upute za izradu zavrŠnog rada - vusb.hr · u trećem stavku autor kratko priopćava temeljnu...

Prilog 1 Pravilnika o završnom radu

Vrijedi od: 17.12.2018.

UPUTE

ZA IZRADU ZAVRŠNOG RADA

Veleučilište u Slavonskom Brodu

Upute za izradu završnog rada

Veleučilište u Slavonskom Brodu Stranica 2 od 13

Ove upute izradila su Povjerenstva za završne radove svih odjela Veleučilišta.



Sadržaj

1. SVRHA I CILJ ............................................................................................................... 4

2. PODRUČJE PRIMJENE ................................................................................................. 4

3. ODGOVORNOSTI ........................................................................................................ 4

4. REFERENTNI DOKUMENTI .......................................................................................... 4

5. UVOD U IZRADU ZAVRŠNOG RADA ............................................................................. 4

6. ADMINISTRATIVNI POSTUPAK .................................................................................... 4

7. TEMA I STRUKTURA ZAVRŠNOG RADA ....................................................................... 5

8. METODOLOGIJA IZRADE ZAVRŠNOG RADA ................................................................. 5

9. SADRŽAJNE CJELINE ZAVRŠNOG RADA ....................................................................... 6

9.1. Omotna stranica ...................................................................................................................... 6 9.2. Naslovna stranica .................................................................................................................... 7 9.3. Obrazac s bibliografskim podacima ......................................................................................... 7 9.4. Izjava ........................................................................................................................................ 7 9.5. Sažetak..................................................................................................................................... 7 9.6. Sadržaj ..................................................................................................................................... 7 9.7. Pregled veličina, oznaka i kratica ............................................................................................ 7 9.8. Uvod ........................................................................................................................................ 7 9.9. Razrada teme........................................................................................................................... 8 9.10. Zaključak .................................................................................................................................. 8 9.11. Literatura ................................................................................................................................. 8 9.12. Citiranje ................................................................................................................................... 9 9.13. Prilozi ..................................................................................................................................... 10

10. TEHNIČKE UPUTE ZA IZRADU ZAVRŠNOG RADA .........................................................11

10.1. Izgled slika i tablica ................................................................................................................ 11 10.2. Ostale upute .......................................................................................................................... 13



1. SVRHA I CILJ

Ove upute su namijenjene prije svega studentima Veleučilišta u Slavonskom Brodu i njihovim

nastavnicima - mentorima završnih radova radi pružanja pomoći i uspostave sličnih metodičkih pristupa

u izradi završnog rada.

2. PODRUČJE PRIMJENE

Ove upute se primjenjuju na svim studijima Veleučilišta.

3. ODGOVORNOSTI

Odgovornost za primjenu ovih uputa imaju mentori i studenti te Povjerenstvo za završne radove.

4. REFERENTNI DOKUMENTI

- Pravilnik o završnom radu Veleučilišta u Slavonskom Brodu.

5. UVOD U IZRADU ZAVRŠNOG RADA

Završni rad je samostalna stručna obrada izabrane teme kojom se očekuje ostvarenje sljedećih

ciljeva:

• sustavno i učinkovito povezivanje i praktična primjena svih znanja koje je student stekao i

ostvario tijekom dotadašnjeg školovanja;

• razvoj i primjena kritičke svijesti i sposobnosti stručne i znanstveno utemeljene prosudbe

konkretnih problemskih situacija te pronalaženje ispravnih i provedivih rješenja;

• razvoj i provjera sposobnosti primjene i povezivanja teorijskih i praktičnih znanja, umijeća i

iskustava u samostalnoj obradi zadane teme, na stručno relevantan i didaktičko-metodički

prihvatljiv način;

• stjecanje uvida u sposobnost studenta u izboru i primjeni odgovarajućih načela i metoda

rješavanja konkretnih problema i zadaća;

• razvijanje i poticanje sposobnosti primjene vlastitih i tuđih znanja, iskustava i stručnih i

znanstvenih činjenica, objavljenih u stručnoj recenziranoj literaturi te njihovo logično i skladno

međusobno povezivanje i prikazivanje;

• razvoj sposobnosti uopćavanja (generaliziranja), sinteze i definiranja zaključaka, prijedloga i

preporuka na temelju postignutih spoznaja tijekom obrade završnog rada;

• razvoj i poticanje sposobnosti pisanog (završni rad) i usmenog (prezentacija i obrana završnog

rada) izražavanja, prema načelima stručnog rada sukladno standardima hrvatskoga jezika.

