uvodna riječ - world vision international...2 uvodna riječ u maju/svibnju 2017. godine world...

2

Uvodna riječ U maju/svibnju 2017. godine World Vision Bosne i Hercegovine (World Vision BiH) je objavio nagradni konkurs „Najbolje prakse na području razvoja životnih vještina kod učenika“, u sklopu komponente svog programa obrazovanja i životnih vještina.

Fokus tehničkog programa obrazovanja i životnih vještina World Visiona BiH su aktivnosti koje doprinose unapređenju kvaliteta i jednakosti u obrazovnom sistemu u BiH. U tom pravcu djelujemo u partnerstvu sa 78 škola na području općina: Visoko, Kakanj, Goražde, Pale, Prača, Zvornik, Sapna, Kalesija, Lukavac, Banovići, Petrovo, Doboj, Doboj Istok, Banja Luka, Kneževo, Čelinac, Kotor Varoš, Vareš, Breza, Istočno Novo Sarajevo, Istočna Ilidža, Ilijaš i Hadžići.

Opredjeljenje i namjera World Visiona BiH je doprinos vrednovanju napora i dobrih praksi nastavnika osnovnih škola u Bosni i Hercegovini na polju razvoja pet ključnih životnih vještina kod djece/učenika: kritičko promišljanje, komunikacijske vještine, izgradnja odnosa, upravljanje emocijama i društvena odgovornost.

Svjetska zdravstvena organizacija (engl. World Health Organization; WHO) definira životne vještine kao “sposobnost prilagodljivog i pozitivnog ponašanja koje omogućavaju osobi da se uspješno nosi sa zahtjevima i izazovima svakodnevnog života”.

Sistematski i kontinuiran rad na razvoju životnih vještina kod učenika nižih i viših razreda osnovne škole je jedan od odgovora na pitanje kako mladu osobu pripremiti na izazove i koje nose promjenljiva današnjica i neizvjesna sutrašnjica. Kako razviti samosvijest, samopoštovanje, fleksibilnost, načine nošenja sa stresom, donošenje odluka, kreativnost ali i empatiju i niz drugih osobina neophodnih da se mladi ljudi osjećaju spremno odgovoriti na zadatke koji se pred njih postavljaju, prilike koje im se pružaju i život uopće.

Na nagradni konkurs/natječaj su se mogli prijaviti nastavnici i nastavnice iz svih osnovnih škola u Bosni i Hercegovini koji su, ispunjavajući prijavni obrazac, dokumentirali da, u svojoj nastavničkoj praksi, u redovnoj nastavi ili vannastavnim aktivnostima, razvijaju jednu ili više navedenih životnih vještina.

U ocjenjivanju svih pristiglih radova, a prema šest kriterija, su učestvovali stručnjakinje i stručnjaci Pedagoških zavoda Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog i Bosansko-podrinjskog kantona, te Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske.

Autorima i autoricama najbolje ocijenjenih pristiglih radova nagrade su, simbolično, dodijeljene 05. oktobra 2017. na Svjetski dan učitelja, u prostorijama World Visiona BiH u Sarajevu.

1. nagrada: Jasna Spajić, O.Š. „Ruđer Bošković“ Grude

2. nagrada: Branka Bojčetić, O.Š. „13. rujan“ Jajce

3. nagrada: Amela Mešić, O.Š. „Ruđer Bošković“ Orašje

4. nagrada: Mladen Kubatlija, O.Š. „Mokro“ Pale

5. nagrada: Elzina Faić Okanović, O.Š. „Poljice“, Lukavac

Zamisao je da, pored nagrađenih pet radova, zbornik dobrih nastavničkih praksi obuhvati što je moguće širi dijapazon školskih predmeta kako bi tē, dobre primjere, mogli u svom radu koristiti i njihove kolege i kolegice u školama širom BiH i(li) koji bi poslužili kao inspiracija drugim nastavnicima i nastavnicama opredijeljenim za rad na razvoju ključnih životnih vještina kod učenika i učenica.

Zahvaljujemo se stručnjakinjama i stručnjacima iz Pedagoških zavoda na podršci i učešću u realizaciji konkursa/natječaja kao i svim nastavnicima i nastavnicama koji su poslali/e svoje radove.

april, 2018.

3

“Razlomci-uvod“

Aktivnost je namijenjena za primjenu u predmetnoj nastavi

Aktivnost doprinosi razvoju: kritičkog promišljanja, komunikacijskih vještina, izgradnji odnosa

Trajanje: 90 minuta

Autor: Bakir Pojskić Predaje matematiku u razrednoj nastavi

Broj godina staža u nastavi: 1

Zaposlen u: Osnovna škola „Musa Ćazim Ćatić“ Zenica

Prva smjena, 7 sati ujutro. Nenaspavan krećem u školu, već umoran od 6 časova i dežure a nije ni krenula nastava. Taj tmurni

četvrtak u najavi mi razbija misao da imam dvočas kod mojih pilića. 28 učenika VI C mi svaki put popravi dan svojom pozitivom ,

vedrinom, i aktivnom zalaganju na času. U školu ulazim s punom kesom jabuka, limuna, mandarina, smokija i čokolada. U čudu

me gledaju kolege. „Danas učimo razlomke“, rekoh im sa vidnim entuzijazmom i željom da impresioniram i djecu i sebe. Usput

dam učenici praznu flašu, zamolim je da mi napuni trećinu vodom i ostavi u kabinetu. Zvoni za početak časa, uvodim djecu u

učionicu, a na katedri šarenilo. Zbunjeno i sa smiješkom na licu djeca ulaze i komentarišu voćke i čokolade. Na stolu me čeka

flaša, skoro skoro puna.

Uvodni dio časa je počeo pričom o grčkom matematičaru koji se oženio i na naselje mu je došlo 7 prijatelja. Žena je napravila

burek, stavila na sto i tu je nastao problem. Nisu znali kako da podijele tepsiju bureka na osam jednakih dijelova. Nakon dugo

razmišljanja, sinula mu je ideja, te je na taj način nastao razlomak (jedna osmina). Prvi zadatak za učenike je bio da krug (tepsija

bureka) podijele na 8 jednakih dijelova. Znali su oni to, ništa novo, gledali su kako tete u pekarama režu picu, poznata stvar.

Pojam razlomka uvodimo prisjećajući se primjera iz svakodnevnog života.

Razgovaram s malim košarkašem i dolazimo do termina „četvrtina“, fudbaler se sjetio termina „pola“. U prvim pismenim

primjerima bojimo: polovinu pravougaonika, srca, jednakostraničnog trougla; trećinu kvadrata, kruga, četvrtinu pravougaonika,

kruga... Odmah je nastao problem kod četvrtine pravougaonika. Odlično, super šlagvort za objašnjavanje brojnika i nazivnika.

Uvodimo zapise pomoću razlomačke crte i uočavamo dijelove razlomka.. “Mogu li ja, nastavniče, dobiti četvrtinu jabuke?“ čulo

se iz zadnje klupe. „Možeš, majstore, ako mi izrežeš jabuku na osmine“. Nakon što je izrezao, imao je zadatak da objasni svoj im

drugovima i drugaricama kako je to uradio. S očekivanim poteškoćama u pravilnom izražavanju i korištenju adekvatnih termina,

uspjeli smo svima objasniti kako smo došli do zaključka šta je osmina jabuke. „Proberi sebi, Keno, četvrtinu jabuke među ovim

osminama“, na što on uze dvije osmine i nasmijan ode do svog mjesta. Ana je imala zadatak da nam objasni zašto je njen drug

uzeo dva komada, a tražio je samo jednu četvrtinu. Objasnila je to nama Ana s teškoćom, ali druge vrste. Kad smo kod toga,

još na prvom času matematike sam „upozoren“ da Ana ima govornih poteškoća, da muca, i „da bih trebao biti strpljiv i sačekati

malo duže da odgovori na pitanje“ – još jedan od razloga zašto volim ove piliće, već sa 12 godina imaju toliku dozu empatije, za

ne povjerovati... Objasni nama Ana, pa sam iskoristio priliku da objasnim da postoje razlomci koji se drugačije zapisuju a opet su

isti. Nakon što je objasnila, dobila je kao nagradu jedan red čokolade.

„Koliko čokolade je uzela Ana?“ Ustaju iz klupa, protežu se, broje redove...

“Jednu sedminu“, ponosno reče Amina.

„Bravo. Hajde sad uzmi ti sebi tri šestine čokolade“ od ovog što je ostalo na stolu.

„Pa vidite, ostalo je šest redova čokolade, ako uzmem tri reda, znači da sam uzela pola...“ nastavlja pametnica Amina da

objašnjava lekciju, prate je kao da im ja i ne trebam.

Rezali smo voćke, jeli čokoladu, brojali smoki, spomenuli i mješovite razlomke i taman smo svi po malo pojeli. Zvoni za kraj

časa, neće djeca da idu na odmor.

„Hajmo nastaviti s lekcijom“, dobacuju.

Ipak smo malo odmorili moždane vijuge, valja im razmišljati još 45 minuta.Vraćam se u učionicu nakon zvona, na stolu ona flaša

vode, ovaj put trećina napunjena.

Ajna se izvinjava, kaže nije znala šta sam htio, ali je na kraju shvatila koliko treba nasuti, pa je odlila dio. Odlično, čas je

uspio,barem kad je Ajna u pitanju. Sljedeći zadatak nam je bio da napišemo po 5 rečenica gdje ćemo iskoristiti razlomke „u

životu“. Bilo je raznoraznih primjera. „Dao sam prosjaku tri trećine banane“, reče Ahmed.

„Glupane dao si mu cijelu bananu“, drsko odgovori Amina.

Ado, kao pravi uzorni predsjednik razreda, opomenu Aminu da to nije lijepo i da se ne smije tako ponašati. Zaboravili smo na

razlomke na trenutak i porazgovarali o lijepom ponašanju i odnosu prema drugovima i drugaricama. Dobili su zadatak da

dodatno o ovom popričaju na ČOZ-u.

Shvatila je Amina da je pogriješila i izvinila se Ahmedu, iskreno i sa suzama u očima. Krije se Amer u zadnjoj klupi, pa je prozvan

da pročita svoje rečenice: „Ismaru je puklo srce na pola kad ga je Erna ostavila“ ,te se simpatično i sa pomalo zloće nasmiješi,

Erna se zacrveni, a Ismar ispravljenih leđa gleda kako se drugi smiju.

Nakon što smo sve pročitali, prokomentarisali i zapisali razlomke, na kraju časa smo ponovili dijelove razlomka, njihovu

funkciju, opisali primjenu razlomaka u životu i odgovorili na ono vječito pitanje učenika „Što će meni ovo?!“

Pokazujem nered na stolu, i zaključujem čas rečenicom: „Toliko zahmeta oko nečeg što je nastalo zbog bureka.“

4

“Snjegovićev kaput“

Aktivnost je namijenjena za primjenu u razrednoj nastavi

Aktivnost doprinosi razvoju: kritičkog promišljanja i komunikacijskih vještina

Trajanje: 45 minuta

Autor: Amela Mešić Predaje sve predmete u razrednoj nastavi


Zaposlena u: Osnovna škola „Ruđer Bošković“, Donja Mahala, Orašje

Kvaliteta svega što činimo, kao i način na koji se ponašamo ovisi o našim mislima. Upravo zbog navedenog kod učenika rane

školske dobi proces razmišljanja treba njegovati s ciljem razvoja sposobnosti da se jasno i racionalno kritički razmišlja o svemu

oko nas i u nama. Kako mlađa djeca nisu dovoljno sposobna za više oblike mišljenja, ali su sposobna za neke oblike apstraktnog

i simboličkog mišljenja, ponuđeni zadaci trebaju biti u skladu s njihovim psihičkim razvojem. Da se mališani rado uključuju u

rješavanje složenih problema i donošenja odluka na svoj specifičan način i s posebnim šarmom, vrlo je jednostavno provjeriti

nudeći im izazove koji će im, uz pomoć njihove prirodne radoznalosti promijeniti uobičajeni pogled na određenu pojavu, pojam

ili informaciju. Primjer takvog izazova ponudila sam šestogodišnjim učenicima kroz priču Snjegovićev kaput.

Na samom početku nastavnog sata učenici su formirali parove na osnovu izvučenih kartica s crtežima pojmova koje su

asocijativno povezivali, npr. noga- čizma, vrat – šal, glava – kapa, ruka – rukavica, čizma za skijanje – skija itd. Navedeni pojmovi

su ih naveli na izvođenje zaključka da će se najavljena priča dešavati zimi. Učenici su dobili zadatak da na dogovoreni znak

pričaju sve što znaju da se događa zimi. Ovom jednominutnom aktivnošću sam namjeravala potaknuti buku u razredu, što se i

dogodilo. Svi su pričali u isto vrijeme, prekidali ili utišavali jedni druge pa čak pokušali nadglasati učenike do sebe. Nakon

zaustavljanja aktivnosti, učenici su, potaknuti pitanjima, zaključili da svi žele nešto reći i nešto čuti, te da trebamo imat i

određena pravila koja ćemo uvažavati. Na ovaj način smo brzo dogovorili da nam obični marker bude mikrofon kojeg koristi

onaj tko govori te su učenici bili spremni za obradu nove priče i rješavanje problemske situacije koju priča donosi.

Na ploči sam istakla četiri sličice koje su predstavljale tematske riječi iz priče kojoj učenici još uvijek nisu znali naziv (pahulje,

djeca, snjegović, kaputić) prema kojima su predviđali radnju priče. Nakon isticanja naslova priče na ploču, učenici su mijenjali

prethodno mišljenje i predviđali drugačije događaje. Tehnika „Predviđanje u paru“ se inače primjenjuje u radu sa starijim

učenicima, uz tabelu za predviđanje, tj. učenici zapisuju ono što predviđaju da će se u priči dogoditi, a poslije čitanja jednog

dijela priče, navode stvarni slijed događaja. S obzirom na to da je navedeni nastavni sat realiziran s djecom koja još uvijek nisu

pismena, aktivnost sam prilagodila njihovim sposobnostima. Dobili su zadatak da, prije čitanja svakog dijela priče, u formiranim

parovima predviđaju što će se dogoditi u priči, a nakon čitanja tog dijela, skupa analiziramo što se zaista dogodilo. Poučeni

prethodnim negativnim iskustvom buke, dogovorili smo se da nam mikrofon – marker zamijene flomasteri, tako da je svaki par

učenika dobio po jedan flomaster. Uz svako predviđanje su objašnjavali svoje mišljenje, tj. počeli su argumentirati. Priča o djeci

koja su odlučila napraviti najljepšeg Snjegovića, predviđanja i usporedbe su tekle sve do završnog dijela u kojemu su se likovi

priče posvađali jer nisu znali hoće li stavljanje kaputića na Snjegovića otopiti ga. Upravo je razlog te prepirke predstavio temelj

problemske situacije koju su mališani u razredu trebali riješiti.

Kao i u svakom pokusu, učenici su izražavali i objašnjavali svoja uvjerenja. Skoro svi su tvrdili da se Snjegoviću ne treba stavljati

kaputić jer će mu biti toplije pa će se otopiti. Na pitanje kako ćemo to provjeriti, interesantni su bili učenički odgovori jer su

prijedloge rješenja vidjeli u čekanju prvih pahulja snijega pa da napravimo takvog Snjegovića i obučemo mu pravi kuputić, pa čak

i do toga da donesemo sladoled i umotamo ga u kaputić. Odličnu ideju sa sladoledom sam iskoristila i u učionicu donijela dvije

kocke leda. Jednu smo umotali u vuneni šal i predstavljala je Snjegovića s kaputićem, a drugu ostavili na tanjuriću otkrivenu – to

nam je bio Snjegović bez kaputića. Desetine pitanja, potpitanja, usporedbi s njihovim pravljenjem Snjegovića i usklika su uslijedili

tijekom promatranja pokusa i uočavanja svake promjene na otkrivenoj kockici leda koja se sve više topila. Dječja znatiželja

vezana uz umotanu kocku leda je bila ogromna, tolika da je pokus morao biti prekinut prije nego što sam planirala, ali to nije

umanjilo njegov značaj. Završetak pokusa s uočavanjem izvađene čvrste kocke leda iz vunenog šala oduševio je prvašiće koji su

zaključili da se Snjegoviću ipak može staviti kaputić jer ga on neće ugrijati i otopiti. Iako je pokus završen, pravi je proces

razvoja kritičkog mišljenja za moje učenike tek počeo s pitanjem „Zašto mi zimi moramo oblačiti svoje kaputiće kad nas oni ne

griju?“ Učenici su u grupama razgovarali, iznosili svoja mišljenja i uvjeravali jedni druge, a sve vrijeme su se trudili aktivno slušati

jer ih je „mikrofon“ na to podsjećao. Predstavnici grupa su prezentirali zajedničke odgovore. Iako su pojedini bili poput onoga

da kaputiće oblačimo da bismo bili ljepši, sam proces razmišljanja, diskutiranja i obrane svog stava je pomogao u razvoju

kritičkog mišljenja i pozitivne komunikacije. To se posebno očitovalo u tome što su dvije grupe učenika zaključile da smo mi

već topli i bez kaputića, a kaputići nam pomažu da se ne ohladimo, što je bio odličan pokazatelj koliko im je ova priča i

istraživanje pomoglo u transferu spoznaja.

Ukoliko želimo učenike koji kritički propituju svijet oko sebe onda ih od rane dobi trebamo hrabriti za otvorenost prema

neistraženim mogućnostima u tekstu, odnosno u iskustvima u učionici ili kod kuće. Dužnost učitelja i nastavnika je,

modelirajući problemske situacije i kreirajući uzbudljive i poticajne aktivnosti, pomoći učenicima da pažljivije promatraju, bolje

uočavaju i dublje razmišljaju o svemu što vide, čuju, pročitaju ili dožive.

5

„Programiranje mBot robota za

praćenje crne linije na bijeloj podlozi’’

Aktivnost je namijenjena za primjenu u predmetnoj nastavi, u sekciji robotike

Aktivnost doprinosi razvoju: kritičkog promišljanja, komunikacijskih vještina, upravljanju emocijama, izgradnji odnosa,

društvenoj odgovornosti

Trajanje: 45 minuta

Autor: Milan Vasiljević

Predaje matematiku i osnove informatike u predmetnoj nastavi


Zaposlen u: Osnovna škola „Milan Ilić Čiča Šumadijski“, Han Pijesak

Timski rad predstavlja trend u savremenom rješavanju problema što implicira da tradicionalnu nastavu, koja se zasniva na

individualnom radu učenika, treba restruktuirati. Za tu svrhu potrebno je prvo izvršti edukaciju učenika o učešću u timskom

radu, odnosno o njihovim ulogama u timu, uspostavljanju odnosa, načinu komuniciranja, ispoljavanju emocija kao i koristima

timskog rada i sve navedeno sprovesti praktično. Sekcija robotike predstavlja idealan kontekst za izvođenje pomenute

edukacije.

Makeblock predstavlja vodeću kompaniju u razvoju DIY (Do it yourself – Uradi sam) proizvoda koji se koriste u oblastima

edukacije, robotike i informatike. Jedan od takvih proizvoda je i mBot robot čije sastavljanje, programiranje i korišćenje uvodi

učenike osnovnih škola u područje STEAM oblasti koja kao integracija: nauke (Science), tehnologije (Technology), inženjeringa

(Engineering) i matematike (Mathematics) predstavlja “plodno tlo” za razvoj pet osnovnih životnih vještina učenika: kritičko

razmišljanje, upravljanje emocijama, komunikacija, izgradnja odnosa, društvena odgovornost.

Posebnu hardversku opremu koju posjeduje mBot robot predstavljaju senzorski uređaji pomoću kojih samostalno prikuplja

informacije iz okruženja u kome se nalazi. Konkretno, senzori kojima je opremljen mBot robot su sljedeći: ultrasonični senzori

koji mjere dužinu distance između robota i prepreke, infracrveni reflektivni senzori za uočavanje kontrasta podloge, senzori za

osvjetljenje koji mjere jačinu svjetlosti okruženja. Elektromotori, LED diode i zvučnici spadaju u uređaje pomoću kojih robot

izvršava zadatke. Programi za mBot robota kreiraju se u mBlock programskom razvojnom okruženju u kome su instrukcije i

varijable predstavljene grafičkim objektima u formi “blokova” koji se uklapaju pomoću “povuci i pusti” (drag & drop) funkcije

miša. Tako kreiran program vizuelno predstavlja povezane blokove čiji se transfer u robotički sistem iz desktop računara odvi ja

putem jedne od tehnologija: USB, Bluetooth ili 2.4GHz bežična mreža.

U svrhu razvijanja pet životnih vještina, učenici rješavaju zadatak sljedeće sadržine: “Programirati mBot robota da prati crnu liniju

na bijeloj podlozi”.Učenici zadatak rješavaju timski i znanje stečeno na prethodnim časovima o procesu programiranja, koje se

odvija u fazama: analiza problema – dizajn rješenja – kodiranje, primjenjuju na postavljeni zadatak.

U prvoj fazi, učenici u dvosmjernoj komunikaciji sa nastavnikom, identifikuju i lociraju izvore informacija koje su relevantne za

rješenje problema čime razvijaju kritičko razmišljanje. Nakon analize funkcija svih senzora koje posjeduje robot, fokus

premještaju na infracrvene reflektivne senzore za uočavanje kontrasta podloge. Navedeni senzori predstavljaju izvore

informacija koje robot treba procesirati da bi izvršio praćenje crne linije.

Faza dizajna rješenja problema sastoji se u izradi odgovarajućeg algoritma. Nastavnik, na projekcionom platnu, kao eksternom

interfejsu prikazuje slajdove čiji se displej nalazi na slici. U interakciji sa učenicima, prirodnim jezikom, interpretira se algoritam

za rješenje problema. Heurističkom metodom, koja se zasniva na komunikaciji tipa pitanje – odgovor, odnosno, analiza uslova –

zaključak, nastavnik postavljanjem pitanja, koja se odnose na pravac kretanja robota u zavisnosti od položaja senzora, navodi

učenike da identifikuju plan sprovođenja akcija koje će dovesti do rješenja problema.

6

Nastavnik: ”Ako su oba senzora nad crnom linijom znači da se robot nalazi na “pravom putu”. U ovom slučaju u kom pravcu

treba da se kreće robot?”

Učenik: “Robot treba da se nastavi kretati pravo!”

Nastavnik: “Ovaj položaj senzora se kodira sa brojem 0 koji zapravo predstavlja vrijednost varijable line follower kojoj se

dodjeljuju vrijednosti dobijene od infracrvenih reflektivnih senzora.”

Dijalog se nastavlja analizirajući drugi slajd.

Nastavnik: “Ako je lijevi senzor nad crnom linijom a desni nad bijelom površi, u kojem pravcu treba da se kreće robot?

Odgovor obrazložiti.”

Učenik: “Da bi zadržao oba senzora nad crnom linijom, robot treba da skrene u lijevu stranu.”

Nastavnik: “U ovom slučaju vrijednost varijable line follower je 1.”

Učenici koji su se proaktivnim angažovanjem isticali u prethodno interpretiranoj interakciji sa nastavnikom su kandidati za

lidera tima. Sadržaje preostalih slajdova treba da analiziraju timski.

Kodiranje, kao treću fazu programiranja, učenici takođe sprovode timski koristeći dotad stečene matematičke i digitalne

kompetencije. Nastavnik mora pažljivo da promatra učenike, njihovu međusobnu komunikaciju i odnose u timu, da bi izvršio

identifikaciju učenika koji je preuzeo ulogu lidera. Uloga nastavnika je da menadžerski kontroliše funkcionisanje tima u smislu

da se uspostave partnerski i saradnički odnosi u timu.

