usporedba kognitivnih i psihomotoriČkih …
TRANSCRIPT
USPOREDBA KOGNITIVNIH I PSIHOMOTORIČKIHSPOSOBNOSTI IZMEĐU STUDENATA DENTALNEMEDICINE I MEDICINE MEDICINSKOG FAKULTETASVEUČILIŠTA U SPLITU
Čukelj, Kristina
Master's thesis / Diplomski rad
2019
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Split, School of Medicine / Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:249430
Rights / Prava: In copyright
Download date / Datum preuzimanja: 2021-11-12
Repository / Repozitorij:
MEFST Repository
SVEUČILIŠTE U SPLITU
MEDICINSKI FAKULTET
Kristina Čukelj
USPOREDBA KOGNITIVNIH I PSIHOMOTORIČKIH SPOSOBNOSTI
IZMEĐU STUDENATA DENTALNE MEDICINE I MEDICINE MEDICINSKOG
FAKULTETA SVEUČILIŠTA U SPLITU
Diplomski rad
Akademska godina:
2018.2019.
Mentor:
Doc. dr. sc. Tea Galić, dr. med. dent.
Split, prosinac 2019.
SVEUČILIŠTE U SPLITU
MEDICINSKI FAKULTET
Kristina Čukelj
USPOREDBA KOGNITIVNIH I PSIHOMOTORIČKIH SPOSOBNOSTI
IZMEĐU STUDENATA DENTALNE MEDICINE I MEDICINE MEDICINSKOG
FAKULTETA SVEUČILIŠTA U SPLITU
Diplomski rad
Akademska godina:
2018.2019.
Mentor:
Doc. dr. sc. Tea Galić, dr. med. dent.
Split, prosinac 2019.
SADRŽAJ
1. UVOD ............................................................................................................. 1
1.1. Dentalna medicina ........................................................................................... 2
1.2. Studij dentalne medicine .................................................................................. 3
1.2.1. Nastavni plan i program ..................................................................................................... 3
1.2.2. Uvjeti upisa u studij ............................................................................................................ 4
1.2.3. Psihomotorički testovi za upis na studij dentalne medicine .............................................. 6
1.3. Edukacija u dentalnoj medicini ......................................................................... 8
1.4. Psihomotoričke sposobnosti i testiranja ............................................................ 8
2. CILJ ISTRAŽIVANJA ........................................................................................ 11
3. MATERIJALI I METODE .................................................................................. 13
3.1. Statistička analiza ........................................................................................... 16
4. REZULTATI .................................................................................................... 17
5. RASPRAVA.................................................................................................... 24
6. ZAKLJUČCI .................................................................................................... 27
7. POPIS CITIRANE LITERATURE ......................................................................... 29
8. SAŽETAK ....................................................................................................... 33
9. SUMMERY .................................................................................................... 35
10. ŽIVOTOPIS ................................................................................................ 38
Od srca zahvaljujem mojoj dragoj mentorici doc. dr. sc. Tei Galić na uloženom trudu, velikoj
pomoći i savjetima tijekom izrade ovog diplomskog rada, ali i tijekom cijelog trajanja studija.
Posebno hvala dugujem kolegici Dori Čerini na pomoći pri prikupljanju podataka.
Hvala Jeleni Baričević i Nataliji Ivković kao i ostalim zaposlenicima Zavoda za neuroznanost
koji su nesebično pomogli da se provede ovo istraživanje.
Naposljetku, najveće hvala mojoj obitelji na ogromnoj podršci koju su mi pružili tijekom svih
ovih godina.
POPIS OZNAKA I KRATICA
ADEE – Europsko udruženje za dentalnu edukaciju (engl. Association for Dental Education in
Europe)
BrPog – broj pogrešaka na testu
CRD – kompleksni reakciometar Drenovac (engl. Complex Reactiometer Drenovac)
HKDM – Hrvatska komora dentalne medicine
MinT – najkraće vrijeme potrebno za rješavanje jednog zadatka u pojedinom testu (engl.
Minimum Single Task Solving Time)
UKT – ukupno vrijeme rješavanja testa
Diplomski rad Kristina Čukelj
1
1. UVOD
Diplomski rad Kristina Čukelj
2
1.1. Dentalna medicina
Dentalna medicina, kao zasebna znanost koja je usko povezana s medicinom, obuhvaća
dijagnostiku, sprječavanje i liječenje bolesti, poremećaja i stanja usne šupljine te utjecaj
prisutnih patoloških promjena na opće zdravlje cijeloga organizma. Termin dentalna medicina
potječe od latinske riječi dens, što označava zub, dok se njen sinonim stomatologija, koji dolazi
od grčke riječi stoma (usna šupljina), nastoji napustiti iako je donedavno bio službeni naziv
struke. Dentalna medicina djeluje u sklopu sustava zdravstvene zaštite pružajući stanovništvu
cjelokupnu zaštitu usne šupljine (1). Važnost dentalne medicine danas se sve više očituje i u
prepoznavanju prvih znakova i simptoma koji se najprije pojavljuju u usnoj šupljini, a povezani
su s razvojem sistemnih bolesti u ljudskom organizmu (2).
Dentalnom medicinom mogu se baviti doktori dentalne medicine i specijalisti pojedinih
grana dentalne medicine. Nakon završetka studija dentalne medicine i položenog stručnog
odnosnog specijalističkog ispita doktor dentalne medicine dobiva licencu i dozvolu za
samostalni rad od Hrvatske komore dentalne medicine (HKDM) koja se obnavlja svakih šest
godina. Dobivanjem licence HKDM garantira stručnu osposobljenost doktora dentalne
medicine za područje samostalnog rada. Na temelju znanstvenih spoznaja i suvremenih metoda
utemeljenih na dokazima, poštujući pravila struke, doktor dentalne medicine samostalno
postupa u donošenju odluka i kliničkom radu (3, 4).
Dentalna medicina ima širok spektar djelovanja, a osnovne sastavnice koje obuhvaća su
prevencija bolesti i rana dentalna edukacija populacije, dijagnostički pregled prilikom kojeg se
uočavaju moguća patološka stanja u usnoj šupljini ograničena na zub ili cijelu usnu šupljinu te
njihovu točnu potvrdu uporabom stomatološko-medicinskih dijagnostičkih sredstava i kasnije
liječenje i oporavak. Također, dentalna medicina obuhvaća i izdavanje lijekova i liječničkih
potvrda, medicinskih sredstava i pomagala. Djelatnost dentalne medicine može se obavljati u
privatnoj ili grupnoj praksi, zdravstvenoj ustanovi ili drugoj pravnoj osobi (3).
Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora stomatologije (Narodne novine,
br. 1152007) definirane su grane specijalizacija u dentalnoj medicini, plan i program svake
specijalizacije, oblik polaganja specijalističkog ispita te uvjeti koje trebaju zadovoljiti
zdravstvene ustanove, trgovačka društva i zdravstveni radnici koji obavljaju privatnu praksu
prilikom provođenja specijalističke izobrazbe za doktore dentalne medicine.
Specijalističke grane dentalne medicine su:
Diplomski rad Kristina Čukelj
3
• Ortodoncija
• Parodontologija
• Oralna medicina
• Oralna kirurgija
• Dječja stomatologija
• Stomatološka protetika
• Obiteljska stomatologija
• Endodoncija s restaurativnom stomatologijom
Specijalizacijom se doktor dentalne medicine stručno usavršava u odabranoj grani
dentalne medicine. U vremenskom razdoblju od tri godine, koliko traje specijalizacija, stječu
se stručna znanja iz teorijskog i praktičnog dijela u skladu s propisanim planom i programom
pojedinog područja specijalizacije (5).
Za dentalnu medicinu oduvijek je vrijedilo da je to posao s dobrom budućnosti i
visokom cijenjenosti. S populacijom od 4,2 milijuna stanovnika, u Hrvatskoj je zaposleno oko
4000 aktivnih doktora dentalne medicine. Naša zemlja bogatija je za oko 100-130 novo
diplomiranih doktora dentalne medicine godišnje (6).
1.2. Studij dentalne medicine
1.2.1. Nastavni plan i program
Studij dentalne medicine integrirani je preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, koji
pripada području biomedicine i zdravstva (7). Program Studija dentalne medicine u cijelosti je
usuglašen s neovisnom strukovnom organizacijom – HKDM (8).
Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, koji u prosjeku upisuje 100 studenata svake
godine, jedini je samostalni stomatološki fakultet u Republici Hrvatskoj. Postoje još tri studija
stomatologije pri medicinskim fakultetima (Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci,
Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu i Medicinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku) koji primaju 30 studenata po godini studija osim Studija dentalne
medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku koji prima 25
izvanrednih studenata (6). Trajanje studija dentalne medicine je šest godina odnosno 12
Diplomski rad Kristina Čukelj
4
semestara, a ukupan broj nastavnih sati je 5580. Nakon završetka studija titula koja se postiže
je doktor/doktorica dentalne medicine (dr. med. dent.). Kako bi se studij smatrao završenim,
potrebno je prikupiti 360 bodova prema sustavu prikupljanja i prenošenja bodova (engl.
European Credit Transfer and Accumulation System, ECTS). Nastava je koncipirana prema
zasebnim razdobljima određenih predmeta, a svaki ispit se sastoji od četiri ispitna roka koji se
održavaju u različitim vremenskim razdobljima.
Prema odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih
kvalifikacija koji je Hrvatski sabor donio 2009. (Narodne novine, br.1242009), prijašnji
samostalni pripravnički staž danas je uklopljen u plan integriranog preddiplomskog i
diplomskog studija, ukupnog trajanja od šest godina. Sveobuhvatnim pristupom u edukaciji
dentalne medicine nastoji se znanjem i vještinama stečenim u području medicine i dentalne
medicine pripremiti studenta za kasnije kliničke rotacije gdje se primjenjuje stečeno znanje i
osposobljava za samostalni klinički rad. Nakon završetka studija moguće je upisati
poslijediplomski doktorski studij u području biomedicine i zdravstva, ali i u nekom drugom
srodnom području. Također, upisivanjem i završavanjem poslijediplomskog znanstvenog
studija, doktori dentalne medicine imaju mogućnost zapošljavanja kao nastavni djelatnici
medicinskog fakulteta ili fakulteta dentalne medicine (8).
Nastavni planovi i programi trebali bi osigurati stjecanje odgovarajućeg znanja, usaditi
vrijednosti i stavove te naglasiti važnost kontinuiranog učenja tijekom profesionalnog života.
Tijekom studija, studenti dentalne medicine dobivaju uvid u široki spektar djelovanja i
odgovornosti dentalne medicine, stoga je veoma bitna njihova uloga da djeluju u korist društva
i prisutne velike raznolikosti pojedinaca (9).
1.2.2. Uvjeti upisa u studij
Mogućnosti i brojnost upisa na studij dentalne medicine uvjetovani su:
• određivanjem stupnja dentalne zaštite stanovnika Republike Hrvatske mjereno u
međusobnim odnosima broja doktora po broju stanovnika
• općenito potrebama za razinom stomatoloških zahvata
• uključivanjem međunarodne zajednice, najviše zemalja koje okružuju Republiku
Hrvatsku, ali i ostalih članica Europske unije, u međusobnoj suradnji i razmjeni
iskustava (7).
Diplomski rad Kristina Čukelj
5
Postavljanje uvjeta za upis na studij dentalne medicine ima za cilj odabrati uži krug
kandidata koji imaju najveći potencijal učiti, raditi i napredovati u toj struci (10). Odabir
kandidata za odgovorno zvanje poput dentalne medicine nije jednostavan posao. Uvjeti upisa
razlikuju se između pojedinih zemalja, ali i unutar samih zemalja (11). Različiti fakulteti imaju
različite kriterije upisa, ovisno o tome kakav profil kandidata žele educirati (12). Za razliku od
Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Australije gdje se uobičajeno koristi samo prijemni
ispit kao uvjet upisa na studij, u Europi se najviše gledaju prethodni akademski uspjesi, zasebno
ili uz osobne izjave, preporuke i intervjue (10). Tako se u Danskoj, Njemačkoj, Irskoj i
Španjolskoj gledaju samo rezultati postignuti na nacionalnim školskim ispitima dok u
Engleskoj postoje upisni intervjui i reference. U Nizozemskoj se smatra da je najpoštenije
uvesti element lutrije u sustav odabira kandidata (11). Današnje suvremene metode odabira
kandidata najviše koriste rezultate akademskih postignuća, a zatim i prijemni ispit u
kombinaciji s intervjuom ili testom ručne spretnosti (10). Pri odabiru kandidata za upis na Studij
dentalne medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, kriterij odabira čini uspjeh
postignut tijekom srednjoškolskog školovanja, obvezni dio državne mature, izborni dio državne
mature te provjera psihomotoričkih vještina – ručne spretnosti (Tablica 1).
Tablica 1. Sustav bodovanja prijavljenih kandidata prilikom upisa na Studij dentalne medicine
Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu
Ocjene iz srednje škole
Naziv Vrjednovanje
Prosjek svih ocjena 0,15
Obvezni dio državne mature
Naziv Razina Vrjednovanje
Hrvatski jezik A 0,1
Matematika A 0,1
Strani jezik A 0,1
Izborni dio državne mature
Naziv Obvezan Vrjednovanje
Biologija DA 0,15
Fizika DA 0,15
Kemija DA 0,15
Dodatne provjere specifičnih znanja, vještina i sposobnosti
Naziv Obvezan Vrjednovanje
Provjera psihomotoričkih vještina – ručne spretnosti DA 0,1
Preuzeto iz (13).
Diplomski rad Kristina Čukelj
6
1.2.3. Psihomotorički testovi za upis na studij dentalne medicine
Prilikom ispitivanja psihomotoričkih sposobnosti za upis na Studij dentalne medicine
Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, kandidat rješava tri testa, od kojih jedan test služi
za provjeru prostorne percepcije oblika i veličine, a druga dva za provjeru ručne brzine i
vještine. Ukupno zajedničko vrijeme provedbe testova iznosi 75 minuta, a maksimalni rezultat
koji se može postići iznosi 100 bodova. Test prostorne percepcije oblika i veličine sastoji se od
spajanja zadanog predloška s odgovarajućim, prostorno drugačije raspoređenim objektima
različite veličine i oblika. Prvi test za provjeru ručne brzine i vještine sastoji se od tri bakrene
žice veličine 1 mm i duljine 25 cm od kojih kandidat treba što preciznije reproducirati zadani
oblik prikazan na predlošku u određenom vremenskom razdoblju. Postoje četiri moguća
predloška (ključ, zvijezda, dvostruka strelica, mnogokut) od kojih se može pojaviti samo jedan
(Slika 1, Slika 2).
Slika 1. Zvijezda. Preuzeto iz (14).
Diplomski rad Kristina Čukelj
7
Slika 2. Ključ. Preuzeto iz (14).
Drugim testom, kojim se provjerava ručna brzina i vještina, ispituje se brzina
popunjavanja ploče s 10 x 10 rupica metalnim čavlićima. Kandidat dominantnom rukom uzima
dva čavlića i nastoji redom što učinkovitije popuniti rupice. Bodovi se dobivaju na temelju
brzine i učinkovitosti popunjenih rupica (Slika 3) (15).
Slika 3. Pločica i štapići. Preuzeto iz (16).
Diplomski rad Kristina Čukelj
8
1.3. Edukacija u dentalnoj medicini
Cilj dentalne edukacije je izobrazba doktora dentalne medicine koji će stečenim
pretkliničkim i kliničkim znanjem i vještinama samostalno moći obavljati svoj posao
poštivajući humana, znanstvena i etička načela (4). U početnom dijelu edukacije bitno je
razumjeti anatomiju i razviti prostornu percepciju zadanih oblika i struktura, u pretkliničkom
dijelu primjenjuje se naučeno teorijsko znanje u terapijskim postupcima i vježbaju fine
motoričke vještine uporabom različitih stomatoloških instrumenata te klinički dio koji se odnosi
na usklađenost motoričkih vještina i teorijskog znanja primijenjenih na pacijentu u stvarnoj
situaciji i kliničkom okruženju (17). Diplomirani doktor dentalne medicine osim usvojenog
općeg medicinskog znanja posjeduje i izvježbane stomatološke vještine (4).