6. ADMINISTRATIVNI POSTUPAK

Sva pitanja u vezi s administrativnim postupkom prijave, izrade i obrane završnog rada uređena

su Pravilnikom o završnom radu Veleučilišta u Slavonskom Brodu.

U svrhu preglednijeg uvida u proces prijave, izrade i obrane završnog rada, u nastavku se navode

temeljni koraci koji slijede u tom procesu.



Tablica 6.1 Temeljni koraci pri izradi završnog rada

R b r . A k t i v n o s t N o s i t e l j a k t i v n o s t i D o k u m e n t K o m u s e d o s t a v l j a

1. Odabir teme i

mentora student i mentor

Prijava teme i mentora završnog rada (obr.

ZR-1)

mentoru, tajniku Povjerenstva

2. Odobrenje mentora

i teme rada

Povjerenstvo za završne radove

Prijava teme i mentora

završnog rada (obr. ZR-1)

studentu

3. Izrada završnog

rada student Završni rad mentoru

4. Odobrenje završnog

rada mentor

Potvrda o prihvaćanju završnog rada (obr.

ZR-2) tajniku Povjerenstva

5.

Provjera sukladnosti završnog rada s

Uputama za izradu završnog rada

tajnik Povjerenstva Potvrda o prihvaćanju završnog rada (obr.

ZR-2) Studentskoj referadi

6. Objava obrane završnog rada

predsjednik Povjerenstva,

tajnik Povjerenstva

Obavijest o javnoj obrani završnog rada

(obr. ZR-3)

članovima Povjerenstva za ocjenu i obranu

završnog rada, studentu, internetska

stranica, oglasna ploča

7. Vođenje zapisnika o

obrani završnog rada

tajnik Povjerenstva (zapisničar)

Zapisnik o javnoj obrani završnog rada

(obr. ZR-4) tajniku Povjerenstva

7. TEMA I STRUKTURA ZAVRŠNOG RADA

U načelu, tema završnog rada bira se iz kolegija prema interesnom području studenta. Izabrani

kolegij mora biti na popisu odobrenih kolegija iz kojih se može uzeti tema završnog rada i mora biti

jedan od kolegija upisanih u studentov indeks.

Za izbor teme završnog rada student kontaktira nastavnika kolegija iz kojeg želi izraditi završni

rad. Mentor temu završnog rada zadaje u dogovoru sa studentom. Tema može biti u vezi sa stručnom

praksom studenta.

Pri tome naslov rada mora biti jasan, precizan i informativan, kako bi ga Povjerenstvo za završni

rad moglo procijeniti i odobriti.

Tijekom izrade završnog rada mentor stoji na raspolaganju studentu za sva dodatna pitanja u

vrijeme dogovorenih konzultacija.

8. METODOLOGIJA IZRADE ZAVRŠNOG RADA

Izradu završnog rada moguće je uvjetno podijeliti u sljedeće faze:

• Pripremna faza - proučavanje zadatka završnog rada i definiranje temeljne zamisli rješavanja

problema;

• Faza intenzivnog rada i izrada glavnine završnog rada korištenjem Predloška završnog rada;

• Faza završnog oblikovanja, tehničke obrade i predaje rada.

U pripremnoj fazi student, uz pomoć i suradnju s mentorom, treba nastojati pronaći odgovore na

nekoliko osobito važnih pitanja kao što su:

• Koji je temeljni problem završnoga rada koji proizlazi iz naslova rada?

• Što je o tom problemu poznato, a što je nepoznato?

• Koji su temeljni ciljevi koji se žele, mogu i/ ili moraju ostvariti?

• Kakva je struktura ciljeva prema prioritetima i vremenu ostvarenja?



• Kakav je plan i dinamika izrade pojedinih faza ili dijelova rada?

• Koje su vjerodostojne spoznaje i informacije te gdje i kako ih prikupiti?

• Što je sve potrebno učiniti, na koji način i u kojem vremenu kako bi se došlo do “pravih” osobito

važnih informacija u vezi s problemom?

• Gdje i koji oblik pomoći se može očekivati u izradi završnog rada?

• Kako izgleda temeljna struktura sadržaja rada?

