirodoslovnog načina razmišljanja u modernom društvu i svakodnevnom životu. Rad s mladim ljudima pričinjava joj izuzetno zadovoljstvo i neprekidnu inspiraciju u traženju ideja i načina kako im pomoći da budu obrazovani, uspješni i sretni ljudi.

Kristina Mlinac i Svjetlana Kalanj BognarKemijsko-biokemijska radionica: Reakcije pod Suncem

Izlasci i zalasci Sunca su jedan od onih prizora koji malo koga ostavljaju ravnodušnim. Sunce je čovjeku oduvijek nepresušno vrelo inspiracija, i prirodoslovcu i umjetniku. Ali bez Sunca nam doista nema života - Sunce nam daje i toplinsku i svjetlosnu energiju koje su nužne za odvijanje brojnih procesa i reakcija u živom svijetu. Kroz ovu radionicu naučit ćemo što su fotokemijske reakcije i zabaviti se pisanjem nevidljivom tintom koja se vidi samo kad je obasjamo svjetlošću. Objasnit ćemo kako Sunčeva svjetlost pokreće fotokemijske reakcije važne za određene biokemijske procese. Prikazat ćemo zašto je za stvaranje vitamina D i zdravlje naših kostiju potrebno Sunce, objasniti vezu između svjetlosti i biokemije vida, odgovoriti na pitanje kad i zašto Sunce postaje štetno za ljudski organizam...Drugi dio radionice posvetit ćemo vidu: Mjerit ćemo širinu našeg vidnog polja pomoću perimetra te objasniti kako se ono razlikuje između oba oka te što može utjecati na njega. Pronaći ćemo slijepu pjegu pojedinog oka te objasniti zašto postoji i kako se naš mozak nosi s njome. Natjerat ćemo naše oči da vide boje na crno-bijeloj slici i reći zašto se to događa. Vidjet ćemo krvne žile na našoj vlastitoj mrežnici i objasniti zašto ih inače ne vidimo. Naposljetku, ispitat ćemo koje nam je oko dominantno i reći ponešto i o tome.

Životopis:

Dr. sc. Kristina Mlinac rođena je u Bjelovaru, a osnovnu školu i Opću gimnaziju završila je u Garešnici. Studij molekularne biologije je završila na Biološkom odsjeku, a doktorirala je na Kemijskom odsjeku zagrebačkog PMF-a. Radi kao znanstvena novakinja-viša asistentica na

Zavodu za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Znanošću se bavi na Hrvatskom institutu za istraživanje mozga (neurokemija i molekularna neurobiologija).

Alan Šućur, Darja Flegar i Vilma DembitzRadionica iz fiziologije: Istinu na sunce

U okviru radionice „Istinu na sunce“ nastojat ćemo vam približiti kako ljudsko tijelo reagira na jedan specifičan stres – laž. Jeste li znali da postoji znanstveni način da se otkrije laže li netko? Detektori laži, tj. poligrafi, česti su gosti u policijskim serijama, no znate li kako rade? Što se njima promatra i bilježi? Kako se određuje je li ono što je rečeno istina ili laž? Je li moguće prevariti detektor laži? Objasnit ćemo kako i zašto ljudsko tijelo reagira na laž te pokazati princip rada detektora laži, a zainteresirani će moći na vlastitoj koži isprobati kako radi i pokušati ga nadmudriti!

Životopisi:

Alan Šućur je asistent na Katedri za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U okviru studija medicine predaje Fiziologiju i Imunologiju te se bavi znanstvenim radom u području imunologije, posebice reumatoidnim artritisom, čije mehanizme istražuje u okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost „Karakterizacija reakcije osteoklastnih progenitora na artritis“.

Vilma Dembitz je asistentica na Katedri za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Područje njenog znanstvenog interesa je stanična signalizacija u leukemijama. Aktivno sudjeluje u realizaciji znanstvenih projekata Hrvatske zaklade za znanost: „Uloga inozitolskih fosfata i inozitolskih pirofosfata u regulaciji staničnog ciklusa“ i Sveučilišta u Zagrebu: „Uloga fosfatidilinozitol-3-kinaza u diferencijaciji leukemijskih stanica“.

Darja Flegar je stručni suradnik u Laboratoriju za molekularnu imunologiju Zavoda za fiziologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, na projektu Hrvatske zaklade za znanost „Karakterizacija reakcije osteoklastnih progenitora na artritis“, mentorice prof. dr. sc. Danke Grčević. Njeni znanstveni interesi su u području imunologije, posebice autoimunosnih bolesti.

Petra RadićRetrospektiva studentskog časopisa Medicinar

Izložba posvećena studentskom časopisu „Medicinar: nekada i danas“ autorice Petre Radić održavat će se u zgradi Medicinskog fakulteta na drugom katu, Šalata 3b.

Životopis:

Petra Radić rođena je 1991. godine u Zagrebu gdje je završila osnovnu školu Ivo Andrić i Privatnu klasičnu gimnaziju. Sada je studentica 5. godine medicine. Vrlo je aktivan član studentskih organizacija: Europske organizacije studenata medicine, Kardiološke sekcije te

uredništva studentskog časopisa Medicinar. Također je dugogodišnji demonstrator na Katedrama iz anatomije, kemije i biokemije te interne medicine. Aktivno je sudjelovala u radu nekoliko znanstvenih konferencija.

Irena BarukčićSir – najsjajnija zvijezda mljekarskog univerzuma

Sir se odlikuje visokom prehrambenom vrijednosti i bez premca mu pripada titula apsolutne zvijezde kad je riječ o mljekarskoj industriji. Iako je kvaliteta mlijeka presudna, hoće li sir biti rupičast, maziv, zrnat, obojan plemenitim plijesnima ili škripati pod zubima ovisi o primjenjenim tehnološkim postupcima proizvodnje. Sir je izvanredno izbalansirana namirnica koja je izvor visokovrijednih proteina potrebnih za izgradnju tkiva te normalno odvijanje brojnih funkcija u ljudskom organizmu. Obiluje dobro iskoristivim kalcijem, fosforom i vitaminom D te je, baš kao i sunce, nužan za razvoj i zdravlje kostiju i zubi. Dakle, neupitno je treba li ga konzumirati, već je pitanje kako među mnoštvom odabrati baš onaj koji će zasjeniti sve ostale?

Životopis:

Dr. sc. Irena Barukčić je 2006. godine diplomirala smjer Nutricionizam na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu. 2007. godine upisala je poslijediplomski doktorski studij Prehrambena tehnologija, a u travnju 2013. obranila je doktorsku disertaciju.Dosad je objavila 11 znanstvenih, 2 stručna i 8 popularnih radova te je sudjelovala na brojnim znanstvenim i stručnim kongresima. Koautor je sveučilišnog priručnika Analize mlijeka i mliječnih proizvoda. Kao stipendist Hrvatske zaklade za znanost 6 mjeseci se stručno usavršavala na Tehničkom Sveučilištu u Minhenu. 2010. je dobila potporu Biotehničke zaklade za postignute rezultate u području biotehničkih znanosti s mogućom primjenom u gospodarstvu. Uže se specijalizirala za područje tehnologije mlijeka i mliječnih proizvoda te sigurnosti hrane.

Katarina Lisak JakopovićProteini sirutke – savršen obrok za mišiće i zdravlje

Sirutka je izrazito zdrav, ali nažalost potrošačima relativno nepoznat proizvod. Iako je sirutka stara kao i sirevi, ova dragocjena tekućina se najprije bacala pošto njezina nutritivna vrijednost nije bila poznata. Danas predstavlja nezamjenjiv izvor visokovrijednih proteina, međutim ne treba zanemariti visok udio mineralnih tvari, a naročito kalcija. Proteini sirutke sadrže sve esencijalne aminokiseline koje su u potpunosti probavljive i iskoristive, a zaslužne su za najveću biološku vrijednost u odnosu na ostale proteine. Uvjerljivo najveći potrošači proteina sirutke su sportaši koji ih koriste kao dodatak za povećanje mišićne mase isto kao i za oporavak mišića nakon napornog treninga.

Životopis:

Dr. sc. Katarina Lisak Jakopović je 2008. godine diplomirala na smjeru Prehrambeno inženjerstvo na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, a 2009 na smjeru Nutricionizam istoga fakulteta. Dobitnica je „Nagrada Dekana“ za najbolje rezultate tijekom studija te za napisan znanstveni rad. 2013. godine je doktorirala na studiju Prehrambena tehnologija. Dosad je objavila 11 znanstvenih i 6 stručna rada te je sudjelovala na brojnim znanstvenim i stručnim kongresima. Sudjelovala je na 7 znanstvenih i stručnih projekata kao stručni suradnik i izvoditelj projekta. Kao stipendist Hrvatske zaklade za znanost i potpore Njemačke službe za razmjenu studenata, 12 mjeseci se stručno usavršavala na Tehničkom Sveučilištu u Minhenu. Uže se specijalizirala za područje tehnologije mlijeka i mliječnih proizvoda.

Višnja Bačun DružinaDjelovanje sunca na bakterije

Život na Zemlji ovisi o Suncu, ali i bakterijama koje su ovdje započele binarno dijeljenje prije 4 milijarde godina, proizvele kisik i omogućile svijet u kojem danas živimo. Evoluirale su u različite vrste cijanobakterija, endosibiozom postale organele algi i biljaka te su simbiotski vezane uz sve oblike života na Zemlji. Bakterije nastanjuju sve ekološke niše na Zemlji, kao što su zemlja, pustinja, slatkovodna i morska voda, gejziri, radioaktivni rudnici i otpad. Procjenjuje se da postoji 5x 1030 različitih prokariotskih organizama na Zemlji čija biomasa premašuje biomasu svih postojećih biljaka i životinja.Koji su molekularni mehanizmi velike uspješnosti bakterija bit će odgovoreno na ovom predavanju.

Životopis:

Izv. prof. dr. sc. Višnja Bačun Družina diplomirala je na deset semestralnom Biotehnološkom studiju Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, magistrirala na poslijediplomskom studiju Prirodnih znanosti iz područja Molekularne biologije, na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu te doktorirala na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U istoj ustanovi birana je u zvanja od asistenta do izvanrednog profesora. Voditeljica je kolegija na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima matičnog fakulteta. Vodila je dvadeset diplomskih radova od kojih je pet nagrađeno Rektorovim nagradama, a jedan Dekanovom. Vodila je nacionalni znanstveni projekt i program, a sudjelovala je kao istraživač u radu osam znanstvenih projekata, od kojih jedan međunarodni (SAD). Objavio je 24 znanstvena i stručna rada. Sudjelovala je na 43 znanstvena skupa s međunarodnim učešćem, održala osam sekcijskih predavanja te 15 stručnih i popularizacijskih predavanja. Članica je pet znanstvenih društava u Hrvatskoj i tri međunarodna. Članica je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo, Sekcija za preradu poljoprivrednih proizvoda. Njezin uži znanstveni interes su molekularni mehanizmi staničnih popravaka, evolucija bakterijskog genoma, genetika industrijskih organizama i nutrigenomika.

Suzana Brnčić i Mladen BrnčićKako sušiti hranu?

Sušenje je jedna od nastarijih metoda konzerviranja hrane. Cilj sušenja je spriječiti mikrobiološko kvarenje, ali i dobiti proizvod porozne strukture, dobrih rehidratacijskih svojstava s poželjnim senzorskim svojtvima. Konvencionalni postupci sušenja zasnivaju se na strujanju toplog zraka, a uključuju i prirodno sušenje uklanjanjem vode sunčevim zračenjem i prirodnim strujanjem zraka. Pored konvencionalnih postupaka sušenja bit će objašnjeni i noviji načini sušenja hrane kojima je cilj dobiti proizvod odgovarajuće nutritivne vrijednosti i poželjnih senzorskih svojstava (tekstura, boja).

Životopis:

Izv. prof. dr. sc. Mladen Brnčić zaposlen je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Glavno područje njegovog znanstveno-istraživačkog rada jest primjena ultrazvuka visokog i niskog intenziteta u prehrambenoj tehnologiji i biotehnologiji, određivanje utjecaja djelovanja ultrazvuka visokog intenziteta pri homogenizaciji, sušenju, ekstrakciji. U novije vrijeme bavi se primjenom novih netoplinskih tehnologija (ultrazvuka i visokih hidrostatskih tlakova) pri obradi prehrambenog otpada. Od 1999. godine sudjeluje u izvođenju nastave iz nekoliko modula na preddiplomskom i diplomskom studiju, poslijediplomskom doktorskom i specijalističkom studiju. Kao gostujući nastavnik predaje na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. U okviru programa ERASMUS držao je nastavu pri University of Natural Resources and Applied Life Sciences, Beč, Austrija i University of Ljubljana, Biotechnical Faculty, Ljubljana, Slovenija. U okviru programa CEEPUS držao je nastavu pri University of Budapest, Faculty of Food Science, Budimpešta, Mađarska. Također u okviru akademske razmjene nastavu je držao pri University of Ljubljana, Biotechnical Faculty, Ljubljana, Slovenija te Middle East Technical University, Ankara, Turska. Sudjelovao je na tri znanstvena i četiri tehnologijsko/stručna nacionalna projekta kao suradnik-istraživač. Jedan je od osnivača European Academy of Food Enginnering.

Ana Bielen i Ivana BošnjakNapravi slatku molekulu života

U stanicama svih živih bića nalazi se molekula DNK ili složenim kemijskim rječnikom deoksiribonukleinska kiselina. Sastoji od četiri gradivne jedinice. To su četiri nukleotida - adenin (A), timin (T), citozin (C) i gvanin (G). Oni se spajaju u dugačke lance, a njihov različit redoslijed i broj sadrži nasljednu informaciju potrebnu za razvoj i funkcioniranje svih živih bića. Tako upravo DNK određuje razliku između bakterije, maslačka, čimpanze i čovjeka. Građu DNK molekule opisali su 1953. godine znanstvenici James D. Watson i Francis Crick prema rendgenskim slikama koje je napravila Rosalind Franklin. Oni su otkrili da molekula DNK ima oblik uzvojnice građene od dva dugačka lanca sačinjena od nukleotida. Lanci su međusobno povezani po posebnom pravilu - pravilu komplementarnosti. U radionici ćete naučiti kako je građena molekula DNK, a kako bi vam učenje bilo što slađe model DNK ćete napraviti od bombona!

Životopisi:

Dr. sc. Ana Bielen rođena je u Zagrebu 31. srpnja 1979. godine gdje je završila osnovnu i srednju školu. Studij ekologije Biološkog odsjeka na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu

(PMF) upisala je 1997. godine te je s prosjekom ocjena 4,98 bila među 10% najboljih studenata na godini. Diplomirala je 2003. godine na Zoologijskom zavodu PMF-a s diplomskim radom pod naslovom „Analiza populacije pjegavog daždevnjaka, Salamandra salamandra (L.), na sjeverozapadnom dijelu Kalnika“ (mentor M. Kerovec). Od 2003. do danas radi u Laboratoriju za biologiju i genetiku mikroorganizama Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, gdje je sudjelovala u osmišljavanju i izvođenju laboratorijskih vježbi na 2 preddiplomska i 2 diplomska modula. Doktorirala je 2011. godine u sklopu poslijediplomskog doktorskog studija prirodnih znanosti na PMF-u s doktorskim radom pod naslovom „Molekularna i funkcionalna karakterizacija GDS(L) lipaza iz bakterija Streptomyces rimosus i Streptomyces coelicolor“ (mentor D. Vujaklija). Stručno se usavršavala u inozemstvu (Technische Universität, Graz, Austrija i Sveučilište u Pau, Francuska) te na domaćim znanstvenim institucijama (Institut Ruđer Bošković, Zagreb). Rezultate svojeg dosadašnjeg znanstvenog istraživanja prezentirala je na mnogim domaćim i inozemnim stručnim i znanstvenim skupovima. Istraživanja u kojima je sudjelovala rezultirala su s 8 originalnih znanstvenih radova objavljenih u časopisima s međunarodnom recenzijom. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog mikrobiološkog društva.

Dr. sc. Ivana Bošnjak rođena je u Zagrebu 3. lipnja 1980. godine gdje je završila osnovnu i srednju školu. Studij ekologije Biološkog odsjeka na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) upisala je 1998. godine, a od 1999. do 2004. godine primala je državnu stipendiju za studenta koji ulazi u 10% najboljih studenata na godini. Diplomirala je 2004. godine na Zoologijskom zavodu PMF-a s diplomskim radom pod naslovom „Makrozoobentos Plitvičkih jezera“ (mentor M. Kerovec). Od 2004. do kolovoza 2014. godine radi kao znanstvena novakinja (asistent i viši asistent) u Laboratoriju za biologiju i genetiku mikroorganizama Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta (PBF). Aktivno je sudjelovala u izvođenju laboratorijskih vježbi na 2 preddiplomska i 2 diplomska modula na PBF-u. Doktorirala je 2010. godine u sklopu poslijediplomskog doktorskog studija prirodnih znanosti na PMF-u s doktorskim radom pod naslovom „Zaštitna uloga ABC transportnih proteina tijekom ranog embrionalnog razvoja morskog ježinca“ (mentori T. Smital i L. Šver). Od listopada 2014. godine zaposlena je kao poslijedoktorand na Botaničkom zavodu PMF-a. Stručno se usavršavala u inozemstvu (Stanford University i University of Maine, USA) te na domaćoj znanstvenoj instituciji (Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split). Rezultate svojeg dosadašnjeg znanstvenog istraživanja prezentirala je na mnogim domaćim i inozemnim stručnim i znanstvenim skupovima. Istraživanja u kojima je sudjelovala rezultirala su s 10 originalnih znanstvenih radova objavljenih u časopisima s međunarodnom recenzijom.

Irena Colić Barić, Ivana Rumora, Ivana Rumbak i Irena KeserVitamin sunca

Vitamini su hranjive tvari koje su neizostavne za normalno funcioniranje organizma i moramo ih unijeti hranom. Hrana bogata vitaminom D je riba, žutanjak jajeta, jetra i hrana obogaćena vitaminom D poput mlijeka i žitarica za zajutrak. Vitamin D, za razliku od drugih vitamina, proizvodi se i u organizmu, točnije koži kada se izloži suncu. I iako bismo trebali imati dovoljno vitamina D u tijelu kako bismo imali zdrave kosti i zube, to nije tako. Manjak vitamina D u tijelu utvrđen je u djece i odraslih.

Stoga, cilj ove interaktivne radionice je na adekvatan način prikazati djeci nižih razreda osnovne škole značaj, ulogu i izvore vitamin D u prehrani.

Životopis:

Dr. sc. Irena Colić Barić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pročelnik je laboratorija za znanost o prehrani i osnivač prvog preddiplomskog i dilpomskog studija Nutricionizam u Hrvatskoj. Zanjih 20 godina ona i njezini suradnici proučavaju utjecaj prehrane, načina života i određenih biomarkera (među ostalim i vitamin D) na zdravlje kosti.

Ksenija Durgo i Ana ButoracŽuti patuljak koji omogućava postojanje života, vremena i klime

Što je Sunce? Vjerojatno svi znamo odgovor na to pitanje... Što je Zemlja? Vjerojatno nam je i taj pojam poznat... No, jesmo li svjesni interakcije tog žutog patuljka i naše planete? Što je Sunčeva energija, zašto nastaje i što sve od te energije dolazi do Zemljine površine? Kako zračenja sa Sunca utječu na živote na Zemlji i kakav je utjecaj Sunca na zdravlje? Može li se energija Sunca pretvoriti u kemijske veze bogate energijom i na koji način? Na ovoj radionici dobiti ćete odgovore na ova pitanja, a jednostavnim eksperimentima dokazat ćete postojanje fotosinteze i uvjeriti se da se energija Sunca itekako može pohraniti u obliku visokoenergetskih kemijskih veza. Vidjet ćete kako se protiv prevelikog zračenja sa Sunca štite biljke i kako njihovi mehanizmi zaštite doprinose našem očuvanju zdravlja. Upoznat ćete se s posljedicama izlaganju visokim i dugotrajnim dozama zračenja koja dolaze sa Sunca. Naravno, ukoliko na ovoj radionici ne dobijete odgovore na pitanja koja vas zanimaju, pokušat ćemo zajedničkim snagama riješiti sve nedoumice vezane za ovu temu!

Životopisi:

Ksenija Durgo rođena je u Zagrebu. Završila je Kemijsku i geološku tehničku školu te je studirala na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. Nakon završetka studija, počela je raditi kao pripravnik poslijediplomand na istom fakultetu. Nakon obranjene magistarske i doktorske teze nastavila je raditi na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu. Do sada je bila mentor dvanaest diplomskih i završnih radova. Dobitnica je potpore Biotehničke zaklade PBF-a, Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika grada Zagreba te Godišnje nagrade Akademije tehničkih znanosti Hrvatske i Državne nagrade za znanost. Održala je niz predavanja i usmenih priopćenja na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Članica je European Societies of Toxicology (EUROTOX), Hrvatskog toksikološkog društva i Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika grada Zagreba. Aktivno je bila uključena u rad na nacionalnim znanstveno istraživačkim projektima. Voditeljica je multilateralnog projekta Leonardo da Vinci partnerstva u Hrvatskoj, dodijeljenog od strane Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Projekt pod nazivom “Raising the Awareness on Healthy Food and Healthy Eating

Among Children” br. 2011-1-TR1-LEO04-27384 5. Rezultati znanstveno-istraživačkog rada prikazani su u 21 znanstvenih radova indeksiranih u odgovarajućim sekundarnim publikacijama i do sada su citirani 77 puta. Sudjelovala je na 15 međunarodnih i 9 domaćih znanstvenih kongresa.

Ana Butorac, dipl. ing. biotehnologije rođena je 14. 10. 1983. godine u Zagrebu. Diplomirala je 2008. godine na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, studij Biotehnologija, smjer Biokemijsko-mikrobiološki. Zaposlila se na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Laboratoriju za biologiju i genetiku mikroorganizama kao znanstveni novak i asistent. Upisala je doktorski studij Biotehnologija i bioprocesno inženjerstvo 2010. godine. Tijekom doktorskog studija, znanstveno se usavršavala sudjelujući na brojnim radionicama: Škola biofizike 2014., Primošten, Mass Spectrometry in Biotechnology & Medicine 2013., Dubrovnik, Summer school in Applied Molecular Microbiology 2012., Dubrovnik, EMBO curse Mass Spectrometry & Proteomics 2011, Odense, Danska, Workshop on Antimicrobial Peptides 2010, Split, Metodološki tečajevi u biologiji i medicini „Molekularna filogenija“ 2010, Zagreb, Metodološki tečajevi u biologiji i medicini „DNA/RNA“ 2009., Zagreb i Introduction to bioinformatics 2009., Zagreb. 2011. godine dobila je FEMS-ovu stipendiju za znanstveno istraživanje u trajanju od tri mjeseca na Faculteit Bio-Ingenieurswetenschappen Gent, Belgija te stipendiju ERASMUS+ za usavršavanje na Institutu of Bioengineering, Migual Hernandez University of Elche. Član je Hrvatskog genetičkog društva, Hrvatskog mikrobiološkog društva, Hrvatskog društva za biotehnologiju i Hrvatskog društva biokemičara i molekularnih biologa.

