VI Okrugli stol: Banka magazin i Ekonomski institut, Zagreb, 13.11.2012.

prof.dr.sc. Maja Vehovec, voditeljica projekta

Suradnice: dr. S. Slijepčević, dr. I. Rašić Bakarić i I. Tomić

Definiranje okvira istraživanja

BOLNICE – kao subjekti ponude medicinskih usluga i ishoda liječenja.

BOLNICEBOLNICE – kao poslovni subjekti opisani u 5 ekonomskih slika.

2

Obuhvat: Javne bolnice

Izvori: HZZO,HZJZ, Eurostat, WHO

Intervjui iz strukturiranih upitnika

Slika 1: Međunarodna usporedba bolnica

3

4

0.0

1.0

2.0

3.0

4.0

5.0

6.0

SAD

Dans

ka

Šved

ska

Fran

cusk

a

Švic

arsk

a

Islan

d

Špan

jolsk

a

Nizo

zem

ska

Novi

Zel

and

Slov

enija

Češk

a

Belg

ija

Hrva

tska

*

Njem

ačka

Esto

nija

Fins

ka

Litv

a

Južn

a Ko

reja

Poljs

ka

Mađ

arsk

a

Rum

unjsk

a

Slov

ačka

* - 2010.

Ukupni izdaci bolnica kao % BDP-a - 2009. godina

5

6

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

Islan

dŠv

icar

ska

Ujed

inje

noKr

alje

vst…

Norv

eška

Fran

cusk

aDa

nska

*Fi

nska

*Be

lgija

*Ni

zoze

msk

aM

alta

Njem

ačka

Esto

nija

Češk

aLi

tva

Irska

Port

ugal

Špan

jolsk

aIta

lija*

Slov

enija

Mađ

arsk

aHr

vats

kaLa

tvija

Buga

rska

*Gr

čka*

Rum

unjsk

aM

aked

onija

* - 2009.

Ukupan broj zaposlenih u bolnicama na 100.000 stanovnika - 2010. godina

0

50

100

150

200

250

300Isl

and

Aust

rija

Švic

arsk

aDa

nska

*Fr

ancu

ska

Grčk

a*No

rveš

kaLi

tva

Špan

jolsk

aEs

toni

jaIta

lija*

Port

ugal

Češk

aNj

emač

kaBu

gars

ka*

Mal

taHr

vats

kaLa

tvija

Fins

kaM

ađar

ska

Irska

Slov

enija

Turs

kaNi

zoze

msk

a*Ru

mun

jska

Poljs

ka*

Mak

edon

ija

Cipa

rBe

lgija

*

* - 2009.

Broj zaposlenih liječnika u bolnicama na 100.000 stanovnika - 2010. godina

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

Norv

eška

Dans

ka*

Švic

arsk

aBe

lgija

*Isl

and

Aust

rija

Njem

ačka

Fran

cusk

aČe

ška

Mal

taIrs

kaNi

zoze

msk

a*Es

toni

jaLi

tva

Italij

a*Ci

par

Hrva

tska

Poljs

ka*

Port

ugal

Špan

jolsk

aLa

tvija

Buga

rska

*M

ađar

ska

Grčk

a*M

aked

onija

Tu

rska

Slov

enija

Fins

ka*

Rum

unjsk

a

* - 2009.

Broj zaposlenih profesionalnih sestara i babica u bolnicama na 100.000 stanovnika -2010. godina

Tehnološki kapacitet

7

0.00.20.40.60.81.01.21.41.61.82.0

Cipa

r

Fins

ka

Švic

arsk

a

Dans

ka*

Italij

a

Luks

embu

rg Islan

d

Nizo

zem

ska

Belg

ija

Špan

jolsk

a

Njem

ačka

Aust

rija

Irska

Grčk

a

Mal

ta

Port

ugal

Češk

a

Fran

cusk

a

Esto

nija

Latv

ija

Slov

ačka

Hrva

tska

Buga

rska

* Litv

a

Rum

unjsk

a

* - 2009.