• Kako organizirati proces izrade rada, koje je potrebno i/ili raspoloživo vrijeme?

• Koliki treba ili može biti opseg pojedinih dijelova rada?

• Koji su posebni zahtjevi u provedbi pojedinih zadaća završnog rada (prikupljanje informacija i

podataka, ispitivanje, anketiranje, proračun, analiza itd.)?

• Koje se metode i postupci planiraju i mogu primijeniti u pojedinim fazama i izradi pojedinih

dijelova rada?

Nakon obavljenih priprema, tijekom kojih su student i mentor pojasnili i dogovorili sve bitne

čimbenike važne za uspješan daljnji rad, student pristupa intenzivnom rješavanju definiranih zadaća. Student prikuplja knjige i članke koji obrađuju izabranu tematiku vodeći računa da izdanja literature

budu što novijeg datuma. Time nastupa razdoblje u kojem je iznimno važno ideje, misli, aktivnosti,

analize i moguća rješenja zapisivati na papir ili u memoriju računala prema smislenom redu i važnosti.

Faza završnog oblikovanja uključuje konačno oblikovanje i podjelu teksta po poglavljima te

usklađivanje opsega pojedinih dijelova rada. Prije predaje konačne verzije završnog rada mentoru na

odobrenje obvezna je provjera jezične i stilske ispravnosti ili lektura teksta. Preporuča se tu zadaću

povjeriti stručnoj osobi. Time se značajno podiže kvaliteta i poboljšava opći dojam o završnom radu.

9. SADRŽAJNE CJELINE ZAVRŠNOG RADA

Preporuča se da završni rad sadrži od 30 do 60 stranica bez priloga, a u pravilu sastoji se od

sljedećih cjelina:

• Omotna stranica

• Naslovna stranica

• Obrazac s bibliografskim podacima

• Izjava

• Sažetak

• Sadržaj

• Pregled veličina, oznaka i kratica

• Uvod

• Razrada teme

• Zaključak

• Literatura

• Prilozi

9.1. Omotna stranica

Završni rad treba ispisati jednostrano i tvrdo ukoričiti. Boja korica treba biti:

• za Poljoprivredni odjel zelena (Pantone 370C) (tekst zlatne boje)

• za Društveni odjel crvena (Pantone 7626C) (tekst zlatne boje)

• za Tehnički odjel srebrna (Pantone 423C) (tekst zlatne boje)

Oblik i raspored teksta treba biti kao u Predlošku završnog rada koji je prilog ovih uputa. Omotna

stranica se ne numerira.

Naslov završnog rada na omotnoj i naslovnoj stranici treba biti identičan naslovu u Zadatku

završnog rada.



9.2. Naslovna stranica

Naslovnom stranicom autor uspostavlja prvi kontakt s čitateljem rada. Ona treba biti grafički

prikladno oblikovana, treba sadržavati osnovne informacije o studiju, studentu, kolegiju, mentoru te

naslov završnog rada.

9.3. Obrazac s bibliografskim podacima

Sadrži osnovne bibliografske podatke, a popunjava se prema Predlošku završnog rada.

9.4. Izjava

Treći list je Izjava studenta o samostalnoj izradi rada, uz zahvalu za primljenu stručnu pomoć

mentoru, institucijama i pojedincima.

9.5. Sažetak

Poželjan opseg sažetka je do 1500 znakova, odnosno oko pola stranice teksta. Sažetak mora biti

napisan sukladno strukturi završnog rada (bez podnaslova). Sažetak se piše na hrvatskom (Sažetak) i

engleskom (Summary) jeziku. Iznad svakog sažetka piše se naslov rada na odgovarajućem jeziku. Na

kraju sažetka navodi se tri do pet ključnih riječi (Key words).

U sažetku autor završnog rada na sažet i razumljiv način priopćava čitateljima ključne spoznaje,

činjenice i poruke cjelokupnog sadržaja izložene u desetak kratkih rečenica. Na taj način student daje

čitateljima temeljne informacije o problemu, načinu i mogućnostima rješavanja te postignutim

rezultatima ostvarenima završnim radom.

Sažetak se može početi pisati tek kada je cjelokupan završni rad napisan, odnosno dijelovi rada od

uvoda do zaključka.