Tatjana Bakran-Petricioli i Donat PetricioliSunce u moru

U predavanju će biti govora o tome na koji način Sunčeva toplina i svjetlost utječu na živi svijet u moru. U uvodnom dijelu bit će objašnjeno do koje dubine Sunčeve zrake prodiru u more, o čemu to ovisi i što to znači za morske organizme. Bit će ukratko prikazana zonacija živog svijeta u moru koja je direktna posljedica prodora Sunčeve svjetlosti. Glavni dio predavanja posvećen je prikazu organizama i zajednica u Jadranskom moru duž svjetlosnog gradijenta od površine do najvećih dubina. Taj je dio predavanja popraćen originalnim podmorskim fotografijama koje su autori snimili prilikom svojih istraživanja bentoskih zajednica u Jadranu.Životopisi:

Tatjana Bakran-Petricioli diplomirala je Biologiju s ekologijom 1983. na Biološkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirala je 1989., a doktorirala 1993. također na PMF-u u Zagrebu. Od 1986. do danas radi na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, prvo kao asistent-postdiplomant, a kasnije kao viši asistent, a sada kao docent u Zoologijskom zavodu.Od 1986. do danas radi kao suradnik na nizu znanstvenih projekata, a od 2007. do 2013. godine samostalno je vodila projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske: Istraživanje ugroženih staništa morem preplavljenog krša u obalnom moru Hrvatske. Trenutno je suradnica na dva znanstveno-istraživačka projekta Hrvatske zaklade za znanost. Njena znanstvena djelatnost od 1995. do danas obuhvaća: istraživanje makrozoobentosa

čvrstog dna u Jadranu; biološke osobitosti ekološki izdvojenih staništa u Jadranu (estuariji, morska jezera, špilje); naselja posidonije; očuvanje biološke raznolikosti Jadrana, klasifikaciju i kartiranje morskih bentoskih staništa, ekologiju bentoskih staništa u Jadranu; dubokomorske bentoske zajednice u Jadranu i njihovu povezanost sa zajednicama u litoralnim špiljama; te biološke indikatore srednje razine mora i njihovo korištenje u procjeni fluktuacije morske razine.Do sada je objavila 35 znanstvenih radova (od toga 13 u časopisima indeksiranim u Current Contents te 2 u časopisima indeksiranim u Science Citation Index koji su zbog natprosječnog čimbenika odjeka izjednačeni s Current Contents; od tih 15 radova 10 je objavljeno u časopisima s natprosječnim čimbenikom odjeka). Uz to je još objavila više stručnih i popularnih članaka kao i 3 stručne knjige od kojih se izdvaja Priručnik za određivanje morskih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU (2011.).Od 1986. godine do danas sudjeluje u prediplomskoj i diplomskoj nastavi na PMF u Zagrebu (nositeljica je više kolegija vezanih uz biologiju i ekologiju mora) te na doktorskom studiju Biologije i Oceanologije. Bila je mentorica 3 doktorske disertacije, 2 magistarska rada, 35 diplomskih radova te 10 završnih prediplomskih radova izrađenih i obranjenih na Biološkom odsjeku PMF-a.

Donat Petricioli rođen je 1960. godine u Zadru. Diplomirani je inženjer biologije i ekologije (od 1983. god.) te instruktor ronjenja CMAS/CDA I**, EAD I* (od 2000./2005. god.). Ekspert je za biologiju i ekologiju mora s više od 25 godina iskustva u terenskom i laboratorijskom radu. Kao ekspert za biologiju mora sudjelovao je kao koautor u izradi brojnih studija utjecaja na okoliš koje se odnose na razne zahvate na moru (marikulturni zahvati, luke nautičkog turizma, ispusti otpadnih voda, lučka postrojenja itd.). Bio je voditelj izrade brojnih dokumenata o praćenju stanja okoliša oko uzgajališta tuna i bijele ribe. Njegov znanstveni rad uključuje upotrebu autonomnog ronjenja u istraživanju morem preplavljenog krša istočne obale Jadranskog mora. Do sad je u koautorstvu objavio 12 znanstvenih radova u časopisima indeksiranim u Current Contents bazi te niz drugih znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovao je s priopćenjima na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. Član je Hrvatskog ekološkog društva. Ima veliko iskustvo u korištenju brojnih i različitih instrumenata koji se upotrebljavaju u istraživanju vodenih i morskih ekosustava. Također, posjeduje veliko iskustvo u mornarskim vještinama, a ima i dozvolu za voditelja brodice C kategorije. Radi u poduzeću D.I.I.V. d.o.o., za ekologiju mora, voda i podzemlja, koje je i osnovao 1992. godine.

Zvjezdana Bencetić KlaićKako vremenske prilike utječu na koncentracije lebdećih čestica u zatvorenom prostoru

Atmosferske lebdeće čestice su krute ili tekuće čestice promjera do 100 µm raspršene u zraku. Po nastanku, kemijskom sastavu i fizičkim osobinama lebdeće čestice su vrlo raznolike, a općenito mogu utjecati na vrijeme, klimu, vidljivost i ljudsko zdravlje. U Geofizičkom odsjeku PMF-a su tijekom višemjesečnog zimskog razdoblja dvama laserskim fotometrima (DUSTTRAK Aerosol Monitor TSI, Shoreview, SAD) mjerene masene koncentracije

atmosferskih lebdećih čestica promjera do 1 µm (PM1). Otvori oba instrumenata nalazili su se na 1.7 m nad tlom što približno odgovara prosječnoj udisajnoj visini. Istovremeno su se u blizini mjernih mjesta prikupljali i vanjski meteorološki podaci. Tijekom eksperimenta unutar zgrade odvijale su se uobičajene aktivnosti. Rezultati pokazuju da koncentracije PM1

izmjerene unutar zgrade ovise o vanjskim meteorološkim uvjetima. Nadalje, ovisnost koncentracija unutar zgrade o pojedinim smjerovima vjetra ukazuje na mogući utjecaj 8 – 9 km udaljene industrijske zone Zagreba. U mjerenim koncentracijama se također uočava i poludnevna i dnevna periodičnost te dugoperiodička (10 – 11 dana i oko 21 dan) promjenjivost.

Ivana Bošnjak i Ana BielenOtkrij tajnu kromosoma

Deoksiribonukleinska kiselina (DNK) molekula je koja određuje svojstva svih organizama, poput boje kose i visine čovjeka. DNK određuje i spol - je li osoba muškarac ili žena. Dugački lanci DNK, namotani poput klupka vune, smješteni su u jezgri stanice u obliku kromatina. Za vrijeme stanične diobe kromatin se zgušnjava i pretvara u tjelešca vidljiva pod mikroskopom. To su kromosomi - prijenosni oblik molekule DNK. Oni se međusobno razlikuju po veličini, strukturi i informacijama koje nose. Ljudska stanica sadrži 46 kromosoma, od čega su 23 porijeklom od oca, a 23 od majke. Slika parova kromosoma, poredanih od najvećeg prema najmanjem, naziva se kariotip. U ovoj radionici poigrat ćete se i složiti ljudski kariotip. Na temelju njega se može otkriti spol, ali i neke bolesti. Pažljivo promatrajte i otkrijte tajne koje će vam šapnuti kromosomi!

Životopisi:

Dr. sc. Ivana Bošnjak rođena je u Zagrebu 3. lipnja 1980. godine gdje je završila osnovnu i srednju školu. Studij ekologije Biološkog odsjeka na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) upisala je 1998. godine, a od 1999. do 2004. godine primala je državnu stipendiju za studenta koji ulazi u 10% najboljih studenata na godini. Diplomirala je 2004. godine na Zoologijskom zavodu PMF-a s diplomskim radom pod naslovom ”Makrozoobentos Plitvičkih jezera” (mentor M. Kerovec). Od 2004. do kolovoza 2014. godine radi kao znanstvena novakinja (asistent i viši asistent) u Laboratoriju za biologiju i genetiku mikroorganizama Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta (PBF). Aktivno je sudjelovala u izvođenju laboratorijskih vježbi na 2 preddiplomska i 2 diplomska modula na PBF-u. Doktorirala je 2010. godine u sklopu poslijediplomskog doktorskog studija prirodnih znanosti na PMF-u s doktorskim radom pod naslovom ”Zaštitna uloga ABC transportnih proteina tijekom ranog embrionalnog razvoja morskog ježinca” (mentori T. Smital i L. Šver). Od listopada 2014. godine zaposlena je kao poslijedoktorand na Botaničkom zavodu PMF-a. Stručno se usavršavala u inozemstvu (Stanford University i University of Maine, USA) te na domaćoj znanstvenoj instituciji (Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split). Rezultate svojeg dosadašnjeg znanstvenog istraživanja prezentirala je na mnogim domaćim i inozemnim stručnim i znanstvenim skupovima. Istraživanja u kojima je sudjelovala rezultirala su s 10 originalnih znanstvenih radova objavljenih u časopisima s međunarodnom recenzijom.

Dr. sc. Ana Bielen rođena je u Zagrebu 31. srpnja 1979. godine gdje je završila osnovnu i srednju školu. Studij ekologije Biološkog odsjeka na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) upisala je 1997. godine te je s prosjekom ocjena 4,98 bila među 10% najboljih studenata na godini. Diplomirala je 2003. godine na Zoologijskom zavodu PMF-a s diplomskim radom pod naslovom ”Analiza populacije pjegavog daždevnjaka, Salamandra salamandra (L.), na sjeverozapadnom dijelu Kalnika” (mentor M. Kerovec). Od 2003. do danas radi u Laboratoriju za biologiju i genetiku mikroorganizama Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, gdje je sudjelovala u osmišljavanju i izvođenju laboratorijskih vježbi na 2 preddiplomska i 2 diplomska modula. Doktorirala je 2011. godine u sklopu poslijediplomskog doktorskog studija prirodnih znanosti na PMF-u s doktorskim radom pod naslovom ”Molekularna i funkcionalna karakterizacija GDS(L) lipaza iz bakterija Streptomyces rimosus i Streptomyces coelicolor” (mentor D. Vujaklija). Stručno se usavršavala u inozemstvu (Technische Universität, Graz, Austrija i Sveučilište u Pau, Francuska) te na domaćim znanstvenim institucijama (Institut Ruđer Bošković, Zagreb). Rezultate svojeg dosadašnjeg znanstvenog istraživanja prezentirala je na mnogim domaćim i inozemnim stručnim i znanstvenim skupovima. Istraživanja u kojima je sudjelovala rezultirala su s 8 originalnih znanstvenih radova objavljenih u časopisima s međunarodnom recenzijom. Aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog mikrobiološkog društva.

Sunčica BosakBiotehnologija mikroalgi – „zelena revolucija“ u proizvodnji energije i alternativni izvor sirovina?

Mikroalge su mikroskopski jednostanični organizmi koji koriste energiju Sunca u procesu fotosinteze za rast i razmnožavanje. Ova raznolika skupina mikroorganizama čini osnovu hranidbenih mreža u slatkovodnim i morskim ekosustavima te je zaslužna za proizvodnju polovice od ukupne količine kisika koji udišemo. Moderna istraživanja usmjerena su na neka od sljedećih pitanja: Kolika je primjena i iskoristivost mikroalgi u biotehnološkim procesima kojima možemo dobiti vrijedne tvari u prehrambenoj ili farmaceutskoj industriji? Možemo li koristiti mikroalge u pročišćavanju otpadnih voda ili mogu li se od njih proizvesti vrijedna biogoriva? U sklopu ovog predavanja pokušat će se dati kratki pregled recentnih istraživanja i projekata koji se tiču biotehnologije mikroalgi u zemljama Mediteranskog područja.

Životopis:

Dr. sc. Sunčica Bosak rođena je 1982. u Zagrebu. Diplomirala je 2006. na Biološkom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, studij biologije, smjer ekologija. Od 2008. zaposlena je na Biološkom odsjeku PMF-a kao znanstveni novak, a od 2013. u statusu je poslijedoktoranda, gdje je uključena u izvođenje nastave na kolegijima Mikrobiologija ekosustava, Mikrobiologija pelagijala, Protista i Biološka oceanografija. Doktorsku disertaciju izradila je i obranila na istom Sveučilištu te je 2013. stekla titulu doktorice znanosti iz znanstvenog područja prirodne znanosti, znanstveno polje geoznanosti (oceanologija). Znanstveni opus obuhvaća istraživanje taksonomije i ekoloških odnosa morskog fitoplanktona. Posebice se posvetila istraživanju taksonomije planktonskih dijatomeja i njihove ekološke uloge u pelagijalu morskih ekosustava obalnog područja Jadrana. Sudjelovala je u 10 domaćih i međunarodnih projekata te u više navrata boravila u inozemstvu kao gost raznih laboratorija

u Norveškoj, Francuskoj i Italiji. Autorica/koautorica je ukupno 15 izvornih znanstvenih radova. Ukupno je sudjelovala na 11 međunarodnih i 9 domaćih znanstvenih skupova s 36 priopćenja te na 9 međunarodnih znanstvenih radionica, među kojima i radionica "Mikroalge u biotehnologiji" kojoj je prisustvovala u listopadu 2014. godine u Almeriji, Španjolska. Aktivno surađuje u raznim profesionalnim društvima/organizacijama iz područja algologije i botanike. Od 2007. radi kao menadžer-urednik znanstvenog časopisa Acta Botanica Croatica.

Damir BosnarDetekcija i mjerenje vremena života kozmičkih miona

Istraživanje osnovnih građevnih elemenata materije te njihovih interakcija jedno je od najinteresantnijih i najživljih područja moderne fizike. Današnja eksperimentalna istraživanja uključuju uporabu velikih ubrzivača čestica te složene detektorske sustave s vrlo naprednim tehnologijama. No, neka od prvih otkrića novih elementarnih čestica napravljena su u istraživanjima kozmičkih zraka koje su još uvijek predmet intenzivnog znanstvenog interesa. Primarne kozmičke zrake čine nabijene i neutralne čestice koje iz svemira upadaju na Zemljinu atmosferu. U interakciji s atomima u atmosferi stvaraju se nove čestice od kojih neke, među njima i mioni, dolaze na površinu Zemlje. To nam omogućava zanimljiva i jednostavna mjerenja, a koja ipak odražavaju neke moderne metode eksperimentalnih istraživanja u području nuklearne i sub-nuklearne fizike. U predavanju će biti prezentiran jednostavan sustav za detekciju i mjerenje vremena života kozmičkih miona. Sustav čine plastični scintilacijski detektor i elektroničke jedinice za registraciju i pohranu vremena pojave signala u detektoru. Za analizu sakupljenih podataka te njihov prikaz razvijeni su odgovarajući programski paketi te grafičko sučelje.Uz upoznavanje nekih modernih eksperimentalnih tehnika ovaj eksperiment pruža mogućnost diskusije niza fizikalnih tema kao što su: vrste elementarnih čestica i njihove interakcije, zakon radioaktivnog raspada i statistika slučajnih događaja, specijalna teorija relativnosti i dilatacija vremena te posebno teme kozmičkih zraka.

Životopis:

Damir Bosnar je redoviti profesor na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i bavi se eksperimentalnom nuklearnom fizikom. Trenutno je voditelj zagrebačke grupe na eksperimentima elektronskih raspršenja na nukleonima i atomskim jezgrama u istraživanjima strukture nukleona i jezgara na MAMI Mainz, Njemačka, na eksperimentima neutronskih reakcija na atomskim jezgrama od astrofizičkog i tehnološkog značaja u CERN- u te na eksperimentima s egzotičnim (kaonskim) atomima u Laboratori Nazionali di Frascati, Italija. U laboratoriju na Fizičkom odsjeku bavi se spektroskopijom pozitronske anihilacije i njenim primjenama u istraživanjima materijala.

Ivana BošnjakI sitno je bitno: Prochlorococus marinus

Ogroman značaj u svjetskim oceanima ima posebna skupina bakterija nazvana cijanobakterije koje obavljaju proces fotosinteze i čine bazu primarne produkcije u moru.

Radi se o sitnim pikoplanktonskim organizmima s veličinom stanica manjom od 2 µm. Dominantna morska vrsta Prochlorococcus marinus dostiže abundanciju od o10 na 27 stanica po litri. Procjenjuje se da je P. marinus zaslužan za produkciju 20% kisika u Zemljinoj atmosferi. Ovaj zanimljiv pikoplanktonski organizam prvi put je otkriven prije 25 godina i danas imaju vodeću ulogu u oceanološkim istraživanjima jer je bioindikator za praćenje promjena temperature oceanske morske vode uslijed posljedica globalnog zatopljenja. U sklopu BIOTA projekta upravo detekcijom P. marinusa nastojat će se pratiti ulazak Levantinske intermedijarne struje u Jadransko more.

Životopis:

Dr. sc. Ivana Bošnjak rođena je u Zagrebu 3. lipnja 1980. godine gdje je završila osnovnu i srednju školu. Studij ekologije Biološkog odsjeka na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) upisala je 1998. godine, a od 1999. do 2004. godine primala je državnu stipendiju za studenta koji ulazi u 10% najboljih studenata na godini. Diplomirala je 2004. godine na Zoologijskom zavodu PMF-a s diplomskim radom pod naslovom ”Makrozoobentos Plitvičkih jezera” (mentor M. Kerovec). Od 2004. do kolovoza 2014. godine radi kao znanstvena novakinja (asistent i viši asistent) u Laboratoriju za biologiju i genetiku mikroorganizama Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta (PBF). Aktivno je sudjelovala u izvođenju laboratorijskih vježbi na 2 preddiplomska i 2 diplomska modula na PBF-u. Doktorirala je 2010. godine u sklopu poslijediplomskog doktorskog studija prirodnih znanosti na PMF-u s doktorskim radom pod naslovom ”Zaštitna uloga ABC transportnih proteina tijekom ranog embrionalnog razvoja morskog ježinca” (mentori T. Smital i L. Šver). Od listopada 2014. godine zaposlena je kao poslijedoktorand na Botaničkom zavodu PMF-a. Stručno se usavršavala u inozemstvu (Stanford University i University of Maine, USA) te na domaćoj znanstvenoj instituciji (Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split). Rezultate svojeg dosadašnjeg znanstvenog istraživanja prezentirala je na mnogim domaćim i inozemnim stručnim i znanstvenim skupovima. Istraživanja u kojima je sudjelovala rezultirala su s 10 originalnih znanstvenih radova objavljenih u časopisima s međunarodnom recenzijom.

Marina ČalogovićPriča o termometrima

Objasniti kako radi termometar. Prvi termometri bili su punjeni alkoholom i danas se čuvaju u prirodoslovnom muzeju u Firenci. Fahrenheit je došao na ideju da alkohol zamijeni živom. Prikaz tri najpoznatije temperaturne ljestvice (Fahrenheitova, Celziusova, Reamurova) koje su se koristile dugi niz godina, a koriste se još i danas. Opisati postupak izrade vlastitog termometra.

Životopis:

Marina Čalogović rođena je u Zagrebu 7. travnja 1987. godine gdje je završila osnovnu školu. Gimnaziju Tituša Brezovačkog upisala je 2001. godine. Godine 2005. završila je Gimnaziju te upisala Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, smjer kemije. Godine 2009. stekla je titulu prvostupnika i upisala diplomski studij kemije, istraživački smjer. Tijekom posljednjeg semestra studija bila je demostrator na fizikalno-kemijskom praktikumu. Sudjelovala je u

organizaciji Otvorenog dana Kemije 2009. i 2011. godine. Diplomirala je 2012. godine te je iste godine zaposlena na Institutu Ruđer Bošković kao stručni suradnik u Laboratoriju za istraživanje stakala. Na jesen 2012. godine upisala je doktorski studij kemije. Sudjeluje u nastavi kao asistent u praktikumu opće kemije. Od kraja 2013. godine član je uredništva časopisa Priroda te član upravnog odbora udruge ProGEO-Hrvatska.Marina ČalogovićFahrenheit i termometri

D. G. Fahrenheit postavio je temelj egzaktne termometrije izradom termometara koji na čitavom temperaturnom području prikazuju istu temperaturu. Dio svog života Fahrenheit je proveo putujući po Europi gdje je upoznao velike znanstvenike i došao na ideju da napravi termometar sa živom. Svoje temometre je baždario koristeći ledište i vrelište vode.

Životopis:

Marina Čalogović rođena je u Zagrebu 7. travnja 1987. godine gdje je završila osnovnu školu. Gimnaziju Tituša Brezovačkog upisala je 2001. godine. Godine 2005. završila je Gimnaziju te upisala Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, smjer kemije. Godine 2009. stekla je titulu prvostupnika i upisala diplomski studij kemije, istraživački smjer. Tijekom posljednjeg semestra studija bila je demostrator na fizikalno-kemijskom praktikumu. Sudjelovala je u organizaciji Otvorenog dana Kemije 2009. i 2011. godine. Diplomirala je 2012. godine te je iste godine zaposlena na Institutu Ruđer Bošković kao stručni suradnik u Laboratoriju za istraživanje stakala. Na jesen 2012. godine upisala je doktorski studij kemije. Sudjeluje u nastavi kao asistent u praktikumu opće kemije. Od kraja 2013. godine član je uredništva časopisa Priroda te član upravnog odbora udruge ProGEO-Hrvatska.

Sandra Čičić, Atiđa Selmani i Jasmina SalopekI neka bude svjetlost

Kad spominjemo svjetlost, obično mislimo na Sunčevu svjetlost te posebno na vidljivi dio spektra elektromagnetskog zračenja (boje koje možemo vidjeti na dugi). Svjetlost koju često zovemo „bijelom“ svjetlosti kao i pojedine boje možemo dobiti i iz drugih izvora (npr. žarulja, laser...). Važno je uočiti do kojih sve pojava (apsorpcija, emisija, fluorescencija, transmisija, raspršenje, ogib, lom...) dolazi kad elektromagnetsko zračenje određene boje (valne duljine) dođe do neke „prepreke“ (čvrste, tekuće ili plinovite), kakva je boja plamena i kako je možemo promijeniti. Sve navedeno sudionici radionice moći će opaziti u nekoliko jednostavnih eksperimenata: moći će upotrijebiti primitivni spektroskop te opažati koje sve boje vidljivog spektra elektromagnetskog zračenja mogu dobiti pomoću pojedinih izvora zračenja, upoznat će se s pojmom fluorescencije, istražit će kakvim bojama soli alkalijskih i zemnoalkalijskih metala boje plamen, kako dobiti zelenu vatru te što se događa kad u tamnu prostoriju ili npr. sjenoviti dio šume dođu zrake svjetlosti.

Životopisi:

Sandra Čičić rođena je 25. siječnja 1988. godine u Slavonskom Brodu gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju općeg smjera. Potom upisuje Preddiplomski studij kemije na Prirodoslovno-

matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojem 2009. stječe titulu prvostupnice kemije. Iste godine upisuje Diplomski studij - istraživački smjer (Anorganska i Fizikalna kemija) koji završava 2011. obranom diplomskog rada iz područja kristalografije, a paralelno polaže studijsku razliku nastavničkog smjera. Od studenog 2011. godine zapošljava se na mjesto asistentice u Laboratoriju za opću i anorgansku kemiju i elekroanalizu Zavoda za kemiju i biokemiju Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a poslijediplomski studij nastavlja na PMF-u u području Anorganske i strukturne kemije. Od studentskih se dana bavi popularizacijom znanosti za različite uzraste.

