uvod u rudarstvo (skripta)

7/22/2019 Uvod u Rudarstvo (Skripta)

1/199


2/199


3/199


4/199


5/199


6/199


7/199


8/199


9/199


10/199


11/199


12/199


13/199


14/199


15/199


16/199


17/199


18/199


19/199


20/199


21/199


22/199


23/199


24/199


25/199


26/199


27/199


28/199


29/199

[]


30/199


31/199

2% promjera). Udisku se nastavilo zgunjivanje, a to se moglo dogoditi samo tako da je gravitacijsko

itoj udaljenosti od sredinjegtijela. Te su nakupine nazvane protoplanete; one su dalje rotirale i stanjivale se. Svaka od njih planeta. Protoplanete su bile hlad Tako je protoplaneta od koje je nastala Zemlja imala velike gubitke, a protoplanete Jupitera iSaturna malene. Gravitacijskom kontrakcijom zgusnula se sredinja masa globule, a time jepoviena i temperatura u unutranjosti te mase za vie milijuna stupnjeva.


32/199

[]


33/199


34/199

[]


35/199

[]


36/199


37/199


38/199


39/199


40/199

[]

[]


41/199


42/199


43/199


44/199

[]


45/199

[]


46/199

[]

[]


47/199

[]

[]


48/199

rudonosne hidroterme kompleksne vodene otopine s visokim udjelom natrij-klorida, dostamanjim udjelom kalij-klorida i relativno niskim udjelom kalcij-klorida, te s promjenjivimudjelom ugljik(IV)-oksida., karbonata, bikarbonata, sulfatnih i sulfidnih iona.


49/199


50/199

[]


51/199

[]


52/199


53/199


54/199


55/199


56/199


57/199

nastaju u uvjetima tople aridne klime u obalnim morskim bazenima koji su odotvore

topljenih soli. se kristalizira gips, zatim anhidrit, pa halit (kuhinjska ili kamena sol), i na kraju kalijske imagnezijske soli. Opisani ciklus nastajanja l naknadnih tekto Tuzle.

[]

sudjelovanje mineralizatora kao to su voda, ugljik(IV)-oksid i drugi lakohlapljivi spojevi. Za

pod drugim uvjetima, pa Prema tome, metamorfizam je proces parcijalne ili kompletne rekristalizacije i stavarnjanovih petrogenih i rudnih minerala i struktura.


58/199


59/199

[]

[]


60/199


61/199


62/199

[]


63/199

[]

Teorije o postanku nafte razlikuju se prije svega prema pogledima na to da li je materijal od

Tako postoje tzv. anorganske, organske i anorgansko-organske teorije postanka nafte. se pokuavali oponaati pretpostavljeni prirodni uvjeti postignuti neki rezultati, anorganske

koji su spojevi

orga


64/199


65/199


66/199

[]


67/199

[]


68/199

[]


69/199


70/199


71/199

[]

[]


72/199


73/199


74/199

[]

[]

[]


75/199

[]

[]


76/199

=

[]


77/199


78/199


79/199


80/199


81/199


82/199


83/199


84/199


85/199


86/199


87/199


88/199


89/199

[ ]


90/199

[]

[] []

[]

[]


91/199

[]


92/199


93/199

geo loko

sredinom XIX. st. I ideja vicarca N. Leschota (1863) da se za buenje u tvrdim []

primjenjuje jo i danas, ali su u mnogim zemljama, otprilike od tridesetih go u propisani opirni i detaljizirani pravilnici o klasifikaciji i kategorizaciji mineralnih


94/199

geo loko

uvrtavaju se mineralne poznavanja geoloko

uvrtavaju se potencijalne rezerve s

procjenjuju se geoloki. I kategorija D

rezervi uvrtavaju se mineralne sirovine koje se pretpostavljaju na temelju kompleksnihgeolokih, mineralokopetrolokih i drugih potrebnih ispitivanja koja

[]

drutvo registrirano u Republici Hrvatskoj za obavljanje rudarske djelatnosti, temeljem naselja, javnih prometnica, vodoprivredih objekata, vojnih o

dokumentacije, geoloko []

geoloko nalazita postoje pisani OKA PROSPEKCIJA TER


95/199

geo loko

(ako se koriste) jer su neusporedivo manji trokovi pri koritenju ovih metoda u odnosna trokove izrade raskopa, zasjeka, okana, potkopa ili drugih operativnih zahvata. No, prospekcijskih informacija ali ne i dovoljno jamstvo za donoenje odluke

geotermika. Gravimetrija se bazira na promjeni Zemljine gravitacije to podrazumjeva

=


96/199

geo loko

magentskim polovima slobodno objeena

smjer ire

se temelje na radiaktivnosti pojedinih stijena to ovisi o


97/199

geo loko

ovisi o toplinskoj vodljivosti stijena, njihovom toplinskom kapacitetu, blizini izvorita

vina. U irem supstancije ispod njezine povrine ili objekti na njoj, te interpre

snimke iz balona, a zatim su upotrebljavani papirni zmajevi za noenje kamera. J.

jedan je od prijelomnih datuma u povijesti snimanja Zemljine povrine iz zraka. Snimke

kvantitativnom pogledu. Do danas je lansirano vie satelita za snimanje Zemljinepovrine (SAD, SSSR, Francuska i dr.). Snimanja se obavljaju iz svemirskih letjelica

iznad apsolutne nule odailja elektromagnetske valove. Fotokamere i specijalni senzori

registriraju valove iz onog dijela elektromagnetskog spektra za koji su podeeni []


98/199

geo loko

istriraju pojave i objekte na Zemljinoj povriniu prirodnim bojama uz neka manja odstupanja. Fotogeoloka analiza takvih snimaka

pankromatskim snimkama tamnosiva), vodene su povrine tamnosive (na nije tonove, a povrine

razlikuju od prirodnih (vegetacija je, npr., crvena), boje su intenzivne i s otrim boje.Upotrebljavaju se najvie u umarskim i krkim terenima i hidrogeoloke pojave. U Hrvatskoj se primjenjuju od 1973. godine.


