urša raukar - prijedlog programa zkm 2014 - 2018

Z / K / M

Zagreb, 29. listopada 2014.

sadraj

prijedlog programa Zagrebakog kazalita mladihza razdoblje od 2014. do 2018. godine

Neda (Ura) raUKar-gaMUliNZagreb, 29. listopada 2014.

sadraj:

Uvod

esnaest osnovnih teza

obrazloenje programa

sezona 2014./2015.

sezona 2015./2016.

sezona 2016./2017.

sezona 2017./2018.

organizacijski, kadrovski i financijski plan

ivotopis kandidatkinje

Zagreb, 29. listopada 2014.

sadraj

Prijedlog programa za razdoblje od 2014. do 2018. godine

Neda (Ura) Raukar-GamulinZKM 5

Uvod

Kazalite nije samo doslovan prostor, nego i prostor u kojemu sanjamo zajedno; ne samo zgrada, nego i prostor koji je stvaralaki i kolektivan istodobno. Kazalite nudi siguran okvir unutar kojega moemo istraivati opasno pouzdanje koje prua skupina. da se sva gledalita sravne sa zemljom, kazalite bi svejedno preivjelo jer enja da glumimo i budemo glumljeni u svima nama je genetika. ta duboka enja prelazi ak i prag sna. jer svake noi reiramo, izvodimo i gledamo predstave kazalite ne moe umrijeti prije no to je odsanjan i posljednji san.

declan donnellan

vjerujem u kazalite. U kazalite bez kompromisa, hrabro, uronjeno u sada i ovdje, u kazalite koje nas se tie, koje nam postavlja pitanja, koje otvara diskusije, koje die sa svojim gradom, koje pomie granice, koje nas mijenja, kazalite koje je i opomena i utjeha. vjerujem u odgovorno kazalite. vjerujem u kazalite koje svoju publiku voli, njeguje, provocira, pita, uzbuuje, proziva, tjei.

vjerujem u snagu kazalita i stoga sam, kada je odlazak dosadanje ravnateljice dubravke vrgo na novu dunost postao izvjestan, na poticaj kolega i prijatelja poela razmiljati o kandidaturi za ravnateljicu ZKM-a. budui da za mene od mladih dana kazalite nije bilo samo rad na sceni, ve cjelina sainjena od razliitih umjetnikih, tehnikih i organizacijskih znanja, te osjetljivi organizam koji zahtijeva dobru koordinaciju, brigu i panju, prihvatila sam tu ideju kao osobni izazov pretpostavljajui ideju rada za kazalite bilo kojoj osobnoj ambiciji.

prva razmiljanja o kandidaturi zadrala su se oko dva, za budunost ZKM-a po mom miljenju kljuna pojma mladi i dramaturgija. Nakon posljednjeg, desetogodinjeg uspjenog perioda ZKM-a, smatram da sve iskustvo, znanje i skupljenu energiju treba otvoriti mlaim generacijama i tako zajedniki krenuti u stvaranje novog stvaralakog naboja. Kazalina umjetnost na


poetku dvadeset i prvog stoljea pati od problema tipinih za vremena krize. Upravo su ideje mladih ljudi i timsko voenje kazaline institucije dva elementa koja kazalite mogu usmjeriti prema prostoru prosperiteta, novih koncepata, strategija i odnosa prema gledateljima. Ne treba posebno naglaavati da se ve dulje vrijeme u hrvatskom glumitu na upravljakim mjestima bolno osjea nedostatak mladih teatrologa i dramaturga. stoga sam u ovu kazalinu avanturu odluila pozvati dramaturga gorana Fereca i teatrologa Matka botia, dvojicu mladih, ali ve dokazanih kolega iji mi je dosadanji rad i promiljanje kazalita bilo garancija njihova znanja, irine, zanimljivosti, lucidnosti, matovitosti, nove mladenake energije. Za svako ozbiljno promiljanje kazalita potreban je dramaturki tim; u europskim kazalitima dramaturki odsjeci broje tri, etiri pa i vie dramaturga. vrsto vjerujem da su pozicija dramaturga i pomonika ravnateljice zaduenih za strategiju kreativnog i drutvenog razvoja kazalita, umjetniki program i njegovo izvrenje, minimum ispod kojeg se ne moe i ne smije ii ukoliko se eli suvremen, iv, komunikativan, zanimljiv repertoar i ivot kazalita odgovornog spram javnosti.

Zagrebako kazalite mladih osnovano je 29. oujka 1948. (pod imenom pionirsko kazalite), s mnogo entuzijazma, poleta, idealizma i strasti, kako to ve biva pri osnivanjima kazalita i kulturnih institucija. No, prava je rijetkost da se entuzijazam, polet, idealizam i strast zadre u nesmanjenom intenzitetu kroz gotovo sedamdeset godina postojanja, kao to je to sluaj sa ZKM-om.

Nakon gotovo etrdeset godina ZKM konano 1987. godine dobiva i svoj prostor, dananju zgradu u teslinoj 7. Nova dvorana daje dodatni vjetar u lea postojeoj kazalinoj energiji i formira se danas uveni ansambl ZKM-a, grupa glumaca koji naprosto vole i znaju raditi zajedno, trae nove izazove, ele nova iskustva, ali iznad svega na sceni ginu jedan za drugoga, s punom svijeu da tek svi zajedno ine predstavu, da se kazalite stvara i postoji jedino u zajednitvu na sceni. takav glumaki ansambl, uvijek podran od tehnikog osoblja, i takav nain rada preduvjet su otvorenosti prema novim dramskim komadima, novim kazalinim rukopisima, novim formama, eksperimentima i novim redateljima s razliitim poetikama. sve to je inilo i ini ZKM jednim od najpropulzivnijih kazalinih kua Zagreba, Hrvatske i europe.

budui da sam svoj profesionalni glumaki ivot provela u ZKM-u, u ansamblu izrazitog profesionalnog zajednitva, i samo rukovoenje vidim i osjeam kao zajednitvo, timski rad u kojem je zbir naih razliitosti voenih strau


dodatna vrijednost za zajedniku stvar. duboko vjerujem u spoj vlastitog iskustva, koje nosim sa svojim godinama, i energije mlade generacije koju predstavljaju Matko boti i goran Ferec. talent mlade kazaline generacije zasluuje da mu se otvori prostor i smatram da je upravo ZKM mjesto gdje se njihova razmiljanja, traenja, elje i snovi trebaju realizirati. to je kazalite koje postavlja pitanja, upozorava, potie diskusije, progovara o bolnim temama, sanja, die sa svojim gradom i trenutkom u kojem stvara. takvo kazalite treba publika eljna novog, drugaijeg, energinog, strastvenog kazalita, kazalita s rizikom, hrabrog i odlunog. takvo kazalite nam je svima neophodno.


esNaest osNovNiH teZa

1. vaNost KoNtiNUiteta

Zagrebako kazalite mladih (u daljnjem tekstu ZKM) nastavlja djelovati povezujui programske vizije novog vodstva s dosadanjim dostignuima i programskom politikom. Ustrajavanje na kontinuitetu regionalnog lidera, koji kreativno i kritiki preispituje fenomene suvremenog drutva, aktivno zainteresiranog za meunarodnu i regionalnu suradnju te posveenog sustavnoj edukaciji mladih, kljuno je za uvrivanje pozicije koju je ZKM stjecao od svog osnutka, a posebice u zadnjih deset godina.

2. Model draMatUrKog KaZalita

strategija razvoja ZKM-a u sljedeem razdoblju ustrojena je po principu dramaturkog kazalita, kao modela odluivanja u upravnoj i programskoj politici kue. U takvom modelu vodstvo kazalita ine ravnateljica i dramaturki tim, sastavljen od dramaturga/teatrologa u funkciji programskog direktora, te kunog dramaturga. princip upravljanja kazalitem u kojem osim upravitelja u kreiranju i provedbi programa sudjeluje i dramaturki tim pokazao se optimalnim u europskoj praksi, jer posveuje dunu panju temeljitom profiliranju programa i omoguuje odgovorno bavljenje svim segmentima djelovanja multifunkcionalne kazaline ustanove.

3. teMatsKi osMiljeNe seZoNe

programsko osmiljavanje pojedine kazaline sezone okuplja se oko problemskog promiljanja sredinje teme, to se istie kao dobra strukturalna praksa u mnogim europskim kazalinim kuama, zbog jasnijeg i nedvosmisleno


kritikog profiliranja kazalita prema socijalnom trenutku, kreativnim tendencijama i odnosu prema publici. teme su se nametnule injenicom da ZKM djeluje sada i ovdje. aktivan, odgovoran odnos prema drutvu koje nas okruuje u prvom je planu pri osmiljavanju tematskih okvira budueg repertoara.

4. Kriteriji odabira sUradNiKa i repertoarNiH Naslova

pozicija ZKM-a kao nezaobilaznog regionalnog mjesta susreta i jednog od najuspjenijih predstavnika hrvatske kulture na meunarodnoj umjetnikoj sceni obavezuje i odabirom buduih suradnika i autorskih timova. biranje umjetnika koji e svojim etikim kredibilitetom i estetskim senzibilitetom stvarati iv i aktualan teatar vri se kombinacijom profesionalne odgovornosti i estetike rizika. profilirani hrvatski, regionalni i europski redatelji, najznaajniji stvaratelji autorskog teatra, ali i nova, perspektivna imena s pravom na pogreku, jednako su dobrodoli u sljedee etiri ZKM-ove sezone. isti kvalitativni kriteriji odnose se i na promiljanja o formalnoj usmjerenosti kazalinog ina. Kao i dosad na scenama ZKM-a, postavljat e se djela hrvatskih i stranih dramatiara naeg vremena, dramski klasici proitani u suvremenom kljuu, ali i autorski projekti koji ne raunaju na klasini dramski predloak u svojoj osnovi.

5. osobitosti glUMaKog aNsaMbla

odabir naslova i autorskih poetika u navedenim programskim cjelinama osmiljen je u suglasju s osobitostima glumakog ansambla ZKM-a i njegovom interpretativnom snagom. ansambl ZKM-a, svojim individualnim kvalitetama i izrazitim zajednitvom, prepoznat je u domaim i europskim okvirima kao umjetniki kolektiv koherentne izvedbene prakse, spreman potentno odgovoriti na izazove irokog raspona scenskih estetika, od prosvijeenog dramskog mainstreama do postdramskih proboja u nepoznato. od velike je vanosti formirati repertoarnu politiku koja e znati ouvati opisane kvalitete ansambla ZKM-a, ali istovremeno kroz razliite projekte otvarati i prostore za istraivanja individualnih glumakih poetika i interesa.


briga o ansamblu, dakako, ukljuuje i aktivno promiljanje o zapoljavanju novih glumakih snaga, u skladu s mogunostima i potrebama.

