3

PRO

LJE

ĆE 2

01

2.

b

roj 2

5

’Ispred nas su izazovi, ali ja sam optimist’ Veljko Ostojić

HOTELI KEMPINSKI

INTERVJU MJESECA

Luksuz na vratima srednje Europe

OKRUGLI STOL: VINA

HOTELI RESTORANI BAROVI

PREDSTAVLJAMO

Caffe History Club

UREÐENJE PROSTORA

Stvar je u karakteru

CROCKTAIL

Prvi hrvatski koktel

4

CMG MEDIA SOLUTIONS d.o.o.

UREDNICE

SURADNICI

MARKETING/PRODAJA

VODITELJICA UREDA I NAKLADE

GRAfIčKA UREDNICA

TISAK

GROUP MANAGER

PRO

LJE

ĆE 2012

hrb intervju mjeseca Veljko Ostojić, ministar turizma RAZGOVARALA: MARIJA KOSOR

hrb okrugli stol: vinaAutohtonim brendiranim vinima do potrošačaPRIPREMILA: MARIJA SEDLAR

hrb kategorijaPivo PRIPREMILA: ZRINKA ŠTIMAC, NIELSEN

hrb savjetnikStandardi ili ne – pitanje je sad PRIPREMILA: ANICA ĐOKIĆ, MBA

hrb opremaPlaniranje hotelske kuhinje PRIPREMIO: MARIO MARTINEK, BIJELI SVIJET

10

18

sadržaj

hrb savjetujeStvar je u karakteru, ne samo dekoruPRIPREMIO: DAMJAN GEBER, STUDIO BRIGADA

hrb savjetuje Korak po korak do lokala PRIPREMIO: ZORAN LUKIĆ, SCORPIO

hrb predstavljaCrocktail – prvi hrvatski koktelPRIPREMILA: MARIJA SEDLAR

hrb akademijaKoktel samuraji novog dobaPRIPREMIO: TOMAS VIKARIO

42

37

34

41

38

izdvajamo

28

46

10

18

5

Starotrnjanska 23, 10000 ZagrebTel.: + 385 1 4854 429fax: + 385 1 4854 432 + 385 1 6386 628crier@crier.hrwww.progressive.com.hr

Marija Kosor, 01 4854 279marija.k@crier.hr

Marija Sedlar, 01 4854 428marija@crier.hr

Anica Đokić, Željko Garmaz, Damjan Geber, Zoran Lukić, Mario Martinek, Marin Nekić, Zrinka Štimac, Tomas Vikario

Valentina Godler, 01 5391 546 valentina.g@crier.hr

Danijela Lanović, 01 4854 278 danijela.l@crier.hr

Irena Šahman, 01 4854 431irena@crier.hr

Ivana Voloder ivana.v@crier.hr

Gospodarska 9. Sveta Nedjelja

John Whitbreadjwhitbread@crier.co.uk

HRB je besplatan časopis koji izlazi četiri puta godišnje za ciljnu skupinu u Hrvatskoj. Nakladnik zadržava

pravo odrediti ciljnu skupinu čitatelja (vlasnici i voditelji hotela, restorana i barova). Za članke,

slike i oblikovanja objavljena u časopisu sva su prava pridržana. Nedopuštena je objava, prerada, reprodukcija, umnožavanje, imitiranje, stavljanje na elektroničke medije i drugi načini prenošenja bez suglasnosti nakladnika. Rukopise, fotografije

i ostale priloge ne vraćamo.

CMG MEDIA SOLUTIONS d.o.o.

UREDNICE

SURADNICI

MARKETING/PRODAJA

VODITELJICA UREDA I NAKLADE

GRAfIčKA UREDNICA

TISAK

GROUP MANAGER

ISSN 1846-9361

32

uvodnik

PRO

LJE

ĆE 2012

Uoči još jedne ljetne sezone sve su oči, kao i svake godine, uprte u turizam.

Kakva će biti ljetna sezona, koliko će nam turista doći te hoće li nam dohodak od turizma barem malo popuniti držav-ni proračun i džepove svih koji žive od njega, pitanja su na koja ćemo odgovore imati nakon ljeta. Ili, ako uspijemo pro-dužiti sezonu kako najavljuje ministar turizma Veljko Ostojić, krajem godine.

Produženje sezone neophodno je radi jačanja konkurentno-sti turističkog sektora, što je bio i poticaj Vladi da s pr-vim siječnjem iduće godine smanji PDV u turizmu što bi, kako u Intervjuu mjeseca najavljuje Ostojić, trebalo pozi-tivno utjecati na cjelokupno gospodarstvo. „Očekujem da će smanjenje PDV-a utjecati na podizanje kvalitete, nova zapošljavanja, novi investicijski val, konkurentnije cijene...“ . S obzirom da većina konkurentskih turističkih zemalja već ima povlaštenu stopu PDV-a, od iduće godine bit će nam se lakše 'nositi' s njima.

Kako gostima pružiti što bolju uslugu, ispuniti njihova očeki-vanja i ponuditi im točno ono što traže znaju na Malom Lo-šinju, na kojem je tamošnja Turistička zajednica prošle go-dine provodila projekt istraživanja tržišta metodom tajnog gosta. Dobar je znak da su se u projekt uključili hotelijeri, agencije, kampovi i ugostitelji, a svi s ciljem unaprjeđenja i poboljšanja svojih usluga, što pokazuje da ovaj sektor shva-ća da je poznavanje individualnih potreba gostiju njihova prednost nad konkurencijom.

Svoju priliku u turizmu vide i proizvođači vina. Kako su otkrili na našem okruglom stolu, upravo je nadolazeća sezona vri-jeme kada naša autohtona vina moramo prezentirati gosti-ma i brendirati Hrvatsku kao zemlju kvalitetnih vina.

Očekivanja je mnogo, kao i prilika, a na nama je odluka hoćemo li ih iskoristiti ili ćemo goste prepustiti konkurenciji.

Marija Sedlar

Konkurentnost

6

vijesti:Uniline i DAG potpisali ugovor o suradnji Jedna od vodećih turističkih agencija u re-giji Uniline potpisala je 12. travnja ugovor o suradnji s DAG-om, akcijskom grupom koja ima za cilj razvoj turizma na turistički manje razvijenim područjima diljem kontinentalne Hrvatske.Potpisivanju su nazočili savjetnik ministra tu-rizma Ivo Bašić te gradonačelnici Vukovara i Lepoglave, Željko Sabo i Marijan Škvarić, koji su pozdravili inicijativu i istaknuli velika oče-kivanja od suradnje s ciljem znatnog utjecaja na razvoj kontinentalnog turizma.DAG, ili destinacijska akcijska grupa, okuplja brojne turističke agencije za destinacijski menadžment diljem kontinentalne Hrvatske, a svaka od njih specijalizirana je za svoje po-dručje i maksimalno kvalitetno koristi lokalne turističke resurse, posjeduje stručno osoblje, te osmišljava i realizira turističke programe u svojoj turističkoj destinaciji.Ovim ugovorom DAG u Unilineu dobiva ja-kog partnera s međunarodno razgranatom mrežom, te svim potrebnim logističkim resur-sima neophodnim za razvoj i unapređenje regionalnog turizma, produljenje sezone, ra-zvoj i prodaju pojedinih turističkih destinaci-ja, te razvoj kanala prodaje i kreiranje tržišno konkurentnih cijena, kao i osiguravanje viso-ke kvalitete usluge u zajedničkom djelovanju s ciljem promocije destinacije. Nadalje, ova će suradnja osigurati nužno umrežavanje touroperatora na kontinentu i pospiješiti ko-munikaciju diljem kontinentalnog turističkog tržišta.

Zračna luka Zagreb i službeno FrancuzimaU Banskim dvorima 11. travnja potpisan je Ugovor o koncesiji za izgradnju i uprav-ljanje Zračnom lukom Zagreb između RH i francuskog konzorcija Zagreb Airport International Company (ZAIC). Riječ je o 30-godišnjoj koncesiji za izgradnju novog putničkog terminala i upravljanje postoje-

ćim i novoizgrađenim terminalom i pri-padajućom infrastrukturom. ZAIC u roku tri godine treba izgraditi terminal za ka-pacitet od pet milijuna putnika godišnje, ukupna kapitalna ulaganja u prvoj fazi iznose 236 milijuna eura, a najveći dio radova povjerit će se hrvatskim tvrtkama Vijaduktu i Zagorje Tehnobetonu. Ukupni iznos koncesijskih naknada u 30-godiš-njem razdoblju iznosi 1,94 milijarde eura.

Više od 5000 posjetitelja na ZWG-u Zagreb Wine Gourmet Weekend, među-narodni festival vina i gastronomije koji se održavao od 13. do 15. travnja u pro-storima Gliptoteke HAZU i Centra Kaptol, u tri je festivalska dana privukao više od 5000 posjetitelja. U atraktivnim prostorima Gliptoteke HAZU brojnim posjetiteljima tije-kom tri festivalska dana predstavilo se 150 domaćih i stranih izlagača s više od 200 brendova vrhunskih vina i delicija, dok je u prostorima obližnjeg Centra Kaptol odr-žano čak šest zanimljivih panel rasprava s gostima najviše svjetske reputacije, 10 ku-linarskih radionica s vrhunskim domaćim i stranim chefovima, osam vođenih eno ga-stro radionica, dvije radionice namijenjene prvenstveno vinarima u organizaciji Zagre-

bačke banke, osam kvalitetnih dokumen-taraca, tri ekskluzivne večere i 10 poseb-nih masterclass vinskih radionica. Bogati program festivala privukao je više od 200 akreditiranih domaćih i stranih novinara, među kojima su bili i novinari uglednog New York Timesa, jedne od najvećih svje-skih agencija Reuters i kineske novinarske agencije CNC World.

Štand Hrvatske turističke zajednice u Kijevu oduševio efektimaNa najvećem turističkom sajmu u Ukrajini, UITT (Ukraine International Travel and Touri-sm Exibition), održanom od 28.-30. ožujka u Kijevu, Hrvatska turistička zajednica dobila je nagradu za najbolje efekte izložbenog štan-da. Više od 20.000 posjetitelja koji su u prva dva dana posjetili sajam, oduševilo se ani-macijama i inovativnim konceptom hrvatskog štanda, koji je među čak 700 izlagača ostavio najbolji dojam. Novi dizajn štanda potpisuje Atelier Propa-

dalo, koji je postigao savršen spoj vizualnog identiteta, specijalnih efekata i funkcionalno-sti, o čemu svjedoči činjenica da je već na

prvom predstavljanju na sajmu World Travel Market u Londonu, u studenome 2011. godi-ne, izazvao izvrsne reakcije.

7

U Dubrovnik uplovio prvi ovogodišnji kruzerU dubrovačku luku Gruž 19. ožujka uplovio je prvi ovogodišnji brod na kružnim putovanjima - MSC Magnifica s tisuću članova posade te 2500 putnika. Kao i prošlih godina, s uplovlja-vanjima će nastaviti svakog petka, dok će joj se, nakon zime provedene u Južnoj Americi, s uplovljavanjima svake subote pridružiti i MSC Musica. Pri svakom uplovljavanju i dalje će biti moguć ukrcaj u Dubrovniku. MSC Magnifi-ca će se u Dubrovniku zadržati do kraja svib-nja kada nastavlja putem sjeverne Europe, a svoje će mjesto ustupiti novogradnji, dvanae-stom članu flote MSC Krstarenja – brodu MSC Divina. Svečano će se krštenje uz kumu Sop-hiju Loren održati u Marseilleu 26. svibnja, a sa svojih 333 metra dužine te 38 metara širine to će biti najveći brod koji će uploviti u grušku luku. Dubrovčani je očekuju već 1. lipnja, na njezinom inauguralnom krstarenju. Do kraja godine, uz povremena uplovljavanja brodova MSC Armonia, MSC Poesia i MSC Opera, najavljeno je ukupno 74 ticanja luke Gruž te 2 luke Split. Sezonu će zatvoriti MSC Musica 17. studenoga.

Održan kulinarski festival “Biser mora“

U Supetru je od 28. ožujka do 1. travnja po treći puta održan veliki međunarodni kulinar-ski festival “Biser mora“, koji je ugostio preko 400 natjecatelja, gostiju i novinara.U sklopu festivala održano je kategorijsko natjecanje kuhara seniora u dvije kategorije: nacionalno jelo i piletina, nakon čega je odr-žana prezentacija autohtonih bračkih fritula i

slastica pod pokroviteljstvom HYPO banke, a radila ih je Marija Radovniković s Brača koja je osvojila treće mjesto u prvenstvu svijeta u fritulama koje se već tradicionalno održava za Badnjak pod pokroviteljstvom Slobodne Dalmacije. Prezentirala je kroštule, fritule, arancine i broštulane bajame, a sve je po-praćeno kontinentalnim vinima iz Feričanaca – FeraVino. Na prezentacijskoj kuhinji tvrtke Kotanyi cijeli dan su se održavale prezenta-cije kuhinja Balkana. Humanitarna večera u organizaciji Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija na čelu s potpredsjedni-kom Mirom Bogdanovićem, sastojala se od pet sljedova uz vina Trapan, a sav prihod, 24.450,00 kn, doniran je udruzi MUOSID. Donacija je namijenjena dvjema obiteljima iz Postira i Selca, na otoku Braču. Grand Prix Bisera mora osvojili su: Evgeniy Chukalkin (zlato); Przemysław Czekała (srebro) i Iztok Gumzej (bronca).

Atlantska plovidba od Kineza preuzela 'AP Argosy'Dubrovačka brodarska tvrtka Atlantska plo-vidba je putem Zagrebačke burze izvijestila da je 10. travnja u brodogradilištu JEHI u Kini preuzela brod novogradnju koji će ploviti pod imenom 'AP Argosy'. Riječ je o prvoj od ukupno četiri ugovorene novogradnje koje će Atlantska plovidba preuzeti od tog kine-skog brodogradilišta tijekom ove i početkom sljedeće godine. Ugovoreni brodovi su tzv. brodovi “blizanci“ i svi su panamax brodovi

od 79.800 tona nosivosti, ukupne duljine 229 metara, širine 32,26 metara i visine (do glav-ne palube) od 20,25 metara. Brod pokreće glavni stroj od 11.620 kW, a postiže brzinu od 14 milja.

Koncesija za luke u sklopu projekta Brijuni RivijeraTvrtki Kermas Vod Četiri d.o.o. Vlada RH je na svojoj 20. sjednici dodijelila koncesiju na pomorsko dobro na lokaciji otok Sveta Kata-rina – Monumenti u Puli, za izgradnju dvije luke nautičkog turizma u sklopu projekta Brijuni Rivijera. Ugovor o koncesiji bit će sklopljen nakon što tvrtka dostavi lokacijske dozvole za izgradnju dviju luka i garanciju banke na 15,8 milijuna kuna, što predstavlja sedam posto od ukupne vrijednosti ulaga-nja koje iznosi 226 milijuna kuna. Rok za dostavu spomenutih dozvola i garancije je tri godine, a prema odluci o davanju kon-cesije, tvrtka je dužna u roku od pet godina dovršiti izgradnju objekata i predati davate-lju koncesije uporabnu dozvolu. Liburnia Riviera Hoteli ulažu 100 mil. kn na području Lovrana

Liburnia Riviera Hoteli pokrenut će novi ciklus ulaganja i u sljedeće dvije godine na području Lovrana uložiti oko 100 milijuna kuna, najavio je predsjednik Uprave Igor Šehanović. LRH će tijekom ove godine, rekao je, nastojati riješiti većinu imovinsko-pravnih odnosa, statusa na pozicijama pomorskog dobra i započeti projektiranje na svim lokacijama unutar Općine Lo-vran. Ako bude poštivana dinamika izmjena urbanističkog plana uređenja i ostvarena uspješna suradnja s konzervatorima, LRH planira do početka turističke sezone 2013. na području Lovra-na uložiti u rekonstrukciju vile Atlante, vile Elze, u nastavak rekonstrukcije smještajnog dijela hotela Bristol te u auto kamp Medveja.

Turistička košarica u RH jeftinija nego u DubaijuIstraživanje koje je nedavno proveo britanski portal "Post Office Travel Money" pokazalo je da se hrvatska ljetovališta po cijenama oda-branih prehrambenih proizvoda i potrepština nalaze na 15. mjestu među 40 zemalja svi-jeta. Hrvatska se tako našla iznad Španjol-

ske, ali ipak je jeftinija od Dubaija za nekih 4 posto. Prema istraživanju košarica proizvo-da u koju ulaze kava, pivo, mineralna voda, krema za sunčanje, gazirani sok, sprej protiv insekata, večera za dvoje i kutija cigareta u hrvatskim ljetovalištima iznosi ukupno 70,61 eura, čime se Hrvatska svrstala na 15. mjesto između Argentine i Dominikanske Republike od ukupno 40 zemalja koje su bile uključene u istraživanje.Kao najjeftinija zemlja za turiste pokazala se Šri Lanka koja se našla na samom vrhu liste, sa cijenom košarice od 33,46 eura. Najsku-plja je Australija u kojoj cijena košarice sa proizvodima iznosi čak 138,50 eura, zaključio je Post Office Travel Money.

8

vijesti:Turistički Oskar Hrvatskoj turističkoj zajednici

Promidžbeni film Hrvatske turističke zajed-nice “Oda radosti“ osvojio je početkom ožujka prestižnu nagradu Turistički Oskar, u kategoriji turističkih filmova. Međunarod-ni festival turističkog filma svake se godi-ne održava u okviru turističke burze ITB u Berlinu. Na natjecanje je bilo prijavljeno čak 92 filma iz 28 zemalja svijeta. U ime Hrvatske turističke zajednice, nagradu je primio v.d. direktora Glavnog ureda Hrvat-ske turističke zajednice Niko Bulić koji nije krio zadovoljstvo i pri tome naglasio kako je ovaj promotivni film, spoj tradicionalnog i suvremenog te dio promidžbene kampa-nje Hrvatske turističke zajednice pod slo-ganom “Hrvatska - nova turistička zvijezda Europske unije“, a prvenstveno je namije-njen prikazivanju na inozemnim tržištima te će dodatno afirmirati činjenicu da Hrvat-ska uskoro postaje 28. članica Europske unije. Ideju je dala naša poznata čelistica Ana Rucner nakon što je snimka njezine izvedbe Ode radosti s Revijskim i Tambu-raškim orkestrom HRT-a i ansamblom Lado polučila velik međunarodni uspjeh. Film je režirao Hrvoje Hribar, a snimatelj je bio Mirko Pivčević. U filmu koji traje ukupno 4,5 minute sudjeluju i Zagrebačka filharmoni-ja, zbor Ivan Goran Kovačić, kao i glazbeni-ci na našim autentičnim narodnim instru-mentima poput gajdi, sopila ili lijerice koje je snimio Stjepan Večković.

Valamarovom kampu Lanterna 'Gold Eco Award'Valamarov kamp Lanterna, jedan od najbo-ljih kampova u Hrvatskoj, velikom broju me-đunarodnih priznanja pridodao je još jedno - Gold Eco Award kojeg već drugu godinu zaredom dodjeljuje Eurocamp, organizator putovanja iz Velike Britanije. Eurocamp koji u svojoj ponudi ima više od 180 kampova u Europi, nagradu Eco Award dodjeljuje u tri kategorije - brončanoj, srebrnoj i zlatnoj, onim kampovima koji su pokazali značajan napredak u smanjenju zagađenja i oču-vanju prirodnih resursa te koji primjenjuju najviše standarde zaštite okoliša, a kamp Lanterna se zlatnim statusom pridružio gru-

pi od 22 kampa u Europi koji su nositelji Gold Eco Award. Kamp Lanterna drugu je godinu zaredom dobitnik prestižnog cer-tifikata Superplatz za kvalitetu najvećeg njemačkog autokluba ADAC i član je udru-ženja vodećih kampova u Europi (Leading Campings of Europe).

Promidžba Hrvatske u suradnji s AS VoyagesPredstavništvo Hrvatske turističke zajedni-ce u Francuskoj organiziralo je posebnu promidžbenu akciju, u sklopu kampanje oglašavanja za 2012. godinu i to s naj-većom distribucijskom mrežom turistič-kih agencija u Francuskoj, AS Voyages (Afat+Selectour). Riječ je o intenzivnom programu “E-learning” o Hrvatskoj, dostu-pnom na intranet stranicama mreže, koji se održavao od 19. ožujka do 6. travnja 2012. Istovremeno, pokrenuta je i dvotjed-

na promidžbena kampanja, od 19. ožujka do 1. travnja, na prodajnim mjestima 700 putničkih agencija. Uz plakat s hrvatskim motivima, bile su vidljive ponude partne-ra Visit Europe, Top of Travel, Croatia Air-lines, Novasol, Look Voyages i Plein Vent. Interna komunikacija prema agentima je bila pojačana bannerima na intranetu i newsletterom poslanim na 3000 kontaka-ta. AS Voyages je najvažnija mreža turistič-kih agencija u Francuskoj nakon spajanja mreža Selectour i Afat Voyages 2010. Tre-nutačno AS Voyages broji 4000 agenta i 1210 agencija u 610 francuskih gradova.

CNBC World prikazao Hrvatsku kao eno-gastronomsko odredištePopularni američki TV kanal CNBC u svojoj specijaliziranoj emisiji Wine Portfolio prika-zanoj krajem ožujka predstavio je bogatstvo

hrvatske gastronomske i enološke ponude, prikazavši našu zemlju kao odredište po mjeri istinskih ljubitelja tradicionalnih specijaliteta i dobre kapljice. Iznimno popularna emisija snimljena je 2011. tijekom studijskog putova-nja po Hrvatskoj koje su za produkcijski tim organizirali Glavni ured te Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u New Yorku u suradnji sa sustavom turističkih zajednica. Domaćin emisije Wine Portfolio, Jody Ness, sa svojim timom, tom je prilikom posjetio Zagreb, Opatiju, Kastav, Volosko, Motovun, Livade, Momjan, Vižinadu, Poreč, Pulu, Plitvi-ce, Šibenik, Skradin i Split. Tijekom putovanja intervjuirao je hrvatske vinare i kuhare. Ova polusatna emisija ima 95 milijuna gledatelja u Sjevernoj Americi i Kanadi, a obrađuje teme vezane uz gastronomsku i enološku ponudu turističkih zemalja diljem svijeta.

'Dinner in the sky' i u Zagrebu!U povodu predstavljanja nove Inspiration li-nije proizvoda, Electrolux je na zagrebački Hipodrom 9. i 10. svibnja doveo jedinstveni restoran "Dinner in the sky". Magazin Forbes uvrstio ga je među top 10 "najneobičnijih" restorana na svijetu. "Dinner in the sky" po-diže se 50 m iznad tla, a može primiti uku-pno 22 gosta. Za dobru atmosferu i potpuni gastro doživljaj pobrinuo se Ante Udovičić, mladi perspektivni kuhar koji se školovao u Francuskoj, a bogato iskustvo duguje radu u poznatim hrvatskim restoranima i hotelima te Catering Ivić. "Dinner in the sky", u skladu s najstrožim sigurnosnim standardima, dosad je uspješno organiziran u Tokiju, Barceloni, Parizu, Dublinu, Berlinu, Dubaiju, Budimpešti, Las Vegasu, Zurichu...