Atiđa Selmani rođena je 9. travnja 1984. godine. Godine 2003. upisuje studij kemije na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu koji završava 2007. stjecanjem zvanja diplomiranog inženjera kemije. Goodine 2008. zapošljava se u Zavodu za fizikalnu kemiju Kemijskog odsjeka kao znanstvena novakinja te upisuje Poslijedipmski studij kemije, smjer: fizikalna kemija koji završava 2014. godine stjecanjem zvanja doktor znanosti. Sudjeluje u nastavi Preddiplomskog studija kemije, molekularne biologije, znanosti o okolišu, Diplomskog studija kemije te Integriranog preddiplomskog i diplomskog studija biologije i kemije. Znanstveno-istraživački interesi vezani su uz fizikalnu kemiju metalnih oksida i inertnih površina, površinski aktivnih tvari, biomaterijala, sinteze i karakterizacije nanomaterijala te interakcije nanomaterijala s različitim substratima. Član je Hrvatskog kemijskog društva od 2004. godine. Sudjeluje u popularizaciji znanosti kroz razna događanja (Čarolije u kemiji, Otvoreni dan Kemijskog odsjeka).

Jasmina Salopek rođena je 15. srpnja 1987. u Ogulinu. Godine 2006. upisuje Preddiplomski studij kemije na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu koji završava 2009. stjecanjem zvanja prvostupnice kemije. Iste godine upisuje Diplomski studij kemije (smjer: fizikalna kemija i biokemija) koji završava 2011. stjecanjem zvanja magistre kemije. Godine 2011. zapošljava se u Zavodu za fizikalnu kemiju Kemijskog odsjeka kao stručna suradnica te upisuje Poslijediplomski studij kemije, smjer: fizikalna kemija. Sudjeluje u nastavi Preddiplomskog studija kemije, molekularne biologije, znanosti o okolišu, Diplomskog studija kemije te Integriranog preddiplomskog i diplomskog studija fizike i kemije. Znanstveno-istraživački interesi vezani su uz fizikalnu kemiju polielektrolita (prirodnih i sintetskih), interakcije suprotno nabijenih polielektrolita u otopini te stvaranje polielektrolitnih višeslojeva na površini metalnih oksida. Član je Hrvatskog kemijskog društva i dobitnik Posebne rektorove nagrade za projekt „Znanstvene čarolije“ za akademsku godinu 2010./2011. Sudjeluje u popularizaciji znanosti kroz razna događanja (Čarolije u kemiji, Otvoreni dan Kemijskog odsjeka).

Davor HorvatićMože li Sunce postati crna rupa?

Kada bi Sunce postalo crna rupa, što bismo mi na Zemlji sve primijetili? Sunce je od davnina svojom pojavom predstavljalo zagonetku za fizičare. U ovom predavanju pokazat ćemo sve njegove misterije koje su puno dalekosežnije i protežu se do isprepletenosti sve četiri temeljne sile.

Životopis:

Doc. dr. sc. Davor Horvatić docent je na Fizičkom odsjeku zagrebačkoga Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta. Glavno je područje njegova istraživanja kvantna kromodinamika (teorija jake sile) na konačnim temperaturama i gustoći materije. Pored toga, bavi se i fizikom kritičnih fenomena koja ima veliku važnost u modernoj ekonomiji, fiziologiji, geofizici... U slobodno vrijeme drži popularna predavanja, tako da je čest gost na Festivalu znanosti, Istrakonu, Sferakonu, Rikonu i Hoykinoj Fotosofiji.

Jelena KraljLet za Suncem – selidba europskih ptica

Iako selidbu ptica često povezujemo s izbjegavanjem nepovoljnih vremenskih uvjeta, prvenstveno hladnoće, duljina dana izuzetno je važan čimbenik. Različite vrste gusaka i ćurlina koje se gnijezde u Sibiru svake godine prelijeću više tisuća kilometara kako bi iskoristile kratko ljeto iznad sjeverne polarnice koje im omogućuje više od 20 sati dnevne aktivnosti. Usprkos obilju hrane, kratko trajanje dnevnog svjetla u tropskoj Africi potaklo je mnoge vrste ptica da se sele u područja s umjerenom klimom i iskoriste duge ljetne dane u Europi. Smatra se da je ptica koja u životu vidi najviše sunčeva svjetla arktička čigra, koja ljeto provodi na Arktiku, a zimu u blizini Antarktike, u vrijeme kad tamo vlada južno ljeto. Da bi to postigla, godišnje preleti i do 70.000 km!Sunce pticama signalizira i vrijeme kad trebaju krenuti na selidbu. Promjena duljine dana utječe na hormonsku aktivnost (lučenje adenokortikoida i prolaktina), koji pak utječu na nakupljanje masti i mitarenje. Na taj način putem tzv. fotoperiodičke kontrole duljina dana utječe na fiziološke pripreme ptica za selidbu i na početak same selidbe. Ptice koje se sele danju orjentiraju se pomoću položaja sunca, pri čemu im „unutrašnji sat“ omogućuje korekciju položaja sunca u odnosu na vrijeme.I ljudi su otkrili način praćenja selidbe ptica pomoću duljine dana. Lagani geolokatori pričvršćeni na leđa ptice prikupljaju podatke o vremenu izlaska i zalaska sunca i duljini dana, koji se onda preračunavaju u položaj ptice te na taj način pratimo selidbu ptica koje su premale da se na njih stave satelitski odašiljači. Ova nova tehnologija već je rezultirala nevjerojatnim spoznajama o selidbama pjevica preko čak tri kontinenta!

Životopis:

Jelena Kralj rođena je 1. ožujka 1968. u Zagrebu. Pohađala je dodiplomski studij biologije, smjer ekologija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, na kojem je diplomirala 1991. s radom „Struktura ornitofaune Botaničkog vrta PMF-a“. Stupanj magistra znanosti stekla je 28. listopada 1994. godine obranom rada „Dinamika kvalitativne strukture ornitofaune Hrvatske u dvjestogodišnjem razdoblju istraživanja“. Upisala je postdiplomski studij prirodnih znanosti iz područja biologije, smjer ekologija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a stupanj doktora znanosti stekla je 15. veljače 2000. godine obranom disertacije pod naslovom „Struktura zajednica ptica gnjezdarica šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj“. Radi u Zavodu za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Objavila je 31 znanstveni rad, 11 stručnih radova, 6 knjiga, 4

poglavlja u knjizi, 24 kongresna priopćenja, 16 stručno-popularnih radova, 37 znanstvenih studija, 1 prilog u enciklopediji, 2 kataloga izložbi i 1 CD-rom.

Sara LončarIzradi svoj vulkan

Ako vam je „Danteov vrh“ omiljeni film katastrofe, ali želite saznati što se zbilja događa pri erupciji vulkana, vrijeme je da posjetite našu radionicu na Festivalu znanosti!Simpatična ekipa s PMF-a u vidu kratkog predavanja objasnit će vam osnovne procese koji se zbivaju prilikom erupcije vulkana, koje sve vrste erupcija postoje, a na kraju ćete imati priliku izraditi vulkan po želji i promatrati... erupciju! Veselimo se vašem dolasku!

Tihomir MarjanacKomete – svemirski putnici iz daleka ili samo led s kamenjem? Misija Rosetta na tragu odgovora

Na prezentaciji će se odgovoriti na pitanje što su komete, odakle dolaze, kako su građene i dat će se pregled njihovog istraživanja pomoću svemirskih sondi s naglaskom na misiju Rosetta. U videu će se prikazati izrada modela komete i njeno ponašanje pod jakim svjetlom i toplinom. Ukupno trajanje prezentacije i demonstracije je oko 45 minuta.

Životopis:

Tihomir Marjanac rođen je 1953. godine u Zagrebu. Studij geologije završio je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je magistrirao i doktorirao. Proveo je dvije i pol godine na postdoktorskom usavršavanju u Norveškoj. Tijekom studija i neposredno nakon diplomiranja radio je kao geološki tehničar u Institutu za geološka istraživanja u Zagrebu (danas Hrvatski Geološki institut), a od 1982. godine zaposlen je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se sedimentologijom, istražuje tragove paleoseizmičkih događaja, geološke učinke udara asteroida, procese okršavanja i paleoklimu tijekom posljednjih 2 milijuna godina, a posebno oledbu Dinarida. Vodio je nekoliko međunarodnih i nacionalnih znanstvenih projekata.Aktivno se bavi popularizacijom znanosti, održava javna predavanja i organizator je geoloških i astronomskih radionica za školsku djecu koje se izvode u sklopu Škole u prirodi. Suorganizator je Festivala Znanosti u Zagrebu i koordinator obilježavanja Europske noći istraživača u Hrvatskoj 2010. i 2011. godine. Suosnivač je udruge za promociju i zaštitu geološke baštine ProGEO-Hrvatska.

Aleksandar MezgaKad su gmazovi vladali Zemljom

Današnji su gmazovi tek sitan djelić te velike skupine kralježnjaka koja je živjela tijekom prošlosti Zemlje. Više od 200 milijuna godina gmazovi su vladali našim planetom. Letjeli su zrakom, plivali morem i jurili kopnom. Geološka era mezozoika s pravom se naziva „doba

gmazova“. Svi ti dinosauri, pterosauri, ihtiosauri i ostali –sauri na koncu su doživjeli istu sudbinu – nestali u masovnom izumiranju. No nije samo njihova veličina i raznolikost ono što ih čini važnima u evoluciji. Oni su ujedno preci ptica i sisavaca.

Životopis:

Doc. dr. sc. Aleksandar Mezga rođen je u Zagrebu 27. svibnja 1971. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Diplomirao je na Geološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1998. godine. Bio je na specijalizaciji u institutu za geologiju i paleontologiju Sveučilišta u Baselu. Od 2001. godine radi na Geološko–paleontološkom zavodu PMF-a kao asistent i docent. Magistrirao je 2005., a doktorirao 2009. godine na polju paleontologije. Trenutno su mu područje istraživanja nalazi dinosaura na području nekadašnje Jadransko–dinaridske karbonatne platforme.

Tomislav Portada i Petar ŠtrbacKemija svjetlećih štapića

Svjetleći štapići (eng. glow sticks) su jeftini, jednokratni i kratkotrajni izvori hladne svjetlosti koji svoj rad temelje na kemiluminiscentnoj reakciji estera oksalne kiseline s vodikovim peroksidom. Upotrebljavaju ih vojska, policija, spasilačke službe, izletnici, ribiči, ronioci itd., a posebno su popularni među mladima kao rekvizit na raznim zabavama, koncertima i u diskotekama. Tijekom radionice publika će čuti priču o otkriću i razvoju svjetlećih štapića, moći će postavljati pitanja o kemijskoj reakciji na kojoj se njihov rad temelji, a sama reakcija bit će tijekom radionice izvođena kao efektan demonstracijski pokus.

Životopis:

Doc. dr. sc. Tomislav Portada je kemičar zaposlen na Institutu Ruđer Bošković. Školovao se na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je 1997. diplomirao, a 2004. doktorirao kemiju. Bavi se znanstvenim istraživanjima u području sintetske organske kemije, stručnim aktivnostima u području hrvatskoga kemijskog nazivlja, nastavom kemije na više kolegija na Sveučilištima u Zagrebu i Rijeci, radom s nadarenim učenicima te popularizacijom znanosti.

Željka Vidaković-Cifrek i Marija BabićKako vodena leća otkriva onečišćenja u okolišu?

Vodena leća je mala plutajuća biljka koju nalazimo u vodama stajaćicama i rukavcima rijeka. Znanstveni naziv je Lemna minor L. Vrlo je jednostavno građena. Cijelo tijelo biljke nalikuje na listić iz kojeg izlazi jedan tanki korjenčić. Dakle, možemo reći da vodena leća nema pravi korijen niti izdanak s listovima, tj. nije građena poput većine biljaka. Drukčija je i po načinu razmnožavanja. Najčešće se razmnožava vegetativno – na tijelu biljke nastaju biljke-kćeri koje se nakon određenog vremena odvajaju od majčinske biljke.

Posljednjih nekoliko desetljeća vodenu leću osim u prirodnom okolišu možemo vidjeti i u laboratorijima. Naime, primijećeno je da se ta biljka mijenja ako se u okolišu nešto dogodi, npr. pojavi zagađenje vode na njenom staništu. Biljka tada može promijeniti boju u žućkastu, usporiti rast ili odbaciti korjenčić. Daljnjim istraživanjima znanstvenici su otkrili da u biljci nastaju i mnoge druge promjene koje nisu vidljive okom, ali laboratorijskim metodama ih je moguće otkriti i izmjeriti. Iz tog je razloga vodena leća postala biljka koja se koristi za procjenu promjena u okolišu kao i za laboratorijske biotestove kojima se određuju učinci brojnih tvari i fizikalnih čimbenika (npr. intenziteta svjetlosti).Pogledat ćemo zajedno tu zanimljivu biljku i uz nekoliko primjera popričati zašto je omiljen gost u laboratoriju.

Životopisi:

Izv. prof. dr. sc. Željka Vidaković-Cifrek završila je studij molekularne biologije te magistrirala i doktorirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1990. godine zaposlena je na Biološkom odsjeku istog fakulteta. Danas je u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora i predaje kolegij Fiziologija bilja i nekoliko srodnih izbornih kolegija. U okviru znanstvenog rada istražuje mehanizme odgovora biljaka na stresne uvjete te primjenu biljnih biotestova u procjeni učinaka različitih fizikalnih i kemijskih čimbenika na biljke.

Dr. sc. Marija Babić završila je studij molekularne biologije te magistrirala i doktorirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1998. godine zaposlena je na Biološkom odsjeku istog fakulteta; od 1998. do 2010. kao znanstvena novakinja, a od 2010. do danas kao stručna savjetnica. Sudjeluje u izvođenju praktične nastave iz nekoliko kolegija na preddiplomskom i diplomskom studiju. U okviru znanstvenog rada istražuje primjenu biljnih biotestova u procjeni učinaka različitih fizikalnih i kemijskih čimbenika na biljke.

Stevče ArsoskiSolarna centrala i solarno vozilo

„Sunce samo u jednoj sekundi oslobodi više energije nego što je naša civilizacija tijekom svog razvoja iskoristila.“ Solarni sustavi, autor prof. dr. sc. Ljubomir MajdandžićA mi trenutni stanovnici Zemlje trebamo samo osmisliti tehnologiju kojom ćemo taj ogromni i neiscrpni izvor energije iskoristiti za ljepši i ugodniji život. Tako je nastala solarna centrala, sustav koji pretvara energiju sunčevog zračenja u električnu energiju za pogon motora, računala, televizora, mobitela, kućanskih aparata…Solarni sustav se sastoji od 4 komponente: Fotonaponski modul, regulator punjenja, akumulator i pretvarač. Osnovni element sustava je fotonaponski modul koji direktno pretvara energiju sunčevog zračenja u istosmjerni napon. Budući da nam je sunčeva energija dostupna samo tijekom trajanja dana, sustav mora imati i spremnik energije - akumulator, koji daje energiju tijekom noći. Regulator je uređaj koji kontrolira proces punjenja akumulatora i nadgleda rad potrošača. Budući da solarni sustav proizvodi samo istosmjerni napon, a većina naših uređaja za svoj rad koristi izmjenični napon od 230 V i 50 Hz, u sustav

moramo dodati DC/AC pretvarač koji pretvara istosmjerni napon akumulatora u izmjenični 230 V i 50 Hz za pogon svih naših električnih uređaja i naprava.

Životopis:

Stevče Arsoski rođen je 1959. godine u Makedoniji. Osnovnu i srednju školu završio je u Sisku. Studirao je na ETF-u u Zagrebu od 1978. godine i stekao zvanje inženjer elektrotehnike, a na PMF-u u Zagrebu završio je dio studija vezan za didaktičko –pedagoško obrazovanje. Radi na mjestu nastavnika elektro- grupe predmeta u Tehničkoj školi Sisak. Primjenom solarne energije bavi se 26 godina. Napisao je 5 priručnika iz područja solarne tehnologije i sudjelovao u pisanju dviju stručnih knjiga, projektirao je 4 didaktička kompleta iz solarne tehnologije. Objavio je preko 30 stručnih članaka u časopisima: Majstor, Solarna tehnologija, Svijet elektronike. Održao je preko 50 stručnih predavanja na temu solarna energija, LED rasvjeta, solarni automobili. Autor je projekta SOELA - solarni električni automobil koji je financiran sredstvima Europske unije. Autor je 3 kurikuluma iz područja solarne tehnologije. Autor je projekta „3D tvornica budućnosti“.

Dragutin Bauman i Srećko GajovićElektronska mikroskopija u Hrvatskoj

Elektronska mikroskopija je primjer vrhunske tehnologije čija uspostava je predstavljala temelj razvitka hrvatske znanosti. Proteklo je 59 godina od kada je na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu nabavljen prvi elektronski mikroskop u Republici Hrvatskoj i 36 godina od kada je na Institutu za metalurgiju Željezara Sisak u Sisku nabavljen i pušten u rad prvi „scanning“ - pretražni elektronski mikroskop u Republici Hrvatskoj. Događaji iz tog područja hrvatske znanosti i sve ostalo što je potom uslijedilo u daljnjem razvitku elektronske mikroskopije u našoj Domovini zabilježeno je u monografiji „Elektronska mikroskopija u Hrvatskoj“. Monografija je koncepcijski i sadržajno svojevrsno „putovanje“ kroz vrijeme, odnosno s današnje vremenske distance prikaz pisanog i slikovnog materijala koji na popularan način korespondira s razvitkom elektronske mikroskopije u Republici Hrvatskoj, po sjećanju i riječima eminentnih stručnjaka iz područja elektronske mikroskopije, doajena hrvatskog mikroskopijskog obzorja i za očekivati je da će biti edukacijsko pomagalo studentima, budućim inženjerima, istraživačima i znanstvenicima.

Životopisi:

Dragutin Bauman, ing. kem. rodio se 15. travnja 1949. u Tuzli. Ima suprugu Katarinu i kćer Mirelu. Od 1968. do 2007. godine radio je u Željezari Sisak. Područje rada mu je SCANNING pretražna elektronska mikroskopija. Bio je kooautor na 14 stručnih radova iz područja elektronske mikroskopije, autor 2 stručna rada - 1. kongres HMD-a s međunarodnim sudjelovanjem, Zagreb, 13. - 16. svibnja 1999. i jednog prikaza u časopisu Metalurgija br.41. Bio je predsjednik Org. odbora simpozija HMD-a na temu Mogućnost i primjena elektronske mikroskopije, 12. - 13. prosinca 2000. godine u Topuskom te dopredsjednik Org. odbora 2. kongresa HMD-a s međunarodnim sudjelovanjem, 18. - 21. svibnja 2006. godine u Topuskom. Prvi je urednik monografije Elektronska mikroskopija u Hrvatskoj. Sudjelovao je u Domovinskom ratu kao dragovoljac Domovinskog rata (1991.) te je bio dozapovjednik I.

Satnije radničkog bataljuna Željezare Sisak. Godine 1994./1995. bio je pripadnik Hrvatske vojske - pomoćnik zapovjednika za PD Zbornog mjesta Sisak. Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata i Medaljom Oluja.

Srećko Gajović je redoviti profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pročelnik Katedre za histologiju i embriologiju, Odsjeka za neurogenetiku, citogenetiku i razvojnu genetiku Hrvatskog instituta za istraživanje mozga te voditelj Centra za elektronsku mikroskopiju. Prvi je u Hrvatsku donio genetski preinačene miševe u čijem je dobivanju i sam sudjelovao. Bavi se istraživanjem uloge gena, upale i matičnih stanica tijekom oštećenja i obnove mozga. Voditelj je Europskog FP7 projekta GlowBrain (Svjetleći Mozak) pod nazivom „Primjena matičnih stanica i biomaterijala u oporavku mozga - unapređivanje mogućnosti postojećeg istraživanja mozga kroz inovativno in vivo molekularno oslikavanje“ kojim se u Hrvatskoj želi uspostaviti praćenje matičnih stanica u mozgu živih miševa. Glavni je urednik Croatian Medical Journala.

Anita Begić Hadžipašić, Mario Targuš i Tanja StefanovskiNije zlato sve što sja!

Korozija, u širem smislu, podrazumijeva raspadanje materijala pod određenim uvjetima uslijed odgovarajuće kemijske (elektrokemijske) reakcije uz nastajanje korozivnih produkata. To je proces koji se susreće svuda u industrijskim postrojenjima i objektima izgrađenih od klasičnih čeličnih materijala te je česti uzrok brojnih nesreća u industriji i ekoloških katastrofa. Zbog toga su se razvile brojne metode zaštite od korozije, pri čemu je zaštita metala prevlakama danas najrašireniji oblik. Prevlake se mogu koristiti ne samo kao korozijska zaštita, već se njima postiže i dekorativni efekt, što susrećemo kod ukrašavanja raznog nakita. Tako je poznato pobakrivanje čeličnih predmeta i posrebrivanje i pozlaćivanje pobakrenih predmeta. Stoga oprez, kako kaže i stara narodna izreka: „Nije zlato sve što sja!“ Zlato je, naime, u svome značenju nerazdruživo od simbolizma sunca i svjetla, a time i od spoznaje koja traži »nebesko svjetlo« i prosvjetljenje. Stoga, izreka skriva dvojakost značenja i primjene. Govori o varljivoj i zavodljivoj vrijednosti zlata, ali i o vrijednosti koja se ne mjeri uvijek samo zlatnim sjajem.

Životopisi:

Mario Targuš rođen je 23. ožujka 1989. godine u Požegi. Osnovnu školu Dobriša Cesarić i srednju školu Tehnička škola Požega, usmjerenja strojarski tehničar završio je 2008. godine. Preddiplomski studij Metalurgija na Sveučilištu u Zagrebu upisao je ak. god. 2008./2009. Diplomski studij Metalurgija na Sveučilištu u Zagrebu upisao je ak. god. 2013./2014. Strani jezik (engleski) aktivno upotrebljava u govoru i pisanju. Rad na računalu obuhvaća poznavanje uporabe programskih paketa OS Windows, Microsoft Office, SolidWorks i internet. Hobiji su mu slušanje glazbe, sviranje gitare te je ponosni otac jednog djeteta.

Tanja Stefanovski rođena je 28. ožujka 1987. godine u Sisku. Pohađala je Osnovnu školu Braća Bobetko u Sisku kao i Tehničku školu Sisak, smjer kemijskog procesnog tehničara. Preddiplomski sveučilišni studij metalurgije na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završava akademske godine 2012./2013. Komunikacijske i prezentacijske vještine stječe kroz

izlaganje seminara na stručnim kolegijima i sudjelovanju na Smotri Sveučilišta u Zagrebu. Aktivno sudjeluje na znanstveno-športskom natjecanju studenata tehnoloških fakulteta Republike Hrvatske. Diplomski sveučilišni studij metalurgije upisuje na Metalurškom fakultetu akademske godine 2013./2014., smjer procesna metalurgija i ljevarstvo.

Srećko GajovićSvjetleći mozak (GlowBrain) – kako vidjeti molekularna zbivanja u živom mozgu

Enzimi mogu koristiti kemijsku energiju živog bića za kemijske reakcije u kojima nastaje svjetlo. Ovu pojavu nazivamo bioluminiscencija i najpoznatiji primjer je svjetlo koje krijesnice proizvode u ljetnim noćima. Enzim krijesnice – luciferaza – može se koristiti kao biljeg molekularnih aktivnosti genetski preinačenog miša. Primjer su miševi koji se uzgajaju na Hrvatskom institutu za istraživanje mozga, kojima su luciferazom označeni geni aktivni u mozgu nakon moždanog udara. Snimanjem svjetla koje nastaje u mišjem mozgu pratimo posljedice moždanog udara u živim životinjama. Primjena matičnih stanica i biomaterijala i procjena njihovog djelovanja nakon moždanog udara putem bioluminiscencije predmet je EU projekta GlowBrain.

