veleuČilište u rijeci - · pdf fileprogramiranje uređaja iznimno je jednostavno i...
TRANSCRIPT
VELEUILITE U RIJECI
Josip Kompari
REALIZACIJA SMS PELARSKE VAGE (zavrni rad)
Rijeka, 2014.
VELEUILITE U RIJECI Struni studij Telematike
REALIZACIJA SMS PELARSKE VAGE (zavrni rad)
MENTOR STUDENT
Ivan Grakali, pred. Josip Kompari
MBS: 2427005352/11
Rijeka,rujan 2014.
SAETAK
U ovome radu opisana je realizacija SMS pelarske vage na platformi Arduino. U
radu se upoznajemo sa osnovama pelarstva, pelinjih proizvoda te pelarskog alata i pribora.
Pelarska vaga je dio osnovnog alata pelara. Zbog niske cijene za potrebe ovoga rada
koriteni su senzori iz kune vage, pa sada osim mjerenja teine ova vaga mjeri i temperaturu
i vlagu. Podatke proslijeuje putem GSM mree na mobitel. Vrlo ju je lako nadograditi
razliitim senzorima kakvih za Arduino ima obilje. Omoguuje svakom pelaru nadzor
pelinjaka na daljinu to mu predstavlja znaajnu utedu vremena i novaca. Kako u veini
sluajeva u pelinjaku nema mrenog prikljuka vagi je bilo potrebno izraditi napajanje preko
baterije.
Kljune rijei: pelarska SMS vaga, Arduino, mjerenje teine, mjerenje temperature i vlage
SADRAJ
1. UVOD ................................................................................................................................................. 1
2. PELARSTVO ................................................................................................................................... 3
2.1. Pelinji proizvodi ......................................................................................................................... 4
2.2. Pelarski pribor i oprema ............................................................................................................. 5
2.2.1. Pelarska vaga ....................................................................................................................... 5
3. KOMPONENTE SUSTAVA .............................................................................................................. 8
3.1. Arduino ......................................................................................................................................... 8
3.1.1. Arduino Uno .......................................................................................................................... 9
3.1.2 Arduino IDE ......................................................................................................................... 10
3.2. Senzor temperature i vlage ......................................................................................................... 11
3.3. GPRS/GSM Shield ..................................................................................................................... 12
3.4. Mjerni pretvornici teine ............................................................................................................ 15
4. PREGLED KORITENIH KODOVA .............................................................................................. 17
4.1. Primjer koda za DHT senzor ...................................................................................................... 17
4.2. Opis koda za provjeru spajanja na mreu GPRS/GSM shielda .................................................. 18
4.3. Opis koda koji prima vrijednosti mjernih pretvornika teine ..................................................... 19
4.4. Opis koda za kontrolu LCD zaslona ........................................................................................... 20
5. OPIS RADA SUSTAVA ................................................................................................................... 22
5.1. Shema i opis strujnog kruga mjernih pretvornika teine ............................................................ 25
5.1.1. Mjerenje izlaznog napona pri razliitim optereenjima ...................................................... 28
5.2. Opis i shema napajanja ............................................................................................................... 29
5.3. Shema spajanja komponenata na Arduino .................................................................................. 30
5.4. Mogue nadogradnje sustava ..................................................................................................... 30
6. ZAKLJUAK ................................................................................................................................... 32
Popis literature: ..................................................................................................................................... 33
Popis slika: ............................................................................................................................................ 34
Popis kratica: ......................................................................................................................................... 34
Prilog 1 - Kod napisan za potrebe ovog rada ........................................................................................ 35
Prilog 2 - Trokovnik ............................................................................................................................ 38
Prilog 3 Shema spajanja sustava na eksperimentalnoj ploici ........................................................... 39
1
1. UVOD
Najee pelari nisu u mogunosti neprestano provoditi vrijeme u pelinjaku stoga im
je potrebno na neki nain omoguiti dotok eljenih informacija u svezi samih konica koje
znaju biti poprilino udaljene. SMS pelarska vaga to im omoguuje. Ulaganjem u pelarsku
SMS vagu smanjuju se trokovi putovanja, a same konice se ne moraju otvarati kako bi se
provjerio koliki je prinos meda. Nakon prestanka rasta teine zna se da je ispaa loa te da je
stiglo vrijeme za seljenje na novo mjesto ili pripremu za zimu ukoliko je kraj ljeta.