9.6. Sadržaj

U sadržaju se navode redni brojevi i naslovi poglavlja i potpoglavlja te brojevi stranica na kojima

započinju. Treba obratiti pažnju na primjenu stilova za naslove poglavlja i potpoglavlja kako bi se po

završetku rada u MS Wordu automatski generirao sadržaj završnog rada.

9.7. Pregled veličina, oznaka i kratica

Pregled veličina, oznaka i kratica nalazi se iza sadržaja. Veličine, oznake i kratice treba u tablici

složiti po abecedi, a zatim po grčkom alfabetu.

9.8. Uvod

Uvod je početni ili pristupni dio završnom radu u kojem autor daje početne informacije o

problemu koji je predmetom rješavanja. Preporuča se uvod napisati u tri stavka.

Prvi stavak daje prikaz temeljne karakteristike problema, ciljeve koji se žele postići te zadaće

koje vode do ostvarenja planiranih ciljeva. U tom stavku dobro je navesti što je o problemu poznato, a

što nije.

Ako je student koristio neki stručni ili znanstveni rad, monografiju ili udžbenik, u kojima se

obrađuje sličan problem ili ako se iz tih izvora uzimaju neki dijelovi teksta, citati, hipoteze i slično, tada

je neophodno spomenuti autora i naziv djela. Time se ne umanjuje doprinos studenta, autora završnog

rada. Štoviše, to značajno podiže ukupnu kvalitetu rada.



Drugi stavak sadrži kraći prikaz mogućih metoda, načina i putova rješavanja problema kao i

ograničenja koja su se u radu morala uzeti u obzir i uvažavati.

U trećem stavku autor kratko priopćava temeljnu strukturu rada, kratki sadržaj pojedinih

poglavlja, ali ne navodi rezultate istraživanja.

Uvod ne bi trebao biti suviše opsežan. Preporuča se da sadrži od jedne do tri stranice. Sadržaj

uvoda treba čitatelju dati dovoljno razloga, stručno-profesionalne znatiželje i osobnog interesa za

nastavak čitanja ostatka rada. Zbog toga uvod treba pisati tijekom čitavog razdoblja pisanja rada, a

konačno oblikovanje sadržaja uvoda načiniti tek kada je cijeli sadržaj završnog rada pri kraju. Tada je

moguće dovoljno dobro sagledati i prosuditi cjelinu rada te dati prave odgovore na zahtjeve sadržaja

uvoda.

9.9. Razrada teme

U obradi zadatka primjereno je da se cjelokupna problematika završnog rada sustavno rasporedi,

razradi i prezentira u više međusobno povezanih cjelina (poglavlja i potpoglavlja):

• Poglavlje u kojem se analizira problem i daju osnovne, poznate zakonitosti u vezi s njegovim

rješavanjem;

• Poglavlja u kojima se rješavaju pojedine točke rada prema definiranom zadatku uključujući

potrebne specifikacije, proračune i crteže te opis rezultata provedenih mjerenja i testiranja s

pripadajućim grafičkim prikazima;

• Poglavlje u kojem se razmatraju dobiveni rezultati, vrši vrednovanje vlastitog rješenja problema,

razmatra ostale probleme koji su se javili prilikom rješavanja zadatka te na osnovi vlastitog

iskustva razmatraju moguća poboljšanja.

Kako će točno biti definirani naslovi poglavlja i potpoglavlja te kakav će biti njihov sadržaj, to

prije svega ovisi o naravi i vrsti problema koji se rješava konkretnim radom, ali i o kreativnim

sposobnostima i motivaciji studenta te dubini i širini kojom se obuhvaća problem. Ako je problem suviše

široko zahvaćen, postoji opasnost da se zbog toga problem obradi razmjerno površno i nepotpuno.

Osobito je važno pronaći, istražiti i definirati utjecaj pojedinih vanjskih i unutarnjih čimbenika na

stanje i veličinu problema.

U ovom dijelu završnoga rada treba izbjegavati iznošenje neprovjerenih i netočnih informacija i

podataka, mišljenja i subjektivnih dojmova koji su rezultat površnih, neutemeljenih i teško provjerljivih

hipoteza i ocjena. Umjesto toga, mnogo je bolje i stručno prihvatljivije problem razraditi do one granice

i mjere do koje je to s obzirom na raspoložive informacije i dokaze moguće te ostaviti i po koje otvoreno

pitanje kao mogućnost za nastavak vlastitog istraživanja ili daljnjeg rada na predmetnom problemu i

području.