9

Prva galerija maslinovog ulja u Hrvatskoj Na prvoj etaži Centra Kaptol u Zagrebu svoja vrata otvorila je Olive Oil Gallery, prva gale-rija maslinova ulja u Hrvatskoj. Ovom jedin-stvenom projektu Eno galerije i oleoteke Uje cilj je popularizirati vrijednost i kvalitetu hrvatskog maslinovog ulja, te educirati širu javnost o povijesti maslinarstva i procesima u postupku proizvodnje ulja. Galerija je otvo-rena izložbom Identitet maslinovog ulja – ko-munikacija i dizajn. Selektor izložbe je Feđa Vukić, izvanredni profesor na Studiju dizajna, a organizator je agencija Manufaktura koja izložbu organizira u okviru svojeg već etabli-ranog projekta Hrvatska - zemlja maslinovog ulja. Za postav izložbe i vizualni identitet ka-taloga i izložbe zaslužna je poznata hrvatska dizajnerica Izvorka Jurić.

Zadar među najromantičnijim gradovima na svijetuNational Geographic je na popis najroman-tičnijih gradova na svijetu smjestio i grad Zadar. Uz fotografiju koja prikazuje instala-ciju “Pozdrav suncu“ te neobičnu igru obla-ka iznad mora, u National Geographicu piše: “Smješten na Jadranskom moru, Za-

dar ima kilometre plaža, obilježja romanske arhitekture te moderan noćni život“. Osim Zadra, urednici poznatog časopisa opisali su brojne druge gradove za koje smatraju da imaju romantičan štih te ih zbog toga vrijedi vidjeti. Među njima su: London, New York, Rim, ali i neke ne toliko razvikane de-stinacije, poput Pismo Beacha, Cape Coda i Lake Louisea.

Hrvatski vinski vitezovi ušli u FICBBratovština hrvatskih vinskih vitezova primlje-na je nedavno u Parizu u Međunarodnu fede-raciju bratovština (FICB) koja okuplja više od 200 nacionalnih bratstava vinskih vitezova sa svih kontinenata. U tu međunarodnu udrugu Bratovština hrvatskih vinskih vitezova primlje-na je na godišnjoj skupštini u starim podru-mima jednog od najstarijih i najvećih muzeja vina u svijetu. Izaslanike je s radom hrvatskih vinskih vitezova upoznao Franjo Francem

Judex koji je predstavio i vinsku Hrvatsku te njezine turističke mogućnosti vezane uz vin-ski turizam. Tom prigodom predstavljena su hrvatska vina iz Istre i Podunavlja.

Plitvička jezera najdraže vikend-izletišteIstraživanje agencije GfK pokazalo je da su za hrvatske građane Plitvička jezera ne samo najkvalitetniji hrvatski nacionalni park, već i najkvalitetnije hrvatsko vikend-izletište općenito. Iza Plitvičkih jezera, GfK je na drugo mjesto u kategoriji vikend-izletišta svrstao SPA & Sport Resort Sveti Martin, a slijede Istra, Sljeme, Kopački rit, Samobor, Rastoke i Opatija. U kategoriji nacionalnih parkova, nakon prvoplasiranih Plitvičkih je-zera, nalaze se Krka, Kornati i Brijuni.

Dubrovački Vrtovi Sunca pridružili se akciji Sat za planet ZemljuDubrovački Vrtovi Sunca 31. ožujka 2012. u 20:30 sati pridružili su se pokretu Earth Hour Worldwide Movement tako što su ugasili svje-tla u odmaralištu na jedan sat.Sudjelovanjem u ovom događaju Dubrovački Vrtovi Sunca pridružili su se brojnim organi-zacijama diljem svijeta u inicijativi skretanja pozornosti na svjetski problem globalnog zatopljenja. Svjetla su ugašena u svim go-stinjskim sobama i na javnim prostorima, a u ovoj snažnoj inicijativi prisustvovalo je hotel-sko osoblje zajedno s gostima. Sat za planet

Francuski novinari proglasili Zagreb 'trendy i arty' gradom

Zagreb, prema riječima francuskih novinara, postaje sve poznatija metropola. Tome u pri-log svjedoče tri značajna članka o Zagrebu objavljena u posljednja dva mjeseca, izvije-stila je Hrvatska turistička zajednica (HTZ). Radi se o reportaži u prestižnom tjedniku Nouvel Observateur te člancima u kultur-nom časopisu Telerama Sortir i besplatnom izdanju Spirit. Le Nouvel Observateur ima nakladu od 532.000, Telerama Sortir od 300.000, a besplatno izdanje Spirit nakladu od 40.000 primjeraka.

Zemlju globalna je inicijativa kojom se potiče gradove diljem svijeta da preuzmu inicijativu u globalnom prelasku na ekonomiju teme-ljenu na niskim emisijama CO2. Pojedinci, tvrtke, vlade i zajednice pozvani su da ugase svjetla na jedan sat i tako daju potporu akciji kojom se promiče ekološka održivost.

10

Kako kvalitetno usmjeriti razvoj hrvatskog turizma? Koji su prioriteti?Kada sam preuzeo funkciju ministra, najavio sam kako će mi u fokusu biti jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma. Prvi i ujedno jedan od najvažnijih koraka koje je u tom smjeru poduzelo Ministarstvo turizma jest smanjenje PDV-a u turizmu, koje će na snagu stupiti 1. siječnja 2013. godine. Naime, selektivna stopa PDV-a za usluge smještaja i prehrane u turizmu jedan je od presudnih elemenata ukupnog ma-kroekonomskog okvira za konkurentnost hrvatskog turizma na global-noj razini. Osim spomenutog, namjera nam je u iduće četiri godine provesti privatizaciju preostalih 13 turističkih poduzeća u većinskom državnom vlasništvu, preustrojiti i profesionalizirati sustav turističkih zajednica, izmijeniti Zakon o turističkom zemljištu, unaprijediti sustav edukacije te privući novi investicijski val u turizam. Nadalje, Ministarstvo turizma radi na analizi zakonske regulative koja utječe na turizam, s ciljem uklanjanja prepreka za investicije i unapre-đenja ukupnih okvira poslovanja. Pripremljen je i katalog investicija za turizam, a u iduće četiri godine ostvarit ćemo i preostale strateške ciljeve Ministarstva turizma, o kojima sam govorio, a koje će podići konkurentnost hrvatskog turizma na svjetskoj turističkoj karti.

Što donosi Strategija razvoja turizma koja bi tre-bala biti finalizirana do rujna ove godine?“Glavni plan i Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske“ je naci-onalni strateški dokument koji će definirati razvoj hrvatskog turizma do 2020. godine, odnosno odgovoriti na ključna pitanja izazova hr-vatskoga turizma - što želimo, trebaju li nam velike ili male investicije, što će biti s privatnim smještajem, moramo li nove investicije poticati i razvijati posvuda ili definirati nekoliko lokacija na obali, trebaju li nam velika turistička naselja (resorti)? Drugim riječima, bez Strategije ne možemo upravljati svojom turističkom budućnošću i ona će nam se sama događati. Pored toga, bez Strategije nećemo moći povlačiti sredstva iz EU fondova što je izuzetno važno, a bit će još značajnije s početkom korištenja strukturnih fondova koji će nam biti na raspola-ganju nakon formalnog ulaska u EU.Jedna od osnovnih smjernica kod izrade Strategije je uključivanje javnosti i transparentnost pa ću zato iskoristiti priliku i pozvati sve da daju svoje prijedloge i viđenja. Dosadašnja izvješća dokumenta objavljena su na internetskim stranicama Ministarstva turizma i Insti-tuta za turizam, a organiziramo prezentacije i workshopove po turi-stičkim klasterima gdje ljudi iz turističkog sektora, politike i svih ostalih s turizmom povezanih djelatnosti imaju priliku sudjelovati i reći svoja viđenja budućnosti hrvatskog turizma.

intervju mjeseca:

Ispred nas je izazovna godina, ali ja sam optimist

Novi ministar turizma Veljko Ostojić, bivši predsjednik Uprave najvećeg hrvatskog turističkog holdinga Rivijera Adrije i nekadašnji direktor tvrtke Brijuni Rivijera, već nakon imenovanja naja-vio je intenzivan rad na uspostavi no-vog ustroja turističkih zajednica i jaču profesionalizaciju sustava te izmjene i dopune Zakona o turističkom zemljištu. S ministrom razgovaramo o Strategiji razvoja hrvatskog turizma, prioritetima Vlade te drugim aktualnostima veza-nim za turistički sektor.

Razgovarala: Marija Kosor

1 1

Najavili ste da će Vlada od 1. siječnja iduće godine smanjiti PDV u turizmu na 10 posto. U kolikom će to opsegu pomoći javnim financijama?Izuzetno sam zadovoljan što je Vlada Repu-blike Hrvatske prepoznala važnost ove mjere koja bi turizmu trebala donijeti mnogostruke pozitivne efekte. Takvu stopu već odavno ima većina turističkih zemalja i naših izravnih konkurenata. Naravno, kako bi povlaštena stopa u turizmu pozitivne efekte donijela cje-lokupnom gospodarstvu, vrlo je važan dogo-vor privatnog i javnog sektora. U tom smislu očekujem da će smanjenje PDV-a utjecati na podizanje kvalitete, nova zapošljavanja, novi investicijski val, konkurentnije cijene i sl. Raz-govarao sam o tome sa strukovnim udruga-ma i mislim da je to dobar put i korektan od-nos u zajedničkom dugoročnom interesu koji će voditi povećanju konkurentnosti sektora. Dobar primjer je Francuska, koja je usred kri-ze 2009. godine smanjila stopu PDV-a u re-storanima, a potpisan je i sporazum kojim se sektor obvezao da će sniziti cijene, povećati broj zaposlenih i da će dio novca investirati u povećanje kvalitete objekata, edukaciju itd. Kao rezultat, dvije godine kasnije cijene su pale 2,5 posto, u ugostiteljstvu je otvoreno 52 tisuće novih radnih mjesta, prava radnika su povećana, dok je stopa stečajeva u sekto-ru bila smanjena za 17 posto. Slično se do-godilo i u Njemačkoj gdje je sniženje stope u kratkom roku rezultiralo znatnim povećanjem investicija u sektor, na razini od oko pola mi-lijarde eura.

U planu je i pokretanje niza pro-grama za financiranje razvoja i inovacija u turističkom sektoru. O kakvim programima je riječ?Ministarstvo turizma će temeljem osam pro-grama ukupne vrijednosti 32 milijuna kuna, i ove godine poticati razne projekte u turizmu, s ciljem jačanja konkurentnosti turističkog sektora. Kao novost, ove se godine provode programi “Inovativni turizam“ - namijenjen poticanju novih ideja i inovacija u turizmu te “Korak više“, kojemu je cilj stvaranje dodat-ne ponude u turizmu, s ciljem produženja sezone i financiranje izrade projekta za EU fondove. Također, ove se godine po prvi puta uvodi sufinanciranje “energetskih pregleda“ i “eko certificiranja“, a posebna pažnja bit će posvećena razvoju turistički nerazvijenih područja, za koja će Ministarstvo turizma s Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ) ove godine ukupno izdvojiti više od 15 milijuna kuna. Uz spomenuto, bespovratne potpore i poticaji dodjeljivat će se za obrazovanje i obuku kadrova u turizmu (“Znanjem do kvali-tete“), poticanje djelovanja strukovnih udruga i drugih neprofitnih organizacija u području turizma (“Zajedno do konkurentnosti“), poti

canje turističkih manifestacija (“Turizam kroz manifestacije“), jačanje sigurnosti boravka gostiju (“Siguran gost“) te turističkim pro-jektima kojima su odobrena sredstva iz EU i drugih međunarodnih fondova.Ministarstvo turizma već je objavilo javne po-zive za programe “EU izvrsnost“ i “Zajedno do konkurentnosti“, za koje prijava traje do 30. travnja, a tijekom travnja i svibnja bit će objavljeni natječaji za preostale programe.Osim toga, i Hrvatska turistička zajednica ima nekoliko programa namijenjenih turističkim projektima, a nedavno je i u suradnji s Mini-starstvom turizma, Hrvatska banka za obnovu i razvitak spustila kamatnu stopu na kredite za turizam, a sve s ciljem poticanja aktivnosti na turističkom tržištu.

Kakvim ćete programima/po-nudom potaknuti produženje sezone? Kako dodatno unapri-jediti turističku ponudu i pota-knuti zapošljavanje?Produljenje turističke sezone jedan je od prio-riteta Ministarstva turizma. Kako bismo posta-li privlačnije turističko odredište i izvan ljetnih mjeseci, kontinuirano radimo na jačanju kva-litete usluge te stvaranju novih motiva dola-ska. Razvojem dodatnih programa i sadržaja, primjerice bike, golf ili gourmet, u Hrvatsku želimo privući goste i izvan glavne sezone. Prednost Hrvatske je što smo velikom dijelu Europe najbliže toplo more, što imamo razvi-jenu prometnu infrastrukturu i što smo blizu vodećih emitivnih tržišta, poput Njemačke, Slovenije, Austrije, Italije, pa je stoga naš cilj postati prepoznato odredište i za produžene vikend odmore. Osim toga, kako bismo pro-dužili turističku sezonu Hrvatske, unijeli smo i neke novosti u rad Hrvatske turističke zajed-

nice za 2012. godinu, pa će se tako, primje-rice, poticaji turoperatorima davati samo u periodu pred i post sezone što će, vjerujemo, utjecati na konkurentnost hrvatskog turizma i u periodu pred i post sezone.Također, od Istre do Dubrovnika postoji niz bivših vojnih objekata na vrlo atraktivnim tu-rističkim pozicijama, koji godinama nisu bili iskorišteni niti u poduzetničke, niti u turističke svrhe. Cilj nam je oživjeti takve objekte te ih staviti u funkciju razvoja i novog zapošljava-nja, odnosno pretvoriti ih u kvalitetne turistič-ke kapacitete.Naravno, vjerujem kako će i prije spome-nuti programi koje će Ministarstvo provesti u 2012. godini dodatno produljiti sezonu te unaprijediti turističku ponudu i potaknuti zapošljavanje. Primjerice, program “Korak više“ namijenjen je upravo proširenju ponude turističkih usluga i proizvoda, s ciljem bolje popunjenosti kapaciteta i produženja sezone.

Hoće li Vlada, i na koji način, poticati razvoj turistički nerazvi-jenih područja (i kojih)? Na koje ćete još načine pomoći turiz-mu?Ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske jedan je od elemenata programa rada Vlade RH, pa će sukladno tome Ministarstvo turizma i dalje podupirati nerazvijena turistička područja u kontinentalnim i priobalnim županijama. Na-ravno, razvoj turistički nerazvijenih područja poticat ćemo i kroz ovogodišnji Program poticanja razvoja turizma na turistički nera-zvijenim područjima, za koji je planirano 5,7 milijuna kuna. Sredstva su namijenjena za razvoj i unapređenje svih oblika ugostiteljske i turističke djelatnosti, te stvaranje uvjeta za njihov razvoj.Uz to, Ministarstvo turizma turističke inicijative provodi i u suradnji s partnerima – Hrvatskom turističkom zajednicom, HBOR-om i drugim institucijama te kroz mogućnosti financiranja putem EU fondova. Tako je u proračunu Hr-vatske turističke zajednice za 2012. godinu, upravo za “Sufinanciranja i potpore na turi-stički nerazvijenim područjima“ osigurano 13,5 milijuna kuna. Osim toga, u suradnji s HBOR-om je u veljači dogovorena izuzetno povoljna kamatna stopa za kreditne progra-

Ispred nas je izazov-na godina, ali ja sam optimist. Što se fizičkih pokazatelja tiče, oče-kujem kako će oni biti na razini prošlogodiš-njih, dok bi prihodi od turizma mogli rasti od 3 do 5 posto.

12

9. PROGRESSIVE KONFERENCIJA12. lipnja 2012. - Business Club Solidum, Škorpikova 11a, Zagreb

KUPAC BUDUĆNOSTIä PREGLED MALOPRODAJE U ZEMLJI I REGIJI

ä KAKO OSTVARITI RAST U KRIZI I U ŠTO ULAGATI

ä IMIDŽ BRENDA: BORBA ZA POVJERENJE KUPCA

ä TEHNOLOGIJA U FUNKCIJI POTROŠNJE

ä TRANSFORMACIJA I BUDUĆNOST DISTRIBUTIVNOG KANALA

ä PSIHOLOGIJA PRODAJE: KOLIKO POZNAJETE KUPCE?

ä POTROŠAČ NA DRUŠTVENOJ MREŽI

ä MARKETING MIJENJA PROCESE - ILI ONI NJEGA

GOVORNICI:

Vedrana Jelušić-Kašić, EBRD; Tomislav Čorak, A.T. Kearney; Milan Cakić, Euromonitor

International; Ljerka Puljić, Agrokor; Atlantic grupa; Andrijana Mušura, Zagrebačka

škola ekonomije i menadžmenta; Petra Ignjatović i Danijel Artenjak, iStudio; Mirko

Palić, Ekonomski fakultet u Zagrebu...

ä OKRUGLI STOLTRENDOVI, BRENDOVI I RJEŠENJA...

PRIJAVE:• na e-mail adresu: crier@crier.hr • ili na fax: 01/ 4854 432, 01/ 6386 628

KONTAKT OSOBA:

Valentina GodlerTel: 01/ 5391-546Mob: 095/ 4391-546E-mail: valentina.g@crier.hr

Osnovna cijena jedne kotizacije iznosi:• 1.450,00 kn + PDV POPUSTI:

• za 2 osobe iz iste tvrtke 5% (na osnovnu cijenu kotizacije)• 3 do 5 polaznika iz iste tvrtke 10% (na osnovnu cijenu kotizacije)• 10% popusta za raniju prijavu (do 22.05.2012.) *u cijenu jedne kotizacije uračunata su predavanja prema programu organizatora, pauze za kavu, ručak i radni materijali

13

intervju mjeseca:

me od 1,3 i 5 posto, ovisno o kategorijama, koja će biti dostupna i za manje razvijena turistička područja, dok će područja od po-sebne državne skrbi imati kamatnu stopu od 1 posto za programe iz turističkog sektora. Naravno, ukoliko zadovolje kriterije, kori-snici s turistički slabije razvijenih područja mogu se aplicirati i na ostale programe koje provodi Ministarstvo i HTZ, što im svakako povećava šansu za dobivanje bespovratne potpore.

Hrvatska obala sastavljena je od nekoliko turističkih regija s različitim karakteristikama. Kako definirati različite tipo-ve tržišta, odnosno potaknuti brendiranje raznolikosti desti-nacija?

Naš je cilj svakako Hrvatsku učiniti privlač-nijom destinacijom za goste raznih profila i u tom smjeru radimo na stvaranju do-datnih novih programa i motiva dolaska. Osim toga, s ciljem kvalitetnijeg upravlja-nja turističkim razvojem Hrvatske, jedan od naših prioriteta je i restrukturiranje sustava turističke zajednice. Lokalna bi se razina, prema novom sustavu, trebala pretvoriti u DMO organizacije stvarajući nove proizvo-de kao motive dolaska, dok bi promocija trebala ići na regionalnu i nacionalnu razi-

nu. Pitanje kvalitetnog upravljanja destina-cijom je ključ njezinog uspjeha, a turistička zajednica mora biti spoj privatnog i javnog i mora preuzeti odgovornost za turistički uspjeh pojedinog odredišta.

Koja je prednost Vašeg pri-jedloga o davanju hotela i ugostiteljskih objekata u nacio-nalnim parkovima u koncesiju? Ima li prijedlog mana? Ne želim previše ulaziti u problematiku do-djele koncesije ugostiteljskim objektima u nacionalnim parkovima jer je to u nadlež-nosti Ministarstva zaštite okoliša. Ipak, raz-govarao sam s ministricom Mirelom Holy o tome i dijelimo mišljenje da bi komercijalni objekti, odnosno hotelski biznis trebao ići u koncesiju. Mišljenja sam kako nije logično da se nacionalni park bavi hotelijerskom djelatnošću i smatram da zaslužuju puno više, pa im stoga to treba omogućiti. Nai-me, u sadašnjoj situaciji isti subjekt obavlja komercijalnu djelatnost i štiti prirodu, dakle kontrolira samog sebe. Vjerojatno i logično je za očekivati da će uzimatelj koncesije koji se bavi hotelijerstvom, obavljati posao na profesionalnoj razini, dok će zaštita defini-rati precizne i čvrste uvjete za tu djelatnost. Tako bi se riješili razni problemi koji postoje u nacionalnim parkovima, primjerice stanje kanalizacije i zbrinjavanje otpadnih voda.To je logično rješenje i mi ga nismo izmi-slili jer se uspješno primjenjuje u drugim zemljama, pa ne vidim razloga zašto taj model ne bi uspješno zaživio i u Hrvatskoj.

Prije pet godina, dok ste bili na čelu tvrtke Brijuni Rivijera, izjavili ste da bi Hrvatska u budućno-sti, između ostalog, trebala biti poznata po malim i boutique hotelima. Kakva je situacija danas? Jesu li poduzetnici prepoznali tu ideju?

U Hrvatskoj trenutno posluje 300-tinjak malih obiteljskih hotela, koji u ukupnoj ho-telskoj industriji čine udio od oko 15 posto. Trend porasta broja takvih hotela, ali i sve veća potražnja za njima, dokazuje njihovu važnost u ukupnoj turističkoj ponudi Hrvat-ske, koju su prepoznali ne samo poduzetni-ci, već i turisti koji dolaze na odmor u našu zemlju. Danas su mali obiteljski hoteli je-dan od prepoznatljivih turističkih proizvoda Hrvatske, koji se na turističkom tržištu ističu upravo visokom kvalitetom objekta, autoh-tonom gastronomskom ponudom i bogatim dodatnim sadržajem te su na svjetskoj turi-stičkoj karti, po kvaliteti ponude i usluge, uz bok konkurentima iz drugih zemalja.

S obzirom da je cilj Ministarstva turizma upravo dizanje kvalitete ponude i usluge, koji dovode i do jačanja konkurentnosti hrvatskog turizma, mali i obiteljski hoteli svakako su važan segment u sveukupnoj turističkoj ponudi Hrvatske.

Vaše Ministarstvo je objavilo da će se u pripremu ovogo-dišnje turističke sezone, bez promotivnih aktivnosti, inve-stirati oko 1,5 milijardi kuna. Ko-like prihode Hrvatska očekuje od turizma do kraja godine?