6. Uilite ZKM-a

Uilite je bitan segment ZKM-a, koji godinama kroz edukaciju brine o stasanju novih generacija kazalinih entuzijasta, bilo da se radi o buduim kazalinim umjetnicima ili novim generacijama publike o kojoj kazalite uvelike ovisi. rad Uilita nastavit e se razvijati programski i produkcijski, zadravajui dosadanju praksu da kvalitetne produkcije Uilita postanu dio repertoarne slike ZKM-a.

opisana afirmacija Uilita nastavit e se provoditi u suradnji s pojedinim odsjecima akademije dramske umjetnosti, to se u dosadanjoj praksi pokazalo iznimno korisnim za obje partnerske institucije.

7. Mladi gledatelji

strateka briga o poticanju interesa mlae generacije kazalinih posjetitelja, prije svega aktivnijom uporabom novih medija i tehnologija, neizostavan je dio promiljanja o novom razdoblju ZKM-a. Novim generacijama elimo omoguiti da sudjeluju u oblikovanju programa koritenjem drutvenih mrea, ali ih i kreativnije ukljuiti u proces rada, uvoenjem koncepta otvorenih proba i sustavnim organiziranjem razgovora nakon odgledanih predstava. Nastavit e se razvijati i dosad vrlo uspjean program Nedjeljnih matineja namijenjenih djeci, koji e biti dodatno tematski profiliran.

8. KaZalite i Njegov grad

ZKM se u sljedee etiri godine eli jo vie otvoriti prema gradu u kojem djeluje, prenosei iskru kazaline kreacije iz domicilne dvorane u teslinoj po cijelome Zagrebu, i to u sklopu dva programa. prvi nosi naziv Zagreb, sada! i sastoji se od dvije produkcije godinje rije je o predstavama skromnog budeta i manjeg obima, u sklopu kojih se angairaju sasvim mladi redatelji i dramaturzi, obraujui neku u tom trenutku aktualnu temu. period rada na


predstavi je vrlo kratak, sudjeluje manji broj glumaca iz ZKM-ova ansambla i, po potrebi, studenata akademije dramske umjetnosti, a sve se odigrava na nekoj od stvarnih gradskih lokacija. s tim programom mladi kazalitarci dobit e priliku okuati se u radu s kvalitetnim glumakim ansamblom, novim glumakim snagama i logistikom podrkom ZKM-a, a zagrebaka kulturna ponuda bit e obogaena novim kazalinim prostorom i svjeim kulturnim dogaajem.

drugi program nosi naziv Grad u oima stranca rije je o radionici s tri mlada inozemna redatelja, koja e se odravati svake druge godine. svaki od redatelja s domaim glumcima spremit e kratku formu impresiju o Zagrebu. Na taj nain u ne zahtjevnoj i jeftinoj formi nastaju zanimljivi teatarski krokiji, koji, ukoliko se pokau posebno intrigantnim, mogu kasnije biti razvijeni u cjelovitu kazalinu predstavu.

9. MeUNarodNa poveZaNost

suradnja s inozemnim kazalitima i umjetnicima i dalje e biti jedna od osnovnih programskih smjernica. Meunarodna otvorenost ZKM-a omoguuje zajednike projekte s istaknutim europskim i svjetskim teatarskim kuama, pa e vaan dio programske politike ZKM-a i dalje ostati razvoj strategije apliciranja na europske fondove za tematske projekte namijenjene kazalinim institucijama i suradnja s organizacijama kao to je europska kazalina konvencija (etC), te nastavak ve postojeih programa meu kojima se istie uspjean ciklus Europsko kazalite u ZKM-u.

10. regioNalNa sUradNja

osim suradnje na iroj europskoj razini, kao i u geografskom kontekstu alpe-dunav-jadran, od izuzetne je vanosti i usmjerenost na jugoistonu europu kao prostor intenzivne umjetnike i produkcijske suradnje. Zemlje regije uz formalnu prednost jezinog razumijevanja dijele i iskustvo slinog povijesnog, socijalnog i kulturnog sazrijevanja. vanost suradnje Hrvatske kao lanice europske unije sa susjednim zemljama koje to jo nisu postale od velikog je znaaja za uspostavljanje regionalne solidarnosti i povezanosti.


11. raZvoj i proFiliraNje sCeNsKiH prostora

potrebno je nastaviti s programskim profiliranjem svih prostora za kazalinu igru unutar ZKM-a, s naglaskom na dodatnu afirmaciju male scene Miko Polanec, iji potencijali nisu do kraja iskoriteni. rije je o idealnom inkubatoru za komorne, analitike i edukativne projekte, ali i o prostoru za afirmaciju scenskog/koncertnog itanja dramskih i proznih tekstova. odravanje postojeih tehnikih resursa i ulaganja u skladu s mogunostima vaan su dio etverogodinjeg plana. sredinji kratkoroni cilj priprema je projektne dokumentacije za obnovu i vraanje u funkciju prvih pet redova gledalinog dijela sredinje dvorane Istra, uz mogunost njihova pokrivanja ovisno o produkcijskim potrebama. potrebno je stvoriti uvjete i za ulaganje u novu konstrukciju mobilnih teleskopskih tribina, ime bi se omoguilo jo raznovrsnije koritenje sredinje kazaline pozornice.

12. Mala NoNa itaNja

Nastavak razvoja projekta Malih nonih itanja, festivala namijenjenog scenskom interpretiranju tekstova mladih autora, takoer je vaan dio budueg djelovanja ZKM-a. svako itanje zamiljeno je kao mala produkcija u kojoj sudjeluju najvaniji stvaratelji kazalinog ina osim pisaca, to su najee studenti kazaline reije, dramaturgije, produkcije i snimanja. ZKM je i prije inzistirao na predstavljanju najkvalitetnijih domaih dramskih pisaca, pa ta pozicija i u budunosti obavezuje na posebnu panju pri prepoznavanju i usmjeravanju novih autorskih glasova domae i regionalne dramatike.

13. sUradNja s aKadeMijoM draMsKe UMjetNosti

ZKM je u dosadanjem djelovanju prepoznao vanost suradnje s visokokolskim ustanovama koje obrazuju budue kazaline profesionalce, a takva tendencija se zadrava i dodatno razrauje u sljedeem razdoblju. ve zapoeta suradnja s akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu pokazuje se kao platforma za viestruku suradnju, dobra prilika studentima da sudjeluju u realizaciji kazalinih produkcija te prou kroz praktino iskustvo rada na predstavi, za to je predvieno i dobivanje eCts bodova, omoguavanje


izvedbi studentskih projekata na pozornici ZKM-a, organizacija radionica i seminara meunarodnih umjetnika s pedagokim iskustvom, tehnika podrka produkciji studentskih projekata i sl.

14. dodatNi prograMi

U nadolazee etiri sezone ZKM nastavlja profilirati dugogodinju suradnju s plesnom scenom kao vanim elementom programske i koprodukcijske politike teatra, te namjerava nastaviti iriti polje interesa prema raznovrsnim scenskim, izvedbenim i produkcijskim modusima.

od iznimnog je znaaja otvaranje prema autorima i grupama s nezavisne umjetnike scene te promiljanje o alternativnim scenskim programima, bilo da se radi o glazbenim koncertima, oblicima umjetnosti performancea ili promociji radova iz polja vizualnih umjetnosti.

ZKM u sljedee etiri godine namjerava pokrenuti rezidencijalni program ReZ(eKaeM)identity, namijenjen nezavisnim domaim i inozemnim kazalinim grupama koje nemaju stalnu institucionalnu i produkcijsku podrku. rezidencijalni boravak odabranoj grupi omoguuje prostor, vrijeme i druge institucionalne resurse koji su potrebni za razvoj njihova umjetnikog istraivanja. Nakon raspisanog natjeaja, programski tim odabire jednu od grupa te je unutar sezone ugouje kao rezidencijalnog umjetnikog partnera, uz dodatno financiranje iz alternativnih izvora. U dogovoru s odabranom grupom, za vrijeme boravka u trajanju od tri do est mjeseci, planira se upoznavanje lokalne scene, prezentacija procesa rada grupe, odravanje serije radionica s lokalnim umjetnicima i/ili izvedba produkcije vlastitog projekta. ovaj oblik rezidencije od obostrane je koristi i kazalinoj instituciji i umjetnikoj grupi jer obje strane upoznaje s razliitim mogunostima pristupa umjetnikom procesu rada i procedurama suradnje.

po najavama bive ravnateljice ZKM-a, Festival svjetskog kazalita bit e od 1. sijenja 2015. prebaen pod ingerenciju Hrvatskog narodnog kazalita u Zagrebu. smatramo vanim da ZKM i dalje bude dio tog festivala, pa emo predloiti suradnju oko organizacije i formiranja programa, nastojei svojim angamanom dodatno doprinijeti znaaju koji Festival ve zauzima na kulturnoj karti Zagreba i Hrvatske.


15. iZdavaKa djelatNost i aUdio-viZUalNa NadgradNja

ZKM u sljedeem razdoblju vlastito djelovanje nastavlja i kao inicijator izdavake i intermedijalne popudbine kazalinom inu, bilo u klasinom smislu publiciranja izvedenih dramskih tekstova i pripadajue teatroloke literature, bilo u poticanju audio-vizualnog memoriranja kljunih kazalinih dogaaja u svakoj sezoni. profesionalno napravljene snimke predstava, s istaknutim teatrografskim i promidbenim potencijalom, ali i samosvojnim umjetnikim kvalitetama, intrigantan su materijal za radijsko i televizijsko emitiranje, pa planiramo ponuditi suradnju dramskom programu Hrvatske radiotelevizije, radi zajednikog javnog predstavljanja uspjenih predstava u pomno osmiljenim ciklusima.

16. ZKM Kao Mjesto sUsreta

ZKM treba promiljati u sljedee etiri godine kao umjetniko sredite otvoreno svima, ne samo u strogo odreenom vremenskom rasponu od poetka do zavretka kazaline predstave. svojom repertoarnom politikom i irokim poljem djelovanja oko samog kazalinog ina, ZKM eli biti istinsko mjesto susreta, ire shvaeni kulturni prostor od samog teatra, otvoren i za one kojima kazalite dosad nije bilo u sreditu interesa.


obraZloeNje prograMa

Unutar svake sezone nabrojano je po deset potencijalnih naslova, znatno vie od broja moguih premijernih predstava. od njih e se, u dogovoru s angairanim redateljima i autorskim timovima, izabirati konkretni tekstualni predloci, a njihov konaan broj ovisit e o produkcijskim i financijskim mogunostima unutar svake sezone. budui da kazalite presudno ovisi o komunikaciji s aktualnim drutvenim trenutkom, nadolazeim dramskim pismom i svjeim autorskim poetikama posve je mogue i poeljno da se navedeni korpus potencijalnih tekstova nadopuni i nekim potpuno novim i drugaijim naslovima, u skladu s temama pojedinih sezona. program koji se pie unaprijed za etiri godine mora raunati i na mogunost izmjene teme sezone, posebno onih na kalendarskom kraju planiranog razdoblja kazalite mora ii ukorak s vremenom, ili ga ne mora ni biti. Najpogodniji tekstovi za ZKM su oni koji se tek trebaju napisati.

identifikacijsku kartu ovog programa, osim potencijalnih naslova, ini i popis redatelja s kojima elimo suraivati etike i estetske osobitosti rada tih kazalinih stvaratelja presudno usmjeravaju umjetniki put ZKM-a u sljedee etiri godine.