Jedan od učenika je zadužen za kreiranje koda na osnovu uputstava lidera, dok ostali članovi tima daju prijedloge rješenja ko ji

su rezultati individualnog kritičkog razmišljanja i ukazuju na eventualne greške. Ukoliko lider stupi u agresivnu komunikaciju sa

ostalim članovima tima, koja se ogleda u izražavanju potreba napadanjem, optuživanjem, etiketiranjem, prigovaranjem i

izazivanjem, nastavnik reaguje i upućuje lidera da ostvari asertivnu komunikaciju koju karakteriše izražavanje potrebe na otvoren

način koji ohrabruje i sugeriše rješavanje problema bez nametanja stavova, vrijeđanja i optuživanja. Sugeriše mu da u uputstvima

ne koristi sintagme kao što su: “Moraš da uradiš”, “Bolje bi ti bilo da uradiš”, “Sigurno ćeš pogriješiti” i sl.

Nakon izrade odgovarajućeg programa jedan od učenika vrši implementaciju tog programa u robotički sistem. Prilikom imple-

mentacije programa kao i praktične provjere da li će robot izvršiti zadatak, svi članovi tima moraju imati osjećaj odgovornos-

ti ukoliko dođe do oštećenja robota u slučaju nepravilnog rukovanja.

Učenici prilikom rješavanja zadataka iz robotike angažuju svoje receptore, koji primaju stimuluse i centralni nervni sistem, koji

obrađuje informacije, tako da mogu vidjeti ono što gledaju, čuti ono što slušaju, razumjeti ono o čemu razmišljaju a sve u ci lju

da dožive ono što su zamislili. Stoga, interpretirani nastavni čas robotike profiliše učenike u proaktivne učesnike tima čime se

unapređuju njihove performanse koje se odnose na pet životnih vještina.

7

‘’Jezično izražavanje’’


Aktivnost doprinosi razvoju:kritičkog promišljanja, komunikacijskih vještina, upravljanju emocijama, izgradnji odnosa, društvenoj

odgovornosti

Trajanje: 45 minuta

Autor: Branka Bojčetić

Predaje Hrvatski jezik u predmetnoj nastavi


Zaposlena u: Osnovna škola "13. rujan" Jajce

Sa sve većim napretkom tehnologije učenike je jako teško zainteresirati za nastavu. Zanimanje nećemo izazvati ako gradivo

prezentiramo uvijek na isti, klasičan način. Cilj je pronalaziti nove načine. Nastava treba biti zanimljiva i dinamična. Učen ici kroz

izučavanje gradiva trebaju razvijati životne vještine.

Sat je planiran u osmom razredu devetogodišnje škole. Nastavno područje: jezično izražavanje. Nastavni oblici: frontalni,

individualni, grupni. Primijenjena je tehnika Vođena mašta, tehnika koja može da pokrije cijeli sat: evokaciju, razumijevanje

sadržaja i refleksiju.

Cilj ovog sata je da učenici uoče mehanizme putem kojih sredina u kojoj se nalaze može da utječe na njih i na njihovo

ponašanje. Saznat će da je grupa u kojoj se nalaze jako važno sredstvo socijalizacije, da vrši jak pritisak na njih kao na pojedinca.

Kroz ovu aktivnost će uvidjeti da trebaju odoljeti grupnom pritisku. Moraju znati preuzeti odgovornost za svoje postupke, znati

nositi se s posljedicama svoje odluke. Trebaju naučiti da u riskantnim situacijama znaju reći NE grupi ili da predložiti neko

drugo rješenje.

Uvodna aktivnost Učenici ulaze u kabinet i biraju kovertu određene boje. Na klupama se nalaze koverte iste takve boje. Tako su podijeljeni u

grupe. Sve grupe dobivaju isti zadatak, pismo – molbu. Žene iz nepoznatog kraja zbog spriječenosti svojih muškaraca ne mogu

pobrati jesenji urod pa ih pozivaju da pomognu. Svatko od njih može ponijeti jedan premet. Zapisuju. Svaka grupa čita što nosi.

Grupa se dovodi u prvi plan. U grupi su upućeni jedni na druge pri rješavanju problema. Proces razrade postavljenih ciljeva

počinje u kontaktu pojedinca sa ostalim članovima grupe. Svi nose istu odgovornost. Dozvoljavaju li da im se netko nametne,

da odlučuje za njih? Koliko će ih to koštati? Odmah se na početku vidi vlada li dogovor između članova grupe. Koliko slušaju

jedni druge unutar grupe, a koliko slušaju članove ostalih grupa dok čitaju.

Put na sjever Kreću na put. Grupe se susreću na terenu. Dolaze do projekcijskog platna na kojemu se nalazi prvi zadatak: slika hrastove

šume, vjetrić piri, nema oblačka, ptice cvrkuću. Bliži se podne. Postavlja im se zadatak: Do večeri morate stići na sjever šume,

sigurno utočište. Kako ćete stići na sjever šume, a da se ne izgubite?

Postavljeni zadatak (tekst preuzet iz „Hrvatske krijesnice“) kod učenika pokreće proces identificiranja, samokontrole,

konstruktivnog rješavanja problema. Može se postaviti pitanje:

Biste li se voljeli ujediniti ili da svaka grupa radi za sebe? Zašto? Dolazi do neslaganja, nametanja svoga mišljenja. Sad uočavaju

probleme u početnom zadatku. Grupa se dovodi u prvi plan. Što su ponijeli sa sobom. Koliko imaju koristi u ovoj situaciji od

toga? Problem slabe komunikacije. Je li ih strah? U koga se uzdaju? Koga izabrati za vođu? Kako odrediti strane svijeta? Što su

učili iz geografije, biologije? Cilj je da iskažu vlastito mišljenje na asertivan i konstruktivan način. Izraziti svoje emocije, ali i voditi

računa o tuđim.

Priprema za noć Drugi zadatak: na projekcijskom platnu se nalazi izgorjela kućica. Ruševina. Nemaju sklonište. ‘’Kako se osjećate? Je li moguć

strah? Bojite li se kukaca? Životinja? Imate sat vremena do potpunog mraka. Kako ćete se pripremiti za noć? Gdje ćete spavati?

Što ćete jesti? Hoćete li i kako naložiti vatru?’’ Sad već poštuju jedni druge. Nema natjecanja. Žele postaviti određene ciljeve,

natječu se sa "samim sobom". Biraju jednog vođu koji ima pregovaračke vještine i zna se nositi sa stresom. Shvataju da ih

tvrdoglavost ničemu ne vodi. Uviđaju posljedice takvog ponašanja. Iznose glasno svoje osjećaje. Postaju kreativni, raspoređuju

zadatke prema sposobnostima i željama. Vode računa o osjećajima djevojčica. Sad uviđaju koliko imaju koristi od onih

predmeta što su ih ponijeli na put.

Opis noći Treći zadatak: na projekcijskom platnu munja osvijetli zgarište i ugledaju kovčeg. U kovčegu se nalazi nešto što im je trenutno

najpotrebnije. Što je to? Do ovog zadatka su uvidjeli da moraju surađivati, da se ne smiju sukobljavati. Moraju se odlučiti što im

je to najbitnije. Jesu li odabrali pravi predmet? S kojim su se problemima suočili?

8

Kraj

‘’Dolaze žene po vas. Još samo trebate napraviti ono zbog čega ste došli - pomoći.’’ Upoznaju se sa ženama u zajednici,

dogovaraju se i odlaze obaviti posao.

‘’Pantomimom pokažite kojeg ćete se posla prihvatiti. Kako se osjećate?’’

‘’Za domaću zadaću napišite sastavak. Pazite da bude trodijelan.’’

Poslije ovakve aktivnosti rado i kvalitetno napišu sastav. Jedva čekaju da pročitaju. Svi se uključuju u analizu rada. Najbolji radovi

se objave na web stranici škole.

9

“Sunce, voda i zrak kao uvjeti života’’


Aktivnost doprinosi razvoju: kritičkog promišljanja, komunikacijskih vještina

Trajanje: 45 minuta

Autor: Amra Karišik

Predaje u razrednoj nastavi


Zaposlena u: Osnovna škola "Aleksa Šantić “ Novi Grad, Sarajevo

Cilj ovog časa je bio usvojiti znanja o Suncu, vodi i zraku kao osnovnim uvjetima za život živih bića, utvrditi osobine svjetlosti,

zraka i vode kroz praktičan rad (izvođenjem ogleda), te moći uočiti uzajamnu zavisnost žive i nežive prirode, kao i imati

pozitivan stav prema životnom okruženju. Na ovom času su korištene različite strategije učenja: iskustveno učenje, suradničko

učenje, učenje uz pomoć računara, učenje putem otkrića, smisleno učenje, praktično učenje, interaktivno učenje, strategije

primjerene u radu sa velikom grupom i strategije primjerene radu sa malim grupama, a kroz koje se razvija kritičko mišljenje i

komunikacijske vještine.

Učenici su prethodno podijeljeni u tri grupe: SUNCE, VODA, ZRAK. Svaka grupa je imala zadatak da istraži o jednom od

uvjeta života. Kao pomoć u radu i istraživanju učenici su dobili linkove za Power Point prezentacije, video zapise i zadatake koji

se trebaju uraditi u vidu zabilješki, na ponuđenom obrascu. Ovdje je korišteno tzv. flipped učenje ili obrnuto učenje (obrnuta

učionica je jedan od suvremenih pristupa obrazovanju, nastavna strategija koja podrazumijeva „isporuku“ nastavnih sadržaja,

često online, izvan učionice. U obrnutoj učionici, učenici gledaju online predavanja, sarađuju u online diskusijama ili obavljaju

istraživanja kod kuće pod vodstvom mentora). Na početku časa učenici prezentiraju zadatake koje su radili za domaću zadaću.

Svaka grupa će pročitati zabilješke koje su napravili i prezentirati šta su naučili o jednom od uvjeta života koje su imali kao

zadatak.

Kroz ovakav način rada direktno se razvijaju komunikacijske vještine učenika što podrazumijeva sposobnost slušanja i

razumijevanja raznih govornih poruka, te sposobnost konciznog i jasnog govora prilikom prezentiranja zadataka. Kod učenika

se razvija sposobnost istraživanja, prikupljanja i obrade pisanih i drugih informacija, podataka i pojmova kako bi ih se moglo

koristiti u proučavanju, sposobnost razlikovanja relevatnih od irelevantnih informacija, te sposobnost formuliranja vlastitih

argumenata u govoru i pisanju.

Izlaganje učenika prate slajdovi i ostali slikovni i drugi materijali na interaktivnoj ploči Linoit na kojoj su ranije pripremljeni

linkovi, video materijali i prezentacije, a na koju će učenici „zakačiti“ i svoje zabilješke, zanimljivosti do kojih su došli tokom

istraživanja. (Linoit je program koji omogućava stvaranje online panoa ili “interaktivne oglasne ploče” na koju se stavljaju

“papirići” s porukama, slikama, videom pa čak i privicima. Ovo je zanimljiv alat koji može služiti u razne svrhe.)

Nakon prezentacije zadaće i onoga što su naučili o uslovima života koje su istraživali, učenici će dokazivati osobine vode,

svjetlosti, zraka izvođenjem ogleda u grupama. Grupe se formiraju prema oznakama koje učenici imaju na svojim akreditacijama

(SUNCE 1, SUNCE 2, VODA 1, VODA 2, ZRAK 1 i ZRAK 2), Materijali za izvođenje ogleda su pripremljeni i nalaze se na

stolovima. Ogledima učenici trebaju dokazati prelamanje i odbijanje svjetlosti - nastanak duge, određene osobine vode i zraka,

pokazati kako se koristi periskop, na kojem principu radi Hovercraft i kako se koristi snaga vjetra i vode za stvaranje energije,

mjeriti temperaturu termometrom i vazdušni pritisak barometrom koji su sami napravili.

Ogledi koje učenici provode izuzetno su korisni jer se takvim radom potiče promjena pogrešnih ideja, usvajanje novih činjenica

i naučno razmišljanje. Izvođenjem ogleda kod učenika razvijamo sposobnosti posmatranja i zaključivanja. Eksperiment je

pogodna metoda za razvoj sposobnosti analize, sinteze, apstrakcije, generalizacije i uopće razvoja logičkog mišljenja.

Eksperimentom se ostvaruje povezivanje teorije s praksom.

Na osnovu izvedenih ogleda i zapažanja učenici izvode određene zaključke. Prije prezentiranja dolazi do spajanja grupa (dvije

grupe SUNCE postaju jedna grupa, dvije grupe VODA postaju jedna grupa i dvije grupe ZRAK postaju jedna grupa) za narednu

aktivnost. Učenici u novoformiranim grupama sumiraju rezultate ogleda, donose zajedničke zaključke o osobinama svjetlosti,

vode i zraka i pripremaju plakat na kojem prezentiraju rad svoje grupe.

Refleksija časa se provodi na način da se učenicima kroz Power Point prezentaciju ponude tvrdnje koje učenici klasificiraju na

istine i zablude o Suncu, vodi i zraku podizanjem kartica DA/NE.

Na kraju časa učiteljica učenicima pokazuje jedan zanimljiv „trik“ – kako napisati „nevidljivo pismo“, a koji je nastao zahvaljujući

osobinama zraka i toplote koje su i sami dokazali u ogledima. Učiteljica će napisati poruku učenicima „nevidljivom tintom“, a

učenici će otkriti poruku zagrijavanjem papira na način kako je prethodno objašnjeno.

Kroz različite aktivnosti na ovom času i u toku priprema za čas učenici su naučili kako istraživati pojave i procese u prirod i

(problem, postavljanje pretpostavke, materijal i pribor, izvođenje istraživanja), pokazati, izvesti ogled i izvući iz njega b itne

informacije – zaključke, rješavati jednostavne probleme– situacije, samostalno i u timu. Koristili su više izvora informacija,

prikupljali podatke te argumentovano dokazivali, postavljali hipoteze i iskazivali pretpostavke za rješavanje problema, uočavali

uzročno posljedične veze između pojava i procesa u okruženju i izvedenim ogledima, te kritički promišljali o prirodi i svom

10

odnosu prema prirodi. Nakon ovog časa učenici će moći primijeniti stečena znanja u svakodnevnim životnim situacijama

(mjerenja, jednostavne igračke na principu snage vode i vjetra, igre, itd.).

Priprema i sudjelovanje u nizu razgovora i saradnji s različitim sagovornicima, rad na nadogradnji ideja drugih i istražavanju

vlastitih, doprinosi razvoju komunikacijskih vještina učenika a naučene lekcije imaju praktičan značaj za učenike, za njihov

odnos prema Suncu, zraku i vodi u svakodnevnom životu.

11

‘’ Rad na tekstu: Stevan Bulajić: „Sarka“,

analiza likova ‘’

Aktivnost je namijenjena za primjenu u razrednoj nastavi, u nastavi bosanskog jezika i književnosti

Aktivnost doprinosi razvoju: kritičkog promišljanja, komunikacijskih vještina, izgradnji odnosa, društvenoj odgovornosti

Trajanje: 45 minuta

Autor: Amira Ćejvan



Zaposlena u: Osnovna škola "Edhem Mulabdić“ Novi Travnik

Radi se o času bosanskog jezika i književnosti, s temom obrade datog teksta „Sarka“, 2. čas. Na prvom času smo se bavili

fabulom, temom i emocionalnom doživljaju priče.

U fazi ‘evokacija’ prisjećamo se o kojoj smo priči razgovarali prošli čas a zatim koristim strategiju ‘šetnja kroz muzej riječi’ tako

da sam na pet mjesta u učionici zalijepila plakate s porukama o hrabrosti, prijateljstvu, snazi, želji i upornosti. Učenici imaju

zadatak da pročitaju poruku sa svakog plakata i grupišu se pored one poruke koja im se najviše dopada. Učenici su se najviše

grupisali oko poruke o prijateljstvu: “Prijatelj je najbolja imovina u životu.” Povezuju je s pričom (Sarka je zvala svoje prijateljice

da s njom podijele bogatu hranu na koju je naišla) a također su obrazlagali zašto je bitno prijateljstvo. Ostale grupe su također

povezale poruku s pričom i navodile primjere iz života na koji se poruka može odnositi i svoja iskustva o tome. Ostale poruke

su glasile: “Tajna slobode počiva u hrabrosti”; “Najveća snaga kojom raspolaže čovječanstvo je nenasilje. Ono je jače i od

najmoćnijeg razornog oružja što ga je stvorio ljudski um”; “Kada znate šta želite, i želite ga dovoljno snažno, pronaći ćete način

da ga dobijete”; “Bogu je najdraže ono djelo na kome se ustraje, makar bilo i maleno”. Ovaj dio časa traje 7 minuta.

U fazi ‘razumijevanja značenja’ radimo u 4 grupe. Učenici treba da uoče vanjske a posebno unutrašnje (karakterne) osobine

Sarke, lovca i veslača, te da objasne svoje ponašanje ukoliko su se nalazili u sličnim situacijama. Grupe sam formirala slučajnim

izborom, na osnovu toga ko najviše voli neku boju i trudila sam se da imaju približno jednak broj članova. Svaka grupa sama

izabere svog vođu. U grupama se vodi diskusija pa se onda zajednički upisuju odgovori na pripremljeni nastavni listić s

pitanjima. Aktivnost traje 15 minuta a nakon toga slijedi prezentacija rada grupa.

Svaka grupa izlazi i prvo obrazlože zašto su izabrali baš tog učenika/cu za vođu grupe a zatim zajednički prezentuju odgovore i

potkrijepljuju ih primjerima iz priče i stvarnog života. Ostale grupe mogu postavljati pitanja za dodatna pojašnjenja i vodi se

zanimljiva diskusija u kojoj su učestvovali gotovo svi učenici. Naročito su bili aktivni u postavljanju pitanja o izboru vođe grupe i

primjerima iz stvarnog života koji imaju sličnost s lovcem i Sarkom. Svaka grupa je imala različita pitanja, osim posljednjeg, koje

je bilo da formulišu glavnu poruku ove priče. Ostala pitanja su bila:

Grupa I: 1. Uoči i izdvoji iz teksta fizičke osobine Sarke.

2. Da li si se ikad našao/la u sličnoj situaciji kao lovac? Kako si se ponašao/la?

3. Koja bi bila poruka ove priče?

Grupa II: 1. Uoči i izdvoji iz teksta fizičke osobine lovca.

2. Šta možeš reći o karakteru Sarke? Kako bi se ti ponašao/la na njenom mjestu?


Grupa III: 1. Uoči i izdvoji iz teksta fizičke osobine veslača.

2. Šta možeš reći o karakteru lovca? Kako bi se ti ponašao/la na njegovom mjestu?


Grupa IV: 1. Da li si ikad bio/la u sličnoj situaciji kao Sarka? Kako si se ponašao/la?

2. Šta možeš reći o karakteru veslača? Kako bi se ti ponašao/la na njegovom mjestu?


12

Nakon izlaganja svih grupa, svi učenici glasaju o tome koja je poruka najbolje formulisana i zašto, te je zapisujemo na tabli .

Također glasanjem izaberu koja je grupa dala najbolje odgovore. Nagrađujem ih ocjenama. Prezentacija traje 15 minuta.

U fazi refleksije koristim tehniku ‘pokaži svoj stav’ i tražim od učenika da kažu da li, po njihovom mišljenju, lovca i veslača

trebamo posmatrati kao negativne likove u priči. Stiker sa svojim stavom lijepe na chart tablu koja se sastoji od dvije kolone: za

i protiv. Učenici izlaze i lijepe svoje stikere a zatim oni koji žele pojašnjavaju svoj stav. Većina učenika se opredijelila „protiv“

lovca i veslača karakterišući ih kao negativne likove. Nekoliko učenika je nalijepilo stikere u kolonu „za“ a najinteresantnije

objašnjenje je kako lovcu i veslaču trebaju sredstva za život pa im je lov način da prehrane svoju porodicu. Ovaj dio časa traje 8

minuta.

Za domaću zadaću dajem sljedeći zadatak: Budući da je bilo onih koji su se opredijelili i „za“ i „protiv“ lovca i veslača, takvi

treba da nahrane ili udome neku životinju, ako imaju uslova, i da obiđu najsiromašniju porodicu u selu i u dogovoru s

roditeljima pomognu na način na koji mogu (da slože drva usamljenoj starici, odnesu odjeću ili obuću onima koji nemaju i sl.) O

aktivnosti koju su uradili trebaju napisati sastav, a mogu i dokumentovati fotografijom.

13

“Na dobroj frekvenciji“ (Serijali radio-emisija)


Aktivnost doprinosi razvoju: kritičkog promišljanja, komunikacijskih vještina, uprvaljanju emocijama, izgradnji odnosa,


Trajanje: 45 minuta

Autor: Brankica Radonjić

Radi kao bibliotekarka

Broj godina staža: 14

Zaposlena u: Osnovna škola "Branko Ćopić“ Prnjavor

Radio-novinarstvo je nadogradnja rada školske novinarske sekcije koja kroz školsku redakciju postoji sedam godina i uređuje

školski časopis „Jovanče“.

Serijali radio-emisija o inkluzivnom obrazovanju i ekološkoj pedagogiji nastali su u okviru dva školska projekta sa željom da se sa

stručnim i savremenim temama izađe izvan školskih zidova. U školi je objavljen javni poziv za zainteresovane učenike 8. i 9.

razreda za prvi serijal , tj. 7, 8. i 9. za drugi serijal koji je najavio snimanje radio-emisija u okviru školskog projekta. Svi

zainteresovani su prisustvovali uvodnom predavanju o radio-novinarstvu i prošli kratku obuku za javni nastup i vještine

komunikacije. Urednica serijala je održala predavanje i dvije radionice u cilju boljeg informisanja i pripremanja učenika za rad

koji ih očekuje. Učenici su stekli osnovna znanja o radio-novinarstvu koja su potom primijenili u konkretnom radu. Na

radionicama su obučeni kako da se pripreme, realizuju i analiziraju svoj javni nastup tj. kako da unaprijede svoje komunikaci jske

vještine, što je sve od izuzetnog značaja za rad u medijima.

Akcenat je stavljen na učešće učenika koji su, u saradnji sa mentorom, realizovali 18 radio-emisija u svojstvu voditelja. U

saradnji sa JP „Radio-Prnjavor“ 36 učenika je imalo nesvakidašnje iskustvo rada u savremenom mediju a naša lokalna i šira

javnost je dobila neprocjenjive savjete stručnjaka iz datih oblasti.

Učenici su bili angažovani na pripremi scenarija, izboru priloga, te kao voditelji svih emisija. Oba serijala su javnost upoznavala sa

aktivnostima i rezultatima projekata čime smo obezbijedili transparentnost rada škole, veću uključenost lokalne zajednice i

savremen pristup školstva kroz aktivno učešće u temama od opšteg interesa. Sve emisije su emitovane i reprizirane u redovnim

terminima na talasima „Radio-Prnjavora“, potom objavljene na YouTube kanalu te na školskoj fb stranici i na taj način su i danas

dostupne široj javnosti a ne samo u našoj lokalnoj zajednici.

Prihvatiti profesionalne izazove i napraviti iskorak naprijed može biti zastrašujuće koliko i privlačno. Osnovni izazov u primjeru

„Na dobroj frekvenciji“ bio je prenijeti svoje znanje i iskustvo u medijima učenicima osnovnoškolskog uzrasta i osposobiti ih za

što samostalniji rad. Učili smo kako ispoštovati zahtjeve scenarija, biti uvijek zanimljiv i inovativan-razumljiv nestručnoj

javnosti, dobro osmisliti pitanja, pripremiti sagovornike i učenike-voditelje.

Ovakav primjer otvaranja škole prema lokalnoj zajednici zasniva se na principima savremene pedagogije u trouglu roditelj-

učenik-nastavnik. Dobra škola treba da predstavlja svoje aktivnosti javnosti i da uvažava konstruktivne prijedloge svih aktera.

Ovom aktivnošću jasno smo unaprijedili svih pet životnih vještina naših učenika:

Kritičko razmišljanje

Radeći na pripremi scenarija, izboru tema i pripremi pitanja za goste učenici su morali da uočavaju kauzalne odnose, kritički

promišljaju o temama koje se plasiraju u javnost, donose i javno iznose sopstvene stavove (novinari i učenici koji su

intervjuisani), identifikuju i realizuju strategiju kroz planove akcije, kritički pristupaju dostupnim izvorima informacija, kao i

dostupnim resursima, kritički razmatraju efekte koje će naša aktivnost proizvesti u lokalnoj zajednici i šire.