Broj aparata za magnetsku rezonancu u bolnicama na 100.000 stanovnika - 2010. godina

Sažetak međunarodne usporedbe

Ukupni izdaci bolnica RH izraženi u postotku BDP-a ukazuju na značajan novac kojim se financiraju bolnice;

Ukupan broj zaposlenih u bolnicama mjereno na 100.000 stanovnika više zaostaje u usporedbi sa zaostajanjem brojem liječnika i brojem sestara;

Postoji snažno tehnološko zaostajanje u odnosu na broj aparata za magnetsku rezonancu u bolnicama mjereno na 100.000 stanovnika u usporedbi s drugim zemljama iste razine ukupnih izdataka u BDP-u kao i s ostalim tehnološkim kapacitetima koji su bolji samo u usporedbi s Rumunjskom;

Obrtaj pacijenta po postelji pokazuje umjerenu produktivnost uz preveliku duljinu hospitalizacije što je ovisno o vrstama bolesti, komplikacijama, dnevnim i ambulantnim kapacitetima.

8

Slika 2: Regionalna distribucija bolnica u RH

9

Sveučilišne

bolnice

10

Gustoća – broj bolnica na 10.000 stanovnika

20

70

120

170

220

270

320

370

Spl

itsko

-dal

mat

insk

a

Ista

rska

Vara

ždin

ska

Sis

ačko

-mos

lava

čka

Zada

rska

Gra

d Za

greb

i Za

greb

ačka

Osj

ečko

-bar

anjs

ka

Prim

orsk

o-gor

ansk

a

Dub

rova

čko-n

eret

vans

ka

Bje

lova

rsko

-bilo

gors

ka

Kop

rivni

čko-k

rižev

ačka

Međ

imur

ska

Vuko

vars

ko-s

rijem

ska

Viro

vitič

ko-p

odra

vska

Sla

vons

ki B

rod

Kra

pins

ko-z

agor

ska

Kar

lova

čka

Šib

ensk

o-kni

nska

Ličk

o-se

njsk

a

Pož

eško

-sla

vons

ka

RH=100

12

Pokrivenost – broj postelja na 10.000 stanovnika

40,0

60,0

80,0

100,0

120,0

140,0

160,0

Ličk

o-s

enjs

ka

Kra

pins

ko-z

agor

ska

Ista

rska

Sis

ačko

-mos

lava

čka

Var

aždi

nska

Bje

lova

rsko

-bilo

gors

ka

Vuk

ovar

sko

-srij

emsk

a

Dub

rova

čko

-ner

etva

nska

Zada

rska

Međ

imur

ska

Kop

rivni

čko

-križ

evač

ka

Spl

itsko

-dal

mat

insk

a

Viro

vitič

ko-p

odra

vska

Bro

dsko

-pos

avsk

a

Osj

ečko

-bar

anjs

ka

Šib

ensk

o-k

nins

ka

Prim

orsk

o-g

oran

ska

Kar

lova

čka

Pož

eško

-sla

vons

ka

Gra

d Za

greb

i Za

greb

ačka

RH=100

13

20

40

60

80

100

120

140

160

Ličk

o-se

njsk

a

Kra

pins

ko-z

agor

ska

Sis

ačko

-mos

lava

čka

Kop

rivni

čko-

križ

evač

ka

Ista

rska

Viro

vitič

ko-p

odra

vska

Var

aždi

nska

Dub

rova

čko-

nere

tvan

ska

Bje

lova

rsko

-bilo

gors

ka

Zada

rska

Spl

itsko

-dal

mat

insk

a

Međ

imur

ska

Vuk

ovar

sko-

srije

msk

a

Kar

lova

čka

Pož

eško

-sla

vons

ka

Šib

ensk

o-kn

insk

a

Osj

ečko

-bar

anjs

ka

Sla

vons

ki B

rod

Prim

orsk

o-go

rans

ka

Gra

d Za

greb

i Za

greb

ačka

Dostupnost – doktori medicine na 10.000 stanovnika

Sažetak regionalne slike Regionalna distribucija bolnica u RH vizualno pokazuje

neravnomjernu gustoću bolnica po grupama bolnica po županijama.

