upravljanje zalihama

Univerzitet u Sarajevu Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Modul: Upravljanje u prehrambenoj industriji

Seminarski rad:

UPRAVLJANJE ZALIHAMA

Predmetni nastavnik: Doc. dr. Aleksandra Nikoli

Studentice: Omerevi Nusreta Selimovi Elma

Sarajevo, Mart, 2010.

Upravljanje zalihama

1. UVODSvako preduzee ima za cilj da uspjeno posluje i da na tritu nae svoje mjesto. Meutim danas, zadrati svoje mjesto na tritu je jako teko. Da bi mogli opstati due vrijeme u poslovnom svijetu, mora se voditi rauna o svim poslovnim procesima preduzea. Prema tome uspjenost svakog ozbiljnog poduzetnika se ogleda u kreativnosti i sposobnosti koje e mu omoguiti da bude bolji od svog konkurenta. Svaki proizvoa bi trebao odgovarati na zahtjeve kupaca kako bi zadovoljio njihove potrebe. Da bi odgovorio kupevim zahtjevima, svaki proizvoa mora raspolagati svojim proizvodom na traenom mjestu, u traeno vrijeme i u traenoj koliini. Ispunjavanje ovih zahtjeva, te ostvarivanje uspjenog poslovanja zahtjeva stalno raspolaganje potrebnim koliinama i vrstama prozvoda. Kako bi omoguio stalno dostupan proizvod, u potrebnoj koliini i na potrebnom mjestu, proizvoa mora imati zalihe proizvoda. Imati zalihe, ne bi stvaralo toliki problem da samo njihove dranje ne utie na trokove svakog preduzea. Da bi ostvarili minimum trokova, a pri tome i optimum zaliha potrebno je adekvatno upravljanje zalihama. Stoga ovaj seminarski rad ima za cilj da se upozna pojam zaliha, upravljanje zalihama, te prednosti i nedostaci dranja zaliha. Koji je najbolji nain, koji se modeli primjenjuju pri upravljanju zalihama, te koji su trokovi njihovog upravljanja. Da bi olakali razumjevanje navedenih pojmova, prije svega emo objasniti ta su to lanci snabdijevanja, kako oni utiu na zalihe i njihovo upravljanje, te sama integralna logistika kao jedna velika cjelina koja ukljuuje sve navedeno.

Omerevi N., Selimovi E. Page 2


2. LANCI SNABDIJEVANJASvako poslovanje, odluivanje, svaki korak u ivotu zahtjeva odreeno planiranje i organiziranje ukoliko elimo da se ono uspjeno realizuje i ostvari. To predstavlja odreeni proces koji se kree od jedne take do druge, odnosno krajnja taka predstavlja cilj. Sve to predstavlja lanac meusobno uvezanih dijelova, u kojem bi nedostatak samo jednog dijela onemoguio uspjeno ostvarenje cilja. Tako postoje i lanci snabdijevanja u poslovnom svijetu, koji predstavljaju svaki proces planiranja, organiziranja i kontroliranja toka materijala, sirovina i usluga do krajnjih korisnika. Lanci snabdijevnja ine jednu kariku unutar same integralne logistike. Ona predstavlja svaki proces predvianja potreba i elja kupaca, prikupljanje materijala, ljudi ili usluga kako bi se ispunili zahtjevi kupaca u odreenom vremenskom roku. Upravljanje lancima snabdijevanja predstavlja upravljanje nabavkom unutar nekog neprekidnog procesa s ciljem odravanja neprestanog toka proizvoda i usluga. Upravljanje nabavkom trai stalnu dostupnost proizvoda i usluga u traeno vrijeme i u traenoj koliini. Ukoliko to nije ispunjeno dolazi do slabljenja same karike pri emu se oteava dalje adekvatno upravljanje. Karika koja omoguava upravljanje nabavkom jeste upravljanje zalihama. Kako bi traeni proizvod, usluga i informacija bili na pravom mjestu, u pravo vrijeme i u traenoj koliini potrebno je imati zalihe takvih proizvoda. Da bi jedan lanac snabdijevanja uspjeno funkcionisao, da ne bi dolo do kidanja nijedne njegove karike, potrebno je kvalitetno upravljati od samog izvora sirovine do krajnjeg korisnika. Svaka karika lanca zahtjeva odreeni sistem upravljanja, kako ne bi dolo do kidanja lanca.