Životopis:

Srećko Gajović je redoviti profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pročelnik Katedre za histologiju i embriologiju, Odsjeka za neurogenetiku, citogenetiku i razvojnu genetiku Hrvatskog instituta za istraživanje mozga te voditelj Centra za elektronsku mikroskopiju. Prvi je u Hrvatsku donio genetski preinačene miševe u čijem je dobivanju i sam sudjelovao. Bavi se istraživanjem uloge gena, upale i matičnih stanica tijekom oštećenja i obnove mozga. Voditelj je Europskog FP7 projekta GlowBrain (Svjetleći Mozak) pod nazivom „Primjena matičnih stanica i biomaterijala u oporavku mozga - unapređivanje mogućnosti postojećeg istraživanja mozga kroz inovativno in vivo molekularno oslikavanje“ kojim se u Hrvatskoj želi uspostaviti praćenje matičnih stanica u mozgu živih miševa. Glavni je urednik Croatian Medical Journala.

Ivana BorasTragovi u olovu

Izložba „Tragovi u olovu“ govori o nalazu rimskih olovnih robnih markica na lokalitetu Sv. Kvirin. To je do sada najveća količina robnih markica, pronađena na jednom mjestu u Hrvatskoj. Natpisi na markicama govore o trgovačkoj prošlosti Siscije, socijalnoj strukturi stanovništva te o svakodnevnom životu stanovnika rimskog grada. Radi se o pravokutnim pločicama sličnih dimenzija, uglavnom od 30 do 40 mm duljine i 15 do 25 mm širine, uvijek probušenima na jednom uglu s kružnom perforacijom katkad i sa dvije, pa čak i tri, uslijed lomova prve ili druge rupe. Zahvaljujući tim perforacijama pločica se mogla vezati za robu pomoću špage (biljno/životinjsko vlakno) ili metalne žice. Ove pločice imaju urezani natpis na barem jednoj strani, no uglavnom su ispisane s obje strane (avers i revers). Naznake na robnim markicama su različite, uglavnom je riječ o imenu proizvoda (tunika, kaput, vuna) i boji (crna, bijela, crvena), često u skraćenom obliku, o količini ili težini, ponekad i o

nekakvom poslu ili zadatku te o cijeni usluge ili proizvoda. Osobna imena su česta na ovim robnim markicama, no točna uloga ljudi spomenutih na njima nije uvijek razumljiva: možda se radi o klijentima, o vlasnicima obrta ili manufaktura, vlasnicima robe, radnicima ili robovima zaduženima za izvršenje posla ili obradu robe.

Životopis:

Arheologinja Ivana Boras kustos je Gradskog muzeja Sisak i autorica izložbe „Tragovi u olovu“ o nalazima olovnih pločica s arheološkog lokaliteta Sv. Kvirin u Sisku. Niz godina sudjeluje na arheološkim istraživanjima u gradu Sisku, njegovoj okolici i po raznim dijelovima Hrvatske.

Željko GrubišićFaust Vrančić

Faust Vrančić (lat. Faustus Verantius) najvažniji je konstruktor i tehnički pisac u Hrvata na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Rođen je 1551. godine u Šibeniku. Godine 1595. izdao je petojezični rječnik (latinski, talijanski, njemački, hrvatski i mađarski) pod naslovom Rječnik pet najplemenitijih jezika Europe. U rječniku je za svaki jezik dano 5000 odrednica. Bavio se istraživanjem konstrukcija strojeva i arhitektonskih problema, upoznaje tehničke crteže Leonarda da Vincija, a to je rezultiralo najznačajnijim Vrančićevim djelom Machinae novae.

Životopis:

Željko Grubišić rođen je 7. 1. 1962. godine u Tuzli, BiH. Osnovnu školu Braća Bobetko pohađao je u Sisku, nakon čega je završio srednju školu Centar za usmjereno obrazovanje Norbert Weber. Preddiplomski i diplomski studij završio je na Metalurškom fakultetu, a 2010. godine upisao je i doktorski studij. Oženjen, otac dviju kćeri.Zaposlenja: SOUR „Željezara“ Sisak 1983.-1991. „Pristaništa i skladišta“ Sisak 1991.-1994. „Munja“ Sisak 1994.-2003. „Metalurški fakultet“ Sisak 2003.-

Ivana IvanićKad metali ožive...

Slitine s prisjetljivosti oblika (engl. shape memory alloy-SMA) su „pametni“ metalni materijali koji pokazuju sposobnost vraćanja u njihovo prethodno definirano stanje ili oblik, pri određenom postupku toplinske obrade. Navedeni materijali mogu se plastično deformirati na relativno niskim temperaturama te nakon izloženosti višim temperaturama vraćaju se u oblik prije deformacije. U industrijskoj primjeni najčešće se koriste slitine na bazi nikla i titana (tzv. Nitinol) i slitine na bazi bakra. Zbog njihovih iznimnih svojstava pronalaze primjenu u mnogim industrijskim granama poput strojarske industrije, elektroindustrije, medicine, mode i dekoracije itd.

Predavanje će se sastojati u kratkom teorijskom opisu slitina s prisjetljivosti oblika te kratkim filmovima koji opisuju ponašanje i primjenu navedenih materijala. Na radionici će se demonstrirati efekt prisjetljivosti oblika na dvije slitine.

Životopis:

Ivana Ivanić rođena je 1985. godine u Novoj Gradiški, Republika Hrvatska. Završila je Opću Gimnaziju u Novoj Gradiški 2003. godine. Na Metalurški fakultet je upisana ak. god. 2003./2004. te je diplomirala 11. siječnja 2011. godine. Poslijediplomski doktorski studij metalurgije upisala je 2011. godine. U razdoblju od 22. kolovoza 2011. godine do 7. svibnja 2012. godine radila je u tvrtki SELK d.o.o. u Kutini na mjestu inženjera procesne tehnike. Od 8. svibnja 2012. godine zaposlenica je Metalurškog fakulteta na radno mjesto znanstvenog novaka-asistenta. Uže područje istraživanja su joj slitine s prisjetljivosti oblika na bazi Cu.

Krunoslava Kosina-MilutinovićMalo svjetlo veliku tamu osvijetli

Svjedoci smo devastiranja i odumiranja proizvodne i prerađivačke industrije u Republici Hrvatskoj, a Grad Sisak koji je bio pozitivan primjer i okosnica proizvodnih i prerađivačkih kapaciteta u proteklom stoljeću upravo je sada ekstreman primjer urušavanja istih.Analizirajući i učeći iz prošlosti, a prihvaćajući činjenicu da proizvodne i prerađivačke industrije imaju svoj životni vijek, pred nama je novo izazovno razdoblje strateškog pristupa stvaranja novih projekata i poduzetnika.Predvodnik inovativnog koncepta i pozitivni primjer poduzetničkog ulaganja u grad Sisak je kompanija Applied Ceramics koja je, kao izravno američko ulaganje u Sisak u proizvodnju specijalnih komponenti za poluvodičku industriju i kao društveno odgovorna kompanija, pokrenula i realizirala jedinstveni projekt Poduzetničkog inkubatora Sisak – PISAK, kao nukleusa razvoja poduzetničke infrastrukture u Sisku, rasadnika novih poduzetnika, a time i novih radnih mjesta.

Životopis:

Krunoslava Kosina-Milutinović radi kao Project Manager u kompaniji Applied Ceramics, voditelj je projekta Poduzetnički inkubator Sisak- PISAK i razvojnih projekata Applied Ceramicsa. Diplomirani je inženjer metalurgije i apsolvent poslijediplomskog stručnog studija Lokalni ekonomski razvoj na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Ima dugogodišnje radno iskustvo direktora lokalne razvojne agencije kao inicijatora, kreatora i voditelja investicijskih projekata poduzetničke infrastrukture i pružanja poslovne podrške poduzetnicima te kao ovlašteni posrednik u trgovanju vrijednosnih papira - broker. Područje interesa joj je strateško planiranje i upravljanje, lokalni ekonomski razvoj, poduzetnička infrastruktura, industrijske nekretnine, poslovna podrška, malo i srednje poduzetništvo i projekti EU.

Ladislav LazićPovijesni pregled metalurških aktivnosti na teritoriju Republike Hrvatske

Kroz povijesni pregled rudarstva i metalurgije na području Zrinske i Trgovske gore, od antičkih vremena preko srednjeg vijeka do danas, nastoji se naglasiti da je to područje kroz dugi vremenski period bilo vezano za metaluršku proizvodnju kao vrlo važnu privrednu djelatnost. Iz razloga što je nemoguće izdvojiti razvitak metalurgije i za nju vezanog rudarstva na ovom prostoru daje se i kratki prikaz rane metalurgije na tlu Hrvatske. Naime, metalurgija se na području Siska i Banovine razvila od vučedolske kulture te Kelta i Rimljana koji su rudarili na području Zrinske i Trgovske gore na rude željeza i srebronosne rude olova te ih prerađivali u gotove proizvode. U rimsko doba Sisak (Siscia) kao i njegovo šire područje postaju jedno od najvećih metalurških centara u tadašnjem carstvu s mnogobrojnim rudnicima i radionicama za izradu oružja i oruđa.

Životopis:

Ladislav Lazić rođen je 3. 4. 1953. godine. Studij strojarstva završio je 1976. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Nakon diplomiranja zaposlio se u MK „Željezara Sisak“ u Valjaonici traka, gredica i šavnih cijevi. Od 1981. zaposlen je na Metalurškom fakultetu u Sisku. Danas je u znanstvenoistraživačkom zvanju znanstveni savjetnik i u znanstveno-nastavnom zvanju redoviti profesor u trajnom zvanju. Znanstvena djelatnost i znanstveno-istraživački rad poglavito je vezan za široku problematiku energetike i toplinskih procesa u metalurgiji. Ovaj interes proteže se u višegodišnjem i kompleksnom znanstveno-istraživačkom i publicističkom radu koji se u svojoj osnovi bazira na iznalaženju novih i razvitku postojećih metoda racionalizacije i usavršavanja rada pećnih agregata i njihovih pomoćnih postrojenja, da bi se posljednjih petnaestak godina bavio i ekološkim aspektima izgaranja goriva u pećnim i kotlovskih postrojenjima.

Ante MarkotićNovija povijest metalurgije u Republici Hrvatskoj

Na području današnje Republike Hrvatske tijekom 20. st. karakteristična su dva perioda općeg stanja metalurgije (proizvodnje i prerade metala). Period do 1991. godine obilježen je dosegom proizvodnje čelika od preko 500.000 t/god, proizvodnje feroslitina od preko 150.000 t/god (ferokrom, feromangan), proizvodnje i prerade aluminija oko 100.000 t/god, proizvodnje koksa do 850.000 t/god, lijevanih proizvoda do 120.000 t/god. Metaloprerada Republike Hrvatske trošila je preko jedan milijun tona čelika godišnje, a najveći dio brodogradnja. Uposlenih u proizvodnji i preradi metala do 1991. godine bilo je oko 190.000. Period od početka ratnih zbivanja (1991.) do danas obilježava opća stagnacija ukupne metalurgije, a time i metaloprerade Republike Hrvatske.

Životopis:

Prof. dr. sc. Ante Markotić diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Imao je izuzetno pravilnu sveučilišnu karijeru tako da je nakon izbora u zvanje asistenta izabran za docenta 1974., izvanrednog profesora 1977., redovitog profesora 1985., a za redovitog profesora u trajnom zvanju 1997. godine. Znanstveno-istraživački i stručni rad, kao i nastavna djelatnost usmjerena je na područje procesne metalurgije, posebice na metalurško oplemenjivanje i redukciju ruda, metalurgiju željeza i čelika te

metalurgiju feroslitina i aluminija. Bio je voditelj više znanstvenih projekata koje je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta kao i složenih stručnih projekata u okviru programa Hitra koje je financiralo isto Ministarstvo. Vodio je izradu velikog broja elaborata, studija i projekata iz područja metalurgije, uključujući i projekte za gospodarske subjekte te izradu različitih strategija iz područja metalurgije i metaloprerade za potrebe Vlade Republike Hrvatske. Redoviti je član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.

Marijan OžanićOd inovacija do poduzetništva, transfera tehnologije, konkurentnosti i novih radnih mjesta

Kriza koja razara hrvatsko gospodarstvo prevladat će se u prvom redu njegovim restrukturiranjem tako da bude sposobno razvijati svoje izvozne potencijale i otvarati nova radna mjesta. Zato moramo poticati inovacije i razvoj inovativnih proizvoda konkurentnih na svjetskom tržištu i na temelju takvih proizvoda razvijati poduzetništvo temeljeno na znanju i jačati izvozno sposobna poduzeća. Proizvod konkurentan na svjetskom tržištu rezultat je veoma složenog procesa koji zahtijeva mnogo znanja, iskustva, truda i novaca, uz neophodnu podršku cijele društvene zajednice. U tome veliku ulogu imaju znanstvena istraživanja koja ne služe samo da bi se rezultati objavljivali u znanstvenim časopisima, već zato da budu u funkciji stvaranja konkurentnog proizvoda i novih radnih mjesta. Rezultate istraživanja treba plasirati na tržište i kroz transfer tehnologije i kroz razvijanje akademskog poduzetništva. A inovacije i poduzetništvo treba unijeti u srednjoškolsku i visokoškolsku nastavu.

Životopis:

Marijan Ožanić diplomirao je 1967. na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, a magistrirao 1990. na poslijediplomskom studiju „Tehnologija rješavanja problema razvoja“ na Europskom centru za mir i razvoj. Pola svog poslovnog života radio je u poduzeću KONČAR, a ostalu polovicu vezan je uz poduzetništvo temeljeno na znanju kroz vođenje Tehnološkog parka Zagreb.Ožanić je svoja poslovna iskustva unio u 8 poslovnih knjiga i veliki broj članaka s područja menadžmenta, poduzetništva i razvoja. Najznačajnije knjige su mu MENEDŽERSKI IZAZOV–poslije rata i socijalizma, MALI BROD NA OLUJNOM MORU- priručnik za poduzetnike, POSLOVNA PISMA i knjiga GDJE SMO I KAMO IDEMO.Bio je voditelj i predavač poslijediplomskog studija na Zagrebačkoj poslovnoj školi. Održao je mnogo predavanja o poduzetništvu, inovacijama, menadžmentu i razvoju i vodio obrazovne seminare za menadžment te projekte restrukturiranja poduzeća.

Robert PezerSunčev sjaj

Jedna od najstarijih tema istraživanja u povijesti čovječanstva je priroda i uloga sunčeva sjaja. S jedne strane formiranje oka tijekom evolucije živih organizama na ovom čudesnom planetu omogućilo je korištenje zračenja koje nam dolazi sa Sunca da bismo vidjeli svijet. No može se dubinski reći da je oko, nevjerojatni um i svijet omogućio da vidimo svjetlo. Još od velike

debate iz 19. stoljeća Charlesa Darwina, začetnika teorije evolucije, i Lorda Kelvina, po mnogima vodećeg teorijskog fizičara svoga doba, oko starosti sunca i podrijetlu solarne energije. Ova polemika se nastavila tijekom 20. stoljeća, a istraživanja i otkrića fizike koja su uslijedila postupno su rasvjetljavala misteriju kako sunce sja. U ovom predavanju pokušat ćemo predstaviti niz ključnih koraka i otkrića, od elektromagnetskog zračenja do solarnih neutrina, koja su nas dovela do današnjeg preciznog poznavanja dramatičnih događanja na našoj najbližoj zvijezdi.

Životopis:

Robert Pezer rođen je 1970. godine u Zagrebu. Od 2007. godine stalno je zaposlen na Sveučilištu u Zagrebu Metalurškom fakultetu, a u lipnju 2013. godine izabran je u zvanje izvanrednog profesora. Član je Zavoda za fizičku metalurgiju te predaje predmete iz područja fizike, primijenjene matematike i računalstva. Dodiplomski studij završava na Sveučilištu u Zagrebu Prirodoslovno-matematičkom fakultetu gdje brani i doktorsku disertaciju 2002. godine. Tamo radi kao istraživač-asistent u periodu 1996.-2007. godine uglavnom u području fizike mnoštva čestica i statističke fizike u okviru teorijske nuklearne fizike. Trenutni znanstveni interesi su u području ultra hladnih plinova i nelinearne optike, a kreću se od proučavanja egzaktno rješivih modela prema dizajnu eksperimenata usmjerenih na određivanje eksperimentalno mjerivih kvantnih veličina.

Ljerka SlokarPredstavljanje djelatnosti Metalurškog fakulteta

Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedina je visokoobrazovna ustanova u RH tog tipa. Čine ga tri zavoda: Zavod za procesnu metalurgiju, Zavod za mehaničku metalurgiju i Zavod za fizičku metalurgiju. Istraživači zaposleni na Metalurškom fakultetu, u suradnji s brojim inozemnim srodnim ustanovama, aktivno sudjeluju u znanstvenim istraživanjima rješavajući realne tehničke i tehnološke probleme u industriji, pri tome koristeći brojnu znanstveno-istraživačku opremu smještenu na MF-u. Od ak. god. 2012./2013. izvodi se nastava na preddiplomskom sveučilišnom studiju Metalurgija s dva smjera: Metalurško inženjerstvo i Industrijska ekologija te na diplomskom sveučilišnom studiju Metalurgija. Od ak. god. 2014./2015. izvodi se nastava na združenom poslijediplomskom doktorskom studiju Strojarstvo, brodogradnja, zrakoplovstvo, metalurgija.

Životopis:

Ljerka Slokar je rođena 1975. godine u Sisku. Diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Sveučilištu u Zagrebu Metalurškom fakultetu na kojem se 2002. godine zapošljava kao znanstveni novak. Područje istraživanja joj je vezano za područje fizičke metalurgije, s naglaskom na proučavanje mikrostrukture i njenog utjecaja na mehanička i korozijska svojstva biomedicinskih legura titana u lijevanom stanju i nakon toplinske obrade. Aktivni je istraživač na domaćim i međunarodnim znanstvenim projektima. Stručnu kompetenciju usavršava suradnjom s gospodarskim subjektima iz područja proizvodnje, prerade i primjene metalnih materijala. Aktivni je član brojnih tuzemnih i inozemnih znanstvenih i stručnih

društava, kao i uređivačkog odbora međunarodnog časopisa The Holistic Approach to Environment.

Darko MiheljSukulentne biljke i svjetlost

Sukulentne biljke većinom žive u pustinjama. Kolike su im potrebe za svjetlošću i kako su prilagođene uvjetima života na prirodnim staništima? Kakve su im potrebe za svjetlošću u uzgoju, izvan prirodnih staništa? Na predavanju ćete čuti odgovore na ova pitanja kao i mnoge zanimljivosti o pojedinim rijetkim svojtama sukulenata koje se uzgajaju u zbirci Botaničkog vrta.

Životopis:

Darko Mihelj, dipl. ing. biologije stručni je savjetnik u znanosti i visokom obrazovanju. Radi u Botaničkom vrtu PMF-a od 1987. godine. Autor je ili koautor stotinjak stručnih, znanstvenih i znanstveno-popularnih radova, kongresnih sažetaka i edukativnih izložbi. U Vrtu je zadužen za zbirke samoniklih vrsta na biljno-geografskim skupinama, za zbirku sukulenata, dio sistematskoga polja te za uzgoj biljaka koje su potrebne za nastavni i istraživački rad.

Ognjen MilatDuga – u svim bojama i redovima

Duga je pojava vidljivog raspršenja sunčeve svjetlosti na kapljicama vode. Njena je ljepota opjevana u brojnim pjesmama kroz povijest, kroz umjetnost. Ali, ... njena ljepota biva još i veća kad je spoznamo kroz suvremenu znanost i geometrijsku optiku.Pojava duge ovisi, dakle, o prirodi same svjetlosti, o svojstvima vode kao optičkog sredstva i o obliku vodenih kapljica u zraku! Ali, vidljivost duge presudno ovisi i o položaju promatrača, kako u odnosu prema izvoru svjetlosti, tako i u odnosu prema vodenim kapljicama u kojima se duga stvara. Tako je, osim u oblaku odlazeće kiše, možemo opaziti i u slapu i u vrtu. Osim prvog reda duge ponekad možemo opaziti i drugi red. A postoji li i treći i četvrti red; i viši redovi? Postoji li nulti red duge; i gdje se i kako može opaziti?Odgovori na sva ova i slična pitanja u predavanju će biti popraćeni slikovitim prikazima i crtežima te brojnim originalnim fotografijama duge u svim bojama i svim redovima.

Sadko Mandžuka, Edouard Ivanjko, Pero Škorput i Martina RavlićMogućnosti mjera energetske učinkovitosti u prometu i transportu

Energetska učinkovitost u prometu i transportu je skup različitih mjera koje pospješuju minimalno korištenje energije u uvjetima ostvarivanja jednakih konačnih rezultata. Jednostavno rečeno: energetska učinkovitost znači uporabu manje količine energije za obavljanje iste prometne ili transportne usluge. Kao direktna posljedica njihove primjene su jeftinije usluge te značajno smanjenje zagađenja okoliša. U okviru radionice prezentirat će se

neki od projekata koji se izvode na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a koji imaju za cilj energetski učinkovitiji promet i transport.

Predavači:prof. dr. sc. Sadko Mandžuka: Mogućnosti kooperativnih sustava u prometu i transportudoc. dr. sc. Edouard Ivanjko: Autonomna vozila: realnost ili fikcijamr. sc. Pero Škorput: Bespilotne letjelice – primjena u prometuMartina Ravlić, mag. ing. traff: Kako stići brže, a duljim putem?

Tema: Mogućnosti kooperativnih sustava u prometu i transportuKooperativni sustavi u prometu i transportu su sustavi u kojima vozilo bežično komunicira s drugim vozilima, infrastrukturom (prometnica i prateća oprema) te drugim korisnicima (pješaci, VRU i dr.). Tehnologija kooperativnih sustava omogućuje dvosmjernu komunikaciju: V2V - vozila s vozilom, V2I – vozilo s infrastrukturom, V2U- vozilo s ostalim korisnicima (npr. VRU), I2U – infrastruktura s ostalim korisnicima (npr. VRU). Primjenom suvremenih ICT tehnologija u ovom području teži se stvaranju integriranog rješenja koje obuhvaća kako podršku eko-vožnji, tako i eko - upravljanje prometom. Na ovaj način očekuje se u skoroj budućnosti rješavanje glavnih izvora energetskog zagađenja kod osobnih i teretnih vozila. U okviru ove radionice pokazati će se neki rezultati FP7 projekta „Intelligent Cooperative Sensing for Improved traffic efficiency“.