Za poetak sezone 2014./2015. predviena su i dogovorena etiri projekta, pri emu su prva dva dio programske cjeline prethodnog ravnateljstva: autorski projekt janje redateljice anice tomi i dramaturginje jelene Kovai, te Kristofor Kolumbo Miroslava Krlee koji e scenski postaviti redatelj rene Medveek. tim predstavama zapoeli bismo nau programsku shemu, unutar tematske cjeline pod egidom dijagnoze faizma, koja se potom nastavlja velikom bijenicom agote Kristof u reiji olje lozice, te nagraenom dramom dine peuta (pret)posljednja panda ili statika u reiji sae boia.

dosadanja uprava u sezoni 2014./2015. dogovorila je, u suradnji s Uilitem ZKM-a, i produkciju predstave emil i detektivi po motivima romana ericha Kstnera u reiji Milana trenca te scensku adaptaciju romana petar pan jamesa Matthewa barrieja, u reiji roberta Waltla.


osim spomenutih redatelja na koje raunamo i u budunosti, na suradnju unutar etverogodinjeg razdoblja voljeli bismo pozvati i sljedee redateljice i redatelje, navedene abecednim redom: ivicu buljana, renatu Carola gatica, bojana oreva, Herberta Fritscha, olivera Frljia, Karin Henkel, sebastiana Horvata, bobu jelia, Miloa lolia, jerneja lorencija, tomija janeia, Zvonimira juria, susanne Kennedy, janusza Kicu, Maju Kleczewsku, Martina Koovskog, Mateju Kolenik, tamaru Kuinovi, paola Magellija, Franku perkovi, doru rudjak podolski, selmu spahi, boruta eparovia, anu tomovi, andrasa Urbana, anu vukoti.

svaku kazalinu produkciju vano je promatrati kao produkt autorskog tima, a ne samo izabranog pojedinca/redatelja. stoga je uz poziv redateljima kao formativnoj energiji poetike svake kazaline kue, vano u potpunosti otvoriti prostor i drugim bitnim kazalinim i izvedbenim autorskim zanimanjima. ZKM u svom etverogodinjem planu namjerava dodatno intenzivirati suradnju s vodeim dramaturzima, koreografima i teatrolozima, ali i pomno pratiti rad dramatiara ija djela nisu poimence navedena u programu, ali predstavljaju nezaobilazan kreativni potencijal domae i regionalne dramske produkcije.

U elji da nam pomognu uspjeno razviti koncept autorskih kreativnih timova i da svojim dramskim pismom sudjeluju u nastajanju ivog i aktualnog kazalita, namjera nam je pozvati sljedee suradnike: Marjana alevskog, selmu banich, Milenu bogavac, Matiju Ferlina, Ninu goji, vida Hribara, vedranu Klepicu, Nataliju Manojlovi, Milana Markovia, Milenu Markovi, luku Mavretia, dianu Meheik, irmu omerzo, Maju pelevi, ivana penovia, Mirnu rustemovi, ivanu sajko, valentinu turcu, eljku Udovii pletina, ivana vidaka, dinu vukeli, jasnu mak, ronu ulj.

programsko naelo ZKM-a kao mjesta otvorenog talentiranim kreativcima razliitih umijea i sposobnosti, ukljuuje suradnike iz svih drugih kreativnih disciplina, pa su kao dio tima itekako dobrodoli mladi ili ve afirmirani suradnici i s podruja kostimografije, scenografije, glazbe, tona, svjetla, fotografije, grafikog dizajna i vizualnih umjetnosti.


seZoNa 2014./2015.dijagNoZe FaiZMa

s ljudima zajedno smrdi, ali je toplo.Miroslav Krlea, Na rubu pameti

Kljune rijeijaanje europske desnice, odsustvo drutvenog aktivizma, pojedinac u sukobu s gomilom, tranzicijska trauma, otpor autoritetu, kolektivna utnja, kriza

Zagrebako kazalite mladih kao kulturna institucija usmjerena na angairano i kritiko preispitivanje suvremenih drutvenih i politikih previranja kroz aktivno istraivanje kazalinih poetika, u svojoj prvoj sezoni etverogodinjeg programa problematizira atmosferu turbulentnih mijena na ideolokoj i ekonomskoj mapi europe. U godini kad jubilej poetka prvog svjetskog rata, i njegovih posljedica na teritorijalnu kartu europe, dominira kao centralna programska cjelina kulturnog establimenta, vano je perspektivu s poetne toke, preko svih stotinu godina, razvui na europu danas i usmjeriti panju na ideoloke, politike i ekonomske posljedice cijelog jednog stoljea na doba u kojem ivimo. jaanje europske desnice, konzervativizam, smanjena socijalna i radnika prava, odsustvo drutvenog aktivizma ekonomski uukanog zapada, potaklo nas je na ponovno iitavanje knjige rastka Monika Koliko faizma? iji smo naslov poglavlja citirali kao tematski okvir sezone. tekstovi unutar ove programske cjeline predloeni su s namjerom da svojim sadrajem i poetikom preispitaju fenomen radikalne desnice kao uvijek tinjajue povijesne injenice, da osvijeste koliinu njezina utjecaja danas, i konano upozore, Monikovim rijeima, na utnju u koju je prevladavajui govor potopio faizam.


prijedlog Naslova Za seZoNU 2014./2015.

AGotA KRIstof: Velika biljenicaprvi dio romaneskne trilogije maarske spisateljice agote Kristof nudi priu

dvojice blizanaca kroz iscrpljujuu sliku egzistencije za vrijeme drugog svjetskog rata u neimenovanoj europskoj zemlji. Hladnokrvnost nagona za preivljavanjem u uvjetima krize koju je mogue itati kao svevremensku, dodatno je naglaena ogoljelim, gotovo infantilnim jezikom skoro pa dovrenim scenskim replikama izuzetne snage i potresnosti.

MIRoslAv KRlEA: na rubu pameti / kristofor kolumboKrlein politiko-satirini roman Na rubu pameti, objavljen prvi put 1938.

godine, za koji ivo Kozaranin kae da u sebi ima neeg dramskog, idealni je predloak tematskoj okosnici ove sezone. dinamika izmjene monolokih eskapada subjektivnog pogleda na ljudski primitivizam, te dijaloki dvoboji u borbi s istim, nemilosrdno raskrinkavaju malograantinu i totalitarizme bilo koje provenijencije.

ekspresionistika scenska vizija Kristofor Kolumbo, napisana 1918., a praizvedena tek 1955. godine, Krleina je dramska jednoinka inspirirana likom egocentrinog genija, buntovnika, sanjara i muenika, i njegovim sukobom s gomilom koja u njemu ne prepoznaje vizionara. Univerzalnost dramskog sukoba pojedinca i sistema/institucije anticipirana je i izvan same drame, u povijesnom sukobu Krlee i ravnatelja drame HNK-a josipa bacha koji je Kristofora Kolumba odbio postaviti oznaujui ga scenski neizvodljivim, u polemici koja svojim arinim temama repertoarne politike, krize drame i pozicije dramskog predloka, i sama nosi izuzetnu aktualnost vrijednu novog scenskog propitivanja.

DINo PEut: (pret)posljednja panda ili statikadramski tekst mladog hrvatskog autora, nagraen prvom nagradom Marin Dri za

2014. godinu, po svim svojim obiljejima paradigmatski je tekst nove generacije hrvatskih autora i autorica. dramski komponiran u besteinskom stanju generacijskog vakuuma, rastegnut izmeu etiri lika od kojih svaki/svaka nosi


dramsku funkciju neke socijalne grupe, peutov komad duboko je poniranje u tranzicijske traume generacije roene nakon 1990. godine. pratei kronologiju odrastanja etiriju likova s provincijom kao zaleem, repeticijom banalnih utjecaja na njihov ivot i odsustvom ambicije, peut vrlo spretno detektira neuralgine toke cijelog jednog drutva izgubljenog u vjenoj tranziciji.

DN voN HoRvtH: talijanska nosezonu koja izmeu ostalog propituje amplitude slabljenja i jaanja politikih frakcija

u suvremenoj europi, nemogue je ozbiljno scenski preispitati bez komada jednog od istinskih apatrida i poznavatelja europskog mentaliteta, dna von Horvtha. on je s talijanskom noi predosjetio i ukazao na ozbiljan problem pred kojim se europa tridesetih godina nala. pukom dramom u sedam slika s vie od dvadeset lica, smjetenom u provincijski gradi june Njemake, von Horvth preko apsurdne situacije preklapanja dviju proslava preispituje nevidljive veze politiki sukobljenih strana.

ARt sPIEGElMAN: mausprva grafika novela nagraena pulitzerovom nagradom, Maus je pria o

Holokaustu ispriana alegorijskim postupkom prikazivanja ljudskih lica kao ivotinjskih vrsta, a ilustrirana jednostavnim monokromnim plonim stilom, punei prostor stripovskog kadra priom temeljenom na iskustvu koje je autorov otac vladek spiegelman proao kao poljski idov za vrijeme Holokausta. smjetena u ameriku sedamdesetih, pria se eliptino i naizmjence prebacuje u europu za vrijeme drugog svjetskog rata, akumulirajui strahotno iskustvo protagonista, ali i naslijeene traume generacija preivjelih. strip kao ishodini predloak, sadraj same prie i dramski potencijal ispovjednog karaktera, kreativni su izazov inscenaciji ovog klasika.

DoNAtIEN AlPHoNsE fRANcoIs, MARquIs DE sADE: filozofija u budoarude sadeovo dijaloko djelo objavljeno 1795. sastavljeno je od sedam lucidnih filozofskih

rasprava kojima se preispituju drutvene norme postrevolucionarne Francuske. Kroz motiv poduke petnaestogodinje eugenie uicima tijela, de sade eksplicitnim situacijama temeljenim na zakonu tjelesnog uitka i strasti uspostavlja radikalan sustav vrijednosti kao kritiku novog drutva pri emu okrutnu britkost svoje kritike usmjerava prema religiji i crkvi. prepun misaono i stilski slojevitih dijaloga, de sadeov radikalni pamflet nije lien ni lucidnog sarkazma, ironijskog obrata i avangardnog pretjerivanja, scensko itanje kojih danas moe biti itekako pouno.


ANNE fRANK: dneVnikKlasik svjedoanstva Holokausta iz pera etrnaestogodinje djevojice, postavljan

i adaptiran za scenu nebrojeno mnogo puta i dalje ne gubi na emotivnom intenzitetu i drutvenoj vanosti. isprian kroz dnevnike zapise djevojice anne Frank potresna je analiza ljudske prirode, nade i povjerenja u ovjeka. opisi iskustva kroz koji je obitelj Frank prola, neprestanog skrivanja i ivota u potkrovlju iza lanih zidova, nose snaan scenski potencijal ambijentalnog kazalita, to omoguuje odmak od klasine scenske situacije, ime se mladim gledateljima prua slojevitije iskustvo i same prie i doivljaja scenskog prostora kao takvog.

fRANZ KAfKA: pismo ocuKafkino pismo ocu ispisano rukom na vie od stotinu strana, intiman je dokument

otpora individue agresivnom autoritetu oca. Napisan pet godina prije Kafkine smrti posljednji je i neuspjeli pokuaj autora da pronae razumijevanje u sukobu s tiranskom prirodom vjeno nezadovoljnog i patrijarhalno dominantnog roditelja. sukob s ocem repetitivni je lajtmotiv prisutan u skoro svim Kafkinim djelima. Monoloki karakter Kafkina pisma nosi snaan ispovjedni naboj i otvara prostor autorskom istraivanju monodramske forme.