Tako je, anketa koju je nedavno provelo Ministarstvo turizma pokazuje kako javni i privatni sektor u turizam ove godine planira uložiti oko 1,5 milijardi kuna, što je oko 37 posto veći iznos od uloženog prošle godi-ne. Taj podatak dokazuje kako je sektor spreman za dodatna ulaganja, a sve s ci-ljem kontinuiranog jačanja kvalitete usluge i ponude. Ispred nas je izazovna godina, ali ja sam optimist. Što se fizičkih pokazatelja tiče, očekujem kako će oni biti na razini prošlo-godišnjih, dok bi prihodi od turizma mogli rasti od 3 do 5 posto. Za povećanje prihoda u turizmu potrebno je povećati kvalitetu ponude i usluge, pa zato Ministarstvo turizma ulaganje u kvali-tetu potiče kroz sve programe koje provodi samostalno ili u suradnji s drugim institu-cijama. Naravno, do povećanja prihoda u turizmu trebale bi dovesti i mjere koje će Ministarstvo turizma provesti u iduće četiri godine, među kojima treba naglasiti potica-nje investicija i privatizaciju turističkih tvrtki u državnom vlasništvu.

Ima li hrvatski turizam snage za daljnja ulaganja?Anketa o ulaganjima u turizam u 2012. go-dini, koju je nedavno provelo Ministarstvo turizma, pokazuje kako će javni i privatni sektor ove godine u turizam uložiti 37 posto više novca nego lani. S obzirom da anketa nije obuhvatila investicije malih i srednjih poduzetnika, procjenjujemo da će se u pripremu ovogodišnje sezone, bez promo-tivnih aktivnosti, investirati oko 1,5 milijardi kuna. Provedena anketa i dobiveni rezultati dokaz su snage turističkog sektora i njego-ve spremnosti na nove investicije. Vjerujem da će mjere koje planira provesti Ministar-stvo turizma s ciljem olakšavanja investici-ja, smanjenje PDV-a od 2013. godine, kao i primjerice program HBOR-ovih kredita za turizam, dodatno ojačati konkurentnost turističkog sektora i Hrvatsku učiniti još privlačnijom destinacijom na svjetskoj turi-stičkoj karti.

´Ministarstvo turizma će temeljem osam programa ukupne vri-jednosti 32 milijuna kuna, i ove godine po-ticati razne projekte u turizmu, s ciljem jača-nja konkurentnosti turi-stičkog sektora.

GOVORNICI:

Vedrana Jelušić-Kašić, EBRD; Tomislav Čorak, A.T. Kearney; Milan Cakić, Euromonitor

International; Ljerka Puljić, Agrokor; Atlantic grupa; Andrijana Mušura, Zagrebačka

škola ekonomije i menadžmenta; Petra Ignjatović i Danijel Artenjak, iStudio; Mirko

Palić, Ekonomski fakultet u Zagrebu...

ä OKRUGLI STOLTRENDOVI, BRENDOVI I RJEŠENJA...

16

najava sezone:

Prema najavama Ministarstva turizma, jedan od prioriteta bit će produljenje tu-rističke sezone. Kontinuiranim radom na

jačanju kvalitete usluge te razvojem dodatnih programa i sadržaja, Hrvatska želi postati pri-vlačnom destinacijom i izvan glavne sezone. Kako je najavio ministar Veljko Ostojić, na konkurentnost hrvatskog turizma trebala bi utjecati i činjenica da će se poticaji turopera-torima davati samo u periodu pred i post se-zone što bi trebalo utjecati na konkurentnost hrvatskog turizma i u tom razdoblju.Prema najnovijim podacima Hrvatske turistič-ke zajednice o turističkom prometu dolazaka i noćenja za Jadran i Grad Zagreb, ima razlo-ga za optimizam. Porast turističkog prometa u razdoblju siječanj/ožujak u 2012. godini, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ostva-ren je s gotovo svih emitivnih tržišta.

SIJEČANJ/OŽUJAK 2012./2011.Prema prvim podacima sustava turističkih za-jednica, na Jadranu i u Gradu Zagrebu je od

siječnja do ožujka 2012. godine u odnosu na siječanj-ožujak 2011. godine ukupno ostvare-no:

Dolasci - 368.951 dolazaka (+7%) od čega: - 228.263 stranih turista (+16 %) i - 140.688 domaćih turista (- 5 %) Noćenja - 975.528 noćenja (+9%), od čega - 615.972 stranih turista (+18%) i - 359.556 domaćih turista (-5%).

U Istri je ostvareno 71.607 dolazaka što je 14% više te 247.755 noćenja što je 4% više u odnosu na 2011. godinu. Na Kvarneru je ostvareno 77.865 dolazaka što je 2% više te 211.462 noćenja što je 8% više u odnosu na 2011. U Ličko-senjskoj županiji ostvareno je 10.194 dolazaka što je 15% više te 14.250 no-

ćenja što je 6% više. U Dalmaciji je ostvareno ukupno 107.571 dolazaka što je 10% više te 297.112 noćenja što je 11% više nego u 2011. godini. Najviše ostvarenih dolazaka turista na po-dručju Dalmacije bilježi Splitsko-dalmatinska županija, 40.437 što je 8% više, a ostvareno je 108.711 noćenja što je 5% više. U Zadar-skoj županiji ostvareno je 19.649 dolazaka što je 3% više te 51.323 što je 5% više no-ćenja. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji je ostvareno 36.275 dolazaka što je 16% više te 102.807 noćenja što je 17% više. U Šibensko-kninskoj županiji ostvareno je 11.210 dolazaka što je 14% više, te 34.271 noćenja što je 22% više. U Gradu Zagrebu ostvareno je 101.714 dolazaka što je 3% više te 204.949 noćenja što je 12% više.

PORAST PROMETAPorast turističkog prometa u razdoblju sije-čanj/ožujak u 2012. godini, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ostvaren je s gotovo

Naznake uspješne sezonePorast turističkog prometa u razdoblju siječanj/ožujak u 2012. godini, u odno-su na isto razdoblje prošle godine, ostvaren je s gotovo svih emitivnih tržišta. U razdoblju od siječnja do ožujka zabilježeno je 5% manje dolazaka i 5% manje noćenja domaćih turista, dok u ožujku domaći gosti bilježe 3% više dolazaka i 0,57% manje noćenja, podaci su Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Pripremila: Marija Kosor

17

svih emitivnih tržišta: Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Japan, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Rusija, Slovačka, Španjol-ska, Švedska i Velika Britanija. Domaći gosti bilježe ukupno 5% manje dola-zaka i 5% manje noćenja. Prema prvim podacima sustava turističkih zajednica, na Jadranu i u Gradu Zagrebu je u ožujku 2012. godine u odnosu na ožujak 2011. godine ukupno ostvareno:

Dolasci - 192.160 dolazaka (+19%), od čega: - 129.878 stranih turista (+28%) i - 62.282 domaćih turista (+3 %).

Noćenja - 494.426 noćenja (+19%), od čega: - 344.575 stranih turista (+30 %) i - 149.851 domaćih turista (-0,6 %).

U Istri je ostvareno 45.337 dolazaka što je 41% više te 147.082 noćenja što je 29% više u odnosu na ožujak 2011. godine. Na Kvarneru je ostvareno 41.588 dolazaka što je 12% više te 107.050 noćenja što je 16% više. U Ličko-senjskoj županiji je ostvareno 5.571 dolazaka što je 40% više te 7.450 noćenja što je 43% više. U Dalmaciji je ukupno ostvareno 58.734 dolazaka što je 20% više te 151.467 noćenja što je 18% više nego u ožujku prošle godine. Najviše ostvarenih dolazaka turista na po-dručju Dalmacije bilježi Splitsko-dalmatinska županija, sa 20.936 što je 18% više, a ostva-reno je 51.788 noćenja što je 7% više. U Za-darskoj županiji ostvareno je 10.610 dolazaka što je 16% više te 25.173 noćenja što je 24% više. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji

ostvareno je 20.522 dolazaka što je 23% više te je zabilježeno 54.943 noćenja što je 23% više u odnosu na 2011. godinu. U Šibensko-kninskoj županiji ostvareno je 6.666 dolazaka što je 26% više, te 19.563 noćenja što je 34% više. U Gradu Zagrebu ostvareno je 40.930 dolazaka što je 2% više te 81.377 noćenja što je 6% više. Porast turističkog prometa u ožujku 2012. go-dine u odnosu na isto razdoblje prošle godi-ne, ostvaren je sa sljedećih emitivnih tržišta: Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Japan, Italija, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Rusija, Slovačka, Slovenija, SAD, Špa-njolska, Švedska i Velika Britanija. Domaći gosti bilježe ukupno 3% više dolaza-ka i 0,57% manje noćenja.

Dobar model - Mali Lošinj

Iako statistički podaci idu u pri-log optimističnoj najavi ovogo-dišnje turističke sezone, zanimlji-vo je izdvojiti lokalne projekte koji su, kao uspješan model kva-litetnog i dobrog planiranja, pri-mjenjivi i na globalnom nivou.Jedan od takvih primjera je Tu-ristička zajednica grada Malog Lošinja (TZGML). Znajući da pro-motivnim porukama komunici-ramo tko želimo biti, a da jedino kvaliteta usluge i način pona-šanja prema gostima govori o tome kakva je neka destinacija, TZGML odlučila se na provođe-nje projekta istraživanja tržišta metodom tajnog gosta kako bi nastavila unapređivati uslugu. “Prezentirali smo ideju našim ho-telijerima, agencijama, partneri-ma u kampovima, ugostiteljima, napravili plan dolaska tajnog kupca te potpisali s partnerima ugovore o suradnji“, kaže Đurđi-ca Šimičić, direktorica TZGML-a. “Tajni kupci dolazili su lani u tri navrata, bili su smješteni u hote-lima, kampovima, iz pošte slali razglednice, odlazili u banku, vo-zili se taxijem, uživali na izletima, ručali u restoranima i vrijedno bilježili svaki detalj. Obilazili su turističke atrakcije, kupovali su-venire te se raspitivali za razne in-formacije po cijelom otoku i prije (slanjem e-mail upita, analizom internetskih stranica te upući-vanjem telefonskih poziva) kao i tijekom samog boravka“, otkriva Šimičić.

LJUBAZNOST I PRISTUPAČNOSTPrva godina mjerenja kvalitete usluge metodom tajnih gostiju na Lošinju pokazala je ljubaznost i pristupačnost djelatnika. Kao područje za unapređenje, identi-ficirana je proaktivnost u nuđenju dodatnih usluga i proizvoda, kva-litetnija komunikacija s gostom u cilju pronalaženja modela pove-ćane potrošnje.Iako je ostvareni ukupni rezultat od 83% iznad razine hrvatskog prosjeka, još uvijek postoje pod-ručja za unapređenje čijim uvo-đenjem se može postići još veća konkurentska prednost, u odnosu na ostale turističke destinacije.Turistička zajednica grada Ma-log Lošinja godinama radi i na pozicioniranju Lošinja kao otoka vitalnosti. U povodu obilježavanja 125 godina od osnivanja Turistič-kog ureda te 120 godina zdrav-

stvenog turizma, kada su Mali i Veli Lošinj proglašeni klimatskim lječilištem, u ožujku je pod pokro-viteljstvom Ministarstva turizma održana prezentacija projekta “Program održivog razvoja turiz-ma grada Mali Lošinj“. Istaknuta je važnost ovog otoka kao stra-teški i geopolitički dobro pozicio-nirane destinacije te je naveden izazov kojima se već razvijenoj tu-rističkoj destinaciji planira osigu-rati daljnji rast, a da se istovreme-no štite okoliš i društvena obilježja lokalne zajednice. Na Malom Lošinju organizirane su i radionice za lokalno stanovniš-tvo, otvorena škola za aromate-rapiju s ciljem edukacije stanov-ništva, a najavljeno je i otvorenje hotela Punta, u čiju je obnovu uloženo 12 milijuna eura. Punta će biti prvi vitality hotel u kojem će se nuditi lokalni proizvodi.

18

okrugli stol vina:

Vino, alkoholno piće napravljeno od grožđa, može biti slatko, polusuho ili suho te ovisno o sorti od koje se radi,

crno, bijelo ili rosé. U kategoriju nisu uklju-čeni šampanjci, voćna vina ili proizvodi poput sherryja. „U zadnjih godinu dana, od veljače 2011. do siječnja 2012., kategorija vina na hrvatskom HoReCa tržištu ostvarila je prodaju od 5,2 milijuna litara, u vrijedno-sti od 388 milijuna kuna“, otkrila je na po-četku druženja Ana Puljić, mlađa voditeljica klijenata, Nielsen te dodala da prodaja u kafićima i restoranima pada u ljetnom pe-riodu, za razliku od maloprodaje koja bilježi rast prodaje za vrijeme turističke sezone.

KAFIĆI PRODAJU NAJVIŠE„U HoReCa kanalima u kategoriji vina vo-deći igrači prema količinskom udjelu su Kutjevo (vinarije Kutjevo i Đakovačka Vina), Agrokor (vinarije Agrolaguna, Podrumi Be-lje, Iločki podrumi, Istravino i Valandovo) i Badel 1862. Najveći dio kategorije prodaje se u pakiranjima '1 - 1,99 l' koja čine 84% količinskog udjela, pakiranja '0,75 – 0,99 l' čine 12% udjela dok se u pakiranjima '0 – 0,49 l' proda 4% kategorije. Što se tiče tipa pakiranja, uvjerljivo prevladaju staklene boce“, istaknula je Puljić.Najvažniji kanal za prodaju vina su kafići koji ostvaruju 65% ukupne količinske prodaje

kategorije. Slijede ih restorani s 28% koli-činske prodaje te pubovi i zalogajnice koje ostvaruju 7% količinske prodaje kategorije.

NEOPHODNO BRENDIRANJEU iščekivanju rezultata Studije dinamike industrije vina u Hrvatskoj koja će biti dovr-šena do kraja godine, s osvrtom na 2009., 2010. i 2011. godinu, Marijana Plovanić iz Hendala podsjetila je na najzanimljivije re-zultate posljednje Studije zaključno s 2008. godinom. „Do 2008. industrijska proizvodnja je rasla. Uvoz je bio puno veći od izvoza, ali vrijed-nost izvoza polako se s godinama povećava

Autohtonim brendiranim vinima do potrošača Predstavnici agencija Nielsen i Hendal te vodeći proizvođači kategorije vina - Agrokor vina i Badel 1862, na tradicionalnom Progressive doručku, u ugodnom ambijentu Centra za kulturu prehrane u Nazorovoj 18 u Zagrebu, uz kavu i sok - za vino je ipak bilo prerano - analizirali su stanje na tržištu vina u Hrvatskoj.

Pripremila: Marija Sedlar

19

što daje pozitivniju sliku. Uvoz je još uvijek prijetnja domaćoj proizvodnji, najviše uvoz vina iz Makedinija, BiH, Slovenije te Kosova. Kamen spoticanja za veću potrošnju vina je njihovo nepoznavanje. Naime, potrošači smatraju da nema jakih do-maćih brendova, ne percipiraju ih pa vole isprobavati strana vina, zbog percepcije da su to posebna vina, iako možda nisu kvalitetnija od domaćih“, napominje Plovanić, Operational Manager, Hendal te ističe važnost edukacije potrošača o mar-kama i sortama vina. Kafići i barovi uzimali su sve veći dio distribucije, no recesija je u ovom kanalu učinila svoje i potrošnja vina u HoReCi se smanjila.Dobra vijest za domaće proizvođače je podatak da potrošači preferiraju hrvatska vina, i to najčešće iz svoje regije: Dal-matinci dalmatinska, Slavonci slavonska... Na odabir najviše utječu vrsta, boja (preferiraju crna), osobno iskustvo te cijena i dostupnost. „Tržište vina karakterizira srednja konkurentnost, mali broj velikih proizvođača, fragmentirana industrija, cje-novna konkurentnost i jačanje uvoza. Mogućnosti za proizvo-đače su da se potrošnja može povećati, postoji mogućnost brendiranja i tko se uspije istaknuti ima veće šanse za uspjeh, trebaju pratiti tehnološke promjene, konsolidirati vinsku indu-striju i oslabiti sivo tržište“, poručuje Plovanić te zaključuje da proizvođači trebaju raditi na autohtonim vinima i graditi imidž Hrvatske kao zemlje poznate po proizvodnji kvalitetnih vina dok strateško usmjerenje vinske industrije treba biti konsoli-dacija i brendiranje proizvoda.

AGROKOR VINAAgrokor vina upravljaju brendovima Vina Laguna, s novim vi-zualnim identitetom vina (nekadašnja Laguna Histria) i novom stilistikom vina gdje se naglašavaju vina nižih alkohola, rani izlazak na tržište kako bi potrošači mogli uživati u mladim, svježim vinima za mnoge prilike, zatim Vina Belje (dosadaš-nji brend Podrumi Belje) gdje se predstavlja karakter hrvat-skog Podunavlja – bogatstvo tla koje se očituje u karakteru vina, povijesno naslijeđe spojeno sa suvremenim pristupom u vinarstvu, Iločki podrumi su prepoznatljivi brend poznat po svojoj tradiciji, a nadasve po svom tramincu. Osim toga, po-krenuli su proizvodnju pjenušca POJ iz podruma Mladina, koji uz liniju vrhunskih vina Gaj i Portugizac čini podrum Mladina sve priznatijom vinskom točkom na Plešivici. Ponudu brendo-va zaokružuju s ponudom vrhunskih vina s otoka Pelješca – Postup i Plavac mili. „2012. godinu vidimo kao prekretnicu jer smo u fazi konso-lidacije brendova i portfelja unutar brendova kako bi bili što prepoznatljiviji na tržištu RH, konkurentni na svjetskom tržištu te, na kraju, kako bi spremno dočekali ulazak Hrvatske u EU. Prošlih se godina puno ulagalo u vinograde, podrume i ljud-stvo kako bi se stvorili preduvjeti za visoku kvalitetu vina, a ove godine ulažemo u brendiranje, temeljeno na destinaciji i viso-koj kvaliteti vina“, najavio je Dalibor Zupičić, voditelj razvoja i istraživanja, Agrokor vina te dodao da su prisutni u svim for-matima, od retaila do HoReCe. Najviše su zastupljeni u retailu u kojem najveći dio prodaju kroz velike formate. „U HoReCi smo intenzivirali aktivnosti jer u skoroj budućnosti želimo po-većati svoj udio u tom segmentu u kojem trenutno veću ulogu imaju tzv. 'mali' vinari, posebno u segmentu 0,75 l. Zbog opće

20

okrugli stol vina:

Ana Puljić, Nielsen Marijana Plovanić, Hendal

Tamara Jović, Hendal Dalibor Zupičić, Agrokor vina

Dalibor Kulišić, Badel 1862

Agrokor vina: U tijeku je integrirana kampa-nja za Vina Laguna bazirana na specifič-nostima Istre dok ti-jekom svibnja kreće kampanja za redizajni-rana Vina Bwelje u kojoj ćemo predstaviti novi brend čiji je brandstory temeljen na specifič-nostima hrvatskog Po-dunavlja.

Badel 1862: U našem fokusu i dalje je razvoj tržišne pozicije brenda Korlat koji smo lansirali prije dvije godine. U se-gmentu specijalnih vina bit će noviteta u drugoj polovici godine, a u di-jelu tehničkih standarda vezanih uz proizvod pla-niramo uvođenje navoj-nog čepa za dio vina u bocama 0,75 l.

ekonomskle krize ljudi sve manje posjećuju restorane gdje su inače u prilici popiti ta vina i kupuju ih za konzumaciju kod kuće. Dakle, dolazi do svojevrsnog „preljevanja“ u konzumaciji iz HoReCe u retail. Osim toga, raste udio robnih marki i jeftinijih vina. Kriza u potrošnji preklapa se s „krizom“ u proi-zvodnji jer je vina na tržištu sve više, dolaze u rod mladi vinogradi koji su sađeni nošeni poticajima koje je Vlada nudila i došlo je do situacije da imamo viškova vina u Hrvatskoj. Radi toga se smanjuju cijene vina čime je potrošač u prilici dobiti puno bolje vino po nižoj cijeni nego prošlih godina.“

BADEL 1862 Badel 1862 je krajem 80-ih godina napustio produkciju pretežno stolnih vina koja su, uz tradicionalnu proizvodnju žestokih pića, bila

dominantna kategorija. Tada je došlo do pri-mjene nove strategije vina predstavljene na tržištu pod sloganom Selektor vina Hrvatske u sklopu koje Badel 1862 nudi kvalitetna i vrhunska vina iz svih najznačajnijih vinorod-nih područja. Dio tog koncepta uključivao je vinarije u vlasništvu – Daruvar, Križevci i Benkovac, a dio vinarije u poslovnoj teh-ničkoj suradnji gdje se proizvodnja vina vrši pod nadzorom Badelovih enologa uz proce-se marketinga i distribucije također vođene ispred Badela. Takva suradnja s vinarijama i dalje je Badelov strateški put što im daje konkurentnu prednost u odnosu na manje proizvođače u dijelu širine asortimana. „U kontinentalnom dijelu želio bih istaknuti Vinariju Daruvar, u kojoj uz Graševinu koja je dominantna, imamo i brend - Sauvignon Daruvar, koji je najnagrađivanije hrvatsko vino potvrđeno na relevantnim svjetskim ocjenjivanjima. U Vinariji Benkovac pri-je dvije godine lansiran je naš novi brend Korlat - nagrade i pozitivna reakcija tržišta pokazuju da se imamo pravo nadati i budu-ćem uspjehu s ovim brendom kojeg smatra-mo pretečom smjera kojim Badel želi ići u narednim godinama. Od poslovne suradnje želim istaknuti Vinariju Svirče s Hvara sa glavnim brendovima Plavac Hvar, Plavac Mediterano i Ivan Dolac. S vinom Ivan Do-lac želimo ostvariti konkurentsku prednost u segmentu ekoloških vina, koji je u Hrvatskoj još u razvoju. Iz južne Dalmacije stižu naša kvalitetna vina Pelješac i Plavac – brendovi nositelji u HoReCi i retailu“, otkriva Dalibor Kulišić, rukovoditelj proizvoda vina, Badel 1862.Retail je dominantan kanal realizacije dok kanal HoReCa i dalje predstavlja potencijal

za rast, smatra Kulišić te ističe da se hrvatsko trži-šte vina značajno razvilo od devedesetih do danas te se ozbiljan pomak do-godio i kod proizvođača i kod potrošača, koji su postali svjesni vina kao kategorije, znaju prepo-znati kvalitetu, počinju uspoređivati element odnosa cijene i kvalitete. U HoReCi smo najviše osjetili udar krize, ali do-bro je da se u tom sekto-

ru počelo razmišljati o cjenovnim razinama sukladno kategoriji objekta.