Europsko udruženje za dentalnu edukaciju (engl. Association for Dental Education in
Europe, ADEE) dokumentom „Profile and Competences for European Dentist Document“
donesenim na godišnjoj skupštini u Cardiffu 2004. godine precizno je definirala nekoliko
interdisciplinarnih područja posebno bitnih za profesionalni razvoj i napredak budućeg doktora
dentalne medicine. Tako je svaki doktor dentalne medicine dužan profesionalno se ponašati
unutar svoje struke i učinkovito komunicirati s pacijentima, obiteljima i svim osobama koje su
uključene u liječenje. Također, treba poznavati temeljne biomedicinske, tehničke i kliničke
znanosti, mehanizme nastanka bolesti te prevenciju, dijagnostiku i liječenje istih. Doktor
dentalne medicine treba znati prikupiti iscrpnu medicinsku i stomatološku anamnezu i sukladno
tome uz obavljeni intraoralni i ekstraoralni pregled te uz pomoć laboratorijske i radiološke
dijagnostike postaviti konačnu dijagnozu i provesti liječenje. Diplomirani doktor dentalne
medicine treba znati postupati u svim hitnim stanjima i osigurati primarnu stomatološku zaštitu
svim dobnim skupinama. Također, dužan je promicati oralno zdravlje ne samo svojih
pacijenata, već i cijele zajednice (4).
1.4. Psihomotoričke sposobnosti i testiranja
Dentalna medicina, poput većine ostalih zdravstvenih zanimanja, obuhvaća tri domene
učenja: kognitivno područje koje se zasniva na kritičkom razmišljanju, afektivno područje koje
uključuje empatiju i ponašanje te područje psihomotoričkih sposobnosti koje uključuje vještinu
provođenja zahvata i tehničkih postupaka (17). Stjecanje psihomotoričkih vještina u dentalnoj
Diplomski rad Kristina Čukelj
9
edukaciji od iznimne je važnosti jer ručna spretnost čini središnju komponentu kliničke
dentalne medicine (18).
Psihomotorička sposobnost označava urođeni potencijal, talent ili sposobnost za
stjecanje psihomotoričkih vještina nakon prakse. Većina urođenih sposobnosti se ne mogu
značajnije promijeniti tijekom života, no postoje iznimke. Neke psihomotoričke sposobnosti,
kao što su ručna spretnost i ravnoteža tijela, se pod utjecajem treninga mogu poboljšati.
Općenito vrijedi da se manjak urođenog potencijala određene psihomotoričke sposobnosti
može nadoknaditi vježbom i pritom ju dovesti do željene razine. No, u slučaju da je u pojedinca
razina psihomotoričkih sposobnosti ispod određene razine, osoba neće moći steći vještinu
prisutne sposobnosti vježbanjem. S druge strane, ako osoba posjeduje vještine te sposobnosti
koje su nadmašile normalnu razinu, ona će ostvariti iznimne rezultate u odgovarajućoj struci.
Testiranje psihomotoričkih sposobnosti je poželjno i važno u svim profesijama gdje se od
kandidata očekuje stjecanje psihomotoričkih vještina (19).
Psihomotoričke sposobnosti u dentalnoj medicini temelje se na usklađivanju senzornih
informacija s odgovorom mišića te uporabi raznovrsnih stomatoloških instrumenata s
prisutnom usporednom koordinacijom pokreta ruku i očiju s mišićima ruku i nogu. Prilikom
obuke koja uključuje savijanje žice, rezbarenje zuba i preparaciju kaviteta koriste se različite
razine psihomotoričkih sposobnosti. Rezultat svakog zadatka koji student dentalne medicine
treba izvršiti ovisi o mnogo čimbenika kao što su vlastite sposobnosti i motivacija, prijašnja
iskustva i povoljni uvjeti rada. Ponavljanjem istih radnji postupno se razvijaju bolje manualne
vještine, stoga uz kontinuiranu obuku i nadzor nastavnika studenti mogu razviti sve bitne
vještine potrebne u budućem profesionalnom obavljanju posla (17).
Psihomotorika se općenito može podijeliti na globalnu i finu (20). Globalna
psihomotorika uključuje aktivnost cijeloga tijela i obuhvaća rad većih mišićnih skupina,
najčešće pri težim fizičkim naporima. Fina psihomotorika, kao bitan čimbenik mnogih poslova,
najčešće podrazumijeva rad ekstremiteta i sitne muskulature. Za razliku od globalne
psihomotorike gdje je mišićna snaga važan segment, za finu psihomotoriku su brzina i točnost
bitniji. Istraživanja su pokazala da nema znatnije korelacije između tih dviju motorika, kao niti
unutar pojedinih dijelova svake od njih (20).
Fine motoričke sposobnosti u dentalnoj medicini očituju se obavljanjem vrlo zahtjevnih
zahvata u jako malim dimenzijama, sa smanjenim prostorom i vidnim poljem. Prilikom
Diplomski rad Kristina Čukelj
10
testiranja motoričkih sposobnosti važno je da se testira stvaranje novog pokreta odnosno radnje
koja nije prethodno naučena i izvježbana jer poznavanje motoričkog zadatka ubrzava rezultate.
Motoričke sposobnosti se mogu podijeliti na sposobnosti zatvorenog okruženja koje se izvode
u standardiziranim uvjetima i na one otvorenog okruženja gdje su uvjeti okoliša promjenjivi.
Zatvorenim sposobnostima pripada brušenje akrilatnih zuba, dok brušenje zuba na stvarnom
pacijentu pripada otvorenim sposobnostima. Kako bi što realnije dobili dojam o kasnijem
stvarnom pacijentu, studenti dentalne medicine za vrijeme studija uče i vježbaju na akrilatnim
zubima i simulatorskom anatomskom modelu glave. Takvo simulirano okruženje omogućuje
učenje i napredovanje vlastitih motoričkih sposobnosti. Da bi se precizno izmjerile motoričke
sposobnosti između određene populacije i prikazale razlike između njih poželjno je koristiti
mjerenje u zatvorenom okruženju (21).
Testovi psihomotoričkih sposobnosti služe za ispitivanje brzine i preciznosti pokreta,
usuglašenosti pokreta sa senzornom sposobnosti, mišićne snage i rastezljivosti (20). Postoje
testovi za mjerenje ručne spretnosti (deksterimetri), testovi slijeđenja, reakciometri i ostali
psihomotorički testovi.
Reakciometri su instrumenti koji služe za mjerenje vremena reakcije. Dijele se u četiri
kategorije. Prvu kategoriju čine jednostavni reakciometri pomoću kojih se mjeri odgovor
(pritiskom tipke ili pedala) na samo jednu vrstu signalnog podražaja (obično svjetlosni ili
zvučni podražaj). Druga kategorija se odnosi na složene reakciometre s više signalnih značajki
kojima se projiciraju drugačiji tipovi signala (boje, zvukovi), a odgovori apliciraju na
proširenom spektru elemenata odgovora. Treća kategorija sadrži uređaje kojima se
kronometrijski mjere složene kognitivne funkcije, a predstavnik takvih uređaja je Vienna Test
System (VTS). U zadnju, odvojenu kategoriju, svrstavaju se sustavi instrumenata i
kronometrijskih testova u kojima su rezultati isključivo izraženi vremenskim varijablama.
Predstavnik te kategorije je Kompleksni reakciometar Drenovac (engl. Complex Reactiometer
Drenovac, CRD), informatički sustav s baterijom standardiziranih kronometrijskih kognitivnih
testova (22).
Najčešći testovi koji se koriste za ispitivanje psihomotoričkih sposobnosti zdravstvenih
djelatnika su Gibsonov spiralni labirint, Purdue Pegboard test, O'Connorov deksterimetar,
Grooved Pegboard test, O'Connorov deksterimetar s pincetom, Minnessota deksterimetar,
MacQuarriev test, Crawford deksterimetar s malim dijelovima i test pritiska prsta (23).
Diplomski rad Kristina Čukelj
11
2. CILJ ISTRAŽIVANJA
Diplomski rad Kristina Čukelj
12
Cilj ovog istraživanja bio je usporediti kognitivne i psihomotoričke sposobnosti između
studenata dentalne medicine i medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Specifični ciljevi bili su:
1. Usporediti kognitivne i psihomotoričke sposobnosti studenata dentalne
medicine i medicine na početku i na kraju njihovog studiranja.
2. Usporediti psihomotorički napredak studenata dentalne medicine i medicine
tijekom njihovog studiranja.
Hipoteze ovog istraživanja bile su:
1. Studenti dentalne medicine i medicine imaju podjednake kognitivne i
psihomotoričke sposobnosti na početku studiranja.