RoAlD DAHl: fantastini gospodin lisacroman za mlade fantastinog gospodina dahla, kojega je magazin time uvrstio

na listu pedeset najvanijih britanskih pisaca nakon 1945., nudi univerzalnu priu o gospodinu liscu i njegovu sukobu s farmerima u pokuaju da prehrani vlastitu obitelj. antropomorfizirani lisac svojom snalaljivou, prevrtljivou, i umijeem preivljavanja u svakoj situaciji nosi u sebi simbol suvremenog ovjeka koji za svoj opstanak u surovoj realnosti mora neprestano nalaziti nove naine egzistiranja. Naizgled jednostavni narativ mlaoj publici pribliava problematiku stanja krize i alternativne naine njenog nadilaenja.

ElfRIEDE JElINEK: rechnitztekst premijerno izveden 2008. u mnchenskom teatru Kammerspiele, trebao je zbog

prijetnji i uznemirivanja kojima je autorica bila izloena ekati ak dvije godine na njen pristanak da bude izveden i u austriji. gusta struktura izrazite jezine siline bespotedni je obraun dramatiarke s austrijskom nacionalsocijalistikom prolou i zaboravljenim zloinom orgijastikog kaosa na kraju drugog svjetskog rata. Komad elfriede jelinek dobar je putokaz k propitivanju crnih mrlja lokalnih povijesti i poziv da se o prolosti govori otvoreno.


seZoNa 2015./2016.itaNje grada

gradovi su, kao i snovi, satkani od udnji i strahova. premda je nit njihova govora tajna, pravila su im apsurdna, perspektiva varljiva, a svaka stvar skriva neku drugu.italo Calvino, Nevidljivi gradovi

Kljune rijeigrad, identitet grada, tjeskoba velegrada, urbanitet, javni prostor, graanska svijest i savjest, velegradska asimilacija Drugog.

druga sezona etverogodinjeg programa svoje tematsko uporite trai u prvom atributu u imenu kazalita rije je o teatru koje je, u nazivu i programu, prije svega: zagrebako. U promiljanju tematskih sklopova kojima bi se ZKM trebao baviti sljedee etiri godine, veza izmeu grada i njegova kazalita namee se sama od sebe. ZKM se od svog osnutka razvija usporedo s gradom u kojem djeluje, ta dinamika uzajamnog razvoja usmjerava mu programske smjernice i otkriva teme, a bez ukotvljenosti u okruenje kojem pripada to kazalite gubi svoj identitet i osnovni razlog postojanja. Zagreb kao hrvatska metropola, pritom, svojim nebruenim, post-tranzicijskim armom i neoliberalnim upravljakim osobitostima neiscrpno je vrelo motiva za analitiko i drutveno odgovorno kazalite, a teatarska scena savren poligon za propitivanje smjera kojim jedan grad trai svoje mjesto pod suncem.


prijedlog NaslovaZa seZoNU 2015./2016.

IvAN vIDI: noni iVot ili pobunaNovi dramski tekst najzanimljivijeg domaeg dramatiara srednje generacije, iji

su se komadi i ranije s uspjehom izvodili na pozornici ZKM-a, Noni ivot ili pobuna zasijeca u tkivo suvremenog drutva pitajui se postoji li alternativa dananjem nainu ivota u velikim gradovima? vidieva nova drama, nakon njegova velikog bijelog zeca koji se prije desetak godina u ZKM-ovu repertoaru isticao kao pogoeni dokument vremena, jo jednom uspijeva razotkriti neuralgine toke svakodnevice suvremenog ovjeka. ovoga puta u sreditu zbivanja nisu slueni vojni veterani sa svojim izmuenim branim druicama, ve njihova djeca, razapeta izmeu elje za pobunom i nemogunosti da tu elju zaogrnu u koherentan i konstruktivan program.

ARtHuR scHNItZlER /sERGI BElBEl/ ZvoNIMIR BERKovI: rondo Montana adaptacija tri razliita, ali tematski i strukturno slino ustrojena teksta

plete mreu oko intimnih preokupacija, udnji i nedoumica stanovnika dananjeg Zagreba, pokuavajui iz pojedinanih emocionalnih vrtloga iitati suvremenu dijagnozu stanja duha. schnitzler, belbel i berkovi, svaki iz svog vremena, miljea i drutvenog ureenja, pokreu strastveni emocionalni vrtuljak svojih protagonista, nudei obilje materijala za potentnu redateljsku intertekstualnu igru, zamiljenu i smjetenu sada i ovdje.

JERoME DAvID sAlINGER: loVac u itu Moderna dramatizacija kultnog amerikog romana preispituje poziciju

neprilagoenog tinejdera u velegradskom okruenju, jednako uvjerljivo u New Yorku pedesetih godina dvadesetog stoljea, kao i u dananjem Zagrebu. amblematska apoteoza tinejderskoj pobuni, ispisana majstorskim stilom knjievnog osobenjaka, u svojim sonim i duhovitim opisima previranja glavnog lica skriva istinsku krinju s blagom potencijalne kazaline igre, koja je, zaudo, na ovim prostorima rijetko kada otvarana i istraivana.


IvAN KuAN: lae, melita!scenska adaptacija Kuanova hita istovremeno je i prepoznatljiv umjetniki simbol

Zagreba, intrigantna analiza tekoa odrastanja i zavodljiv poziv na kazalino vienje kolske lektire. jedan od najitanijih romana ivana Kuana, pisca koji je zagrebaki urbani krajolik pretvorio u poprita kultnih pustolovina hrvatske knjievnosti za djecu i mlade, balansira na krhkoj granici izmeu istine, mate i lai djejeg pogleda na svijet. Ja nikada nisam tvrdila da je sunce plavo, kae Kuanova protagonistica, samo sam rekla da se meni ponekad uini da je sunce plavo! Kazalina obrada djejeg klasika pokuat e obraniti djeje pravo na tu sitnu, ali vanu znaenjsku razliku.

kamensko (RADNI NAslov) AutoRsKI PRoJEKtpropast industrijskog naslijea i uruavanje radnike paradigme glavnog

hrvatskog grada (kao i drugih hrvatskih urbanih sredita) dosad nisu dobili uvjerljivu kazalinu popudbinu. autorski projekt pod radnim nazivom Kamensko korak je naprijed u ispravljanju te nepravde. U metropoli u kojoj je svaki kvart djelomino i turobni spomenik nekadanjoj industrijskoj garanciji prosperiteta, scenski in koji bi osvijestio uzroke i ocrtao posljedice ekonomskog i urbanistikog propadanja ini se kao jedan od najvanijih zadataka drutveno odgovornog kazalinog kolektiva.

MAA KolANovI: slobotina barbieovo nije nikakva laka literatura, premda se vrlo lako ita. teka je kao onaj

jednonogi olovni vojnik H. c. Andersena. to nije ni enska literatura, premda ete teko nai enskije od nje i premda su rod i spol u ovoj knjizi vani onoliko koliko su vani i u djejim igrama. (...) ovo nije ni literatura koja bi vas na bilo koji nain mogla relaksirati ili osloboditi, ili vam uiniti ono to vam ine knjige s najistaknutijih polica u knjiarama. slobotina Barbie strana je, smijena i mrana kao djetinjstvo. ona je posljednje djetinjstvo u Jugoslaviji i prvo u Hrvatskoj, zapisao je o slobotini barbie knjievnik Miljenko jergovi. Maa Kolanovi uspjela je stvoriti gorko-slatki memento odrastanja generacije dananjih tridesetogodinjaka, koji bi na kazalinim daskama 2015. godine mogao dobiti dodatnu iskustvenu dimenziju vremenskog odmaka.


PAvAo PAvlII: dobri duh zagreba / ritam zloinapavliievo ljubavno pismo Zagrebu, kojeg vie nema, nakon dokazanog filmskog

potencijala, zavodljiv je materijal i za matovitu kazalinu obradu. pisan vjetom rukom iskusnog anrovskog pisca, sa zapletom koji profiliranou podsjea na suvremene skandinavske kriminalistike serije, dobri duh Zagreba nije samo majstorska stilska vjeba, ve uspjeli pokuaj konstruiranja zaudnog, donkihotskog junaka naeg doba, koji bi na kazalinoj sceni mogao zasjati nekim novim, zavodljivim sjajem.

sIMoN stEPHENs: harper regansvoenje ivotnih rauna sredovjene engleske zaposlene ene, iz pera

nagraivanog dramatiara simona stephensa, kao da je miljeno za zagrebake i hrvatske okvire na poetku dvadeset i prvog stoljea. intrigantan izazov za neku od ZKM-ovih sjajnih glumica, naslovni lik opore egzistencijalistike drame neodoljivo nalikuje hrvatskoj svatkoviki, razapetoj izmeu poslovnih obaveza i obiteljskih dunosti.

vJEKoslAv MAJER: iz dneVnika maloga periceliterarni predloak za najzagrebakiji hrvatski film, golikov tko pjeva, zlo

ne misli, kazalino je zanimljiv prije svega zbog intrigantne pozicije pripovjedaa-djeaka, koja omoguuje armantno ali neumoljivo razotkrivanje pukotina (malo)graanskog naslijea hrvatskog glavnoga grada. pred oima maloga perice protjeu sitne slabosti, ovisnosti, udnje i strahovi odraslih ljudi koji ga okruuju, a njegov djeji, beskompromisni stil kojim filtrira ono to vidi izazovni je poticaj za zaigrani kazalini tretman Majerovih motiva.