Upravljanje emocijama

Učenici-voditelji su u ovoj aktivnosti unaprijedili sopstveni emotivni korpus, naučili da prepoznaju kako lična tako i emotivna

stanja osoba sa kojima sarađuju. Radeći na osjetljivoj temi inkluzije uz priče stručnjaka i roditelja i iskustva drugih učenika razvili

su osjećanje empatije i prihvatanja različitosti čime su obogatili svoj emotivni svijet. Noseći se sa stresom rokova i

nepredviđenih situacija koje rad u medijima sa sobom donosi, učenici su proširili spoznajne i emotivne vidike kao i

profesionalne sposobnosti.

Komunikacija Ovakava aktivnost je izuzetno unaprijedila komunikacijske i prezentacijske sposobnosti kako učenika–voditelja tako i ostalih

učenika koji su svojim izjavama učestvovali u emisijama. Savremeni medij poput radija ostavlja prostora za kreativnost i

improvizatorske sposobnosti, ali zahtijeva izuzetno kultivisan govor i pismeno pripremanje teksta za najave i intervjue kao i

razvijenu kulturu dvosmjerne komunikacije.Takođe, poštujući specifičnosti svih sagovornika, učenici su razvijali pregovaračke i

saradničke sposobnosti želeći da opuste i pripreme sve sagovornike.

14

Izgradnja odnosa

Naša aktivnost zahtijeva izuzetne saradničke kompetencije na kojima smo kod naših učenika insistirali. Radeći u grupi i kasnije u

parovima, prihvatali su individualne ideje i potrebe, gradeći najbolja rješenja. Radeći sa saradnicima poštovali su specifične

potrebe u cilju većeg uspjeha zacrtane aktivnosti.

Društvena odgovornost

Naša aktivnost je primjer učešća učenika u rješavanju društvenih problema i same društvene odgovornosti učenika. Sama

odluka da učestvuju u projektima koji nose društvenu problematiku kao što su inkluzivno obrazovanje i ekološka pedagogija

govori o visoko razvijenoj društvenoj svijesti naših učenika. Učestvovanje volonterski u pripremi i realizaciji 18 radio-emisija, 36

učenika-voditelja i desetine učenika-saradnika kao i vršnjačkih edukatora u okviru oba projekta koji su u emisijama podijelili

svoja iskustva, ponukalo je i druge, mlađe učenike da društvene probleme prepoznaju kao vlastite i da individualno djeluju u

tom pravcu.

Zadnički zaključak svih učenika-učesnika u realizaciji oba radio-serijala jeste zahvalnost na prilici da se njihov glas čuje i svijest

da, iako mladi, mogu uticati na društvene promjene.

15

”Interpretacija teksta ‘Tri leptira’,

njemačka narodna priča” (prvi razred)


Aktivnost doprinosi razvoju: kritičkog promišljanja, komunikacijskih vještina, upravljanju emocijama, izgradnji odnosa,


Trajanje: 60 minuta

Autor: Dragana Žunić Predaje u razrednoj nastavi


Zaposlena u: Osnovna škola "Sveti Franjo“ Tuzla

Kao motivaciju za rad učenici s učiteljicom slušaju pjesmicu „Leptiriću, šareniću“ a potom razgovaraju o pjesmici (naglasak je na

likovima u pjesmi), strategijom Udice i na taj način učiteljica „peca“ njihovu pozornost i potiče interes za tekst koji će im čitati.

Nakon toga je učiteljica najavila nastavnu jedinicu: čitanje njemačke narodne priče „Tri leptira“. Učiteljica interpretativno čita

priču, služeći se dramskim metodom (narativna pantomima) i strategijom Predviđanje. Dok učiteljica čita priču, kad se

spomenu likovi u priči, učenici podižu svoje likove na slikama (plavi, žuti, crveni leptir, plava, žuta, crvena lala, sunce, vjetar, kiša,

oblaci – više djece, livada), „lete“, „pušu“, „šalju tople zrake“ „plove nebom“ itd. Priču čita po dijelovima (tri dijela) i nakon

pročitanog dijela pita učenike što se moglo desiti dalje. Kada nekoliko učenika kaže, učiteljica nastavlja čitanje, pa koment iraju

koliko su točno predvidjeli taj dio priče. Sve to je u pozadini propraćeno tihom glazbom A. Vivaldia „Četiri godišnja doba“, stav

„Proljeće“.

Učiteljica vrši retrospekciju strategijom „Veliko 4“. Postavlja 4 pitanja na koja očekuje odgovore:

-O čemu se u tekstu govori? (Šta tekst kaže?)

-Kako se to u tekstu kaže? (Ključne riječi, oblik kazivanja...)

-Što nas je priča željela naučiti? (Što tekst znači, glavna ideja teksta)

-Zašto je to važno za mene? (Pa što, kako to mogu primijeniti?)

Učenici rade u grupama (6 grupa po 4 učenika), primjenjujući strategiju Izmiješane sekvence. Grupe će dobiti dva lista: jedan

prazan i jedan na kome su izmiješani događaji iz priče „Tri leptira“ ali u sličicama (učenici još nisu naučili sva slova da bi mogli

čitati). Zadatak im je isjeći sličice i poredati ih po kronološkom tijeku događaja.

Primjenjujući strategiju Venov dijagram analizirati glavne likove (leptirove i cvjetove) uz pomoć sličica:

-pravednost

-nepravednost

-lijepo ponašanje

-ružno ponašanje

Učenici i ovu aktivnost rade grupno. Dok rade, učiteljica ih obilazi i pruža pomoć ukoliko je učenici zatraže.Nakon završetka

grupnog rada slijedi prezentacija grupnih radova.

Zaključak: Trebamo se ponašati kao leptiri, biti pravedni, dobri prijatelji.

Refleksija se radi na osnovu strategije Dramatizacija teksta (grupa koja želi pokušati će “odglumiti” priču kako su je oni

doživjeli).

Na kraju učiteljica zadaje zadaću: ‘’Napisati 5 rečenica vezanih za priču slovima koja smo učili. Nacrtati dio koji se učenicima

najviše dopao i znati objasniti zašto. Razmisliti kako bi mogli promijeniti neki dio priče ako bi to željeli.’’

Za ovaj sat učiteljica je koristila: nastavne listiće, izmiješane sekvence, Venov dijagram, učeničke grupne radove. Tehnologija/

mediji koje je koristila na ovom satu su : glazbeni zapis pjesme „Leptiriću, šareniću“, glazbeni zapis A. Vivaldi „Četiri godišnja

doba“ stav „Proljeće“, tekst „Tri leptira“, slike za narativnu pantomimu, škare, ljepilo.

Radili smo po aktivnostima oko 60 min. Učenici su bili veoma zainteresirani za rad naročito kada smo čitali priču i koristili

narativnu pantomimu i strategiju predviđanja. Njihova pažnja je bila na vrlo visokom nivou. Aktivno su bili svi uključeni.

Većina onih koji su se javljali za riječ je imala veoma lijepe i kreativne odgovore na pitanje: “ Što se moglo desiti dalje u priči?“

Primjeri:

1. dio – „Letjeli su s cvijeta na cvijet i jeli nektar, pa se siti vratili kući.“

2. dio – „Kada je počela kiša požurili su i našli drvo s velikim listovima da se sklone i ne pokisnu kada im lale nisu htjele

pomoći.“

16

3. dio – „ Vjetar i sunce su se sprijateljili s leptirima i puhali i grijali pa im osušili krila i oni su onda otišli na livadu da se igraju.“)

Većina skupina je brzo složila „izmiješane sekvence“ i bez ustručavanja pričala priču. Veoma lijepo su objašnjavali simbole u

Venovom dijagramu.

Neki su to radili iznenađujuće dobro:

je dobar prijatelj,

nije dobar prijatelj,

nesebičan, a

je sebičan.

Uspjeli su uočiti glavnu ideju u priči: ‘’Trebamo uvijek biti nesebični i dobri prijatelji i pomagati drugima u nevolji.’’

Jedino na što ću obratiti više pažnje u daljem radu je timski rad (rad u grupi) jer, s obzirom na to da su prvi razred, nema ju

razvijen osjećaj za timski rad (mada u paru rade lijepo). Mislim da bi onda takav čas, s vremenskog aspekta, bio još efikasniji.

17

‘’Što i kako učimo‘’ (akcijski plan: izrada – verblocks, kartice za dijelove tijela, bingo za

odjeću i brojeve)

Aktivnost je namijenjena za primjenu u razrednoj nastavi, u nastavi engleskog jezika

Aktivnost doprinosi razvoju: kritičkog promišljanja, komunikacijskih vještina, upravljanju emocijama, izgradnji odnosa, društvenoj

odgovornosti

Trajanje: 4X45 minuta

Autor: Jasna Spajić



Zaposlena u: Osnovna škola "Ruđer Bošković’’ Grude

Kroz naš projekt „Pustolovina učenja“ htjeli smo osmisliti i izraditi zabavna učila za nastavu engleskog jezika.

Aktivnosti su se provodile kroz nastavu ali uz dodatni angažman učenika, nastavnika, roditelja i škole a cilj nam je i bio

povezivanje roditelja, lokalne zajednice i škole kroz aktivnosti učenika.

Kako bismo odredili što učimo iz engleskog jezika, učenici su, podijeljeni u parove, prolistali svoje udžbenike i u bilježnice

zapisali teme. Nakon što su svi završili, nekoliko je učenika pročitalo svoj popis tema kako bi ih svi uskladili (igračke, životinje,

obitelj, kuća, odjeća, godišnja doba, aktivnosti…). Nakon toga nastavnica vodi učenike kroz razgovor o tome što to sve

uvježbavamo učeći engleski (nove riječi, govor, pisanje, slaganje rečenica…) i što nam je potrebno da nas potakne na pričanje

(slike, pitanja…). Odlučili smo odrediti nekoliko tema za koje bismo izradili didaktičke materijale. Razgovarali smo o

materijalima potrebnim za izradu i zaključili da je karton i papir najlakše koristiti i lako je nabaviti potrebne količine. Također je

istaknuto da je drvo prikladno za ovu svrhu. Učenici su spomenuli da ima roditelja i rođaka koji rade s drvom i predložili da s

njima porazgovaraju, ispričaju im što planiramo raditi i saznaju možemo li dobiti neke drvene kocke ili pločice koje bismo

napravili od otpadnog materijala.

Krenuli smo bilježiti naš plan počevši s onim što ćemo izrađivati: kocke s prikazom aktivnosti, memori kartice za dijelove tijela,

bingo za brojeve i odjeću, slikovne kartice - kuća, igra na tabli – životinje, slagalice za godišnja doba. Određen je materijal koji

trebamo prikupiti i okvirne količine: kartonski papir, drvene kocke i pločice, kartonske kutije, samoljepivi papir za tiskanje, slike

iz starih kalendara, časopisa i drugih izvora.Tijekom mjesec dana, podijeljena su zaduženja za prikupljanje materijala. Dvoje

učenika se angažiralo oko nabave drvenog materijala, škola je nabavila samoljepivi papir za tiskanje, nastavnica je bila zadužena za

pripremu jednog dijela slikovnog materijala, a svi učenici su donosili što je tko mogao. Materijal se odlagao u prostorijama škole

i kako je pripremljen pristupalo se izradi didaktičkih pomagala.

Prvo smo na jednom satu izrađivali verblocks. Zapisali smo što se točno radi – Komplet drvenih kocki sa slikama različitih

aktivnosti, prikladnih za jezične vježbe. Komplet uključuje 4x6 kocki sa slikama pakiranih u kartonskoj kutiji. Potrebni materijal:

-24 drvene kocke koje je napravio jedan djed,

-8 samoljepljivih A4 listova s otisnutih 4 x 36 sličica različitih aktivnosti koje je pripremila nastavnica,

-bojice, škare, kartonska kutija.

Učenici su radili u četiri grupe. Svaka grupa je dobila listove s otisnutim sličicama i šest kocki. Različitom bojom su osjenčali

sličice kako bi se setovi razlikovali, izrezali su sličice i zalijepili ih na plohe kocki. Tijekom rada učenici su jedni drugima pomagali,

a nastavnica je pratila rad i pomagala kad i gdje je bilo potrebno. Kad je izrada završila sve kocke smo posložili na stolu kako

bismo vidjeli cijeli komplet. Zatim učenici čiste radna mjesta i vraćaju se u svoje grupe te s izrade prelazimo na korištenje

didaktičkog materijala na jedan od mogućih načina.

Svaka grupa je dobila jedan set kocki. Trebaju napisati listu glagola prema sličicama. Pobjeđuje grupa koja prva točno napiše svih

36 glagola ili ih je napisala najviše u zadanom vremenu. Ako ima vremena, mogu se natjecati u smišljanju rečenica sa zadanim

glagolom.Nakon igre spremamo kocke u njihovu kutiju. Kroz razgovor učenici ističu na koje su poteškoće nailazili prilikom

izrade i koje su probleme imali tijekom igre. Također su komentirali kako su se osjećali u ulozi „proizvođača“ i u ulozi

„korisnika“.

Na jednom od sljedećih sati na sličan smo način izrađivali memori kartice za dijelove tijela. Izrađeno je 10 setova kartica. Svaki

set se sastoji od 18 slikovnih i 18 kartica s riječima. Pakirali smo ih u papirnate vrećice i pohranili u kutiju. Učenici su radili u

paru. Dobili su po dva tvrda kartona i dva samoljepljiva lista s otisnutim slikama i riječima koje je pripremila nastavnica. Zalijepili

su slike i riječi na kartone te ih izrezali. Nakon što su završili i očistili stolove svaki je par upotrijebio svoj set za ponavljanje

riječi vezanih za dijelove tijela. Trebali su spojiti par, sliku i odgovarajuću riječ. Pakirajući setove nakon završene aktivnosti

razgovarali smo o tome kako su se osjećali za vrijeme svih aktivnosti.

Izrada i korištenje bingo pločica za odjeću i brojeve također je slično provedena. Izrađene su 24 bingo pločice za odjeću i 2x24

za brojeve. Za ova didaktička pomagala smo koristili drvene pločice koje nam je napravio jedan roditelj. Sličice s odjećom za

bingo kartice pripremila je na samoljepljivom papiru nastavnica. Četiri su učenika bila zadužena da pripreme kombinacije za

bingo s brojevima kod kuće i upotrijebe svoje vještine korištenja računala da unesu brojeve u izrađene tablice te uz pomoć

roditelja otisnu materijal na samoljepljivi papir. Na satu smo izrezali bingo kartice i zalijepili ih na drvene pločice, nakon čega

18

smo uživali igrajući bingo.

Za mene kao nastavnika bilo je izuzetno zahtjevno isplanirati i organizirati provođenje nastave na ovaj način ali količina

energije, entuzijazma i angažiranosti svakog učenika na opisanim aktivnostima bile su vrijedne svakog truda. Učenici su jednako

uživali i sudjelovali u radu u fazi planiranja, kao i u fazi izrade. Korištenje didaktičkih materijala kroz igru u školi doživjeli su

kao nagradu, a učenje se cijelo vrijeme događa usput. Vjerujem da bi tako zapravo trebalo i biti.

19

‘’ Najznačajnije ličnosti srednjovjekovne

bosanske države ’’ (za peti razred)


Aktivnost doprinosi razvoju:kritičkog promišljanja, komunikacijskih vještina, upravljanju emocijama, izgradnji odnosa, društvenoj

odgovornosti

Trajanje: 3 X 45 minuta 1. Čas - Čitanje

2. Čas - Usmeno izražavanje i slušanje

3. Čas – Pisanje

Autor: Džana Gojačić-Pezerović



Zaposlena u: Osnovna škola "Novi Grad“ Tuzla

1. ČAS ISHOD UČENJA: Iznose tvrdnje-ideje navodeći ih logičkim redoslijedom, korištenjem primjerenih opisa, činjenica i detalja,

naglašavajući glavne ideje-teme, održavaju primjeren kontakt očima, adekvatnu glasnoću i jasan izgovor.

KRITERIJ ZA FORMATIVNU PROCJENU – Čitanje teksta kroz kritičko mišljenje; u cilju samoevaluacije i podizanja društvene

svijesti na viši nivo pri čemu učenici sažimaju, predviđaju, razjašnjavaju i prezentuju dio teksta.

1. U grupama učenici razvrstavaju i analiziraju prikupljeni materijal o najznačajnijim ličnostima srednjovjekovne bosanske države

u nekoliko kategorija: specifičnost vladavine određenog vladara, razvoj privrede, pismo, jezik itd.

2. Tehnika “Recipročno poučavanje”. Učenici su podijeljeni u grupe. Svaka grupa ima primjerak istog teksta, tri teksta-istorijske

ličnosti bosanske države: Kulin ban, Stjepan II Kotromanić i Tvrtko I Kotromanić. Unutar grupe učenici se smjenjuju kao

nastavnici i izvršavaju pet zadataka datih u smjernicama za učenje.

Učenik u ulozi nastavnika slijedi smjernice:

1. sažima ono što je pročitano,

2. smisli dva-tri pitanja o odlomku i dobija odgovore učenika na njih,

3. razjašnjava probleme u vezi s kojima drugi učenici nisu sigurni,

4. predviđa šta će biti rečeno u idućem odlomku i

5. zadaje svima da pročitaju sljedeći odlomak.

Nakon čitanja prvog dijela teksta i realizovanih 5 koraka smjernica, učenici čitaju drugi dio teksta. Učenik koji vodi diskus iju je

učenik lijevo od učenika koji je čitao prvi dio teksta. Dok učenici rade u grupama nastavnik ih podsjeća na smjernice kojih se

trebaju pridržavati, pomoći im da formulišu pitanja. Svim učenicima se daje prilika da budu u ulozi nastavnika, vodeći druge kroz

tekst koji obiluje informacijama.

3. Tehnika Venov dijagram – refleksija - velika grupa. Popunjavamo Venov dijagram od tri kruga za sve ličnosti o kojima su

grupe imale zadatak. Učenici imaju političku, kulturnu i vjersku sliku srednjovjekovne Bosne u vrijeme njenih vladara; sličnosti i

razlike među njima u pogledu vladanja, postignuća koja su imali kao vladari.

2. ČAS ISHOD UČENJA: Prezentira informacije, nalaze i dokaze tako da slušatelji mogu slijediti tok obrazlaganja, a organizacija, razvoj i

stil primjereni su zadatku, svrsi i publici.

KRITERIJ ZA FORMATIVNU PROCJENU – Vrši refleksiju na pročitani tekst; iznosi lični stav o političkoj, kulturnoj i vjerskoj

slici srednjovjekovne Bosne; analizira ulogu vladara i stavlja ih u interakciju

1. Trostrukim Venovim dijagramom sa prethodnog časa, podsjetiti se na političku, kulturnu i vjersku sliku srednjovjekovne

Bosne, način vladanja, postignuća vladara,…

2. Učenici se ukratko podsjećaju na kategorije sa prethodnog časa a zatim će biti raspoređeni u grupe. Materijal će biti

raspoređen po istoimenim grupama.

3. Tehnika Slagalica.

Učenici su podijeljeni u 4 grupe po 5 učenika - 5 kategorija materijala. U njima odbroje od 1 do 5, tako da svaki član dobije broj

od 1 do 5. To su matične grupe. Nastavnik objašnjava da će svaki učenik iz matične grupe kasnije biti odgovoran za materijal koji

je označen njegovim brojem. Svi učenici koji u svojim matičnim grupama imaju broj 1 bit će okupljeni u grupi 1- razvoj

privrede, broj 2 - kultura, broj 3 - pismo, broj 4 - jezik i broj 5 - religija. To su ekspertne grupe. Njihov zadatak je da dobro

izuče materijal, razmotre ga da bi bili sigurni da su ga dobro razumjeli.

20

Sljedeći zadatak grupe je da osmisli na koji način će svojoj matičnoj grupi prenijeti svoje znanje. Važno: svaki član ekspertne

grupe je odgovoran za poučavanje svog materijala u svojoj matičnoj grupi. Ekspertna grupa će odlučiti kojom strategijom će se

koristiti kako bi prezentovala naučeno.

Kada ekspertne grupe završe s radom, vraćaju se u svoje matične grupe i poučavaju ostale o naučenim sadržajima. Nastavnik

naglašava važnost da pripadnici matične grupe usvoje sadržaj svih drugih članova. Dok slušaju prezentaciju jednog člana, ostali

članovi matične grupe zapisuju moguća pitanja ako postoje nejasnoće. Nakon izlaganja prezentator provjerava nivo usvojenosti

sadržaja postavljajući pitanja o istom. Nastavnik prati poučavanje, kako se informacije prenose ili odgovara na moguća pitanja.

4. Rasprava o tehnici Slagalica:

1. Kako ste doživjeli cijeli postupak?

2. Kakva je bila reakcija kada su vas poučavali drugari iz grupe?

3. Koja je bila uloga nastavnika?

4. Šta vam je bilo najteže?

5. Tehnika Izlazne kartice - učenici odgovaraju na tri pitanja:

1. Kako ste se osjećali kao nastavnik?

2. Kako ste se osjećali kao učenik?

3. U kojoj ulozi ste se bolje osjećali?

Odgovore zapisuju na stikere i lijepe na čartove. Slijedi čitanje učeničkih komentara.

3. ČAS ISHOD UČENJA: Prikupiti relevantne informacije iz više printanih i digitalnih izvora, procijeni validnost i preciznost svakog

izvora i integriše informacije - metakognitivno učenje.

KRITERIJ ZA FORMATIVNU PROCJENU: Interpersonalno umijeće izlaganja teksta i suportivna interakcija -emocije.

1. Pomoću izložbenih čartova s 5 kategorija, učenici ponove sliku srednjovjekovne Bosne u vrijeme njenih vladara.

2. Učenike rasporediti u grupe prema kategorijama: razvoj privrede za vrijeme vladavine tri vladara (Kulin ban, Stjepan II,

Tvrtko I), kultura, pismo, jezik, religija. Materijal će biti raspoređen po istoimenim grupama. Učenici će priložiti i dodatni

materijal koji će im pomoći da što vjernije prikažu kategoriju za koju su odgovorni.

3. Izrada lapbooka (knjige koja se uklapa u krilo djeteta) zahtijeva iscrpnu razmjenu ideja, klasificiranje i kreativno prikazivanje

svega onog što kategoriju čini specifičnom kako bi se, u konačnici, u pisanom obliku sumiralo učenje iz određene oblasti.

Učenici pristupaju rezanju, savijanju, bojenju, lijepljenju.

Daljnji proces podrazumijeva istraživanje, planiranje, kreativnost i prezentaciju, uz povratnu informaciju, članova drugih grupa.

4. Evaluacija kategorija. Uz nastavnikovo vođenje kroz kritički osvrt na ovu aktivnost, učenici odgovaraju na pitanja: od kakvog

je značaja bila ova aktivnost, koliko im je pomogla u sumiranju i organizaciji mnoštva informacija, na koje poteškoće su nailazili,

kako bi osmislili vlastiti lapbook sa svim kategorijama?

21

Foto-kino klub: Proces nastajanja

poučnog igranog filma “Žrtva”

Aktivnost je namijenjena za primjenu u predmetnoj nastavi, za vannastavne aktivnosti

Aktivnost doprinosi razvoju: kritičkog promišljanja, komunikacijskih vještina, izgradnji odnosa, upravljanju emocijama, društvena

odgovornost

Trajanje: 5 x 45 minuta

Autor: Elvedin Sarić

Predaje likovnu kulturu u predmetnoj nastavi


Zaposlen u: Osnovna škola „Banovići“ Banovići

Na časovima redovne nastave iz predmeta likovne kulture i VROZ-a započinje razgovor o pojmu izraza "zdrav život", te se

govori o onome šta učenici vole, ali i šta im smeta, o njihovim uspjesima, emocijama i problemima. Učenici tako razvijaju

vještine komunikacije kao i prihvatanje razmišljanja i emocija drugih, a sve kroz teme o zdravoj hrani, higijeni,odnosima unutar

porodice i odjeljenja kao kolektiva, odnosa prema društvu i zajednici. Iskazuju svoje mišljenje i osjećaje bez ugrožavanja drugih

čak i kad govore o nasilju, problemima sa učenjem, socijalizacijom...