2. Studenti dentalne medicine na kraju svog studiranja imaju bolje psihomotoričke
sposobnosti u odnosu na studente medicine.
Diplomski rad Kristina Čukelj
13
3. MATERIJALI I METODE
Diplomski rad Kristina Čukelj
14
U ovom istraživanju sudjelovao je 81 ispitanik, od čega 21 (25,9%) muškarac i 60
(74,1%) žena. Svi ispitanici bili su studenti medicine ili dentalne medicine, Medicinskog
fakulteta Sveučilišta u Splitu. Ukupno je bilo 40 studenata medicine i 41 student dentalne
medicine. Kriteriji uključivanja ispitanika u istraživanje bili su sljedeći:
• studenti na zadnjoj godini studija koji će diplomirati u akademskoj godini 2018./2019.
• postojanje rezultata testiranja serijom CRD testova mjerenih na drugoj godini studija
Nakon primijenjenih kriterija uključivanja, jedan student medicine i jedan student
dentalne medicine, isključen je iz istraživanja zbog nedostupnosti prethodnih rezultata
testiranja na drugoj godini studija iz nepoznatih razloga. Prvo testiranje testovima CRD serije
studenti dentalne medicine imali su u sklopu nastave iz predmeta „Neuroznanost u dentalnoj
medicini“, a studenti medicine u sklopu nastave iz predmeta „Temelji neuroznanosti“ na drugoj
godini studija. Drugo testiranje provedeno je na samom kraju zadnje (šeste) godine studija. Svi
ispitanici su prethodno bili upoznati s postupcima testiranja i dali su svoj pismeni pristanak za
sudjelovanje u istraživanju.
Istraživanje je provedeno na Zavodu za neuroznanost Medicinskog fakulteta Sveučilišta
u Splitu te u Centru za medicinu spavanja Kliničkog bolničkog centra Split i Medicinskog
fakulteta Sveučilišta u Splitu. Prostorije u kojima su se mjerenja odvijala bile su ugodne i
prozračne, zaštićene od vanjskih slušnih i vidnih utjecaja.
Kako bi se procijenile kognitivne i psihomotoričke sposobnosti studenata dentalne
medicine i medicine korištena su tri kompjuterski generirana testa iz CRD serije kognitivnih
testova. CRD serija kognitivnih testova jedinstveni je informatički sustav koji sadrži 41
standardizirani test za kronometrijsko ispitivanje raznih perceptivnih sposobnosti, kognitivnih
funkcija te raznih psihomotoričkih reakcija. Kronometrijsko testiranje temelji se na shvaćanju
kako se vremenskim razmacima između određenih psihičkih aktivnosti mogu dobiti podaci o
kompleksnosti i načinu funkcioniranja središnjeg živčanog sustava. Pojedinačni instrumenti
CRD serije razlikuju se po kognitivnim funkcijama koje ispituju, a rezultati testova su naspram
drugih dijagnostičkih testova, u cijelosti objektivizirani. Testovi pokazuju dinamiku i
učinkovitost (vrijeme i točnost) mentalnog procesiranja kao i funkcionalne poteškoće pri
obrađivanju informacija. CRD sustav za testiranje sastoji se od četiri elektronička instrumenta-
reakciometra koji sadrže 54 signalno-zapovjedna sklopa (signalnih lampica i tipki) i opreme
koja uz njih dolazi (pedale, slušalice, zvučnici). Oni su povezani s računalom koji sadrži softver
Diplomski rad Kristina Čukelj
15
za automatizirano upravljanje mjernog procesa s mogućnošću generiranja novih testova,
mjerenja vremena i točnosti svakog riješenog testa te obradu dobivenih podataka i njihovo
pohranjivanje u bazu podataka (29).
U usporedbi s ostalim psihodijagnostičkim testovima, primjenom CRD serije testova
zbog postojanja softvera za generiranje novih testova ne postoji mogućnost pamćenja
prethodnog testa stoga se isti kandidat može nebrojeno puta mjeriti (30). Testovi korišteni u
ovom istraživanju bili su:
• Test CRD 311 – diskriminacija položaja svjetlosnog signala – pokazuje brzinu
reakcije od trenutka uočavanja pojave do promjene svjetlosnog signala;
• Test CRD 411 – operativno mišljenje – mjeri koordiniranost pokreta ruku i nogu
reakcijom na svjetlosne podražaje;
• Test CRD 11 – konvergentno mišljenje – rješavanje problema u vidu
jednostavnog matematičkog računanja kao što su zbrajanje i oduzimanje.
Svi ispitanici su prije početka testiranja dobili precizne i jasne upute za rješavanje
testova. U uputama je bila naglašena važnost preciznosti i brzine prilikom rješavanja testova.
Prije pravog mjerenja pojedinog testa svaki ispitanik je prošao vježbu zadanog CRD testa kako
bi se oslobodio eventualnog straha od novih postupaka i u potpunosti shvatio koncept testa.
U Testu CRD 311 ispitanici su kažiprstom dominantne ruke pritiskali tipke ispod
odgovarajuće upaljene svjetlosne lampice, što se u kliničkom okruženju može usporediti s
brzinom reakcije promjene signala neke kritične vitalne funkcije na monitoru (31). U testu CRD
411 koji je predstavljao složenu psihomotornu koordinaciju ruku i nogu, ispitanici su trebali
istodobno pritiskivati različite kombinacije tipki i pedala, što se u kliničkom okruženju može
usporediti s radom na stomatološkoj jedinici gdje se pomoću nožne pedale upravlja različitim
dijelovima komandne jedinice. U testu CRD 11 ispitanici su trebali što brže riješiti jednostavne
matematičke zadatke u vidu zbrajanja i oduzimanja, a to se u kliničkom radu može usporediti s
računanjem doze antibiotika za tjelesnu masu pojedinog djeteta. Jedino je davanjem točnog
odgovora bilo moguće pokrenuti sljedeći zadatak svakog pojedinačnog testa. Osoba koja je
provodila ispitivanje bila je prethodno posebno educirana i osposobljena za takva mjerenja, a
testiranja su se provodila pod stručnim nadzorom kvalificiranih suradnika-istraživača.
Diplomski rad Kristina Čukelj
16
Analizirana su tri pokazatelja dostatna za procjenu kognitivnih i psihomotoričkih
funkcija, i to: ukupno vrijeme rješavanja pojedinog testa (UKT), najkraće vrijeme potrebno za
rješavanje jednog zadatka u pojedinom testu (MinT) i broj pogrešaka tijekom rješavanja
pojedinog testa (BrPog).
3.1. Statistička analiza
U ovom radu za računalnu obradu podataka korišten je statistički softver MedCalc,
verzija 17.9.4. (MedCalc Software, Mariakerke, Belgija).
Vrijednosti kontinuiranih varijabli prikazane su srednjom vrijednošću i standardnom
devijacijom ili medijanom i interkvartilnim rasponom, a kategorijske varijable prikazane su kao
cijeli broj i postotak. Kolmogorov-Smirnov test korišten je za procjenu prikladnosti distribucije
unutar ispitivane skupine. Za usporedbu kontinuiranih varijabli između studenata dentalne
medicine i studenata medicine korišten je Mann-Whitney U test, a za usporedbu promjena
unutar svake ispitivane skupine u dvije vremenske točke korišten je Wilcoxon test.
Razina statističke značajnosti postavljena je na P0,05.
Diplomski rad Kristina Čukelj
17
4. REZULTATI
Diplomski rad Kristina Čukelj
18
U istraživanju je sudjelovao 81 ispitanik, od čega 21 (25,9%) muškarac i 60 (74,1%) žena.
Nakon primjene kriterija isključivanja, ukupno 79 studenata (21 muškarac i 58 žena), završilo
je protokol istraživanja. Prosjek godina ispitanika bio je 24 godine. Najstariji ispitanik imao je
26 godina, a najmlađi 23 godine. Od ukupnog broja studenata dentalne medicine njih 14 (35%)
je bilo s prijavljenim mjestom prebivališta izvan Splitsko-dalmatinske županije, za razliku od
ukupnog broja studenata medicine među kojima je njih 9 (23,08%) bilo s prijavljenim mjestom
prebivališta izvan Splitsko-dalmatinske županije. Svi studenti medicine bili su redovni studenti,
za razliku od studenata dentalne medicine od kojih je njih 32 (80%) bilo redovno (Tablica 2).