ZvoNIMIR MIlEc: zViduk s bukoVcaZagrebaki romaneskni klasik, s tematskim i dijalokim potencijalom za

punokrvnu kazalinu hit-predstavu, namijenjen mlaim generacijama kazalinih posjetitelja, Milecov Zviduk odjekuje s nekog drevnog, davno nestalog bukovca. Kazalina adaptacija tog romana suoava se prije svega s temeljitom promjenom same paradigme odrastanja: to dananja djeca mogu nauiti od pranjavih Milecovih ulinih ratnika, i treba li se zabrinjavati zbog injenice da dananji mladi gledatelji nesputano djetinjstvo izvan strogo kontroliranih uvjeta iitavaju prije svega kao zaudnu egzotiku?


seZoNa 2016./2017.radio Free eUrope

Nitko u europi nee biti naputen. Nitko u europi nee biti iskljuen. Uspjet emo samo ako budemo stvarali zajedno.angela Merkel

Kljune rijeiujedinjena Europa, multikulturalizam, post-tranzicija, kraj drave blagostanja, post-kapitalizam, nova europska desnica, tvrava Europa

Nakon induktivnog poniranja u mikro-identitet sredine u kojem kazalite djeluje, sezona 2016./2017. iri polje tematskih interesa na makro plan ujedinjene europe, zajednice kojoj ZKM pripada geopolitiki i svjetonazorski. Nova europska stvarnost, obiljeena diskrepancijom bogatog zapada i zaduenog juga, politiarskom retorikom zajednitva i, istovremeno, zastraujuim rastom iskljuujuih nacionalistikih ekstremizama, izazovan je poticaj za odgovorno kazalino istraivanje. Moemo li citat njemake kancelarke, istaknut u podnaslovu, shvatiti kao stvarni izraz dobre namjere ili kao cininu floskulu koja najavljuje nove sukobe?


prijedlog Naslova Za seZoNU 2016./2017.

tANJA lJIvAR: grebanje ili kako se ubila moja bakatekst mlade banjaluanke tanje ljivar na hrabar i beskompromisan nain prikazuje

probleme generacije koja odrasta u poslijeratnom, tranzicijskom drutvu, a pokuava se uklopiti u vrli novi svijet ujedinjene europe. grebanje ili Kako se ubila moja baka autentini je dokument vremena s poetka dvadeset i prvog stoljea na ovim prostorima, pisan bez paualnog politikanstva, neuvjerljivih jadikovki i pogleda usmjerenog u prolost. dramsko pismo tanje ljivar, kao i generacijskog joj sudruga dine peuta, ne dijeli temeljnu ishodinu toku svoje inspiracije i motivskih preokupacija sa starijim kolegama rije je, u pravom smislu te rijei, o novom valu regionalne dramske rijei.

BERNARD-MARIE KoltEs: borba crnca i pasaKoltesov opus, iako pisan u prolom stoljeu, svojom postdramskom

narativnou, slinoj novoj filmskoj dramaturgiji te tematskim usmjerenostima prema problemima manjina i potlaenih, u potpunosti korespondira s dananjim vremenom. Koltesov inovativan rukopis, nedovoljno prepoznat u vrijeme nastajanja, danas uspjeno egzistira na kazalinim daskama, kao to bi bez problema mogao posluiti i za scenaristiku osnovu nekom suvremenom dramskom televizijskom serijalu. borba crnca i pasa kao da je pisana upravo za potrebe ovako osmiljene ZKM-ove sezone, uz upaljeni televizor na kojem se emitiraju vijesti o vrtoglavom usponu nove europske desnice.

noVi tekst tENE tIvIItena tivii hrvatska je dramatiarka sa stalnom adresom i zapaenom karijerom

u velikoj britaniji, s dramskim tekstovima pisanim i igranim i na hrvatskom i na engleskom jeziku. dvojnost dramatiarkine pozicije reflektira se i u tematskim silnicama njezina pisma, pa je upravo ona logian izbor za poziv


na suradnju u okviru ovako postavljene sezone. dramsko pismo tene tivii punokrvni je proizvod svoga vremena: izmjeten iz matine kulture, namjerno do kraja neuklopljen u prodirui melting pot dominantne matrice, uvjerljiv u prokazivanju uzroka problema kojima e se ZKM baviti ove sezone.

MIlAN KuNDERA: nepodnoljiVa lakoa postojanjaKunderin bestseler jedan je od velikih europskih romana dvadesetog stoljea,

a njegova suptilna igra ljubavne prie i drutveno politikog konteksta, mogla bi na kazalinim daskama rei neto i o naoj vlastitoj budunosti. Nepodnoljiva lakoa postojanja kultno je djelo koje je nadivjelo drutveno ureenje ezdeset i osme unutar kojeg je nastalo, ali njegova fragmentarna forma, narativni diskontinuiteti i racionalna analiza iracionalnih udnji i strahova pripadaju i dananjem vremenu, posebice dananjem teatru.

MIcHAEl HANEKE: funny games croatiaFunny games Michaela Hanekea uzbudio je filmsku kritiku i publiku 1997. godine,

svojom brutalnom studijom naizgled nemotiviranog sadizma, i suptilnom poveznicom sa sveprisutnim medijskim nasiljem. Kako bi narativ suvremenog Hanekeova filmskog klasika izgledao prenesen u hrvatski kontekst, na kazalinoj sceni? da li bi iz te slojevite analize kulture nasilja izali neki sasvim drugaiji, autentino hrvatski momenti?

lADA KAtElAN: dVa i dVadesetNajnoviji dramski tekst hrvatske dramatiarke lade Katelan ustrojen je spartanski

jednostavno, ali s besprijekornom psiholokom profilacijom protagonista. dva i dvadeset ne traga za velikim istinama, ve pokuava osjenati potmulu buku potisnutih psihikih oluja pojedinaca, prizivajui uzbudljivo, filmskom jeziku slino ustrojeno kazalite. dramski rukopis lade Katelan psihodramski je profiliran, proien i autentian iskaz srednje generacije, koji e u ZKM-ovu glumakom ansamblu nai nadahnute i uvjerljive interprete.

NAtJEAJ ZA AutoRsKI PRoJEKt (u suRADNJI s tREIM PRoGRAMoM HR) insieme autorski projekt insieme zamiljen je kao istraivanje mnogostrukosti europskih

identiteta u regiji poznatoj pod nadimkom Alpe-Dunav-Jadran. projekt koji


bi ukljuivao i umjetnike iz spomenute regije, koprodukcijski bi se povezao s dramaturzima i redateljima s Hrvatskog radija, pa bi se na taj nain osim same kazaline predstave javnosti predstavio i samosvojan radio-dramski odbljesak tog pothvata. s pjesmom insieme 1990. godine toto Cutugno osvojio je europu s programatskim pozivom na ujedinjenje, a samo nekoliko kilometara od talijanske istone granice poinjao je krvavi rat. to je od tog utopijskog poklia ostalo esnaest godina kasnije?

KAtARZyNA KotowsKA: jepoljska spisateljica Katarzyna Kotowska slikovnicu naslovljenu je osmislila

je inspirirana vlastitim odnosom s posvojenim sinom. jedna pria za privatnu upotrebu vrlo brzo postala je svjetska uspjenica, zbog unikatnog stila, suptilne dekonstrukcije forme bajke i tople, ivotne prie bez grama patetike. je svojim kvalitetama uvelike zasluuje vlastitu osjetljivu temu, a specifinost poetiziranog diskursa toga teksta najavljuje zavodljivu kazalinu nadogradnju.

RoDRIGo GARcIA: bolje da mi ne da spaVat goya, nego neki upakMonodrama argentinskog redatelja i dramatiara rodriga garcije, izvorno

pisana za glumca larsa eidengera u berlinskom kazalitu schaubuhne am lehniner Platz, duhovita je dijagnoza stanja duha suvremenog europljanina. U besanoj madridskoj noi, otac sa svojom malodobnom djecom podie svu svoju uteevinu pa, u ugodnom drutvu petera sloterdijka, svi zajedno kreu u nezaboravan izlazak koji zavrava pred goyinim slikama u pradu. Moe li i first world problem u kazalitu odjeknuti poput grke tragedije?

lyMAN fRANK BAuM: arobnjak iz ozaameriki knjievni i filmski klasik pravo je vrelo pop-kulturnih referenci i ope

mjesto kolektivnog sjeanja na teme djetinjstva, pa ipak nije postao esta inspiracija u hrvatskom kazalitu za djecu i mlade, izvan lutkarskog miljea. baumov arobnjak iz oza udljivo je i vieslojno djelo, kojem se u dananjem kontekstu moe pristupiti i s aktivnog drutveno-politikog gledita, pitajui se: Kakav to Kansas danas naputa dorothy, i tko je ovjeuljak iza zavjese?


KoPRoDuKcIJsKI AutoRsKI PRoJEKt Will.i.am; MeUNarodNi projeKt povodoM etiristote obljetNiCe sMrti WilliaMa sHaKespeareaU sezoni tematski posveenoj europi i njenom politikom, socijalnom i kulturnom

nasljeu nemogue je zaobii obljetnicu smrti Williama shakespearea, koji je svojim opusom analitiki uvelike kritiki i moralno anticipirao suvremene odnose moi, politikog ludila, ljubavi i mita. ZKM u godini vane obljetnice namjerava koprodukcijski i tematski osmisliti suradnju s kazalinim kuama europe i regije.


seZoNa 2017./2018.ljUbav, itd.

Uzalud sam se borio. Nita ne pomae. Moji se osjeaji ne mogu potisnuti. jane austen, Ponos i predrasude

Kljune rijeiljubav, intimno i javno, emocionalni angaman, banalizacija vrijednosti, melankolija, potraga za smislom, slobodna ljubav.

Nakon tri sezone posveene jaanju desnice na politikoj sceni europe, mapiranju veze izmeu grada i njegova kazalita, te testiranju koherentnosti koncepta ujedinjene europe, sezonu 2017./2018. nastavljamo s nita manje aktualnom i angairanom temom. ljubav i sve njezine posljedice lagani su tematski zaokret od javnog prema intimnom, od drutvenog prema pojedincu, i od razuma k osjeaju. Naslov sezone preuzet od naslova romana britanskog pisca juliana barnesa referira se na ljubav kao izuzetno potentan i neiscrpan literarni i dramski motiv u vremenu okrenutom materijalnim vrijednostima, banalizaciji odnosa i vulgarizaciji intimnosti.

sezona ljubavi tako e preko adaptacije paradigmatskih djela svjetske knjievnosti, novih tekstova suvremenih dramskih autora, te inscenacije filmskih klasika pokuati na trenutak sve druge probleme ostaviti sa strane, a gledatelja zadrati angairanog, aktivnog i radoznalog u iekivanju buduih sezona.


prijedlog NaslovaZa seZoNU 2017./2018.

vlADIMIR NABoKov: lolita Nabokovljev roman isprian u prvom licu subjektivno-ispovjednog karaktera,

adresiran na itatelja, epska je pria o nekontroliranoj opsesiji koja je zamijenila ljubav i o rasapu linosti. lolita je istovremeno i tragikomedija individue koja spaja ozbiljne i psiholoke probleme s kominim i ironinim stilom, i socijalna kritika amerike kulture i naina ivota. Kontroverzna tema za vrijeme kada je napisana, ni malo nije izgubila na aktualnosti ezdeset godina kasnije, tovie, danas joj je mogue priznati proroansku viziju u anticipaciji seksualizacije djece, eksploziji maloljetnike internetske pornografije i kulturi selfija.

lARs voN tRIER: melankolijaFilmski klasik europskog redateljskog enfant terriblea, metafizika je pria o

kraju svijeta, sa svime onime to taj svijet ini, u to svakako spada i ljubav. smjeten na izolirano imanje na sjeveru europe, narativni okvir Melankolije jednostavne je strukture i tematskih razina; razmrsuje obiteljske neuroze, sestrinski sukob karaktera, ljubavne krize, histeriju poslovnih odluka i preputanje depresiji, provlaei kroz sve neizbjenost onoga to dolazi. Nepretenciozno ispripovijedane prie o ovjekovoj fascinaciji krajem svijeta, ivota i ljubavi, slojevito oblikovanih likova i psiholokih stanja, Melankolija je kazalini izazov za cijeli kreativni tim.