Očigledno je da su svjesni kako dobrih životnih navika tako i grešaka koje čine, shvataju uzročno - posljedičnu komponentu

svog ponašanja prema zajednici i okolini u kojoj zive, zrelih su teoretskih shvatanja i uvijek spremni volonterski dati doprinos

razvoju zajednice i boljih odnosa.

Učenicima se daje mogućnost za osmišljavanje društveno korisnog projekta. Učenici kroz analizu i zaključivanja sami

uspostavljaju smjernice koje su prihvatljive i podobne da se kroz njih gradi bolji i kvalitetniji život, jede zdravija hrana, razvija

tolerancija i prihvataju različitosti. Takođe se grade i drugarski i partnerski odnosi te svi zainteresovani učenici imaju pr iliku da

svojom idejom da daju učešće u realizaciji. Učenici bilježe svoje ideje u formi u kojoj im najviše odgovara da se izraze (pismeno,

usmeno, kroz fotografiju ili video klip, preko mobilnog telefona i sl.)

Prva faza -praktična realizacija (traje 2-5 časova)

U prvoj fazi preslušamo ili pročitamo ideje a onda kritički biramo one koje su nam najprimjerenije u pogledu aktuelnosti same

životne priče, problema, pouke, emocije i poruke koju treba da pošalje. Analiziranjem odnosa ideja i resursa koji su potrebni ,

zajednički kroz saradničke odnose, učenici donose odluke koja ideja za projekat je u tom momentu, u svakom pogledu,ostvariva

te se pristupa izradi scenarija ili plana rada za odabranu ideju. Na taj način razvijaju i utvrđuju prezentacijske vještine, ujedno

razmišljaju i shvataju druge ideje, parafraziraju i kroz sticanje samopouzdanja rasterećeno pregovaraju, upoređuju iskustva i daju

mišljenja.

Scenarij za igrani film "Žrtva" je produkt doživljaja, razmišljanja, emotivnog reagovanja učenika, kako na novonastale situacije

međuvršnjačkog nasilja, tako i na školske situacije gdje je nasilje svakodnevno prisutno. Jedan čas je bio dovoljan da se stvarne

priče i doživljaji učenika stope u scenarij za film. Jednoglasno je odlučeno da se pokrene kampanja, da se organizuju radionice

gdje će učenici biti i rukovodioci i učesnici. Cilj je da se u filmu pojavi što više učenika i da se snima na što više lokaci ja kako bi

priča bila raznolika i potpunija, da bi tu priču što lakše proširili ali i dali mogućnost učešća i razvoja životnih vještina svima koji

to sami žele.

Realizovane su i kamerom zabilježene radionice i video projekcije o međuvršnjačkom nasilju u kojima je učestvovalo više od

70% učenika naše škole. Snimanje, obrada i montaža materijala trajali su naredna dva časa i tu su učenici savladavali vještine

selektovanja i filtriranja komunikacije u jasne medijske poruke.

Zadnja faza - projekcije, prezentacije, medijska kampanja...

U nastavku projekta borbe protiv nasilja, na planiranoj projekciji film je prikazan svim učenicima, nastavnicima i zainteresovanim

roditeljima.

Film je osvojio nagrade na „Smotri stvaralaštva“, mediji su se zainteresovali i priča se počela širiti. Urađeni su titlovi i postavljen

je na društvene mreže. Učenički film "Žrtva" je postao izuzetno efikasan medij u borbi protiv vršnjačkog nasilja, postavljen je na

stranicu sigurnodijete.ba i ima najveći broj pregleda.

Priča se nastavila, s tim da su se i roditelji i nastavnici aktivno uključili u projekte. U projektima foto kino kluba u zadn jih

nekoliko godina je učestvovalo više hiljada djece, učenika i nastavnika, roditelja i građana. Učenici su od osnivanja kluba kao

nagrade osvojili čak 11 računara i zajednički su donijeli odluku da je najkorisnije da ih instaliraju u kabinet informatike i

biblioteku gdje bi svi učenici mogli da ih koriste.

22

Dugoročni cilj foto kino kluba je da napravimo jednu samoodrživu platformu preko koje bi mogli da emitujemo dobre i poučne

životne priče.

"Djeca osjećaju potrebu da im se, osim razgovora o njihovim potrebama, očekivanjima i razočarenjima, pruži i prilika da

adekvatno reaguju i izbore se sa svim situacijama, kako individualno tako i kolektivno".

Linkovi za pogledati film "Žrtva" : http://sigurnodijete.ba/bs/video https://www.youtube.com/watch?v=4Ju_802N7ac

http://sigurnodijete.ba/bs/video

https://www.youtube.com/watch?v=4Ju_802N7ac

23

”Earth Day - April 22th ”

Aktivnost je namijenjena za primjenu u predmetnoj nastavi, u nastavi engleskog jezika


Trajanje: 2 x 45 minuta

Autor: Elzina Faić Okanović

Predaje engleski jezik u predmetnoj nastavi


Zaposlena u: Osnovna škola "Poljice’’ Lukavac

Dan planete Zemlje obilježava se 22. aprila kada je održan čas na tu temu koji ima za cilj promjenu ekološke svijesti kod djece i

mladih. Čas je održan u 7. razredu, na engleskom jeziku, kojem su prisustvovali učenici ekološke sekcije i učenici iz pilot škole.

Posjeta učenika iz pilot škole času ima za cilj uključivanje sve djece u školske aktivnosti, bolju prihvaćenost i toleranciju. Na

ovom času učenici će razgovarati o ekološkom problemu, izraditi ekološki akcioni plan i predložiti mjere u cilju rješavanja

ekoloških problema.

U uvodnom dijelu časa nastavnica se predstavi i kaže kad je rođena a zatim zamoli učenike da se predstave drugu/drugarici

pored sebe, da kažu kako se zovu i kad im je rođendan. Kad učenici završe nastavnica pokaže sliku planete Zemlje i pita „Kako

se zove naša planeta? i „Kad joj je rodjendan?“ Dobivši odgovore na postavljena pitanja, nastavnica najavljuje nastavnu jedinicu i

piše naslov na tabli: Earth Day, April 22.

Zatim nastavnica pita: „Šta vi mislite da je najveći ekološki problem u svijetu i u našem okruženju? Nakon što učenici daju

odgovor na pitanje nastavnica na tabli poreda slike koje učenici razvrstaju u tri skupine: prva skupina su prirodne katastrofe kao

što su zemljotres, poplava, suša, oluja, druga skupina su štete koje pričinjava ljudski faktor kao što su sječa šuma, zagađen je,

globalno zagrijavanje, efekt staklenika, i trećoj skupini pripada ono što je dobro za našu planetu kao obnovljivi izvori energije,

organsko povrće, recikliranje, upotreba štednih sijalica.

Kroz postavljanje pitanja: „Šta je dobro a šta nije za našu planetu? Kako mi čuvamo našu planetu?,“ nastavnica usmjerava

učenike na kritičko razmišljanje i potiče ih da iznose svoja mišljenja i iskustva.

U glavnom dijelu časa učenici su podijeljeni u šest grupa od kojih su prva grupa ekolozi, druga političari, treća proizvođači ,

četvrta grupa su članovi asocijacije auto-moto klubova, peta grupa ima zadatak da napiše šta se može reciklirati i ponovo

upotrijebiti, dok šesta grupa piše kako se može smanjiti potrošnja. Grupe su formirane tako što su učenici sami birali kojoj grupi

žele da pripadaju i daju svoje prijedloge i mjere za očuvanje okoliša.

Uz korištenje nastavnih sredstava i pomagala učenici prave ekološki akcioni plan. Dato im je nekoliko minuta da razmijene svo ja

mišljenja a zatim svako radi za svoju grupu. U svakoj grupi su raspoređeni učenici iz ekološke sekcije i pilot škole tako da mogu

da iznose svoje ideje i sugestije, uvažavajući svačije mišljenje. Nakon što završe, slijedi izlaganje i tako učenici grade

komunikacijske vještine. Uvažavajući mišljenje drugih, učenici razvijaju saradničke odnose i dolaze do određenog cilja a to je da

samo zajedno možemo postići sve. Ovom vježbom učenici takođe stiču vještine kritičkog razmišljanja, preuzimaju odgovornost

prema društvu i zajednici stavljajući se u određenu ulogu-šta bi oni sa te pozicije mogli uraditi.

Učenici su veoma odgovorno pristupili izradi akcionog plana tako da su imali vrlo konkretna rješenja za očuvanje okoliša kao

što su izgradnja biciklističkih staza, uvođenje kazne za one koji ne poštuju Zakon o zaštiti okoliša, intenzivnije korištenje javnog

prijevoza, ulaganje u obnovljive izvore energije i mnogo drugih ideja.

Za razliku od prethodnog zadatka, u završnom dijelu časa nastavnica pita učenike da iznesu svoje mišljenje i daju prijedloge šta

oni, kao pojedinci, mogu poduzeti kod kuće i u školi kako bi pomogli u očuvanju okoliša. Učenici rade u parovima. Nastavnica

vodi učenike kroz ovu aktivnost i pomaže im kroz postavljanje pitanja koja će učenike potaknuti na razmišljanja:„Šta

mislite...Zašto tako mislite?... Šta mi još možete reći o tome?“

24

Sve ideje su prikupljene na jedno mjesto (hamer papir na tabli). Neki od konkretnih prijedloga su bili: štednja električne energije

(npr. gašenje svjetla u prostoriji u kojoj ne boravimo, korištenje štednih sijalica), vožnja bicikla od kuće do škole, korištenje

višekratnih vrećica kad idemo u trgovinu, štednja vode, zasađivanje drveća, uzgajanje i kupovanje organske i domaće hrane,

edukacija o zaštiti okoliša i, ono što je najvažnije, ne bacati otpad nego ga odvajati prema vrsti RRR (enlg. recycle, reduce, reuse).

Nastavnica učenicima pokaže simbol za recikliranje i pita ih da kažu šta oni misle da se može reciklirati (papir, plastika,

konzerve, staklo i mnogo drugih stvari). Ovaj zadatak nam je dao jasniju sliku o budućim generacijama tako da možemo se

nadati da ćemo živjeti u manje zagađenom i ljepšem okolišu. Vidjelo se da učenici imaju volju da rade na razvoju zajednice i

shvataju posljedice svog ponašanja po okolinu.

Naredni dan u školi je organizovan „ Green Day (Zeleni Dan)“ tako da su učenici za domaću zadaću imali zadatak osmisliti

aktivnosti šta mogu učiniti kako bi doprinijeli očuvanju okoliša i uređenju školskog dvorišta. Učenici su bili vrlo kreativni i

marljivi, pripremili su predavanje o zaštiti okoliša i zasadili još cvijeća u školsko dvorište, tako da je „Zeleni Dan“ uspješno

realizovan.

Ono što su predložili za naredni period jeste održavanje predavanja o zaštiti okoliša za sve učenike i roditelje na roditeljskim

sastancima, osnivanje ekološkog fonda i, jednom mjesečno, jedan čas odjeljenske zajednice posvetiti uređenju škole i školskog

dvorišta. Na kraju su učenici došli do zaključka da, ako želimo da živimo u čistom i zdravom okolišu, prvo trebamo krenuti

ispred svoga praga i svoje škole, jer škola je naš drugi dom.

25

” Sabiranje cijelih brojeva ”

Aktivnost je namijenjena za primjenu u predmetnoj nastavi, u nastavi matematike


Trajanje: 45 minuta

Autor: Emica Cvjetković

Predaje matematiku u predmetnoj nastavi


Zaposlena u: Osnovna škola " Enver Čolaković“ Breza

Ogledni čas matematike za VII razred je tematizirao nastavnu oblast Cijeli brojevi, nastavna jedinica sabiranje cijelih brojeva.

U osmišljavanju časa su učestvovali svi učenici i učenice uz vodstvo nastavnice koja je vodila proces pripreme i davala konkretne

smjernice za pripremu sadržaja časa i popratnih materijala i alata za njegovu sprovedbu. Na prethodnim časovima, tokom

usvajanja znanja iz oblasti cijelih brojeva, suprotnih brojeva, apsolutne vrijednosti cijelog broja i uređenja u skupu Z, učenici su

promišljali na koji način predstaviti svoj grad, a pri tome tematizirati cijele brojeve.

Prvi zadatak je bio da istraže znamenitosti Breze koje su naredne sedmice prezentovali a time vježbali životne vještine

prukupljanja informacija iz različitih izvora, komunikaciju sa starijim članovima svojih porodica i poznanika koristeći internet,

intervju i analizu sadržaja knjiga, ljetopisa i časopisa u biblioteci. Prikupljeni sadržaj su prezentovali i primjenjujući kr itičko

mišljenje, aktivno slušanje i kreativno razmišljanje, identifikovali su relevatne primjere koji mogu poslužiti za implementaciju

nastavne jedinice sabiranje cijelih brojeva. Nastavnica je povezala analizirane sadržaje sa nastavnom jedinicom i pripremila

adekvatne zadatke iz učeničkih sadržaja.

Uvodni dio časa je bio posvećen ponavljanju pravila sabiranja cijelih brojeva. Glavni dio časa su vodile dvije učenice i narator,

kroz predstavljanje pripremljenog turističkog vodiča „Budimo turisti u Brezi“. U procesu izrade vodiča učenici su bolje upoznali

svoj grad, pokazali volju da aktivno doprinesu promociji zajednice unutar svog razreda, primjenjuju kreativno razmišljanje i

izražavanje, grade partnerske odnose i izvršavaju preuzete obaveze u zadatom roku.

Vodič predstavlja najznačajniji historijski a ujedno i nacionalni spomenik Baziliku, poznate ličnosti kao što su Alija Sirotanović i

Božidar Bunjevac, rudnik kao privredno središte i institucije koje su značajne za kulturni i rekreativni život poput Radničkog

doma (bivše Lutkarsko pozorište), olimpijski bazen, odbojku kao popularan sport u Brezi kroz desetljeća i školu koju pohađaju.

Neki od zadataka:

EMA: „Ena, stani na početak zidina bazilike, sada idi do kraja zida. Zamisli da je to 0 na brojnom pravcu. Znaš li da je bazilika

duga 27m? Hajde, vrati se sad. Na ovom stubu se nalazi natpis sa germanskom abecedom, vrati se još 3m da možeš uslikati

natpis. Na kojem broju, na zamišljenom brojnom pravcu stoji Ena dok fotografiše?“

R: 27m + (-27m) + (-3m) = -3m

Učenice su praktikovale prezentacijske vještine i medijaciju, ostali učenici i učenice su aktivno slušali, primjenjivali vještine

analiziranja problema i postavljanje zadatka odn. koraka za rješenje problema. Učenici/ce su naučili da je bazilika kasnoantička

građevina sagrađena u VI stoljeću i jedinstven je spomenik kulture u BiH.

NARATOR: „Istine radi valja reći da je rudarstvo u Brezi alfa i omega života, njegova elementarna vrijednost odvajkada. Pri

otvaranju rudnika 1907. godine postojale su u ovom kraju svega dvije jednospratne kuće Jove Marjanovića i tri prizemne kuće

braće Telalagića. Upravo u jednoj od tih Telalagića kuća zvanoj „Kula“ bila je smještena uprava rudnika.“

ENA: „Ema, znaš li da je Alija Sirotanović sa svojom brigadom 24.7.1949. godine u jednoj smjeni iskopao 152 tone uglja. To je

bio najveći radni učinak postignut u našim rudnicima, a za 50 tona je veći od prvog rekorda sovjetskog rudara Alekseja

Strahanova. Nakon pet dana, Nikola Škobić sa svojom brigadom u brezanskom rudniku je u jednoj smjeni iskopao 166 tona i

tako premašio Alijin rekord. Koliko tona su njih trojica iskopali zajedno?“

R: 152t + 152t + (-50t) + 166t = 420t

Osim sabiranja pozitivnih i negativnih cijelih brojeva učenici su tokom pripreme časa diskutovali o priznanju Alije u odnosu na

Nikolu, zašto je u historiji poznatiji Alija te kome bi trebali odati priznanje na svom času. Koristeći kritičko mišljenje ali i

argumentovanu raspravu, učenici su kompromisno došli na ideju da predstave obojicu rudara i iznesu historijske činjenice

vezane za Nikolu i Aliju.

NARATOR: „Ema i Ena su nastavile turistički obilazak Breze i zastale su kod Radničkog doma.“

ENA: „Da pogledamo šta piše na ploči koja je postavljena na zgradi Radničkog doma........„Izgradili brezanski rudari“.“

EMA: „Tu je bilo Lutkarsko pozorište!“

ENA: „Božidar Božo Bunjevac je glumio u tom pozorištu. Zamisli Ema, naš brezanski glumac je igrao u više od 110 filmova!

Znam neke od njih: „Stanica običnih vozova“, „Horoskop“, „Na putu za Katangu“, „Ovnovi i mamuti“, „Nebo iznad krajolika“, „Ovo

malo duše“, „Kuduz“, „100 dana u Brezi“, pa čak i u onoj seriji „Lud, zbunjen normalan“.

NARATOR: „Božo Bunjevac je rođen u Brezi 6. decembra 1936. godine, a živio je 72 godine. Koje godine je umro čovjek koji je

volio Brezu, a Breza je voljela njega?“

26

R: 1936 + 72= 2008

Božo Bunjevac je poznata ličnost i svima dobro znana ali mnoge informacije o njemu su mlađim naraštajima tajna, pa su učenici

i učenice istraživali o Boži, njegovim filmovima i različitim angažmanima. Saznali su da je Breza imala Lutkarsko pozorište, da su

rudari izgradili zgradu Radničkog doma i bazen (koji je bio spomenut u drugom zadatku), čitali su o filmovima.

Posljednji zadatak je bio usmjeren na učenike koji svoj potencijal najbolje izražavaju individualnim zadacima pa su svi dobili

pripremljen radni materijal sa nizom zadataka sabiranja pozitivnih i negativnih cijelih brojeva čiji rezultati se upisuju u

ukrštenicu. Na ovaj način su svi učenici i učenice imali priliku da aktivno učestvuju i praktikuju stećena znanja iz nastavnog

područja Cijeli brojevi.

Čas je završen podjelom zadataka za zadaću koji su navedeni u udžbeniku uz lekciju Sabiranje cijelih brojeva.

27

”Ko je na svijetu najjači“, japanska

narodna priča (peti razred)

Aktivnost je namijenjena za primjenu u predmetnoj nastavi, u nastavi bosankog jezika i književnosti


odgovornosti

Trajanje: 45 minuta

Autor: Fahrija Modrić

Predaje bosanski jezik i književnost u predmetnoj nastavi


Zaposlena u: Osnovna škola " Banovići“ Banovići

U uvodnom dijelu časa probudila sam interesovanje učenika metodom Oluja ideja i povela razgovor o snazi ljubavi, volje, mašte,

fizičke snage. Na već pripremljene post-it papiriće svaki učenik će napisati šta misli ko je na svijetu najjači. Stikere sa odgovorom

lijepe na plakat – flip čart. Pročitamo neke odgovore i komentarišemo ih. Ovim se djeca podstiču da djeca izgrađuju međusobne

odnose prihvatajući različita mišljenja i upoređujući ih sa svojima.

Zatim najavljujem japansku narodnu priču „Ko je na svijetu najjači“. Kroz razgovor tj. dijaloškom metodom provjeravam koliko

djeca znaju o Japanu i samurajima. Kroz ovu aktivnost djeca razvijaju komunikacijske vještine iskazujući vlastito mišljenje. Nakon

toga izlažem pano tj. Zid riječi o Japanu i samurajima. O Japanu saznaju da je puni naziv zemlje u prevodu „Zemlja gdje izlazi

sunce“, da je to ostrvska zemlja uz istočnu obalu Azije, da je arhipelag kojeg čine 6852 ostrva, da je glavni grad Tokio i da je to

područje sklono čestim zemljotresima. Na Zidu riječi o samurajima je postavljena slika samuraja, napisano da su bili plemićka

vojska u feudalnom Japanu, da su bili bogati, odani caru i obično nosili po dva mača.

Učenici su bili oduševljeni ovom tehnikom jer su saznali nešto novo o Japanu i samurajima, a posebno što su na zidu riječi bi le i

slike Japana i samuraja. Onda je uslijedilo moje izražajno čitanje priče te emotivna pauza da djeca srede misli i dojmove.

Daljnji rad je bio u grupama gdje je svaki član grupe mogao iskazati vlastito mišljenje na konstruktivan način (komunikacija) . Rad

u grupi djeci je pomogao i u razvijanju saradničkih odnosa i upoređivanju vlastitih i drugačijih razmišljanja (izgradnja odnosa).

Prva grupa je putem tehnike Mapa priče trebala da uradi tok događaja; druga grupa je tehnikom T- tabela trebala da izdvoji

stvarne likove i događaje na lijevoj strani tabele i nestvarne likove i događaje na desnoj strani tabele. Treća grupa je tehn ikom

Grozd određivala centralnu temu priče i ostale motive u priči; četvrta grupa je tehnikom Kolo-naokolo odredila pouke u priči

(svako dijete piše na papir po jednu ideju - pouke priče i dalje šalje u krug do druga do sebe i tako okolo dok ne istroše sve

ideje). Peta grupa je tehnikom Vennov dijagram trebala uporediti lik radnika i samuraja, njihove sličnosti i razlike (članovi ove

grupe su trebali upravljati svojim emocijama i prepoznati prema kom liku usmjeriti simpatije, tj. koji lik ima samo pozitivne

karakterne osobine).

Kad su sve grupe završile zadatke, slijedilo je izlaganje prilikom kojeg su članovi grupe mogli da praktikuju svoje prezentacijske

vještine. Dok su članovi jedne grupe izlagali odgovore na postavljeni zadatak, drugi su aktivno slušali i poslije mogli

prokomentarisati, dati svoje mišljenje o istom, ali učiti ih da ne kritikuju tuđa mišljenja, da uvažavaju jedni druge i prihvataju

različitosti u mišljenju (izgradnja odnosa ).

Nakon glavnog dijela časa, da bih pomogla učenicima da rezimiraju i primjene naučeno, tehnikom Tačno- netačno, postavljala sam

pitanja vezana za obrađenu jedinku, a oni su, pomoću dizanja kartica, pokazali da li je neka tvrdnja tačna ili netačna (zelena

kartica – tačno, crvena katrica netačno).

Neka od pitanja su bila:

Priča „ Ko je na svijetu najjači“ po nastanku pripada umjetničkoj književnosti (netačno);

Samuraj u priči je najzadovoljniji čovjek na svijetu (netačno);

Danas smo naučili da je snaga volje najjača na svijetu (tačno);

Stijena ugleda u podnožju čovjeka – ovo je stilska figura personifikacija (tačno); itd.

Na kraju časa, da bi učenici proširili svoje znanje o ovome što su naučili na času, dajem

im zadaću da tehnikom Citat - komentar napišu svoje mišljenje tj. svoj komentar na

riječi radnika: „ Znaj da na svijetu nema jačega od čovjeka koji je odlučio da nešto

napravi. Od čovjeka u koga je snažna volja.“ Ovom zadaćom sam povezala uvodni i

završni dio časa, ali ih navela da u zadaći primjene kritičko i kreativno razmišljanje u

životu (kritičko razmišljanje).

Primjenom različitih tehnika (Oluja ideja, Zid riječi, Mapa priče, T-tabela, Kolo naokolo,

Vennov dijagram, Tačno netačno, Citat-komentar i Grozd) učinila sam čas zanimljivim i

inovativnim a učenici su mogli da budu i društveno odgovorni u zajedničkom radu.

28

”Novi Grad kroz razglednice”

Aktivnost je namijenjena za primjenu u predmetnoj nastavi, u vanansatavnim aktivnostima informatičke sekcije


odgovornosti

Trajanje: 6 X 45 minuta

Autor: Gordana Vujanović Predaje osnove informatike u predmetnoj nastavi


Zaposlena u: Osnovna škola "Sveti Sava’’ Novi Grad

1.čas U uvodnom dijelu časa smo se podsjetili našeg dogovora na početku godine o izradi crteža (crtamo na računaru pomoću miša u

Manga studiju), koje bismo trebali nalijepiti na pano. Zajednički smo izabrali fotografije koje ćemo obrađivati: neke smo skinuli

sa Interneta (ovde su iskazali vlastito mišljenje koje im se fotografije sviđaju i dogovorili se ko će koju raditi) a neke su preuzeli

od fotografske sekcije naše škole (razvija saradničke odnose).