9.10. Zaključak

U zaključku treba na sustavan, sažet i jasan način dati prikaz relevantnih spoznaja, informacija,

činjenica i stavova koji su opširnije razrađeni u samoj razradi teme.

Dijelovi zaključka se navode kronološki prema strukturi završnog rada. Zaključak ne bi trebao

biti dulji od dvije stranice.

U zaključku ne smiju biti tablice, slike, grafikoni, sheme, citati i bilješke (fusnote).

9.11. Literatura

U literaturi se navode sve bibliografske jedinice koje se kao literaturni izvori koriste u završnom

radu.



Za izradu završnog rada preporuča se minimalno pet literaturnih navoda. Literatura se navodi

redoslijedom kako se javlja u tekstu, a ispred literaturnog navoda je glavni broj u uglatim zagradama.

Pravila za navođenje literature:

1. Knjige

Prezime autora, inicijal imena. (godina izdanja): naslov knjige, ime izdavača, mjesto izdavanja

[1] Bošnjaković, M. (2009.): Numerički upravljani alatni strojevi, Školska knjiga, Zagreb

2. Članci u časopisima

Prezime autora, inicijal imena. (godina izdanja): naslov članka, časopis, broj časopisa, stranice

[2] Bošnjaković, M. (1997.): Dokumentacija o kakvoći proizvoda, EGE, 3/97., str. 40-41

3. Članci u zbornicima radova

Prezime autora, inicijal imena. (godina izdanja): naslov članka, naslov zbornika, izdavač, mjesto

izdavanja, stranice

[3] Blažević, B., Mlinarević, M. (2008.): Turistička regionalizacija u globalnim procesima,

Ekonomska politika Hrvatske u 2009., Hrvatsko društvo ekonomista, Opatija, str. 135-139

4. Članci s Interneta

Prezime autora, inicijal imena. (ako je autor poznat): naslov članka, internetska adresa na kojoj se

članak nalazi, (datum kada je članak preuzet s Interneta)

[4] Perica, E., Cerjak, M.: Utjecaj podrijetla na odluku o kupnji prehrambenih proizvoda,

http://sa.pfos.hr/sa2009/radovi/pdf/Radovi/r02-024.pdf, (5. travnja 2009.)

5. Publikacije organizacija

Naslov, (ur. prezime urednika, inicijal imena.), naziv ustanove, mjesto izdavanja, godina izdavanja

[5] Vodič za studente, (ur. Stoić, A.), Veleučilište u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2010.

6. Završni rad, magistarski rad i disertacije

Prezime autora, inicijal imena (godina izdavanja): Naslov, Završni rad, nakladnik, mjesto izdavanja

[6] Arbanas, N. (2010.): Mogućnost primjene sunčevih toplinskih sustava za pripremu potrošne tople

vode u kontinentalnom dijelu Hrvatske, Završni rad, Veleučilište u Slavonskom Brodu, Slavonski

Brod

7. Zakoni, pravilnici, uredbe

Naslov, NN broj/godina, www...., (datum preuzimanja s interneta)

[7] Pravilnik o jednostavnim tlačnim posudama, NN 58/10,

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/290045.html, (3. studenoga 2010.)

Ako u navedenoj literaturi ima više od tri autora ili urednika, tada se upisuje samo prvi autor ili

urednik i skraćenica i sur.

9.12. Citiranje

Osnovna je svrha citiranja da se čitatelja:

• upozna s izvorima;

• omogući pronalaženje citiranog mjesta i drugih radova koji govore o temi;

• identificira područje koje je autor pokrio;

• upozori da ima i drugih autora koji podržavaju/ne podržavaju stav autora.

Citiranje služi i kao pomoć autoru da se disciplinirano pridržava pravila pisanja te da ispravno i

precizno oblikuje svoje misli, nastavljajući tamo gdje su drugi u svome istraživanju stali. Daljnja

funkcija citiranja jest razlučivanje misli i ideja autora od misli i ideja drugih.



Jedno pravilo je kod citiranja vrlo bitno: tekst mora uvijek jasno naznačivati gdje prestaju ideje

autora i počinje iznošenje tuđih stavova. Ako to ne bude dostatno jasno naznačeno, autor se izlaže

opasnosti da bude optužen za prisvajanje tuđeg autorskog rada.