ANtoN PAvlovI EHov: iVanoVstrukturirana oko tridesetpetogodinjeg vlasnika ladanja Nikolaja ivanova i njegove

depresije uslijed nemoi rjeavanja nagomilanih problema, ehovljeva drama komorna je pria o ovjekovoj rascijepljenosti izmeu drutvenih konvencija, stalekih predispozicija i pitanja srca. Uhvaen u mreu vlastitih pogrenih odluka, loih kalkulacija i izgubljenog nadzora nad ekonomskim uvjetima egzistencije, ivanov je paradigmatski primjer ovjeka dananjice; izgubljenog, umornog, pasivnog i preputenog struji loih odluka.


noVi tekst IvoRA MARtINIAdrame autora mlae generacije kojeg ne treba posebno predstavljati, ne samo

domaoj ve i regionalnoj publici, s iznimnim su uspjehom do sada bile dio programa Zagrebakog kazalita mladih. dramski tekst Moj sin samo malo sporije hoda u reiji janusza Kice, zadrao se na repertoaru skoro tri sezone, gostovao je na mnogim festivalima i osvojio niz domaih i meunarodnih nagrada. objavljen je zajedno s dramom o Mirjani i ovima oko nje u dramskoj biblioteci ZKM-a i frakture. Zbog izrazito zrelog tretmana kompleksnih tema, jasno formiranog dramskog jezika, i istog emotivnog naboja u tretmanu ljudskih odnosa s momentima apsurdistikog, ivotnog humora, novi tekst ivora Martinia nalazi idealno mjesto u sezoni posveenoj ljubavi i onima oko nje.

JANE AustEN: ponos i predrasuderoman britanske spisateljice do sada nebrojeno mnogo puta adaptiran za film

i televiziju, sloena je narativna struktura odnosa u kojoj se ishodina motivacija ispreplie oko pet sestara bennett i pokuaja njihovih roditelja da im pronau ivotnog suputnika i nasljednika imanja. povezujui motive braka, imunosti i klase, obimnost romana prua dovoljno prostora likovima za njihovu samospoznaju i afirmaciju kao individualnih subjekata sa svim njihovim eljama, potrebama, postupcima i krivim koracima. suvremena u tretmanu odnosa generacija, odgoja i socijalnog utjecaja na moralni razvoj mladih individua, scenska adaptacija ovog romana idealni je predloak za gledatelje svih generacija.

toMIslAv ZAJEc: ono to nedostajeNovi dramski tekst cijenjenog hrvatskog dramatiara i romanopisca tomislava

Zajeca komorna je pria o ljubavi, smrti, povjerenju, izdaji i o prostorima gdje je od svega navedenog ostala tek njihova mrtva ljutura. Zarobljeni u izmiljene konstrukcije ivota koji ve odavno nisu njihovi, Zajecovi likovi arhetip su novog ovjeka, umornog mukarca u tramvaju, iscrpljene ene na pjeakom prijelazu, povuenog tinejdera na klupi. to nisu neki drugi ljudi, to su oni koje ne prepoznajemo ili se plaimo prepoznati ih. Zajecova drama pomae nam prepoznati gotovo sve, pa ak i psa koji govori.

DANIJEl DRAGoJEvI: bajka o Vratimabajkovita pria velikog hrvatskog pjesnika, slojevita je metafora potrage za krajem

prie, istinom i pravom ljubavi. ispriana kroz jednostavnu strukturu prie


u prii, dragojevieva alegorija, iako obima tek nekoliko kartica, izuzetno je razveden narativ koji gradacijski itatelja/gledatelja vodi ka rjeenju daleko od onoga kojemu se nadao. ipak, iznevjeravanje u dragojevievu sluaju, najee je nagrada. dinamine dramaturgije i simboliki postavljenih likova, ovaj prozni predloak nezaobilazan je primjer velike knjievnosti za mladu publiku.

MIlA PAvIEvI: moje skroVite ili kako sam proVela popodne ekajui spidermana U socijalistikom stambenom bloku na periferiji grada ive lara i darko. skriveni

od pogleda svijeta meusobno jedno drugome broje masnice dokaze da je drutvo od kojeg se skrivaju u jednom trenutku otilo u nekom poprilino krivom smjeru. sadizam i mazohizam kao nain komunikacije karaktera, osnovna je podjela dramskih funkcija unutar drutva baenog na periferiju, popraena neprestanim zavijanjem sirene za opasnost od poara. ispripovijedana iz pozicije lare, lika koji se vraa na mjesto zloina, drama mlade autorice Mile pavievi propitivanje je prolosti iz perspektive osobe koja je uspjela iskoraiti s periferije i spasiti se. ili moda njen povratak upuuje da ipak nije tako?

JoHANN wolfGANG voN GoEtHE: patnje mladog Wertheratematski izgraen oko jednog jedinog motiva neostvarive ljubavi, a anrovski

uvijen u ispovjedni karakter forme pisma, odabrani roman lako bi mogao biti literarna paradigma nove generacije post-romantiara takozvane emo-generacije odrasle u komunikaciji svedenoj na elektroniku potu, ispovjedni format v-bloga, naglaenu emotivnost, te povlaenje u izolaciju od svakodnevice. solilokvijski karakter djela zanimljiv je materijal za scensko istraivanje ispovjedne forme i sadrajno dovoljno jak da dotakne krajnje granice izvedbene emocije.

GAJ PEtRoNIJE ARBItER: satirikonNapisan u prvome stoljeu, fragmentarno preivio sljedeih dvadeset da bi do nas

stigao kao zbir od stotinjak poglavlja posveenih ljubavnim pustolovinama glavnog lika enkolpija i njegova mladog ljubavnika gitona, petronijev je roman remek-djelo proznog stila, takozvanog rimskog romana, sadrajno izuzetno vaan kao izvor podataka o ivotu pripadnika rimske nie klase, na koje ostala knjievna i povijesna djela tog vremena obino nisu obraala panju. Hibridni karakter djela izmeu poezije i proze ini satirikon kreativnim predlokom potencijalno snanih scenskih slika i zanimljive izvedbene dinamike.


FiNaNCijsKi, orgaNiZaCijsKi i KadrovsKi plaN

Uvod

ozbiljnu i realnu analizu postojeeg financijskog stanja Zagrebakog kazalita mladih nije mogue precizno utvrditi iz dokumentacije koja je, povodom natjeaja za izbor ravnatelja/ice, data kandidatima na raspolaganje.

Naime, izvjetaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1.1. do 31.12.2013. te isti takav izvjetaj za razdoblje od 1.1. do 30.9.2014. sadre neujednaene i neusporedive podatke.

U dokumentaciji nema priloenog financijskog plana iz kojeg bi bila vidljiva struktura planiranih prihoda te struktura rashoda po vrstama, izvorima financiranja i programima. sukladno tome, analiza i budua projekcija bazirane su na dostupnim informacijama.


FiNaNCijsKi oKvir iZ ZaKljUKa gradoNaelNiKa

temeljem Zakljuka gradonaelnika grada Zagreba od 23. rujna 2014. o utvrivanju osnovnog programskog i financijskog okvira Zagrebakog kazalita mladih za razdoblje od 2014. do 2017. utvren je sljedei financijski okvir:

godiNa iZNos u kunama

2014. 20.096.100,00

2015. 20.551.000,00

2016. 21.065.000,00

2017. tek e se utvrditi na bazi 2016. i mogueg projiciranog rasta prorauna grada Zagreba 2017.

prema rezultatima natjeaja javnih potreba u kulturi grada Zagreba u zadnje tri godine ZKM-u je za aktivnost programa doznaeno po 2.990.000,00 kn godinje.

iz utvrenog financijskog okvira i financijskog izvjea za 2014. uoava se smanjenje sredstava iz gradskog prorauna u odnosu na 2012. i 2013., tako da se ni u 2016. nee dostii financijski okvir za 2013. ono to je u ovom okviru pozitivno je tendencija blagog rasta proraunskih sredstava iz godine u godinu, ali uz pretpostavku da ne doe do promjena.


aNaliZa poslovaNja preMa preUZetoj doKUMeNtaCiji

saetaK raUNa priHoda i rasHoda

opis 2012. 2013. 1 9. 2014.

1. Ukupni prihodi i primici

27.694.531,00 26.341.641,00 19.894.853,00

2. Ukupni rashodi i izdaci

27.672.054,00 27.614.733,00 21.314.647,00

3. viak/Manjak prihoda i primitaka

22.477,00 -1.273.092,00 -1.419.794,00

4. viak prihoda i primitaka-preneseni

4.761.154,00 4.785.308,00

5. viak prihoda i primitaka raspoloiv u sljedeem razdoblju

4.783.631,00 3.512.216,00

Ukupni prihodi i rashodi ostvareni u 2013. godini u usporedbi s istim razdobljem 2012. godine biljee smanjenje prihoda. iz samih brojeva ne moe se zakljuiti radi li se o ostvarenom slabijem poslovnom rezultatu ili postoje neki drugi razlozi. vidljivo je da postoje znatni vikovi i manjkovi prihoda, ali ne i kako su nastali ili za to su vikovi utroeni. radi se o velikim odstupanjima u financijskom rezultatu, to bi trebalo izbjegavati, a takoer bi valjalo i znatno bolje planirati.


priKaZ priHoda

opis 2013. 2012. NapoMeNa

1. prihod iz prorauna, grad Zagreb

21.098.452,00 21.430.320,00 Nije detaljno specificirano

2. pomo iz inozemstva i dr.

350.054,00 1.291.666,00 institucije i fondovi eU, inozemne vlade, proraun - ministarstva

3. ostali nespomenuti prihodi

4.205.840,00 342.222,00 prihod od ulaznica u 2013.g je 885.600,72 kn

4. prihod od imovine

26.156,00 435.324,00 kamate, zakupi, najam

5. prodani proizvodi i pruene usluge

660.759,00 4.189.158,00 o kojim se tu proizvodima i uslugama radi nije poznato


priKaZ rasHoda

opis 2013. 2012. NapoMeNa

1. plae 17.000.067,00 17.597.584,00 svih zaposlenih

2. Materijalni rashodi

10,023.905,00 9.758.957,00 od toga rashodi za intelektualne usluge iznose oko 40%

3. Financijski rashodi

63.495,00 72.885,00 bankarske usluge i ostalo

4. Nabava dugotrajne imovine

527.266,00 242.628,00

ukupno 27.614.733,00 27.672.054,00

bazinom analizom podataka stjeu se sljedei zakljuci:

prihodi su vrlo neujednaeni, osim onih iz prorauna grada Zagreba. s tim prihodi-ma pokriva se izmeu 77% i 80% rashoda poslovanja.