EDUKACIJA POTROŠAČA Jedan od osnovnih ciljeva vodećih hrvatskih proizvođača vina je educiranje potrošača. Naime, vino je plemenita kategorija proi-zvoda, ali istovremeno je i kategorija pića prvenstveno namijenjena za uživanje, nije namijenjena samo za određene ljude koji 'njuškanjem' znaju prepoznati o kakvom se vinu radi dok se ostali boje naručiti bocu vina u restoranu. Širenju opće kulture vina doprinosi i Akademija vina čiji su polaznici vlasnici restorana, konobari, kuhari - svi koji moraju znati osnove o vinima, posluživanju vina gostima, ali i šira populacija koja želi naučiti više o kulturi pijenja vina, o vinskim regijama, sortama, da znaju pravilno kušati i preporučiti vina. „Mislim da smo po tradi-ciji proizvodnje prvenstveno vinarska, a ne pivarska zemlja, što se po samoj potrošnji nikad ne bi reklo. Bitno je srediti hrvatsko tržište, potencirati potrošnju kod nas i even-tualne viškove izvoziti, ali sve na bazi više kvalitete. Tu već bilježimo napredak jer se sve više ulaže u proizvodnju i iz godine u godinu pijemo bolja vina. I potrošači su se educirali i više ne piju 'svašta'. Postoje sku-pa vina koja si možda ne može svatko priu-štiti, ali postoje i različite kategorije visoko kvalitetnih vina namijenjene potrošačima za svaku priliku: nedjeljni ručak, druženje u restoranu, roštilj s prijateljima...“, smatra

21

Zupičić. Kulišić iz Badela slaže se da je najvažnija edukacija potro-šača kroz pružanje osnovnih informacija o proizvodu sve s ciljem da se potrošač "ne izgubi" kad stane pred policu – da zna koga i što pitati, kako saznati informaciju. Navedene in-formacije posebno se prezentiraju tijekom degustacija u tr-govačkim centrima. „Općenito gledano, suradnja s trgovcima je sve bolja, vinske police doživjele su značajnu kvalitativnu preobrazbu predstavljajući ponudu vina podijeljenu na regije/sorte/zemlje što je ključno za prosječnog potrošača koji se suočava s velikom ponudom različitih etiketa i teško mu je izabrati. Trgovci su prepoznali nužnost ulaganja u edukaciju, postavljaju info kioske, organiziraju promocije, a ima prostora i za daljnji iskorak.“

WORD OF MOUTHI proizvođačima i trgovcima u interesu je da prodaju što više proizvoda, a prodajno mjesto definira količinu prodaje. „Tr-govci sve više ulažu u police, prepoznaju da je vizual prodaj-nog mjesta važan, neki imaju voditelje vinskih odjela i mogu usmjeriti potrošače. Vinski biznis je specifičan jer je važno da potrošači kušaju vino da ga mogu kupiti i preporučiti drugima. Degustacijama i promocijama dajemo priliku potrošačima da kušaju naša vina i uvjere se u njihovu kvalitetu te smo lani održali oko 1200 degustacija u retailu. Organizacijom poseb-nih evenata i predstavljanja novih ili nagrađenih vina gradimo PR. U HoReCa sektoru imamo kategorizaciju objekata i ovisno o tome radi li se o kvartovskom kafiću ili luksuznom restoranu koristimo različite pristupe i alate: organiziramo promocije, posebno kada predstavljamo nova vina ili nove berbe, nagra-đena vina i sl. Politika cijena u HoReCi nam ne ide u prilog jer visoke cijene buteljiranih vina također smanjuje potrošnju. Dobro je što sve veći broj restorana nudi visoko kvalitetna vina na čaše. Kada je u pitanju vino, Word of mouth je najvažniji način marketinga“, poručuje Zupičić iz Agrokor vina.

LOJALNOST POTROŠAČALojalnost hrvatskim brendovima velika je prednost našim proi-zvođačima uoči pristupanja Europskoj uniji. „Uvoz je prisutan, ali očekujem da će preferencija prema hrvatskom vinu ostati jer smo bitno podigli kvalitetu vina. Ulaskom u EU očekiva-no će se pojačat aktivnost uvoznika i proizvođača iz svijeta ukidanjem carina. Moramo to ozbiljno shvatiti i ustrajati na kvaliteti jer će doći do jačanja uvoza najviše iz Europe, Au-stralije, Čilea, Novog Zelanda. Ulazak u Uniju otvara još jedan problem – imamo dobre rezultate u čitavoj regiji, a ulaskom u EU prestaje važiti sporazum sa CEFTA-u te će naša vina koje izvozimo, primjerice u BiH biti opterećena carinskim davanji-ma. Nadam se da će se taj dio premostiti i da će hrvatsko vino dobiti povlašteni status jer nam je tržište regije jako bitno“, poručuje Kulišić.

ZEMLJA KVALITETNIH VINAProizvođači se slažu da je izvoz važan – i zbog velikih zaliha i zbog predstavljanja Hrvatske kao zemlje kvalitetnih vina, po-put Francuske, Italije. Istražuju potencijalna tržišta kojima se pokušavaju prilagoditi i napraviti vina koja su im prihvatljiva, poput pitkih vina s nižim udjelom alkohola koja se mogu kon-zumirati u svim prilikama. Veliku priliku vide u turizmu kada naše autohtone sorte mogu predstaviti stranim gostima te im kasnije treba biti omogućeno da ih kupe kada se vrate u svoju zemlju. S marketinške strane važno je ispričati priču, da ljudi prepoznaju hrvatska vina. Nagrade pridonose prepoznatljivo-sti vina, pogotovo kada su dobivene iz najrelevantnijih svjet-skih ocjenjivanja na kojima se nalazi tisuće uzoraka iz cijelog svijeta te su bitan element komunikacijske strategije, i za do-maće potrošače i za izvoz.

22

kategorija:

Liker – porok i(li) lijek

Liker je slatko alkoholno piće obogaćeno voćem, biljkama, začinima, sjemenjem, korjenjem, cvjetovima ili kremama, a

obično mu se dodaje i šećer. Riječ liker, potje-če od latinske riječi liquifacere što znači oto-piti. Pod ovim se misli na otapanje tvari koje likeru daju okus. Najčešće je prilično sladak, premda u kategoriju likera spadaju gorki likeri i biteri, biljni likeri koji mogu biti izraženije gor-ki ili slatkogorki. Sadržaj alkohola u likerima obično je između 18 i 50 posto tako da spa-daju u grupu žestokih alkoholnih pića.Povijest upotrebe likera je duga. Koristili su ih još u vrijeme Faraona, a u komercijalnu upo-trebu ušli su u srednjem vijeku kada su ih mo-nasi spremali i koristili kao lijek, osobito karte-zijanci i benediktinci. Općenito, smatra se da likeri vuku povijesno porijeklo iz biljne medici-ne – travarstva.

Npr. oraho-

vac, liker od oraha,

koristi se u malim količina-

ma protiv želuča-nih tegoba.

Danas likere širom svi-jeta poslužuju na različite

načine: čiste, prelivene pre-ko leda, s kavom ili mlijekom,

miješane s raznim kremama i drugim mješavinama prilikom

spravljanja koktela, itd. Najčešće se poslužuju poslije deserta, a koriste se i

prilikom spremanja određenih jela.

BOJA, OKUS, MIRIS I MASA LIKERALikeri su jaka alkoholna pića dobivena mije-šanjem rafiniranog etanola ili prirodnih rakija s destiliranom vodom, šećerom, maceratima (alkoholnim izlužinama), eteričnim uljima, esencijama, voćnim sokovima, čokoladom, kavom, mlijekom, jajima i s dopuštenim bo-jama.Šećer se može zamijeniti šećernim sirupom fruktozom ili glukozom, ili njegovim sirupima, a sadržaj alkohola u likerima ne smije biti ma-nji od 18%.Likeri ne smiju imati manje od 220 grama

ekstrakta na jednu litru likera, a moraju sa-državati najmanje 100 grama šećera. Među-sobno se mogu razlikovati prema volumnom udjelu alkohola, ekstraktu, šećeru, dodacima, a prema tome i po boji, okusu, mirisu i masi. Naime, jedna litra likera mnogo je teža od jed-ne litre bilo kojega drugoga jakog ili žestokog alkoholnog pića. Ukoliko je obojan umjetnom bojom, to treba biti istaknuto na deklaraciji, na vidnom mjestu.

Slatki likeri - osnovna značajka slatkih like-ra je u tome što sadrže mnogo šećera. Prema sirovinama dijele se u podskupine: voćni like-ri, likeri s aromom voća, likeri od aromatičnih destilata, aromatizirani likeri, liker od kave, kakaa, čokolade i čaja.

• Voćni likeri dobivaju se od voćnog soka ili macerata voća i alkohola uz dodatak šećera. Volumni udio alkohola je od 22 do 40 posto uz najmanje 200 g/l ukupnog šećera. Imaju svojstven okus i miris po voću od kojega su napravljeni. Najpoznatiji predstavnici voćnih likera su: liker od višanja ili Cherry Brandy, liker od marelica (kajsija) ili Apricot Brandy, liker od breskve, Mandarinovac, Kruškovac, Orahovac.

• Likeri s aromom voća dobivaju se na te-melju prirodnih voćnih aroma pomiješanih s alkoholom, destiliranom vodom i šećerom. Ti likeri imaju svojstven miris i okus voća od arome voća od koje su proizvedeni. Volumni udio alkohola u njima je od 25 do 40 posto. Na deklaraciji mora biti istaknuta oznaka da je liker proizveden s aromom voća. • Prirodni aromatični likeri rade se od izravnih destilata voća ili macerata prirodnih tvoriva (voće, neškodljivo bilje i njihovi plodovi) uz dodatak destilirane vode i šećera, a udio al-kohola kreće se od 35 do 50 posto. Nazivi vrlo poznatih prirodnih aromatičnih likera poput Maraschina, Bénédictine, Curaçao, Chartre-se, postali su prepoznatljive robne marke s dugogodišnjom tradicijom i zakonima su za-štićeni.

• Aromatizirani likeri proizvode se od eteričnih ulja te umjetnih esencija i aroma pomiješa-nih s etilnim alkoholom, destiliranom vodom i šećerom. Na naljepnici takvih likera mora,

pokraj ostalih oznaka, biti i oznaka "aromatizi-ran". U tim likerima je udio alkohola od 25 do 40 posto. Aromatiziranim likerima pripadaju likeri od mentola, likeri od anisa, kumina itd.

• Likeri od kave, kakaa, čokolade ili čaja proi-zvode se maceracijom kave, kakaa i čokolade te miješanjem s etanolom, destiliranom vo-dom i šećerom. Ti likeri imaju svojstven miris i okus po osnovnom tvorivu i sadrže od 25 do 40 postotka alkohola. Na tržište dolaze pod imenom liker od kave, čokolade itd. Za likere od aromatiziranih destilata, aromatizirane li-kere i likere od kave, kakaa, čokolade i čaja mogu se upotrebljavati umjetne boje kojima se koristi za bojenje namirnica, ali to mora biti označeno na boci.

Gorki likeri proizvode se na osnovi ekstrak-ta gorkih i aromatičnih dijelova biljaka ili pri-rodnih esencija i odgovarajućih neškodljivih dodataka svojstvenih određenoj vrsti likera. Ti se likeri mogu obojiti i sadrže od 25 do 40 posto alkohola. Budući da djeluju povoljno na otvaranje teka, zovu se još aperitivni likeri.

• Biter, gorki liker - biter je zajedničko ime za jaka alkoholna pića kod kojih su osnova tvori-va korijenje, kore, plodovi i lišće raznih biljaka, najviše tropskih i suptropskih. Prema sastavu imaju različit okus i aromu.

Specijalni likeri – s obzirom da se proi-zvode posebnim tehnološkim postupkom, ovi se likeri razlikuju od ostalih. Prema našim propisima, specijalni likeri dijele se na kordijal likere, emulzijske likere, koktele i punč likere.

• Kordijal likeri proizvode se od vina, vinskog destilata, etanola, destilirane vode i šećera. Ukupan volumni udio alkohola mora biti naj-manje 35 posto od čega najmanje 30 posto mora potjecati od vinskog destilata. Kod nas se također proizvodi kordijal liker, a najpozna-tiji je francuski Cordial Médoc (kordijal me-dok). Kordijal likere je zabranjeno aromatizirati umjetnim aromatičnim tvarima.

• Emulzijski likeri proizvode se od sirovih žu-manjaka svježih kokošjih jaja, etanola, desti-lirane vode i šećera. Ovi likeri su vrlo gusti jer litra likera sadrži najmanje 250 grama šećera,

Likeri su jaka alkoholna pića dobivena miješanjem rafiniranog eta-nola ili prirodnih rakija s destiliranom vodom, šećerom, maceratima (alkoholnim izlužinama), eteričnim uljima, esencijama, voćnim soko-vima, čokoladom, kavom, mlijekom, jajima i s dopuštenim bojama.

23

najmanje 160 grama žumanjaka, a volumni udio alkohola je najmanje 18 posto. Na nalje-pnici mora biti označen datum proizvodnje i trajnost jer se dužim stajanjem kvare. Trajnost im je godinu dana. Naši emulzijski likeri su vi-njak s jajima i krem likeri od čokolade ili kave s jajima.

Gazirana likerska pića proizvode se od likera ili drugih desertnih i alkoholnih pića uz dodatak soda-vode. Ne smiju sadržavati ma-

nje od 6 ni više od 12 posto alkohola. Rijetko se koriste.

Desertna likerska pića dolaze rijetko u promet, i to kao proizvodi dobiveni od prevre-lih sokova voća, grožđa ili povrća uz dodatak biljnih macerata ili njihovih destilata alkohola, šećera, kiselina, vode i dopuštenih boja. Mo-raju sadržavati najmanje 40 posto matičnog soka voća, povrća ili grožđa, najmanje 15 do 30 volumena postotka alkohola, a ukupnog

ekstrakta najviše 250 g/l. Malo se proizvode.

POTROŠNJA I PROJEKCIJEU Hrvatskoj je, prema podacima Euromonito-ra, potrošnja svih likera, osim gorkih i krem, u 2010. iznosila oko 1,3 litre po stanovniku. Po-trošnja gorkih likera, kao posebne kategorije, iste je godine iznosila oko 0,9 litara po stanov-niku, a krem likera, 0,2 litre po stanovniku. Ista istraživačka kuća prognozira stabilan rast ove kategorije do kraja 2012.

Maraschino (maraskino) je naš poznati liker od destilata višnje Maraske

Liker Bénédictine (benediktin) dobio je ime po fratrima benediktincima koji proizvode originalni benediktin samo u samostanu u Normandiji u Fran-cuskoj. Taj liker ima intenzivan miris jer je oplemenjen mace-racijom nekih trava te je svijetlozelene boje.

Liker Curaçao (kiraso) dobiva se izvorno od destilata poseb-ne vrste naranče na otoku Curaçao (sjeverno od Venezu-ele) ili maceracijom naranče.

Liker Chartreuse (šartrez) dobio je ime prema samostanu La Grande Chartreuse u francuskim Alpama, nedaleko Greno-bla. Originalni se Chartreuse proizvodi i danas u tom samostanu. Destilat je oplemenjen maceracijom mirisnih alpskih trava. Receptura za proizvodnju ovog like-ra je tajna proizvođača u tom samostanu. Originalni šartrez dolazi u promet bezbo-jan, zelen ili žut.

24

savjetnik:

najčešćih pogrešaka pri kreiranju menija

7 Kreiranje jelovnika bazirano na onome što je bilo popularno jučer, umjesto da se

fokus stavi na predviđanje što bi to moglo biti popularno sutra;

8 Predugo oklijevanje da se cijene prilagode promjenama na tržištu, ali i prebrzo

mijenjanje cijena;

9 Neprivlačan izgled menija;

10 Dozvoljavanje osoblju da preporučuje gostima hranu iz jelovnika, a da prethodno

to osoblje nije adekvatno trenirano i testirano;

11 Propuštanje obavljanja analize menija (što sa jelovnika dobro prolazi kod

gostiju, a što ne) bar dva puta godišnje;

12 Propuštanje da se u meniju, s vremena na vrijeme, pojave vremenski limitirane

‘specijalno povoljne’ ponude kako hrane tako i pića - one bi se trebale pojaviti svakih 4-12 tjedana.

12E ksperti Restaurant

Audita tvrde da je moguće konstantno

povećavati profit bilo kojeg restorana ili lanca restorana do tisuću dolara mjesečno, kada je o SAD-u riječ, samo tako što će menadžeri izvršiti redizajn jelovnika i drugačije poredati jela u meniju. Pritom, cijene tih obroka cijelo vrijeme ostaju na istom nivou. Evo, prema njihovu mišljenju, nekoliko tipičnih pogrešaka kada je o kreiranju jelovnika riječ...

1 Jela koja donose veći profit i koja se najbolje prodaju poredana su

nasumično u jelovniku, umjesto da se nađu na vrhu svoje kategorije;

2 U jelovniku je zastupljeno previše ili premalo porcija/pića;

3 Meni restorana nije zastupljen i na web siteu, a do njega se ne može

doći ni pomoću pretraživača na mobitelu;

4 Meni nije promijenjen u trenutku korigiranja cijena (prikazani su stari

cjenovnici);

5 Opisi jela koje je napisao sam kuhar, umjesto da taj posao odrade

profesionalni copywriteri uz asistenciju šefa kuhinje ili glavnoga konobara;

6 ‘Neuredni’ meniji, sa flekama od hrane, kave, kapljicama vode;

pri reduciranju troškova poslovanja

9TopPOgrešaka

1 Lošija kvaliteta - ma što radili, ne dovodite

u pitanje vašu reputaciju da biste ostvarili kratkoročne rezultate smanjivanja troškova. Gosti uvijek osjete kada restoran smanjuje kvalitetu. Jedan restoran u koji su gosti rado dolazili prestao je stavljati pancetu i svježi parmezan u Cezar salatu koju su posluživali i koja je smatrana najboljom u SAD-u. Salata više nije bila ni blizu nekadašnje slave, jer su joj nedostajale namirnice. Možda je restoran tako uštedio nešto novca, ali je ubrzo izgradio negativan imidž kod gostiju zbog pada kvalitete. U prosjeku, svaki gost je u tom restoranu ostavljao dvjesto dolara tjedno. Novac koji je restoran uštedio na izbacivanju pancete i parmezana iz salate daleko je manji od gubitka nastalog kada su neki od redovitih gostiju prestali dolaziti u ovaj restoran.

2 Škrtarenje -drugi trik koji menadžeri restorana primjenjuju u teškim vremenima je škrtarenje

na namirnicama. Na primjer, imamo pizzeriju u kojoj menadžer dobija bonus za održavanje troškova hrane na 32%. Što će se dogoditi ako se sljedećeg tjedna troškovi podignu na 34%? Izgubit će bonus. Sljedećeg tjedna će se potruditi da troškove ‘sreže’ na 30% i ponovno će dobiti bonus. Sada će vlasnik restorana biti sretan zato što su troškovi u prosjeku ipak 32%, menadžer je sretan zato što ponovno dobija bonus. Ali... realnost je takva da su gosti posljednjeg tjedna dobili pizzu s manje gljiva i sira. Primi-jetili su škrtarenje i otišli u konkurentsku pizzeriju. Prema konačnom ishodu, mnogo više se gubi ako stalni gost ode od vas nego što se uštedi škrtarenjem.

3 Ranije zatvaranje – koliko god da vam radno vrijeme traje, uvijek će posljednji

sat biti manje krcat gostima. Ako zbog toga odlučite skratiti radno vrijeme za jedan sat, ponovit će se isto. Možda mislite da ćete ranijim zatvaranjem uštedjeti nešto novca, ali time u stvari samo skraćujete broj sati kada ste puni.

25

najčešćih marketinških pogrešaka

1 Nema jasno definiranih standarda kad se radi o

brendovima koje restoran zastupa (obećanja, pozicioniranje, priča o brendu, vodič kroz brend…);

2 Budžet za marketing se ne planira unaprijed, već

se oglašavanje pojačava u razdobljima kad prodaja ide bolje, bez odgovarajućeg plana;

3 Zaziranje od ‘novotarija’ kao što je oglašavanje putem

socijalnih mreža ili digitalnog marketinga;

4 Web site je siromašan ili neažuriran (33% ljudi

posjetit će web site prije nego što se opredijele za restoran, ako prethodno u tom restoranu nisu bili);

5 Korištenje takozvanih ‘ne jes t i v ih’ bo ja u

marketinškim materijalima;

6 N e p o s t o j a n j e b a ze podataka o gostima (ne

znamo tko su naši gosti!) - na kreiranju i ažuriranju ove baze se mora svakodnevno raditi;

7 Stupanje u komunikaciju s medijima bez prethodne

pripreme;

8 Propuštanje mogućnosti širenja pozitivne ‘priče’ o

restoranu ‘od usta do usta’;

9 Izostanak izrade programa lojalnosti. Kad ste radije

fokusirani na povećanje prodaje nego na povećanje broja gostiju i odnose s njima;

10 Nerazvijanje strategije z a m a r k e t i n š k e

aktivnosti kroz akcije sniženih cijena, donacije, sponzorstva i zajedničke akcije s dobavljačima;

11 Propuštanje prilike da se prodaja poveća kroz

‘periferne’ aktivnosti, kao što su cattering, privatne zabave zatvorenog tipa u razdobljima kad je objekt obično zatvoren ili mu slabije ide i slično;

12 Propuštanje prilike da kroz specijalno

kreiranu ponudu privučete neke važne skupine - djecu, vlasnike pasa, umirovljenike;

13 Nepostojanje bilo kakve ‘merchandising’ zone

unutar restorana;

14 Previše oslanjanja na komentare iz

‘knjige dojmova’ (umjesto na relevantno istraživanje i analizu) pri donošenju važnih odluka;

15 Trošenje novca na oglašavanje putem

TV-a i klasičnih medija radije nego da se menadžeri okrenu mnogo efektnijim kanalima, kao što su digitalni marketing, web pretrage (SEO/SEM), viralni marketing, SMS marketing.

P rosječan američki restoran troši 3% prihoda na marketing. Iako se generalno slažu oko iznosa, menadžeri su manje složni kada

je riječ o tome gdje bi trebali investirati. Evo tipičnih pogrešaka koje menadžeri rade kad ulažu u marketing.

15

7 Raspršivanje - svaku moguću namir-

nicu ili stvar koju kupujete možda biste mogli dobiti i po povoljnijoj cijeni. Međutim, tu se kriju neki skriveni troškovi kojih također morate biti svjesni. Naročito ako povećavate broj dobavljača time što kod jednog kupujete jednu namirnicu koja je jeftinija, a kod drugog neku drugu. Tada će možda namirnica biti jeftinija, ali će se povećati troškovi isporuke, smanjiti se rabati, računovodstvo koje plaćate će imati više posla...