Plagijat – prisvajanje tuđih misli – isto je što i prisvajanje tuđih stvari, dakle - krađa. Rad kod koga

se otkrije plagijat bit će uvijek i beziznimno negativno ocijenjen. Nema preciznih pravila o tome koliko

uzastopnih riječi prepisanih iz drugoga rada treba obvezatno staviti u navodnike. U nekim se

priručnicima kao putokaz navodi da uvijek, ako se prenosi pet i više riječi, citat treba staviti u navodnike.

S druge strane, previše navodnika može biti znak lošeg stila i nepotrebnog/suvišnog prenošenja tuđih

stavova. Stoga se preporučuje da se doslovno citira samo ono što je od ključne važnosti za vlastiti

argument, a da se, gdje god je to moguće, nastoji sadržajno ispravno, ali maksimalno sažeto

prepričati/parafrazirati djela na koja se u pisanju rada oslanja. Naravno, i u potonjem slučaju potrebno

je u bilješci navesti djelo ili djela koja parafraziramo/prepričavamo.

Sva korištena literatura navodi se u popisu literature, a kod doslovno citiranih cjelina ili podataka

u tekstu se navode autori i godina objave teksta. Citirati se može na sljedeći način:

.... Politiku upravljanja zalihama rezervnih dijelova zasnovanu na stalnom nadzoru predložili su Sarker

i Haque (2000.) [9] ...

Treba navesti, također, izvore tablica, grafikona, slika, shema i svih priloga u završnom radu.

Ako se poziva na više referenci literature, moguće je više oznaka odvojenih zarezom staviti u

zajedničke uglate zagrade.

9.13. Prilozi

U prilog se stavljaju crteži, tablice, slike, sheme, liste laboratorijskih ispitivanja i/ili izvješća

provedenih eksperimenata, formulari, primjer ankete i drugo što ne treba nužno stajati u tekstu završnog

rada ili što po opsegu nije prikladno staviti u tekst samog rada. Svaki prilog se stavlja na posebnu

stranicu. Na početku stranice stavlja se broj i naslov priloga i broj literaturnog izvora iz kojeg je prilog

preuzet.

Kao prilog radu, na zadnju stranicu korica, stavlja se i CD/DVD umetnut u papirnati džep.

CD/DVD sadrži rad i priloge u obliku pdf dokumenata. Izgled tiska na CD/DVD-u je sljedeći:



10. TEHNIČKE UPUTE ZA IZRADU ZAVRŠNOG RADA

Završni rad piše se hrvatskim književnim jezikom u trećem licu pasiva.

Jezična, stilska i gramatička uređenost te kvaliteta obrade teksta završnog rada imaju vrlo velik

utjecaj na ukupni dojam čitatelja te im je potrebno pokloniti odgovarajuću pozornost. Dobro oblikovan

tekst olakšava čitanje te daje uvid u sustavnost izlaganja i obrade sadržaja rada.

10.1. Izgled slika i tablica

Slike i tablice imaju osobitu važnost u završnom radu i nikako ne predstavljaju samo dodatak

tekstu. Njihova je temeljna zadaća omogućiti jasno, koncizno i jednostavno predstavljanje ključnih

činjenica i informacija o radu, na temelju kojih su izvedeni stanoviti zaključci i preporuke. Zato je

njihovoj pripremi i izradi potrebno posvetiti osobitu pozornost.

Slika ili tablica može o problemu koji se analizira govoriti mnogo više nego nekoliko stranica

teksta. Vizualizacija problema postiže se mnogo brže i učinkovitije promatranjem slike ili grafičkog

prikaza nego čitanjem teksta. Zato svaki autor treba nastojati da se svi podaci koji su za to prikladni

umjesto tekstualno prikažu tablično ili slikovno.

Slike i tablice pojavljuju se iza teksta u kojem se

spominju. Obilježavaju se rednim brojem poglavlja i

rednim brojem slijeda pojavljivanja u poglavlju. Iza

broja slijedi kratak naslov koji mora ukratko

sadržavati odgovor na pitanje što se njima želi

pokazati te broj literaturnog izvora u uglatoj zagradi

iz kojeg su preuzeti.