Tema: Autonomna vozila: realnost ili fikcijaU zadnjem desetljeću je značajan razvoj mobilne robotike omogućio razvoj autonomnih vozila. Veliki proizvođači cestovnih vozila kao što su Mercedes, Audi te Renault trenutno ispituju svoje prototipove unutar stvarnog svakodnevnog prometa. U razvoj se uključio i veliki tehnološki div Google koji je prvi proizveo autonomno vozilo koje više ne nudi mogućnost upravljanju vozaču, odnosno njegovo vozilo nema volana i papučica. Trenutna testiranja se provode uz stalnu prisutnost čovjeka koji u svakom trenutku ima mogućnost preuzeti upravljanje nad vozilom. Također se organiziraju i natjecanja u kojem se autonomnim vozilima zadaju prometne okoline što bliže stvarnim uvjetima. Prvi rezultati testiranja autonomnih vozila su obećavajući pri čemu se pokazuju još otvoreni problemi kao što su robusnost na vremenske prilike (kiša, snijeg, magla i sl.), udobnost vožnje te agresivnost prilikom vožnje. Pri tome je robusnost na vremenske prilike trenutno najveći problem što je pokazao rezultat natjecanja „2014 Future Automobile Technology Competition“ održanog u južnoj Korei u organizaciji tvrtke Hyundai. Za daljnji razvoj autonomnih vozila mnogi istraživački centri koriste različita vozila, odnosno male mobilne platforme. Jedno od takvih vozila je i malo električno vozilo Loox u vlasništvu Fakulteta elektrotehnike i računarstva te mobilni robot Pioneer 3AT u vlasništvu Fakulteta prometnih znanosti. Na njima se istražuju mogućnosti primjene različitih senzora, optimiranja potrošnje vozila te uključivanja u inteligentne transportne sustave (ITS). U sklopu ovog predavanja bit će predstavljen koncept autonomnog vozila, pregled postojećih modela te napravljen kratki demo nadograđene mobilne platforme Pioneer 3AT.

Tema: Bespilotne letjelice – mogućnosti primjena u prometuBespilotne letjelice ili kako ih još popularno nazivamo i „dronovi“, novo su prometalo koje ćemo u bliskoj budućnosti sve češće susretati iznad naših glava. Njihovu primjenu dosada smo najčešće mogli vidjeti u vojnim akcijama prilikom traganja za najvećim svjetskim

teroristima i sl. Međutim, njihova primjena u civilnim zadaćama sve je češća, pa se tako upotrebljavaju prilikom različitih potraga, snimanja iz zraka, nadzora i sl. Tehnološke karakteristike i stupanj autonomije takvih bespilotnih letjelica svakim danom postaje sve veće, ali i sve pristupačnije u našim svakodnevnim životima. U okviru izlaganja bit će demonstrirane bespilotne letjelice, neke od njihovih naprednih mogućnosti kao što je autonomni let, prepoznavanje oblika, čitanje QR kodova te zadaće koje bespilotne letjelice mogu samostalno obavljati u svakodnevnom životu.

Tema: Kako stići brže, a duljim putem?Definicija prometa uključuje stalne promjene stanja mreže koje se odražavaju na prometnom toku cestovne mreže, a samim time i na vrijeme putovanja. Predviđanje vremena putovanja, kao i problem usmjeravanja vozila središnji je problem u području transporta, distribucije i logistike. Istraživanje koje se provodi u sklopu projekta „SORDITO - Sustav za Optimizaciju Ruta u Dinamičkom Transportnom Okruženju“ detektira mjesta zagušenja koristeći vremenski ovisne profile brzina pojedinih dionica. Doba dana s maksimalnim prometnim tokom predstavlja period gdje se stvaraju usporenja (gužve) na kritičnim točkama mreže. Detekcija mjesta zagušenja omogućava planiranje vožnje između dvije točke na način da ruta izbjegne zagušene dijelove mreže. Kada znamo koliko ćemo se voziti između bilo koje dvije točke na mreži, lakše je isplanirati rute za dostavna vozila ili žurne službe.

Životopisi:

Dr. sc. Sadko Mandžuka završio je Elektrotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, smjer Automatika. Na istom fakultetu je magistrirao i doktorirao u području teorije upravljanja plovnim objektima. Po završetku studija zapošljava se u Brodarskom institutu u Zagrebu. Od samog početka radi na zadacima istraživanja i razvoja raznih sustava upravljanja plovnim objektima. Radio je kao istraživač, samostalni istraživač, voditelj odjela Razvoj sustava upravljanja te direktora Sektora za upravljanje sustavima i procesima. Danas je stalno zaposlen na Fakultetu prometnih znanosti, Zavod za inteligentne transportne sustave. Predaje na prediplomskom i diplomskom studiju te doktorskom studiju. Učestvovao je na više domaćih i međunarodnih znanstvenih i razvojnih projekata. Član je Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, Znanstvenog vijeća za promet Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, IFAC odbora za transportne sustave i vozila (Coordinating Committee on Transportation and Vehicle Systems - Technical Commitee on Marine Systems). Član utemeljitelj je međunarodne asocijacije ITS World Forum te član više inozemnih i domaćih stručnih udruga iz područja inteligentnih sustava, prometa i transporta. Vršitelj je dužnosti predsjednika nacionalne asocijacije ITS – Hrvatska. Dobitnik je godišnje državne nagrade (1997.) Ministarstva znanosti i tehnologije i Ministarstva obrane za osobit doprinos na području tehničkih znanosti. Urednik je Engineering Applications Section u međunarodnom znanstvenom časopisu An International Journal of Optimization and Control: Theories & Applications (IJOCTA). Član je uredništva međunarodnog znanstvenog časopisa International Journal of Intelligent Transportation Systems Research (Springer) te domaćeg časopisa Ceste i mostovi. Savjetnik je u području upravljanja inovativnim razvojem i razvojem poslovnih procesa kod izlaska inovativnih proizvoda na tržište.

Edouard Ivanjko rođen je 31. 12. 1977. godine u Dudelange, Veliko vojvodstvo Luxembourg. Osnovnu školu pohađa u Dudelangu te Krapinskim Toplicama. Srednju školu završava 1996.

godine u Krapini stekavši zanimanje elektrotehničara. Studij na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu započeo je 1996. godine. Dobitnik je triju plaketa Josip Lončar te brončane plakete Josip Lončar. Primao je stipendiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te jednogodišnju stipendiju tvrtke Pliva d. d. Diplomirao je 2001. godine s temom „Simulator mobilnih robota“. Od 2001. do 2011. godine radi u Zavodu za automatiku i računalno inženjerstvo Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. 2006. godine sudjelovao je u projektu izrade hrvatskog paviljona za 10. Međunarodnu izložbu arhitekture, Venecijanski bijenale. Disertaciju pod naslovom „Autonomna navigacija mobilnih robota zasnovana na ultrazvučnim senzorima udaljenosti“ obranio je 2009. godine. Od 2011. godine radi u Zavodu za inteligentne transportne sustave Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Područja njegova znanstvenog interesa su: navigacija autonomnih vozila, estimacija i predikcija parametara prometnog toka, primjena računalnog vida u cestovnom prometu te inteligentno upravljanje cestovnim prometnim sustavima korištenjem računala. Trenutno sudjeluje na FP7 projektu „Intelligent Cooperative Sensing for Improved traffic efficiency - ICSI“, projektu „Sustav za Optimizaciju Ruta u DInamičkom Transportnom Okruženju SORDITO“ financiranog od EU strukturnih fondova te djeluje kao lokalni voditelj COST akcije „Towards Autonomic Road Transport Support Systems - TU1102“ za Republiku Hrvatsku. Član je KoREMA, IEEE, ITS Hrvatska te Hrvatskog društva za robotiku. Objavio je ukupno 36 stručnih i znanstvenih radova u domaćim te međunarodnim časopisima i konferencijama kao i jedno poglavlje u knjizi. U slobodno vrijeme bavi se biciklizmom, plivanjem i osobnim usavršavanjem. Aktivno govori te piše engleski i njemački jezik.

Dr. sc. Pero Škorput rođen je 18. listopada 1976. u Mostaru u Bosni i Hercegovini, oženjen je i otac dvoje djece. Osnovnu je školu završio u Vrgorcu, a srednju elektrotehničku školu u Zadru. Tijekom dodiplomskoga studija nagrađen je Rektorovom nagradom Sveučilišta u Zagrebu 2001. godine. Diplomirao je 18. veljače 2002. godine na Fakultetu prometnih znanosti. Magistrirao je 20. studenoga 2009. godine na poslijediplomskom znanstvenom magistarskom studiju Fakulteta prometnih znanosti, a doktorirao je 10. ožujka 2014. godine, također na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu. U suradničko je zvanje asistenta izabran 2007. godine te se zapošljava na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu pri Zavodu za inteligentne transportne sustave. Drži auditorne vježbe na preddiplomskim i diplomskim kolegijima Inteligentni transportni sustavi I, Osnove prometnoga inženjerstva, Upravljanje incidentnim situacijama u prometu te Računalna sigurnost. Uz asistentsku se nastavnu djelatnost aktivno bavi znanstvenim radom. Istražuje u području primjene semantičkih tehnologija u prometu, prometnoga inženjerstva, inteligentnih transportnih sustava te računalne sigurnosti u prometu. Sudionik je na više međunarodnih i nacionalnih projekata iz područja tehnologije prometa i transporta. Objavio je trideset radova u znanstvenim časopisima, zbornicima znanstvenih i stručnih konferencija u zemlji i inozemstvu te sažetke u zbornicima skupova. Tajnik je udruge Inteligentni transportni sustavi Hrvatska.

Martina Ravlić, mag. ing. traff. rođena je u Zagrebu gdje je završila Opću gimnaziju. Na Fakultetu prometnih znanosti 2012. završava preddiplomski studij te upisuje diplomski studij, smjer Informacijsko komunikacijski promet. Titulu magistre inženjerke prometa stječe 2014. godine obranom diplomskog rada pod temom „Metode procjene kvalitete usluge prijenosa zvuka strujanjem“. Od 2014. godine zaposlena je na Fakultetu prometnih znanosti u sklopu

projekta „SORDITO-Sustav za Optimizaciju Ruta u Dinamičkom Transportnom Okruženju“ na radnom mjestu asistenta na projektu.

Ana PilipovićSkulpture izrađene 3D aditivnim postupcima

3D tiskanje (eng. 3D printing) omogućuje brzu izradu proizvoda komplicirane geometrije na temelju računalnog modela. Izrada komplicirane geometrije moguća je jer se proizvodi izrađuju sloj po sloj. Primjenjuje se u raznim granama industrije; automobilskoj i svemirskoj industriji, medicini, elektrotehnici, strojarstvu, tj. za izradu raznih potrošačkih proizvoda od plastike, metala i keramike. Veliku ulogu ima modeliranje proizvoda na temelju nacrta, slika, ali i skeniranje proizvoda. Moguće je modeliranje raznih skulptura za očuvanje kulturne baštine.U sklopu Festivala znanosti prikazat će se izrada proizvoda skulpture Fausta Vrančića iz standardnog postava Tehničkog muzeja izrađene postupkom PolyJet Matrix (jednog od postupaka 3D tiskanja).

Životopis:

Ana Pilipović rođena je 14. 10. 1980. u Zagrebu. Diplomirala je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje 2006. na usmjerenju Preradba i montaža. Tijekom studiranja nagrađena je Rektorovom nagradom. Od siječnja 2008. godine radi kao znanstvena novakinja - asistentica na Katedri za preradu polimera i drva, Zavoda za tehnologiju, Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Do sada je sudjelovala na 5 međunarodnih i domaćih projekata i objavila je kao autor ili koautor 57 znanstvenih i stručnih radova u raznim časopisima i u zbornicima radova u zemlji i inozemstvu. Dobitnica je stipendije od Hrvatske zaklade za znanost, koju je odradila na Fakulteti za strojništvo, Maribor. Doktorirala je 2012. na području aditivnih postupaka.

Gordan GoljaPEL – pokretni ekološki laboratorij za ispitivanje kakvoće zraka

U prezentaciji će pobliže biti objašnjen rad Pokretnoga ekološkog laboratorija za mjerenja kvalitete zraka tvrtke Dvokut ECRO te će se mjeriti parametri: SO2, CO, CH4, ukupni ugljikovodici, ozon, lebdeće čestice, NO, NO2, te meteorološki parametri.Pokretnim ekološkim laboratorijem mjeri se kakvoća zraka u blizini većih zagađivača zraka, npr. rafinerija, kemijskih postrojenja, odlagališta otpada, prometnica, kamenoloma... Mjerenja traju kontinuirano više dana, a na temelju rezultata takvih mjerenja obavlja se kategorizacija zraka na mjerenom području.

Životopis:

Gordan Golja je rođen u Zagrebu 1964. godine. Diplomirao je i magistrirao na Fakultetu kemijskoga inženjerstva i tehnologije u Zagrebu. Radi u tvrtki Dvokut ECRO kao voditelj Laboratorija za emisijska i imisijska mjerenja. Osim mjerenjima emisija i imisija bavi se

izradom modela rasprostiranja polutanata, modeliranjem tehnoloških procesa, a sudjeluje i u izradi studija utjecaja na okoliš.

Sanja Srbljinović ČučekOrigami radionica „Origami Sunce“

Origami je most između znanosti i umjetnosti. Inspiracija potekla u ljepoti i zaigranosti umjetničkog izraza potiče nova znanstvena otkrića, i obratno – znanost inspirira umjetnost. Ravni i radijalni nabori mogu biti elementi našeg doživljavanja Sunca ili korištenja sunčeve energije. Kakve veze ima origami sa solarnim jedrima? Otkrijte na origami radionici.

Životopis:

Ponijeta vizijom i značajem modernog origami arta u današnjem društvu, Sanja Srbljinović Čuček potiče origami izložbe i događanja u Hrvatskoj, u suradnji s AMPEU, Veleposlanstvom Japana, sveučilištima, otvorenim učilištima, galerijama, udrugama, knjižnicama i drugim kulturno-obrazovnim institucijama. Okuplja naše talente i zaljubljenike modernih origami kreacija, smišlja vlastite modele, objavljuje dijagrame u stranim origami publikacijama, piše blog Origami art Novosti. Jedna je od osnivača Hrvatskog origami društva.

Origami izložba „Sunčani ditiramb“ u suradnji s Hrvatskim origami društvom

Promišljajući Sunce, zaiskrio je u sjećanju Nazorov Cvrčak i njegov sunčani ditiramb. Može li poezija dotaći znanost? Dotiče li znanost poeziju? Dođite i pogledajte.... Sunčeve žice idu od neba pa do zemlje,Napete kao strune. Golema harfa sja.Mnogo je ruku dira. - Nebesa zabrujaše,I sluša zemlja sva.

Ljubomir MajdandžićSunčana energija danas i sutra

Od Sunca do Zemlje struji enormna količina energije (koja nam i daje životnu osnovu) koju (još?) ne znamo, ne možemo ili ne želimo iskoristiti u znatnijoj količini. Kako i koliko tu sunčevu energiju koristimo danas, a kakve su nam mogućnosti i perspektive njenog korištenja sutra? – to su pitanja na koja očekujemo odgovore od našeg predavača.

Životopis:

Ljubomir Majdandžić rođen je 4. srpnja 1960. godine u Ivanjskoj, BiH. Nakon što je diplomirao 1985. godine u Banja Luci na pogonsko-energetskom smjeru, završava dva poslijediplomska studija: godine 1999. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, s radom „Simulacija rada solarnog sustava za pripremu potrošne tople vode“, a

2001. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, s radom „Marketing obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj“.Od 2001. do 2003. godine boravi na Fraunhofer Institutu za solarnu energiju, odjelu elektro-energetski sustavi, u Freiburgu, Njemačka, uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije, Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Njemačke katoličke akademije. Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, obranio je 2004. godine doktorsku disertaciju pod nazivom „Sustav upravljanja obnovljivim izvorima energije u zgradi“. Izabran je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u znanstvenom području tehničkih znanosti – polje elektrotehnike i docent je na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.Autor je 54 znanstvena i stručna rada iz područja energetike, obnovljivih izvora energije i održivog razvoja, u zemlji i inozemstvu. Održao je preko 70 pozvanih predavanja i radionica iz područja obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, zaštite okoliša, klimatskih promjena i globalnog zatopljenja.

Kristina ErcegovacI–SCOPE otvorena platforma za urbani eko sistem

Projekt i-SCOPE ima za cilj olakšati donošenje odluka prilikom urbanog planiranja, upravljanja gradom, zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Isto se planira realizirati kroz razvoj tri tipa usluga:1) Optimizacija energetske potrošnje kroz uslugu točne procjene solarnog potencijala i gubitka energije u zgradama.2) Praćenje buke mapiranjem u stvarnom vremenu uključivanjem građana koji preuzimaju ulogu senzora mjereći razinu buke aplikacijom na svom mobilnom telefonu (dinamička karta buke).3) Poboljšavanje mobilnosti starijih građana i građana smanjene sposobnosti kretanja kroz uslugu osobnog usmjeravanja rute kretanja. U obzir se uzimaju detaljne osobine gradskog prostora i sve prepreke kretanju.

Projekt i-SCOPE sufinanciran je od strane ICT PSP programa. Ukupna vrijednost projekta je približno 4 milijuna Eura. Nositelj projekta je Fondazione Graphitech iz Italije, a na projektu sudjeluje 21 partner iz 9 europskih zemalja (Grčka, Velika Britanija, Austrija, Njemačka, Malta, Italija, Rumunjska, Srbija i Hrvatska). Projekt je počeo 15. siječnja 2012.,a završava 15. srpnja 2015.Grad Zagreb u projektu sudjeluje s dva scenarija, uslugom procjene solarnog potencijala krovova zgrada (solarni katastar) i uslugom izrade dinamičke karte buke za pilot područje šireg centra grada površine 6x4 km. Sve usluge bit će bazirane na već dostupnim tehnologijama koje će biti integrirane, razvijene i dostupne javnosti putem 3D platforme, kreirane na temelju prikupljenih podataka.Više informacija o samom projektu nalazi se na službenoj stranici projekta i-SCOPE www.iscopeproject.net.Aplikacija je dostupna na http://iscope.graphitech-projects.com/.

Životopis:

Kristina Ercegovac rodila se 21. prosinca 1982. u Zagrebu. Godine 2009. završila je Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i stekla naziv diplomiranog inženjera strojarstva. Položila je državni stručni ispit za upravno područje strojarstva i visoku stručnu spremu. Od 2011.godine radi u Gradskom uredu za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj u Zagrebu kao viša stručna suradnica za energetske analize i opskrbu energijom u Odsjeku za energetske analize i opskrbu energije Odjela za opskrbu i sustavno gospodarenje energijom u Sektoru za energetiku, gospodarenje energijom i energetski održivi razvoj.

Robert Katava i Marija Mađor-BožinovićAlkemija u jezgrama zvijezda

Grčki filozofi su još od vremena antike smatrali da je materija u svojoj suštini promjenjiva. Alkemičari su na osnovu toga pretpostavili postojanje kamena mudraca, transmutacijskog reagensa koji bi omogućio pretvorbu svih neplemenitih kovina u zlato i dugovječnost onome tko ga posjeduje. Alkemičari zlato nikada nisu dobili, ali su osmislili i unaprijedili mnoge laboratorijske aparature i postupke, nehotice utrvši put modernoj kemiji. Ipak, pokazalo se da ideja pretvaranja elemenata nije skroz neutemeljena. Otkriveno je da tajna transmutacije elemenata nije u kemijskim pretvorbama kojim upravljaju valentni elektroni, nego u atomskoj jezgri. Bombardiranje atomske jezgre elementa drugim jezgrama može transmutirati jezgru i projektil čime nastaju novi elementi. Te reakcije su moguće samo u uvjetima iznimno visoke temperature, kakvi se mogu pronaći u jezgrama zvijezda poput, a naročito masivnijim od, Sunca.

Životopisi:

Robert Katava, mag. chem. rođen je 17. 11. 1988. godine u Doboju u Bosni i Hercegovini. Osnovnu školu završio je u Omišlju na otoku Krku, a opću gimnaziju u Rijeci 2007. godine u Prvoj riječkoj gimnaziji. Preddiplomski studij kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu završio je 2011. godine. Diplomski studij, istraživački smjer anorganska/organska kemija završio je u listopadu 2013. na PMF-u u Zagrebu. Završni i diplomski rad izradio je iz područja sintetske kemije kompleksa molibdena pod mentorstvom prof. dr. sc. M. Cindrić. Dobitnik je medalje za izvrsnost Kemijskog odsjeka PMF-a u Zagrebu. Boravio je 6 mjeseci u okviru studentske ERASMUS razmjene u Laboratoriju za koordinacijsku kemiju, Sveučilišta Paul Sabatier u Toulouseu. Od ožujka 2014. godine uposlen je na Tekstilno-tehnološkom fakultetu na radnom mjestu asistenta na Zavodu za primijenjenu kemiju. U listopadu 2014. godine upisao je doktorski studij kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.

Marija Mađor-Božinović rođena je 28. 7. 1991. godine u Splitu. Osnovnu školu završila je u Hrvacama, a Opću gimnaziju Dinka Šimunovića u Sinju te je od 2010. upisana na Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Istraživački smjer fizike. Održala je više javnih predavanja na festivalima znanosti u Splitu i Sinju. 2013. godine bila je voditeljica projekta Znanstveni četvrtak, serije znanstveno-popularnih predavanja na Institutu Ruđer Bošković. Od 2012. do 2014. bila je članica organizacijskog odbora Festivala znanosti – Sinj, a od 2013. do 2014. predsjednica Studentske sekcije Hrvatskog fizikalnog društva. Trenutno je

demonstratorica iz kolegija Kvantna fizika i Relativistička kvantna fizika na Fizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu.

Marko KošičekKemijski spojevi koji su promijenili medicinu

Htjeli mi to priznati ili ne kemija je svuda oko nas, a kemijska otkrića bila su ključna za razvoj mnogih tehnologija koje su promijenile naš svakodnevni život. Od različitih polimera i materijala bez kojih bi naš svakodnevni život bio nezamisliv do spojeva koji služe u liječenju brojnih bolesti. U ovom predavanju bit će riječi o malim organskim molekulama, koje su iako su male, ostavile veliki trag u medicini. Neke od njih čovjek je izolirao iz prirodnih izvora, druge je dobio modifikacijama prirodnih spojeva, a neke sam dizajnirao. Aspirin, kinin, morfij i penicilin samo su neki od spojeva koji će biti spomenuti u ovom predavanju. Kako su otkriveni, koja im je bila prvotna namjena, kako djeluju na naš organizam, pitanja su na koja ovo predavanje nudi odgovore.

Životopis:

Dr. sc. Marko Košiček doktorirao je biokemiju na PMF-u u Zagrebu. Radi kao znanstveni novak na Zavodu za molekularnu medicinu Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu gdje istražuje utjecaj kolesterola na razvoj Alzheimerove bolesti. Aktivan je u promociji i popularizaciji znanosti sudjelujući niz godina u različitim manifestacijama poput Festivala znanosti, Smotre Sveučilišta, Znanstvenog piknika, Noći istraživača… Godine 2008. Marko je pobijedio na međunarodnom natjecanju Laboratorij slave (FameLab) prezentacijom pod naslovom „Biokemija ljubavi“. Od 2013. godine Marko s kolegom Sašom Cecijem vodi i uređuje znanstvenu emisiju Treći element na HRT-u. Uz popularizaciju znanosti, Marko je aktivan i u edukaciji. Utemeljitelj je „Društva za edukaciju van okvira“ koje organizira Ljetnu školu znanosti – mjesto na kojem srednjoškolci iz cijelog svijeta imaju priliku okušati se u znanstveno-istraživačkom radu.

Lorka Lončar Uvodić, Vlasta Krklec i Eduard VasiljevićSunčev sustav

Sudionici radionice upoznat će se s planetima Sunčevog sustava, njihovom udaljenošću od Sunca, dimenzijama i uvjetima koji vladaju na svakoj pojedinoj planeti. U sklopu radionice izrađivat će se modeli Sunčevog sustava.