Najveim dijelom to su plae zaposlenika i materijalni izdaci. preostalih 20% ras-hoda podmiruje se iz vlastitih sredstava, pretpostavka je da su to uglavnom rashodi za realizaciju programa i nabavu opreme.

budui da je realizirano primjetno ulaganje u prethodnom dvogodinjem razdoblju (rasvjeta, informatika oprema, ton), u blioj budunosti najvjerojatnije nee biti potrebe za znaajnim investicijama, pa se time otvaraju nove mogunosti koritenja sredstava u narednom razdoblju.


prema dostupnim podacima proizlazi da u 2013. godini nije ostvaren nikakav prihod po osnovi zakupa i iznajmljivanja imovine, za razliku od 2012., to je zbunjujue jer su zakup i najam dvorane konstantni dio poslovanja.

vlastiti priHodi

vlastiti prihodi u 2013. iznosili su 4.866.599,00 kn ili 18,47% ukupnih prihoda, za razdoblje sijeanj-rujan 2014. iznose 3.108.219,00 kn ili 15,62%. vlastiti prihodi nikako nisu zanemarivi, ali se iz dostupnih i neujednaenih podataka nikako ne moe vidjeti od kojih aktivnosti i programa je ostvaren koji prihod. Nisu dostupni podaci o prihodima i rashodima koje ostvaruje Uilite. vidljivo je da za njega postoji veliki interes s obzirom na broj produkcija i oglednih satova. Nejasno je nadalje o kojem prihodu od imovine se radi kao i to ini prodane proizvode i usluge dakle trebalo bi definirati te vrste prihoda, pretpostavka je da se radi o iznajmljivanju prostora, sponzorstvima, donacijama i sl.

U nastavku se daje osvrt samo na dostupne podatke, a to je prodaja ulaznica.

2013.g.

broj iZvedbi

iZNos prodaNe UlaZNiCe

gratis UlaZNiCe

preMijerNa iZvedba 124 469.843,09 15.052 4.709 (24%)

repriZNa iZvedba 110 415.757,63 13.157 1.905 (13%)

UKUpNo 234 885.600,72 28.209 6.614 (19%)

gostovaNja U ZeMlji 3 16.356,50 nema podataka

gostovaNja iNoZeMstvo 16 20.354,40 nema podataka


po programskim pokazateljima iz izvjetaja o programu ZKM-a u 2013., prosjena cijena ulaznice kree se oko 30,00 kn dok je puna cijena 70,00 kn. dakle, uz gratis ulaznice i nie cijene za organizirane posjete, ake, studente i umirovljenike, ostvaruje se smanjenje prihoda od oko 42% od maksimalnog mogueg prihoda kod pune cijene ulaznice.

postotak gratis ulaznica velik je i tu se ukazuje prostor moguih uteda odnosno poveanog prihoda ukoliko se uspije svesti besplatne ulaznice na maksimal-nih 10% za reprizne, a 15% za premijerne predstave.

iz programskih pokazatelja za 2013. razvidno je da je popunjenost gledalita 80% na premijernim izvedbama i 75% na repriznim naslovima. Mogunosti za veu popunjenost gledalita, pa time i poveani prihod, otvaraju se kreiranjem fidelity programa, kvalitetnije uspostavljenim direktnim komunikacijama s re-dovitim gledateljima, poboljanjem sustava preplate podizanjem dostupnosti putem suvremenijih software-a, drutvenih mrea i smartphone aplikacija.

SWoT analiZa

pozitivni elementi Negativni elementi

sNage (strengths) slabosti (Weaknesses)

odlian glumaki i tehniki ansambl

osjeaj zajednike odgovornosti za kazalite

dobra radna atmosfera

vlastiti prostor u centru grada

osigurana sredstva iz prorauna

dobar dosadanji marketing i pr

visoki rejting u zemlji, regiji i svijetu

interes publike

spremnost na nove izazove

stotinu i trideset neupotrebljivih sjedalica u dvorani istra

nedovoljno prostora za Uilite

nedostatak prostora za skladitenje scenografija

okruenost kafiima i buka koja iz njih prodire na scene istra i Miko polanec

oteani pristup kamiona za utovar i istovar


MogUNosti (opportunities) prijetNje (threats)

jo bolja organizacijska struktura

stvaranje vielanog rukovodeeg tima

apliciranje na eU fondove i fondacije

pronalaenje drugih izvora financiranja u vidu sponzorstva i donacija

odravanje i proirivanje kontakata sa kazalitima u regiji i eU

produbljivanje suradnje sa akademijom dramskih umjetnosti

dodatno koritenje marketinga, naroito u podruju interneta

duboka ekonomska kriza i recesija

nedostatak jasne kulturne politike

nedostatak poticajnog zakona o sponzorstvu

oteano zapoljavanje novih, potrebnih kadrova, naroito mladih glumica i glumaca

niski stupanj opeg obrazovanja kod mlade publike

medijski prostor optereen niskom razinom vijesti, smanjenje prostora posveenog kulturi

sNage (strengths) interno

KUltUrNi, strateKi poloaj pozicioniranost na europskoj kazalinoj sceni, povezanost s domaim i meunarodnim kazalitima i festivalima, razvijena koprodukcijska mrea, razvijen marketing i pr, visoki rejting u zemlji, regiji i svijetu

KreativNi resUrsi program temeljen na inovativnosti, slobodi, otvorenosti, drutvenom i kulturnom senzibilitetu, razmjeni te razvoju novih kreativnih pravaca kroz suradnju s nezavisnom scenom i autorskim teatrom

ljUdsKi resUrsi iskusan glumaki i tehniki ansambl, postojanje zajednikog duha i odgovornosti za kazalite te posveenost zajednikom cilju, dobra radna atmosfera, odgovornost, iskustvo rada u koprodukcijama, spremnost na nove izazove, razvijanje kazalinog pomlatka kroz edukativne programe Uilita

MaterijalNi resUrsi osigurana sredstva iz prorauna, iskustvo ostvarenja


sredstava iz eU fondova, stalni trend pozitivnog poslovanja, vlastiti prihodi od ulaznica, lanarina Uilita, najma dvorana i poslovnih prostora

gospodarsKi resUrsi vlastiti prostor u centru grada, poslovni prostori za najam, tehnika opremljenost, zavrena djelomina rekonstrukcija krova

tradiCija i Nasljee nedjeljne matineje, edukativni programi, europske koprodukcije, suradnja s adU, interes publike, sustavno praenje i izvoenje suvremenog domaeg i stranog dramskog pisma, suvremeno itanje klasinih djela

slabosti (Weaknesses) interno

teHNiKi i prostorNi resUrsi stotinu i dvadeset neupotrebljivih sjedalica u dvorani istra, nedovoljno prostora za Uilite, nedostatak prostora za skladitenje scenografija, nepotpuna rekonstrukcije krova, dodatna tehnika oprema

proMetNi poloaj okruenost kafiima i buka koja iz njih prodire na scene istra i Miko polanec, oteani pristup kamiona za utovar i istovar scenografija i autobusa za organizirano dovoenje publike

ljUdsKi resUrsi premala educiranost, premali broj kolarina u inozemstvu za tehniki i produkcijski kadar, nepotpuna sistematizacija radnih mjesta

MarKetiNg nedovoljni viralni pr i utjecaj na drutvene mree

MogUNosti (opportunities) eksterno

ZaKoNodavstvo i reForMe poveanje anse za restrukturiranje i uinkovitiju sistematizaciju radnih mjesta, nove poticajne fiskalne mjere za sponzorstva u kulturi

KadrovsKa i orgaNiZaCijsKa strUKtUra stvaranje vielanog rukovodeeg tima, iznalaenje novih mogunosti zapoljavanja mladih glumica i glumaca u suradnji s gradom

FUNdrasiNg apliciranje na eU fondove i fondacije, pronalaenje drugih izvora financiranja u vidu sponzorstva i donacija

traNsFer ZNaNja i teHNologija iri opseg suradnje s akademijom dramskih umjetnosti, proireno koritenje marketinga, naroito u podruju interneta, uvoenje novih vidova pretplata (mladi, umirovljenici, kompleti), snimanje i arhiviranje predstava, suradnja s Hrt-om


prijetNje (threats) eksterno

eKoNoMsKi treNdovi duboka ekonomska kriza i recesijaZaKoNodavstvo i reForMe nedostatak jasnih kulturnih politika, nedostatak

poticajnog zakona o sponzorstvu, oteano zapoljavanje novih, potrebnih kadrova, naroito mladih glumica i glumaca, neaktivnost strukovnih udruga

MaterijalNi resUrsi mogue smanjenje proraunskih sredstava kao i sponzorskih i donatorskih udjela

NedostataK strUNe iNstitUCioNalNe NaobraZbe tehnikog osoblja u kazalitu

prouavajui unutarnji ustroj kazalita i uzevi u obzir sve vanjske pokazatelje, iz analize jasno proizlazi da je Zagrebako kazalite mladih kazalite znaajnih rezultata i velikog potencijala.

ono to najvie ugroava ZKM jest izvanjska situacija ekonomske krize i recesije, dakle, smanjenje izdvajanja osnivaa za program, plae i materijalne trokove. Niski stupanj opeg obrazovanja i nekvalitetno provoenje slobodnog vremena mladih iziskuje napore u odgoju i obrazovanju nove publike. No, odgovornim financijskim poslovanjem i pronalaenjem alternativnih izvora financiranja u vidu sponzorstva, donacija, eU fondova i raznih zaklada, izvrsnou programa te kvalitetnim sustavom komunikacija s publikom, zasigurno se moe premostiti takva situacija. svakako se treba zalagati da se ZKM-u zbog njegovih rezultata i znaaja, dodjeljuju i adekvatna sredstva iz gradskog prorauna.


ZaKljUci

FiNaNCijsKo poslovaNje

Kako je ve navedeno u uvodu, iz predmetne dokumentacije bilo je nemogue precizno utvrditi i usporediti posljednja dva ili tri obraunska razdoblja i tono utvrditi razloge poveanja ili smanjenja prihoda i rashoda te dobru ili lou praksu poslovanja.

slijedom toga bit e potrebno provesti detaljnu analizu svih prihoda i rashoda, po vrstama, namjeni i izvorima.

U skladu s time postavlja se nunost utvrivanja kratkoronih i dugoronih prioriteta kao jedinih oblika razvojnog/financijskog plana koji se moe ponuditi u zadanim okolnostima.