Završni dio časa: Pred kraj časa smo se podsjetili kako da snimimo rad, da bi mogli nastaviti raditi sljedeći čas. Svako je kreirao

svoj folder u koji je spremio svoj rad. Za svaki slučaj smo otvorili crtež, da vidimo da li smo upamtili gdje smo ga ostavili. Kao da

smo došli na idući čas i da treba da otvorimo rad i dalje radimo na njemu.

2. čas Crtali smo i dalje. Usput smo, kroz razgovor, došli do ideje da od crteža napravimo ne samo pano, koji radimo za ekološku

manifestaciju “Dani na Sani”, koju organizuje Turistička organizacija i opština Novi Grad, već i razglednice grada. Izmjerili smo

dimenzije razglednice. Jedan od učenika, za koga sam primijetila da nije baš ljubitelj crtanja na računaru, je dobio ulogu majstora

za kreiranje razglednica od crteža. Ostali su donosili svoje crteže kada završe, da i od njih kreira razglednice.

5.čas Nije bilo u predviđeno vrijeme za sekciju - trajalo je koliko i manifestacija. Otišli smo na ekološku manifestaciju “Dani na Sani,

odnijeli pano i razglednice da ih pokažemo. Načelnik opštine nam je ispred Turističke organizacije i opštine Novi Grad, uručio

zahvalnicu. Ljudi su nas pitali da li mogu da kupe razglednice. Djeca su bila sretna što su uradili nešto za grad i promociju grada a

i ja takođe. Tu su nam rekli da se obratimo Suvenirnici Novog Grada za naše

Glavni dio časa: učenike sam naučila instalirati Manga studio Ex 5.02., otvoriti

program, koristiti alate u programu, ubaciti fotografiju u program i koristiti

lejere. Nakon odabira fotografija neki od učenika koji su ranije radili

(prošlogodišnji članovi sekcije) u programu su preuzeli ulogu predavača i

prezentovali drugima kako da crtaju u programu (vršnjačka edukacija).

Pomagali su jedni drugima ako nešto zapne u radu s računarom (timski rad).

Ako neko otkrije nešto novo, što nisu čuli ni od mene, ni od svojih drugara

predavača, obavijesti ostale.

3.čas Zajedničko lijepljenje panoa. Lijepo smo se dogovarali gdje će šta da stoji na

panou. Iskazivali su svoja mišljenja i osjećanja. Oni koji nisu završili crtež su

crtali, jer su željeli da i njihov rad završi na panou i na razglednicama. Dario je

pravio razglednice.

4.čas Odnijeli smo pripremljene razglednice u Novsku štampariju i gledali kako

profesionalci pripremaju naš materijal za štampu tj. prebacuju ga u Corel,

štampaju i isjecaju razglednice. Tako su napravljene i naše razglednice. Dario nas

je poslije podsjetio kako smo i pretprošle godine radili u Corelu. Rekao je:

„Mogao sam ja to sve pripremiti“.

6.čas Otišli smo u Suvenirnicu, upoznali smo Željka koji je bio zainteresovan za

razglednice. Tražio je crteže da ih stavi na magnete, koji se najbolje prodaju. Dio

novca od prodaje ići će za potrebe sekcije. Učenici su se dogovorili da ta sredstva

usmjere za takmičenje, dodatnu stručnu literaturu i na web stranicu.

29

”Interaktivno učenje u stvaralačkoj

nastavi kroz tematski dan JESEN ”




Autor: Katarina Vučen

Predaje sve predmete u razrednoj nastavi


Zaposlena u: Osnovna škola "Veselin Masleša“ Foča

U okviru nastavne teme Jesen organizovan je i realizovan tematski dan gdje se navedena tema provlači kroz tri povezana časa:

1.Srpski jezik, 2-3.Priroda i društvo (blok čas). Nastavne jedinice iz svih navedenih predmeta se uklapaju u realizaciju NPP, i

predstavljaju važnu sponu žive i nežive prirode i realizovane su kroz stvaralačku, interaktivnu nastavu u II razredu osnovne

škole, u školskoj 2016/2017. Stvaralačka nastava spada u jednu od savremenijih pedagoških inovacija koja se može realizovati na

osnovnim principima koperativno - interaktivnog učenja. Scenario za navedene časove (radionice) realizovanog tematskog dana:

Nastavni predmet: Priroda i društvo

Nastavna tema: Orijentacija u vremenu i godišnja doba

Nastavna jedinica: Jesen i obilježja jeseni

Tip časa: utvrđivanje

Cilj časa: Razvijanje fluentnosti ideja (divergentna produkcija semantičkih jedinica) - sposobnost da se unutar određenih

vremenskih granica generišu ideje koje će ispuniti određene zahtjeve; praktična primjena stečenih znanja.

Ishodi: Ovim časom kod učenika se razvija stvaralaštvo, kritičko i kreativno razmišljanje, prezentacijske vještine, pravo na

individualno mišljenje - ideju a interaktivnim radom se postiže razvoj komunikacije i pravilnog - saradničkog odnosa unutar

grupa. Učenici su u praksi primijenili stečena znanja, razvivši svijest o uzajamnoj koristi i dijeljenju.

Materijali: nastavni listići sa zadatkom za grupni rad, materijal potreban za pravljenje džema (voće, rešo,šerpa, šećer...)

Glavni koraci u artikulaciji nastavnog časa:

2.Korak - Formiranje grupa za samostalan rad

Grupe i prostorni razmještaj je isti kao i na prethodnom času srpskog jezika - 5 heterogenih grupa po 4 učenika. Slobodnim

izborom grupe biraju vođu.

3.Korak - uputstva za rad u grupama

‘’Da biste napravili džem potrebno je da svaka grupa ispuni svoj zadatak koji ćete dobiti na instruktivnom listiću. Pažljivo

pročitajte zadatak, podjelite poslove, sarađujte. Napominjem da je za ovaj zadatak potrebna dobra saradnja u grupi, te da se

pažljivo rukuje spravom za guljenje voća (guljač) i štapnim mikserom.’’

Takođe, u ovom dijelu učenici po grupama odlaze da operu ruke, jer je pri pripremanju bilo koje vrste hrane veoma važna

higijena.

4.Korak - Samostalan rad po grupama

Iste zadatke imaju 1 i 3. ,2 i 4. grupa, dok 5. grupa ima poseban zadatak. Instrukcije za grupe:

I grupa: Iz korpe sa voćem uzmi kesu sa jabukama, a zatim uzmi zdjelu sa stola. Pažljivo ogulite i izrendajte jabuke u zdjelu.

II grupa: Iz korpe sa voćem uzmi kesu sa kruškama, a zatim uzmi zdjelu sa stola. Pažljivo ogulite i izrendajte kruške u zdjelu.

III grupa: Iz korpe sa voćem uzmi kesu sa jabukama, a zatim uzmi zdjelu sa stola. Pažljivo ogulite i izrendajte jabuke u zdjelu.

IV grupa : Iz korpe sa voćem uzmi kesu sa kruškama, a zatim uzmi zdjelu sa stola. Pažljivo ogulite i izrendajte kruške u zdjelu.

V grupa: Iz korpe sa voćem uzmi kesu sa grožđem, a zatim uzmi zdjelu sa stola. Vaš zadatak je da grožđe u zdjeli izmiksate

štapnim mikserom.

Dok učenici rade, obilazim grupe, podstičem rad, pomažem, podstičem saradnju unutar grupe.

1.Korak - Uvod u rad i najava cilja časa

U uvodnom dijelu časa ponavljamo stečena znanja o jeseni s

akcentom na plodovima jeseni (voće,povrće). Takođe,

frontalno ponavljamo i znanja o zdravoj hrani. Nakon toga

učenici prezentuju zadaću sa prethodnog časa prirode i

društva na kome su imali zadatak da uz pomoć roditelja

napišu recept za džem od jesenjih plodova. Najavljujem cilj

današnjeg časa: pravimo džem od jesenjih plodova. Učenici

kreiraju svoje recepte.

30

5.Korak - Izvještavanje predstavnika grupa

U ovom koraku predstavnici grupa donose zdjele sa voćem i stavljamo ih u šerpu u kojoj ćemo kuvati džem. Posipamo šećer i

krećemo sa procesom kuvanja.

6.Korak- Analiza toka stvaralačkog procesa i rezultata rada

Dok traje proces kuvanja džema, članovi grupa miješaju džem i vodimo razgovor o tome kakve su poteškoće grupe imale u

svom zadatku, opisuju voće koje su koristili, primjenu u ishrani, ilustruju etikete za teglice.

7.Korak - Uopštavanje rezultata rada

Razgovaramo o toku danšnjih aktivnosti na časovima: Šta smo danas naučili? Kako to znanje možemo primijeniti? Da li bi nam

ovo znanje moglo koristiti na našim prodajnim izložbama? Kako?

Ovim i sličnim pitanjima učenici dolaze do zaključka da planiranjem, korištenjem prirodnih resursa na pravi način mogu i da

zarade novac. Takođe, kroz ovakva pitanja dolazimo i do zaključka da je jesen bogato i korisno godišnje doba.

8.Korak - Dodatni zadatak

Ukrašavanje (recikliranje) teglica u koje sipamo džem. Najslađe za kraj-sladimo se!

31

”Međunarodni praznici: Dan žena ”

Aktivnost je namijenjena za primjenu u razrednoj nastavi, u predmetu Moja okolina

Aktivnost doprinosi razvoju: kritičkog promišljanja, komunikacijskih vještina, izgradnji odnosa,


Autor: Lemana Terzimehić



Zaposlena u: Osnovna škola "Hrasno” Novo Sarajevo

Uvodni dio: Budući da je u okviru predmeta Moja okolina predviđena nastavna jedinica Dan žena, odlučila sam da istu obradim na nešto

drugačiji način. Analizirajući udžbenike Moje okoline i Čitanke od 1. do 4. razreda, uočen je nesrazmjeran odnos među muškim i

ženskim ilustracijama, kao i autorima i autoricama tekstova.

Na tablu su pričvršćena 2 kartona s natpisom: POZNATI MUŠKARCI I POZNATE ŽENE. Učenicima su date upute da ispod tih

kartona mogu zabilježiti imena poznatih autora/ica književnih tekstova, sportista/kinja, naučnika/ca i sl.

Kroz kratki brainstorming učenici su nabrajali: Grigor Vitez, Hasan Kikić, Zehra Hubijar, Nasiha Kapidžić- Hadžić, Edin Džeko,

Miralem Pjanić, Ronaldo, Novak Đoković, Einstein, Amel Tuka... Slijedio je kratki razgovor: šta primjećuju, koliko je muških/

ženskih imena, zašto je to tako, kakav je položaj žena u odnosu na muškarce, zašto...

Glavni dio: Prije realizacije glavne aktivnosti učenici trebaju analizirati udžbenik Moje okoline, izbrojati odrasle likove, odnosno ilustracije

muškaraca i žena, uočiti koje im uloge pripadaju. Uočili su da je broj „muških“ ilustracija znatno veći od „ženskih“. Na tim

ilustracijama uočili su da muškarcima pripadaju sljedeće uloge:

- prodavač, glumac, radnik u tvornici automobila, ljekar, kuhar, djed, policajac, konjanik, otac, direktor, nastavnik,

poljoprivrednik, drvosječa, domar, pilot, konobar. obućar, zlatar, vozač, čamdžija, pčelar, vjerski službenik, mornar, muzejski

radnik/kustos, radnik za šalterom, invalid, muzičar, sportista, kovač.

Ženama pak pripadaju uloge:

- učiteljica, pedagoginja, bibliotekarka, sekretarica, kuharica, spremačica, baka, majka, domaćica, prodavačica, glumica, pekarka,

zubarka, krojačica, domaćica, apotekarka, trudnica, vrtlarka, radnica za šalterom, policajka, plesačica, medicinska sestra.

Učenicima je istaknuto da ne postoji podjela na muške i ženske poslove i zanimanja i da ih stav ili mišljenje okoline ne smije i ne

treba sprečavati u onome što bi voljeli i željeti raditi, čime bi se voljeli u budućnosti baviti. Također su uočili da se muškarci

bave sljedećim aktivnostima: pomaže oko zimnice, usisava (dva pozitivna primjera), čita knjigu/novine, fotografiše, vraća se s

posla, uređuje voćke i sl. dok žena: donosi kafu, pegla, pere suđe, priprema hranu, prodaje, uslužuje…Uslijedio je kratak

razgovor o tome ko šta radi u njihovim porodicama-kako su podijeljene aktivnosti. Zaključili smo da svi članovi porodice

trebaju jednako učestvovati u kućanskim poslovima i da nije sramota ako muškarac pere suđe, usisava i sl.

Nakon toga, učenici su podijeljeni u grupe. Svaka grupa je dobila zadatak da koristeći laptop

ili tablet pronađe na Internetu podatke o:

1. naučnicama

2. inovatorkama

3. humanitarkama

4. poznatim Bosankama i Hercegovkama

Svaka grupa je trebala pronaći podatke o tome čime su se bavile te žene, zašto su ostale

zabilježene u istoriji, koju ulogu su imale i sl. Realizirajući ovu aktivnost učenici razvijaju

saradničke odnose i vještine identificiranja izvora informacija.

Po završetku istraživanja uslijedio je kratki razgovor: šta nisu znali o ženama, zbog čega, u kojim oblastima su žene jednako

uspješne kao i muškarci, za koje izume su mislili da su „muški“, šta možemo uraditi da promijenimo sliku o ženama, kako bi bi lo

prihvaćeno da mogu i trebaju biti ravnopravne muškarcima...Nakon toga, isprintali su fotografije žena o kojima su u prethodnoj

aktivnosti mnogo toga saznali i naučili. Fotografije su grafički obradili koristeći kolaž tehniku i flomastere.

Biografske podatke su iskoristili za snimanje edukativnog videa umjesto osmomartovske čestitke, čime su razvijali i koristili

prezentacijske vještine. Treba istaći da su kroz ovu aktivnost pokazali i zavidne rediteljske vještine.

Završni dio: Promocija i prikazivanje videa ‘Umjesto čestitke’.

Pomenuti video je dostupan na https://www.youtube.com/watch?v=BgNbTWg2o-E&t=30s

NAPOMENA: Roditelji su prethodno dali pisanu saglasnost za snimanje i javno prikazivanje video snimka.

Nastavna sredstva i pomagala:- kartoni riječi, laptop, tablet, Internet, nastavni listići sa zadacima, fotografije, papir u boji,

flomasteri

https://www.youtube.com/watch?v=BgNbTWg2o-E&t=30s

32

”Orientation (Orijentacija) ”

Aktivnost je namijenjena za primjenu u predmetnoj nastavi, u nastavi engleskog jezika

Aktivnost doprinosi razvoju: kritičkog promišljanja, komunikacijskih vještina, ipravljanju emocijama, izgradnji odnosa, društvenoj

odgovornosti


Autor: Marina Marković

Predaje engleski jezik u predmetnoj nastavi


Zaposlena u: Osnovna škola "Jovan Jovanović Zmaj“ Trebinje

Uvodni dio:(15 min)

Aktivnost 1. Vještina : Komunikacija - aktivno sluša i parafrazira Po dolasku u gradski park učenicima se objašnjava pojam orijentacije-snalaženja u prostoru i načini na koji se najlakše

orijentišemo na nekom mjestu (mapa, poznati objekti u blizini, busola, godovi, mahovina). Učenici dolaze do bilborda na kome

se nalazi uvećana turistička mapa grada sa legendom koja se objašnjava (krugovi, boja, čitanje mape). Pomoću vokabularnih

kartica sa identičnom slikom određenog objekta uvode se nove riječi iz datog okruženja oko parka (church, cinema, bank,

school, kindergarten) i lijepe na staklo bilborda tj. mjesto na kome se objekat nalazi. Nastavnica podstiče djecu da pokažu

dlanom objekat koji izgovori :”Show me the kindergarten, please!; Show me the cinema, please!”. Slijedi uvođenje riječi koje

označavaju strane svijeta (east, west, south, north), a učenici određuju lokaciju objekta na mapi poslije postavljanja pitanja :”Is the

church in the south or in the west?” “Where is the bank?”, “What objects are in the east?” itd.

Glavni dio:(55 min)

Aktivnost 2. Kritičko razmišljanje - rješava postavljeni problem Nastavnica pokazuje busolu i objašnjava kako ona radi na principu magnetne igle i polja. Učenici se poslije demonstracije dijele u

parove i dobijaju zadatak da busolom odrede stranu svijeta na kojoj se objekat nalazi (učenici izvlače papir na kome je napisana

riječ čiju lokaciju trebaju da odrede). Svi objekti se nalaze pored parka na različitim stranama. Parovi izvršavaju zadatak a

nastavnica radi provjeru.

Aktivnost 3. Kritičko razmišljanje - rješava postavljeni problem Na putu do mjesta gdje se nalazi drveće obraslo mahovinom i posječena stabla sa godovima, učenici imaju zadatak da, hodajući

stazom, pronađu uočljive koverte na niskim granama drveća, žbunovima, ivičnjacima staze i pukotinama zidova i da ih pokupe.

Svaka koverta sadrži po karticu sa naučenom rječju i slikom (the bank/the cinema) koju učenici moraju da pročitaju, te pokažu na

kojoj strani se taj objekat nalazi u odnosu na njihovu poziciju. Uvode se nove riječi (moss, growth circles) i objašnjenje kako se

orijentisati pomoću istih.

Aktivnost 4. Izgradnja odnosa - gradi partnerske odnose Igra u paru: Jedan učenik odvede druga, koji drži oči zatvorenim, do goda ili mahovine i pita ga da taktilno (dodirujući prst ima)

prepozna šta je ispred njega – mahovina ili godovi i da odredi stranu svijeta na kojoj se nalazi orijentišući se prema istom.

Aktivnost 5. Izgradnja odnosa - razvija saradničke odnose Učenici dolaze na travnatu površinu parka i usvajaju izraze za kretanje pomoću nacrtanih strelica okačenih na stabla drveća (turn

left, turn right, go straight on). Slijedi fizička aktivnost gdje učenici, podijeljeni u 3 grupe, dobijaju naredbu nastavnice u kom pravcu

da se kreću i da najbrže dođu do određenog mjesta npr. “Turn left and touch the moss! Go straight on and touch the compass!”.

Aktivnost 6. Izgradnja odnosa – gradi partnerske odnose Potom učenici u paru dobijaju tacnu sa grizom i kroz igru crtanja po grizu ponavljaju naučene riječi npr. učenik nacrta prstićem

strelicu na lijevo , a njegov partner mora da kaže komandu koju je ovaj nacrtao npr. “Turn left!” ili učenik uzme drugov

prstić i njime piše po grizu, a ovaj zatvorenih očiju pogađa koja se riječ ispisuje na grizu (npr.right), oslanjajući se na čulo dodira i

pokret prsta.

Aktivnost 7. Upravljanje emocijama –prepoznaje i razumije emocije i povezuje

sa potrebom Potom slijedi igra “I'm the blind man - I trust you!” („Ja sam slijepac i vjerujem tebi“), gdje jedan učenik dobija povez preko očiju i

kreće se na komandu svog partnera (Go straight on, Turn left), koji pazi da se njegov drug kreće zadatom putanjom ali i na

njegovu bezbjednost (on mu vjeruje).

33

Aktivnost 8. Kritičko mišljenje - rješava problem

Nastavnica pokazuje napravljeni poster sa frazama i neophodnim dijalogom koji se vodi kada tražimo uputstva za orijentaciju

direktnim upitom od prolaznika i koji je takođe jedan od korisnih načina snalaženja u prostoru:

A: Excuse me, where is the bank?

B: Go straight on and turn left!

A: Thank you!

B: You are welcome!

Učenici ponove dijalog za nastavnicom. Nastavnica držeći mapu demonstrira dijalog sa par prolaznika (angažovani učenici iz

starijeg odjeljenja), a potom daje djeci mape grada i zadatak (grupe od 3-4 učenika) – da zaustave drugu grupu ili prolaznike i

pitaju za uputstva do mjesta do kojeg žele doći po izboru.

Završni dio: (20 min)

Aktivnost 9. Društvena odgovornost–vidi uzajamnu korist od zajedničkog rada

Učenici se dijele u dva tima (“East” & “West”) i organizuju se za igru “Treasure Hunt” a riječi treasure / chestnut se objašnjavaju

slikom. Svaki tim bira vođu, dobija durbine (rolne ubrusa) i ručno napravljenu mapu (korišten materijal: papirna vreća), koju

mora pratiti kako bi našao skriveno blago. Na mapi su ucrtani znakovi za orijentaciju i punktovi (određena mjesta kraj kojih

moraju proći na svom putu), na kojima se nalaze zadaci koje moraju uraditi svi članovi tima da bi tim išao dalje („Pročitaj

napisanu riječ!“ „Kako se kaže sjever na engleskom jeziku“? „Nabroj barem dva načina orijentacije“ itd).

Po završenom zadatku cijeli tim složno i zajedno izgovara uputstvo za dalje kretanje do krajnjeg odredišta-blaga- tj.kutije sa

toplo pečenim kestenima, šećernim perlicama i čokoladnim dukatima u zlatno-žutom papiru koje dobijaju i dijele tek nakon što

svaki član tima zalijepi na obraz naljepnicu “Treasure found” koju pronađe u kutiji. Pobjednički tim dobija aplauz i čestitku

“Congratulations!” jer su bili brži, iako je nagrada ista za sve.

Aktivnost 10. Pravljenje oznake za orijentaciju

Nа kraju učenici štapom nа igrališnom pijesku iscrtvaju početna slova (N,S,E,W) strana svijeta ukrašavajući ih sakupljenim

kestenjem.

Domaća zadaća (Nastavni listići):

‘’Pratite mapu i ucrtane stope, popunite dati tekst odgovarajućim izrazima na predviđenim prazninama, te dopišite nedostajuća

slova u novonaučenim riječima.’’

34

” Zdrava ishrana ”

Aktivnost je namijenjena za primjenu u razrednoj nastavi, sa učenicima trećeg razreda


Trajanje: 45 minuta

Autor: Marizela Terzić



Zaposlena u: Osnovna škola "Meša Selimović’’ Zenica

Cilj nastavnog sata je sticanje znanja o uslovljenosti i povezanosti pravilnog rasta, razvoja i zdravlja čovjeka s pravilnom i

zdravom ishranom, te primjena stečenih znanja prilikom rješavanja zadataka različitih tipova i nivoa saznajne djelatnosti koja se

osigurava međupredmetnom korelacijom.

Uvodni dio

U uvodnom dijelu sata slijedi dramatizacija - Vanzemaljac sa planete Piramidonije ima problem jer mu je brod (biomehanički

brod u obliku piramide) ostao bez energije pa je svratio na planetu Zemlju u III3 razred da mu pomognu. Tokom dramatizacije

učenik - vanzemaljac propituje učenike o načinu ishrane na planeti Zemlji, osnovnim životnim namirnicama te, nakon razgovora,

učenike grupiše u timove: voće, povrće, mlijeko, voda, žitarice. Na improviziranom TV-prijemniku od kartonske kutije,

nastavnik će pročitati jutarnje vijesti i učenike upoznati sa sadržajem današnje nastavne jedinice.

Glavni dio

U glavnom dijelu sata se realiziraju tri saznajne aktivnosti usmjerene na razvoj životnih vještina (izgradnja trodimenzionalne

piramide ishrane- izgradnja odnosa i komunikacija; rješavanje ukrštenica i otkrivanje ključnih pojmova - komunikacija, izgradnja

odnosa, kritičko promišljanje; dizajniranje tanjira pravilne ishrane - izgradnja odnosa, kritičko promišljanje, društvena

odgovornost).