Mala meteorološka radionicaZašto se temperatura zraka mjeri u hladu, a ne na suncu?

Ovdje ćete dobiti odgovor na pitanje koje se često postavlja, osobito za vrućih ljetnih dana: „Zašto se temperatura zraka mjeri u hladu?“ Ekipa Male meteorološke radionice izradit će zajedno s vama termometar, naučiti vas kako radi i koje sve vrste postoje.

Mala meteorološka radionicaKad Sunce sije, Faust Vrančić se smije il' suze lije

Najpoznatiji izum Fausta Vrančića je padobran. Na ovoj radionici, s ekipom Male meteorološke radionice, saznat ćete kakvi su meteorološki uvjeti (ne)povoljni za skok padobranom, izraditi svoj padobran i poneki meteorološki instrument koji pomaže u procjeni koliko su vremenske prilike (ne)pogodne za skok. Odgovorit ćemo i na pitanja poput: Kako na padobrance utječe podloga iznad koje lete? Kolike mogu biti razlike u temperaturi zraka u trenutku skoka i doskoka? Može li se skakati kroz maglu?

Mala meteorološka radionicaSuncobran i kišobran

Je li bolje imati bijeli ili crni? Zašto? Kada? Kako to provjeriti? Može li se to izmjeriti? Dođite i saznajte s ekipom Male meteorološke radionice.

Mala meteorološka radionicaKiša pada, Sunce sije, a na nebu duge dvije!

Želite li saznati odgovore na pitanja: Kako nastaje duga? Kako napraviti svoju dugu? Koji je redoslijed boja u dugi i je li on uvijek isti? Dobiti odgovore na neka svoja pitanja o dugi, dođite i saznajte s ekipom Male meteorološke radionice.

Dalibor PaarInterakcija Sunčeva vjetra i Zemlje – nove spoznaje

Sunčev (solarni) vjetar je naziv za nabijene čestice – protone i elektrone, koji su sa Sunca izbačeni velikim brzinama (prosječno 400 km/s). Što definira interakciju sunčevog vjetra sa Zemljom i drugim planetima? Što su to geomagnetske oluje, prirodne nepogode u rangu uragana ili tsunamija? Što se dogodilo na Marsu i prijeti li slična kataklizma Zemlji? Koliko to ovisi o pitanju što će se dešavati s magnetskim poljem Zemlje u budućnosti?Diskutirat će se najnoviji rezultati misije Cluster II Europske svemirske agencije tijekom koje su prolaskom kroz magnetopauzu (granicu između planetarnog magnetskog polja i Solarnog vjetra) prikupljeni podaci o magnetskim poljima i elektronima u plazmi. Pri tome je ustanovljena neobična asimetrična rekonekcija linija magnetskog polja pri čemu dolazi do oslobađanja energije. Ta magnetska rekonekcija uzrok je aurora u Zemljinoj magnetosferi.

Životopis:

Dr. sc. Dalibor Paar docent je na Fizičkom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je na području fizike čvrstog stanja – mikrovalna spektroskopija supravodiča, a danas se bavi NMR i NQR istraživanjima materijala u čvrstom stanju, od novih vrsta supravodiča do geoloških uzoraka. Drugo područje njegovih istraživanja su multidisciplinarna istraživanja u

kršu s naglaskom na fizikalne procese u špiljama i jamama kao kompleksnim sustavima s brojnim svojstvima. Sudjelovao je u nizu speleoloških istraživanja s posebnim naglaskom na duboke špilje i jame kao prirodne prozore u unutrašnjost Zemlje kroz koje je moguće proučavati geološka, fizikalna, kemijska i druga svojstva i procese. Objavio je u koautorstvu osamdesetak znanstvenih radova, sažetaka sudjelovanja na skupovima i drugih znanstvenih ili stručnih publikacija.

Igor ČatićPreduvjet strukovne komunikacije je stručno nazivlje

»U svom dvorištu možeš pričati i pisati kako hoćeš, na javnoj sceni moraš se izražavati standardnim jezikom (H. Beck, 1943.)«. Tehnički muzeji i festivali znanosti mjesta su od javnog interesa i traže standardno izražavanje prihvatljivim strukovnim nazivljem. Hrvatski standardni jezik je sintetički jezik velikih izražajnih mogućnosti. Primjerice, karakteristične temperature mogu se izražavati u pravilu jednom riječi poput tališta, ledišta ili topišta i svodišta. I u Hrvatskoj se mora ulagati napor da se za pretežan broj stranih riječi pronađu prihvatljivi hrvatski nazivi i to ugradi u Hrvatsko strukovno nazivlje. Zamisao je upotrebljavati hrvatske riječi gdje je to moguće, ali ne pod svaku cijenu. Ne može se kompliciranost zamijeniti riječju složen ili kompleksnost obiljem. Jedan od problema, o čemu odluku moraju donijeti jezikoslovci, je pisanje akronima. Treba rabiti međunarodne akronime. Primjer je DNK, umjesto DNA. DNK će pronalaziti samo hrvatske tekstove, dok DNA omogućuje pretraživanje cjelokupnog raspoloživog znanja. Svima je poznat akronim PVC za poli(vinil-klorid) i nije ga moguće pohrvatiti s PVK. Tijekom povijesti razvoja strukovnog nazivlja bilo je više istaknutih pojedinaca, poput B. Šuleka, N. Maleševića, V. Dapca i brojnih kemičara. Hrvatski jezik ima mnogo riječi stranog podrijetla koje su se uspješno uklopile u standardni jezik. Međutim u posljednje vrijeme prevladava utjecaj analitičkoga, engleskog jezika koji je nedovoljno precizan. Primjerice, engleska riječ design ima barem 28 značenja u hrvatskom jeziku. Od koji se samo jedna podudara značenjski s hrvatskom riječi dizajn. Najnoviji napor je pokretanje projekta Struna (strukovno nazivlje). Rad na tom projektu otvorio je neka pitanja koja pokazuju da jezikoslovci u pravilu mogu biti samo savjetnici stručnjacima za pojedina područja.

eSTUDENTKemijski sastav hrane

Cilj: Upoznati djecu s ugljikohidratima, proteinima i mastima. Što se nalazi u kojoj hrani. Načini dokazivanja prisutnosti ugljikohidrata, proteina i masti u otopini.Opis: Dokazivanje prisutstva polisaharida u hrani. Staviti uzorke hrane na podložak i na svaki kapnuti par kapi Lugolove otopine i promatrati obojenje. Dokazivanje monosaharida. Pripremiti 6 epruveta. U 1. i 4. staviti otopine različitih šećera. U 2. staviti sok banane ili kruške, u 5. staviti otopinu škroba. U 3.staviti otopinu bjelanjka, a u 6. mlijeko. Dokazivanje proteina. Pripremiti 4 epruvete. U 1. i 3. dodati otopinu bjelanjka. U 2. i 4. dodati otopinu šećera. Ekstrakcija lipida i određivanje stupnja nezasićenosti masnih kiselina.Izvođeno: 2013./2014. u vrtićima i OŠ, Dan za znanost, Đir po Ruđeru, Znanstveni piknik 2014.

O udruzi:

Udruga eSTUDENT se bavi popularizacijom znanosti od 2012. godine. Kroz vlastiti projekt Znanost za sve posjetili smo više od 10 škola i vrtića te održali preko 25 samostalnih radionica i predavanja za djecu i studente, a članovi dolaze s čak 5 različitih fakulteta. Surađivali smo na projektu FER-a ŠUZA, „Iz škole u znanost i akademsku zajednicu“. Od početka djelovanja sudjelovali smo na dva Znanstvena piknika, Danu za znanost, Đir po Ruđeru te prošlogodišnjem Festivalu znanosti s preko 15 aktivnosti, za koje smo bili na raznim televizijskim i radio emisijama.

Ana Milinović rođena je i odrasla u Zagrebu, 22godišnja studentica profesorskog smjera fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Od 2012. godine se bavi popularizacijom znanosti u udruzi eSTUDENT, gdje je ak. god. 2013./2014. vodila jedan od timova. Sudjelovala je na velikim popularizacijskim događajima dva Znanstvena piknika, dvije Noći istraživača, prošli Festival znanosti, Dan za znanost i Đir po Ruđeru. Redovito sudjeluje na Internacionalnoj konferenciji studenata fizike (ICPS), gdje je više puta prezentirala, a trenutno je i podpredsjednica Internacionalne udruge studenata fizike (IAPS) zbog čega je i član mreže HOPE (Horizons in Physics Education).

eSTUDENTMikrobiologija

Cilj: Približiti učenicima svijet mikroorganizama te im ukazati da nisu svi štetni za ljudsko zdravlje na što jednostavniji i kreativniji način. Upoznavanje učenika sa svijetom oko sebe, ukazivanje na važnost mikroorganizama u zdravlju i bolesti ljudi.Opis: Kao uvod učenicima se objasni što je mikrobiologija, zatim raspravljamo jesu li svi štetni za ljudsko zdravlje, gdje se sve nalaze i što misle u kojem broju su prisutni u našem organizmu te ima li više stanica mikroorganizama ili humanih u tijelu čovjeka (kažemo im koliko ima humanih). Pritom nabrojimo neke mikroorganizme u našem tijelu i kažemo sudionicima da odaberu jednog. Dok voditeljica priča, djeca od filca, vate, igle i konca rade svoj plišani odabrani mikroorganizam. Priču nastavljamo s tim što uzrokuje bolesti te zašto nam ne trebaju antibiotici kod gripe. Te krećemo na dijagnostiku, odnosno kako ih gledamo, uzgajamo u laboratoriju te kako možemo iz krvi znati da netko npr.ima upalu grla?Izvođeno: Znanstveni piknik 2014.

O udruzi:

Udruga eSTUDENT se bavi popularizacijom znanosti od 2012. godine. Kroz vlastiti projekt Znanost za sve posjetili smo više od 10 škola i vrtića te održali preko 25 samostalnih radionica i predavanja za djecu i studente, a članovi dolaze s čak 5 različitih fakulteta. Surađivali smo na projektu FER-a ŠUZA, „Iz škole u znanost i akademsku zajednicu“. Od početka djelovanja sudjelovali smo na dva Znanstvena piknika, Danu za znanost, Đir po Ruđeru te prošlogodišnjem Festivalu znanosti s preko 15 aktivnosti, za koje smo bili na raznim televizijskim i radio emisijama.

Ana Milinović rođena je i odrasla u Zagrebu, 22godišnja studentica profesorskog smjera fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Od 2012. godine se bavi popularizacijom znanosti u udruzi eSTUDENT, gdje je ak. god. 2013./2014. vodila jedan od timova. Sudjelovala je na velikim popularizacijskim događajima dva Znanstvena piknika, dvije Noći istraživača, prošli Festival znanosti, Dan za znanost i Đir po Ruđeru. Redovito sudjeluje na Internacionalnoj konferenciji studenata fizike (ICPS), gdje je više puta prezentirala, a trenutno je i podpredsjednica Internacionalne udruge studenata fizike (IAPS) zbog čega je i član mreže HOPE (Horizons in Physics Education).

eSTUDENTVoćna baterija

Cilj : Pokazivanje elektrokemijskog članka djeci. Upoznavanje s pojmom struje i naboja te kako teče u strujom krugu.Opis: Pokazat će se princip elektrokemijskog članka, zatim će se slagati baterija gdje je elektrolit voće. Prvo će se mjeriti napon na 1 limunu, 1 naranči i 1 voću po izboru, a zatim će se te tri baterije spajati u seriju te će se za svaku kombinaciju mjeriti napon. Pri svakom ćemo pokušaju provjeriti svjetli li LED lampica. Za stariju djecu pokazivati razliku serijskog i paralelnog spoja više baterija.Izvođeno: 2012./2013. u vrtićima i OŠ, Znanstveni piknik 2013., 2013./2014. u vrtićima iOŠ, Dan za znanost

O udruzi:

Udruga eSTUDENT se bavi popularizacijom znanosti od 2012. godine. Kroz vlastiti projekt Znanost za sve posjetili smo više od 10 škola i vrtića te održali preko 25 samostalnih radionica i predavanja za djecu i studente, a članovi dolaze s čak 5 različitih fakulteta. Surađivali smo na projektu FER-a ŠUZA, „Iz škole u znanost i akademsku zajednicu“. Od početka djelovanja sudjelovali smo na dva Znanstvena piknika, Danu za znanost, Đir po Ruđeru te prošlogodišnjem Festivalu znanosti s preko 15 aktivnosti, za koje smo bili na raznim televizijskim i radio emisijama.

Ana Milinović rođena je i odrasla u Zagrebu, 22godišnja studentica profesorskog smjera fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Od 2012. godine se bavi popularizacijom znanosti u udruzi eSTUDENT, gdje je ak. god. 2013./2014. vodila jedan od timova. Sudjelovala je na velikim popularizacijskim događajima dva Znanstvena piknika, dvije Noći istraživača, prošli Festival znanosti, Dan za znanost i Đir po Ruđeru. Redovito sudjeluje na Internacionalnoj konferenciji studenata fizike (ICPS), gdje je više puta prezentirala, a trenutno je i podpredsjednica Internacionalne udruge studenata fizike (IAPS) zbog čega je i član mreže HOPE (Horizons in Physics Education).

RADIONAMechatronika

Radiona.org na ovogodišnjem izdanju Festivala znanosti predstavlja svoje DIY strojeve na kojima lab radi intenzivno zadnjih godinu dana: 3D printere, CNC glodalice i uređaje koji kombiniraju elektroniku i mechatroniku. Posjetitelji će tako biti u mogućnosti vidjeti primjerice DIY RepRap Prusa i Ultimaker 3D printere.Sudjeluju: članovi Radione www.radiona.org.

Vladis VujnovićNa sreću, Sunce je od vodika, a ne od željeza

Prikazuju se temelji spektroskopske analize Sunčeve svjetlosti i temelji atomske fizike koji su doveli do spoznaje o Sunčevoj stvarnosti: kemijskom sastavu, stanju atmosfere i fizičkom stanju unutrašnjosti. Astrofizika je postala pravom znanosti tek kada je fizika zračenja postala provjerenom teorijom. U otkrivanju istine i savladavanju sumnji i ljudskih taština ističu se uloge Kirchhoffa koji je otkrio jednake valne duljine spektralnih linija neke tvari u apsorpciji i u emisiji, Meghnada Sahe koji je ustanovio ravnotežni omjer jače i manje ioniziranih atoma, Cecilije Payne koja je svijetu otkrila istinit kemijski sastav Sunca i zvijezda te Albrechta Unsölda koji je pokazao kako se svojstva usijanoga plina otkrivaju iz jakosti i oblika pojedinih dijelova spektra. Sve su zvijezde sazdane od praktički istih elemenata. Razlike zvjezdanih spektara posljedica su razlika temperatura zvjezdanih atmosfera.

Životopis:

Vladis Vujnović (1933.) fizičar je s radovima iz atomske fizike ioniziranih plinova, fizike zračenja, statistike Sunčevih pjega i geomagnetizma. Predavao je na sveučilištima u Hrvatskoj. Objavio je nekoliko djela iz fizike i astronomije, od kojih je posljednje Zvjezdane vatre dalekog svemira (2009.). Dobitnik je Državne nagrade za popularizaciju znanosti (1998.) i nagrade za životno djelo Ivan Filipović (2003.).

Hana FajkovićTajni život Kocke

Tajni život Kocke je naziv radionice namijenjene osnovnoškolskom i srednjoškolskom uzrastu. U radionici bi se izrađivale kocke od papira origami tehnikom te bi se u isto vrijeme uz prezentaciju i razgovor govorilo o kocki, tj. heksaedru (elementima simetrije, kristalizaciji i habitusu minerala i sl.). Prikazali bi se neki minerali koje koristimo u svakodnevnom životu, a kristaliziraju u kubičnom sustavu i razvijaju formu kocke, poput kuhinjske soli (halit). Na kraju bi se razgovaralo o mogućnostima nalaženja sličnih minerala na Suncu.

Životopis:

Hana Fajković studij geologije završila je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je i doktorirala 2014. godine. Trenutno je zaposlena kao poslijedoktorand na Mineraloško-petrografskom zavodu Geološkog odsjeka PMF-a, Zagreb. Tijekom godina rada na fakultetu bavi se problematikom redistribucije onečišćivala vezanih uz sedimente i tla te geokemijskim karakteristikama u širem smislu, analizama i

metodologijom vezanom uz azbeste i dispergirane azbestne čestice u raznim medijima te analizom dioksina u zraku, tlu i sedimentu.

Hrvoj VančikOd zvjezdane prašine do mezokozmosa

Evolucija svemira iza koje slijede kemijska i biološka evolucija obično se razmatra kao ekspanzija od mikrokozmosa prema makrokozmosu. Život se pojavljuje u međupodručju - mezokozmosu. Razvoj mezokozmosa sjajno se prepoznaje u kemiji gdje se razaznaju zakonitosti koje nisu samo kemijske već imaju i univerzalni značaj. U tim okvirima prvo će biti riječi o procesu stvaranja temeljnih kemijskih struktura nužnih za mogući razvoj života, a koje nastaju u dubokom svemiru na sitnim zrncima zvjezdane prašine. Drugi pogled na kemijsku evoluciju usredotočit će se na teoriju kompleksnosti koja, iako je važan dio gotovo svih znanosti, svoj najizvorniji obik ima u kemiji. Predlaže se sasvim drukčiji pogled na evolucijske procese utemeljen na hipotezi o mogućim granicama kompleksnosti.

Tomislav Jagušt i Ana Sović KržićLego i solarna energija

Energija koja dolazi od Sunca naziva se solarna energija. Solarnu energiju možemo „hvatati“ s pomoću solarnih ćelija. Više solarnih ćelija spojenih zajedno čine solarne panele. Oni uhvaćenu sunčanu energiju pretvaraju u npr. električnu energiju koja se pomoću motora pretvara u mehaničku energiju. Mehanička energija pokreće vozila. U ovoj radionici demonstrirat ćemo kako solarna energija pokreće auto načinjen od Lego kockica, ventilator od Lego kockica ili reklamu na ulici.

Životopisi:

Tomislav Jagušt je rođen 23. 10. 1980. u Zagrebu. Diplomirao je računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER), gdje je trenutno i zaposlen. Sudjeluje u izvođenju nastave iz nekoliko kolegija vezanih uz programiranje i baze podataka. Zanimaju ga razni oblici učenja potpomognutog računalima i tehnologijom (a najviše oni s prefiksima e- i m-), semantički web, bežične računalne mreže i radioamaterizam, a nekoliko godina je bio suradnik časopisa PC Chip i informatičkog priloga Večernjeg lista. Na užas svoje supruge sakuplja stara elektronička i mehanička računala i igraće konzole.

Ana Sović Kržić je znanstvena novakinja – viši asistent na Zavodu za elektroničke sustave i obradbu informacija FER-a. Završila je CARNET-ovu E-learning akademiju, smjer Tutoring. Dva kolegija na kojima sudjeluje osvojili su nagrade za multimedijalne sadržaje u e-kolegiju Sveučilišta u Zagrebu. Dobitnica je godišnje državne nagrade za tehničku kulturu Faust Vrančić 2013. te Nagrade za znanost FER-a 2014. godine. Mentorica je robotike u Centru za poticanje darovitosti djeteta „Bistrić“, predsjednica Foto video kluba „35 mm“ Križ i Robotičko informatičkog kluba Križ, članica je državnog povjerenstva natjecanja „Opisujemo sustave“ te organizator i voditelj multidisciplinarne Ljetne škole Ivanić-Grad za učenike osnovnih škola.

Boris DuralijaMožemo li bez Sunca u intenzivnoj proizvodnji voća (predavanje)

Zbog svoje karakteristične genetske konstitucije svaka se pojedina voćna vrsta prilagodila rastu i stvaranju potomstva u specifičnim ekološkim uvjetima. Među najvažnije okolinske činitelje svakako spada Sunčeva svjetlost. Ona je neophodna za proces fotosinteze kojom voćka osigurava asimilate neophodne za život. Djelovanje Sunca na voćke je višestruko. Tako gibanjem Zemlje oko Sunca voćke koje uzgajamo u Hrvatskoj trebaju se prilagoditi promjenama godišnjih doba. Unutar nekih voćnih vrsta razvili su se genotipovi koji se prilično razlikuju i u potrebama za dužinom dana. Razlikujemo tako sorte kratkog, dugog i neutralnog dana. Vrste i sorte se razlikuju u potrebama za Sunčevom svjetlosti ovisno o fenofazi kroz koju prolaze. Intenzivna proizvodnja voća zahtjeva odabir tehnologije (smjer redova, uzgojni oblici i sl.) koja omogućava postizanje zadovoljavajućih prinosa i kvalitete plodova voća koji dolaze na tržište.

Životopis:

Boris Duralija doktorirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a gdje trenutačno radi kao izvanredni profesor na Zavodu za voćarstvo. Sudjeluje u izvođenju nastave većeg broja modula vezanih uz voćarstvo na preddiplomskim i diplomskim studijima. Objavio je veći broj stručnih i znanstvenih radova iz problematike jagoda. Sudjelovao je kao voditelj ili istraživač na većem broju istraživanja povezanih s jagodama. Na projektu EU – COST 863 „Euroberry Research: from Genomics to Sustainable Production, Quality & Health“ financiranom od Europske komisije bio je koordinator akcije za RH. Uređuje web stranice www.jagode.org od samog početka. Održavao je nastavu na ERASMUS LLP predmetu Potentials of using biodiversity for achieving a sustainable horticulture (BioSusHort).

Zvjezdana MarkovićVinova loza mikroskopskih dimenzija

Kako kulturu koja je tako popularna kroz svoj konačan proizvod vino možemo uskladištiti u laboratoriju? Biljna tkiva vinove loze veličine 1 mm bit će prikazana u različitim jednostavnim pokusima preko in vitro biljaka uzgojenih u laboratoriju za kulturu tkiva.

Životopis:

Dr. sc. Zvjezdana Marković od 2014. godine je znanstveni novak – poslijedoktorand na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Obavlja nastavnu djelatnost kao suradnik na kolegiju Vinogradarstvo I na preddiplomskom studiju te na dvama kolegijima diplomskog studija (Biologija i ekologija vinove loze i Ekološko vinogradarstvo).

Milna Tudor KalitSir iz mišine – zlatna medalja za originalnost!

Hrvatska je značajna riznica autohtonih sireva čiji je nastanak vezan za prehrambene navike, potrošnju, običaje, klimu, reljef, kao i prenošenje znanja i iskustva o njihovoj proizvodnji među generacijama. Sir iz mišine je specifičan hrvatski autohtoni tvrdi ovčji sir koji se proizvodi u široj okolici Knina. Glavna proizvodna specifičnost ovog sira jest zrenje u janjećoj koži - lokalno nazivanoj mišina. Mišina se može opisati kao „vreća“ načinjena od kože cijelog janjeta. Na nutritivnu vrijednost i senzorske karakteristike sira najizravnije utječu biokemijski procesi koji se odvijaju tijekom zrenja - glikoliza, proteoliza i lipoliza. Sir iz mišine karakterizira specifično zrenje u anaerobnim uvjetima u janjećoj koži, pri čemu je vodeći proces lipoliza, što ga čini različitim od ostalih tvrdih ovčjih sireva. SMK su odgovorne za intenzivan i specifičan okus i aromu sira iz mišine te su glavni nositelji bioaktivnog djelovanja mliječne masti.