3. UPRAVLJANJE ZALIHAMA Zalihe su nuno zlo. Poslovica

Zalihe predstavljaju uskladiteni materijal koji se koristi da bi se olakalo odvijanje procesa proizvodnje, ili da bi se zadovoljila potranja kupaca. 1 One predstavljaju sredstva koje drutvo dri u svom redovnom toku poslovanja i za mnoga preduzea bez zaliha nema opstanka. Meutim, one imaju i svoju drugu stranu. Zalihe esto stvaraju kamen oko vrata svima onima koji imaju potekoe u njihovom upravljanju. U prolosti veliki problem pri upravljanju zalihama bio je prvenstveno to su osobe zaduene za brigu o materijalu, referenti materijala i rukovodioci imali nizak nivo obrazovanja. Zbog takvih okolnosti smatrali su da su posao dobro obavili samo ako imaju velike koliine zaliha na skladitu, a da pri tome nisu razmiljali (jer su smatrali da oni o tome ne treba da vode brigu) o trokovima koje stvaraju velike zalihe materijala preduzeu i pri tome vezuju novac. Meutim, vanost zaliha se ogleda u njihovom visokom udjelu u ukupnim trokovima preduzea. Dolaskom savremene tehnologije i obrazovanijeg kadra uvidjelo se da upravljanje zalihama zahtjeva veu panja. Upravljanje zalihama predstavlja kljunu odgovornost proizvodnje, zato to uveliko utjee na potrebe za kapitalom, trokove i usluge potroaa.2 Ono podrazumjeva razvijanje politika kojima e se postii optimalno ulaganje u zalihe. Visina optimalnog ulaganja u zalihe se razlikuje zavisno o djelatnosti preduzea. Upravljanje zalihama se generalno sastoji iz planiranja, kontrole i upravljanja zalihama. Proces planiranja zahtijeva utvrivanje nivoa minimalne, optimalne i maksimalne zalihe. Kontrola podrazumijeva brigu menadera o trenutnim stanjima, kao i komparaciju sa nivoima predhodno definiranim kao minimalnim, optimalnim odnosno maksimalnim. Na kraju imamo proces upravljanja, koji podrazumijeva donoenje odluka menadmenta o nabavkama, plasiranju i sl. 3 Upravljanje zalihama treba da bude efektivno i efikasno. 4 Efektivno upravljanje predstavlja vid upravljanja pri kome je preduzee u svakom trenutku obezbjeeno kvalitetnim i dovoljnim koliinama materijala. Efikasno upravljanje zalihama je upravljanje pri kome su trokovi uvanja materijala svedeni na minumum. Da bi preduzee upravljalo efektivno i efikasno zalihama u svakom trenutku moraju se uskladiti miljenja osoba zaduenih za upravljanje zalihama.

1

http://www.tims.edu.rs/sr/sadasnji.../75-finansije?...768%3Aupravljanje_zalihama;( 03.03.2010.) http://www.tims.edu.rs/sr/sadasnji.../75-finansije?...768%3Aupravljanje_zalihama ;(03.03.2010.) http://www.istore.ba/kolumne-print/99business-support/121navike-uspjenih organizacija.html.(12.03.2010) Sorak, M. (2006) : Menadment poslovanja, Banja Luka, str. 123