99/199

geo loko

povrinu Zemlje, tj. nakon toga vremenskog razdoblja satelit se nanovo nalazi nad

da snimaju povrinu od 185x185 km snimke povrine Zemlje.

Orbitalne snimke pokrivaju velike povrine, a distribuiraju se kao standardni

U Hrvatskoj se satelitske snimke upotrebljavaju u geoloko 1973. godine, a u novije doba sve vie i u drugim znanstveno []


100/199

geo loko

nevidljiv dio (koji emitiraju povrinske naslage). Skener registrira temperaturne razlike povrinskim naslagama koje su odraz prirodnih dubinskih procesa (tektonskoodnosa) na povrinskim dijelovima (npr. kretanja hladnih i toplih podzemnih

Podaci o intenzivnosti emisije s povrine Zemlje snimaju se u obliku elektronskih termogramu prikazuju temperaturne odnose na snimljenom terenu i zavrni su

osobito silikatnih. Minimalne temperaturne razlike na povrini zemljita ispod kojeg se

uaciju i na povrini i pri pripovrinskim dijelovima (npr. utecaj podatak u svim geolokim radovima. U hidrogeolokim i []


101/199

geo loko

[]

iznosi 0,2 do 0,6, to je dovoljno za uzorkovanje. Donja irina jarka k iznosi od 0,4 do

0,8 m (za jarke s vertikalnim bokom vie, a manje za trapezaste profile).

duboka i vie od 100 m. U tzv. plitka okna

o, profil ima povrinu ~3 m

hodnike mahom se primjenjuje mehanizacija sa strojnim builicama i odvozom


102/199

geo loko

slici 3.1g). Zato se hodnici rade s malim usponom, 1:500 do 1:1000, to ujedno

olakava izvoz materijala punim kolicima niz padinu []


103/199

geo loko

navijeno spiralno svrdlo. Bui se rotacijski buenje bunara.

eoma je raznovrsna i sastoji se od strojnih builica

a mjerenje nagiba i skretanje buotine, za a vode iz buotine, za mjerenje kretanjavode i induciranje mjesta gubitka vode u buotini, opreme za televizijsko snimanje ifotografiranje kanala buotine, opreme za crpljenje vode komprimirani zrakom (airlift),

ropski sustav, ponekad se, pri buenju s neprekidnim

no buenje. znanja koja se poslije dobivaju jezgrama iz buotine. Isplaka


104/199

geo loko

ugradnje zatitnih cijevi kroz koje se bui krunom manjeg promjera. Nakon zavretkaintervala buenja, koji za []

. O potrebnoj dubini buenja ovisi izbor builice, ali tekom terenu.

zapravo su osovine za prijenos rotacije i podeava

Zatitne cijevi


105/199

geo loko

Krune za buenje

krune sa stepenastim vijencem upotrebljavaju se za buenje u vrlo tvrdim stijenama. regniranih dijamantnih kruna satoji se od mjeavine sitnih frakcija lomljenih 200 komada po karatu i praine tvrdog materijala. No []

Utroak dijamanata

sastav stijene i ostali elementi na osnovu kojih se donosi ocjena o rezultatu buenja.

intervala do 6 m pri buenju kroz samu korisnu mineralnu sirovinu, a najmanje 65%,zajedno s talogom, pri buenju kroz jalovi materijal.

, a za buenje u raspucalim naslagama, gdje se jezgra

Buenje komprimiranim zrakom gubitkom isplake, bui se ispuhivanjem, to je drugi naziv za taj postupak.Buenje komprimiranim zrakom prvi put je primjenjeno za izradbu dubljih minskihbuotina 1932. na povrinskim kopovima u SAD


106/199

geo loko

kontinuiranog buenja od 13 bilo je i uspjeha s buenjem u buotina []

. Prve buotine serije A lociraju se na osnovi prema rezultatima buotina serije A i B []


107/199


108/199

geo loko


109/199

geo loko

buotine, prema rezultatima predhodnih, na razmaku do 25 m.


110/199

geo loko

buenja i dnevnika jezgre.Dnevnik buenja vodi se na propisanom obrascu po radnim smjenama. U dnevnikjezgre, osim oznake buotine i datuma, unose se podaci o dubinskom intervalubuenja, duljini dobivene jezgre s postotkom prema intervalu buenja i o tip geolokomineroloka interpretacija jezgre po parcijalnom sastavu. Dobivena jezgra []

ta nafte buenjem.

okom prospekcijom, pa se na osnovi time []


111/199

geo loko

Geoloka prospekcija

nafte, dubina (horizonta) kolektora i zatitnog stijenja koje

litolokog razvoja, rasporeda geolokih struktura i geotektonske evolucije. Pri tom se za

[]

ska geoloka prospekcija).

[]

okolinih stijena gravi


112/199

geo loko

(refleksijska i refrakcijska metoda) najvie se upotrebljavaju od svih

upotrebljavala refrakcikjska metoda. Danas se mnogo vie upotrebljava

eksplozijom, vrati na povrinu refleksijom od drugih potpovrinskih formacija.

kontinuiranim mjerenjima u butotinama ili analizom dijagrama refleksije

pojedinih slojeva i dalje se ire po njima.