Prva aktivnost se realizira po etapama a to su: sastavljanje slagalica - dijelova piramide zdrave ishrane (voda, žitarice, voće,

povrće, mlijeko i mliječni proizvodi, meso i prerađevine od mesa, šećeri, masti i ulja), oblikovanje trodimenzionalne piramide

zdrave ishrane i kritičko promišljanje o nivoima na piramidi prema životnim namirnicama. Aktivnost se odvija u malim grupama

koje su heterogenog sastava. Tokom aktivnosti učenik - vanzemaljac obilazi svaku grupu i ima zadatak da propituje učenike,

hrabri, podstiče na rad i prevenira moguće sukobe nenasilnim putem fokusirajući se na to da na planeti Piramidoniji stanovnic i

nikada nisu u sukobima. Četiri grupe slažu slagalice u obliku trouglova - strane četverostrane piramide, a peta grupa slaže

slagalicu u obliku kvadrata-baza piramide. Nakon toga slijedi prezentacija i postavka dijelova piramide na biomehanički brod

vanzemaljca koji je korišten u uvodnom dijelu. Na ovaj način nastaje trodimenzionalna piramida zdrave ishrane, tj. djelimično

napunjen biomehanički brod potrebnom energijom - znanjima o životnim namirnicama i njihovom pravilnom unosu u

organizam.

Druga aktivnost je usmjerena na popunjavanje ukrštenica u malim grupama i otkrivanje pojmova vezanih za hranljive materije

(vitamini, bjelančevine, šećeri, minerali, kalcij). Ukrštenice su dizajnirane u formi jezičkih igara i vježbi na tri nivoa složenosti

(osnovni, srednji i napredni nivo) i povezuju znanja iz nastave jezika i moje okoline. Nakon uočavanja ključnih pojmova, slijedi

prezentacija, tj. čitanje istih, a nastavnik upoznaje učenike o zastupljenosti pojedinih materija (otkrivenih pojmova) u

namirnicama i gradi shemu na plakatu (povezuje hranljive materije i životne namirnice). Nakon toga vodi se diskusija o omjeru

(količini) namirnica na dnevnom nivou s posebnim fokusom na unos količine vode. U ovom dijelu učenici iznose svoje stavove

o svakodnevnoj ishrani s fokusom na nezdrave životne navike.

Treća aktivnost je vezana za dizajniranje tanjira pravilne ishrane. Ova aktivnost ima za cilj da učenike osposobi za pravilan izbor

hrane u omjeru 4/4 (1/4 povrća, 1/4 voća, 1/4 meso, sir, mahunarke, riba, jaja i 1/4 tjestenina, hljeb, riža, krompir). Učenici u

malim grupama na papirnim tanjirima treba da dizajniraju obroke za venzemaljca. Na ovaj način do izražaja dolaze njihove

vještine (vještine dizajniranja, kritičkog promišljanja, aktivnog slušanja i sl.). Hranu biraju sa ponuđenih slika iz didaktičke

aparature, a zatim je lijepe na papirne tanjire. Vanzemaljac će na ovaj način imati priliku da ''kuša'' raznovrsnu hranu koju

preferiraju učenici III3 razreda. U ovom dijelu, učenici vode računa o klasifikaciji zadrave i nezdrave hrane. Vanzemaljac naglašava

u ovom dijelu da njegov biomehanički brod pokreće samo zdrava hrana i da će u skladu s tim odabrati najbolje (najzdravije)

dizajniran tanjir pravilne ishrane.

Završni dio

Nakon ove tri usmjerene aktivnosti, slijedi završni dio sata u kome vanzemaljac zauzima sjedeći položaj, tj. sjeda iza

improviziranog TV aparata i organizira - vodi Kviz znanja kako bi stekao uvid u pojedinačne stavove, znanja i vještine učenika

neophodne za snalažanje u svakodnenvim životnim situacijama kada je u pitanju zdrava ishrana. Učenici ispred sebe imaju tablice

(pet redova sa četiri stupca- opcije A,B,C,D). Vanzemaljac čita pitanja, a učenici unose tačne odgovore u tablicu zaokruživanjem

određene opcije A,B,C ili D. Nakon toga vanzemaljac daje tačne odgovore, učenici rade autokorekciju, sumiraju tačan broj

osvojenih bodova, a nakon toga bodovi se zbrajaju na nivou razreda.

35

Nastavnik zapisuje dobijeni zbir bodova (npr. 22 učenika x 5 bodova =110 bodova) i postavlja pitanje vanzemaljcu da li će to

biti dovoljno za pokretanje njegovog biomehaničkog broda i povratak na planetu Piramidoniju.

Vanzemaljac daje potvrdan odgovor, a zatim učenike poziva na dalju saradnju. Dijeli im nastavne listiće s pitanjima koja se

odnose na uticaj drugih faktora na zdravlje čovjeka (okolina, emocije, fizičko vježbanje, higijena i dnevni ritam aktivnosti).

Učenici će za domaći zadatak opisati kako ovi faktori utiču na zdravlje čovjeka.

Nakon ove aktivnosti slijedi jedna od aktivnosti saradnje sa roditeljima (roditelji kao partneri u saznajnim aktivnostima). U

učionicu ulaze dva roditelja učenika i unose posude sa voćnom salatom koju će podijeliti učenicima kao poslasticu za veliki

odmor. Nastavnik se zahvaljuje roditeljima i naglašava još jedanput učenicima da su pravilan rast, razvoj i zdravlje čovjeka

povezani sa pravilnom i zdravom ishranom.

Napomena: Nastavi sat je realiziran kao ogledni sat 17.05.2017. godine u sklopu internog programa stručnog usavršavanja

nastavnika JU OŠ ''Meše Selimović'' Zenica.

36

“Koga izabrati na poziciju autoriteta?“

Građansko obrazovanje (9. razred)

Aktivnost je namijenjena za primjenu u predmetnoj nastavi, u nastavi Građanskog obrazovanja

Aktivnost doprinosi razvoju: kritičkog promišljanja, komunikacijskih vještina, upravljanje emocijama, izgradnji odnosa, društvenoj

odgovornosti

Trajanje: 45 minuta

Autor: Merana Oprašić

Predaje historiju, građansko obrazovanje, kutura i zajednica u predmetnoj nastavi


Zaposlena u: Osnovna škola "Miroslav Krleža" Zenica

U okviru svog redovnog rada u nastavničkom procesu, imamo za obavezu održavanje oglednog-uglednog časa svake druge

godine.To podrazumijeva posjetu kolega, uprave škole i predstavljanje novina u nastavničkoj praksi. Školske 2016/17.godine ja

sam imala obavezu da predstavim ogledni čas te sam, što i nije uobičajeno, pripremila čas iz predmeta Građansko obrazovanje.

Tema nastavne jedinice bila je „Koga treba izabrati na ovu poziciju autoriteta?“

Inspiraciju sam imala u predsjedničkim izborima u SAD-u, s obzirom na to da dio nastavne jedinice obuhvata izbore ali, u ovom

slučaju, gradonačelnika zamišljenog grada.

Pripreme za čas su zahtijevale izbor tri učenika, dva dječaka i jednu djevojčicu, izbor uloga i predstavljanje. Učenici su

oduševljeno prihvatili uloge, iščitali osnovne informacije i upute. To je podrazumijevalo istraživanja, kreativno promišljanje,

planiranje te korištenje različitih izvora informacija. Tokom prethodnih časova obradili smo teme autoriteta, privatnosti i

odgovornosti te sam u uvodnom dijelu imala za cilj istražiti nivo usvojenosti (ishode učenja).

U uvodnom dijelu časa koji obično traje 5-10 minuta, učenicima sam podijelila tekst u kojem ih na šaljiv, lažni način

obavještavamo o novim pravilima u školi (u vezi s kodeksom ponašanja, odijevanja, komuniciranja). Napravila sam i korelaciju s

historijom - postavila sam naziv ulice po jednoj negativnoj historijskoj ličnosti i pogrešan datum objave teksta (1.IV 2012.godine.,

prvoaprilska šala). Učenici su reagovali, kritički zaključivali i promišljali, komunicirali, vodeći računa o izražavanju vlastitog i

uvažavanju tuđeg mišljenja. U prvom momentu bili su zbunjeni, zanimljivo je i neočekivano bilo i meni, jer su pravila bila

provokativna ali pošto je i direktor prisustvovao času, mislim da su malo bili oprezni.

U glavnom dijelu časa počinje predstavljanje kandidata za gradonačelnika (privatnik, advokatica i doseljenik), koje učenici pažljivo

slušaju jer predstoji glasanje. Kandidati su imali zadane osnovne likove, koje su oni dalje, prema ličnim interesima, razvijali.

U okviru kampanje čak su pripremili i promotivni materijal (olovke,plakate). Učenici kandidati prezentiraju govorničke vještine,

saradničke odnose, razvijaju konstruktivna rješenja ali su, kao i u svakoj kampanji, bili pomalo i zločesti. Pripremili su elemente

političke kampanje i pokazali kako se može utjecati na razvoj zajednice, kako pojedinac tako i grupa, i tako mijenjati okolinu u

kojoj žive. Svaki kandidat je istaknuo probleme i načine rješavanja naročito grupe koju prvenstveno predstavlja. Zatim su pozvali

glasače da razmisle o kandidaturama i pristupe glasanju. Glavni dio časa bio je dosta dinamičan i zanimljiv.

U završnom dijelu uslijedilo je glasanje na način da su ostali učenici, birajući“ svog“ kandidata, formirali političke ekipe i doradili

kampanje u smislu izrade plakata, slogana i podrške „svom“ kandidatu. Formirali su grupe oko „svog“ kandidata i doradili

kampanju, prvenstveno uređujući plakate, pišući zanimljive slogane. Naravno da je atmosfera bila burna ali u granicama

tolerancije. Čak smo malo i provocirali jedni druge. U glasanju smo vodili računa i o ličnim stavovima ali i stilovima kampan ja

kandidata. Tokom glasanja, zamolila sam učenike da uvažavaju i razum i emocije prilikom odabira gradonačelnika. Iskazali su

pozitivne emocije za svog kandidata ali i poštovanje drugih.

Sve tri kampanje su bile izvrsne, kandidati su bili zanimljivi i uvjerljivi i naravno da je pobijedio kandidat s najviše glasača.

Nakon časa čak smo nastavili razgovore, i kolege nastavnici i učenici. Komentarisali smo kampanje i složili se da je ovo bio

dobar način da malo izađemo iz uobičajene rutine nastave, te da učenici maksimalno aktivno učestvuju na času.

Mogu samo još da istaknem pohvale i ponos na učešću svojih učenika i naglasim priličnu posvećenost i zrelost, kritičnost tokom

časa a mislim da smo obuhvatili elemente pet životnih vještina.

37

”Pritisak u tečnostima (VII razred)”

Aktivnost je namijenjena za primjenu u predmetnoj nastavi, u nastavi fizike


Trajanje: 45 minuta

Autor: Mladen Kubatlija

Predaje matematiku i fiziku u predmetnoj nastavi


Zaposlena u: Osnovna škola "Mokro” Mokro-Pale

Cilj časa (vaspitni): Razvoj kritičkog mišljenja, tolerantna verbalna komunikacija, aktivno slušanje drugih, prihvatanje različitih mišljenja i

konstruktivno rješavanje problema.

Uvodni dio (10 min): (Razvijanje dobre atmosfere u učionici i tolerantog

dijaloga) Nastavnik je pozdravio djecu i počeo razgovor sa njima o prethodnom času o Pritisku kod čvrstih tijela.

Nastavnik počinje sa pričom a učenici odgovaraju na postavljena pitanja.

N: Nalazimo se na pješčanoj plaži na moru i šetamo. Od čega zavisi dubina

tragova u pijesku? U: Od težine čovjeka, pritiska N: Kada će tragovi u pijesku biti plići? U: Ako je čovjek lakši… N: I.... U: Od veličine (površine) stopala, N: Odlično, možeš li ti vršiti isti pritisak na pijesak kao ja? U: Da, jer je pritisak srazmjeran težini, a obrnuto srazmjeran površini. Formula:

N: Kako djeluje pritisak između čvrstih tijela? U: U pravcu djelovanja sile. N: Dobro ste naučili lekciju, no bilo je i pogrešnih odgovora. Važno da smo se razumjeli i zajednički dolazili do pravih

odgovora i rješenja.

1. FAZA (Izazov-motivacija) (10 min.)

‘’Danas ćemo raditi nešto novo, ali ćete vi sami dolaziti do objašnjenja

rješenja problema.’’ Nastavnik je podijelio učenicima listiće, na kojima je ispričana kratka priča o

ribaru. (slika 2.) Jedan učenik je pročitao priču naglas.

„Ribar je za čuvanje ulovljene ribe napravio poboljšanje u svom čamcu. On je u

srednjem dijelu čamca postavio dvije vertikalne ploče i u ograđenom dijelu u

dnu napravio malu rupu. Htio je da ulovljena riba bude sveža. Da li će čamac

potonuti iako voda ne ulazi u cijeli čamac? Pomozimo ribaru.’’

Nastavnik i učenici slušaju mišljenja drugih učenika. Učenici su imali različita mišljenja, ali smo ih sve mirno saslušali. Razvijali smo kulturu verbalne komunikacije, aktivno slušali

druge, prihvatali različita mišljenja i i zajedno rješavali problem. Nastavnik je zamolio učenike da na dnu listića napišu svoje mišljenje o rješenju problema, ne otkrivši im tajnu.

II FAZA (Razumijevanje sadržaja kroz nova saznanja) (15 min.) Da bi dali precizan odgovor na ta pitanja, moramo se sjetiti nečega iz fizike i naučiti nešto novo. Pročitajmo u udžbeniku fizike

za VII razred, tekst vezan za „Pritisak u tečnosti“ na strani 67.i 68. (10 minuta).

Nakon pročitane lekcije, trebamo odgovoriti na postavljena pitanja sa listića (učenici rade u parovima 10 minuta).

38

Pitanja nastavnika Odgovori učenika

„Jedan slon, majmun i papapagaj duvali su mjehurića

od sapuna. Dobijeni mjehurići su bili sferni (loptice).

Majmun je dugo bio uznemiren i uzeo je cijev s

kvadratnom rupom. No, mjehur se nije pretvorio

kocku! Zašto? A zašto ti mjehurići idu gore? "

Prema Pascalovu zakonu je: Pritisak proizveden u

tečnostima ili gasovima se prenosi na sve strane

podjednako. Budući da je vazduh u njima topliji od okolnog vazduha,

mjehurići se kreću uvis.

Prema kojoj formuli se može naći pritisak? (Tu i druge formule pisati na tabli)?

Р=F/S p=ρgh

Po kojoj se formuli izračunava sila pritiska? F=РS F=mg

Kako se može utvrditi vrijednost hidrostatičkog

pritiska na bilo kojoj dubini u tečnosti ? P=ρgh

(formule pisati na tabli)

Od čega zavisi pritisak u tečnosti ili gasu ? Od njihove gustine i dubine (visine).

Zakon spojenih posuda Tečnost ima istu visinu u svim dijelovima spojene

posude

Slika 3. Spojene

posude

Odgovore na pitanja zajedno smo usaglasili jer je bilo nekoliko netačnih odgovora (u duhu poštovanja različitih mišljenja) ‘’Zapamtimo ove informacije, one će nam danas biti veoma korisne za odgovor na pitanje sa početka časa.’’

III FAZA refleksije: (Rješavanje problema na osnovu novih informacija i

saznanja) - 5 min.

Ponovno razmotrimo problem s čamcem. Šta reći ribaru? Usaglasili smo odgovor sjetivši se Paskalovog zakona i zakona

spojenih posuda:

Odjeljak u čamcu u odnosu na korito rijeke čini posudu. Voda koja se izlije u odjeljak ne dopire do ruba čamca, nego će biti

na istom nivou kao u rijeci. Čamac neće potonuti jer će i dalje plutati.

Sedam od dvadeset učenika nam je priznalo da su pogriješili, jer nisu imali dovoljno saznanja o problemu.

Evaluacija časa: (5 min.) N: Kako vam se svidio današnji čas? U: Odlično, sami smo učili i tražili rješenje problema. U: Mogao sam iskazati svoje mišljenje. U: Razgovarali smo i uvažavali se međusobno. U: Kada bi bilo više ovakvih časova. N: Odlični ste bili. Naučili smo mnogo toga. Biće još ovakvih časova.

N: Za domaću zadaću uradite dva zadatka : 30. i 31. u Zbirci zadataka iz fizike, na strani 28.

39

”Vratite nam djetinjstvo”

Aktivnost je namijenjena za primjenu u predmetnoj nastavi, u nastavi bosanskog jezika i književnosti

Aktivnost doprinosi razvoju: kritičkog promišljanja, komunikacijskih vještina, upravljanje emocijama, izgradnji odnosa, društvenoj

odgovornosti

Trajanje: 45 minuta

Autor: Munira Kovač-Devlić Predaje bosanski jezik i književnost u predmetnoj nastavi


Zaposlena u: Osnovna škola "Husein Efendija Đozo" Goražde

Jedan od segmenata bitnih za razvoj vještina kod učenika a koji su sastavnice Dramske sekcije, je vještina kritičkog promišljanja

koja se manifestuje kroz različite prikaze društvene stvarnosti i učeničko razumijevanje te stvarnosti. Razvoj komunikacijskih

vještina se podrazumijeva kroz konstantno proučavanje književnih tekstova. Upravljanje emocijama i prenošenje emocija do

publike bit je svake odigrane predstave. Ono po čemu se jedna naša predstava razlikovala od ostalih jeste, naravno pored

tematike, i razvoj društvene odgovornosti kod učenika.

Članovi dramske sekcije su velikim dijelom učenici devetog razreda te sam razgovarajući o njihovim potrebama i mogućnostima

došla na ideju da napišem tekst na temu evociranja djetinjstva kakvo je nekada bilo kada smo se igrali, družili, vrijeme provodili

igrajući društvene igre. Time sam željela poslati poruku i djeci, ali i roditeljima koji su vrlo često s nostalgijom pričali o vremenu

kada je bilo važnije imati jednog prijatelja iz ulice nego stotine virtualnih na društvenim mrežama. I nije to bio jedini cil j. Naime,

svake godine učenici završnog razreda imaju mogućnost odlaska na ekskurziju unutar naše domovine te na taj način upoznaju se

sa znamenitostima koje do tada uglavnom upoznaju samo teoretski, iz udžbenika. Međutim, i ove godine, kao i prethodnih,

javljaju se problemi materijalne prirode te neki učenici nisu u mogućnosti doživjeti svoje prvo putovanje sa drugarima. Kako

bismo riješili ovaj problem došli smo na ideju da dramsku predstavu prikažemo lokalnoj zajednici, a od prodatih ulaznica

obezbijedimo ekskurziju mladim glumcima i njihovim drugarima čiji roditelji nisu u mogućnosti finansirati odlazak na ekskurzi ju.

Željela sam potaknuti učenike na društveno odgovorno ponašanje, razviti njihove dodatne kompetencije, te razviti osjećaj koliko

su društveno korisni. Scenarij sam pisala na času Dramske sekcije gdje su učenici sugerisali šta je to što se negativno odražava

na njihovo djetinjstvo (višesatno sjedenje pred kompjuterom, otuđenost od stvarnog svijeta, asocijalno ponašanje, stvarni svijet

podređen virtualnom, posljedice na zdravlje djeteta koje uzrokuje previše provedenog vremena za kompjuterom, fizička

neaktivnost) i povlačili smo paralelu sa djetinjstvom koje smo imali prije devedesetih i ekspanzije društvenih mreža (prijateljstva

koja smo imali u stvarnom svijetu, druženja u dvorištu, na igralištu, vrijeme kada smo se igrali zbog zabave a ne rezultata....).

Marljivo smo pripremali predstavu od početka drugog polugodišta pa sve do 20.aprila.

Dramska predstava nosi simboličan naziv „Vratite nam djetinjstvo“. Vrijeme trajanja 45 minuta.

Predstava je uspješno realizovana samom činjenicom da su mladi glumci ponosno konstatovali da su, razgovarajući sa svojim

vršnjacima, stekli utisak da su naše poruke sa pozornice doprle do njih i roditelja. Sredstvima prikupljenim od ulaznica vrat ili

smo osmijeh na lica učenika i obezbijedili im prvo zajedničko putovanje sa drugarima. Neki od njih su igrali sa pozornice i ne

samo da su osjetili šta znači biti društveno odgovoran nego kako svojim vještinama obezbijediti sredstva a da pri tom ne traže

pomoć od drugih. Samopouzdanje, jačanje komunikacijskih vještina te razvoj kritičkog promišljanja samo su neke od vještina

koje zajednički jačamo kroz naše projekte. Ovo je bio jedan od njih. Nekoliko stotina zadovoljne publike, zadovoljni osmijesi

mojih učenika meni su pokazatelj da je ovaj poduhvat uspješno realizovan. Samopouzdanje koje su učenici stekli je zadivljujuće

iako je mnogima ovo bilo prvo iskustvo na pozornici. Učenici su komentarisali da iskustvo igranja uloge pred nekoliko stotina

ljudi pomoglo im je da prevaziđu tremu i nelagodu kada odgovaraju pred nastavnikom određeni predmet. Time je i njihov uspjeh

znatno poboljšan. Učenici trebaju vjerovati u svoje zaista ogromne sposobnosti i mogućnosti kako bi uspješno realizovali

zadatke koji se pred njih postavljaju. Također, učenici su stekli dojam koliko mogu biti društveno korisni te pomoći sebi ali i

drugima isključivo svojim vještinama i kompetencijama.

Ovo su neki od dojmova mladih glumaca:

„Predivan je osjećaj kad znate da ste nekom pomogli, naučili ga nečemu, potakli ga da razmišlja, proizveli onu suzu radosnicu ,

onaj najdivniji osmjeh i vratili u ljepši svijet.“ Almina (učenica)

„Predstava "Vratite nam djetinjstvo" imala je za cilj da potakne i roditelje i nastavnike a najviše djecu koja su danas zaokupljena

gomilom manje važnih informacija, da promišljamo o realnim problemima koji su dio naših života, a na koje možemo utjecati.

Pored toga, ovim projektom ojačali smo samopouzdanje i sada čvrsto vjerujemo da mi djeca možemo zaista mnogo.“ Ilvana

(učenica)

„Mnogo sam ponosna na nas, mlade glumce. U grad smo vratili želju za igrom i zabavom a da ona ne podrazumijeva korištenje

tehnologije. Sretna sam jer smo odrasle potakli na razmišljanje o problemu koji sve više pogađa svijet, pomogli smo i mladim

maturantima da obezbijede novčana sredstva za ekskurziju. Mojoj sreći i ponosu nema kraja“- Melisa (učenica).

Publika je reagovala vrlo emotivno, a snimak predstave emitovan je na lokalnoj televiziji te je time omogućeno da lokalna

zajednica bude upoznata sa našim radom. Kako reče moja učenica: „Mojoj sreći i ponosu nema kraja“....Idemo dalje.

40

”Priroda- Kretanje životinja”,

peti razred

Aktivnost je namijenjena za primjenu u razrednoj nastavi, u nastavi engleskog jezika


Trajanje: 45 minuta

Autor: Nadža Uzunović Predaje sve predmete u razrednoj nastavi


Zaposlena u: Osnovna škola "Aleksa Šantić’’ Sarajevo

Aktivnost 1- Strategija Ukrštene riječi (10 min)

Učenici su na prethodnom času dobili zadatak i upute kako se pripremiti za sljedeći čas.

Jedna grupa učenika (4 učenika), je imala zadatak da napravi ukrštenicu koja ima petnaest

pitanja, tiče se kretanja životinja, a čije je konačno rješenje KRETANJE ŽIVOTINJA. Učenici

su u potpunosti ispunili svoj zadatak. Ukrštenica (slika popunjene ukrštenice i pitanja za

ukrštenicu),

Na ovaj način učenici razvijaju društvenu odgovornost. Prepoznaju svoju ulogu u realizaciji

časa, snose odgovornost za njegovu uspješnu realizaciju, vršnjački su edukatori u razredu i

zajednici, prepoznaju uzajamnu korist od svog rada, shvataju posljedice svoje odgovornosti

i zadatka kojeg su dobili. Nakon odgovorenih pitanja i riješene ukrštenice, učenici otkrivaju

konačno rješenje - Kretanje životinja.