Tablica 2. Usporedba studenata dentalne medicine i medicine s obzirom na spol, dob, mjesto
prebivališta i statusa studiranja
Obilježje
Studenti dentalne
medicine Studenti medicine Ukupno
n=40 n=39 n=79
Spol
Muškarci 8 (20) 13 (33,3) 21 (26,6)
Žene 32 (80) 26 (66,7) 58 (73,4)
Dob (godine) 24 (24-26) 24 (23-26) 24 (23-26)
Mjesto prebivališta
Splitsko-dalmatinska
županija 26 (65) 30 (76,9) 56 (70,9)
Ostale županije 14 (35) 9 (23,1) 23 (29,1)
Redovan student (da) 32 (80) 39 (100) 71 (89,9) Vrijednosti su prikazane kao medijan i interkvartilni raspon ili kao cijeli broj i postotak.
Rezultati testiranja psihomotoričkih i kognitivnih sposobnosti CRD serijom testova
između studenata dentalne medicine i medicine na drugoj godini studija nisu pokazali statistički
značajnu razliku u UKT, MinT i BrPog na testovima CRD 11, CRD 311 i CRD 411 (Tablica
3).
Diplomski rad Kristina Čukelj
19
Tablica 3. Usporedba rezultata testiranja psihomotoričkih i kognitivnih sposobnosti CRD
serijom testova između studenata dentalne medicine i medicine na drugoj godini studija
Dentalna medicina
n=40
Medicina
n=39 P
CRD 11
MinT (s) 1,66 ± 0,36 1,59 ± 0,28 0,405
UKT (s) 106,01 ± 219,6 101,4 ± 13,36 0,383
BrPog 2,73 ± 2,44 3,44 ± 2,48 0,137
CRD 311
MinT (s) 0,32 ± 0,04 0,32 ± 0,05 0,569
UKT (s) 27,34 ± 2,2 27,54 ± 2,44 0,607
BrPog 0,03 ± 0,16 0,26 ± 0,88 0,105
CRD 411
MinT (s) 0,41 ± 0,07 0,39 ± 0,16 0,158
UKT (s) 30,88 ± 6,78 27,79 ± 9,21 0,051
BrPog 10,2 ± 8,04 10,31 ± 12,76 0,669
Vrijednosti su prikazane kao srednja vrijednost ± standardna devijacija. CRD, kompleksni reakciometar Drenovac; MinT, najkraće vrijeme rješavanja jednog zadatka u testu; UKT,
ukupno vrijeme rješavanja testa; BrPog, broj pogrešaka tijekom rješavanja testa. *Mann Witney U test; P<0,05.
Studenti dentalne medicine i medicine na šestoj godini studija podjednako brzo i s
podjednakim brojem pogrešaka rješavali su testove CRD 11, CRD 311 i CRD 411 te nije bilo
statistički značajne razlike među njima u UKT, MinT i BrPog (Tablica 4).
Diplomski rad Kristina Čukelj
20
Tablica 4. Usporedba rezultata testiranja psihomotoričkih i kognitivnih sposobnosti CRD
serijom testova između studenata dentalne medicine i medicine na šestoj godini studija
Dentalna medicina
n=40
Medicina
n=39 P
CRD 11
MinT (s) 1,57 ± 0,38 1,55 ± 0,29 0,750
UKT (s) 91,69 ± 20,18 91,76 ± 14,98 0,914
BrPog 2,55 ± 2,47 2,28 ± 1,54 0,968
CRD 311
MinT (s) 0,28 ± 0,07 0,31 ± 0,05 0,084
UKT (s) 25,74 ± 2,54 26,73 ± 2,62 0,076
BrPog 0,03 ± 0,16 0,13 ± 0,52 0,341
CRD 411
MinT (s) 0,38 ± 0,07 0,4 ± 0,07 0,447
UKT (s) 25,85 ± 4,9 26,18 ± 6,84 0,589
BrPog 6,33 ± 3,61 6,92 ± 6,41 0,498
Vrijednosti su prikazane kao srednja vrijednost ± standardna devijacija. CRD, kompleksni reakciometar Drenovac; MinT, najkraće vrijeme rješavanja jednog zadatka u testu; UKT,
ukupno vrijeme rješavanja testa; BrPog, broj pogrešaka tijekom rješavanja testa. *Mann Witney U test; P<0,05.
Na testu CRD 11 studenti dentalne medicine na šestoj godini studija postigli su
statistički značajno bolje rezultate od rezultata mjerenih na drugoj godini studija u UKT (91,69
± 20,18 s vs. 106,01 ± 219,6 s, P = 0,001). Također, na testu CRD 311 studentima dentalne
medicine na šestoj godini studija trebalo je kraće ukupno vrijeme da riješe test u odnosu na
drugu godinu studija (25,74 2,54 s vs. 27,34 2,2 s, P = 0,006). Studenti šeste godine dentalne
medicine na testu CRD 411 ostvarili su značajan napredak u svim mjerenim varijablama. MinT
u studenata šeste godine dentalne medicine bilo je 0,38 0,07 s, dok je na drugoj godini studija
bilo 0,41 0,07 s (P = 0,038). Također, studentima dentalne medicine na šestoj godini studija
UKT bilo je 25,85 ± 4,9 s, za razliku od druge godine studija kada je bilo 30,88 ± 6,78 s (P
0,001) i imali su manji broj pogrešaka (6,33 3,61 vs. 10,2 8,04, P = 0,021) u odnosu na
rezultate mjerene na drugoj godini studija (Tablica 5).
Diplomski rad Kristina Čukelj
21
Tablica 5. Usporedba rezultata testiranja psihomotoričkih i kognitivnih sposobnosti CRD
serijom testova u studenata dentalne medicine između druge i šeste godine studija
2. godina
n=40
6. godina
n=40
Δ
(2. godina – 6. godina) P
CRD11
MinT (s) 1,66 ± 0,36 1,57 ± 0,38 0,09 ± 0,5 0,319
UKT (s) 106,01 ± 219,6 91,69 ± 20,18 14,32 ± 18,73 0,001*
BrPog 2,73 ± 2,44 2,55 ± 2,47 0,18 ± 3,19 0,693
CRD311
MinT (s) 0,32 ± 0,04 0,28 ± 0,07 0,04 ± 0,07 0,059
UKT (s) 27,34 ± 2,2 25,74 ± 2,54 1,6 ± 2,41 0,006*
BrPog 0,03 ± 0,16 0,03 ± 0,16 0 ± 0,23 0,999
CRD411
MinT (s) 0,41 ± 0,07 0,38 ± 0,07 0,03 ± 0,08 0,038*
UKT (s) 30,88 ± 6,78 25,85 ± 4,9 5,03 ± 5,67 <0,001*
BrPog 10,2 ± 8,04 6,33 ± 3,61 3,88 ± 7,21 0,021*
Vrijednosti su prikazane kao srednja vrijednost ± standardna devijacija. CRD, kompleksni reakciometar Drenovac; MinT, najkraće vrijeme rješavanja jednog zadatka u testu; UKT,
ukupno vrijeme rješavanja testa; BrPog, broj pogrešaka tijekom rješavanja testa; Δ, razlika između rezultata na drugoj i šestoj godini u određenoj varijabli.
*Wilcoxon test; P<0,05.
Na testu CRD 11 studenti medicine na šestoj godini studija ostvarili su statistički
značajno bolji rezultat u odnosu na drugu godinu studija u UKT (91,76 14,98 s vs. 101,4
13,36 s, P = 0,001) i BrPog (2,28 1,54 vs. 3,44 2,48, P = 0,039). Na testu CRD 411 studenti
medicine na šestoj godini studija imali su statistički značajno kraće UKT (26,18 6,84 s vs.
27,79 9,21 s, P = 0,024). Također, smanjili su i BrPog s 10,31 12,76 na 6,92 6,41, P =
0,010, a rezultati MinT u odnosu na drugu godinu studiranja nisu se značajno promijenili (0,4
0,07 s vs. 0,39 0,16 s, P = 0,992) (Tablica 6). Na testu CRD 311 od ukupnog broja studenata
šeste godine medicine njih 13 (33,3%) imalo je lošije rezultate UKT u odnosu na drugu godinu
studija.