2

3

4



Mi drimo zalihe zato to nam omoguavaju da obavljamo funkcije nabavke, proizvodnje i prodaje na razliitom nivou.5 Upravljanje zalihama predstavlja sloen sistem. Pri upravljanju zalihama u preduzeu moraju se potovati odluke pojedinih poslovnih funkcija kako bi svi oni bili zadovoljni. U obzir se uzimaju odluke finansijske, prodajne, proizvodne i nabavne funkcije.6 Sve ove funkcije u preduzeu imaju razliite stavove po pitanju koliine i vremena nabavke zaliha. Finansijski rukovodilac ima veliku odgovornost, njegov zadatak je kako racionalno upravljati sredstvima odnosno gotovinom. Mora dobro razmisliti gdje uloiti gotovinu kako ne bi dolo do vezivanja gotovine u nepotrebna sredstva. Poto ulaganje u zalihe iziskuje mnogo gotovine, njegovo miljenje je esto da zalihe trebaju biti to nie. Prodajnom rukovodiocu je glavni cilj da ima to vee koliine gotovih proizvoda kako bi kupcima na vrijeme bile isporuene narudbe. Iako su njihovi stavovi proturijeni oni se moraju sloiti po pitanju zaliha. Prodajni rukovodilac mora da planira koliinu i kretanje proizvodnje u toku kako bi zadovoljio potrebe prodajne funkcije za zalihama gotovih proizvoda. Na drugoj strani finansijski rukovodilac mora da ustanovi da li su te zalihe financijski opravdane. Proizvodne funkcije u preduzeu moraju voditi rauna o optimalnoj koliini matrijala i sirovina kako bi proizvodnja bila i toku i samim tim bi bila i odgovarajua koliina gotovih proizvoda. Da bi se proces proizvodnje odvijao neometano proizvodni rukovodilac bi elio da koliine zaliha budu to obimnije. Meutim ponovo se s tim ne moe sloiti finansijski rukovodilac jer velika koliina zaliha trai velike trokove. Stoga, proizvodni rukovodilac mora voditi rauna o optimalnoj koliini sirovina i materijala da bi obezbijedio dovoljne koliine gotovih proizvoda, a samim tim da smanji prosjene ukupne trokove. Finansijski rukovodilac mora sve to da prekontrolie da li se zalihe i trokovi kreu u finansijski dozvoljenim granicama. Svi ovi funkcionalni aspekti preduzea vide potrebe za dranjem zaliha samo je pitanje koliko zaliha drati.

3.1.Sistem upravljanja zalihamaSistem upravljanja zalihama prvenstveno zavisi od tri stavke:5

http://www.tims.edu.rs/sr/sadasnji.../75-finansije?...768%3Aupravljanje_zalihama; ( 03.03.2010) http://www.tims.edu.rs/sr/sadasnji.../75-finansije?...768%3Aupravljanje_zalihama; ( 03.03.2010)

6



Strukture i tipa procesa proizvodnje Djelatnosi kojom se preduzee bavi Veliine preduzea Odabranog modela upravljanja proizvodnjom Funkcija cilja preduzea7 Od strukture i tipa procesa proizodnje uveliko zavisi i sistem upravljanja zalihama. Jer za neke tipove proizvodnje koje imaju vee koliine proizvoda i koje zahtjevaju vee koliine materijala samim tim je i sistem upravljanja zalihama dosta komplikovaniji. Od modela upravljanja proizvodnjom zavisi i sistem upravljanja zalihama, jer model upravljanja proizvodnjom odluuje u kojem e trenutku se morati nabaviti materijal za proizvodnju, koja koliina materijala je potrebna, koja vrsta, koji kvalitet. Koji cilj ima preduzee, da li je to dobavljanje materijala s ciljem da se odmah lansira u proces proizvodnje i da samim tim nema nikakve zalihe da su zalihe svedene na nulu. Takvim stavom i ciljem preduzee ostvaruje minimalne trokove jer nema skladitenja zaliha, meutim postoje veliki rizici. Potrebno je uvijek obezbijediti da sirovina doe na vrijeme kako se ne bi desilo da doe do zastoja u proizvodnji i samim tim se desi da se ne moe isporuiti dogovorena koliina proizvoda u dogovoreno vrijeme. Ovako postavljane bilo bi idealno da sa sobom ne nosi puno rizika. S obzirom na sve probleme pri upravljanju zalihama potrebno je uspostaviti sistem upravljanja zalihama kako bi preduzee u svakom trenutku imalo dovoljne koliine zaliha, u dogovoreno vrijeme, dobrog kvaliteta, i sa najmanjim moguim trokovima. Sistem upravljanja zalihama izgradnja se kroz tri faze.Slika 3. Izgradnja sistema upravljanja zalihama vri se kroz tri faze