Životopis:

Milna Tudor Kalit doktorirala je 2012. godine na poslijediplomskom doktorskom studiju Nutricionizam Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu gdje je 2005. godine i diplomirala. Od 2006. godine zaposlena je na Zavodu za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjeluje u izvođenju auditornih vježbi i seminara za studente iz modula Sigurnost hrane, Mlijeko i mliječni proizvodi te Biokemija i tehnologija zrenja sireva. Urednica je i koautorica sveučilišnog udžbenika Sigurnost hrane (2014.). Kao stipendistica Cochran stipendije koju dodjeljuje Ministarstvo poljoprivrede SAD-a educirala se iz područja sigurnosti hrane 2007. godine na Michigan State University. Dobitnica je potpore Biotehničke zaklade Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta za postignute rezultate na području biotehničkih znanosti 2008. godine.

Martina Čuljak, Izabela Živkov i Aleksandar MešićJedimo kukce!?

Rast populacije, ali i životnog standarda prati potreba za sve većim količinama hrane koja se proizvodi na sve manjim površinama. Kao moguće rješenje ovog problema Ujedinjeni narodi već desetak godina razmatraju korištenje kukaca kao hrane za ljude i domaće životinje. Iako se entomofagija intenzivnije spominje tek posljednjih nekoliko godina, kukci su dio prehrane ljudi širom svijeta već tisućama godina. Ovo predavanje pojasnit će povijest i perspektive entomofagije te njezine prednosti i nedostatke.

Životopisi:

Martina Čuljak i Izabela Živkov studentice su diplomskog studija Fitomedicina na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Festivalu znanosti prikazat će stručni projekt koji su u okviru nastave izradile pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Aleksandra Mešića.

Višnja Srdelić i Utrinka Mihelić Srdelić

Sunčani kutak

Astronomski „kutak“ na Festivalu bit će posvećen radionicama i izlošcima vezanima za nama najbližu zvijezdu Sunce. Izložit će se kvadrant za Sunce (mjeri visinu Sunca), heliostat i heliograf, a u pozadini će se vrtjeti fotografije i video snimka Sunca. Bit će izloženi i fotosi u različitim valnim duljinama, fizikalni podaci o Suncu te nuklearna reakcija na Suncu.Radionice: Sunčani sat, gnomon (određivanje N – S), model Sunca (za manji i veći uzrast), HR dijagram (pojednostavljen).

Luka OpašićTransplantacijska medicina

Je li moguće transplantirati glavu? Hoće li svinjsko srce jednog dana kucati u vama? Što se sve može presaditi i kako će izgledati budućnost transplantacijske medicine moći ćete čuti u ovom predavanju. Indijski kirurzi već su prije više od dvije tisuća godina presađivali kožu, no tek otkriće lijekova koji sprječavaju odbacivanje izvelo je transplantaciju iz laboratorija i uvelo je u redovnu kliničku primjenu. Nedostatni broj organa danas je njeno glavno ograničenje i tek će rješavanjem tog problema doživjeti pravi procvat. Kako? Uzgojem u životinjama, bioreaktorima? Printerima koji umjesto boje koriste stanice?

Životopis:

Luka Opašić student je završne godine Medicinskog fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu. Član je Društva za edukaciju van okvira. Sudjelovao je na Višnjanskoj ljetnoj školi znanosti više godina, prvo kao polaznik, kasnije kao voditelj.

Hrvoje BukovecPasivne kuće

Fokus prezentacije su pasivne kuće. Uvodni dio približit će slušateljima održivi način gradnje i ulogu sunca u tome (koristi od sunca). Zatim će se objasniti energetsko certificiranje i svrha s najboljim primjerima u svijetu (LEED, BREEAM, DGNB, CASBEE i sl.). Pasivne kuće predstavit će se kroz fizikalne zahtjeve, ali i energetski učinkovita svojstva. Dotaknut će se i tema energetske sanacije zgrada (EnerPHit obnove). Pokazat će se neki primjeri u Hrvatskoj, ali i u svijetu te zastupljenost Passivhaus zgrada u svijetu. Prezentacija će se završiti s Alatom za projektiranje Passivhaus zgrada i kako on funkcionira.Prezentacija će biti podijeljena na 3 dijela (3 x 10 ili 3 x 15 min) gdje bi prvi dio bio uvod s energetskim certificiranjem, a druga dva pasivne kuće, od kojih jedan teorijski pristup, a drugi praktični.

Katarina Ivanišin KardumDan i noć

Tijekom radionice djeca će izraditi model Sunca, Zemlje i Mjeseca koji će im se demonstrirati, a zatim će ga sami koristiti kako bi shvatili kako nastaju dan i noć, zašto su dani nekad duži, nekad kraći, kako se Zemlja kreće u prostoru i još ponešto o planeti na kojoj živimo.

Životopis:

Katarina Ivanišin Kardum završila je Prirodoslovno-matematičku gimnaziju u Dubrovniku 1993. godine. Godine 1994. upisala se na jednogodišnji pripremni studij umjetnosti i dizajna u umjetničkoj školi City and Guilds of London Art School, a nakon toga i na trogodišnji studij slikarstva u istoj umjetničkoj školi, nakon kojeg je dobila diplomu. Godine 1998. upisala je i završila dvogodišnji poslijediplomski studij na Royal College of Art u Londonu.Od 2000. godine radi kao samostalna umjetnica – slikarica (do 2005. s ateljeom u Londonu, od 2005. do danas s ateljeom u Dubrovniku i Zagrebu). U razdoblju od 2009. do 2014. godine bila je muzejska pedagogica u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik, a od 2014. isti posao obavlja u Tehničkom muzeju u Zagrebu.

Katarina Ivanišin Kardum i Marija CrnčevićPriroda kao laboratorij boja – boje u našem domu

Cilj je održati radionicu s temom tradicionalnog znanja o uporabi prirodnih boja mineralnog, biljnog i životinjskog porijekla s područja krajnjeg juga Hrvatske. Cijeli niz boja može se dobiti iz navedenih prirodnih izvora u svrhu bojanja platna, predmeta te za bojanje kože, kose, hrane itd.Tijekom radionice djeci će se objasniti i demonstrirati uz interaktivno sudjelovanje koje boje nastaju iz kojih biljnih i životinjskih vrsta. Slikat će se motivi spomenutih životinjskih i biljnih vrsta u bojama koje od njih nastaju. Motivi će se slikati uz pomoć šablona koje će djeca sama izraditi u radionici, a za bojanje će se koristiti prirodne boje. Ovom metodom povezuju se predmeti prirode i društva, likovnog odgoja i matematike.Prirodne boje i njihova uporaba dio su svjetskog kulturnog nasljeđa: njihov odabir i način izrade zajednički su svim civilizacijama. Radionicom se širi svijest o već donekle zaboravljenom potencijalu tradicionalnih materijala i tehnika te se promiče nastavak tradicije ali i suvremene manifestacije starih zanata, uz promicanje svijesti o okolišu i zdravlju nas samih. Ekološka rješenja važna su za održiv razvoj te podizanje kvalitete života ljudi. Većina materijala lokalno su dostupni materijali, a stečeno znanje može se dalje primjenjivati u brojnim različitim projektima.

Životopisi:

Katarina Ivanišin Kardum završila je Prirodoslovno-matematičku gimnaziju u Dubrovniku 1993. godine. Godine 1994. upisala se na jednogodišnji pripremni studij umjetnosti i dizajna u umjetničkoj školi City and Guilds of London Art School, a nakon toga i na trogodišnji studij slikarstva u istoj umjetničkoj školi, nakon kojeg je dobila diplomu. Godine 1998. upisala je i završila dvogodišnji poslijediplomski studij na Royal College of Art u Londonu.Od 2000. godine radi kao samostalna umjetnica – slikarica (do 2005. s ateljeom u Londonu, od 2005. do danas s ateljeom u Dubrovniku i Zagrebu). U razdoblju od 2009. do 2014. godine

bila je muzejska pedagogica u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik, a od 2014. isti posao obavlja u Tehničkom muzeju u Zagrebu.

Marija Crnčević rođena je 1973. godine u Dubrovniku gdje završava osnovnu i srednju školu. Akademske godine 1991./92. upisuje studij biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je 1997. godine s temom Vertikalna raspodjela fitoplanktona u Rogozničkom jezeru. Od lipnja 1998. do srpnja 2002. godine zaposlena je kao znanstveni novak na Veleučilištu u Dubrovniku, u okviru znanstveno - istraživačkog projekta Ministarstva znanosti i tehnologije Balastne vode. Godine 1999. upisala je poslijediplomski znanstveni studij Oceanologije na Prirodoslovno - matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistarski rad pod naslovom „Učinak UV zračenja i ozona na preživljavanje cista i nauplija račića Artemia (Crustacea, Branchiopoda)“ obranila je u lipnju 2002. godine.Od kolovoza 2002. do rujna 2010. godine zaposlena je u Gradu Dubrovniku, gdje je obavljala poslove zaštite okoliša te u razdoblju od studenoga 2008. do studenoga 2010. godine bila privremena ravnateljica Prirorodoslovnog muzeja Dubrovnik. Tijekom istog razdoblja sudjelovala je kao konzultant u okviru znanstveno-istraživačkog projekta Problematika unosa alohtonih organizama brodovima (0224001) Sveučilišta u Dubrovniku uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije i kao suradnik na tehnološkom projektu Konstrukcija pilot-uređaja za inaktivaciju organizama u brodskomu vodenom balastu (TP-01/0275-01) Sveučilišta u Dubrovniku i Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Godine 2009. stekla je muzejsko zvanje kustos pri Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu.Od listopada 2010. godine zaposlena je kao ravnatelj u Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije. Međusveučilišni poslijediplomski doktorski studij Primijenjene znanosti o moru pri Sveučilištu u Splitu i Sveučilištu u Dubrovniku upisala je u akademskoj godini 2010./11. Doktorsku disertaciju pod naslovom Biološke i ekološke značajke školjkaša Glycymeris nummaria (Linnaeus, 1758) u istočnom Jadranu obranila je u srpnju 2014. godine.Koautor je 4 znanstvena rada u časopisima indeksiranim u Current Content bazi, 1 rada u časopisima s međunarodnom recenzijom, 6 radova u ostalim časopisima te je sudjelovala na nekoliko domaćih i međunarodnih skupova s ukupno 27 priopćenja.

Damir Hržina i Alan JadanićOpažanje Sunca

Sunce kao najbliža zvijezda još uvijek krije brojne nepoznanice. Sustavnim motrenjima čak i pomoću amaterske opreme moguće je saznati dosta o njegovoj aktivnosti i rotaciji. Ovom prilikom će se prikazati kako opažati Sunce na sigurne načine i to uporabom neutralnih filtra, H-alfa filtra te metodom projekcije. Uz to demonstrirat će se kako crtati, ali i snimati Sunce da bi se dobile upotrebljive fotografije koje mogu poslužiti za daljnju obradu i tako proširiti sazanja o nama najbližoj zvijezdi.

Životopisi:

Damir Hržina, dipl. ing. djelatnik je Zvjezdarnice Zagreb od 1999. godine. Diplomirao je na Strojarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1998.). Radove vezane uz fiziku Sunca

objavljivao je u časopisima Solar Physics, Sun and Geosphere i Hvar Obs Bull. Zamjenik je urednika časopisa Čovjek i svemir te glavni i odgovorni urednik časopisa Bolid. Dugogodišnji je član Državnog povjerenstva za susrete i natjecanja iz astronomije. Voditelj je Hrvatskog olimpijskog tima na astronomskim i astrofizičkim olimpijadama.

Alan Jadanić dugogodišnji je dopredsjednik Astronomsko astronautičkog društva Zagreb s višedesetljetnim praktičnim iskustvom u opažanjima astronomskih objekata i astrofotografiji. Radove je objavljivao u astronomskim časopisima i na izložbama astrofotografija te je aktivno sudjelovao na brojnim javnim astronomskim opažanjima diljem zemlje.

Mateja DumbovićZabavni kviz o Suncu

Radionica je namijenjena osnovnoškolcima, a sastoji se od kratkog uvodnog predavanja (15-ak min) nakon kojeg slijedi zabavni kviz u kojem se timovi bore za titulu najboljeg. Timovi će rješavati zadatke zadane na posebno izrađenim posterima – lijepiti, zaokruživati i upisivati točne odgovore. Ukupno predviđeno trajanje radionice je 90 minuta. Maksimalan broj timova je 5, a unutar tima može biti do 10 osoba. Predznanje teme nije potrebno, jer će sve tražene informacije biti dane u uvodnom predavanju. Radionica nudi zabavan način učenja o Suncu i usvajanja novih informacija.

Životopis:

Mateja Dumbović (Zagreb 1984.), dipl. ing fizike. Diplomirala je eksperimentalni smjer fizike na Zagrebačkom PMF-u 2010. godine, otkada je i zaposlenik Opservatorija Hvar Geodetskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno radi kao znanstveni novak na projektu „Solar and Stellar variability (SOLSTEL)“ te izrađuje disertaciju na temu „Analiza i predviđanje utjecaja koroninih izbačaja na svemirske vremenske prilike“. Član je Hrvatskog Astronomskog Društva te Državnog povjerenstva za natjecanja iz astronomije.

AD BeskrajOpažanje Sunca teleskopom

Naša najbliža zvijezda vrlo je interesantna za vizualna opažanja uz pomoć teleskopa opremljenog odgovarajućim filterima. Članovi AD Beskraj na kratkoj prezentaciji (20 min) objasnit će što se sve može vidjeti uz pomoć specijaliziranog solarnog teleskopa (pjege, protuberance, filamenti...), a zatim će se Sunce moći opažati „uživo“ kroz teleskop postavljen u dvorištu Muzeja.

Daliborka Pavić i učenici osmih razreda OŠ PrečkoTesla u kavezu – princip animacije

Učenici će izraditi taumatrop i zoetrop. Materijal i pribor za izradu taumatropa i zoetropa: papir, ljepilo, škare, bojice, elastična gumica, karton.

U uvodnom dijelu na laptopu pokazati nekoliko isječaka iz animiranog i igranog filma. Pokazati filmsku vrpcu (cilj je da se učenici podsjete da se radi o nizu slika). Razgovarati s učenicima o počecima animacije i njezinom razvoju. Prije početka izrade vlastitog taumatropa i zoetropa, učenici će se poigrati s već izrađenim modelima taumatropa i zoetropa. Taumatrop je napravljen od papira izrezanog u obliku kruga. S obje strane papira nalazi se slika. Na našem već pripremljenom taumatropu s jedne strane bit će Faradayev kavez, a s druge strane karikatura Nikole Tesle. Brzim okretanjem, „zavarat“ ćemo oko i izgledat će kao da je Tesla u kavezu. Zoetrop je napravljen od 12 slika u nizu. Između slika se nalazi prorez. Model se zalijepi na CD ili karton u obliku kruga. Okretanjem CD-a i gledanjem kroz proreze dobiva se animacija. Na našem već pripremljenom modelu bit će nacrtan trkač.Nakon toga učenici osmih razreda daju upute kako izraditi vlastiti taumatrop i zoetrop.

Životopis:

Daliborka Pavić rođena je 19. 3. 1974. godine u Slavonskom Brodu. Završila je Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, smjer profesor matematike i fizike. Nakon završetka školovanja zaposlila se u OŠ Vukomerec gdje je predavala matematiku. Fiziku je počela predavati prije pet godina promjenom radnog mjesta i dolaskom u OŠ Prečko. Sa svojim učenicima sudjelovala je dva puta na Državnom natjecanju iz fizike. Sudjelovala je u projektu „Dječji tjedan poduzetništva“ u organizaciji Ministarstva poduzetništva i obrta i Obrazovne grupe Zrinski, gdje su kroz radionice uvodili osnovne poduzetničke pojmove. Tema radonica koje je vodila bila je izrada didaktičkih igračaka (kaleidoskopa i magnetnih lutkica). Dvije godine sudjelovala je u radu Učeničke zadruge ZIP - Zadrugari iz Prečkog. Prošle godine su sudjelovali na Državnoj smotri u kategoriji istraživačkog rada. Učenici osmih razreda su na prošlogodišnjem Festivalu znanosti vodili radionicu Dinamički model valova (namijenjenu uzrastu petih i šestih razreda).

Višnja Stupin i Anja Bjelica, učenice V. Gimnazije, mentorica Zrinka Pongrac–ŠtimacSudar sa Suncem???

Na jednostavan i razumljiv način djeci će se približiti priroda ove fantastične zvijezde neophodne za život na Zemlji. Sunce će se prikazati pomoću raznih pokusa i malih znanstvenih istraživanja, interesantnih vježbi i poučne prezentacije.Ovogodišnja tema Festivala znanosti potaknula je voditeljice ove prezentacije na dodatno proučavanje Sunca i svih čari kojima pobuđuje ljubav prema znanosti. Ovo će predavanje djeci znanost prikazati u najboljem svjetlu i privući ih baš kao lijep sunčan dan.

Životopisi:

Anja Bjelica rođena je 22. ožujka 1998. godine u Zagrebu. Od svog rođenja živi s obitelji u Zagrebu. Tu je završila Osnovnu školu Vrbani s odličnim uspjehom (5.0), a trenutno pohađa 2. razred prirodoslovno-matematičke V. gimnazije. Prvi razred srednje škole također je završila s odličnim uspjehom (5.0). Posebno je zanimaju prirodni predmeti kojima bi se rado htjela posvetiti i u budućnosti. Uvijek se rado sjeti prošlogodišnjeg predavanja o Suncu u Astronomskom centru Rijeka. U slobodno vrijeme dodatno uči njemački jezik, bavi se

pilatesom i svira klavijature te uživa šetajući svog psa. Voli putovati i veseli se svakom izletu sa svojom obitelji. Naravno, raduje se i zabavnim druženjima s prijateljima.

Višnja Stupin rođena je 23. veljače 1999. godine u Zagrebu. Ovdje živi sa svojom obitelji od rođenja. Prva dva razreda osnovne škole završila je u OŠ Mate Lovraka, a preostalih šest u OŠ Špansko Oranice. Osnovnoškolsko obrazovanje završila je s odličnim uspjehom (5.0). Prvi razred prirodoslovno-matematičke V. gimnazije završila je s odličnim uspjehom (5.0), a sada pohađa drugi. Kroz srednju školu još više su je zainteresirali prirodni predmeti, a u njima vidi i svoju budućnost. Još za vrijeme osnovne škole dva puta je sudjelovala u Astronomskoj ljetnoj školi Zvjezdarnice Zagreb gdje su se detaljno upoznali sa Suncem. Svoje slobodno vrijeme provodi učeći francuski jezik već osam godina, u školi dodatno njemački jezik, pjevajući u župnom zboru, a posebno je veseli trčanje sa svojim psom. Vikendima uživa u druženju s prijateljima i obitelji.

Jan Težak, Karlo Oto Lekić, Svebor Mihael Jelić i Marko Ljubas, učenici V. Gimnazije, mentorica Zrinka Pongrac–ŠtimacNi više ni manje – preciznost u pokusima

S obzirom na to da je mnogim učenicima opisivanje pokusa jedan od najdosadnijih dijelova nastave, ova jednostavna radionica namijenjena je učenicima 5. i 6. razreda, s ciljem da im, kad ih dočekaju u 7. razredu, pokusi ne budu bauk. Ili ako i budu, da barem pronađu neki smisao u njima.Postupak: Učenici se podijele u dvije skupine, svaka s jednim voditeljem. Učenici imaju zadatak: od dobivenih lego kockica složiti bilo što i opisati na papiru svoju kreaciju. Druga će skupina morati to isto složiti po njihovim uputama. Praksa pokazuje da druga skupina nikad jednako ne složi kreaciju, jer opisi često glase neodređeno. Nakon kratkog osvrta na obavljeni posao, dolazi drugi dio radionice. Svaka skupina uz voditeljevu pomoć radi kemijski pokus u kojem su omjeri vrlo bitni (npr. jodni sat i sl., ovisno o raspoloživim kemikalijama). Opisuju ga, i ponovno, kao i s lego kockama, razmjenjuju opise. Sad svaka skupina izvodi pokus one druge. Ekipa čije se upute pokažu boljima, dobiva čokoladu.

Životopis:

Jan Težak rođen je u Zagrebu 1999. godine koja je značajna, osim zbog njegovog rođenja, i zbog pomrčine Sunca iznad Balatona, koja je bila vidljiva i iz Zagreba. Pohađao je nekoliko vrtića i jednu osnovnu školu – Marina Držića na Trnju. Tri godine zaredom sudjelovao je i na Znanstvenom kampu mladih u Višnjanu, što je bilo zanimljivo, ali i zahtjevno iskustvo. Zbog interesa prema prirodoslovnim znanostima upisao je V. Gimnaziju u Zagrebu. To se pokazalo kao pametna odluka, između ostalog i zato što mu je omogućila razne dodatne aktivnosti, npr. Volontiranje u Modernoj galeriji, sudjelovanje na chemgeneration natjecanju, debatu itd.

Jaša ČalogovićZašto i na koji način istražujemo svoju najbližu zvijezdu – Sunce?

Naše Sunce jedna je od više stotina milijardi zvijezda u našoj galaksiji. Da je Sunce samo malo drugačija zvijezda vjerojatno na Zemlji ne bi bio moguć bogat i raznovrstan život kakav postoji danas. Osim što je Sunce temelj i izvor energije za skoro sva bića na Zemlji, ono u današnje moderno doba predstavlja i određenu opasnost. Naime, poznato je da određene pojave na Suncu mogu utjecati na Zemljin bliski svemirski okoliš i atmosferu s posljedicama na ljude i njhove djelatnosti (npr. otkazivanje satelita, GPS-a, električne mreže, elektronike, štetno djelovanje na astronaute i pilote). To je ujedno i razlog da se Sunce u posljednjih nekoliko desetljeća intenzivno istražuje. U ovom predavanju bit će predstavljene opće karakteristike Sunca i neke pojave vezane za aktivnost Sunca, kao npr. Sunčevi bljeskovi i koronalni izbačaji mase koji mogu utjecati na ljude i njihovu tehnologiju. Budući da je većina današnjeg istraživanja Sunca zasnovana na promatranju, bit će predstavljeni neki najveći sadašnji i budući Sunčevi teleskopi na Zemlji, kao i sateliti s kojima se vrše promatranja. Ovdje doprinos također daje i Opservatorij Hvar s dvostrukim Sunčevim teleskopom na Hvaru koji je ujedno i jedini teleskop toga tipa u Hrvatskoj.