Diplomski rad Kristina Čukelj
22
Tablica 6. Usporedba rezultata testiranja psihomotoričkih i kognitivnih sposobnosti CRD
serijom testova u studenata medicine između druge i šeste godine studija
2. godina
n=39
6. godina
n=39
Δ
(2. godina – 6. godina) P
CRD11
MinT (s) 1,59 0,28 1,55 0,29 0,04 0,3 0,396
UKT (s) 101,4 13,36 91,76 14,98 9,64 10,43 0,001*
BrPog 3,44 2,48 2,28 1,54 1,15 2,74 0,039*
CRD311
MinT (s) 0,32 0,05 0,31 0,05 0,01 0,04 0,487
UKT (s) 27,54 2,44 26,73 2,62 0,82 1,99 0,133
BrPog 0,26 0,88 0,13 0,52 0,13 0,57 0,477
CRD411
MinT (s) 0,39 0,16 0,4 0,07 -0,01 0,07 0,992
UKT (s) 27,79 9,21 26,18 6,84 1,6 4,94 0,024*
BrPog 10,31 12,76 6,92 6,41 3,38 6,62 0,010*
Vrijednosti su prikazane kao srednja vrijednost ± standardna devijacija.
CRD, kompleksni reakciometar Drenovac; MinT, najkraće vrijeme rješavanja jednog zadatka u testu; UKT,
ukupno vrijeme rješavanja testa; BrPog, broj pogrešaka tijekom rješavanja testa; Δ, razlika između rezultata na
drugoj i šestoj godini u određenoj varijabli.
*Wilcoxon test; P<0,05.
Prema rezultatima ovog istraživanja studenti dentalne medicine za vrijeme svoga
fakultetskog obrazovanja postigli su značajno veći napredak u odnosu na studente medicine na
testovima CRD 311 i CRD 411 u varijablama MinT i UKT. Promjena u MinT na testu CRD
311 u studenata dentalne medicine bila je 0,04 0,07 s, dok je u studenata medicine iznosila
0,01 0,04 s (P = 0,037). Također, studenti dentalne medicine imali su veću promjenu UKT u
odnosu na studente medicine (1,6 2,41 s vs. 0,82 1,99 s, P = 0,005). Na testu CRD 411
studenti medicine na šestoj godini studija nisu pokazali poboljšanje u MinT u odnosu na
rezultate mjerene na drugoj godini studija (-0,01 0,07 s), za razliku od studenata dentalne
medicine (0,03 0,08 s, P = 0,034). Studenti dentalne medicine postigli su veću promjenu u
UKT na testu CRD 411 u odnosu na studente medicine (5,03 5,67 s vs. 1,6 4,94 s, P =
0,016) (Tablica 7).
Diplomski rad Kristina Čukelj
23
Tablica 7. Usporedba razlika između rezultata na drugoj i šestoj godini testiranja psihomotoričkih i kognitivnih sposobnosti CRD serijom između studenata dentalne medicine i
medicine
Dentalna medicina n=40
Medicina n=39
P
CRD11
ΔMinT (s) 0,09 ± 0,5 0,04 ± 0,3 0,681
ΔUKT (s) 14,32 ± 18,73 9,64 ± 10,43 0,232
ΔBrPog 0,18 ± 3,19 1,15 ± 2,74 0,157
CRD311
DMinT (s) 0,04 ± 0,07 0,01 ± 0,04 0,037*
DUKT (s) 1,6 ± 2,41 0,82 ± 1,99 0,005*
DBrPog 0 ± 0,23 0,13 ± 0,57 0,319
CRD411
DMinT (s) 0,03 ± 0,08 -0,01 ± 0,07 0,034*
DUKT (s) 5,03 ± 5,67 1,6 ± 4,94 0,016*
DBrPog 3,88 ± 7,21 3,38 ± 6,62 0,989
Vrijednosti su prikazane kao srednja vrijednost ± standardna devijacija. CRD, kompleksni reakciometar Drenovac; MinT, najkraće vrijeme rješavanja jednog zadatka u testu; UKT,
ukupno vrijeme rješavanja testa; BrPog, broj pogrešaka tijekom rješavanja testa; Δ, razlika između rezultata na drugoj i šestoj godini u određenoj varijabli.
*Mann Witney U test; P<0,05.
Diplomski rad Kristina Čukelj
24
5. RASPRAVA
Diplomski rad Kristina Čukelj
25
Iako na početku ovog istraživanja nije bilo značajne razlike između studenata druge
godine dentalne medicine i medicine u testovima diskriminacije položaja svjetlosnih signala,
operativnog mišljenja i konvergentnog mišljenja, studenti dentalne medicine na kraju šeste
godine studija pokazali su veći napredak u odnosu na studente medicine u ukupnom vremenu
rješavanja testa i minimalnom vremenu rješavanja pojedinog zadatka na testovima CRD 311 i
CRD 411.
Motoričke sposobnosti su osnovna sastavnica mnogih zdravstvenih zanimanja
uključujući dentalnu medicinu. Studenti dentalne medicine tijekom studija prolaze pretkliničke
i kliničke vježbe gdje u početku u simuliranim, a kasnije i stvarnim uvjetima vježbaju
psihomotoričke sposobnosti. Temeljno polazište učenja simulacijom tijekom stomatološkog
obrazovanja je pretpostavka da je motoričko napredovanje moguće, a praksa i obuka u novim
zadacima omogućuje polazniku da kontrolira nove pokrete. Ben Gal i sur. proveli su
istraživanje među studentima dentalne medicine gdje su htjeli izmjeriti brzinu motoričkog
učenja u pripremi zubnih ispuna i rezultati su pokazali da je poboljšanje motoričkog učenja bilo
značajno već nakon dva tjedna učenja (21). Stoga ne iznenađuje činjenica da su u ovom
istraživanju studenti dentalne medicine u sklopu svog fakultetskog obrazovanja postigli veći
napredak u UKT i MinT na testovima diskriminacije položaja svjetlosnih signala i operativnog
mišljenja u odnosu na studente medicine. Da se vježbanjem u simuliranim uvjetima
poboljšavaju psihomotoričke, a posljedično i kliničke sposobnosti pokazali su i Lugassi i sur. u
svome istraživanju (26). Također, Al-Kadi i sur. su u istraživanju provedenom među studentima
medicine pokazali poboljšanje psihomotoričkih sposobnosti nakon vježbanja na
laparoskopskom simulatoru (27). Broj pogrešaka koje su ukazivale na koncentriranost i
preciznost nije se značajnije promijenio, slično kao u studiji Galić i sur. među ispitanicima s
opstrukcijskom apnejom tijekom spavanja (28).
Treniranje u simuliranim uvjetima zasnovano je na teoriji učenja prema kojoj
kontinuiranim ponavljanjem jednog motoričkog zadatka dolazi do značajnog poboljšanja
drugog motoričkog zadatka sa sličnim komponentama (26). Test CRD 411, najsloženiji test
CRD serije, koji mjeri koordiniranost pokreta ruku i nogu reakcijom na svjetlosne podražaje
ima najviše sličnosti s kliničkim okruženjem koje student dentalne medicine prolazi za vrijeme
kliničkih vježbi tijekom fakultetskog obrazovanja. Stoga je razumljivo da su upravo na tom
testu studenti dentalne medicine postigli značajan napredak u odnosu na studente medicine koji
su tijekom studiranja bili manje izloženi takvom okruženju. Također, test CRD 411 je
pokazatelj sposobnosti prostornog predočavanja te brzine i točnosti reagiranja u složenoj
Diplomski rad Kristina Čukelj
26
situaciji (22). Iz toga možemo zaključiti da su studenti dentalne medicine razvili bolju
vizualizaciju i bržu reakciju u kompleksnoj situaciji u odnosu na studente medicine.
Iako je u nekim prethodnim istraživanjima pokazana negativna korelacija između
psihomotoričkih sposobnosti i starenja (29), u našem istraživanju je uočeno poboljšanje
rezultata među studentima dentalne medicine i medicine u starijoj dobi, na samom završetku
studiranja. Naime starenjem psihomotoričke sposobnosti uistinu opadaju, no naši studenti su
tijekom fakultetskog obrazovanja aktivno trenirali svoje psihomotoričke i kognitivne
sposobnosti i time ih poboljšali.
Specifične kognitivne i psihomotoričke sposobnosti kao što su kraće vrijeme reakcije,
prostorna koordiniranost i smanjenje broja pogrešaka u studenata šeste godine dentalne
medicine i medicine od iznimne je važnosti budući da bi i jedni i drugi trebali biti pripremljeni
na brzu reakciju tijekom svoga rada, bilo da se radi o promjeni vitalne funkcije pacijenta ili
nekoj drugoj izvanrednoj situaciji.