[]


113/199

geo loko

plina, asfalta) s povrinskih izdanaka, ali su

interpretiraju se geokemijskim kriterijima, to obuhv vjerojatnosti nalaze odgovori na pitanje da li je prisutno nalazite nafte ili plina []

u tom razdoblju razvile metode koso usmjerenog buenja, uklanjanja krho []

Usmjereno buenje

uotina (vertikalnousmjereno buenje).

[]


114/199

geo loko

a buenje s kopna u podmorska odlomljenih alata, guenje erupcija iz drugih buotina), za buenje u naseljenim

om builica na pogondubinskim motorima, osobito turbinskim, umjesto rotorskog buenja klinovima.

Turbinske builice ske builice 600700 min

turbinskih builica s vretenom jest builica tipa Eastman 6 3/4 Prikladna je i za vertikalno i za koso usmjereno bu tipa 3TS

irenju primjene turbinskih builica doprinio je i razvoj jezgrovanja tim strojevima. Tom builicom dobivaju se jezgre promjera 35 mm.

U posljednje vrijeme konstruirani su i agregati sa dvije i tri turbinske builice za izradbubuotina velikih promjera. Jedan je od takvih reaktivni turbinski agregat RTB iven je sprezanjem dviju builica tipa T12M3B Prikladan je za vertikalno buenje. Sa dva dlijeta promjera 346 mm njime se mogu

builice. Prvi put je buenje turbinskim builicama izvedeno 1941. god. na Kaspijskom

Osim u usmjerenom buenju, prednosti turbinskoga pred drugim postupcima buenja []


115/199

geo loko

Slika 3.11 Doseg horizontalnog otklona dna usmjerene buotine velikog nagiba


116/199

geo loko

Zbog prednosti turbinskog pred drugim postupcima buenja u Rusiji, gdje je ono i zbui vie od 10

m godinje (~70% od ukupnog buenja), a Hrvatskoj se turbinske builice upotrebljavaju od 1964. god. za vertikalno buenje manji nego pri upotrebi drugih metoda. To osobito vrijedi za izradu grmova buotina,

Builica Dyna Dr brzina vrtnje dlijeta, pa djelotvornije razruava stijene, to se manje troe dijelovi, te to

ju se za izradu kanala buotina u vrlo

builicama s

Odstranjivanje krhotina stijena pri buenju

tranjivanje krhotina stijena pri buenju uznapredovalo je ezdesetih i sedamdesetih spiranje aeriziranom isplakom ili vodom, uz ispiranje suhim plinovima i pjenuavcima.

Buenje uz ispiranje aeriziranom isplakom ili vodom

ima dosta prednosti u dubokim buotinama. []


117/199

geo loko

Buenje uz ispuhivanje suhim plinovima samo na brzini strujanja i niskom tlaku stupca tih fluida u buotini (skoro stijena lake pokretljive. Turbulencija struje zraka, zbog ekspanzije u mlaznicama dlijeta buotine pridonosi njihovu razruavanju buenjem.

Prednosti su buenja uz ispuhivanje plinovima i to to se zbog brzog podizanja s dna

Buenje uz ispiranje pjenuavcima

tom postupku aerizirane su vodene otopine specijalnih tenzida (pjenuavaca, povrinski

buotine manja nego kad se bui uz i iznoenje krhotina na povrinu djelotvo

jeavine cementa. Uspjeh u perforiranju propucavanjem zatitnih cijevi i cementnog

[]


118/199

geo loko


119/199

geo loko

se nalaze duboko u zemlji predestinirana su za povrinsku, odnosno podzemnu

postaju sve vie odrednica svim rudarskim aktivnostima.

a u povrinskoj eksploataciji su: izrada prilaznih puteva, otvaranje

oatacija mineralnih sirovina, bilo da se radi o povrinskoj ili podzemnoj, izvodi se

pravnom regulativom proizalom iz bogate batine

, studija, idejnih rjeenja, idejnog

detaljna rjeenja netom, prije ili u tijeku zatite na radu, odvodnjavanje, transport, opskrba energijom, zatita okolia i dr. []


120/199

geo loko

Rad pod zemljom je, u pravilu, bez ikakvog prirodnog spoja s povrinom. Veze spovrine do aktivnih rudarskih radova uspostavljaju se izradom rudarskih prostorija za razliku od povrinske eksploatacije, gdje je otkrivka jalovih masa centralno pitanje, kod

praini i buci.

Opasni i tetni plinovi, kao i nepovoljni mikroklimatski faktori redovni su pratioci jamskog

automatizacije tehnolokoh procesa.

[]

ita se otvaraju potkopnim hodnicima ili seotkopavaju povrinskim kopovima []

[]


121/199

geo loko

otkopno radilite ili otkop

granice rudnog tijela do radilita i dijele rudno tijelo na odkopne odsjeke. Osim

povrine. Umjenost jednog ili drugog rjeenja treba od

ijsko odvodnjavanje jame i jednostavno vjetrenje. Ipak, otvaranje potkopom vie

Okno (aht) rine i izvoznog ili vjetrenoghorizonta. Nekada se oknima povezuju jamski horizonti tako da ne dopiru na povrinu. jamski objekti za spoj povrine []


122/199

geo loko

[]


123/199


124/199

geo loko

jalovini. To je skuplja i sporija izrada, ali je prednost u tome to se ne otvara samo jedan sloj

Otvaranje na dvije razine iziskuje prethodno donoenje odluke o visini horizonta, tj. o malnog zbroja investicijskih i ekslpoatacijskih trokova. Investicijski orizontom nego to rastu trokovi gradnje i opremanja. Tomenasuprot, eksploatacijski trokovi, tj. trokovi transporta, vjetrenja, odvodnjavanja i Kad se frontalno otkopava iroki se primjenjuje metoda zaruavanja bloka, i do 150 m []

Navozite i odvozite. Navozite je rudarska prostorija u jami kojom se horizontani povrinu.

zastoji u transportu po hodnicima, odnosno u oknu, radi punog iskoritenja transportnih iskopine. Navozite ima i funkciju izlazno


125/199


126/199

geo loko

plinonosno to zahtijeva posebne mjere sigurnosti.