Slijedi najava časa.

Aktivnost 2- Strategija učenja pomoću pitanja (15 min) Učenici su podijeljeni u dvije grupe. Kod kuće su imali zadatak - trebali su da pročitaju lekciju i istraže na internetu i

enciklopedijama sve o kretanju životinja. Aktivnost je takmičarskog tipa. Dva učenika na tabli bilježe tačne odgovore. Istraživanje

koje je urađeno je vrlo temeljito, s puno informacija. Grupe neizmjenično jedna drugoj postavlja pitanja. Na svako postavljeno

pitanje na koje dobiju tačan odgovor dobijaju jedan bod, a na svako pitanje na koje suprotna ekipa ne zna odgovor i sami im

moraju ponuditi rješenje, dobijaju dva boda. Pitanja na koja većina učenika ne zna odgovor, su pitanja koja nose više bodova iz

razloga što su to pitanja koja nisu uobičajena i za njihovu pripremu i istraživanje su trebali specifični izvori. Sabiramo tačne

odgovore i proglašavamo grupu koja je bila uspješnija u rješavanju ovog zadatka. Pobjednička grupa kao nagradu dobija zadatak

da pripremi uvodni dio časa za sljedeći čas, predmet Društvo, koristeći se istom tehnikom.

Primjenom ovakvih strategija u poučavanju učenici razvijaju konglomerat životnih vještina koje se odnose na izgradnju odnosa.

Koristeći različite izvore, učenici su došli do različitih informacija koje imaju drugačiju interpretaciju, ali istu naučnu vrijednost,

prezentirajući i jedne i druge nalaze prihvataju različitosti, uvažavaju mišljenja, razvijaju saradničke odnose, razmjenom mišljenja

dolaze do rješenja, uvažavaju i poštuju emocije drugih.

Aktivnost 3 – Strategija Pogodi ko sam (10 min)

Učenici će na ovaj način imati priliku da ponove usvojena znanja o kretanju životinja. Sjede u polukrugu. Učenik ima zadatak da

izađe, učiteljica mu na krunu koja se nalazi na glavi, pričvrsti sliku neke životinje. Strategija je bazirana na postavljanju pitanja.

Učenik koji ima sliku, pita ostale učenike, niz pitanja da bi došao do rješenja. Sva pitanja trebaju biti prilagođena nastavnoj

jedinici. Npr. Krećem li se u vodi? Krećem li se na kopnu? Imam li dvije noge? Skačem li? .... Ostali učenici odgovaraju sa DA ili

NE. Nakon tačno odgovorenog zahtjeva na ovaj zadatak, krunu preuzima učenik kojem je zadnjem postavio pitanje. Ovo je

strategija kojom učenici mogu da ponove mnoge oblasti, a razvija kod učenika kritičko mišljenje, identifikuje rješenja, locira

izvore informacija, nalazi rješenje za problem.

Aktivnost 4 – Kviz- (5 min)

Na kraju časa učenici su uradili kviz. Pitanja koja su ponuđena u kvizu je sastavljao nastavnik, koristeći se udžbenikom,

internetskim izvorima i enciklopedijom Životinjske vrste Evrope. Učenici su veoma uspješno uradili kviz i pokazali usvojenost

znanja. Relijabilnost skala je 86%, što govori da je četiri petine učenika potpuno usvojilo gradivo obrađeno na prethodnom času.

Spontan početak primjene ove metode koji je već naveden, je doveo do velikog zanimanja za ovakav oblik rada ali je zahtijevao

i istraživanje koje bi potkrijepilo ovakvu primjenu u nastavi.

Istraživanje se odnosilo na primjenu ove metodologije u Americi koju je prva u svom radu primijenila Deborah Meier i na taj

način uspjela da odustajanje učenika od nastave u školi u Harlemu koji je do tada bio 40-60% smanjen je na 3%.

41

Analizom prethodnog časa prirode koji je bio cijeli zasnovan na pitanju učenika, dolazimo do zaključka da su svi ovi principi,

odnosno vještine učenja zadovoljene.

Dokaz-učenici pored pitanja koji su pripremili imaju i odgovor odnosno informaciju koja je provjerena i poziva se na izvor.

Stajalište-učenici na osnovu znanja kojim vladaju i spremni su da prezentuju grade vlastiti stav.

Povezanost se definiše u smislu da učenici imaju na isto pitanje nekoliko različitih odgovora, koji imaju različite izvore, ne

isključuju jedan drugog, nisu podudarni ali su povezani. Principom nagađanja učenici zadovoljavaju svoje potrebe za razmjenom

mišljenja, argumentovanjem, debatovanjem, prilikom da se čuje njihovo mišljenje.

Nema pogrešnih odgovora, samo odgovori koji se ne mogu dokazati. Na ovaj način se razbija stigma i strah da zbog netačnog

odgovora učenici ne izražavaju svoje mišljenje.

Značaj se izražava u potrebi da učenici usvoje znanja u onom obimu koliko oni smatraju da mogu, bez ograničenja okvirnih

sadržaja, uz određeno usmjerenje na temu.

Ono što je najznačajnije u primjeni ove metode je motivacija i želja učenika da svojim radom, istraživanjem, pronalaskom

informacije i prezentiranjem iste, aktivno učestvuje u radu. Primjenom ove metode na času Prirode učenici su usvojili znanja na

jedan vrlo spontan i zanimljiv način i proširili već postojeća znanja. Učenici su na kraju časa napisali komentare s mišljenjem o

času, realizaciji časa, metodama koje su korištene i znanju koje je pokazala učiteljica, jer je na ovom času, učiteljica bila učenik.

Spisak priloga:

Prilog br. 1– Pitanja za ukrštenicu

PITANJA ZA UKRŠTENICU

Životinje koje lete, kreću se u ...ZRAKU

Na kopnu se životinje kreću tako što, skaču, pužu..i. TRČE.

Kengur je životinja koja zahvaljujući svojim dugim nogama može najviše da ...SKAČE.

Glista se kreće tak što ...STEŽE svoje mišiće.

Pticama u zraku kretanje omogućavaju ...KRILA.

Kretanje ptica uz pomoć krila je ...LETENJE.

Da bi se mogli kretati, oni stezu svoje tijelo i ispuštaju sluz na podlogu, oni su ...PUŽEVI

Skače visoko, 12 puta više od svoje dužine koristeći dužinu svojih nogu, to je ...ŽABA.

Da bi se kretale koriste peraje, to su ...RIBE.

Žive u vodi i kreću se pomoću nogu, to su ...RAKOVI.

Zbog jakog otpora, životinje se najsporije kreću u ...VODI.

Mogu satima da se kreću lebdeći bez ijednog pokret, a to su ...PTICE.

Za kretanje sisara potrebni su kosti i ...MIŠIĆI.

Neke životinje se kreću tako da pomjeraju noge s jedne pa s druge strane, to se naziva kas, i tako se kreće ... KONJ.

Moze skočiti 200 puta više od svoje dužine, a to je ...BUHA

KONAČNO RJEŠENJE: KRETANJE ŽIVOTINJA

Prilog br. 2 – Evaluacijski listići

42

”Nije sav otpad smeće ”

Aktivnost je namijenjena za primjenu u razrednoj nastavi, u radu ekološke sekcije


Trajanje: 45 minuta

Autor: Suada Ćatić



Zaposlena u: Osnovna škola "Treća osnovna škola’’ Bugojno

Ekološka sekcija Treće osnovne škole Bugojno je, po formiranju, stupila u kontakt sa firmom za prikupljanje i otkup papira PET

ambalaže „Eko forma“ kao i NVO udruženjem „Eko element“. Oni su rado prihvatili ideju i postali naši partneri u ostvarivanju

zajedničkog cilja, jačanja svijesti o čuvanju prirodnih resursa kod najmlađe školske populacije. Ovim kontaktima smo osigural i

finansijsku samoodrživost, a postali prijatelji i partneri dvjema važnim organizacijama u lokaloj zajednici. Od akcije čišćen ja

školskog tavana i prikupljenih 640 kg papira smo kupili majice i na njih osmislili i odšampali logo sekcije. Sekcija ima 32 člana i

bila je najmnogobrojnija školska sekcija. Iako su svi članovi jako zainteresirani za našu misiju, njihove sklonosti i afiniteti su bili

različiti.

Tako smo unutar sekcije podijeljeni u pet grupa od kojih je svaka imala drugačija zaduženja. Grupa eko redara je brinula o

pravilnom odlaganju otpada u za to predviđenja mjesta. U našim majicama su dežurali na velikim i malim odmorima. „Eko art

grupa“ je uređivala zeleni kutak i eko drvo. Istaživali su školske časopise, knjige i enciklopedije te važne poruke i citate čitali na

časovima sekcije, a najbolje odabrane ispisivali, bojili, ljepili i postavljali na pano. Eko recitatori su pronalazili, učili i recitovali

pjesme i tekstove o ekologiji. „Eko reperi“ su smišljali muzičku podršku pjesmama i pjevali ih. „Eko edukatori“ su istraživali,

učili, a naučeno prezentovali svima. Uporedo smo radili na zelenom ekološkom kutku i pripremanju kolažnog programa kojim

smo se htjeli predstaviti školi i široj društvenoj zajednici. Pozvali smo naše partnere i novinare lokalne RTV Bugojno da nas

posjete. Osmislili smo korake u našoj prezentaciji i bili jako uzbuđeni zbog toga. Željeli smo biti dobri domaćini, prezentatori,

edukatori, recitatori, umjetnici, zabavljači, a nadasve ekološki osvješteni članovi jedne male sredine, te pozvati druge da nam se

pridruže. Svaka kockica kojom je pojedinac pokazivao svoje sposobnosti činio je i slagao uspješnu sliku našeg ekološkog

mozaika. Goste smo dočekali u holu škole kraj zelenog kutka kojeg čine burad „Papir“ i „Plastika“ te Drvo i Žbun. Predstavnici

svake grupe su predstavili članove i zaduženja. Nakon predstavljanja kutka i članova sekcije sa zaduženjima, naše goste smo

pozvali na jedan čas u učionicu.

Zahvalili smo se V2 razredu što su nas ugostili da im se sa svojim gostima predstavimo. Prezentirali smo im kolažni program i

pozvali ih da nam se pridruže. Istakli smo da ćemo samo zajedno uspjeti ako preventivno djelujemo u čuvanju prirode i

prirodnih resursa. Napomenuli smo im da obavezno razgledaju eko kutak i simpatičnu burad u koja mogu odlagati plastične flaše

i papir, ali da paze kod odlaganja da ne miješaju sirovine. Tako ćemo učiniti da nam životna i radna sredina budu čiste, a da se

prikupljeni otpad prosljeđuje na reciklažu. Dato je i objašnjenje nove riječi da je reciklaža ponovno iskorištavanje već

iskorištenih sirovina. Trajna vrijednost ovakvog odlaganja i prikupljanja je da štitimo zemljište, vode, zrak i tlo, ali i čuvamo naše

drveće.

Naglašeno je da ekološki osvještena djeca znaju da nije sav otpad smeće. Svi su pažljivo slušali prezentaciju, ali veći efekat je bio

kada su prezentatori istakli šta se događa sa otpadom ostavljenim u prirodi i i koliko mu treba da se razgradi. Za jednu

autobusnu kartu je potrebno dvije do četiri sedmice, za pamučnu tkaninu – jedan do pet mjeseci, aluminijska limenka se

razgrađuje od 200 – 500 godina, plastična boca 450 godina, a za staklenu bocu nije ni određeno vrijeme razgradnje. Njihovu

zabrinutost smo umirivali vrlo jednostavnim zapovijedima koje mogu vrlo lako slijediti, ako pometu ispred svoga praga, očišćeno

danas sačuvaju i sutra, da uredno odlažu otpad, sade biljke i ne oštećuju posađeno, gase nepotrebne sijalice, zavrću vodu kada je

ne koriste, a da reciklirani papir čuva šumu i neophodni kisik. Eko recitatori su recitovali ekološke pjesme. Kolažni program je

završen reperskom pjesmom „Reciklaža“ uz koju su svi pljeskali i vidno pokazali oduševljenje tekstom i izvođenjem. Uz zahvale

što su nas primili i saslušali napustili smo učionicu, a na hodniku smo dali izjave, ali i primili čestitke od svojih gostiju.

Cjelokupni kolažni program je snimljen i prezentovan u cjelosti u dječijoj TV emisiji „Ovo mi je škola“. Sa ovakvom

prezentacijom smo posjetili svih 18 odjeljenja naše škole na časovima odjeljenske zajednice. Organizovali smo i realizirali sadnju

cvijeća u školskom dvorištu u akciji „Jedno dijete, jedan cvijet“. Organizovali smo četiri tematske izložbe prateći ekološki

kalentar i važne datume za Novu godinu, Dan nezavisnosti BiH, Dan voda i Dan planete Zemlje. U proteklom periodu Eko

forma je donirala kante za prikupljanje i razdvajanje otpada, uspješno smo okončali aplikaciju na konkursu prema Kantonalnom

ministarstvu okoliša SBK-a za nabavku dva kontejnera. Za ovu školsku godinu smo prikupili 860 kg papira,145 kg plastičnih flaša

i 40 kg stakla.

U narednom periodu imamo plan da uradimo zeleno ostrvo u školskom dvorištu sa gredicama bilja. Brzina realizacije će ovisiti

od finansijskih mogućnosti. Volja i entuzijazam ove djece - mladih ekologa, kao i pomoć naših partnera, cjelokupne škole sa

menadžmentom, neće posustati. To je vrijednost koja je ostavila trag i koja će sigurno trajati. Želimo da naš rad i zalaganje

ovom prijavom doživi novu dimenziju kvalitete koju smo sigurno pokazali. U novoj školskoj godini ćemo osmisliti zajedničkim

snagama, voljom i znanjem nove aktivnosti. Biće to ideje koje će oplemeniti naše živote, učiniti nas korisnim, inovativnim i

sretnim članovima naše zajednice.

43

”Ernest Hemingvej: Starac i more

(odlomak) ”

Aktivnost je namijenjena za primjenu u predmetnoj nastavi, u nastavi bosanskog jezika i knjuževnosti

Aktivnost doprinosi razvoju: kritičkog promišljanja, komunikacijskih vještina, izgradnji odnosa, upravljanju emocijama

Trajanje: 45 minuta

Autor: Senida Kadrić

Predaje bosanski jezik i književnost u predmetnoj nastavi


Zaposlena u: Osnovna škola "Musa Ćazim Ćatić’’ Visoko

Čas se sastoji od tri etape, koje bi se mogle nazvati: „poznato“, „nepoznato“ i „naučeno“. Pritom, „poznato“ bi predstavljalo

uvodni dio sata, „nepoznato“ postavljanje problemskog pitanja na početku glavnog dijela, a „naučeno“ zaključke donesene u

glavnom dijelu, koji se onda ponavljaju u završnom dijelu časa.

Preciznije, u uvodnom dijelu se definiraju ciljevi i zadaci časa, a učenici se motivišu za postavljanje problemskog pitanja. U

glavnom dijelu koji se sastoji iz dvije etape, definira se problemsko pitanje u prvoj, donose se zaključci o istom koji se

sistematiziraju u drugoj etapi radom učenika u grupama. U završnom dijelu sata se ponavljaju zaključci doneseni u glavnom dijelu

i uz pomoć nastavnika se analiziraju rješenja rada u grupama. Sva tri strukturna dijela časa su osmišljena tako da kod učenika

razvijaju isključivo komunikacijske vještine, kritičko razmišljanje i upravljanje emocijama, ali i da izgrađuju međusobne odnose.

U pripremnoj fazi učenici su ranije imali zadatak da obave informativno čitanje odlomka. Zbog motivacije čas počinjem tako što

izvjesim nekoliko učeničkih likovnih radova na kojima je naslikano more, čamac, starac, nastali kao njihov prvi doživljaj

pročitanog teksta, a koji ujedno predstavlja i komunikacijske kompetencije učenika. Time najavljujem nastavnu jedinicu i ciljeve i

zadatke časa. Nakon toga, učenici ponovo čitaju odlomak, pri čemu koriste tehniku citat – komentar, izdvajaju citate, a prostor

za komentar ostavljaju praznim. Provjeravam doživljaj učenika i postavljam pitanja, te tako ponavljamo ranije pređeno gradivo .

Kroz razgovor učenici razvijaju kreativno razmišljanje o životu i prezentacijske vještine. Neko od učenika predstavi biografiju E.

Hemingveja razvijajući i pokazujući svoje prezentacijske vještine, čime završavam ovaj dio časa.

Tablu dijelim na tri dijela. U lijevu trećinu table, u samom vrhu upisujem plavom kredom poznato, a ispod upisujem učeničke odgovore

vezane za književno-teorijsko određenje nastavne jedinice

Glavni dio časa je podijeljen u dvije etape – jedna služi za izvođenje zaključaka i druga, provjera modela.

Prva etapa služi za opću književnoteorijsku analizu teksta u kojoj učenici uočavaju osnovne odlike proznog teksta na osnovu

ranije stečenih znanja. U ovoj etapi kod učenika se razvijaju komunikacijske vještine kroz prezentiranje ranije naučenog, kritičko

razmišljanje kroz identificiranje izvora informacija. Neko od učenika će predstaviti priču o starcu Santjagu iz odlomka, zatim će

neko odrediti poziciju pripovjedača, glavnog lika, čime se također razvijaju komunikacijske vještine kroz prezentiranje sadržaja,

kritičko razmišljanje kroz iskazivanje vlastitog razmišljanja o pitanjima vezanim za postupke glavnog lika itd.

Druga etapa služi za postavljanje problemskog pitanja koje predstavlja suštinu i osnovni cilj nastavne jedinice. Potrebno je uraditi

fizičku i psihološku karakterizaciju lika, ali i usvojiti pojam „lirski monolog“. Pri tome se kod učenika razvija i kontrola emocija

kroz prepoznavanje i razumijevanje emocija samog lika, pa i vlastitih, adekvatno odgovaranje na iste ili slične emocionalne

podražaje. Razgovara se o tome koje su to tehnike koje koristi pisac u oslikavanju lika, učimo o liku na osnovu onog što radi ,

govori i misli. Tako učimo i o sebi tj. učenici uče kako da upravljaju svojim emocijama komparativnim metodom u odnosu na lik

starca Santjaga, kako da definiraju životni problem i da ga riješe, kako da sačuvaju pribranost u teškim trenucima i sl. Izdvajamo

unutrašnja razmišljanja lika koja su nabijena osjećanjima nastalim kao rezultat nekog emotivnog doživljaja lika – lirski monolog.

Upisujem u srednji dio table crvenom kredom nepoznato, ispod toga učeničke odgovore na pitanja iz ove etape:

U kojem licu je ispričana priča u ovom odlomku?

Šta možemo reći o načinu pripovijedanja?

Zadržat ćemo se na našem glavnom liku. Starac Santjago je u ovom odlomku veoma temeljito opisan. Kako ste ga vi doživjeli?

Koji opis podrazumijevaju ove osobine? Kakav je još starac Santjago? Koji opis podrazumijevaju ove osobine?...

To su unutrašnje ili psihološke karakteristike. Dakle, opis lika podrazumijeva i njegovu fizičku i psihološku karakterizaciju.

Kako i na koji način mi možemo odrediti psihološke karateristike starca Santjaga? Govor - govorna karakterizacija, razmišljanja -

unutrašnji monolog i lirski monolog. Upisujem u srednji dio table.

Šta je monolog? Koja je razlika između unutrašnjeg monologa i lirskog monologa?

Šta znači riječ „lirski“?

„Lirsko“ znači osjećajno, što znači da lirski monolog predstavlja unutrašnja razmišljanja koja su nabijena osjećanjima i koja su

nastala kao rezultat nekog emotivnog doživljaja lika.’’

44

U završnoj etapi glavnog dijela časa učenici će iskoristiti već ranije izdvojene citate koji govore o starcu i njegovoj životnoj borbi

i predati ih nastavniku.

Nakon toga, učenike dijelim u četiri grupe i po jedan predstavnik grupe će izvući papirić sa citatima koje će njegova grupa imati

zadatak da obrazloži komentarima u završnom dijelu časa. Budući da se citati isključivo odnose na dijelove teksta koje govori

starac ili na njegova razmišljanja, zadatak grupa će biti da izdvoje unutrašnje i lirske monologe u svrhu detaljnije psihološke

karakterizacije lika. U ovom dijelu učenici pored ostalih vještina, razvijaju i grade partnerske odnose, upoređuju iskustva

različitih ljudi i shvataju emocije i razmišljanja drugih.

Završni dio ima ulogu provjere donesenih zaključaka na osnovu predstavljanja izrađenih zadataka razvijajući prezentacijske

vještine.

Rezultati, tj. zaključci grupa izvedeni na osnovu odabranih citata će biti upisani u desnu trećinu table ispod naučeno. Domaći zadatak je

izrada literarnog rada na temu „Čovjek može biti poražen, ali ne i pobijeđen.“ Radovi se čitaju na sljedećem času koristeći metodu

autorske stolice, a najbolji rad koji će iskazati najveći stepen razvijenih životnih vještina će biti i nagrađen.

45

” Biti prijatelj ”

Aktivnost je namijenjena za primjenu u predmetnoj nastavi, za čas odjeljenske zajednice

Aktivnost doprinosi razvoju: komunikacijskih vještina, izgradnji odnosa, upravljanju emocijama

Trajanje: 45 minuta

Autor: Selma Mahmić



Zaposlena u: Osnovna škola "Kiseljak 1’’ Bilalovac, Kiseljak

Nakon povratka sa porodiljskog bolovanja, odmah sam primijetila da je u trećem razredu prisutno nasilje (verbalno, fizičko,

emocionalno), te da nedostaju prijateljski odnosi. Učenici su bili sebični, tužakali su se za svaku sitnicu, verbalno se vrijeđali,

fizički i emocionalno. Takvo ponašanje mi se nije sviđalo i odlučila sam raditi na časovima odjeljenske zajednice radionice na

temu nenasilje u razredu, te razvijanje prijateljskih odnosa.

Aktivnost: Oluja misli Učenici su govorili riječi na koje su pomislili kada su čuli riječ prijatelj.

Zaključili smo: Prijatelj je osoba koja brine o drugarima, koja je uvijek spremna pomoći, učiniti nešto dobro i korisno, koja ne

vrši nasilje nad drugarima, osoba koja ne krije svoja osjećanja i zna čuvati tajne. Učenike sam pitala da li žele biti prijatelji svi

međusobno, na šta su oni dali potvrdan odgovor –da žele. Ohrabrila sam ih i rekla da će do kraja školske godine promijeniti

ponašanje i postati prijatelji, te da ćemo ove aktivnosti nastaviti i u četvrtom razredu.

Aktivnost: Ruka koja putuje

Svaki učenik (njih 14, sedam dječaka i sedam djevojčica) su imali zadatak da na prstima ruke koju su nacrtali, izrezali i ukrasili

kod kuće, te napisali na dlanu svoje ime, napišu svojih pet osobina. Svoje ruke razmijenili su s drugarom s kojim sjede i čitali

osobine drugara iz klupe svima u razredu. Razgovarali smo o napisanim osobinama. Učenici su još navodili neke osobine

učenika. Osobine koje su se najčešće ponavljale su: pametan/pametna, kreativan/kreativna, zabavan/zabavna, iskren/iskrena i za

svakog međusobno su rekli osobinu: Dobar drug. Ruke smo zalijepili na plakat oko kruga u kojem je pisalo Svi jednako

doprinosimo i nikog ne ispuštamo iz ovog kruga. Uslijedio je zaključak koji smo napisali na plakatu Svako od nas je u nečemu

dobar. Svako od nas je poseban i važan.