Zanimljivo je da studenti šeste godine dentalne medicine jedino na testu CRD 11 nisu
ostvarili statistički bolje rezultate u odnosu na studente medicine. Test CRD 11 mjeri
konvergentno razmišljanje u vidu jednostavnih matematičkih zadataka, zbrajanja i oduzimanja.
Njime također dobivamo podatke o općoj sposobnosti snalaženja u problemskim situacijama
(22). Takav rezultat djelomično se može objasniti time što su i studenti dentalne medicine i
medicine podjednako napredovali u kognitivnom razmišljanju s obzirom da su se i jedni i drugi
susretali sa stresnim situacijama tijekom svoga obrazovanja.
Kao mogući ograničavajući čimbenici ovog istraživanja navode se umor i hidratacija
studenata. Testiranja su provedena u sklopu nastave na drugoj godini studija i prije ili nakon
nastave na šestoj godini studija stoga se nije moglo utjecati na odmornost studenata. Naime,
Karanovic i sur. u svome istraživanju dokazali su negativan utjecaj 24h-ne smjene na
kognitivne i psihomotoričke sposobnosti anesteziologa (25), dok je prema istraživanju Petri i
sur. utvrđeno pogoršanje mentalnog i psihomotoričkog učinka tijekom 24h-nog ne uzimanja
tekućine (30).
Brojna istraživanja pokazala su važnost kognitivnih i psihomotoričkih sposobnosti u
dentalnoj medicini (17, 21), stoga je od iznimne važnosti što su rezultati našeg istraživanja
pokazali kako tijekom fakultetskog obrazovanja studenti dentalne medicine napreduju i
usavršavaju navedene sposobnosti za svoju buduću profesiju.
Diplomski rad Kristina Čukelj
27
6. ZAKLJUČCI
Diplomski rad Kristina Čukelj
28
U ovom istraživanju uspoređene su kognitivne i psihomotoričke sposobnosti studenata
dentalne medicine i medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Rezultati istraživanja
pokazali su da:
1. Studenti dentalne medicine i medicine imaju podjednake kognitivne i
psihomotoričke sposobnosti na početku studiranja.
2. Studenti dentalne medicine na kraju svog studiranja imaju veći napredak u odnosu
na studente medicine u ukupnom vremenu rješavanja testa i minimalnom vremenu
rješavanja pojedinog zadatka na testovima diskriminacije položaja svjetlosnih
signala i operativnog mišljenja.
Rezultati našeg istraživanja pokazali su kako tijekom fakultetskog obrazovanja studenti
dentalne medicine napreduju i usavršavaju psihomotoričke sposobnosti potrebne za
svakodnevno izvršavanje složenih kliničkih zadataka važnih za njihovu buduću profesiju.
Diplomski rad Kristina Čukelj
29
7. POPIS CITIRANE LITERATURE
Diplomski rad Kristina Čukelj
30
1. Vodanović M, Brkić H, Savić Pavičin I. Osnove stomatologije. Zagreb: Naklada Slap; 2015.
2. Stoopler ET, Sollecito TP. Focusing on the Medicine in Dental Medicine. Spec Care Dentist.
2016;36(2):59.
3. Zakon o stomatološkoj djelatnosti. Zagreb: NN, 121/2003.
4. Hraste J, Gržić R. Uvod u stomatologiju. Rijeka: Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci;
2008.
5. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora stomatologije. Zagreb: NN, 115/2007.
6. Kobale M, Klaić M, Bavrka G, Vodanović M. Motivation and career perceptions of dental
students at the School of Dental Medicine University of Zagreb, Croatia. Acta Stomatol Croat.
2016;50(3):207-14.
7. Sveučilište u Zagrebu, Stomatološki fakultet. Studijski program. [Internet]. [citirano
10.travnja 2019.] Dostupno na:
https://www.sfzg.unizg.hr/_download/repository/Studijski_program_DM_HR.pdf.
8. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet. Elaborat o studijskom programu. [Internet].
[citirano 11.travnja 2019.] Dostupno na:
http://neuron.mefst.hr/docs/dentalna_med/2015/Elaborat-DENTALNA_MEDICINA-fina.pdf.
9. Haden NK, Andrieu SC, Chadwick DG, Chmar JE, Cole JR, George MC, et al. The dental
education environment. J Dent Educ. 2006;70(12):1265-70.
10. Cunningham C, Patterson F, Cleland J. A literature review of the predictive validity of
European dental school selection methods. Eur J Dent Educ.2018;23(2):73-87.
11. Scott J. Dental Education in Europe: The Challenges of Variety. J Dent Educ.
2003;67(1):69-78.
12. Klein E i sur. Psihološka medicina. Zagreb: Golden marketing; 1999.
13. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Studijski programi. [Internet].
[citirano 21.travnja 2019.] Dostupno na: https://www.postani-
student.hr/Ucilista/Nositelji.aspx#.
14. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet. Provjera psihomotoričkih sposobnosti za
integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij DENTALNA MEDICINA. [Internet].
[citirano 23.travnja 2019.] Dostupno na: http://neuron.mefst.hr/docs/referada/Dent.
15. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet. Opis provjere psihomotoričkih sposobnosti.
[Internet]. [citirano 22. travnja 2019.] Dostupno na:
Diplomski rad Kristina Čukelj
31
http://neuron.mefst.hr/docs/referada/Medicina/2018-
19/Opis%20provjere%20psihomotori%C4%8Dkih%20sposobnosti%202018.pdf. [Mrežno]
16. Sveučilište u Zagrebu, Stomatološki fakultet. O provjeri psihomotoričkih sposobnosti.
[Internet]. [citirano 15. travnja 2019.] Dostupno na:
https://www.sfzg.unizg.hr/upisi/test_psihomotorike.
17. Segura C, Halabi D, Navarro N. Design and Validation of a Basic Dental Psychomotor
Skills Test for Novice Dental Students. J Dent Educ. 2018;82(10):1098-104.
18. Vann W. F, May K.N, Shugars D.A. Acquisition of psychomotor skills in dentistry: An
experimental teaching method. J Dent Educ. 1981;45(9):567-75.
19. Cuschieri A, Hanna G.B, Francis N.K. Psychomotor ability testing and human reliability
analysis (HRA) in surgical practice. Minim Invasive Ther Allied Technol. 2001;10(3):181-95.
20. Šverko B. Ljudski potencijali: usmjeravanje, odabir, i osposobljavanje. Zagreb: Hrvatska
Sveučilišna naklada; 2012.
21. Ben-Gal G, Katorza L, Weiss EI, Ziv A. Testing Motor Learning Curves Among Dental
Students. J Dent Educ. 2017;81(10):1171-8.
22. Drenovac M. Kronometrija dinamike mentalnog procesiranja. Osijek: Sveučilište Josipa
Juraja Strossmayera; 2009.
23. Causby R, Reed L, McDonnell M, Hillier S. Use of objective psychomotor tests in health
professionals. Percept Mot Skills. 2014;118(3):765-804.
24. Galić T. Ishodi liječenja bolesnika s opstrukcijskom apnejom tijekom spavanja
intraoralnom udlagom [disertacija]. Split: Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu; 2015.
25. Karanovic N, Carev M, Kardum G, Pecotic. R, Valic M, Karanovic S, Ujevic A, Dogas Z.
The impact of a single 24 h working day on cognitive and psychomotor performance in staff
anaesthesiologists. Eur J Anaesthesiol. 2009;26(10):825-32.
26. Lugassy D, Levanon Y, Shpack N, Levartovsky S, Pilo R, Brosh T. An interventional study
for improving the manual dexterity of dentistry students. PLoS One. 2019; 14(2):e0211639.
27. Al-Kadi A.S, Donnon T. Using simulation to improve the cognitive and psychomotor skills
of novice students in advanced laparoscopic surgery: A meta-analysis. Medical Teacher. 2013;
35(sup1):S47-S55.
28. Galic T, Bozic J, Pecotic R, Ivkovic N, Valic M, Dogas Z. Improvement of Cognitive and
Psychomotor Performance in Patients with Mild to Moderate Obstructive Sleep Apnea Treated
with Mandibular Advancement Device: A Prospective 1-Year Study. J Clin Sleep Med.
2016;12(2):177-86.