Kratkoroni prioriteti

provoenje revizije poslovanja i uvoenje preciznijeg i detaljnijeg proraunskog planiranja radi ostvarenja povoljnijeg financijskog rezultata, transparentnosti i nadzora. pogotovo je vano utvrditi eventualne dospjele, a nepodmirene obveze.

poveanje vlastitih prihoda / prodaja karata (smanjiti broj gratis ulaznica, poveati popunjenost gleda-lita, realizirati nove i poboljati dosadanje strategije prodaje: efikasniju online prodaju, uvoenje pretplate i fidelity programa)/ osnaiti i unaprijediti marketing, naroito viralni/ organizirati dodatnu strunu edukaciju, posebice za djelatnike kazalita koji e sudjelovati u pripremi projektnih dokumentacija u svrhu pribavljanja novanih sredstava na nacionalnim i meunarodnim javnim pozivima/ nastaviti s apliciranjima na javne pozive meunarodnih fondova kod kojih su ve ostvarena sredstva (uspostava kontinuiteta)/ zakup i najam vlastite imovine (dvorane, drugih prostora, opreme)


/ ostvariti utede (materijalni rashodi, reprezentacija, intelektualne i osobne usluge)/ istraiti kvalitetu pruatelja razliitih usluga, primjerice investicijskog odravanja, nabave opreme i sl. u svrhu uspostavljanja kvalitetnijeg a jeftinijeg osiguranja usluga (sustav javne nabave)/ odrati i nastojati poveati broj koprodukcija i gostovanja

dugoroni prioriteti

Uspostava tzv. mjeovitog financiranja (mixed funding) trebala bi postati prioritet poslovanja ZKM-a. dakle, od javnih sredstava iz dravnog prorauna (dravnih potpora iz podruja kulture, ali i drugih podruja djelovanja u sluaju promidbe i unapreenja razliitih vrijednosti ivljenja, primjerice socijalne politike, obrazovanja, turizma i sl.), financijske potpore fondacija eU (Kreativna europa, eU strukturni fondovi i dr.), uspostave nacionalnih i meunarodnih koprodukcijskih suradnji, gostovanja, sponzorstva i donacija, do vlastitih prihoda.

idealan financijski temelj za uspostavu kvalitetnog kontinuiteta rada kazalita, veeg broja koprodukcijskih projekata i rasta gledanosti, te poveanje prihoda putem meunarodnih fondacija jest uravnoteena i realna kombinacija sredstava iz razliitih izvora financiranja.

Uspostavom kriterija izvrsnosti u umjetnikom i produkcijskom segmentu suradnje, raznovrsnost financiranja isplativa je investicija za budunost. Upravo u tome vidim jaanje stabilnosti i odgovornosti te uspostavu kreativne slobode.

ostvariti vrsti kontinuitet meunarodnih koprodukcija financiranih sredstvima eU.prioritet je nastaviti s aplikacijama na fondove eU, posebno na programe Kreativne

europe 2014. 2020.U cilju toga, vano je osmiljavanje jednogodinjih projekata. ali i onih koji bi trajali dvije

ili tri godine, poznatih pod nazivom suradniki projekti ili europske platforme. time se ostvaruju ciljevi promicanja europske kulturne raznolikosti i zajednitva te poticanje suradnje izmeu zemalja lanica eU i pridruenih zemalja.

ostvarene utede iz prethodnih razdoblja investirati u unapreenje tehnike i


opreme te dodatne produkcije. dobru praksu namjenskog i stratekog investiranja u vlastite resurse potrebno je zadrati.

UlagaNja

U prethodnom razdoblju uloena su znaajna sredstva u sektor tehnike opremljenosti scena, koja je sada zadovoljavajua, opremljenost svjetla je odlina, no moralo bi se uloiti u sigurnost i normalan rad scenskih cugova, zajednikim udjelom osnivaa i vlastitih prihoda.

Znatna ulaganja su potrebna za sektor tona u obje dvorane, no za to su ve odraene potrebne predradnje i u tijeku je ishoenje dozvole od grada da se izvri obnova tonske tehnike iz vlastitih prihoda.

veliki problem, prisutan ve petnaestak godina, jest dio gledalita koji nije u upotrebi, pa u dvorani istra danas postoji samo 268 mjesta, umjesto moguih cca 400. svakako treba pokrenuti iznalaenje tehnikog rjeenja koje bi gledalitu vratilo cca 130 sjedalica, a da pritom ostane mogunost prilagodbe veliine scene potrebi odreene produkcije. takvo tehniko rjeenje treba traiti u skladu s financijskim mogunostima. U sljedeem etverogodinjem razdoblju trebalo bi pripremiti svu potrebnu tehniku dokumentaciju, ali i pokuati osigurati sredstava za samu realizaciju. vraanje 130 mjesta u dvoranu istra neophodno je za kazalite i u financijskom i u produkcijskom smislu.

potrebno je sanirati i teleskopsko montano gledalite, kao i eljezni zastor, a za to je neophodan potpuni uvid u stvarno stanje, jer je tek nakon pomne analize mogue pristupiti iznalaenju tehnikog rjeenja i financijske konstrukcije.

Nuna je vrlo aktivna i bliska suradnja sa svim strukturama grada Zagreba oko rjeavanja problema buke iz oblinjih kafia te prometnog pristupa zgradi kazalita.

problem nedostatka prostora za rad Uilita takoer treba rjeavati u suradnji s osnivaem, iznalaenjem mogueg rjeenja i izvan matine zgrade.


UMjetNiKo, teHNiKo i adMiNistrativNo osoblje

prednosti ZKM-a su prije svega kvaliteta glumakog i tehnikog ansambla, za koje treba promiljati odgovarajue projekte te poboljati organizacijski okvir s tono preciziranim zaduenjima i obavezama svakog djelatnika, uz jasnu hijerarhijsku shemu. vano je planski osigurati strukovno obrazovanje za tehniku slubu, posebice u novim tehnologijama, kao i dodatno obrazovanje produkcijske i marketinke slube.

Umjetniki program koji zadovoljava potrebe ansambla i publike izradila sam u suradnji s teatrologom Matkom botiem i dramaturgom goranom Ferecom, koje bih odmah ukljuila u rad i organizaciju kazalita. potpuno sam svjesna novine da se u programu natjeaja precizno navode imena suradnika za rukovodei tim, no uvjerena sam da je ZKM-u potreban upravo ovakav model upravljanja, a Matko boti i goran Ferec predstavljaju pravi odabir za predviena mjesta pomonika ravnatelja i dramaturga.

Za izvrenje predloenog programa potrebno je realizirati ve zapoeti proces otvaranja radnog mjesta dramaturga za poslove: izrade repertoara, praenja recentne dramske literature, primarnog dramaturkog rada na pojedinim predstavama, dramaturke podrke i praenja pojedinih predstava unutar kue, oblikovanja popratnih programskih materijala, suradnje s propagandom, suradnje s urednikom internetske stranice kazalita, programske i umjetnike suradnja s Uilitem ZKM-a, izdavanja dramske literature u suradnji s nakladnicima, organizacije razgovora s publikom, suorganizacije Malih nonih itanja, organizacije programa Zagreb, sad!, promiljanja o sadrajima alternativnih scenskih programa. takoer bi trebalo iskoristiti mogunost koju prua statut ZKM-a i otvoriti mjesto pomonika ravnateljice za poslove izvravanja umjetnikog programa. Na tom radnom mjestu bi se izvravali sljedei poslovi: izrada repertoara, odabir umjetnikih timova, praenje inozemne i domae kazaline produkcije, studentskih radova, praenje mrea festivala, komunikacija s kazalinim i festivalskim institucijama, oblikovanje rasporeda igranja, organizacija gostovanja, dogovaranje koprodukcija, promiljanje strategija apliciranja na eU fondove, suradnja s kulturnim centrima drugih zemalja, suradnja s Hrvatskom radio televizijom, suradnja s medijima, organizacija programa grad u oima stranca, suradnja s akademijom dramske umjetnosti.


ve sm obim poslova za ova dva radna mjesta u cijelosti opravdava potrebu za njima.

takoer je potrebno ojaati poziciju producenta zaduenog za produkciju programskih aktivnosti i projekata, planiranje, organizaciju i poslovanje.

Neophodno je i popunjavanje radnih mjesta glumaca koji odlaze u druga kazalita ili u mirovinu, kako bi se omoguilo nesmetano odvijanje programa.

Zapoljavanje mladih kolega prioritet je ne samo za ZKM, pa je u suradnji s ostalim ravnateljima gradskih kazalita i Uredom za kulturu neophodno iznai prava rjeenja. Upravo zato treba nastaviti uspjenu praksu stipendiranja pojedinih studenata glume od kojih bi najbolji konkurirali za mjesto u ansamblu.

strateKo plaNiraNje

strateko planiranje u svrhu kreativnog promiljanja s jedne strane, te osiguranja vrstih temelja, platformi i uvjeta za postizanje visoke razine kvalitete rada, uinkovitosti i konkurentnosti bit e jedan od glavnih preduvjeta razvoja kazalita. bez utemeljenog promiljanja, analize i definicije gdje smo sada, gdje elimo biti u budunosti i kako stiemo na to mjesto na kojemu elimo biti, kazalite nee moi graditi svoju vrstu i stabilnu budunost.

stoga je jednako vano raditi na izradi stratekog plana kazalita kao i pristupati izradi redovitih evaluacija. s ciljem analize uspjenosti implementacije programa i projekata, evaluacija e nam kvalitetnom izvanjskom procjenom uspjeha aktivnosti pomoi u dugoronom postizanju ciljeva. povratna informacija o uspjehu programa kao i konstruktivne preporuke za daljnji rad uz viegodinji strateki plan bit e meu vanim kompasima za razvoj i napredak rada kazalita.

ivotopis KaNdidatKiNje Neda (Ura) raUKar-gaMUliN roena je 18. svibnja 1960. u Zagrebu, gdje

zavrava Klasinu gimnaziju i srednju glazbenu kolu smjer klavir. godine 1983. diplomira glumu na akademiji dramske umjetnosti, a 1. listopada iste godine ulazi u angaman u Zagrebako kazalite mladih gdje ostaje do danas.

izvan matinog kazalita nastupala je na dubrovakim ljetnim igrama, u Hrvatskom narodnom kazalitu u Zagrebu, teatru &td, teatru Rugantino, glumakoj druini Histrioni, Kazalitu Kerempuh, te u parikom teatru le lucernaire, i u la comdie de saint-tienne gdje provodi sezonu 2010/11. i igra u dvije produkcije na francuskom jeziku.

igrala je na filmu, televiziji i na radiju.birana je u razna upravna i umjetnika tijela Zagrebakog kazalita mladih, od

Kazalinog i Umjetnikog savjeta do Kazalinog vijea. U vie mandata bila je lanicom Upravnog odbora Hrvatskog drutva dramskih umjetnika. jedna je od suosnivaica Centra za dramsku umjetnost (CdU) i profesionalnog glumakog studija u Zagrebu. Kao lanica Nadzornog, pa potom Upravnog odbora, sudjeluje u radu Hrvatskog centra ItI (international theatre institute). sudjelovala je u vie mandata u radu Upravnih vijea Centra za kulturu August cesarec i Centra za kulturu Maksimir, te kao vanjski lan Koordinacije za ljudska prava skuptine grada Zagreba 2009-2013.

organizirala je brojne humanitarne akcije i sudjelovala u njima.Za vlastiti glumaki rad primila je nekoliko nagrada, te imala prilike igrati u

desetak nagraenih predstava i nastupati na mnogobrojnim festivalima i gostovanjima.

sudjelovala je u mnogim strukovnim i graanskim inicijativama, u nekima i kao pokreta, uvijek u interesu razvoja demokracije i u obranu opeg dobra.

aktivno se slui francuskim i engleskim jezikom, u govoru i pismu.Udana je i ponosna majka jednog studenta.

urša raukar - prijedlog programa zkm 2014 - 2018

Documents