Marijana BorićFaust Vrančić kao autor djela Machinae novae

Predavanjem će se rekonstruirati školovanje i prvi poticaji za oblikovanje tehničkih projekata i rješenja koje je Vrančić dobio već vrlo mlad kada je 1579. godine u dobi od dvadeset osam godina obavljao dužnosti upravitelja biskupskih imanja u Veszpremu, a dopunjavao je svoja praktična znanja tijekom čitavog života. Dvije godine kasnije postaje tajnikom Rudolfa II. te seli na carski dvor u Prag, gdje će niz godina obavljati razne diplomatske i državničke poslove u službi cara. Nova sredina dala je prilike Vrančiću da produbi svoja tehnička znanja. Na dvoru Rudolfa II. okupljao se znanstveni krug tada vrlo istaknutih europskih znanstvenika i inženjera. Nije dosada potvrđeno kakve je točno znanstvene kontakte Vrančić održavao, ali je neposredne uzore mogao imati u brojnim humanistima i znanstvenicima koji su u to vrijeme također bili u službi na dvoru (danski astronom Tyho Brache, autor zakona nebeske mehanike Johan Kepler, ugledni inženjer i graditelj Adrian de Vries, veliki konstruktor raznih mehanizama i strojeva Jacopo de Strada, filozof i alkemičar John Dee i mnogi drugi). Vjerojatno je praški znanstveni krug djelovao na Faustov razvoj i oblikovanje u tehničkog pisca. Napustivši 1605. godine konačno Prag i carske službe, presudne utjecaje za svoj rad Vrančić dobiva stupajući u Rimu u red sv. Pavla, tzv. barnabita, gdje upoznaje Giovannia Ambrogia Mazentu, priređivača zbirke tehničkih crteža Leonarda da Vincija (1452. - 1519.). Pored toga i Vrančić se je kao i mnogi drugi inženjeri, konstruktori i znanstvenici u doba renesanse nadahnjivao djelima antičkih autora. Posebno se u to vrijeme isticao lik Arhimeda iz Siracuse, antičkog matematičara, fizičara i konstruktora, a njegovo učenje imalo je dominantan utjecaj na razvoj matematike, prirodnih znanosti i tehnike kroz čitavu renesansu. Uzorima su bili i istaknuti srednjovjekovni konstruktori kao Villard de Honecour, čija su djela stoljećima prenosili mlađi autori, a poneke od njegovih ideja vidljive su u početnim koncepcijama Fausta Vrančića, koje on potom obogaćuje vlastitim idejama, zatim ih transformira i na koncu daje nove, tehnički savršenije projekte.Predavanje će velikim dijelom govoriti o sadržaju, strukturi i glavnim obilježjima djela Machinae novae. Ono sadrži 49 raznih slika velikog formata, od kojih će dio biti prikazan. Nakon njih Vrančić je priložio komentare na latinskom, talijanskom, španjolskom,

francuskom i njemačkom jeziku, kojima je opisao 56 različitih uređaja i tehničkih konstrukcija. Svi ti projekti nisu bili novi, ali su mnogi bili izvorno Vrančićevi i značili veliko obogaćenje dotada poznatih tehničkih oblika i konstrukcija. U djelu Vrančić razmatra različite tehničke probleme: izučava praktične hidrološke probleme, traži uzroke poplava i daje prijedloge kako ih izbjeći, konstruira različite vrste satova, primjenjuje svojstva elastičnosti materijala za akumuliranje mehaničke energije, konstruira mlinove, mostove, razvija ideju i ulogu zamašnjaka kod pogonskih strojeva, bavi se problemima uzvodne plovidbe rijekom i prevlačenjem velikih tereta pri čemu koristi paralelogram sila koji je u to vrijeme bio novost u znanosti (pravilo izvodi Simon Stevin 1586.). Zanimaju ga tehnološki procesi, organizacija i podjela rada te projekti rezanje, mlaćenje i vršenje žita. Budući da se zbog vremenskog ograničenja ne mogu prikazati sve konstrukcije, u prezentaciji će biti naglasak na pojedinim skupinama projekata koji su značajnije zastupljeni ili su pak izvorno Vrančićevi i po prvi su puta preko djela Machinae novae zaživjeli u tehničkoj literaturi.

Životopis:

Dr. sc. Marijana Borić zaposlena je u Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Bavi se istraživanjem rada znamenitih hrvatskih znanstvenika koji su dali doprinos ovoj sredini, ali i svjetskoj znanosti, te utemeljenjem znanstvene sredine i školstva na tlu Hrvatske.

Tihana Dekanić, Sandra Flinčec Grgac, Katia Grgić, Ana Sutlović i Anita TarbukTekstil – zaštitnik od sunca

Sunce je važan izvor elektromagnetskog zračenja koje život znači, no može biti i štetno po ljudsko zdravlje. Napredak u tehnologiji i istraživanjima doprinijeli su brzom razvoju materijala dodanih vrijednosti koji omogućuju zaštitu od sunčevog zračenja – apsorpcijom, raspršenjem, refleksijom i pretvorbom zračenja, no osim navedenog ono doprinosi estetskom izgledu i sigurnosti. S druge strane, elektromagnetsko zračenje, ovisno o valnoj duljini, na različite načine pridonosi razvoju ekološki povoljnih i ekonomski prihvatljivih procesa koji omogućuju nastajanje materijala dodanih vrijednosti, bilo da to uključuje njihovo oplemenjivanje, bojanje ili njegu. Vidljiva svjetlost (VIS, 400 - 800 nm) važna je za osjet boja. Infracrveno zračenje (IR, 800 nm – 1 mm) uobičajeno se primjenjuje u fizikalno-kemijskoj karakterizaciji prvobitnih ili promijenjenih svojstva tekstilija. Infracrveno zračenje koristi se u termovizijskim kamerama ili dvogledima za nadzor noću. U svrhu zaštite pripadnika policije i oružanih snaga razvijena je zaštitna odjeća koja onemogućava vidljivost pred termalnim kamerama. Mikrovalna energija (0,1 – 100 mm) u procesima oplemenjivanja još uvijek pronalazi svoj put zbog kompleksnih zahtjeva distribucije energije, no zasigurno su potvrđeni njeni dobri učinci ekonomske uštede koja uključuje energiju i vrijeme.U okviru ove radionice bit će prikazani materijali koji štite od ultraljubičastog zračenja (UV, 100 - 400 nm) ovisno o vrsti i tipu vlakana, konstrukciji materijala - debljini, poroznosti, gustoći, finoći, vrsti i koncentraciji bojila, optičkog bjelila, UV apsorbera, pigmenta, nanočestica i dr. te uloga fluorescencije i fosforescencije za druge primjene. Može se zaključiti da cijeli spektar sunčevog zračenja ima važnu ulogu u razvoju tekstila koji postaje moćan zaštitnik čovjeka, između ostalog i od štetnog dijela njegovog zračenja.

Životopisi:

Tihana Dekanić, Sandra Flinčec Grgac, Katia Grgić, Ana Sutlović i Anita Tarbuk djelatnice su Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te aktivno sudjeluju u znanstveno-istraživačkom radu iz područja tekstilne kemije u Zavodu za tekstilno-kemijsku tehnologiju i ekologiju. Znanstvenice u svom radu ističu prioritet primjene ekološki povoljnih i ekonomski prihvatljivih sredstava i procesa pri oplemenjivanju, bojanju i njezi tekstilnih materijala.

Dr. sc. Tihana Dekanić je viša asistentica i sudjeluje u nastavnom i znanstvenom radu na području njege tekstila te istražuje primjenu optičkih bjelila i UV apsorbera u procesima pranja.

Znanstveno istraživački rad doc. dr. sc. Sandre Flinčec Grgac usmjeren je na razvoj ekološki i ekonomski povoljnih procesa predobrade i oplemenjivanje tekstilnih te celuloznih materijala s posebnim naglaskom na primjenu mikrovalne energije. Karakterizacija materijala provodi se različitim analitičkim i standardiziranim metodama (FTIR, TGA, LOI, SEM).

Katia Grgić, dipl. ing. stručna je suradnica u području njege tekstila, a bavi se analizom deterdženata i otpadnih voda praonica.

Doc. dr. sc. Ana Sutlović radi na području bojanja i tiska tekstilnih materijala primjenom sintetskih i prirodnih bojila, analize bojila primjenom spektrometrijskih, HPLC, TLC i drugih metoda. Istražuje UV, VIS i IR područje sunčeva zračenja u vezi s navedenim bojilima.

Doc. dr. sc. Anita Tarbuk radi na području predobrade i oplemenjivanja tekstila, s naglaskom na primjenu enzima, fluorescentnih spojeva i površinske modifikacije u svrhu postizanja zaštitnih svojstva, posebice UV zaštite.

U svom nastavnom i znanstvenom radu surađuju sa studentima i nastavnicima iz drugih područja tekstilne tehnologije: dizajn, tkanje, pletenje i dr. Aktivno sudjeluju u popularizaciji znanstvenog rada u okviru Tekstilno-tehnološkog fakulteta prezentiranim u različitim događanjima kao što su: Otvoreni dani TTF-a, Smotra Sveučilišta, TV emisijama (Moć boja, Potrošački kod, Znanstvena petica i dr.), Dan za znanost, organizaciji radionica u suradnji s Etnografskim muzejom, ColoriniJunior - STEAM radionici TTF-a, Znanstveni piknik i drugo.

Lovro FulanovićMagija keramike

Keramika je materijal izvanrednih svojstava! Može biti nježna i krhka ili snažna i izdržljiva toliko da se koristi kao ojačanje metala i plastike. Neke vrste keramike su transparentne, druge posjeduju magnetična ili feroelektrična svojstva. Mnogi keramički materijali podnose iznimno visoke temperature od nekoliko stotina stupnjeva celzijevih. Tako široki spektar karakteristika keramike je prepoznat i materijal je u najširoj uporabi. Bez keramike danas ne bismo imali televiziju, računala, pametne telefone, bežičnu komunikaciju, internet, Space Shuttle pa čak niti automobile. Moderna medicina je nezamisliva bez ultrazvuka ili CT-a, a u tim uređajima keramički materijali itekako imaju značajnu ulogu. Čini se čarobnim kako

keramika utječe na suvremeni način življenja. No ne radi se o magičnim trikovima, već o iznimnim svojstvima keramike.

Životopis:

Lovro Fulanović rođen je u Zagrebu 18. 8. 1988. gdje 2007. godine završava X. gimnaziju Ivan Supek. Iste godine upisuje Fakultet strojarstva i brodogranje u Zagrebu (FSB) te 2011. završava za sveučilišnog prvostupnika inženjera strojarstva. Diplomirao je 2012. s temom „Permeacija malih molekula kroz višeslojne polimerne folije“ te stječe zvanje magistra inženjera strojarstva. Godine 2012. zapošljava se kao znanstevni novak – asistent na FSB-u pri Zavodu za materijale. Sudjeluje na projektu Dinamička mehanička analiza polimera i kompozita, financiranog od Hrvatske zaklade za znanost. Od siječnja do srpnja 2014. boravi u Ljubljani, na Institutu Jožef Stefan kao stipendtist slovenske vlade (program CEPIUS). Od studenog 2014. zaposlen je na Institutu Jožef Stefan pri Zavodu za elektroničku keramiku kao znanstveni novak i upisuje doktorski studij na Međunarodnoj Poslijediplomskoj školi Jožef Stefan.

Ana Sutlović, Blanka Puhak Stančić i Viktorija Kostelac Brletić, studenti TTF-a i korisnici Centra za rehabilitaciju Zagreb - Podružnica OrlovacBoje Sunca – radionica oslikavanja pigmentnim bojilima

Sudionici radionice će biti potaknuti na razmišljanje: Koje boje je Sunce? Koje boje je Sunčeva zraka? Zašto je duga šarena? U sklopu radionice posjetitelji će moći sami obojiti Sunce na torbici od žutice, izraziti svoju osobnost i ponijeti lijepi suvenir s Festivala znanosti. Pri tome će se upoznati s pigmentnim bojilima koja se mogu koristiti za postizanje obojenih efekata na tekstilnim materijalima raznog sirovinskog sastava, lako se fiksiraju, a proizvode se u iznimno širokoj paleti tonova. Zbog toga su pogodna za izradu hobi proizvoda i izražavanje osobne kreativnosti.U kreativnom izričaju pomagat će studenti Sveučilišta u Zagrebu Tekstilno-tehnološkog fakulteta pod vodstvom doc. dr. sc Ane Sutlović te korisnici Centra za rehabilitaciju Orlovac pod vodstvom Blanke Puhak Stančić i Viktorije Kostelac Brletić.

Životopisi:

Doc. dr. sc. Ana Sutlović radi na Sveučilištu u Zagrebu Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zavodu za tekstilno-kemijsku tehnologiju i ekologiju. Znanstveno-istraživački i nastavni rad usmjeren joj je na područje bojanja i tiska tekstila sintetskim i prirodnim bojilima. Rezultate istraživanja prezentira u znanstveno-stručnim domaćim i stranim časopisima te na konferencijama.

Blanka Puhak Stančić i Viktorija Kostelac Brletić djelatnice su Centara za rehabilitaciju Zagreb, sjedište Orlovac, ustanove Ministarstva socijalne politike i mladih koja brine o odraslim osobama s intelektualnim teškoćama. U radionicama izrade keramičkih proizvoda i oslikavanja tekstila osposobljavaju korisnike u likovnom procesu i stvaralaštvu potičući zadovoljstvo, samopouzdanje i veselje finalizacijom likovnih radova te tako znatno poboljšavaju kvalitetu življenja.

Blanka Stančić Puhak diplomirala je u Engleskoj (Kent) na University of Canterbury BA (Hons) Dizajn keramike, a na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje stekla u Ljubljani stekla magisterij iz kiparstva. Likovni je terapeut pri Centru za rehabilitaciju Zagreb, podružnica Orlovac. Završila je više edukacija iz art terapije. Trenutno je na dvogodišnjoj edukaciji iz Clinical Art Expressive Therapy u Zagrebu. Koncentrira svoj rad na integraciju osoba s intelektualnim teškoćama u sustav hrvatske suvremene umjetnosti kroz izložbe i umjetničke kolonije.

Viktorija Kostelac Brletić diplomirala je na smjeru modni dizajn na Sveučilištu u Zagrebu Tekstilno-tehnološkom fakultetu i radi u Centru za rehabiliatciju Zagreb, podružnica Orlovac kao radni instruktor na oslikavanju tekstila. S korisnicima Centra priprema likovne radove na prirodnim materijalima (žutica) na kojima prevladavaju reprodukcije crteža i slika korisnika Orlovca.

Speleološki odsjek HPD ŽeljezničarSpeleološka oprema i načini istraživanja podzemlja

Izložba će se sastojati od nekoliko desetaka slika članova SOŽ-a koje će Vam prikazi djelić podzemlja i što se to događa u mraku ispod zemlje. Tijekom izložbe predviđena je i demonstracija speleološke opreme za sve uzraste te radionica. Radionica je namijenjena za najmanje pa i starije koje zanima kako funkcionira istraživanje i lutanje podzemljem. Najmlađi će imati priliku penjati se po užadi, isprobavati opremu i saznati što se to krije ispod površine. Radionicu će nadzirati i voditi 2-3 člana SOŽ-a koji će nekoliko sati na dan biti na raspolaganju zainteresiranima.

O udruzi:

Speleološki odsjek Željezničar svojim djelovanjem kroz više desetljeća pridonio je velikim spoznajama vezanima za podzemlje. Veliki broj članova okuplja se aktivno i danas kako bi nastavili dugogodišnju tradiciju te osim znanstvene i rekreativne vrijednosti promicali i ekološku komponentnu podzemnih vrijednosti.

Renato FilipinVizionar Nikola Tesla

Brojni izumi i patenti iz različitih područja prirodnih znanosti pokazuju široki spektar interesa Nikole Tesle. Neki od izuma nikada nisu patentirani, ali su bili nit vodilja za istraživače koji su nastavili njegov rad. Tesla je bio inspiracija brojim generacijama znanstvenika i izumitelja da proučavaju neke od problema kojima se i on bavio. Osobito su bili zanimljivi i inspirativni njegovi intervjui novinarima u kojima je često dao naslutiti kakva će biti budućnost.

Životopis:

Renato Filipin rođen je 6. travnja 1972. u Pakracu. Godine 1997. diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, a sljedeće godine položio je stručni ispit za kustosa. U Tehničkom muzeju Zagreb vodi Demonstracijski kabinet Nikole Tesle, a zadužen je za zbirke Elektroenergija, Instrumenti i učila, Elektrokemijska tehnika i Rasvjeta. Zvanje višega kustosa stekao je 2004., a dvije godine kasnije sudjelovao je kao koautor u postavljanju dijela stalnoga postava u rodnoj kući Nikole Tesle u Smiljanu. Godine 2007. učestvovao je kao autor u obnovi stalnoga postava Demonstracijskog kabineta Nikola Tesla u Tehničkom muzeju. Na putujućoj izložbi Nikola Tesla – The Man who Lit up the World koja je gostovala u Parizu, Bratislavi, Madridu i Helsinkiju sudjelovao je kao koautor.

Romeo DešaPlastika i plastični predmeti oko nas

Plastika je materijal 21. stoljeća. Materijal, odnosno proizvodi izrađeni od brojnih vrsta plastike sve su prisutniji u svim porama našeg života. Ti su proizvodi korisni, jeftini su, praktični, prilagodljivi, upotrebljivi, ekonomični, energijski i ekološki pogodni. No, naše ponašanje s plastikom je upitno. Blog „Plastično je fantastično“ upravo se bavi tim materijalom. To je prikaz plastike, a posebno plastičnih vrećica, što su, kakve su, od čega su, što nam znače i što nam čine u našim životima, koja i kakva je korist od njih, koja i kakva je šteta i je li plastika „Bogom dana“ ili je vražje djelo. Blog nastoji pozitivno, znanstveno dokazano prikazati plastiku u cjelini pa tako i plastične proizvode. Katkad se čini da se bori protiv vjetrenjača, ali iz dana u dan čitateljstvo počinje drugačije sagledavati plastiku i svakodnevne plastične proizvode. Pokušava se na jedan prihvatljiviji, stručno i znanstveno popularniji način pisati o plastici, dati relevantne stručne i znanstvene dokaze o izvorima i podacima koji se koriste, razbiti neke uvriježene mitove, neistine i poluinformacije, sve ne bi li se proširila istina i suprotstavljalo neopravdanim protivnicima i katastrofičarima koji su protiv svega, pa i protiv plastike. Blog, odnosno autor bloga, provjerenim stručnim i znanstvenim činjenicama želi promijeniti percepciju plastike i plastičnih proizvoda koji nas svakodnevno okružuju u svim sferama našeg života.Izložba je rezultat fotografskog natječaja na blogu „Plastično je fantastično“ (http://plasticno-je-fantasticno.blog.hr/) tijekom 2014. godine. Natječaj za najbolju fotografiju raspisan je s namjerom da se kroz djela foto amatera, fotografa profesionalaca, umjetnika i brojnih zaljubljenika u fotografiju, upravo kroz ovu vrstu izričaja - fotografiju, javnost upozna s plastičnim proizvodima te utječe na njezinu percepciju plastike, odnosno stav prema plastici i plastičnim proizvodima putem djela svakoga pojedinog sudionika natječaja. I kao rezultat, od svakog sudionika natječaja dobiven je prikaz, osobno viđenje plastike i plastičnih proizvoda iz svakodnevnog života, odnosno autorov pogled na plastiku i plastične proizvode - od onih svakodnevnih, iz područja kojim se autor profesionalno ili amaterski bavi, do fotografija koje prikazuju događaj, trenutak ili jednostavno plastični proizvod, ali okom autora, s autorovom crtom osobnosti odnosno njegovim stavom.Na natječaj su se javila 63 autora iz Italije, Slovenije, Njemačke i Hrvatske koji su poslali 440 fotografija u 155 fotogalerija. Na izložbi će biti izložene 54 fotografije od kojih je 10 nagrađenih.

Životopis:

Romeo Deša, ing. brodostrojarstva rođen je 9. kolovoza 1957. u Bosanskom Novom, BiH. Po rođenju seli s roditeljima u Rijeku gdje je završio školovanje. Pohađao je srednju Pomorsku školu Bakar - brodostrojarski odsjek te I. stupanj Fakulteta za pomorstvo i saobraćaj gdje je stekao zvanje brodostrojarski inženjer. Nakon srednje škole plovio je u okviru časničkog staža u trajanju od 1 godine na brodovima Jugolinije te položio časnički ispit za časnika trgovačke mornarice, a nakon završenog fakulteta zaposlio se u Mesokombinatu - Rijeka na poslovima voditelja strojarnice rashladnih sustava.Od 1. ožujka 1983. zaposlen je u DINA Petrokemiji. Tijekom rada u DINA Petrokemiji obavljao je razne poslove: operater u procesu, šef smjene, poslovođa proizvodnje, inženjer u procesu, šef protupožarne i fizičko-tehničke zaštite, šef procesa, šef proizvodnje, voditelj projekta, rukovoditelj postrojenja, a sada je pomoćnik direktora za proizvodnju.Autor i urednik je bloga Plastično je fantastično (http://plasticno-je-fantasticno.blog.hr/). Namjera objave tekstova na blogu je upoznavanje šire javnosti s provjerenim dokazima o prednosti i nedostatcima plastičnih proizvoda, osobito plastičnih vrećica duž lanca od proizvodnje tih materijala, uporabe plastičnih proizvoda do gospodarenja tim otpadom s ciljem točne i pravilne informiranosti javnosti. Od studenoga 2011. kada je osnovao blog objavio je na njemu više od 1000 tekstova. Međutim, objavio je i deset tekstova u inozemstvu kao komentare članaka drugih autora ili u raspravama koje su otvorili razni mediji. Napisao je još daljnjih pedesetak tekstova za ostale hrvatske medije. Objavio je i nekoliko članaka u znanstveno-stručnom časopisu Polimeri.Član je mnogih stručnih organizacija vezanih za plastiku i gumu te je dosad sudjelovao na nekoliko tribina, stručnih skupova i prezentacija radova. Društvo za plastiku i gumu predložilo ga je za godišnju nagradu za popularizaciju znanosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta 2013. godine.Više puta autorski je sudjelovao na stručnim konferencijama proizvođača polietilena Europe. Dragovoljac je Domovinskog rata, nositelj Spomenice Domovinskog rata i dobitnik medalje Oluja 1995. godine. Oženjen, otac dvoje djece, živi i radi u Omišlju na otoku Krku.

Renata Brezinščak i Marina VišićSunce je izvor života

Naše Sunce sjaji i traje već 5 milijardi godina, a pretpostavlja se da će sjati još barem toliko dugo. Zemlja je, možemo reći, na idealnoj udaljenosti od Sunca, pa nam njegova golema energija daruje toplinu i svjetlost čemu zahvaljujemo postanak i opstanak života na našem planetu. Ljudi su oduvijek znali koliko je Sunce važno i štovali su ga pa se zato i kaže: Sunce je izvor života!Radionica obrađuje temu razvoja života na Zemlji. Interaktivnim pristupom, uz prikaz kratkog filma, istraživanjem i povezivanjem pojmova, sudionici stječu spoznaje o glavnim geološkim razdobljima od Zemljina postanka do danas te razvoju života na Zemlji. Radionica je namijenjena učenicima viših razreda osnovne škole. Cilj radionice je savladavanje osnovnog geološkog znanja metodom učenja primjerenoj njihovom uzrastu.

Životopis:

Renata Brezinščak, dipl. ing. geologije muzejska je savjetnica u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu. Vodi i organizira razne poučne i kreativne programe i aktivnosti za posjetitelje Muzeja kako bi njihov boravak u njemu bio poučan i zabavan. Radi na programima predstavljanja Muzeja, njegove djelatnosti, građe i izložbi. Surađuje s brojnim obrazovnim i kulturnim ustanovama na promicanju Muzeja i geološke struke, kroz likovne i istraživačke radionice, predavanja, izložbe za djecu i mlade itd. Sudjeluje na kongresima i skupovima, objavljuje radove i članke u stručnim, znanstvenopopularnim časopisima te časopisima za djecu.