Planiranje toka stanja materijala Praenje toka stanja materijala

Regulisanje toka stanja materijalaIzvor: Sorak M.,(2006), Menadment poslovanja, Banja Luka, str. 132.

3.1.1. Planiranje toka stanja zaliha Planiranje toka stanja zaliha ima za cilj da u svakom trenutku odredi potrebnu koliinu zaliha i vrijeme pristizanja zaliha u skladite. Mora se tano znati kolika koliina zaliha i u koje vrijeme treba da bude u skladitu kako bi se proces proizvodnje odvijao neometano. Da bi

7

Sorak M., (2006), Menadment proizvodnje, Banja Luka, str. 131



znali kolike su potrebne koliine zaliha, mora se znati i planirani obim proizvodnje tano po vrsti proizvoda kako bi mogli odrediti vrste zaliha koje su potrebne. Na osnovu sljedee formule mogu se preraunati koliine zaliha po vrsti, i vremenu nabavke.

Qpmtj= Qptj (nm + qm) Gdje je : Qpmtj potrebna koliina zaliha odreene vrste i dimenizije za odreenu jedinicu. Qptj planirana koliina proizvoda za datu terminsku jedinicu nm qm normativ materijala po jedinici proizvoda gubici materijala po jedinici proizvoda8

Tabela 1. Normativ materijala Ozn. Dok.: NAZIV PREDUZEA NORMATIV MATERIJALA List: 1 Listova: Ident. Oznaka Naziv proizvoda . R.br. Ident. Oznaka Naziv J.M. Koliina Napomena J.M. Koliina

Izradio: Datum: Ime:

Kontrolisao:

Odobrio:

Izvor : Sorak M.,(2006), Menadment proizvodnje, Banja Luka, str. 133

Nakon uraenog normativa raunaju se koliine materijala po vrstama i planiranim terminima i koliinama nabavke, ali uzimajui u obzir stanje materijala na skladitu. QPLmtj= Qpmtj - Qs8

Sorak M., (2006), Menadment proizvodnje, Banja Luka, str. 133



Znaenje: QPLmtj planirana koliina materijala za odreene vrste i dimenzije za planirani termin nabavke Qs stvarna vrsta materijala odreene vrste i dimenzije u skladitu.9 Na osnovu svega navedenog moe se zakljuiti da se poslije svih ovih preraunavanja dobiju informacije o vrsti zaliha, koliini, terminima kad ih je potrebno nabaviti, koliini u skladitu. Informacije o koliinama zaliha po vrsti, terminu u kojem ih je potrebno nabaviti je specifikacija proizvoda.

Tabela 2. Specifikacija materijala

Ozn.dok: NAZIVPREDUZEA

SPECIFIKACIJA MATERIJALA

List : Listova :

Broj

ident

Oznaka

Naziv proizvoda

JM

R.br.9

Ident

Oznaka

Naziv

JM

Koliina Termin isporuke

Napomena

Sorak M.,(2006), Menadment proizvodnje, Banja Luka, str. 133



Ispostavio : Datum Ime

Odobrio:

