usuli fikh
DESCRIPTION
usul fikh prezentacijaTRANSCRIPT
![Page 1: Usuli fikh](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022082516/55cf8fc7550346703b9fb857/html5/thumbnails/1.jpg)
PRIRODNE SMETNJE POSLOVNO PRAVNE SPOSOBNOSTI
Begović AjdinZaimović Mediha
![Page 2: Usuli fikh](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022082516/55cf8fc7550346703b9fb857/html5/thumbnails/2.jpg)
Licima koja nisu u stanju, privremeno ili trajno, da se staraju o sebi i štite svoje interese, oduzuma se ili ograničava poslovna sposobnost.
Ovo se ne cini u interesu samo subjekta, već i drugih lica koja bi mogla biti oštećena.
Razlozi zbog kojih se vrši ograničavanje poslovne sposobnosti ili oslobađanja od vjerskih dužnosti nazivaju se ‘avarid.
![Page 3: Usuli fikh](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022082516/55cf8fc7550346703b9fb857/html5/thumbnails/3.jpg)
Ove smetnje mogu biti: One koje nastaju same, mimo volje
pravnog subjekta One koje prouzrokuje subjekt
![Page 4: Usuli fikh](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022082516/55cf8fc7550346703b9fb857/html5/thumbnails/4.jpg)
Prirodne smetnjeel- ‘awaridu-s-semawiyye
To su smetnje koje nastaju izvan moći pravnog subjekta. Ima ih nekoliko i to su:
Umobolnost Zaborav Gubljenje svijesti San Bolest Smrt
![Page 5: Usuli fikh](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022082516/55cf8fc7550346703b9fb857/html5/thumbnails/5.jpg)
Umobolnost(el-džunun)
Duševno oboljela osoba, koja je u tolikoj jmjeri poremećene svjesti da je čini potpuno nesposobnom da se stara o sebi i svojim interesima.
Može biti trajne prirode i može nastati u toku života.
U prvom slučaju neće dobiti poslovnu sposobnost, a u drugom će je izgubiti u trenutku nastanka bolesti.
![Page 6: Usuli fikh](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022082516/55cf8fc7550346703b9fb857/html5/thumbnails/6.jpg)
Zaborav(en-nisjan)
Opravdan razlog samo u neizvršavanju dužnosti prema Allahu, dž.š.
Postač koji zaboravi na post i prekine ga, nastavit će sa postom. Isto tako i namaz, spominjanje Bpžijeg imena prije klanja, itd.
Ako zaborav pređe u bolest, važe propisi kao za senilnost.
![Page 7: Usuli fikh](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022082516/55cf8fc7550346703b9fb857/html5/thumbnails/7.jpg)
San i besvjestica(en.newm ve-l-igma’)
Nemaju uticaja na pravnu, već samo na djelatnu sposobnost
Oslobađa obveznika od vršenja svih vjerskih dužnosti za svo trajanje takvog stanja.
Više od 24h u besvejsnom stanju neće nadoknaditi namaz, ali post hoće.
Čitav mjesec ramazan u takvom stanju neće napostiti propuštene dane
![Page 8: Usuli fikh](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022082516/55cf8fc7550346703b9fb857/html5/thumbnails/8.jpg)
Bolest(el-mered)
Fizička, a ne duševna Ovo stanje ne potire pravnu, a ni
poslovnu sposobnost, osim ako je u pitanju smrtna bolest.
Smrtna bolest je ona koja se mora završiti smrću do godinu dana.
Bolesniku se ograničava raspolaganje njegovom imovinom do jedne trećine
Djeluje od prvog momenta nastanka bolesti
![Page 9: Usuli fikh](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022082516/55cf8fc7550346703b9fb857/html5/thumbnails/9.jpg)
Smrtno bolesna osoba može stupiti u brak u koliko troškovi mehra i ostalih dugova spadaju u granicu jedne trećine njegove imovine. Ukoliko prelazi granicu, punovažnost određuje dozvola nasljednika.
Razvod braka je isto tako punovažan, izuzev ako je razlog lišavanje žene nasljedstva. Zbog toga žena ima pravo na nasljedstvo, čak i ako su razlozi šerijatski valjani.
![Page 10: Usuli fikh](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022082516/55cf8fc7550346703b9fb857/html5/thumbnails/10.jpg)
Smrt(el-mewt)
Smrću nekog lica u cjelosti se gasi njegova djelatna sposobnost, ali se u pitanju trenutačnog gašenja i pravne sposobnosti nije postiga konsenzus.
Razlike su u praktičnom postupanju podmirenjem duga umrlog, odnosno ako nije ostavio imovinu koja pokriva dug, kao i u pitanju davanja zekjata.
![Page 11: Usuli fikh](https://reader036.vdocuments.mx/reader036/viewer/2022082516/55cf8fc7550346703b9fb857/html5/thumbnails/11.jpg)
Hanefijska pravna škola smatra da ne treba davati zekjat iz imovine umrlog ako on to sam nije radio za svog života. Zašto?
Druga ulema smatra da treba dati jer je to ibadet materijalne vrste i u njemu su sadržava prava drugih ljudi.
U pogledu dugova, svi su saglasni da se dugovi moraju podmiriti ako su sredstva ostavljena, a ako nisu, jedni smatraju da se samim tim i obaveza gasi, a drugi misle da se moraju podmiriti pa čak i po cjenu prikupljanja priloga.