Aktivnost: ‘’Kada neko vrši nasilje, osjećam se... ‘’ Kratko smo razgovarali o nasilju i vrstama nasilja (jer ćemo na sljedećim časovima raditi svaku vrstu nasilja posebno). Potom su

učenici navodili primjere kako su se osjećali kada su bili žrtve nasilja u razredu, šta bi promijenili i poručili drugaru koji je vršio

nasilje nad njima. Primjer o kojem smo razgovarali:

Učenik E.L. na malom odmoru, dok je učiteljica izašla iz učionice, verbalno je vrijeđao O.J. da je „beba, bebica“. O.J. je jako emotivan i

svoje emocije ponekad ne može kontrolisati, počeo je plakati i biti agresivan jer se naljutio i u svojoj ljutnji gurnuo je stolicu na kojoj je

sjedio i ona je pala (sreća nikog nije povrijedio). Predsjednica razreda odmah me pozvala u učionicu. O.J. još uvijek bijesan , crven u licu, a

E.L. mirno stoji i govori: „Učiteljice samo sam se šalio s njim, nisam mislio ništa ružno, ali O.J. je počeo divljati.“ Posla la sam O.J. do toaleta

da se umije i malo smiri. Kad se vratio pozvala sam predsjednicu da mi ispriča šta se desilo u učionici dok mene nije bilo. Potom sam E.L.

upitala zašto je izazivao O.J. a on je dao isti odgovor kao kad sam ušla u učionicu. Razgovarala sam s O.J. o njegovim osjećanjima i rekao

je da ga to baš naljutilo i povrijedilo, jer on to nije shvatio kao šalu. Nije mogao kontrolisati svoje emocije i u afektu je gurnuo stolicu.

Priznao je da je pogriješio što je gurnuo stolicu, te opet počeo plakati i govoriti kroz plač kako je mogao povrijediti nekoga, te da mu je

žao. Izvinio se drugarima iz razreda zbog svog ponašanja, a E.J. zamolio da s ne ponaša/šali prema njemu tako jer se on ne osjeća

ugodno, to ga vrijeđa. E.J. mu prišao, pružio ruku i izvinio se te mu rekao da nije imalo loše namjere, samo se šalio.

Poslije razgovora o osjećanjima, učenici su potpisali ‘ugovor’ prema kojem će razgovarati ako dođe do nasilja među učenicima.

Dana, 12. 5. 2017. III4 potpisuje ugovor prema kojem će razgovarati na sljedeći način:

Ja se osjećam ___________ (reci kako) kada mi radiš/govoriš ____________ (reci šta) i volio/voljela bih da se prema meni ponašaš

______________ (reci kako).

Potpisali:

Aktivnost: Slušamo pjesmu „Nemoj mi se rugati“

Dok slušamo i pjevamo pjesmu, učenicima dijelim kartice na kojima imaju sljedeći zadatak: napisati kod kuće pozitivne osobine

druga iz razreda (piše ime i prezime druga i svako je dobio različito ime druga) do sljedeće radionice, tj. časa odjeljenske

zajednice. Zadatak na karticama ne smiju otkriti drugarima, trebaju čuvati tajnu.

Utisci o času: Učenici su odgovorno pristupili ovoj radionici i iskreno odlučili BITI PRIJATELJI. Sve aktivnosti su im se svidjele i

aktivno su učestvovali, ali aktivnošću za domaću zadaću bili su oduševljeni, čak su tražili da takvih aktivnosti bude što više, jer su

željeli testirati sebe, a i druge da li mogu čuvati tajnu.

46

”Crtamo pridržavajući olovku ustima”

Aktivnost je namijenjena za primjenu u predškolskoj nastavi



Autor: Nisveta Kozlić Odgajateljica u obdaništu


Zaposlena u: Obdanište ’’Sindibad’’ Zenica

Posmatranjem djece kako u organizovanim aktivnostima tako i u slobodnim, te analizom vođenja dnevnika za opservaciju djece,

učiteljica razumijeva vještine i sposobnosti svakoga djeteta. Tako posmatranjem i analizom zaključuje da će se dječak sa

nedostatkom gornjih ekstremiteta, u budućnosti morati osposobiti da piše držeći olovku ustima. Započinje proces

osposobljavanja, međutim uočava da bi to isto bilo veoma zanimljivo i poticajno i drugoj djeci. Da je to zanimljivo i drugoj djeci

spoznala je jednoga dana kada su se djeca u slobodnim aktivnostima započela igru ”Kobajagi oni su Ismail i oni uče crtati držeći

olovku sa ustima”. Ova aktivnost uvrštena je u jednu od suportivnih aktivnosti i ponovo ima višestruke efekte, a djeca pažnju

duže održavaju dok učestvuju.

Osim crtanja pridržavajući olovku ustima, s istim ciljem organizovane su slične aktivnosti kao što su :

-Takmičarska igra prenosimo plastične čaše koristeći se ustima,

-Ples sa balonima

-Svaka aktivnost imala je svoj cilj, zadatke, plan aktivnosti, i zaslužuju da se pojedinačno opišu, Slijedi detaljniji opis početne

aktivnosti: ''Crtamo pridržavajući olovku ustima'', koja je prethodila svim ostalim aktivnostima.

Aktivnost - Uvodni dio Uvodne aktivnosti u kojima djeca prave pokrete, smiješne izraze lica, veoma su poticajne za djecu, čine ih sretnim i

motivisanim. Dok djeca pokušavaju da naprave masažu glave, jezika i da blago tapkaju uši, kako bi vidjeli, čuli i dobro razumjeli

današnju aktivnost, ona ustvari svoju pažnju, bez opterećenja, usmjeravaju na temu. Nakon što su informisana da će danas crtati

olovkom koju treba da čuvaju ustima, dobijaju zadatak da uz malu vježbu kobajagi crtaju po zraku. Djeci nije jasno zašto je važno

naučiti koristiti olovku pridržavajući ustima. Donosimo zaključak da postoji više razloga za to npr. ako se desi da su nam ruke

zauzete dok čuvamo važan predmet koji ne smijemo ispustiti, možemo upotrijebiti usta, zatim da ova aktivnost može da bude

veoma zanimljiva, smiješna i puna izazova. Nakon pripreme, djeca su podijeljena u tri grupe.

Aktivnost - Grupni rad Formirane su tri grupe a na stolu je zalijepljen papir većeg formata, pričvršćen, kako se ne bi mogao pomjerati i ometati rad

djece. Djeca crtaju, tačnije šaraju po papiru držeći olovku ustima. Često posežu za korištenjem ruku ali ih učiteljica podsjeća na

dogovorena pravila. Angažovanost djece je različita i kreće se od minimuma do maksimuma. Pojedina djeca odustaju odmah ali

njihovo interesovanje traje, posmatrajući kako to rade oni uporniji drugari. Linije su nejasne, neadekvatnog pritiska ali ipak

uočljive. Iako izgleda kao crtež dvogodišnjeg ili trogodišnjeg djeteta, dobijeni crtež budi veliko interesovanje kod djece. Nakon

ove aktivnosti grupe sjedaju za stol i traže, posmatraju i pronalaze nešto što ih podsjeća na određene slike. Najčešće je to riba,

krug, kuća, zmija i sl. Kako djeca svijet posmatraju i percipiraju na svoj način, uočavaju razne stvari: oni na slici uočavaju leptira,

cvijeće, krunu, ali i likove iz crtanih filmova i igrica, zombije i sl. Nakon ovog posmatranja, djeca uzimaju drvene bojice i boje

dio po dio slike, praveći jednu neobičnu zajedničku sliku. Ova aktivnost je trajala dugo. Većina djece trudila se da što više

doprinese i oboji ali, s druge strane, bilo je i onih koji manje učestvuju ali su angažovani na drugi način, šiljili su olovke, tražili

odgovarajuću boju, komentarisali oblike.

Aktivnost - Razgovor

U završnom dijelu učiteljica podstiče djecu da razgovaraju postavljajući im sljedeća pitanja:

- Kako ste se osjećali dok ste crtali pridržavajući olovku ustima?

- Da li je lakše kada crtamo rukama ili kada crtamo držeći olovku u ustima?

- Kako biste se osjećali da se stalno morate služiti ustima?

Djeca daju različite odgovore, jednima je lakše držati olovku u ustima a drugima kada crtaju držeći olovku nogama. Zajednički

stav jeste, da je najlakše raditi sa rukama, ali da je i ovo jako zanimljivo. Međutim odgovor na posljednje pitanje je isti : ''To bi

nam bilo teško. ''

Aktivnost - Grupno predstavljanje radova

Svaka grupa će predstaviti svoj rad. Djeca slušajući prikupljaju informacije koje im pomažu da odaberu najzanimljiviji rad a

dobijene informacije će im pomoći da argumentuju zašto im je neki rad zanimljiviji od drugih. Najorginalniji rad uokvirio je

domar i zakačen je na zidu u holu. Ova aktivnost dugo je okupirala dječiju pažnju, a djeca su dobila zadatak da kući ispričaju o

radu na ovaj način, možda pokušaju isto uraditi i sa svojim roditeljima.

47

O ovom zadatku smo razgovarali na jednom od naših zajedničkih sastanaka. Djeca su prenosila impresije roditelja, nekoliko njih

potaknulo je i roditelje da probaju. Roditelji daju pozitivne sugestije i sretni su što je njihovo dijete u procesu inkluzije. Jedna

djevojčica se hvalila kako je uspjela uzeti kašiku nogom kod kuće.

Dok smo zajedno učestvovali aktivnosti crtanja pridržavajući olovku ustima, stekao se sljedeći dojam i izvedeni su zaključci:

Deca su imala neobičnu aktivnost u kojoj su angažovala različite dijelove, čula i funkcije u svojem tijelu.

Ovo bi mogla biti naizgled igra, ali vođena igra i može se reći da doprinosi sazrijevanju kako motoričkih,tako i osjetnih a i drugih

funkcija.

Dok djeca pokušavaju da ispune zadatak ulažu velike napore te razvijaju intelektualne, umne vještine, kordinaciju pokreta,

koncentraciju, ali jačaju pozitivne strane ličnosti upornost,istrajnost, dosljednost, razvijaju govor dok opisuju zajedničku sliku,

vježbaju percepciju, uočavaju, opažaju, a nesvjesno razumijevaju tuđe potrebe.

48

”Igrokaz dramske sekcije: Bajke braće

Grimm ‘’

Aktivnost je namijenjena za primjenu u predmetnoj nastavi, u vannastavnoj aktivnosti dramske sekcije

Aktivnost doprinosi razvoju: kritičkog promišljanja, komunikacijskih vještina, izgradnji odnosa, upravljanja emocijama

Trajanje: 45 minuta

Autor: Sanja Ledić

Predaje hrvatski jezik u predmetnoj nastavi


Zaposlena u: Katolički školski centar „Petar Barbarić“ Osnovna škola Travnik

Uvod Izvannastavne aktivnosti odličan su način za otkrivanje dječjih talenata i njihovo razvijanje, ali i izgradnju vještina koje će vrijediti

za život. Dramska sekcija okuplja učenike koji vole scenski nastup, glumu, ples, učiti, lijepo se izražavati i komunicirati bez

poteškoća. Igrokaz je nastao kao parodija na bajke: „Matovilka“, „Princeza i žaba“ i „Snjeguljica“. U svijetu gdje su udarne vijesti

pesimistične i teške, odlučili smo napraviti odmak u bajku, izvrnutu i smiješnu, koja će osvijestiti kako ispravno promatrati svijet

oko sebe. Cilj kazališne parodije je učiniti sekciju zabavnom te nešto naučiti.

Motivacija Pretpostavljamo da braća Grimm nisu napisali sve bajke koje im se pripisuju, nego su ih prikupljali u narodu. Interakcijom s

publikom o tome počinje igrokaz. Većini to nije poznato. Pripovjedači se šale da su nas pisci prevarili. Igrokazom se kroz efekt

smiješnoga gradi vlastito mišljenje te ruše mitovi, što je važno za tinejdžerski uzrast. U bajkama kao kratkoj proznoj vrsti

postoje dijelovi koji opreznijem čitatelju mogu djelovati nerealno, a neobičnost vodi do nelogičnosti koju je potrebno dokazati.

Dramska sekcija osim konačne izvedbe sadrži ciljeve važne za članove, a uključuju kritičko promišljanje, komunikacijske vještine,

upravljanje emocijama pri glumi i izgradnju odnosa.

Glavni dio Izgovaranjem rečenica s kojim se osobno ne slažu, glumci dolaze do zaključaka izgrađujući stav o temi. U drukčijem pristupu

bajkama učimo kako ništa ne smijemo uzeti kao fakt, nego o svemu trebamo promišljati. Potrebno je prodrijeti u smisao, što se

u bajkama kosi s realnošću. Učenici pozitivno reagiraju na takav pristup jer je logičniji, ali bez primjera bismo teško došli do

toga. Matovilka je deset godina zatvorena u tornju bez prozora i vrata. Našali se s publikom da srećom ima internet, što je,

naravno, apsurd. Razgovorom o tome učenici priznaju kako traže wi-fi gdje god dođu pa ih parodija osvješćuje. I reakcija publike

je smijeh jer tinejdžeri danas najviše slobodnog vremena posvećuju internetu. Pripovjedač podsjeća Matovilku da toranj nema

internetski signal te ljutito baca mobitel. Kosa joj raste, ispucali su joj vrhovi, a životne potrebe i realnost ovakvog stan ja se ne

dovode u pitanje. Tu nema ničega, namještaja, suđa, a hrane nema pogotovo. Parodijom idemo dalje pojavom princa. Očekivali

bismo ushićenost, nadu, ali Matovilka razmišlja i pazi u komunikaciji s njim. Ona poručuje publici da njoj nije važno samo imati

nekoga, nego traži srodnu dušu. Princ je dosadan jer priča samo o vremenu. Ovakvim humorističnim pristupom uviđamo

apsurdnost bajke te pogrešne poglede na život u stvarnosti. Mnogi bi prihvatili što im se pruža kakvo god to bilo.

U bajci „Princeza i žaba“ naglašena je potreba odgovornosti i prosuđivanja. Ne bismo smjeli vrednovati ljude na osnovi izgleda,

nego uzimajući u obzir sve osobine. Svjesni smo da nije sve kako se čini, ali redovito pokleknemo predrasudama. Važan je prvi

dojam. Nažalost, mnogi već na početku školovanja budu označeni ako se razlikuju od drugih jer imaju naglašenu osobinu koja

„nije poželjna“: predebeli, premršavi, niski ili visoki... sve može biti okidač za neprihvaćanje. Princeza se ne želi družiti sa

žapcem, iako je obećala, ako joj dohvati loptu iz jezera. Ona precipira prema izgledu i ne daje priliku žapca stvarno upoznat i.

Ružan je i samim tim nezanimljiv. Međutim, dala mu je obećanje, a sada ga ne želi ispuniti. Ovdje učimo o odgovornosti. Buduć i

da je princezin otac uporan, naređuje da učini kako je obećala. Moramo biti dosljedni u svojim postupcima. Kada princeza

pristaje, shvaća da se iza ružne žabe krije mladić. Ona ipak ispunjava obećanje, ali ne događa se sve kako očekujemo. Iako se u

bajci oni zaljube, princeza sada razmišlja jer ljepota nije garantirajuća da su stvoreni jedno za drugo. Pomalo ironično govori

kako je princ zgodan. Ipak, pripovjedač kao u bajci zaključuje kako su živjeli sretno zauvijek, no drugi pojašnjava kako nisu živjeli

sretno zauvijek, nego samo dok se princeza nije razboljela, onda se princ ponovno oženio. Iz toga učimo o međuljudskim

odnosima u stvarnosti. Kako bi sreća trajala, moramo zauvijek biti podrška jedni drugima, u dobru i zlu. Smiješnim dijalozima

koji su ogledalo ljudske svakodnevnice razotkrivaju se odnosi. Činjenica je da za sve loše okrivljujemo druge. Kralj dobaci svojoj

supruzi kraljici kako se kći opet čudno ponaša, a to je naslijedila iz njezine obitelji.

U bajci „Snjeguljica“ humorističnim pristupom te kritičkim promišljanjem dolazimo do razotkrivanja pogrešnog tumačenja da je

sve lijepo ujedno dobro i pozitivno, kako je ljepota dovoljna kompenzacija za sve druge ljudske osobine. Snjeguljica je lijepa, ali

se žali da to nije jedino što je čini osobom pa se pita zašto je vrednuju kroz izgled. Kako utjecati na mlade da budu važne

istinske vrijednosti? Ogledalo je uvjerava da to određuju televizija i modni časopisi, no mi to dopuštamo. Izgled je dominantan

pa su druge osobine svedene na minimum.

49

U bajci je Snjeguljica žrtva zle maćehe. Maćeha joj predbacuje da se udebljala, ali ona je samouvjerena, ne da se omalovažiti .

Međutim, njezina samouvjerenost bi ju mogla odvesti u nasilje i fizički obračun, pa ju pripovjedač upozorava da nasilje nije pravo

rješenje.

Zaključak Pored humora i smijeha, kontroliranje emocija jedan je od važnih dijelova glume, ali i stvarnosti. Često smo ljuti i razočarani, ali

ne smijemo dopustiti da to ovlada nama. Nije sve bajka kako izgleda, jer u stvarnom životu bajke ne postoje. Ne bismo smjeli

svijet percipirati po modelu crno-bijelo, nego je život pun izazova, koje je moguće svladati ako na pravi način pristupamo.

Igrokazom smo ponovili mnoge odgojne lekcije i nasmijali publiku.

50

”Pripovijetka „DECA“

Prevencija vršnjačkoga nasilja metodama biblioterapije i forum teatra



odgovornosti


Autor: Ozrenka Fišić

Predaje hrvatski jezik u predmetnoj nastavi


Zaposlena u: Osnovna škola „fra Marijan Šunjić“ Stojkovići, Novi Travnik S ciljem istraživanja mogućnosti kreativnih terapija u nastavi književnosti primijenila sam metode razvojne biblioterapije, art

terapije i forum teatra u obradi pripovjedaka KNJIGA, PROZOR, DECA i KULA.

Uvodni dio i pripremu blok sata uradila sam u 7. i 8. razredu tako što su učenici na satu lektire metodom rada u skupini dobi li

različite teme koje su obradili na osnovu pripovjedaka iz zbirke DECA.:

A skupina je obrađivala strah od autoriteta pomoću pripovijetke KNJIGA,

B skupina temu strahova odrastanja pomoću pripovijetke KULA,

C skupina nasilje u obitelji pomoću pripovijetke PROZOR,

D skupina vršnjačko nasilje pomoću pripovijetke DECA.

Svaka grupa je imala zadatak da naprave scenarije i pripreme predstave u obliku forum teatra koju su poslije izveli u 5., 6., 7. i 8.

razredu.

U ovom radu ću predstaviti pripovijetku DECA u prevenciji vršnjačkoga nasilja metodama biblioterapije i forum teatra.

Postavljen je cilj biblioterapijskog pristupa djelu: Osvijestiti problem vršnjačkoga nasilja i kritički promišljati o načinima kako

emocionalno reagirati. Zadaci su: pogled na nasilje iz druge perspektive, psihološka karakterizacija likova nasilnika, žrtve i

promatrača, identifikacija s likovima i razgovor usmjeren na njihove postupke i načine rješavanja problema. Skupine su dobile

zadatke da se povežu s likovima nasilnika (Mile i Palika), žrtve (jevrejski dječaci) i (ne)poslušnika (dječak), te da kroz radionicu

izravno sudjeluju u kreativnom stvaralačkom performativu oživljavanja pripovijetke i oblikovanja scenskog iskaza pomoću forum

teatra.

Očekujući emocionalne rezultate, u toku rada sam provela ex post facto istraživanje obuhvativši 4 razreda od 5. do 8., ukupno

101 učenik, te ispitala efekte novih terapija na socijalno-emocionalne kompetencije učenika s akcentom na emocijski diskurs.

Koristila sam skalu procjene raspoloženja, check-listu pridjeva za mjerenje emocionalnih stanja koji pokazuju osjetljivost na stres

izazvan prikazom scena vršnjačkoga nasilja. Obzirom da učenici uspostavljaju slojevitu komunikaciju s likovima, bilo mi je važno

izmjeriti vrstu i jačinu njihovih emocija poslije biblioterapijske obrade teksta i performativne izvedbe forum teatra te napraviti

komparativnu analizu.

Prvi presjek za mjerenje emocija napravila sam u trenutku kulminacije pripovijetke kada se glavni junak simbolično nazvan (ne)

posluh nađe licem u lice sa žrtvom: Za jedan tren oka videh ga pred sobom, sa uzdignutim rukama, jedna mu podlanica sva u krvi, sa

zabačenom glavom kao kod samrtnika. U tom trenutku ugledah prvi put njegovo lice. Usta mu napola otvorena, usne bele, oči bez

pogleda, razlivene kao voda, bez ikakva izraza više, i odavno izbezumljene. Tu je trebalo udariti (DECA). Obzirom da smo se koristili

metodom forum teatra, napravili smo 'mogući' kraj, zamrznuli imago scenu nasilja i izmjerili negativne emocije: uznemirenost,

strah, tuga, ljutnja, gađenje i sažaljenje. Nakon toga su se uključili učenici i ponudili rješenja nudeći prijedloge: da svi zajedno

odbrane žrtvu, da zovu policiju ili nekog od odraslih, dok nismo došli do očekivanih odgovora, a to je promjena ponašanja u

mišljenju i ponašanju mogućih i stvarnih nasilnika te spoznaja da jedino možemo mijenjati sebe. Odigrana je završna scena u

kojoj je došlo do performativnih obrata i željenog završetka što je kod promatrača izazvalo nestanak negativnih i javljanje

pozitivnih osjećanja. Tada su pomoću check liste 2 izmjerene pozitivne emocije: smirenost, opuštenost, sreća, radost,

odobravanje i razumijevanje.

Rezultati istraživanja negativnih i pozitivnih emocija koje kod učenika pobuđuju metode biblioterapije i forum teatra u analizi

književnog djela s temom vršnjačkoga nasilja, pokazuju važnost razvijanja i poticanja pozitivnih emocija. Dok negativne emocije

smanjuju aktivnost učenika, a sastavni su dio procesa odrastanja, pozitivne emocije potiču aktivnost i pomažu u zaštiti od

negativnih doživljaja i tako jačaju njihovu psihičku i fizičku otpornost.

Kao primjer da kreativne terapije (biblioterapija i forum teatar) djeluju na promjenu obrazaca ponašanja, mišljenja i emocija kod

djece i mladih navest ću mišljenje nekoliko učenika iz 8. razreda:

Ja mislim da bismo trebali razumjeti žrtvu i staviti se na njezino mjesto i pomisliti kako je njoj teško. Zato kad stanemo pred nekoga koga

želimo udariti, razmislimo dobro što radimo i opustimo se, imamo izbor! Meni se sviđaju sve pripovijetke pisca Ive Andrića. (Z. V.)

51

Dok sam glumila (ne)posluha, nisam se osjećala dobro jer sam trebala udariti žrtvu. Osjetila sam veliko sažaljenje prema njoj i bilo mi je

drago što sam je pustila, a opet osjećam poniženje zbog cijele situacije. Sviđa mi se ovakav način rada i mislim da je najbol ji dosad.

Omogućuje nam da bolje shvatimo, u ovom slučaju, žrtvu i nasilnika. (M. B.)

Mene je ovo jako potreslo da tri dječaka tuku jednoga i gledaju kako pati, ali sva sreća da se našao jedan dobar i pustio napadnutog,

valjda mu je bilo žao te žrtve. A ja sam suosjećao s njim zato što je bio tako jadan. (M. K.)

Uvođenje kreativnih art terapija u redovan školski program imalo bi učinkovito dejstvo na sve učenike jer bi osvježilo i

obogatilo sadržaj nastavne jedinke i istovremeno djelovalo opuštajuće, relaksirajuće i oslobađajuće. Zato je potrebno

preoblikovati metodološki instrumentarij u čitankama za tekstove koji bi se mogli obrađivati pomoću pažljivo odabranih

kreativnih terapija zavisno od učinka koji se želi postići. Metodološki i odgojno-obrazovni koncepti trebaju biti u službi širenja

učeničke kreativne slobode, oblikovanje ispravnih i promjenu pogrešnih obrazaca mišljenja i ponašanja te ih pripremati za život

u suvremenom demokratskom društvu.

uvodna riječ - world vision international...2 uvodna riječ u maju/svibnju 2017. godine world...

Documents