Pelari obino ne sele sve konice na isto mjesto ve ih rasporede na nekoliko mjesta.
U tom sluaju idealno bi bilo imati po jednu pelarsku SMS vagu na jedan pelinjak. Kako to
nije mala investicija ovim radom krenuli smo u realizaciju svoje pelarske SMS vage.
Arduino platforma je uzeta kao baza zbog ve steenih osnovnih znanja te zbog vrlo
jednostavne proirivosti raznim dodacima, kao to se i uinilo u ovom radu. Kako vaga ne bi
slala poruke samo s teinom, osim GPRS/GSM shielda na Arduino je spojen senzor
temperature i vlage te LCD zaslon kako bi i dok smo tamo mogli oitati stanje.
Struktura ovog zavrnog rada s nazivom Realizacija SMS pelarske vage sadrana je u
est poglavlja.
U drugom poglavlju s naslovom Pelarstvo govori se o osnovama pelarstva,
pelinjim proizvodima, o osnovnoj opremi i priboru meu koje spada i pelarska vaga te je
poblie objanjena njena namjena.
U treem poglavlju s naslovom Komponente sustava nalaze se osnovne informacije i
karakteristike svih komponenata koritenih u ovom radu a to su: Arduino, senzor temperature
i vlage, GSM/GPRS shield te mjerni pretvornici teine.
etvrto poglavlje ima naslov Pregled koritenih kodova i sadri objanjenja koda i kod
pomou kojeg moemo provjeriti ispravnost pojedinih komponenti spojenih na Arduino.
2
Iznimna je pozornost posveena petom poglavlju, koji ima naslov Opis rada sustava. U
tom dijelu nalazi se opis rada cijelog sustava u kojem su opisani naini na koje moemo dobiti
povratne informacije od vage te sheme spajanja napajanja te mjernih pretvornika. Opisano je i
mjerenje izlaznog signala mjernih pretvornika teine uz poznate teine radi softverske
kalibracije vage.
Uz rad se nalaze tri priloga. Prilog 1. sadri kod koji je izraen za potrebe ovog rada,
prilog 2. sadri trokovnik i prilog 3. koji sari shemu spajanja komponenata na Arduino.
3
2. PELARSTVO
Pelarstvo (apikultura) je grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem pela s ciljem
dobivanja pelinjih proizvoda i opraivanja biljaka. Osoba koja se bavi pelarstvom naziva se
pelarom. Konice, te mjesto na kojima se nalaze se naziva pelinjakom. Razlikuju se dvije
vrste pelinjaka:
1. STACIONIRANI PELINJAK karakteriziraju ga konice koje se na raznim
postoljima postavljaju na tlo, odnosno u zidove odgovarajuih kuica.
2. POKRETNI PELINJAK ima konice ugraene u preureene i za ovu namjenu
prilagoene kamione, prikolice, kontejnere. Pele se sele na mjesta gdje u tom
trenutku ima ispae, esto daleko od matinog mjesta pelinjaka.
Slika 1. Selidba pelinjaka
Izvor: Izradio autor
4
2.1. Pelinji proizvodi
U nastavku emo govoriti o pelinjim proizvodima, a to su: med, pelud, propolis,
matina mlije, pelinji vosak, pelinji otrov.
Med je prirodna slatka tvar koju proizvode medonosne pele od nektara sakupljenog
od cvijetova biljaka ili od slatkih izluevina nekih kukaca. Spremaju ga u sae gdje sazrijeva
te se ne smije vrcati prijevremeno. Vrcanje je proces kojim se med izdvaja iz saa. Med uz
pelud predstavlja osnovnu pelinju hranu. Sastav meda se razlikuje od vrste do vrste meda ali
sljedee stvari se nalaze u medu u veoj ili manjoj koliini: minerali, aminokiseline, visoko
vrijedne organske kiseline kao to su mravlja, jabuna, limunska, octena, jantarna kiselina,
pigmenti, razni derivati klorofila, vosak, inulin, te elementi kompleksa vitamina B.
Slika 2. Saa sa medom
Izvor: Izradio autor
Uz med osnovna hrana pela bez koje nema ra