Gustoća, pokrivenost i dostupnost bolnica osim u odnosu na broj stanovnika ovisi o km udaljenosti i prosječnom vremenu pristupa.

Decentralizacija sredstava iz središnjeg proračuna po županijama i županijsko vlasništvo bolnica nisu u funkcionalnoj vezi. - Vlasništvo traži izrazito veću financijsku samostalnost županija što u većini slučajeva nije realno moguće, a niti ekonomski opravdano.- Ako vlasnici županijskih bolnica ne mogu sanirati dugove bolnica tko postaje novi vlasnik?

14

Županijske

bolnice

Slika 3: Tehnička efikasnost bolnica

15

Metodologija

Tehnička ili naturalna efikasnost se mjeri odnosom rezultata (učinaka, outputa) i ulaganja (uloženih resursa, inputa).

Efikasnost korištenja resursa bolnica mjerena je metodom omeđivanja podataka koja je neparametarska metoda koja se zasniva na linearnom programiranju:

□ procijenjena granica efikasnosti omogućuje da se izmjeri (ne)efikasnost jedne bolnice u odnosu na najbolju praksu, odnosno identificiraju bolnice koje se nalaze na granici efikasnosti i one ispod nje.

□ procjenjuje se relativna efikasnost čija se vrijednost nalazi između 0 i 100 posto, a odstupanja od 100 posto se pripisuju višku inputa ili nedovoljnom postizanju rezultata.

16

Efikasnost korištenja resursa – sve bolnice

17

5

2

15

18

4

7

02468

101214161820

50-59,9 60-69,9 70-79,9 80-89,9 90-99,9 Efikasnebolnice

Prosječna efikasnost u bolnicama 80,9%

Najmanja efikasnost 51,4%

Najviša efikasnost 100,00%

Efikasnih bolnica 7

Neefikasnih bolnica - 9,8% koristi 40-50% više inputa od efikasnih bolnica- 3,9% koristi za 30-40% više inputa od efikasnih bolnica

86,3%

Efikasnost korištenja resursa – usporedba grupa bolnica

18

Tehnička efikasnost u KBC, KB, K i OB

Broj analiziranih bolnica 32

Najmanja efikasnost 55,7%

Efikasnih bolnica4

12,5%

Prosječna efikasnost KBC, KB i OB 81,3%

Broj bolnica s ispodprosječnom efikasnosti13

68,4%

Broj bolnica koje mogu povećati rezultate za

više od 30%

5

15,6%

Tehnička efikasnost u SB

Broj analiziranih bolnica 19

Najmanja efikasnost 51,4%

Efikasnih bolnica3

15,8%

Prosječna efikasnost SB 80,2%

Broj bolnica s ispodprosječnom efikasnosti9

47,4%

Broj bolnica koje mogu povećati rezultate za

više od 30%

2

10,5%

Sažetak tehničke efikasnosti bolnica

Pokazuje da 86,3% analiziranih bolnica u 2010. godini nije bilo efikasno u korištenju resursa, a čak 9,8% koristi za 40-50% više inputa od efikasnih bolnica i 3,9% koristi za 30-40% više inputa od efikasnih bolnica;

Prosječna efikasnost u bolnicama iznosi 80,9% što znači da bi neefikasne bolnice trebale prosječno smanjiti inpute ili povećati outpute za 19,1%. Racionalizaciju korištenja resursa potrebno napraviti vodeći računa o uzrocima neefikasnosti u svakoj pojedinoj bolnici i specifičnim karakteristikama svake bolnice;

68,4% bolnica u grupi KBC, KB i OB i 47,4% SB su postigle manju tehničku efikasnost od prosječne;

7 bolnica je poslovalo tehnički efikasno.

19

Slika 4: Agregatni financijski pokazatelji bolnica

20

Budžeti bolnica (mlrd. HRK), 2011

54% - 9 bolnicaKBC, KB, K

35% - 23 bolniceOB

12% - 28 bolnicaSB

0

10

20

30

40

50

60

70

0 1 2 3 4 5 6 7

%

mlrd.