[]


127/199


128/199


129/199


130/199

geo loko

blokovi u kojima otkopni prostori ostaju otvoreni to garantiraju ostavljeni zatitni

Slika 4.7 Metoda otkopavanja sa skladitenjem rude

Uvjet primjene metode sa skladitenjem rude je veliki pad rudnog tijela il

nakon ekstrakcije korisne komponente deponira na svoje primarno mjesto t []


131/199

geo loko

Slika 4.9 Metode otkopavanja sa obruavanjem rude i zaruavanjem krovnih naslaga.

ezastim miniranjem u u radnom prostoru otkopa. Poto seistovremeno zaruava i krovina gubici rude, odnosno koeficijent osiromaenja, kod ove

todama s maksimalnim stupnjem iskoritenja zaruavanjem rude i krovine) []

[]

atmosfera u ugljenokopima ovisi o plinovima, a u rudnicima metala o praini. Miniranje imehanizacija (npr. rad motora s unutranjim izgaranjem) t []


132/199

geo loko

). Zrak je lo, slab ili zatrovan

O, vii ugljikovodici). Na kraju smjesa zraka i metana, CH

praine. Osim

itlavanja praine.

a 1oC na 100 m, asnizuje se isparavanjem vode za 1,9 oC po 1 g vodene pare u 1 m

oC bez tete za []


133/199

geo loko

[]

indikatori, a za neprekidno mjerenje i upozoravanje postavljeni su na stratekim

kisika, koji gui

Preventivne mjere protiv tetnih plinova u biti su otplinja buotinama primjenjuje se kada se po toni proizvedenog ugljena izdvaja 5 do 20 m

povrinu ili u sektore izlazne vjetrene struje, gdje je udio metana dovoljno malen.

prostorije koje se vie ne upotrebljavaju.

uzvitlavanja praine postoj

[]

zadaci vjetrenja borba s prainom i s visokim temperaturama.


134/199

geo loko

rijetke. Ipak, u nekim se rudnicima pojavljuje ugljik-dioksid, uglavnom kao produkt metan, i to ne samo u rudnicima metala nego i u rudnicima soli, sumpora i gline.

Jamska je atmosfera u rudnicima metala najvie opasna zbog praine p profesionalne bolesti pneumokonioze. Po

stice silikoza, azbestoza(od azbesta) , antrakoza(od ugljena),sideroza -oksida) itd. Sve su to, a i mnoge druge pneumok

ikoza je najpoznatija pneumokonioza, jer je i najrairenija. U nekim rudnicima od nje

, tj. kremena. tetno djelo

u stijeni i u praini nastaloj

Praina se razvija u prvom redu pri drobljenju, utovaru, pretovaru i transportu. Urudnicima metala sipke su jedan od glavnih izvora praine, koje mogu biti duboke i vie otkopavanja na radilitu, i to trenjem to ga prouzrokuje otkopni tlak u sloju.

Voda je osnovno sredstvo zs borbu protiv silikozne prain

Za rad strojeva s unutranjim izgaranjem vjetrenje mora biti osobito izdano, pogotovo izgaranje 15 kg zraka, to daje oko 6,4 m

ispunih plinova. Pri idealnoj mjeavini


135/199


136/199

geo loko

Srednja brzina strujanja iznosi 0,8380,875 od maksimalne brzine i raste s

Potronja zraka

Gubitak tlaka H zapravo je utroak energije za

[]

e tehnolokog procesa.

gim prostorima svrstavaju se otrovni, zaguljivi ieksplozivni plinovi kao to su: metan, ugljen dioksid, oksidi duika,oksidi sumpora i ispuni plinovi iz motora s unutarnjim sagorjevanjem.


137/199

geo loko

ijske linije s povrinom i time je

sne koncentracje ventilacijskim sustavom odvodi van jamskih prostora na povrinu.

je indikator potencijalne opasnosti irih razmjera ako se ruda

ulazu u radilite 0,5%, na radilitu 1%, iznimno 1,5%, na izlazu iz radilita 1%, na izlazu


138/199


139/199

geo loko

Kada je dobivanje mehanizirano (to je praksa kod eksploatacije ugljene supstance)

mjere na suzbijanju ovog vida zapraenosti sustavom prskanja vodom po obodu reznog

taktnog sloja dugim buotinama, primjena

praine osobito pridonosi presipno

postupku miniranja, naglim zaruavanjem krovi

neutralizaciji praine koja s

okovi neminovni. Stradaju ljudi, unitava se imovina, paralizira se svaki


140/199

geo loko

dinih organa,

ima dovoljno kisika i vatre odmah izaziva upalu. U protivnom vatra je ugaena uslijednedostatka kisika i prisustva zaguljivih

koji zahtijeva vie znanja nego materijalnih sredstava a u ing

za sigurno odvijanje tehnolokog procesa. Ovisno o geolokoj

poduzimaju primjerene mjere zatite.