4 Uništavanje morala - svaki restoran oslanja se na mrežu ljudi i potrebna mu je

njihova podrška u nastojanjima da se troškovi smanje. Ako vlasnik restorana vrši prevelik pritisak na zaposlenike, ne poštuje ih radi postizanja većeg profita, postići će ono što mu je kratkoročni cilj, ali će ga to koštati partnerstva sa zaposlenicima na duže staze.

5 Otkazivanje održavanja -

održavanje vam se može učiniti jednom od pogodnih stavki za rezanje, kada stvari pođu nizbr-do. Ne činite to! Bolje posudite novac, ali nemojte se odreći održavanja. Ako to učinite, sve će se početi raspadati: žarulja će pregorjeti, a neće biti zamijenjena, ulje za prženje će se rjeđe mijenjati… pojavit će se opravdani rizik da se ošteti skupa oprema. Ništa ne izgleda toliko depresivno kao zapušten restoran. 6 Zadržavanje loših radnika –

dobro razmislite tko je dobar, vrijedan i lojalan radnik i odreknite se onih koji to nisu. Stalno mijenjanje osoblja košta, ali zadržavanje neefikasnih zaposlenika još je skuplje.

8 Ukidanje sitnih benefita - ukoliko osoblju odlučite

ukinuti besplatnu kavu koju može popiti u restoranu samo da biste reducirali troškove, osjetit će se pad morala kod zaposlenika. Ne padajte na malim stvarima kao što je šalica kave. Ove male stvari osoblju znače više nego što možete zamisliti.

9 Nezado-voljstvo pred

gostom – pad poslovanja može prouzročiti stres, depresiju, anksioznost i frustraciju kod svak-oga tko je upleten, naročito kod vlasnika restorana. Akoprimijetite da se ovo događa, napravite pauzu i zapamtite da ste u ugostiteljskom biznisu što znači da vam je zadatak gostima ‘isporučiti’ zadovoljstvo i ugodno i relaksirajuće iskustvo.

28

kategorija:

Hrvatska je poznata po vinima, svugdje ćete to pročitati. Naša vina osvajaju brojne nagrade gdje god se pojave.

I Hrvati vole svoja vina; kad naručuju vino - rijetko ćete ih vidjeti da biraju stranu bocu, iako je često domaće skuplje od stranog. Reći će svakako da su fina, ali ipak su nam domaća bolja. Od vinorodne Istre, preko Slavonije skroz do Dalmacije, naići ćete na brojne sorte i, iskreno, svako podneblje je šampion na svoj način. Međutim, prateći po-trošače, medije, a i samo tržište, naići ćemo na ponešto nelogičnu situaciju – svakom ne-vinom promatraču u stvari će se učiniti da je Hrvatska pivska nacija. Pivo se naručuje za skoro svakim stolom, pivo se kupuje na veliko i malo, a o pivu se u zadnje vrijeme priča još i više. Razlog su radleri u brojnim kombinaci-jama koji su pomeli tržište na zaista neviđen način. Radler je naziv za mješavinu piva s niskim udjelom alkohola te šećera i voćnog soka, najčešće limuna.

U HORECI RASLI I RADLER I PIVONaime, ta je kategorija učinila ono čega se svaki proizvođač izvan nje potajice boji – napala je i kategorije za koje nikada ne biste rekli da su na bilo koji način ugrože-ne. Prirodno je da se važnost kategorija na tržištu mijenja, ali bezalkoholne i alkoholne kategorije nikad nisu vodile neku veću bit-ku međusobno – svaka je imala svoje vjer-ne pristalice, a u većini slučajeva imala je potrošača koji uzima oboje – i bezalkohol-nu kategoriju, ali i pivo. Sada je situacija drugačija. Pomalo poput urbane legende,

priča se da proizvođači be-zalkoholnih na-pitaka zabrinuto klimaju glavama na prodajne rezul-tate – ne samo da su spašavali svaki i najmanji volumen zbog velikog pada potrošačke moći, sada se moraju do-slovno osvrtati iza sva-kog ugla – jer nastupila je velika krađa potroša-ča. I zakleti antipivopije posežu za radlerima i pritom uopće ne smatra-ju da su ušli u neku drugu kategriju. Kada ih pitate u čemu je tajna – kažu da je fino, ali ima i malo al-kohola. I da radije naruče radler nego dotad omiljeno gazirano piće. Jer i radler je poput gaziranog pića, a ponavljam - ima i malo al-kohola – očito ta činjenica nije zanemariva u priči o uspjehu ove kategorije. Ako su se pivari u početku i bojali kanibalizacije ostatka portfo-lia – ubrzo je taj strah nestao jer čak i uz sigurno prisutan određeni postotak kanibaliza-cije, radleri su ukupno donijeli i čistog volumena, a u HoReCi su, pak, rasli i lageri i radler – što je vrhunski scenarij. No sigurna sam da je veselje zbog konkurencije ostalim kategorijama daleko nad-mašilo brigu oko kaniba-lizacije.Ali to nije sve; do 2010. godine pivari su trošarine

Pivska nacijaIako postoje metodološke teškoće kod praćenja kategorije u HoReCi, posve je izvjesno da su radleri, kao nova kategorija, zabilježili izniman rast, a lageri su se, također, dobro držali.Pripremila: Zrinka Štimac, Nielsen

I zakleti antipivopije posežu za radlerima i pritom uopće ne sma-traju da su ušli u neku drugu kategriju.’

29

30

Ako su se pivari u početku i bo-jali kanibalizacije ostatka portfolia – ubrzo je taj strah nestao; čak i uz prisutan određeni postotak kani-balizacije, radleri su ukupno doni-jeli i čistog volumena, a u HoReCi su pak rasli i lageri i radler – što je vrhunski scenarij.’

kategorija:

plaćali po proizvedenom hektolitru, a danas plaćaju po udjelu al-kohola - dakle na inovativna piva, razrijeđena vodom i aromatizi-rana voćnim okusima i sa samo 2% alkohola umjesto standardnih 5%, pivari plaćaju višestruko manje trošarine. Dakle, nisu bez vra-ga pivo i pivari tema dana već dulje vrijeme.

METODOLOŠKE TEŠKOĆES istraživačke strane, moram napomenuti da je vrlo teško dokazati tko je kome točno uzeo što; podaci dobiveni istraživanjem na neki način su komplementarni pa morate kombinirati mnogo raličitih metoda da biste zaokružili sliku, a i tada ne možete biti potpuno sigurni jer su metodologije različite – primjerice, ukupne volume-ne direktnim prikupljanjem podataka mjeri nekoliko istraživačkih

kuća, ali one nisu u mogućnosti razdvojiti točno količine koje idu kroz HoReCu i kroz malo-

prodaju. Istra-živačke kuće koje u port-foliu imaju mjerenje na panelima to mogu, ali pa-neli ne pokri-vaju čitavo tr-žište – pa nikad niste potpuno sigurni gdje vam je neki volumen pobjegao. Da ne spominjemo

metodološke teškoće mjerenja HoReCe zbog sezonskih objekata, koje je doslovno nemoguće pratiti. U najvećem broju slučajeva, proizvođači kombiniraju sve ove izvore dobivene od nekoliko agen-cija uz interne podatke i tako stvaraju sliku tržišta. Nije problem kada pokušavate odvagnuti uspjeh u jednoj kategoriji, ali dobiti ukupnu sliku efekta kroz više kategorija je zaista teško. I kad ste napokon to uspjeli dolazite do majke svih pitanja – „a zašto se to događa?“ Kao što sam spomenula već nekoliko puta – fino je, a i ima malo alkohola. Šalu na stranu, pretpostavljam da je pitanje sata kad će se napraviti fina kvalitativna studija koja će nam moći dati i odgovor na ovo pitanje. U načelu, sada dolazi do izražaja zašto i istraživači jako vole ovakva događanja na tržištu jer kad se proizvođači uzgibaju i istraživači se odmah bacaju na posao. Trenutno je situacija takva da je i na tom tržištu ogorčena borba za svaku kunu pa nas time ovakve stvari još više vesele.

NEIZVJESNA BUDUĆNOST NOVE KATEGORIJEGrafički prikazi će najbolje ilustrirati ono o čemu smo do sada pisali jer se odmah vidi kako je kategorija piva promijenila krvnu sliku pojavom radlera. Ovdje treba biti dvostruko oprezan jer svaka nova kategorija na početku raste kao luda (nažalost ima i tužnih iznimaka, ali nećemo o njima ovog puta). Rijetko koja novost iz-dahne u par mjeseci naprosto zbog toga što je novost. Ali čak i kad efekt novosti izblijedi - činjenično segmenti unutar kategorije piva više nikad neće izgledati isto. Također, još jednom napominjem, radleri su dodali i čistih volumena pivu (kao što smo vidjeli uz manje trošarine), pa veselju nema kraja. Osim toga, zar nije lijepo da se netko može i veseliti u ovo tmurno doba? Druženje s obitelji i prijateljima jedan je od najboljih lijekova za trenutnu situaciju u kojoj se svi nalazimo. Pa što čekate – radler na stol i uživanje može početi.

31

Želite hrb? Ukoliko želite primati hrvatsko izdanje HRB-a, molimo da ispunite obrazac i pošaljete ga poštom na našu adresu, faxom (01/4854 432) ili nam podatke pošaljite e-mailom na adresu crier@crier.hr

Naziv tvrtke ..................................................................................................................................................................................................

Adresa ..................................................................................................................................................................................................................

Poštanski broj ...........................................................................................................................................................................................

Grad .........................................................................................................................................................................................................................

Država ..................................................................................................................................................................................................................

Kontakt osoba...........................................................................................................................................................................................

E-mail .....................................................................................................................................................................................................................

Web stranica ...............................................................................................................................................................................................

Telefon/fax .....................................................................................................................................................................................................

Sektor (hoteli, restorani, barovi, proizvodnja…) ....................................................................................

32

intervju:

Zašto se lanac Kempinski odlu-čio za Hrvatsku? Kempinski je najstarija i najpriznatija europ-ska grupa luksuznih hotela te stoga želi svoje primarno poslovanje i hotele razviti i zadržati upravo na europskom kontinentu. Zato je ula-zak na hrvatsko tržište bilo od velike važnosti i interesa za nas. Kempinski je prepoznao ogroman potencijal Hrvatske kao buduće luksuzne top destinacije te je izabrao upravo Istru kao savršenu regiju: smještena na sa-mim vratima srednje Europe, ova šarmantna dama plijeni interes prekrasnom prirodnom, bogatom kulturnom baštinom i gostoljubivim, toplim stanovništvom. Istra ima ogroman, u nekim segmentima još uvijek neotkriven, ra-zvojni potencijal koji treba samo oblikovati i implementirati u pravome smjeru. Jedan od naših ciljeva je dati doprinos razvijanju nove percepcije Hrvatske kao luksuzne, lifestyle destinacije.

U lancu Hotela Kempinski 50-ak je luksuznih hotela. Koliko ih je u vlasništvu istoimene tvrtke?Kempinski je menadžment kompanija koja

upravlja luksuznim hotelima u ime njihovih vlasnika i vlasničkih kompanija. U ovom tre-nutku Kempinski upravlja sa 72 hotela u 31-oj zemlji. Jedini hotel u vlasništvu Kempinskog je Kempinski Vier Jahreszeiten u Münchenu. Kempinski ima i tri hotela u najmu, a to su legendarni hotel Adlon Kempinski u Berlinu, Kempinski Grand Hotel des Bains u St. Morit-zu i Kempinski Hotel Palais Hansen u Beču.

Hotel raspolaže i s 21-im raskoš-nim apartmanom – o kakvim je apartmanima riječ?Hotel raspolaže s 19 raskošnih junior i execu-tive apartmana te s dva zapanjujuća luksuzna predsjednička suita. Predsjednički apartmani, sa svojih 260 m2 luksuznog unutarnjeg pro-stora i 570 m2 terase, omogućavaju gostima potpuni high-tech doživljaj i osjećaj lebdenja između mora i neba, s obzirom da se nalaze na samom krovu hotela. Crni predsjednič-ki apartman Jure Grando nudi mogućnost uživanja u Bang & Olufsen plazmi BeoVisi-on 4-103 dijagonale 263 cm. Američki Elite Traveler magazin uvrstio je upravo Juru Gran-dea među 15 najljepših europskih hotelskih apartmana te ga svrstao u ekskluzivni klub

svjetskih 101 TOP SUITES. Cijena noćenja u predsjedničkim apartmanima kreće se od 4.000,00 do 10.000,00 eura na noć. Pod vodstvom tvtke Interco Umag i tvrtke Ski-per Hoteli, ovaj ogroman projekt realizirao je cijeli tim arhitekata te svjetski poznate diza-jnere interijera, već afirmirane u opremanju ekskluzivnih hotela, poput hotela Armani u Dubaiju.

Koje su specifičnosti ponude Hotela Kempinski? Kempinski je u svijetu sinonim za iskonski europski luksuz koji je elegantan, poseban i individualan, karakteran i istovremeno ne-nametljiv. Te karakteristike vidljive su u viso-koj kvaliteti naše usluge, pristupu i šarmu. Naše ime je sinonim individualiziranog vida luksuznog hotelijerstva. U Istri, našim gosti-ma nudimo mogućnost uživanja u svjetski poznatoj Kempinski usluzi, ali i upoznavanje s jedinstvenom istarskom gastronomskom i kulturnom baštinom. Kako bi gostima sve čari ove „terre magice“ donijeli direktno u hotel, učestalo organiziramo prezentacije vina, ra-kija, maslinovog ulja, tartufa i ostalih autoh-tonih proizvoda. Barem jedno mjesečno or-

Luksuz na vratima srednje Europe

Konstantin Zeuke svoju hotelijersku karijeru započeo je u lancima Hilton i Marriot. Godine 1998. pridružuje se timu Kempinski Hotela Vier Jahreszeiten u Münchenu te od tog trenutka započinje profesionalni uspon na raznim pozicijama i u raznim zemljama, od Njemačke do Kuvajta, od Egipta do Ujedinjenih Arapskih Emirata. Već u 33. godini postaje generalni direktor tada novootvorenog Kempinski Hotela Grand Arena Bansko koji postaje prvi bugarski “Leading Hotel of the World”. Godine 2007. u ulozi generalnog direktora otvara prvi slovački luksuzni hotel s 5 zvjezdica, pitoreskni Grand Hotel Kempinski High Tatras dok u lipnju 2010., također u funkciji generalnog direktora, otvara Kempinski Hotel River Park u Bratislavi.

Razgovarala: Marija Sedlar

33

ganiziramo ekskluzivne Wine & Dine večere na kojima prezentiramo najpoznatije vinare ne samo Hrvatske, nego i regije. Tako smo u ožujku imali čast ugostiti slovenske meštre dobre kapljice, renomirane vinarije Simčič i Movija, dok je 20. travnja svoja vina i masli-nova ulja predstavila poznata istarska vinarija Meneghetti.

Koliko je dostupnost golf terena utjecala na profiliranje gostiju hotela? Dio naših gostiju jesu golferi, pogotovo u predsezoni i podsezoni, no i dalje većinu gostiju čine individualci željni odmora, među kojima prednjače wellness gosti koji uživaju u Spa centru na 3000 m². U proljeće i jesen sve je jači kongresni turizam. Vjenčanja su također važan segment naše ponude, s ob-zirom da nudimo organizaciju vjenčanja na mnogobrojnim atraktivnim lokacijama unutar resorta, dio kojih je i romantična crkvica uro-njena u mediteranski vrt.Teško je, zapravo, odrediti prosječan profil na-šega gosta jer je i on sezonski. U srpnju i kolo-vozu ugošćujemo uglavnom obitelji s djecom dok se u ostalim mjesecima većinom radi o parovima od starosti 40 godina na više. Ono što svi imaju zajedničko je da dolaze većinom s njemačkog govornog područja, dobro su situirani, jako dobro znaju što je Kempinski te su stoga i vrlo zahtjevni u svojim očekivanji-ma i traženjima. A tu je i naš moto koji nas ob-vezuje da svakom gostu ispunimo obećanje kvalitete i luksuza koje jamči ime Kempinski.

Kako ste cjenovno pozicionirani s obzirom na ostale luksuzne re-sorte u Hrvatskoj?Kao prvi Golf & Spa Resort pozicionirani smo kao jedan od najboljih hotela u Hrvatskoj i regiji, a to se očituje i u našoj cjenovnoj stra-tegiji. Stoga su naše cijene više, u skladu s visokom razinom kvalitete usluge koju nu-dimo. Naš cilj nije uspoređivati se s drugim hotelima i njihovim cjenovnim strategijama, već biti svjesni vlastitih vrijednosti te u skla-du s njima pronaći prave konzumente naših usluga. Za održavanje takve cjenovne strate-gije presudno je imati razgranato tržište, kao i diferencirane ciljne skupine radi postizanja idealnog omjera na tržištu.

S kojim se problemima suoča-vate pri pronalasku zaposlenika? Uspijevate li ih zadržati poslije se-zone?Najveći izazov nam predstavlja pronalazak osoblja s iskustvom u luksuznim hotelima i resortima. Nadalje, s obzirom da smo hotel sezonskog karaktera, visoki je godišnji odljev i priljev radne snage. Svakog proljeća zapo-šljavamo oko 80% novih sezonskih zaposle-

nika koji, nakon uspješno završene obuke i stečenog iskustva, nakon odrađene sezone, odlaze dalje. Broj zaposlenih kreće se od 140 u predsezoni do 180 u visokoj sezoni.Kempinski ulaže mnogo vremena, energije i resursa u obuku i zadržavanje zaposlenika. Svaki zaposlenik mora proći kroz treninge i orijentaciju prije početka rada. U zimskim mjesecima, kada je hotel zatvoren, naši za-poslenici imaju mogućnost raditi u drugim Kempinski hotelima, kao što je to svjetski po-znati Kempinski Emirates Palace u Abu-Dha-biju i tako steći neprocjenjivo iskustvo. Novim generacijama zaposlenika važno je znati da poslodavac ulaže u njih, u njihovo znanje i budući razvoj karijere. Ove godine Kempinski Hotel Adriatic odlučio je otići korak dalje te je u veljači organizirao desetodnevnu „Trening Akademiju“ za po-stojeće zaposlenike, kao i za potencijalne buduće članove tima. Pohađanje akademije bilo je moguće samo uz pozivnicu od strane hotela. Za vrijeme obuke menadžeri i super-vizori prošli su kroz široki spektar hotelskog poslovanja, uključujući Kempinski standar-de usluge i kvalitete, orijentaciju o tvrtki, poznavanje proizvoda, benefite za osoblje, zdravstvene i sigurnosne standarde i druge relevantne teme. Kandidati su se okušali u raznim ulogama, od zaposlenika do gosta, kako bi što bolje upoznali proizvod koji prodaju. Kempinski podupire razvoj svojih kadrova i putem Glo-bal Hotel Alliance Cross Exposure program razmjene, Pathfinder program identifikacije i upravljanja talentima dok 42% generalnih direktora hotela ima MBA prestižne škole Re-ims Management School. U ožujku je održan i drugi „Kempinski Dan Karijera“ uz prisustvo uprave Kempinski Hotela i preko 60 general-nih direktora hotela.Kempinski Hoteli su se usredotočili na važ-nost cjeloživotne edukacije na svim razinama unutar tvrtke. Vizija i misija kompanije mogu se ostvariti samo kroz kvalificirane i motivira-ne ljude koje će biti ambasadori tvrtke. Te je napore prepoznala i struka, dodijelivši korpo-

rativnom odjelu za obuku zaposlenika Kem-pinski Hotela nagradu “Best People & Talent Management Programme” 2011 na svečanoj ceremoniji Worldwide Hospitality Award odr-žanoj 21. studenog u Parizu.

Nudite li u svojoj kuhinji lokalne, autohtone proizvode? Gdje na-bavljate namirnice?Naš Executive Chef Serafin Koutni poklonik je filozofije rada sa svježim, lokalno nabavlje-nim namirnicama - to je zaista lijep osjećaj za svakog kuhara. Izvorni okus takvih namir-nica mijenja se minimalno, zadržavajući sva izvorna svojstva. Jedna od glavnih odlika je i upotreba svježeg začinskog bilja te stoga u hotelu imamo svoj vlastiti 'đardin'. Naša po-nuda prati godišnja doba jer su namirnice koje koristimo svježe i sezonske. Uz svježe meso domaćeg uzgoja i specijalitete na bazi boškarina te svježu ribu i morske plodove iz Jadranskog mora, tu su i neizostavni tartufi, istarski pršut i sirevi, divlje šparoge čija je sezona u punom jeku, domaće slastice po-put kroštula, fritula te fantastičnog domaćeg sladoleda s tartufima, kao i ostala jela medi-teranske kuhinje.

Pred nama je sezona – kako se za nju pripremate te kakva su Vaša očekivanja, u usporedbi s prošlom godinom i s obzirom na krizu? Za nas je 2011. bila najproduktivnija godina do sada. Povećali smo udio poslovanja u svim nama ključnim destinacijama kao što su Nje-mačka, Austrija, Italija, Slovenija, Mađarska, Slovačka, Švicarska, Skandinavija te Rusija, a od novih tržišta s velikim budućim potencija-lom naglasio bih posebice zemlje Beneluxa, Bugarsku i Srbiju te, dakako, Skandinaviju. U svakom slučaju, porast smo zabilježili i u na-šim tradicionalno glavnim emitivnim tržištima Austriji i Njemačkoj. U sezoni 2012. očekuje-mo nastavak ovog pozitivnog trenda.

34

Kad se kaže standardizacija i standardi usluga i proizvoda, pomislimo li uvijek na velike firme koje uvijek iznova kopira-

ju identične sustave proizvodnje bez obzira na tržište i tako ponekad i skoro silom nude potrošačima isto. Rado bih razmotrila princip standarda kao osnov, noseći stup kvalitete usluge u hotelima i restoranima bez obzira na veličinu i kategoriju. Moja pretpostavka je da svaki hotel i restoran može imati svoj standard usluga i tako se profilirati i razliko-vati na tržištu. Standard je shvaćen kao skup pravila, odrednica, procesa koji stvaraju određenu vrijednost potrošaču/gostu prema kojemu on vrednuje uslugu. Standard omogućava potrošaču da lako prepozna danu uslugu i možda joj se na osnovu tog prepoznavanja i vrati.

DOBAR RECEPT Sve to je općepoznato iz udžbenika marketin-ga i novih disciplina rukovođenja kvalitetom. Ali, kako bismo mogli funkcionirati u praksi?