Izvor : Izvor : Sorak M.,(2006), Menadment proizvodnje, Banja Luka, str. 133 Ovakvim nainom planiranja zaliha omoguuje se obezbjeenje zaliha u tano vrijeme, u tanoj koliini, i na pravom mjestu. Tanim planiranjem zaliha planiraju se i trokovi i sve se moe uskladiti. Praenje toka stanja zaliha Pored planiranja toka zaliha mora se voditi rauna i o daljem praenju zaliha. Kako bi upravljanje zalihama bilo dobro i kako bi ostvarili optimalne koliine zalihe, moramo voditi rauna o svakom ulazu zaliha u skladite preko dokumenta primke. Koliko je zaliha uskladiteno, kojih zaliha, ko ih je preuzeo. Dalje praenje zaliha u skladitu vri se preko datoteke, ovaj dokument govori o vremenu koliko se zalihe nalaze u skalditu, u kakvom su stanju zalihe u sluaju da je dolo do oteenja. Pored ulaza i skladitenja zaliha mora se voditi rauna i o izlazu zaliha iz skladita, izlaz zaliha prati se preko trebovanja. Mora se vidjeti ko je uzeo zalihe iz skladita u koje vrijeme i za koje potrebe.

Regulisanje toka stanja zaliha Regulisanje materijala vri se preko kontrolisanja ulaza zaliha, izlaza zaliha iz skladita, stvarnih koliina zaliha na skladitu, specifikacije materijala. Regulisanje toka materijala ima glavni cilj da uskladi planiranu potronju zaliha sa stvarnom potronjom zaliha, kako ne bi dolo do manjka zaliha za potrebe proizvodnog procesa, ili nedostatka gotovih proizvoda za potrebe kupaca, ili prevelike koliine zaliha u skladitima. Za sistem upravljanja zalihama potrebni su sljedei podaci : STM stanje zaliha u skladitu TSP tehnoloka sastavnica proizvoda Omerevi N., Selimovi E. Page 9


PMARD datoteka proizvoda, alata, materijala i rezervnih dijelova CIF ciklus izrade faza PR prioritet zaliha oznaen brojevima od 1-4 PLP plan proizvodnje TK termin kalendar Potrebno je sljedee izraunati: Izraunati potrebne koliine zaliha po vrsti, dimenziji, na osnovu PLP, TSP, CIF, TK, RPMARD. Saimanje izraunatih koliina zaliha na osnovu unaprijed utvrenih prioriteta materijala na potrebne koliine i termine nabavke. Izraunavanje planiranih koliina zaliha za nabavku po vrsti, dimenziji i terminskoj jedinici, oduzimanjem raspoloivih koliina zaliha u skladitu od potrebnih. Kao izlazi dobiju se: NM- Narudbenice zaliha po koliini, vrsti, dimenziji i terminu nabavke RKMPP Rezervisane koliine zaliha po planu proizvodnje i VMS vikovi zaliha u skladitu10

Slika 1. Dijagram upravljanja zalihamaStart

Incijalizacija Ulazni podaci: STM, TSP, PRMARD,CIF,PR,PLP,TK.

Izraunavanja potrebnih koliina materijala Saimanje izraunatih koliina po PR na potrebnu koliinu i termin

10

Sorak M., (2006), Menandment proizvodnje, Banja Luka, str. 138



Izraunavanje planiranih koliina materijala za nabavku

Izlazni podaci NM,RKMPP, VMS

Rezervisanje materijala Troenje

Naruivanje materijala

Viak materijala

u skladituProdati materijal

NE Odstupanje NM DADopremljenja manja koliina

NE

materijalRegularn

NE

DA NE DA

a potron jaUmanjena potronja

DADopremljenja vea koliina Prodaja materijala

Rezervisanje materijala

DA

NE

Zaprimiti

materij alNEVraanje materijala dobavljau

DA

DAPrimiti sav materijal

NE

Prodati materija l DA

Naruiti

DAZaprimanje materijala u skladite

materi jalDA Naruivanje materijala

Prodati materijal

Izvor : Sorak M., (2006), Menadment poslovanja., Banja Luka, str. 136

U sluaju kada doe do jedne od ovih pojava osoba zaduena za zalihe mora obavijestiti strune osobe kako bi mogli dalje postupati sa zalihama.