141/199

geo loko

utnjanje, te zaruavanja otvorenih prostora. Ta pojava se naziva

tehnolokim utjecajima te stoga rijetko

Rudarstvo kao najstarija grana privredne djelatnosti sve se vie pripominje u ogledu na


142/199

geo loko

strofe, a posebno vie njih skupno i usporedno. 12 rudarskih katastrofa sa ukupno 640 zrtava i neprocijenjenim materijalnim tetama.

tehnolokog nivoa broj zaposlenih u rudnicima bio je veoma velik. Katastrofalni udesi u oloki razvoj, tako da su katastrofe i dalje prisutne

godine nastradalo 1099 rudara i Hankoi (Kina) kada je poginulo 1527 rudara, to se

Na naim prost Kakanj i Kreka, gdje je samo u potonjem, uslijed eksplozije ugljene praine, izginula


143/199

geo loko

4.4. POVRINSKA EKSP

INSKE EKSPLOATACIJ

Povrinska eksploatacija mineralnih sirovina je relativno mlada tehnoloka granaeksploatacije, ako izuzmemo pojedina povrinska nalazita plemenitih metala i

inskih kopova stalno

otkrivke. Kod nemetala potronja se sastoji od svih vrsta kamena 49%,

acionalno potroiti, to ozbiljnopostavlja problem iskoritenja zaliha. U cilju racionalnog koritenja mineralnih sirovina tehnoloki zahvat


144/199

geo loko

od toga povrinskom eksploatacijom 66% ukupne korisne mineralne sirovin

profitabilnosti. Eksploatacija mineralnih sirovina a posebno povrinska, unitava tehnolokim zahtjevim izvrenom rekultiviranju prestaje rudarska proizvodnja.

povrinskih voda, promjene mikroklime, emisije tetnih plinova pri preradi mineralnih

POVRINE (h 1 500 000 ha, 59% povrinski

kopovi, 20 % odlagalita,13% 5% odlagalita jalovine od

povrinskom eksploatacijom



godinje do 1980. povrinskom eksploatacijom

1500 ha/god. nove povrine

21 000 ha povrinskih

Ocjena potronje metala, nemetala, energetskih i kemijskih sirovina u svijetu posljednjih


145/199

geo loko

Tablica 4.2. Ocjena svjetske potronje metala, nemetala i energenta u zadnjih 25 god.

POTRONJA

POTRONJE

Vie od 10

Vie od 10

Vie od 10

Vie od 10

Vie od 10

Vie od 10

e od 10

Vie od 10

Vie od 10

Vie od 10

Nafte iz kriljca

Pjeska i ljunka

Vie od 10

Vie od 10


146/199


147/199


148/199

geo loko

INSKIH KOPOVA

Povrinske kopove

e ili manje jednako u svim pravcima (masivna gnijezda)

Po reljefu povrine

U odnosu na dominantni dio povrine terena

: neposredno izlaze na povrinu ili su pod nanosima male debljine

koja se sastoje od vie mineralnih sirovina.

povrinski kopovimali povrinski kopovisrednji povrinski kopoviveliki povrinski kopovii vrlo veliki povrinski kopovi.


149/199

geo loko

Tablica 4.3 Dimenzije povrinskih kopova

ZEMLJITU

POVRINA P.K.

i povrinski kopovi dubinski povrinski kopovi

visinski povrinski kopovi

Slika 4.12 Primjer visinskog povrinskog kopa


150/199

geo loko

) to je uglavnom

geoloki.

Geoloki koeficijent otkrivke


151/199

geo loko

POVRINSKOG KOPA

a sve do zavretka eksploatacije.

okonturenje povrina za povrinsku eksploataciju od kojih s

Tehnolokim procesom dio mineralne sirovine odlazi sa otkrivkom (otk ostaje neotkopan, a dio otkrivke se mijea s mineralnom sirovinom (osiromaenje ili okonturenja, povrinskog kopa.

VRINSKOG KOPA


152/199

geo loko

dimenzijama povrinskog kopa i mineralne sirovine (tablica 4.3.)

unutarnjeg trenja, kutevi nagiba radnih i zavrnih kosina) zavrnoj konturi povrinskog kopa (prenamjena po zavrenoj eksploatacij

tehnolokog procesa.

Ovisno o zalijeganju mineralne sirovine tj. dubini povrinskog kopa, izrada objekata

kut unutranjeg trenja i t.d.) igraju veliku ulogu pri rudarskim radovima (nagib kosina,

Na lokaciju objekata otvaranja bitan utjecaj imaju vanjska odlagalita, objekti klasiranja,

maksimalno koritenje neplodnog zemljita (lokacija odlagalita i objekata na

povrini)

Kod sagledavanja trok

mineralne sirovine, buka, praina i t.d.)

do premjetanja odlagalita koja se nalaze uz zavrnu kosinu (povrinski kopovi koji


153/199

geo loko

4.4.7. SUSTAVI POVR

odvodnjavanje (zatita od povrinskih i podzemnih voda)

objekata (radionice, skladita, objekti oplemenjivanja, kupatila).

irina radnih i transportnih povrina.


154/199

geo loko

radne povrine unutranja odlagalita.

Radni proces dobivanja otkrivke je osnovni proizvodni proces povrinske eksploatacije,

kubnih stijenske mase ili mineralne sirovine dovela je do razvoja povrinskih kopova koji

30.000.000 t/god. mineralne sirovine (povrinski kopovi ugljena k

Slika 4.13 Izgled povrinskog kopa


155/199

geo loko

Sama tehnoloka radnja otkopavanja odvija se na e

upotrebe mineralne sirovine, primjenjujemo tehnoloke

antni sa stanovita stabilnosti i nosivosti opredjeljuju sve tehnoloke procese.

kut unutran

U cilju lakeg stjecanja ovih spoznaja mnogi znanstvenici su pokuali napraviti


156/199

geo loko

rastresen glinovit pijesak, fini i srednji ljunak,

ljunak

PRI DOBIVANJU MORA SE UVESTI TEHNOLOKA RADNJA MINIRANJA

monolitne eruptiv. stijene, monolit. teka

je u danom momentu u neprekidnom dodiru sa stijenom, da bi dolo do njenog r

velika preciznost pri tehnolokoj radnji.Na manjim povrinskim kopovima gdje rade strojevi manjeg kapaciteta