Slike (fotografije, dijagrami, sheme, radionički crteži)

trebaju biti u kvaliteti najmanje 150 DPI, a veličina

teksta na njima treba biti minimalno 8 pt. Naslov slike

piše se fontom Times New Roman 12 pt (italic), uz

prored 1,5 redak. U opisu slike, do najviše 2 retka,

koristiti Times New Roman 12 pt (italic), uz

jednostruki prored. Iza naslova odnosno opisa slike

treba staviti jedan prazan redak.

Naslov i opis slike se nalaze ispod slike, npr. prva

slika u 11. poglavlju:

Slika 11.1. Čelični zaporni ventil 4

(1 - ručno kolo, 2 – matica, 3 – vreteno, 4 - brtvilo, 5 - vijak poklopca, 6 - zaporni element, 7 - zaporni

prsten u kućištu, 8 – kućište)

Tablice trebaju sadržavati zaglavlje (opis stupca i/ili retka). Naslov tablice piše se iznad tablice

fontom Times New Roman 12 pt (italic), uz prored 1,5 redak, npr. 1. tablica u 11. poglavlju:

Tablica 11.1. Osnovna svojstva nekih plinova [3]

Redni V e l i č i n a

broj Tlak, p Pa

Temperatura, T K

1 22105 387,5

2 31105 453,8

Prije naslova tablice i poslije tablice treba staviti jedan prazan redak. Uz naslov tablice treba u

uglatoj zagradi navesti broj literaturnog izvora iz kojeg je tablica preuzeta. Font teksta u tablici može

biti po izboru autora, ali ne manji od 8 pt.



Sklopni i radionički crteži trebaju biti izrađeni u skladu s pravilima tehničkog crtanja te moraju

imati propisane sastavnice. Crteže većeg formata od A4 treba staviti u odgovarajući džep izrađen na

unutarnjoj strani korica.

Slika 11.2. Sastavnica za radionički crtež

Slika 11.3. Sastavnica za sklopni crtež

Matematičke izraze je potrebno ispravno napisati umetanjem jednadžbe. Obilježavaju se rednim

brojem poglavlja i rednim brojem slijeda pojavljivanja u poglavlju u okrugloj zagradi koja se ispisuje

na desnoj strani redka, kao što je npr. (11.1.) i znači 1. izraz u 11. poglavlju:

30

he

e

inVpP

= . (11.1.)

Oznake veličina usvajaju se prema uobičajenim oznakama u području završnog rada i moraju se

provesti dosljedno u cijelom radu. Iza prvog pojavljivanja nekog matematičkog izraza potrebno je

pojasniti značenje pojedinih veličina te navesti pripadajuće mjerne jedinice prema primjeru u Predlošku

završnog rada.

Napomena:

Vrijednosti veličina izražavaju se isključivo SI jedinicama (Međunarodni sustav mjernih jedinica).

Vrijednosti u drugim jedinicama navode se u zagradama nakon vrijednosti u SI jedinicama samo kada

se to smatra nužnim.

Prema Zakonu o mjeriteljstvu Republike Hrvatske veličine, konstante i varijable pišu se kosim pismom

(italic). Iznosi konstanti, brojevi i mjerne jedinice pišu se uspravno. Eksponenti i indeksi pišu se kosim

pismom ako predstavljaju varijable ili veličine, a ako su opisni pišu se uspravnim pismom. Preporuča

se, ako to postupak zahtijeva, uvrstiti brojčane vrijednosti u formulu bez navođenja jedinica uz brojčane

vrijednosti. Mjerna jedinica se mora navesti uz rezultat izračuna, ako ta veličina ima jedinicu mjere, a

piše se uspravno (normal), kao npr.:

kW 667,106s

mN 106667

30

2800001,01020

30

5he

e =

=

=

=inVp

P



10.2. Ostale upute

U svrhu preglednosti i sustavnog oblikovanja završnog rada, preporuča se sljedeće:

• koristiti margine lijevo i gore 25 mm, desno i dolje 20 mm

• pisati u odlomcima (pasusima) koji počinju uvlakom 15 mm

• za pisanje teksta u odlomcima koristiti font Times New Roman 12 pt, prored 1,5 redak

• za sva ostala oblikovanja (poravnavanje, uvlake, razmaci, prored, grafičko oblikovanje navoda,

oblikovanje naslova slika i tablica itd.) primijeniti oblikovanja iz Predloška završnog rada

• za dodatna objašnjenja u tekstu mogu se koristiti bilješke (fusnote) veličine znakova 9 pt