Restoran ili bar može imati svoj standard i svoja pravila time što će šef-kuhar stvoriti novi recept, dodati svoj začin ili kombinira-ti sastojke tako da će onda to biti njegovo novostvoreno jelo - potpis, njegov recept. U baru dobar i kreativan barmen može stvoriti novi koktel s novom bojom, okusom i sa-stojcima i nazvati ga vlastitim imenom. Ali, hoće li šef-kuhar i barmen svaki dan doći i, ovisno o raspoloženju i vremenskim prilika-ma, izmisliti za svaki novi dan novi recept? Hoće li doći na posao i tek onda razmišljati šta pripremiti? Iako gastronomi vole svaki dan biti kreativni, vjerujem da je i najkreativnijima teško svaki dan izmišljati nešto novo, a da ne zaboravi-mo rizik da gosti možda neće htjeti svaki dan očekivati iznenađenje... Kada se novo jelo pokaže uspješnim, popularnim i traženim, rješenje je u tome da se recept točno i preci-zno zapiše i potom ponavlja - to će omogu-ćiti da ga više neće pripremati samo jedna osoba, već je moguće naučiti i cijeli tim da novo jelo priprema na podjednak način.

DOBRODOŠLICASigurna sam da ovo nije ništa novo. Ali, za-što mnogi hoteli nisu sposobni isti princip iskoristiti i za ostale oblasti usluga u hotelu? Zašto se pretpostavlja da svatko zna kako treba očistiti sobu i pripremiti krevet tako da izgleda ne samo čisto i uredno, ali i udobno i privlačno. Ili da bi svatko trebao znati kako pozdraviti gosta, telefonirati, pisati poslovnu korespondenciju ili poslužiti kavu? Zašto se

Standardi ili ne - pitanje je sadStandard je skup pravila, odrednica i procesa koji stvaraju određenu vrijednost prema kojemu gost/potrošač vrednuje uslugu. Standard potrošaču omogućava lako prepoznavanje dane usluge, te želju da joj se nakon toga ponovno vrati.

savjetuje:

Piše: Mgr. Anica Đokić, MBA

´Vjerujem da svaki vla-snik hotela ima neku viziju - standardi mogu biti implementacija vi-zije i komunikacija pre-ko osoblja prema go-stima i javnosti.’

35

pretpostavlja da svaki novi zaposlenik sve to zna i da mu nije potrebno objašnjavati? Ili se očekuje da su gosti neobrazovani i da neće primijetiti razliku (za svoj novac)? Današnja konkurencija, globalno tržište i mogućnost razmjene mišljenja i kritike preko interneta ne ostavljaju mnogo prostora za slučajnosti u sustavu usluga. Tako da i naj-manji hotel može stvoriti i imati svoj recept kako se sređuje krevet ili kupaonica tako da nije samo čisto i uredno - ali čeka gosta i kaže mu: ”Dobrodošli”. Nekad je dovoljan je-dan mali cvijet u kupatilu, namješteni jastuci ili latice na krevetu koji čistoj sobi dodaju izgled dobrodošlice i topline.

ČISTOĆA JE OSNOVAGosti će zapamtiti dobrodošlicu, jer čistoća je osnova, dok je prljavština bilo kakve vrste neoprostiva. Svaka studija koja se bavi (ne)zadovoljstvom gostiju govori da je čistoća jedini kriterij u kojem gosti nisu spremni na kompromis bez obzira na kategoriju hotela. Standard se stvara onim što odvaja od nor-me, a ponekad i od očekivanja. Svakako bi izuzetno veliku pažnju trebalo posvetiti tome kako se s gostima ponaša osoblje, kako ih pozdravlja, kako izgleda i kako komunicira u slučaju problema ili reklamacije. Ne bi tre-balo očekivati da će svaki recepcionar znati

kako riješiti moguće i nemoguće situacije i ovisiti o njegovom raspoloženju, kućnom od-goju i obrazovanju. Naravno da je bolje imati obrazovano oso-blje, ali je još bolje zapisati koji je to ”naš način” rješavanja problema, reklamacija, pozdravljanja, komunikacije...Velike hotelske korporacije znaju koliko je važan prvi dojam i koliko on može utjecati na gosta i njegovo

raspoloženje, i zato ništa ne prepuštaju slu-čaju - napisati standard je ustvari lakši dio posla. Standardi bi trebali biti promišljeni i u skladu s hotelom, strategijom, ponudom usluga i temom koju bi hotel trebao imati. Vjerujem da svaki vlasnik hotela ima neku viziju - standardi mogu biti implementacija vizije i komunikacija preko osoblja prema gostima i javnosti.

Svaka studija koja se bavi (ne)zadovolj-stvom gostiju govori da je čistoća jedini kri-terij u kojem gosti nisu spremni na kompro-mis bez obzira na ka-tegoriju hotela.’

36

aktualno:

Online alati za smanjenje potrošnje energijeKao odgovor na izazov klimatskih promjena, cilj HES-ovog projekta je povećati energetsku učinkovitost (energy efficiency - EE) europskih malih i srednje velikih hotela za 20%, kao i podići njihovo korištenje energije dobivene iz obnovljivih izvora (renewable energies - RE) za 10% te tako jasno pokazati da gospodarski rast i održivost mogu i trebaju ići zajedno, ruku pod ruku.

Nakon tri godine ispitivanja i opsežnog istraživanja, Svjetska turistička orga-nizacija (UNWTO) i njezini partneri

lansirali su online alat čija primjena hotelima može olakšati procjenu potrošnje energije, poboljšati upravljanje energetskim potreba-ma i smanjiti troškove.Tvrtka Hotel Energy Solutions (HES) proizvela je elektronski komplet online alata čija pri-mjena hotelijerima osigurava podatke koji pokazuju trenutačnu potrošnju električne energije te preporučuje primjenu odgova-rajuće obnovljive energije i tehnologija za poboljšanje energetske učinkovitosti i daljnji smjer djelovanja. Nadalje, ovaj alat pomoću aplikacije kalkulatora ulaganja određuje ka-kvu vrstu ušteda na operativnim troškovima hotela može donijeti povrat sredstava od ulaganja u 'zelenu' energiju. Ispitivanje ovog kompleta alata završeno je u kolovozu nakon primjene u više od 100 objekata na četiri ra-zličita mjesta diljem Europe: Haute-Savoie u Francuskoj, Palma de Mallorca u Španjolskoj,

Bonn u Njemačkoj i Strandja u Bugarskoj, a zabilježene su i vrlo pozitivne povratne infor-macije od vlasnika hotela i upravitelja.

KLIMATSKE PROMJENETurizam je danas jedan od najvećih pokre-tača razvoja i zapošljavanja. Milijuni ljudi zaposleni su diljem svijeta u ovom sektoru, u širokom rasponu radnih mjesta i razina upravljanja i znatno doprinose lokalnom gos-podarskom rastu i dobrobiti zajednice. Među-tim, turizam je 'odgovoran' za 5% od ukupne svjetske emisije stakleničkih plinova, a od tog hoteli i druge vrste smještaja snose 'krivnju' za 2% emisija – što je relativno mali, ali ipak važan udjel u onečišćenju, toliko važan da ga turistički sektor smatra prioritetom koji treba riješiti što je moguće prije. Kao odgovor na izazov klimatskih promjena, cilj HES-ovog projekta je povećati energetsku učinkovitost (energy efficiency - EE) europskih malih i srednje velikih hotela za 20%, kao i podići njihovo korištenje energije dobivene iz ob-

novljivih izvora (renewable energies - RE) za 10% te tako jasno pokazati da gospodarski rast i održivost mogu i trebaju ići zajedno, ruku pod ruku.

TRENUTNO - EU, USKORO - GLOBALNOProjekt Hotel Energy Solutions pokrenuo je UNWTO, a podržala ga je Europska agen-cija za konkurentnost i inovacije u okviru programa Intelligent Energy Europe. Projekt se primjenjuje u partnerstvu s organizacija-ma United Nations Environment Programme (UNEP), Međunarodnom udrugom hotelijera i restoratera (International Hotel & Restau-rant Association - IH&RA), Europskog vijeća za obnovljivu energiju (European Renewable Energy Council - EREC) kao i francuskom Agencijom za okoliš i upravljanje energijom (ADEME). Iako je ovaj program razvijen za potrebe ze-malja članica Europske unije i prema smjer-nicama energetske politike EU-a, očekuje se da će ovaj projekt u narednim godinama biti predstavljen i na globalnoj razini. Nakon što ga prihvate i zemlje izvan Europske unije, od njegove primjene koristi će imati hotelijeri diljem svijeta, bilo da je riječ o povećanju profita poslovanja ili njihova doprinosa ubla-žavanju klimatskih promjena.Komplet online alata, zajedno s drugim re-sursima – kao što je web „Energy School“, komplet istraživačkih radova za bolje razu-mijevanje EE i RE tehnologija i promotivnih materijala za hotele namijenjenih senzibilizi-ranju njihovih gostiju po pitanju štednje ener-gije – bit će besplatno dostupni svim poslova-njima registriranim unutar projekta, a koja se bave pružanjem usluga smještaja.

Izvor: UNWTO

37

oprema:

Planiranje hotelske kuhinjeProizvodi koji se nabavljaju na dnevnoj bazi predstavljaju prvi ozbiljan problem zato što dobavljači vrlo često nisu pouzdani (ne poštuju vrijeme dostave ili ne dostavljaju potrebne proizvode). Takva dnevna dostava je nužna samo za određene proizvode, npr. salate, povrće, ribu, neke mliječne proizvode, ali nije nužna za mnoge druge koji se mogu kupiti na veliko te se pohraniti i upotrijebiti kad to bude potrebno.

Za kvalitetno planiranje hotelske kuhinje trebamo započeti s analizom osnovnih problema u kuhinji. Ti su problemi uobi-

čajeni u mnogim kuhinjama i njihove poslje-dice, u većoj ili manjoj mjeri, ovise o fleksi-bilnosti organizacije ili o kapacitetu kuhinje kojima se prilagođava i strukturira sukladno potrebama.

Probleme dijelimo na:• one koji se odnose na strukturu kuhinje, a to znači na prostor, opremu, mobilnost i pri-stupačnost.• one koji se odnose na proizvode, koji dje-lomično uključuju kontroverzu kvalitete, tj. problemi s proizvodima, pohranjivanjem, stvaranjem zaliha i konzumiranjem, kao i upravljanje otpadom. Što se tiče kvalitete, bilo bi ispravnije govoriti o ukupnoj kvaliteti proizvoda, usluga, radne snage i strukture.

Vrlo se često ograničavamo samo na razma-tranje kvalitete usluge i proizvoda, kada su zapravo važne sve varijable.• one koji se odnose na radnu snagu ili, još bolje, na ljudske resurse. To uključuje pro-bleme nabave proizvoda, upravljanja, razinu potrebne specijalizacije i fleksibilnosti resur-sa.• na kraju, tu su problemi koji se odnose na higijenu i sigurnost. Iako se spominju zadnji, nisu manje važni. U posljednje dvije godine premalo se pažnje usmjeravalo na ova dva važna aspekta koja su, bez sumnje, postala osnovni koncept u odabiru opreme.

ORGANIZACIJA KUHINJEVeliki problem u kuhinji je nabava i skladi-štenje hrane - ako se ispravno ne provode, kuhinja može postati primarni i opasni izvor kontaminacije. Zbog toga problemi strukture,

tj. ograničenog prostora, lošeg upravljanja, kontaminacije i kvarenja hrane, direktno utje-ču na proizvode. Proizvodi koji se nabavljaju na dnevnoj bazi predstavljaju prvi ozbiljan problem zato što dobavljači vrlo često nisu pouzdani (ne poštuju vrijeme dostave ili ne dostavljaju potrebne proizvode). Takva dnev-na dostava je nužna samo za određene proi-zvode, npr. salate, povrće, ribu, neke mliječ-ne proizvode, ali nije nužna za mnoge druge proizvode koji se mogu kupiti na veliko te se pohraniti i upotrijebiti kad to bude potrebno. Ovakva metoda kupovanja na veliko može biti opasna jer ukoliko ne postoji adekvatan prostor za spremanje tih proizvoda (konzervi-rana hrana, hladni naresci, smrznuta hrana) mogućnost uzajamne kontaminacije, koja nastaje kao rezultat unutarnjih ili vanjskih utjecaja, značajno se povećava.

Posljedice pogrešaka u spremanju i čuvanju zaliha hrane su:• prodaja hrane do isteka roka trajanja nije odmah moguća što rezultira bacanjem pro-izvoda, a time i gubitkom novca;• povećava se dnevno bacanje proizvoda koji se brzo kvare, nisu više svježi i odabir proizvoda može uzeti puno vremena. U ta-kvoj situaciji ne mogu se uzeti u obzir djelo-mično pripremljeni proizvodi zbog toga što je, s obzirom na higijenu, s njima teško raditi i zato što su općenito loše kvalitete.

IDEALNA KUHINJANajpogodnija okolina za zalihe, osim što mora biti blizu - mora biti višenamjenska. U idealnoj kuhinji treba postojati jedno općeni-to mjesto za spremanje proizvoda - ostava, rashladna prostorija za smrznute proizvode; jedna za povrće, voće i hladne nareske, dru-ga za meso, treća za ribu; kuhinjski hladnja-ci, s proizvodima koji se svakodnevno kori-ste, moraju biti u blizini mjesta za pripremu hrane.

Pripremio: Mario Martinek, Bijeli svijet, www.bijelisvijet.hr

38

savjetuje:

Često se postavlja pitanje treba li ugo-stiteljskim objektima, izuzevši možda velike hotele, brending te do koje mjere

ih je uopće potrebno dizajnirati. Uobičajen oblik suradnje vlasnika objekta s dizajnerom, na žalost, počinje i završava na osmišljava-

nju natpisa nad ulazom koji samo katkad preraste u pravi logotip, ali osim primjene na cjenike i pokoju dekoraciju rijetko se razvija u ostalim smjerovima. Umjesto usklađeno-sti svih elemenata vizualne komunikacije i uređenja prostora sa standardima identiteta

specifičnim za pojedini lokal, u njima se nerijetko nađe svega i svačega: od spon-zorskih suncobrana i jastuka preko generičkih cjenika u pleksi držačima i vinskih listi uvezanih u umjetnu kožu do zidova i šankova dekoriranih šarenom LED rasvjetom.

TEMELJITA PRIPREMA PRIJE OTVARANJASvijest o potrebi sistematske analize, pripreme i osmišlja-vanja koncepta prezentaci-je i organizacije prodajnih prostora u svijetu je postala standard, a sve je prisutnija i među domaćim trgovci-

ma. Potreba za tim posebno raste u vrijeme ekonomske krize u kojem si rijetko tko može priuštiti pokretanje novog biznisa oslanjajući se samo na vlastito iskustvo, intuiciju ili sreću bez konzultacije stručnjaka za brending pro-stora. Na žalost, isti trend još uvijek se vrlo skromno pojavljuje među domaćim ugostite-ljima koji najčešće vjeruju da je upravo njiho-va intuicija i iskustvo, uz eventualnu pomoć ‘dizajnera interijera’, dovoljna za pokretanje uspješnog biznisa. Dok je u većini razvijenih zemalja gotovo nezamislivo pokretanje ugostiteljskog posla bez temeljite pripreme i ulaganja u određe-nu vrstu brendinga, kod nas taj standard tek treba zaživjeti. U prvom redu razlog tome je navika građana Hrvatske da svoje potrebe za druženjem uz kavu ili sok zadovoljavaju u najbližem ugodnom prostoru, takozvanom kvartovskom kafiću koji većinom zadovoljava samo svoju osnovnu funkciju – pozicioniran je u uskom radijusu nekoliko ulica ili blokova. Njegovo ime, logo ili dizajn prostora u cijeloj priči su manje bitni te tako imamo kvartove pune bezbrojnim 'Casablancama’, ‘Las Ve-

Stvar je u karakteru, ne samo dekoruAngažiranjem ’full service’ studija koji osim standardnog ’uređenja prostora’ prethodno odrađuje temeljitu analizu tržišta, konkurencije i trendova, a potom odredi pozicionira-nje, ciljnu skupinu, viziju i vizualne standarde objekta drastično se smanjuje mogućnost promašene investicije i gubitka uloženih sredstava.

Piše: Damjan Geber,

shop concept studio Brigada

39

gasima’, ‘Movie starovima’, ‘Katarinama’ ili ‘Teatrima’ koji su tu samo zato što jesu i kao takvi niti ne pretendiraju na išta više. S druge strane, centri gradova u kojima je konkurencija puno veća i koji ne mogu igrati na kartu zonske pokrivenosti po svoj bi logi-ci morali biti prepuni jedinstveno osmišlje-nih prostora koji se trude izdvojiti iz gomile. Međutim, i u ovom slučaju su iznimno rijetki uspješni primjeri kvalitetnih prostora ili kon-cepata, a oni se uglavnom nalaze na ne baš atraktivnim lokacijama te su, u većini sluča-jeva, za tim prisegli iz nužde. Većina nas u centre ionako odlazi provesti vrijeme na te-rasama koje su preplavile gotovo svaku do-stupnu površinu pješačkih zona, parkirališnih mjesta, ali i zelenih površina što je u direktnoj koliziji s osnovnim konceptom urbanog pro-stora koji bi trebao biti javan, tj. ‘stalno do-stupan svima’.

VAŽNOST BRENDIRANJANajveća revolucija u ugostiteljstvu po cen-trima hrvatskih gradova u zadnjih nekoliko

godina nije bio nikakav dizajnerski trend ili novi autentično domaći koncept, već jedan puno prizemniji razlog - masovna dostupnost grijalica za terasu! Njihovim pri-stupačnim cijenama i raznovrsnim modeli-ma postale su neizbježan detalj na svakoj terasi koja se sada konačno može koristiti gotovo cijele godine, praktički pretvarajući sam lokal u uslužan objekt sa sanitarijama i prostorom za osoblje. S druge strane, to možda i nije tako loše jer je količina zani-mljivo osmišljenih i ugodnih barova ionako neusporedivo manja od količine kvalitetno pozicioniranih terasa.Na restorantskoj sceni trend je nešto bolji, ali to je vjerojatno zato što je ulog u resto-ran puno veći, a time i rizik koji se preuzi-ma na ovom izazovnom tržištu. Hrvati još uvijek nisu narod koji ima izraženu naviku izlaženja na ozbiljnije ručkove i večere bez posebnog povoda. Razlog tome je velikom mjerom ekonomska situacija, ali tu je sva-kako i nedostatak zanimljivije ponude po raznovrsnijim cjenovnim razredima. Teško

stoji obrazloženje da ‘ljudi nemaju nova-ca’ i da zato ne jedu u restoranima kada go-tovo svaki zaposlenik u poslovnim zonama gradova svakodnevno naručuje hranu ili odla-zi na ručak u jedan od mnogobrojnih prigod-nih ‘restorana’, a goto-vo sve bolje pizzerije i grill restorani nemaju niti jedan slobodan stol nakon 20 sati.Objekti koji pripremaju hranu, bili to ozbiljni re-storani, bistroi, pizzerije ili jednostavni fast food

kiosci, također moraju razmišljati o tome što zapravo žele i kako to postići. Kod njih je možda i izraženija potreba za temeljiti-jim pristupom brendiranju prije samog po-kretanja poslovne avanture jer oslanjati se samo na hranu, tj. autorski meni više nije dovoljno. Velika je šteta da je čak i takvih restorana i dalje nedopustivo malo. Kakvu to viziju, želju za dugoročnim uspjehom ili ekonomsku računicu može imati još jedan u nizu generičkih hrvatskih ‘restorana’ koji služi tipičnih deset jela u prostoru koji je osmislio vlasnik ili, u najboljem slučaju, ‘dizajner interijera’, a ime, logo i vizualni identitet je proizvod igre slučaja ili osobnih preferenci. Restoran nije nužda ili sponta-no mjesto druženja (barem ne u Hrvatskoj), već svjestan odabir ljudi koji su odlučili provesti duže vrijeme uz hranu u ugodnom ambijentu.

DUGOROČNA ISPLATIVOST Ono što se naziva brendiranjem prodajnog prostora u trgovačkom svijetu nije ništa dru-go nego davanje jedinstvenog karaktera i određivanja čiste poslovne vizije pojedinom prostoru, bio on trgovina, caffe bar, resto-ran ili fast food. Angažiranjem ‘full service’ studija koji osim standardnog ‘uređenja prostora’ prethodno odrađuje temeljitu analizu tržišta, konkurencije i trendova, a potom odredi pozicioniranje, ciljnu skupinu, viziju i vizualne standarde objekta drastično se smanjuje mogućnost promašene inve-sticije i gubitka uloženih sredstava. Iako se radi o određenoj dodatnoj investiciji koja se možda na početku čini suvišna, dugoročno će se ona itekako isplatiti jer kroz dobar i čist identitet koji će lokal dobiti smanjuje se potreba za naknadnim učestalim interven-cijama u dizajn i komunikaciju, a rok traja-nja takvog prostora je neusporedivo duži od uobičajenih generičkih lokala.

40

Današnji klijenti koji žele objedovati izvan svog doma, sve češće se upušta-ju u online potragu za privlačnim mje-

stom objedovanja na kojem neće žaliti potro-šeno vrijeme i novac. Od pronalaženja online preporuka ljudi sa sličnim afinitetima, pa do rezerviranja stola – za sve je dovoljan jedan klik mišem. Današnje generacije upućene su u mogućnosti informatičkih tehnologija, ali raspolažu s vrlo malo slobodnog vremena. Videozapis se dokazao kao alat (mediji) koji pruža mogućnost vjernog prenošenja slike potencijalnim klijentima o bogatstvu doživlja-ja kojim se može podičiti nečije poslovanje. Ukoliko takav video dobro napravite, on će djelovati kao online prodavač i dodatno će motivirati ljude da ostvare predbilježbe. Razumijevanjem načina na koji vaši potenci-jalni klijenti donose odluke prema podacima koje prikupljaju online i 'ubacivanjem' vašeg videozapisa tako da im se 'nađe na putu', omogućujete potencijalnim klijentima da na licu mjesta donesu odluku koja ide u prilog restoranu. Na taj način je umanjen broj onih koji se osjećaju kao da moraju nastaviti po-tragu za dodatnim informacijama o poslova-nju restorana ili, što je još gore, potragu za nekim drugim mjestom.

JEDNADŽBA USPJEŠNOG POSLOVANJA Znanost koja se bavi poticanjem korisnika na donošenje odluke prikazana je u donjoj jed-nadžbi, a ogleda se u najvažnijem pitanju: koliko podataka korisnik treba da bi donio odluku na licu mjesta?

Pružite korisnicima podatke = Neka što više znaju o subjektu = Dajte im znanje na osnovu kojega će donijeti odluku

Najbolje što možete napraviti je da korisni-cima pružite najviše podataka u najkraćem mogućem vremenu. Trenutno, videozapis

je najbolji način da to uradite. Osim što vi-deo-materijali (reklame) pomažu povećati broj posjetitelja na web-stranici restorana i podižu broj rezervacija, brojne su i druge prednosti korištenja online videozapisa kao izrazito učinkovitog dijela vaše marketinške strategije.