157/199

geo loko

geolokim uvjetima. Meke

vi


158/199

geo loko

na povrinskim kopovima metala, kao i na povrinskim kopovima, gdje se god radiprirodnih uvjeta mora upotrebljavati tehnoloka radnja miniranja. Obujam lopate kao i

, na povrinskim

bina rukovaoca bagera, prostor za smjetaj primarnog pogona (dislel ili el. motor) i sekundarnog pogona sa

ilidrima za sputanje i podizanje, otvaranje i zatvaranje lopate i horizontalni pomak lopate.

anja kao ekonomski najprihvatljivija otkopna metoda povrinske eksploatacije


159/199

geo loko

Kao poseban vid bagera za otkopavanje mekih stijena (I i II kategorije) razvili su se

pavanje pijeska i ljunka u zavodnjenoj radnoj sredini

bagerska koara (sanduk), e

Slika 4.17 Tehnoloka shema kablovskog bagera

Za odlaganje (deponiranje) i utovar rastresitog stijenskog materijala na skladitima


160/199

geo loko

radnom zahvatu su najmanje dvije ili vie vedrica to osigurava neprekidnost toka

, a promjer rotora do 20 m i irine transportera na

atne visine bagera prelaze 50 m tako da na velikim povrinskim kopovima gdje


161/199

geo loko

geolokih uvjeta. Manevarske sposobnosti bagera su vrlo velike kao

konstrukcija bagera pod nazivom komaktni bageri.

sredini (kategorija V.IX). Za dobivanje primjenjuju se metode razaranja

tehnoloki uvjeti u mekanim stijenskim

vode zahtjeva i posebne mjere zatite okolia jer nepravilna


162/199


163/199

geo loko

4.4.9. TRANSPORT NA POVRINSKIM KOPOVIMA

u eksploataciji mineralne sirovine povrinskim kopovima.

ransporta na povrinskim kopovima su:

/hr.m. ili godinje vie od

zbog ogromnih trokova tr

VII kategorija) tehnoloke jer se prije transporta mora vriti sijanje i drobljenje iskopanog

Na povrinskim kopovima kao transportna sredstva upotrebljavamo uglavnom: vagone

im povrinskim kopovima za transport

operacije su mehanizirane (premjetanje kolosijeka, podbijanje kolosijeka itd.) tako da

Na povrinskim kopovima se upotrebljavaju par


164/199

geo loko

Otkrivka ili mineralna sirovina smjeta se u vag

povrinskim kopovima materijala (otkrivka + mineralna sirovina) pokriva 75% povrinskih kopova, a u R. H.

kod izgradnje povrinskih kopovakod brdskih povrinskih kopova kod dubokih povrinskih kopova (kombinirani


165/199

geo loko

u glavno sredstvo transporta na povrinskim kopovima, iako

/h r.m., irine 3.500 mm i brzine


166/199

geo loko

potreba za drobljenjem komada (> 600 mm, kod transportnih traka irine do

Prema namjeni ih dijelimo u tehnologiji transporta na povrinskim kopovima na:

odlagaline

Pri otvaranju povri otkrivka (stijenski materijal) se mora transportirati na vanjska odlagalita, to znatno


167/199

geo loko

Kod odlaganja stijenskog materijala u otkopni prostor (unutranja odlagalita), moraju

prelazak s vanjskog na unutranje odlaganje. Cijena odlaganja stijenskog materijala na

stijenskog materijala (u konturu povrinskog kopa gdje je miner klizita, poplave i t.d.).

Konstrukcija odlagalita se

i se upotrebljavaju na povrinskim


168/199

geo loko

Osim ovih velikih strojeva za odlaganje na manjim povrinskim kopovima odlaganje

rirodi to

na povrinskim

Tablica 4.5 Karakter naruenja prirodne sredine nastale rudarskim radovima

RUDARSKI RADOVI KOJI DOVODE DO NARUENJA

KARAKTER NARUENJA

Izgradnja povrinskog kopa, odlaganje otkrivke, ,

Deformacije povrine nastale kao rezultat povrinskog

Izmjene geoloke strukture stijenskih masiv

Stvaranje bioloko sterilnih povrina.Izmjene strukture iskoritenih povrina.

HIDROGEOLOKE

Osuenje povrine tla

Emisije praine i airosoli.Isputanje suspenzija.

Dubine povr

sa porastom dubine, povrine koje pokrivaju odlagalita u odnosu na povrine otkopa povrinske eksploataci []


169/199

geo loko

Zato pristupanje obnovi zemljita zah

geoloko hidrogeoloki sastav zemljita petrografski sastav zemljita

[]

prije naruavanja prirodne ra

ta za vrijeme eksploatacije).

trokova.

na bioloke radove bioloka rekultivacija.

osnovna vida naruenja

odlaganjem stijenskog materijala (vanjska i unutranja odlagalita)dobivanjem u krateru (okonturenju) povrinskog kopa.

(oranice, ume, panjaci).

[]

geoloko hidrogeolokih (petrografski mineraloki sastav otko

arhitektonskih (prostorni planovi, urbana rjeenja)


170/199


171/199

geo loko

eme trajanja rekultivacije. Na izrazito pogodnom materijalu (les) vrijeme bioloke 4 god. Na drugim materijalima proces pretvaranja u humus biolokim []

4.4.11.3. Prenamjena i oblikovanje novodobivenih povrina

oblikovanje i rekultiviranje novo stvorenih povrina.

minimalno naruavanje prirodnog okolia

specijalista (geologa, agronoma, umara, zoologa) i organa vlasti

rskog koritenja.