• za pronalaženje pogrešaka u tekstu može poslužiti alat za provjeru pravopisa i gramatike

(spell check) u programu za pisanje. Kako bi se tekst završnog rada korektno organizirao, razumio i pročitao treba voditi računa o

interpunkcijskim znakovima, odnosno pravopisnim znakovima koji služe za rastavljanje teksta na

rečenice i njezine dijelove. U tom smislu potrebno je pripaziti na sljedeće:

• ispred i iza svake riječi nalazi se jedan razmak (ne više njih ili nijedan!) te se tijekom pisanja rada

na računalu preporuča korištenje paragrafa (¶)

• pravopisni znakovi kao što su točka (.), točka-zarez (;), zarez (,), upitnik (?), uskličnik (!),

dvotočka (:), trotočka (...), zatvorene zagrade ()), zatvoreni navodnici (”) i sl. pišu se zajedno s

riječju iza koje slijede (između tih znakova i riječi ne stavlja se razmak!)

• pravopisni znakovi kao što su otvorene zagrade ((), otvoreni navodnici – navodnici na početku

navoda („) i sl. pišu se zajedno s riječju ispred koje slijede (između tih znakova i riječi ne stavlja

se razmak!)

• rečenica ne počinje brojkom (ne pisati 2005. godine, već Godine 2005. … )

• skraćenice se mogu koristiti nakon što se objasni njihovo značenje

• spojnica se piše zajedno s riječima između kojih stoji, ako se radi o složenici (npr.: tehničko-

tehnološki), a odvojeno ako se koristi u neku drugu svrhu i tada zapravo predstavlja crtu (–)

• umnožak mjernih jedinica označava se točkom u sredini retka ili malim, tzv. čvrstim razmakom

između znakova jedinica (N·m, N m ili Nm) (Na mjestu čvrstog razmaka se ne može prekidati

redak. U MS Wordu unosi se kombinacijom tipki CTRL+SHIFT+SPACE.)

• u veličinskim jednadžbama propisano je pisanje produkta brojčane vrijednosti i pripadajuće

jedinice (oboje uspravno) s 0,7 do 1 standardnog razmaka (npr. U = 9 V, m = 2,4 kg,

ΔR/R = 0,02 %, υ = 22,3 °C). Svi razmaci trebaju biti nerastavljivi.

• brojke se pišu s decimalnim zarezima i razmakom između tisućica (32 457,08), ali bez razmaka

kada je samo jedna znamenka tisućice (npr. 5489)

• između brojčane vrijednosti i mjerne jedinice stavlja se jedan razmak (5 kg, 12 t/ha, 20 °C), osim

u pisanju simbola jedinica u obliku gornjeg indeksa koji se upotrebljavaju za ravninske kutove,

npr. 5°6'7''

• ne smiju se miješati simboli i nazivi jedinica. Mora se pisati, npr. ili „kilometara na sat” ili „km/h”,

a ne „km na sat” ili „kilometara/sat”

• treba kombinirati brojčane vrijednosti napisane uz slike sa simbolima jedinica, npr. „5 m”, a

izbjegavati kombinacije kao što su „pet m” ili “5 metara”

• ne smiju se miješati informacije sa simbolima jedinica. Mora se pisati, npr. „sadržaj vode je

20 ml/kg”, a ne „20 ml H2O/kg” ili „20 ml vode/kg”

• mora se pisati npr.:

„10 mm do 12 mm”, a ne „10 do 12 mm” ili „10 – 12 mm”

„0 °C do 10 °C”, a ne „0 do 10 °C” ili „0 – 10 °C”

„23 °C + 2 °C” ili „(23 + 2) °C”, a ne „23 + 2 °C”

• u tekstu je bolje napisati: tlak se mjeri u milibarima, a ne u mbar, kamatna stopa iskazana je u

postotcima, a ne u %, i sl.

• brojevi do deset se u tekstu navode slovima, osim ako iza broja slijedi mjerna jedinica izražena

kraticom, npr. „pet dijelova“ ili „sedam metara“, ali „7 m“

• prema hrvatskom pravopisu datum se može pisati na dva načina, npr. 17. ožujka 2009. ili

17. 3. 2009. (bez suvišnih nula i s razmacima iza točaka).

upute za izradu zavrŠnog rada - vusb.hr · u trećem stavku autor kratko priopćava temeljnu...

Documents