Udjeli po grupama bolnica

21

22

Bolnice u RH - Udjeli rashoda 2011. godini

23

Udjeli prihoda bolnica

24

LIMITI

25

Limiti koje HZZO odobrava za proračune bolnica se temelje na povijesnom obrascu i uvijek su

manji od stvarnih faktura.

Limiti nemaju transparentne parametre. Netransparentnost uzrokuje neznanje koje izaziva

nepovjerenje, a nepovjerenje vodi u nestabilne i neprofesionalne odnose ugovornih strana.

26

DUG, INSOLVENTNOST

STEČAJ??

Sažetak financijskih pokazatelja

Ukupni dugovi bolnica u 2011. iznosili su 382 milijuna kuna; Najveći dio dugova ostvaren u općim bolnicama, zatim u grupi KBC, KB i

klinike dok su jedino SB poslovnu godinu završile pozitivno; Postojeći model financiranja bolnica i postojeća zakonska široka prava

zdravstvene zaštite SVE-ZA-SVIH ili PRAVO-ZA-SVIH nije održivo te se treba postojeći model financiranja redefinirati u skladu s izlaznim rezultatima bolnica;

Od sedam tehnički efikasnih bolnica ni jedna nije bila financijski pozitivna (2010).

Model povijesnog limita ima ugrađenu grešku, a to je nepovjerenje između dviju strana ugovornog odnosa zbog čega jedna i druga strana unaprijed uračunava određenu netočnost iskaza. Bolnice po ovom modelu rade s rizikom gubitaka, jer su prava pacijenata široka, a broj pacijenata i njihove bolesti različite.

Cijena usluge se formira regulatorno, potražnja se formira tržišno. Kontrola izvršenih usluga nije sustavno uvedena.

27

Slika 5: Perspektiva ravnatelja

a) Outsourcing nezdravstvenih usluga

28

Perspektiva ravnatelja b) Praćenje kvalitete i akreditacija

29

Korisno

Važno

Dobrodošlo

Uz preduvjet

Praćenje sustava

plaćanja

Povezanosti ishoda i s

financiranjem

Uspostave smjernica,

standarda, protokola,

procedura

Informatizacija

Strateški plan bolnice

DA

Zaključak - SADAŠNJOST

U poslovnom i financijskom smislu bolnice pružaju sliku ZAPUŠTENOSTI,

jer su financije u neravnoteži, a dugovi se ugrađeno generiraju. Ekonomska održivost bolnica je upitna, a fiskalna odgovornost stvarno neprovediva bez obzira na zakonska izuzeća;

jer su okviri poslovanja zadani izvana te je unutrašnja mogućnost upravljanja vrlo ograničena. Zbog toga su bolnice u poslovnom smislu hibridni modeli koji posluje unutar top-down zadanih ograda i često netransparentne regulacije;

jer sustav smjernica, standarda i kliničkih protokola nije uspostavljen i doveden u vezu s kvalitetom zdravstvenih usluga.

30

Zaključak - BUDUĆNOST Bolnice trebaju hitno, ali promišljeno restrukturiranje. Svako

daljnje odlaganje vodi u financijsko urušavanje sustava. Odnos između bolnica, HZZO i MZ zahtjeva reviziju.

Restrukturiranje bolnica ovisi o uspješnosti restrukturiranja HZZO koji treba dominantno preuzeti ulogu osiguravajućeg društva.

Unapređenje efikasnosti rada bolnica ne ovisi samo o količini novaca, već o uspostavi efikasne organizacije, racionalne upotrebe resursa i dovođenja DTS-ova u direktnu vezu s financiranjem i ishodima liječenja.

Usporedivost bolnica je korisno i poželjno mjeriti pomoću ključnih pokazatelja poslovanja (KPI), jer se time podiže njihova konkurentnost i razvijaju sve bolje poslovne kompetencije.

31

HVALA NA PAŽNJI!

32