Zavrno oblikovanje usko je povezano s prenamjenom prostora (industrijski prostorzone, skladita, panjaci, ume, jezera, ribogojilita), ali mora zadovoljavati osnovne

[]

kut nagiba zavrnih kosina na novo oblikovanoj konturi prenamjenjenihpovrina mora biti stabilan

sigurna odvodnja povrinskih voda

s minimalnim trokovimatransporta mineralne sirovine. Slijedom takvih razmiljanja rodila se ideja o uplinjavanju tehnologije dobivanja energije iz ugljena na okoli i izostaje potreba transporta rovnogugljena na povrinu. razloga, vie eksperim


172/199

geo loko

ostavljaju se zatitni stupovi koji poneka

anju vode, sustavom buotina, u

Tako se, npr., u flotaciji djelovanjem specijalnih reagenata mijenjaju povrinska svojstva

povrinsku vodljivost []


173/199

geo loko

[]

oplemenjivanju, toliko pouzdan da je knjiga jo sljede tehnoloki bili toliko pouzdani da osim njih,

strojem. Tada je konstruirana i jo se danas primjenjuje klipna plakalica tipa Harz. Ipak, nove

su potkraj XIX st. uvedeni bubnjasti mlinovi. U klasiranju se od nepokretnih sita prelo na iako poznati jo od sredine prolog stolje


174/199

geo loko

jeno preraditi postupcima

bilo mnogo pokua i pokuaja s boksitom koji se po boji izrazito razlikuje od svoje jalovine. I fluoroscencijanekih minerala iskoritena je za njihovo oplemenjivanje (npr. za elitske volframove rude

[]


175/199

geo loko

uzorkovanje, deponiranje, unutranji transport, mjerenje, doziranje i sl. Da bi se dobio

[]

povrina)

(otpraivanje)

Povrinsk


176/199


177/199

geo loko


178/199

geo loko

se oplemenjuje istim postupcima kao i ostale mineralne sirovine, samo to su

neto vie godina, iako se za ugljen zna odavno (u Engleskoj su u izdancima ugljena

25% u kamenom ugljenu. Nai ligniti 30%, a raki kameni ugljen ~13% pepela.

Slika 4.29 Kompleksna tehnoloka shema prerade ugljena


179/199

geo loko

strojenja za preradu ugljena u plakalicama (Plomin, Raa)

najprikladniji je postupak za ugljen, i to prvo zato to otrina razdvajanja koja s

granica uspjenog flotiranja ugljena []


180/199

geo loko

veoma su neravnomjernoga mineralokog, petrolokog, kemijskog i

sitnjenjem u tehnololokom procesu. Time se uklanja velik dio tetnog SiO

, i to zato to se tu, kao u svakom gravitacijskompostupku, iskoritav

hematita). Razlozi su tehnoloke i financijske prirode. V []


181/199

geo loko

radovima irom svijeta otkrivaju se nova rudita.

separatori s jakim magnetskim poljem (s vie od 10kA/m), pa se danas uglavnom

komponente iz kojih se zavrnim plakanjem dobivaju i preostale frakcije koncentrata.

na nije rijeeno. On je gotovo uvijek fino dispergiran u

vie, ponekad i 58% (Turska, Iran, Rusija, Nova Kaledonija). Oplemenjuju se siromane

) toliko velik da je uspjena

poboljava omjer Cr:Fe koji za metalurke potrebe ne smije biti manji od 3:1.

fidne (kanadska i ruska nalazita), silikatne (novokaledonskanalazita) i lateritne (kubanska nalazita). Danas se oplemenjuju samo sulfidne rude, emauju sulfidna nalazita.


182/199

geo loko

mogu direktno metalurki preraditi. Osim toga, sve se siromane sulfidne rude (s manje

srebrom, olovom, cinkom i jo nekim drugi irotina. Jo neposredno prije II. kompleksno iskoritavanje sufidnih ruda nikla ponekad opravdava eksploataciju i

C). Problem oplemenjivanja takvih ruda jo nije rijeen []

gotovo svim metalnim i gorotvornim mineralima. Nasuprot toj genetskoj i mineralokoj

itenje do 90% za

znatnijih nalazita samoga olova, odnosno samoga cinka. I u takvim monometalnimrudnicima oplemenjivaki se postu cinkovom rudom, samo to se od monometalnih ruda dobiva

koncentrati svih onih korisnih manerala to ih rudna


183/199

geo loko

iskoritenje antimona u finalnom koncentratu nisko.

55% Sb. Te su rude po nekim autorima bogate, a neke po drugima siromane.

ralnih sirovina koja se jo nije uspijela

tom smislu to se njime nedobiva finalni koncentrat nego pretkoncentrat. Sve su uranove rude siromane.

uranovih ruda. U tu svrhu iskoritava se trake po kojoj se uskoklasirani komadi rude proputaju pored indikatora intenzivnosti []


184/199

geo loko

, a najlaki minerali ~3

neke uranske rude (npr. neke karnotitske rude) koje se drobljenjem suvie sitne, ne

risutnih tetnih ili korisnih primjesa. Primjese tetne za naredno

(iako je ba s potonjom bilo donekle uspjenih pokuaja u nas). Osnovna je poteko oplemenjivanjem treba potpuno ili bar maksimalno izdvojiti vlakna iz rude, to potpunije probrati. Sirovina se sui prije ili poslije odnosno i prije i poslije primarnog drobljenja

ruda najprije se flotiraju sulfidi; tu je povoljno to sulfidi ne flotiraju s ksantatima. Kalcit i []


185/199

geo loko

toga, oplemenjivanje pijeska je komplicirano. Najlake je kad je pijesak nevezan. Tu se