Diplomski rad Kristina Čukelj
32
29. Birren J.E, Fisher L.M. Aging and Speed of Behavior: Possible Consequences for
Psychological Functioning. Annual Review of Psychology. 1995;46(1):329-53.
30. Petri N.M, Dropulic N, Kardum G. Effects of voluntary fluid intake deprivation on mental
and psychomotor performance. Croat Med J. 2006;47(6):855-61.
31. Topić - Ibrahimpašić F. Computer-assisted bonnardel’s sinusoid for group administration
with mine-clearing personnel. Zagreb: Medical Service of the Ministry of the Interior; 2000.
32. Fleishman, E. A. Dimensional analysis of psychomotor abilities. J Exp Psychol.
1954;6(48):437-54 .
33. Wang YC, Wickstrom R, Yen SC, Kapellusch J, Grogan KA. Assessing manual dexterity:
Comparing the WorkAbility Rate of Manipulation Test with the Minnesota Manual Dexterity
Test. J Hand Ther. 2018;31(3):339-47.
34. Berger MA, Krul AJ, Daanen HA. Task specificity of finger dexterity tests. Appl Ergon.
2009;40(1):145-7.
35. Lugassy D, Levanon Y, Pilo R, Shelly A, Rosen G, Meirowitz A, Brosh T. Predicting the
clinical performance of dental students with a manual dexterity test. PLoS One. 2018;13(3):1-
14.
36. Brandy, D.A. The O'Connor Tweezer Dexterity Test as a Screening Tool for Hiring Surgical
Hair Restoration Assistants. The American Journal of Cosmetic Surgery. 1995;12(4):313-6.
Diplomski rad Kristina Čukelj
33
8. SAŽETAK
Diplomski rad Kristina Čukelj
34
Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je usporediti kognitivne i psihomotoričke sposobnosti između
studenata dentalne medicine i medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Materijali i metode: Istraživanje je provedeno među studentima dentalne medicine i medicine
Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu tijekom druge i šeste godine studija. Za sudjelovanje
u istraživanju pozvan je 81 student, od čega je sudjelovalo 79 studenata. Ukupno je bilo 39
studenata medicine i 40 studenata dentalne medicine. Ispitanici su rješavali tri testa na
kompleksnom reakciometru Drenovac (CRD), test CRD 311 (test diskriminacije položaja
svjetlosnog signala), test CRD 411 (test operativnog mišljenja) i test CRD 11 (test
konvergentnog mišljenja). Dobiveni rezultati analizirani su pomoću parametra: ukupno vrijeme
rješavanja testa (UKT), najkraće vrijeme rješavanja jednog zadatka (MinT) te broj pogrešaka
na testu (BrPog).
Rezultati: Od ukupno 79 studenata koji su sudjelovali u istraživanju bilo je 21 muškarac i 58
žena. Prosječna dob studenata bila je 24 godina (od 23 do 26 godina). Nije pronađena statistički
značajna razlika u UKT, MinT i BrPog između studenata druge godine dentalne medicine i
medicine na testovima CRD 11, CRD 311 i CRD 411 kao ni između studenata šeste godine
dentalne medicine i medicine na testovima CRD 11, CRD 311 i CRD 411. Studenti dentalne
medicine za vrijeme svoga fakultetskog obrazovanja postigli su značajno veći napredak u
odnosu na studente medicine na testovima CRD 311 i CRD 411 u varijablama MinT i UKT.
Promjena u MinT na testu CRD 311 u studenata dentalne medicine bila je 0,04 0,03 s, dok je
u studenata medicine iznosila 0,01 0,0 s (P = 0,037). Također, studenti dentalne medicine
imali su veću promjenu UKT u odnosu na studente medicine (1,6 0,34 s vs. 0,82 0,18 s, P
= 0,005). Na testu CRD 411 studenti medicine na šeste godini studija nisu pokazali napredak u
MinT u odnosu na rezultate mjerene na drugu godinu studija (-0,01 0,08 s), za razliku od
studenta dentalne medicine u kojih je taj napredak bio statistički značajan (0,03 0,01 s, P =
0,034). Studenti dentalne medicine postigli su veću promjenu u UKT na testu CRD 411 u
odnosu na studente medicine (5,03 1,88 s vs. 1,6 2,37 s, P = 0,016).
Zaključak: Temeljem rezultata ovog istraživanja zaključeno je da studenti dentalne medicine
i medicine imaju podjednake kognitivne i psihomotoričke sposobnosti na početku i na kraju
studiranja. Studenti dentalne medicine na kraju svog studiranja imaju veći napredak u odnosu
na studente medicine u ukupnom vremenu rješavanja testa i minimalnom vremenu rješavanja
pojedinog zadatka na testovima diskriminacije položaja svjetlosnih signala i operativnog
mišljenja.
Diplomski rad Kristina Čukelj
35
9. SUMMERY
Diplomski rad Kristina Čukelj
36
Diploma Thesis Title: Assessment of differences in cognitive and psychomotor performance
between dental and medical students at the University of Split School of Medicine
Objective: The objective of this study was to compare cognitive and psychomotor skills
between dental and medical students at the University of Split School of Medicine.
Matherials and Methods: The study was conducted among students of dental medicine and
medicine at the University of Split School of Medicine, during the second and sixth year of
study. There were 81 students invited to participate in this study, but only 79 were included.
There were a total of 39 medical students and 40 dental students. Subjects completed three
Complex Reactionmeter Drenovac (CRD) series tests, the CRD 311 test (light signal position
discrimination test), the CRD 411 test (operational thinking test), and the CRD 11 test
(convergent thinking test). The results obtained were analyzed using threee parameters: total
test solving time (UKT), minimum single task solving time (MinT) and number of test errors
(BrPog).
Results: A total of 79 students participated in the study, of which 21 were men and 58 were
women. The average age of the students was 24 years (from 23 to 26 years). There were no
statistically significant differences in UKT, MinT, and BrPog between the second year dental
and medical students on CRD 11, CRD 311 and CRD 411 tests, nor between the sixth year
dental and medical students on CRD 11, CRD 311 and CRD 411 tests. Dental students have
made significantly greater progress during their college education than medical students on
CRD 311 and CRD 411 tests in the MinT and UKT variables. The change in MinT on the CRD
311 test in dental students was 0.04 0.03 s, while in medical students it was 0.01 0.0 s (P =
0.037). Also, dental students had a greater change in UKT compared to medical students (1.6
0.34 s vs. 0.82 0.18 s, P = 0.005). In the CRD 411 test, medical students at sixth year did
not show an improvement in MinT compared to second year students (−0.01 0.08 s), unlike
dental students whose progress was statistically significant (0.03 0.01 s, P = 0.034). Dental
students achieved a greater change in UKT on the CRD 411 test compared to medical students
as well (5.03 1.88 s vs. 1.6 2.37 s, P = 0.016).
Conclusion: Based on the results of this research, it was concluded that dental students showed
better progress in cognitive and psychomotor skills compared to medical students assessed with
CRD series tests. They showed better progress in total test solving time and minimum single
Diplomski rad Kristina Čukelj
37
task solving time on light signal position discrimination test and operational thinking tests,
which can be crucial in their professional clinical achievements.
Diplomski rad Kristina Čukelj
38
10. ŽIVOTOPIS
Diplomski rad Kristina Čukelj
39
OSOBNI PODACI:
Ime i prezime: Kristina Čukelj
Državljanstvo: Hrvatsko
Datum i mjesto rođenja: 31. prosinac 1994., Zagreb
Telefon: +385912994566
Elektronička pošta: [email protected]
IZOBRAZBA:
- 2001. – 2009. Osnovna škola Josip Račić, Zagreb
- 2009. – 2013. V. gimnazija, Zagreb
- 2013. – 2019. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, Studij dentalne medicine
MATERINSKI JEZIK:
- Hrvatski jezik
OSTALI JEZICI:
- Engleski jezik
- Njemački jezik
AKTIVNOSTI:
- Član studentske organizacije “Zubolina” pri Medicinskom fakultetu u Splitu, čiji se
članovi bave edukacijom djece o oralnom zdravlju i higijeni
- Sudjelovanje na ISA Skills Competition 2019
- Sudionik na skupu predavanja i radionica Praktična znanja za studente na
Medicinskom fakultetu u Splitu
Diplomski rad Kristina Čukelj
40
- Pasivni sudionik na 10. kongresu Aesthetic Dental Moment u Zadru, u svibnju 2019.
godine