GOOGLE-OVO RANGIRANJE Dobro postavljen i prilagođen videozapis na web-stranici restorana rezultirat će većim rangom tražilica, kada je riječ o web-stranici restorana na Google-u, gdje zbog profe-sionalne 'gladi' internetskih tražilica za sadržajima sa zajedničkim nazivnikom pre-feriraju one s najvećim brojem pregleda te ih pretvaraju u najčešće prikazivani sadržaj određenog formata.

KVALITETNIJE RECENZIJE Pružajući ljudima najživlji mogući prikaz va-šeg poslovanja i dajući im podatke temeljem kojih mogu donijeti najbolju odluku, ujedno se povećavaju izgledi da će posjetitelji imati realna očekivanja i u skladu s njima doživjeti bolje i potpunije iskustvo. STVARANJE POVJERENJA Jedan od problema je i taj što lokal kod klijenata treba stvoriti osjećaj povjerenja, koji bi korisnik inače dobio samo od prijatelja, člana obitelji i slično. Iako je mogućnost da gost na vašoj web-stranici ostavi svoje dojmove odličan način uspostavljanja povjerenja, videozapis također može odigrati veliku ulogu u razvoju ovog procesa – pa čak i ako ga gost nije gledao.

Videozapisima do više posjetiteljaVideozapis se dokazao kao alat (mediji) koji pruža mogućnost vjernog prenošenja slike potencijalnim klijentima o bogatstvu doživljaja kojim se može podičiti nečije poslova-nje. Ukoliko takav video dobro napravite, on će djelovati kao online prodavač i dodat-no će motivirati ljude da ostvare predbilježbe.

aktualno:

Izvor: BigHospitality, Tom Barclay

41

Korak po korak do lokalaPrije nego odete kod javnog bilježnika da vam napravi osnivački akt, izaberite ime tvrtke. Možete koristiti samo hrvatska, latinska ili starogrčka imena, a postoji mogućnost da odbiju naziv koji ste izabrali ako postoji tvrtka s tim ili sličnim nazivom.

Nakon otvaranja više svojih i bezbroj tuđih tvrtki, odlučio sam napisati ovaj članak kako bih, između ostalog,

olakšao i sebi. Zamolit ću uredništvo da mi dostavi 20-ak brojeva i kada me netko od po-znanika upita koji su koraci i kako do lokala, a nema niti tvrtku, samo ću mu proslijediti ovaj broj.

TVRTKA ILI OBRTPrvi korak koji trebate napraviti je otvaranje tvrtke ili obrta. Moje mišljenje je da je bolja tvrtka jer ne morate imati položen majstor-ski ili konobarski ispit kako biste bili vlasnik kafića. Obrt zahtijeva barem jednu osobu sa završenom školom za konobara ili kuhara. Ako vlasnik nema tu školu, nikada neće biti siguran hoće li se voditelj zadržati u radnom odnosu dovoljno dugo, a može ga i ucjenji-vati povećanjem plaće. A bez pouzdanog voditelja, vlasnik će biti u problemu. S druge strane, ako se vlasnik ne bude pridržavao svih propisa, platit će kaznu - koja je puno veća - i kao tvrtka i kao odgovorna osoba. Vodit ćemo se idejom da planirate biti uzor hrvatskog ugostiteljstva pa ću objasniti redoslijed kora-ka za otvaranje tvrtke.

PRVI KORAKPrije nego odete kod javnog bilježnika da vam napravi osnivački akt, izaberite ime tvrt-ke. Možete koristiti samo hrvatska, latinska ili starogrčka imena, a postoji mogućnost da odbiju naziv koji ste izabrali ako postoji tvrtka s tim ili sličnim nazivom. Iz iskustva znam da je u Rijeci najteže dobiti ime koje želite. Od-mah ga provjerite na stranici https://sudreg.pravosudje.hr/Sudreg i ako već postoji isto ime, nastavite dalje. Ime provjerite i na netu jer vam to dugoročno štedi godišnje plaćanje domene; ako vam treba ime domene, možete besplatno dobiti .hr domenu, ali po nazivu tvrtke.

POLUKORAKKada ste odlučili da je ispravan korak otvoriti tvrtku, uzmite uplatnice za Objavu oglasa u Narodnim novinama od 900,00 kn i Troškove sudskih pristojbi od 400,00 kn i uplatite ih na osobno ime.

DRUGI KORAKSljedeći korak je otići kod javnog bilježnika ili odvjetnika koji će vam pripremiti osnivač-ke papire. Ukoliko ste vlasnik, ne isplati se trošiti na odvjetnika jer on bez bilježnika ne može puno toga. Javni bilježnik košta cca 2.500,00 kn. Nakon toga uplatite temeljni ka-pital, minimalno 20.000,00 kn, u banci ili di-rektno u FINA – i, na šalteru uslužnog centra HITRO koji bez naknade vodi postupak uplate i ostalih troškova. Trošak je cca 75,00 kn provizije na uplatu te-meljnog kapitala i uplata po obavijesti, cca 43,60. Sa svim tim papirima i uplatnicama otiđite po-novno na šalter HITRO i predajte im ih adresi-rane na Trgovački sud te se nadajte najboljem – potvrdnom odgovoru da je ime i sve u osnivačkom aktu prošlo i da ste novopečeni vlasnik tvrtke. Čekanje može trajati od 3 do 15 dana. Nakon podizanja papira napravite pečat i čim ga dobijete, idite u banku prebaciti temeljni kapital s privremenog računa na račun tvrtke. Nemojte

se dati uvjeriti da, ako je privremeni račun u banci, da morate na istom mjestu otvoriti ra-čun tvrtke. Možete slobodno promijeniti svoj izbor prilikom otvaranja računa. S novcima od temeljnog kapitala možete odmah slo-bodno raspolagati ili ih možete dignuti kao povrat posudbe, što ne preporučujem, jer kada krenete u posao, uvidjet ćete da je i tih 20.000,00 kn mali iznos za plaćanje troškova koji neumorno stižu svaki mjesec.Sama procedura otvaranja i nije bauk. Kada pokrenete posao, stižu i glavobolje.

U sljedećem broju korak po korak otkrivamo kako do svih potrebnih dozvola za lokal.

savjetuje:

Piše: Zoran Lukić,

Scorpio d.o.o.

42

predstavlja:

Crocktail - prvi hrvatski koktel

Sastojci prvog hrvatskog koktela, kojeg je osmislio barmen Marin Nekić, su zadarski Maraschino, sok od višnje, svježi limunov sok, arancini i puno leda.

Marin Nekić, pokretač Nekić Barology Cocktail Studija i škole za barmene, kreirao je prvi koktel sastavljen isklju-

čivo od hrvatskih sastojaka te ga nazvao Cro-cktail. Sastojci ovog osvježavajućeg napitka su zadarski Maraschino, sok od višnje, svježi limunov sok, arancini te puno leda - riječ je o sastojcima koji se mogu naći na svakom ko-raku i koji se mogu pripremiti u svakoj prilici.Nekić, najnagrađivaniji hrvatski barmen i mixolog, na ideju o osmišljavanju ovog kok-tela došao je putujući svijetom i proučavajući kako su nastali mojito, cuba libre, caipirinha i drugi svjetski poznati kokteli. Shvativši da je svaki od njih nastao kombina-cijom namirnica i napitaka određene zemlje, rodila se ideja da napravi nešto po čemu će i Hrvatska biti prepoznatljiva. Ideja kao takva razvijala se nekoliko godina, a njezin prvenstveni cilj bio je uključivanje autohtonih hrvatskih resursa. Suočen s velikom potroš-njom i uvozom raznih alkoholnih pića, shva-tio je kolike su mogućnosti tog koktela i kolika potencijalna snaga čuči u njemu.Nakon godina i godina rada, neki elementi su se jednostavno stopili u slagalicu nazva-nu CROCKTAIL.

NAJBOLJE OD DALMACIJEKako je Nekic odrastao u Dalmaciji (Seline, Mala Paklenica) najveća vodilja u projektu bile su navike njegovih bake i djeda koji su živjeli tipičnim dalmatinskim životom. Jedno-stavno je pretočio i spojio najbolje što Dal-macija može ponuditi, a što je i sama zabo-ravila da postoji. Vođen sjećanjem ponude stola svoje bake, krenuo je u istraživanje povijesti pića s naj-dužom tradicijom u Hrvatskoj. Došao je do zaključka da je to Maraschino te ga je od-lučio upotrijebiti za osnovu prvog hrvatskog koktela. Dodao mu je još sok od višnje i sok limuna te ukrasio arancinima, tradicionalnim dalmatinskim slatkišem pripremljenim od su-šenih kora naranče. Crocktail predstavlja osnovu prvog hrvatskog koktela koji će Marin varirati dodajući mu i druge sezonske namirnice poput soka šipka, mandarina, smokava pa čak i slavonske du-nje. Točan recept za pripremu Crocktaila potraži-te na www.crocktail.hr

KOKTEL KAO DOŽIVLJAJ„Nekada davno bila je to samo obična vizija s vrlo jasnim ciljem. Danas je to trend čiji in-tenzitet raste i razvija se u ostvarenje jednog sna“, poručuje Nekić otkrivajući da je u vrije-me kada se razvijala njegova vizija tek bilo počelo razvijanje kulture ispijanja cocktaila u Hrvatskoj. „Danas, sigurniji nego ikad, želim svojim djelima živjeti povijest. Sve znanje i iskustvo, ljubav i iskrenost utkao sam u nešto što je ne-opipljivo, a opet tako stvarno. To nešto je ma-keover života u Hrvatskoj koji su mnogi kroz godine postupno zaboravili ili jednostavno potisnuli. To nešto nema cijene. To nešto nije na prodaju. U tom nečemu ili možete uživati ili jednostavno nemate potrebu razumjeti sit-ne i besplatne čari koje život nudi. Baš te čari su me inspirirale da se potrudim osmisiti, ne

piće, već doživljaj koji u svom sastavu ima sve najbolje što je Dalmacija nudila i što će Hrvatska tek nuditi. Upravo to piće će vaša osjetila provesti kroz tobogan okusa koje možete doživjeti samo u Hrvatskoj. Ako imate sreće, doživjet ćete ih u raznim varijantama. Nadam se da će te varijante biti obogaćene od svakog istomišljenika koji umjesto brazil-ske caipirinhe želi svom gostu ponuditi punu čašu domaćeg okusa te doživljaje prošlosti, i posebno budućnosti, u kakvoj i ja želim živje-ti“, poručuje Nekić.

RECEPT:

CrOCkTaIL

5cl zadarskog Maraschina3cl svježe iscijeđenog soka od limuna3cl soka od višnje Maraskakora od naranče – naribatiarancini1 višnja

DEKORACIJAvišnja i arancini od naranče ili limuna

ČAŠAčaša za duga pića

NAČIN PRIPREME: U čašu za duga pića naribajte malo kore od svježe naranče. Nakon toga ubacite drobljeni led preko kojega prvo ulijte zadarski Maraschino, svježe iscijeđeni sok od limuna i sok od višnje Maraska. Sastojke lagano promješajte žlicom te dekorirajte arancinima i viš-njama.

43

44

Od kada je otvoren u listopadu prošle godine, Caffe History Club u Tkalčiće-voj ulici u Zagrebu postao je prepoznat

kao omiljeno okupljalište svih generacija. Sta-ra ruševna kuća u Tkalčićevoj 68, u samom srcu Zagreba, poznatim nogometašima, braći Dariju i Josipu Šimić, za oko je zapela još 2003. godine. Kupili su ju sa željom da je preurede u ugostiteljski objekt u kojem će se svi osjećati ugodno i dobrodošlo i u koji će se s veseljem vraćati. Kako se radilo o kući koja je bila spomenik nulte kategorije, Josip Šimić se prisjeća kako su na početak preuređenja čekali četiri godine.„Dugo smo čekali sve potrebne dozvole prije početka radova na oronuloj kući sagrađenoj davne 1816. godine. Kuća, u kojoj se to da-leko vrijeme također nalazio kafić, bila je u

lošem stanju - posljednji put na njoj su manji zahvati rađeni između dva rata, a dozvole za početak preuređenja čekali smo 4 godine. Kako je riječ o kulturnoj baštini, nismo mogli kuću obnavljati jer statika to ne bi izdržala, nego smo morali srušiti cijelu kuću, sačuvati cigle i kod izgradnje ih vraćati na prvobitno mjesto. Izgradnja objekta, koji izvana odgo-vara izvornom od prije 200 godina, bio je vrlo zahtjevan proces jer smo morali zadovo-ljiti sve propise koji nalažu kako postupati s objektima nulte kategorije.“

NAGLASAK NA POVIJESTI S obzirom na lokaciju u poznatoj zagrebačkoj ulici koja i sama ima bogatu povijest, činjeni-cu da objekt pripada kulturnoj baštini te da je i pri uređivanju unutrašnjosti stavljen na-

glasak na povijest, vlasnici su se odlučili za naziv History. „Ime se poklapa s interijerom, koji sam osmislio sa svojim prijateljem i po-slovnim partnerom Miljenkom Rastočićem. Željeli smo posjetiteljima ponuditi da se u ovom prostoru osjećaju posebno i ugodno, što nam ne bi uspjelo da smo u unutrašnjost ovog povijesnog objekta smjestili moderno uređen kafić. Izgubili bismo dio populacije koju bi privuklo retro uređeno pročelje i fasa-da koja priziva neka stara vremena. Također, u Zagreb dolazi puno turista i željeli smo dati naziv koji je internacionalno prepoznatljiv“.

ZA SVE GENERACIJECaffe History Club prostire se na četiri razine, a uključujući zatvorenu, grijanu terasu ima gotovo tisuću metara kvadratnih, otkriva Ši-

History stvara povijest

predstavlja:

Caffe History Club prostire se na četiri razine, a uključujući zatvorenu, grijanu terasu ima gotovo tisuću metara kvadratnih. Vlasnicima, Josipu i Dariju Šimić, želja je bila Zagrebu ponuditi nešto originalno i izvući najbolje iz kuće u Tkalčićevoj ulici.Pripremila: Marija Sedlar

45

mić te ističe da su se trudili Zagrebu ponuditi nešto originalno i izvući najbolje iz kuće u Tkalčićevoj ulici. „Kada smo 2003. kupili ovu kuću znali smo da uspjeh može postići jedino caffe club te smo išli u tom pravcu i sve nam se poklopilo: povijesna ulica, lijepa kuća, velika terasa, blizina Trga bana Jelačića. Naši su gosti sve generacije: mladi, srednja generacija, umirovljenici, roditelji s djecom. Svatko tko dođe može pronaći kutak koji mu odgovara: terasu uz ulicu, veliku terasu uz park, terasicu na katu s koje se pruža pogled na Tkalču ili, pak, unutar objekta birati izme-đu pušačkih i nepušačkih katova. Ne radimo razliku među našim gostima - naš je cilj da se tu svi ugodno osjećaju.“ Unutar Historyja prevladavaju prirodni ma-terijali i tople boje, zidove krasi 200-tinjak umjetničkih crteža svjetskih znamenitosti i simbola. Jedinstvenom ugođaju i povije-snom ambijentu pridonose i zidovi koje je oslikala umjetnica Anita Genc.

365 DANA U GODINI U podrumu objekta nalazi se noćni klub koji će od listopada biti otvoren i danju i u kojem će se organizirati razni eventi – rođendani, domjenci, partyji za 250 ljudi. U Caffe History Clubu jednom tjedno održava se i Vivascaffe – akademija kave koju vode direktor prodaje Vivascaffe Marko Brajković

i nacionalni koordinator za SCAE Domagoj Trusić. Na dobar odaziv nailaze i tematske večeri, poput španjolske i talijanske, dok je History mjesto mjesečnih okupljanja raznih grupa i udruga. „Sedam mjeseci nakon otvorenja mogu reći da smo jako zadovoljni - nismo očekivali da ćemo u tako kratkom roku dostići ovakav in-teres posjetitelja. Imamo mogućnost raditi 365 dana u godini i po tome smo posebni. Također, imamo bogatu ponudu, od našeg brenda Vivascaffe, prirodno cijeđenih sokova do velikog izbora vina, a ljubazni konobari i osoblje koje je na visokom stupnju profesi-onalnosti naša su najveća reklama. Želimo postojeći objekt dići na još viši nivo pa za lje-to planiramo postaviti sto metara rashladnih uređaja, terasu ćemo rashlađivati špricama, postavit ćemo nove tende, ventilatore kako bi se gosti i na plus 35 ugodno osjećali“, najav-ljuje Šimić.

JEDAN I JEDINII dok su Šimići vlasnici lanca koji ukupno broji 15 Viva's barova i u kojima se odvija malopro-daja njihove vode Aquaviva u galonima od 18,9 litara, Caffe History Club je jedan i origi-nalan i tako će ostati, poručuje Josip. „Ovo je posebna priča, u povijesnoj ulici i želimo se koncentrirati na što bolju uslugu, da još na-predujemo i budemo još bolji i da posjetitelji

to osjete. Naše osoblje, koje broji 20 zaposle-nika, svaki dan treba biti koncentrirano, dobro raspoloženo i pružati vrhunsku uslugu jer go-sti ne opraštaju pogreške - možda su jednom u mjesec dana izašli na piće u kafić i to je naša prilika da im se pokažemo u najboljem svjetlu i da iz Historyja odu dobro raspoloženi i prepoznaju našu priču...“

Dario Šimić, Anita Genc i Josip Šimić

46

akademija:

O fascinaciji Japanom i japanskim bar majstorima dao sam naslutiti u proš-lome broju HRB-a; pisao sam o ledu

i novom trendu spravljanja koktela ledom dobijenim od ledenih, 20 kilogramskih kocki i graviranju „ledenih dijamanata“. Ideja po-tječe od japanskih majstora barova, a jedan se posebno ističe svojim kreacijama i novim tehnikama. Ime mu je Hidetsugu Uoeno ili, od milja, Ueno San. Ueno San najpoznatiji je po tehnikama rezbarenja ledenih kocki u dijamantne oblike te po trostrukom i četvero-strukom tzv. hard shakeu.Zamišljao sam kako to japanski barmeni izgledaju? Sigurno su ozbiljnih lica i rade po-put strojeva. Zamišljao sam da mačem sijeku led i borilačkim pokretima miješaju koktele.„To su sigurno ludi Koktel Samuraji koji ne prežu ni pred čime!?“ Vidjevši klipove na internetu, razuvjerio sam se. Ueno San nosi „Elvis frizuru“, obučen je u stilu 50-ih, a dok miješa koktele nasmijan je, opušten, komu-nikativan i uz sve to 'vraški' brz i savršenog stila; nevjerojatnom lakoćom oštrim nožićem rezbari led i u trenu spremi svoj poznati hard shake. Lijep prizor kao uvod u svijet japan-skog bartendinga.

NASMIJANI BARMENUeno San vlasnik je poznatoga koktel bara u Tokiju, naziva High Five. Bar se nalazi u stam-benoj zgradi na četvrtome katu u kojem se petnaestak ljudi mora stiskati na barskim sto-licama. Ali ipak ima mjesta za drvenu ledeni-cu u kojoj Ueno San pohranjuje svoje ledene blokove. Ledenica ima dva nivoa: jedan hladi led na -5, a drugi na -20 stupnjeva. Ueno San pobija tvrdnje da su Japanski bar-mani strogi i da im se gost ne smije obratiti dok spravljaju koktele - takvi barmeni u Ja-panu nisu svakodnevna pojava. Japanske barmene ćete pronaći u baru Star Bar Ginza, a poznati su po disciplini i fokusu na najma-nji detalj pri izradi koktela. To je mjesto poput kulinarskog El Bullija gdje ljudi čekaju priliku besplatno izučiti vještinu zvanu bartending. No kao što je Kinezima kineska kuhinja samo hrana, tako je i Ueno Sanu japanski barten-ding samo rad za barom. Bar je otvoren samo ako je on u gradu, a ako je na putu, bar ostaje zatvoren do njegova povratka. Veseli ga rad s ljudima koji dođu u bar tužni i umorni, a napuste ga s osmijehom i vese-ljem. Voli svoj poziv barmena koji uveseljava ljude i čini im živote lakšima, makar dok su pred njim. Mnogi hodočaste u Uenov bar kako bi pronašli inspiraciju. Neki japanski barmeni zaista ne vole da im se obraćate. No zvijezda ovoga članka itekako voli komunicirati s gostima. Precizne tehnike poput hard shakea ili ice carwinga (gravira-nja leda kojima se odlikuje japanski način rada u Japanu) čak i nisu toliko popularne tehnike kako to ostatak svijeta vidi. Ueno San će reći da su to samo mali dijelovi različitih načina na koje oni tretiraju svoje goste. Iako savršeno barata tehnikama spravljanja kla-sičnih koktela ipak želi naučiti i ponešto o molekularnoj miksologiji i flair tendingu. Nije mu cilj žonglirati u prazno s 5 ili 6 boca kako to mnogi čine, već želi naučiti osnove wor-king flaira kako bi iznenadio i zabavio svoje

goste.Razmislivši na tren, shvaćam zašto japanska bar kultura uživa tako veliki ugled. Lako je uvidjeti kako se barmenski stil razvijao te po-sudio mnoge elemente iz njihove nacionalne kulture. Naposljetku, Japan je zemlja kulture i ceremonije čaja, mjesto gdje aranžiranje cvijeća nije samo hobi već stroga disciplina, mjesto gdje kuhar prije svoga gosta kuša meso otrovne ribe kako bi se otrovao u sluča-ju da ju nije dobro pripremio - mjesto na svije-tu gdje se cijene tradicija i ritual. Bartending je za njih disiplina i umjetnost. Toj umjetnosti pristupaju ludom pažnjom za detaljima i op-sesijom za savršenstvom.

NAPOKON ZVIJEZDE Japan je relativno mala zemlja, ali s velikom kulturom i bogatim običajima. Odnos među barmenima je više odnos učitelj – učenik, nego kolega – kolega; taj odnos je vrlo strog. Koktel naučnik mora učiti pune tri godine pri-je nego napravi prvi koktel. Bartending sma-traju umjetnošću i svjesni su da su pod nad-zorom pa se stoga ponašaju vrlo pristojno, elegantno, nježno i vrlo uredno. Promatrajući povijest japanskog barmenstva, ovaj poziv

Koktel samuraji novog dobaPrije tri-četiri godine, Nik Orosi zastupao je Hrvatsku na Svjetskome prven-stvu barista (WBC) koje se održavalo u Japanu. Svjedočio sam njegovoj fascinaciji Zemljom izlazećeg Sunca, kulturom i strašću za svime što rade. Nedavno sam doživio ono o čemu mi je govorio. Recimo to javno - Japan je ispred našeg vremena.