[]


186/199

geo loko

potpuno iskoritavanje []

ita nafta se izvodi na povrinu pod uz to se jo primjenjuju kemikalije i svojstva: kvalljivost stijena, kapilarne sile koje vladaju u njima, nihove relativne

iskoritavanju

e iscrpka u sekundarnoj i tercijarnoj fazi iskoritavanja

[]


187/199

geo loko

zrnaca stijena vezana, nepokretljiva voda. Kako pri crpljenju nema nadomjetanja

djelotvorno istiskuje naftu (tzv. klipnim djelovanjem) samo u poetnoj fazi iskoritavanja,

iskoritavanja njene energije, tj. ako se crpi tako da se ne dozvoli prerani prodor plina u

geolokih zaliha []

a vode i nafte, pa je djelotvornije nadomjetanje djel ekida [32].

tlaka u primarnoj fazi crplj djelotvornosti pri istisk


188/199

geo loko

buotina. Pri povoljnom odnosu viskoznosti nafte i utisnute vode zavodnjavanjem se u

Tercijarna faza iskoritavanja

raturi se te metode nazivaju i poboljanim metodama iskoritavanja, jer se

naime, smanjuje se viskoznost i napetost povrine nafte. Plinovi koji se ubrizgavaju u

dioksid ali i u uvjetima u kojima se ne mijea s naftom. te, pa se

samo 7% nafte. Jo uvijek se tercijarnim procesima dobiva nafta iz malih dubina i s

drugih dosta je malena zbog razmjerno velikih trokova utroka energije i skupih kemikalija).


189/199

geo loko

naftom to povoljniji za iscrpak plina to je nepovoljniji za iscrpak nafte, i obratno. Zbog

fluida kroz upljikave sredine. Zavisi od vrste fluida i njihove pokretljivosti (da li su

protjecanja. To su idealizirani modeli kojima se manje ili vie aproksimiraju, zbog toga

[]

TE I PLINA NA POVRI

na povrinu zahtijeva energiju. Na osnov

[]


190/199

geo loko

ventilima. Pri dnu buotine smjeten jo uvijek dostatna za podizanje

otinu []


191/199

geo loko

ta, pa na

sabiranje jo i postrojenja za pripremu nafte za dalji transport.

znost. Pod tlakom od 0,1 MPa, na temperaturi od 15,6 oC gusto

(7001070 kg/m

[]

smjetena su i postrojenja za pripremu nafte za transport i rezervoari za prihv blokadni ventil ona se udaranjem u predgaradu raspruje da se pospjei razdvajanje nafte, osobito kad je veliki udio plina u smjesi, provodi se viestupanjska separacija.

postoji vie postupaka ali u posljednje se vrijeme na crplilitima

ranom postupku odvodnavanja nafte iz nafte se jo preostali

6080 oC u posebnom separatoru. Zatim se nafti dodaje demulgator, pa se uvodidehidrator gdje se dovrava odvaja njoj se giba prema povrini malom brzinom (0,0005 []


192/199

geo loko

unutranjih stijenki vodova. Potkraj 70

Tako se npr. ubrizgavanjem 0,41 m3 otopine polietilenvinil acetata (5%) u aromatskom

i su suspendirani u nafti. Za suspendiranog u nafti primjenjuje se u buotinama. Jedan je od zatitnih postupaka u ne budu dovoljno velike za

Da se instalacije za transport nafte zatite od korozije, osobito na crpilitima gdje je on Iz crpilita na kopnu nafta se usidreni tankeri. Za spremanje strategijskih zaliha nafte grade se podzemna skladita unepropusnim naslagama kao to dunboke buotine ili kroz rudarska okna []

Transport nafte izvan crpilita

smanjiti trokove i skratiti trajanje.

trokova tran


193/199

geo loko

500020.000 m

potrebnih sredstava. Stanice za katodnu zatitu naftovoda opremljene su potrebnim

i kemikalije koje snizuju krutite nafte (tzv. depresanti). Tada je stanica za grijanje

10

[]


194/199

geo loko

potrebni za kompenzaciju promjena obujma nafte i zatitu od razvijanja pretlaka pod

punilita i prihvatilita na pogodnim m

[]


195/199

geo loko

izrada cesta, izrada zatitnih brana i injeksijskih zavjesa te specijalna miniranja. Ove

Dok se podzemni hodnici rade s povrinom profila do oko 15 m

povrina profila tunela

Izboj tunela se izvodi standardnom rudarskom opremom, a tehnoloki proces rada se inskih buotina, miniranja, utovara i transporta iskopine

koncentracija praine te nitroznih (eksplozivi) i ispunih plinova (dizel


196/199

geo loko

skladita, komore i sl.

5.5. IZRADA ZATITNI

podvodnom miniranju, ruenju


197/199

OPIS KORITENE L ITER

geo loko

POPIS KORITENE LITE

geoloko

Leksikografski zavod Miroslav Krle

geoloko

Herak, M. (1984): Geologija, PM fakultet Zagreb, kolska knjiga, Zagreb.

a, Zagreb.

Kun, J. (1982): Povrinska eksploatacija lignita, RG fakultet Beograd.

Jugoslavenski Leksikografski zavod Miroslav Kr

geoloko


198/199

OPIS KORITENE L ITER

geo loko

oliuk, A.K. (1977): Tehnika i tehnologiq rekulytiwacii na otkryityih razrabotkah Nedra, Moskwa.

geolokim uslovima, Disertacija, RG fakultet Tuzla.

kamena u kamenolomu Segetsjever, RGN fakultet Zagreb.


199/199

oki razvitak

ekoloki prihvatljivu proizvodnju.

uvod u rudarstvo (skripta)

Documents