Piše: Tomas Vikario,

Beverage Innovation manager Australasia, MONIN, illy, Tabasco,

Perrier

47

nije uvijek bio najpoželjniji i vrijedan pozicije i karijere. Posao barmena u Japanu još uvijek nije idealan posao. Nitko od starih barmena nije želio to postati; jednostavno nisu znali ništa drugo ili nisu imali priliku postati netko drugi. Ali tko god je postao barmen, zadržao je to radno mjesto do kraja svojeg radnog vi-jeka. Tako je bilo zadnjih stotinu godina. Tek posljednjih dvadesetak, barovi nalaze mjesto u magazinima, barmeni postaju zvijezde i mnogi mladi ljudi žele postati dio te priče. Barovi u Japanu nalaze se ili u podrumu ili na nekome od katova zgrada. Poslovni prostori zaokupljaju većinu atraktivnih prostora u pri-zemljima zgrada. Ueno Sanov učitelj-mentor je bivši svjetski IBA prvak u spravljanju koktela, Hisashi Kishi. Od njega je naučio tehnike i svu radnu filozo-fiju; kako tretirati goste u baru te sve detalje o kojima treba voditi računa (pojam Mindfull bartenders sve češće se čuje među barmeni-ma, potječe iz Japana, ali predaju ga američ-ki barmeni kao što su Garry Reagan i Dushan Zaric). Jedno od pravila je da se ništa ne prepušta slučaju i gostu se nikada ne odaje dojam da ste se umorili izrađujući njegov koktel. Gostu

uvijek daju do znanja da je izrada koktela „mačji kašalj“. To je nešto što mnogi zapadni barmeni pokušavaju naučiti i kopirati od svo-jih istočnih uzora. Ne polazi baš svakome za rukom. Mnogi barmeni pokušavaju na veli-kim natjecanjima koristiti trodjelne (Cobbler) shakere koje koristi i naš Ueno San iako se

ne znaju pravilno služiti njima. Ueno Sanu je trebalo mnogo godina da stekne praksu.

U TRENDU ZLATNA BOJANedavno sam pratio natjecanje barmena koje se održavalo u New Delhiju u Indiji pod pokroviteljstvom jedne od najvećih globalnih kompanija Diageo. Najboljim svjetskim bar-menom proglašen je mladi japanski barten-der Manabu Ohtake iz Tokya. Ostali barmeni pokušavali su pobijediti koristeći se nepri-rodnim japanskim stilom. Boston shaker je oduvijek bio zaštitni znak zapadnog stila bar-tendera, ali ove godine prevladao je trodjelni Cobbler shaker i nikome nije donio previše slave. To je bila dobra opomena zapadu da se drži svojeg stila i da ne pokušava kopira-ti nešto za što treba dugogodišnja praksa i odricanje. Posljednji trend također je i barska oprema koja dolazi iz Japana. Barske žlice smiješnih veličina (40 cm), elegantni mjerači (jiggeri) i trodijelni shakeri. Dobro je znati da je zlat-na boja barske opreme u trendu! Navedeni pribor prate i kristalne čaše kao i kristalna barska čaša za miješanje. Samo barska čaša košta oko 89.00 dolara.

SHAKE, BAYBE SHAKE!Naslov se odnosi na stil miješanja pića koji se naziva Hard Shake: horizontalno miješanje gdje se pri trzaju shakera unosi više zraka u piće, što se inače ne bi dogodilo kod običnog lijevo-de-sno miješanja. Ueno Sana je teško kopirati jer on prilikom izrade koktela često mijenja stil mi-ješanja, a tako i shaker. Naravno da koristi i ra-zličite vrste leda kod svakog miješanja. Ipak, za tako nešto potrebno je poznavati osnove i znati što želite postići. Svega nekoliko barmena na svijetu pravilno izvodi popularni Hard shake. Za odvažne, najbolje je koristiti veliki led u kocka-ma, tvornički zamrznut, jer će se manje otapati, a piće će biti hladnije nego kod normalnog mi-ješanja. Temperatura pića nakon Hard shakea iznosi između -6 i -8 stupnjeva. Potrebno je znati da je za Hard shake potrebno opustiti tijelo što je više moguće. Jedan od stilova koje Ueno koristi je i tzv. Infinity Shake. Stil koji više kotrlja no trese led. To se izvodi izvođenjem pokreta u obliku broja osam. Led pri otapanju stvara po-sebne mikro mjehuriće koji su sitniji od pivskih.

LEDENI DIJAMANTUeno San pokrenuo je novi trend u svijetu barmenstva. Nožićem kojeg svakodnevno oš-tri, u tren će kocku leda pretvoriti u predivan ledeni dijamant. Svoj nož je izradio od mate-rijala iz kojeg se kuju poznati japanski mače-vi. Radi se o posebnoj vrsti čelika. Svoj nož

- mač briše nakon svakoga korištenja kako ne bi zahrđao. Zbog svakodnevnog oštrenja nož se smanjio. Za izradu dijamanta potrebna su vještina i strpljenje. Treba biti brz jer se led brzo otapa na sobnoj temperaturi. Uenov led prije upotrebe odleži puna tri dana u ledenici kako bi izgubio sve mjehuriće zraka i tako po-stao savršeno bistar. Znat ćete da je vaš led bistar kad ga položite u vinsku čašu te kad iz visine kroz led možete pročitati tekst na papir-natoj salveti koja se nalazi ispod čaše.Nadam se da ćete imati priliku uskoro vidje-ti i iskusiti sve nabrojeno. Predlažem da za početak ostanete vjerni svojemu stilu iako je dobro probati i nešto novo. MONIN brend ove godine slavi 100 godina postojanja i za tu će priliku barmeni iz čita-voga svijeta slati snimke osobnog stila mi-ješanja pića. To mora biti snimljeno ispred prepoznatljivog znamena grada ili države. Ta snimka mogla bi biti vaših 5 minuta slave. Do sljedećeg broja HRB-a, želim Vam dobar mix!

48

preporuèuje:

Vrt u čaši

Zima se bliži kraju i prirodno je protresti nekoliko osobnih koktel favorita kako bi-ste se što prije povratili u život. Nema

sumnje da će vas njihov poznati i utješujući okus brzo opustiti i podsjetiti da što prije za-boravite okrutnu zimu i sve životne neprilike koje su vas snašle u protekloj godini. Ali ne dopustite da nostalgija upravlja vašim bar-menskim umijećem! Kako bih vam pomogao da što lakše kreirate novu koktel listu za pred-stojeću sezonu, pripremio sam listu vrućih sastojaka koje trebate koristiti u ovoj godini. Imate li mali povrtnjak, voćnjak pred kućom ili čak teglu na balkonu, ili još manju teglicu na prozoru, u koje ste posadili začinsko bilje ili voće, sve to jednostavno 'vrišti' od dobrih ideja koje možete ukomponirati u nove koktel ideje. Možete izvući bilo koji stari koktel i jed-nostavno inkorporirati vlastito bilje, voće i po-vrće u recepturu. Odrastao sam u opatijskom „vrtnom mentalitetu“ gdje je svaka obitelj imala mali vrt i uzgajala klasično voće kao i 'lude' voćne kombinacije pristigle iz raznih predjela svijeta. Zbog toga volim vrtni menta-litet i za barom! Ne postoji ništa bolje, svježije i zdravije od svježih namirnica. Ako su još te iste i organski uzgojene - našoj sreći nikad kraja! Vjerujem da u Hrvatskoj postoji velik broj ljudi koji razmišlja na isti način.

SVJEŽA MENTAPoštujem klasične koktele, ali sam ujedno i veliki obožavatelj izvrtanja recepata i doda-vanja novih, modernih ideja istima. Jedan od mojih najdražih sastojaka u takozvanim kok-telskim izvrtanjima je menta. Svježu mentu uvijek koristimo u izradi najpoznatijeg klasi-ka, Mojita (rum, limeta, svježa menta, MONIN Mojito Mint sirup, mineralna voda i drobljeni led). U hrvatskoj miksologiji, na žalost, menta ne izlazi iz tih okvira. Mentu možemo koristiti i u ostalim klasicima kao što su Julep (bour-bon, MONIN šećerni sirup, svježa menta, drobljeni led) ili u koktelu zvanom Southside (svježa menta, limeta, džin, MONIN šećerni sirup, mineralna voda). Menta nije jedina biljka koja je odlična u koktelima! Bosiljak, ružmarin, celer, koriander, kadulja i majčina dušica imaju jednaki efekt! Navedene biljke možete gnječiti (muddlati), šejkati s ledom, korititi kao ukras ili kao dodatak bitterima, si-rupima i alkoholnim pićima (infusions). Lišće istih osušite, sitno nasjeckajte i kombinirajte sa soli ili šećerom.

Idemo na zeleno: Nekoliko posljednjih godina vodeći svjetski barmeni koriste svježi krastavac kao sastojak svojih koktela. Za pro-mjenu počnite koristiti krastavac ili počnite

cijediti i koristiti ostalo povrće kao što su cikla (svježa ili kuhana), celer…

Nešto vruće i začinjeno: Kokteli postaju sve topliji! Mixolozi širom svijeta kreiraju sve vrućije i začinjenije koktele. Nježno nagnječite ljutu papričicu, đumbir ili dodajte nekoliko kapi Tabasco umaka i vaše će piće poprimiti potpuno drugačiju dimenziju. Ne sramite se koristiti svježe smljeveni papar u kombinaciji sa svježe ubranim jagodama ili bilo kojim šumskim voćem. Začini kao što su klinčić, kumin, cimet, anis i crvena paprika uvijek su do-brodošli kao dodatak napitku, pogotovo toplome.

Za slađe dane: Ovih dana svaki drugi koktel vapi za običnim šećernim sirupom. Postoje i drugi načini zaslađivanja vlastite koktelske kreacije. Pokušajte sa šarenom paletom prirodnih MONIN sirupa i voćnih pirea. Postoji više od 120 MONIN okusa si-rupa na tržištu koji podjednako idu rame uz rame u mixu sa svakim začinskim biljem navedenim ranije. Slobodno koristite med, agavin sirup, molasu šećerne trske ili sve popularniju steviu. Sve vrste organskog šećera su također do-brodošle. Posljednje vrijeme u svojim krea-cijama koristim podosta organskog šećera kao što je kokosov ili palmin šećer.

Samo svježe i zdravo: Svježa menta daje svakom piću predivnu svježu notu, ali to nije jedna biljka koju koristimo pri izradi koktela. Umjesto mente slobodno koristite bosiljak, ružmarin, koriander, majčinu du-šicu ili kadulju. Ova mala zamjena će pot-puno promijeniti karakter vašega koktela. Uvijek na bolje, naravno! Ovo je idealna prilika da koktele upoznate i sa kvalitet-nom mineralnom vodom. Nastojte izbjega-vati slatka gazirana bezalkoholna pića ma koliko god vam ona govorila da nemaju u sebi šećera. S novim, i dugo iščekivanim brojem HRB-a, želim Vam i dobru novu sezonu koktela. Živjeli!

„Odrastao sam u opatijskom „vrtnom mentalitetu“ gdje je svaka obitelj imala mali vrt i uzgajala klasično voće kao i 'lude' voćne kombinacije pristigle iz raznih predjela svijeta. Zbog toga volim vrtni mentalitet i za barom! Ne postoji ništa bolje, svježije i zdravije od svježih namirnica.“ Pripremio: Tomas Vikario, Beverage Innovation manager Australasia, MONIN, illy, Tabasco, Perrier

49

vinske prièe:

Bit života je u traženju novih stvari

Vlado Krauthaker zasigurno je jedini hr-vatski vinar koji vjeruje da će u mah-nitom tempu, kojim danas, primjerice,

skrbi o nevjerojatnom sortimentu od čak 38 različitih sorti, dočekati 100. rođendan 2053. godine. Štoviše, 'pripremajući' se za taj jubilej, Krauthaker je nedavno sa svojom suprugom počeo saditi hrastovu šumu od koje kani raditi bačve za odležavanje svojih vina. I u kojima bi mogla ležati vina dosad gotovo nepoznata hrvatskoj javnosti - malbec, verduzzo friuliano, blauburger, neuburger, nebbiolo, bianca…, te se iz njegovih bačava proširiti po cijeloj Sla-voniji kao domaće sorte koje su nadomjestile graševinu. “Mislim da je upravo bit života u neprestanom traženju novih stvari i novih rje-šenja“, kaže Vlado Krauthaker.Već krajem 2012., Vlado Krauthaker će se moći pohvaliti da je iz svojega vinograda, na-kon nekoliko pokusnih godina, uspio napraviti – crljenak! “Da, bit će to najsjevernija točka na kojoj je netko posadio i uspješno dobio vino iz sorte crljenak. Za tu sortu smo imali dogovor s fakultetom da zasadimo 90 loznih cijepova i pratimo kako se razvijaju. Već prošle godine smo dobili prvo vino, ali bilo je s izuzetno ve-likim sladorom, 105 oechsla. Od ovogodišnje berbe dobit ćemo prvi pravi crljenak na hrvat-skom kontinentu. Prema našim iskustvima, u Kutjevu crljenak dozrijeva zajedno s merlotom i pokazao je da ovdje postoje svi uvjeti za nje-govo normalno dozrijevanje. S obzirom da je 90 loznih cijepova bilo malo za napraviti vino, zasadio sam još 1.200 loznih cijepova. Pazi-te, za provjeriti neku sortu treba ju promatrati najmanje 10 godina. Ako u prosjeku 50 posto bude kvalitetnih i visokokvalitetnih godina, onda je ta sorta gospodarski zanimljiva. Crlje-nak će ovdje naći svoje mjesto kao i merlot!“,

priča Vlado Krauthaker.Svoju znatiželju prema 'novome' Vlado Kra-uthaker je pokazao još u Kutjevu d.d., gdje je prije odlaska u privatnike radio kao glavni eno-log. Iz toga razdoblja pamti gotovo svakodnev-no nadziranje 20-ak 'ekperimentalnih' sorti. Stoga i ne čudi što su odlaskom u privatnike među prvim loznim cijepovima koje je zasadio bile sorte poput muškat ruže, verduzzo friulia-no, nebbiolo, manzoni, neuburger, a uslijedili su neuburger, bianca, blauburger, malbec... Naravno, graševina je i dalje Krauthakerova najzastupljenija sorta.“Još u Kutjevu d.d. sam zapazio verduzzo fri-uliano i logično je da sam ga poželio imati u svojem vinogradu. Ovih dana mi baš dolaze ljudi kojima sam se obratio za proširenje sorti-menta. U vinogorje ću uvrstiti verduzzo kojega se smatra, usput rečeno, jednim od roditelja graševine. Za manzoni, koji je križanac pino-ta bijelog i rajnskog rizlinga, već sam dobio i etiketu, a koristim ga kao osnovnu sortu u vinu Madame. Imam i biancu, sortu otpornu na sve bolesti, kojoj ni ne znam porijeklo, ali raširena je u Mađarskoj i Austriji i vrlo je konkurentna za sljubljivanje s drugim vinima. Za nju ne treba nikakvo špricanje i možete je odmah proglasiti ekološkim vinom! Neuburger je stara sorta koja je nekad davno postojala u hrvatskim vinogra-dima, ali se izgubila. Porijeklom je iz Austrije i prirodni je križanac pinota bijelog i zelenog sil-vanca. No, neuburger ne postoji u hrvatskom sortimentu i tražimo njegovo uvrštavanje kako bi odmah za tu sortu mogli dobiti kvalitetu. Također smo iz zaborava na ovim prostorima vratili muškat ružu. Sve ovo što sam nabrojao prestali su bili eksperimenti i postali su ozbiljna vina koja konkuriraju graševini. Na ovim sorta-ma radim već 15 godina i pokazuju se gospo-darski vrlo zanimljivim sortama s kojima se da napraviti rezultat, odnosno kvalitetno vino koje tržište i gastronomija mogu prepoznati, priča Vlado Krauthaker.Prema vlastitom priznanju, vodilja za poku-se u svom vinogradu bila mu je 45. paralela koja prolazi Kutjevom, odnosno sva poznata svjetska vinogorja kroz koja prolazi upravo ta zemljopisna širina. Vlado Krauthaker je htio provjeriti koliko sorte koje uspijevaju na toj pa-raleli u nekoj drugoj državi mogu i u Kutjevu dati dobre rezultate. “Najviše me iskritizirao jedan bračni par iz Toscane, prijatelji vinari koji su mi došli u posjet. Dao sam im probati 30 različitih vina. Rekli su mi da u Italiji tako nešto

rade samo instituti. Kad sam im pritom rekao da sve radim na svoju ruku, da me država uop-će ne financira, rekli su da nisam normalan“, priča Vlado Krauthaker.Drugi motiv koji je Vladu Krauthakera 'prisilio' na pokuse s novim sortama je – promjena klimatskih uvjeta. U tom kontekstu se ne treba čuditi što je odlučio provjeriti čak i mogućnosti pokusne sadnje hercegovačke žilavke u sla-vonskim uvjetima. “Sve više nam se događa da u Kutjevu imamo previše alkohola, prebr-zo dozrijevanje... A ako je prerana berba, tu najviše trpi graševina. Naša obveza je naći druga rješenja za nova pokolenja“, priča Vla-do. Iz njegova pokusnog vinograda uskoro bi s etiketom na hrvatsko tržište mogao izaći blauburger, križanac portugisca i frankovke lijepe boje i relativno dobrog sladora, kojeg Vlado Krauthaker smatra vrlo zanimljivom sortom koja može poslužiti kao mlado vino, ali i za sljubljivanje s drugim vinima. No, ap-solutno iznenađenje mogao bi mnogima biti njegov – malbec! “Malbec provjeravam već 10 berbi. U nekim jako dobrim godinama malbec je izvanredno vino, no u našim uvjetima u lo-šijim godinama nije konkurentan i tada ga se se može proizvoditi samo kao rosé. Bilo kako bilo, malbec je sorta koja ima najljepšu boju koja postoji od svih crvenih vina!“, priča Vlado Krauthaker.

Piše: Željko Garmaz,

novinar 24sata

Vlado Krauthaker iz Kutjeva vjerojatno je jedini hrvatski vinar koji se može po-hvaliti da je neki ugledni pjesnik u nje-govu čast napisao akrostih. A upravo tako je u kolovozu 1999. godine 'gazdi iz Zlatne doline' svoje divljenje iskazao hrvatski pjesnički velikan iz Dubrovnika Luko Paljetak:

Višnji u jednom spojili su zrnuI svod i zemlju i plamen i vodu,Nadahnuvši ih duhom šta na crnuOvu nam zemlju donosi slobodu;Kada se trs iz tvrde pruži glineRadosna svjetlost grozd obasja s krajaAstralnog onog, iz Zlatne doline,Ukaže nam se tada dio rajaTrajnog, u vinu; njemu uvijek budiHvala i čast, jer čaša hrabrost lavu,Ali i ovci istom mjerom nudi,Kruneći i odrubljujući glavu:Em, kako bude bit će, naš fijakerRaskošni vozi gazda Krauthaker!

zeljko-vinskeprice.blogspot.com

50

promocije:

CUVEE BENKOVACVino Cuvee Benkovac spoj je najpoznatijih svjetskih sorti crvenog grožđa (Merlot, Cabernet sauvignon, Syrah) i kombinacija različitih pozicija unutar benkovačkog vinogorja. Vinom dominira elegancija Merlota kroz svježinu, mekoću i pitkost, zatim struktura i snaga Cabernet sauvignona istaknuta aromama borovnice, te izraženost začinskih tonova Syrah-a koji ovom vinu daju toplinu i uravnoteženost. To je vino žive duboke crvene boje s ljubičastim tonovima, elegantne i osobite složenosti okusa i mirisa. U gastronomskom dijelu, ovo vino za svakodnevne prilike, idealno se slaže sa jednostavnijim jelima od tamnog mesa, ribom te zrelim sirevima, posluženo na 16 - 18°C. Cuvee Benkovac predstavlja idealan omjer cijene i kvalitete. Kvalitetno crno vino, berba 2010. Marketinška podrška: In store promocije, Internet (web, facebook). Logističke informacije: jedinično pakiranje 0,75 L; transportno pakiranje: 6 komada u kartonu. Preporučena MP cijena (opcionalno): 38,99 kn. Proizvođač: Vinarija Benkovac, Badel 1862 d.d., Vlaška 116, Zagreb. Distributer: Badel 1862 d.d., Vlaška 116, Zagreb. Telefon i fax: 01/4609 555; 01/4555 595 Web site, e-mail: www.badel1862.hr, prodaja@badel1862.hr

KARLOVAČKO RADLER GREJP Karlovačko Radler grejp odlična je kombinacija kvalitetnog Karlovačkog piva i soka od grejpa. Riječ je o piću koje nudi vrhunsko osvježenje tijekom ljetnih sunčanih dana, nakon bavljenja sportskim aktivnostima i uživanja u društvu obitelji i prijatelja.

Marketinška podrška: TV kampanja, vanjsko oglašavanje, Facebook aktivacije, promoci-je na prodajnim mjestima. Logističke informacije: dostupan u boci 0.5l, boci 0.33l, limenki 0.5l i PET boci od 1l. Proizvođač: Karlovačka pivovara d.o.o. Telefon i fax: 047 607 111, 047 451 301. Web site, e-mail: www.karlovacka.com, pr@karlovacko.hr

NOVO NA TRŽIŠTU – VEGETARIANA SMRZNUTI ASORTIMAN ZA HORECA KUPCEPljeskavica – čevapčići – Pečenica – Leberkäse.Uz standardnu ponudu VEGETARIANA:Hrenovke – Salame – Namazi sa šapinjonima, tartufima, maslinama.

Brza i jednostavna priprema toplih i ukusnih vegetarijanskih obroka!Bez umjetnih bojila – Bez GMO – Bez pojačivača okusa.VEGETARIANA – ZDRAVA HRANA SVAKOG DANA!

Marketinška podrška: Internet PR članci i oglašavanje; degustacije; Vegetariana d.o.o.; Vlaška 79, Zagreb; T. 01 604 0001; E-mail: info@vegetariana.hr; Web site: www.vegetariana.hr

VINA LAGUNA FESTIGIA Vina Laguna festigia vrhunska su vina za pravu istarsku gozbu. Nježnost malvazije, sup-tilnost chardonnaya i čvrstoća cabernet sauvignona glavne su karakteristike ove linije proizvoda koja neće iznevjeriti ni najprobirljivija nepca. U njihovoj eleganciji otkrijte lakoću postojanja u Istri.

Marketinška podrška: ATL i BTL integralna kampanja i posebne promocije za ugostiteljske objekte. Logističke informacije: jedinično pakiranje: 0,75l; komada u kartonu: 6.Proizvođač: AGROLAGUNA d.d., M. Vlašića 34, Poreč. Distributer: Agrokor Vina d.o.o., Samoborska 145, 10090 Zagreb.