Kako bi preduzee imalo to nie trokove vodi se rauna o trokovima nabavke. Svi materijali se nabavljaju od provjerenih dobavljaa sa kojima firma ima potpisane ugovore i kada skladitar pri svakodnevnom izdavanju materijala, arhivira popratnicu, primjeti da su dostignute signalne zalihe, on alje nalog za nabavu u raunovodstvo, gdje raunovoa provjerava i alje nalog za isporuku kod direktora na ovjeru, zatim iz raunovodstva ovjerena kopija narudbe ide prema dobavljau onda se eka odreeno vrijeme da se isporui roba, zatim provjerava i prima roba od strane skladitara, kopija narudbenice, dokumenata za isporuku i zaprimnica se arhiviraju i alju u raunovodstvo i na kraju nalog za plaanje se izda i ovjeren od strane direktora te je plaenje izvreno. Dijagramom toka nabavke koji je



prikazan u shemama broj 1 i 2, pokazuje kako se vri nabavka svih neophodnih materijala za nesmetano funkcionisanje svakog preduzea.

Shema 1. Dijagram toka nabavke sirovine



Izvor : Vlastita istraivanja

Shema 2. Dijagram toka nabavke pomonog materijala



Izvor : Vlastita istraivanja

3.2. Razlozi dranja zaliha Postoji mnogo razloga zato drati zalihe u jednom preduzeu. Pored svih trokova koje zahtijeva dranje zaliha, zalihe su neophodne za funkcionisanje jednog preduzea. Takoer Omerevi N., Selimovi E. Page 14


pored raznih mana imaju i niz prednosti neke od tih opisane su u nastavku. Ekonomija obujma (economies of scale) - snienje prosjenih trokova poslovanja s poveanjem obima.11Dranjem zaliha preduzee ostvaruje snienje prosjenih trokova pri poveanju obima proizvodnje, poveanje obima nabavke i pri poveanju obima prevoza. Pri veoj kupovini materijala i sirovina preduzee dobija se koliinski popust, te s tim ima manje trokove. S druge strane prevoz moe prenijeti vee koliine i stvoriti ekonomiju obima kroz bolju iskoritenost opreme. Proizvodnja ima vee koliine materijala stoga ima due rokove proizvodnje ime su smanjeni fiksni trokovi po jedinici. Uravnoteenje ponude i potranje se iskljuivo odnosi da neka preduzea moraju imati velike koliine zaliha u susret sezonskoj potranji. Veina sirovina u prehrambenoj industriji je sezonskog karaktera kako bi udovoljili potranji moraju se imati zalihe da bi u vrijeme kada vie nema sirovina i dalje mogli udovoljiti potranji tih proizvoda. Glavni razlog dranja zaliha je neutraliziranje neizvjesnosti u potranji.12 Dananje trite je puno iznenaenja stalno se deavaju neki zaokreti pa samim tim i u potranji nekih proizvoda. Moe se desiti da potranja toliko naraste da se ne mogu zadovoljiti porebe kupaca usljed nedostatka sirovina. Pored toga to gubimo narudbu i samim tim moe se desiti da izgubimo i samog kupca zbog nezadovoljenja njegovih potreba za odreenim proizvodima, takoer i proizvodna linija se zaustavlja pa su to dodatni trokovi za preduzee.

3.3. Vrste zaliha Nekada su skladita sluila za spremanje, skladitenje robe koja je tamo stajala dosta dugo. U dananje vrijeme skladite slui za prevazilaenje potranje i u tom smislu zapravo moemo govoriti o vie vrste zaliha:11

http://www.fmt.ba/attachments/012_finansije%20strucni%20pojmovnik.doc(20.03.2010.) Bloomberg J.D.,Le May S.,Hanna B.J. (2006): Logistika, Mate doo, Zagreb, str.136

12



Slika 2. Vrste zaliha

VRSTE ZALIHA

PREMA VRSTI ROBE ZALIHE SIROVINA I MATERIJALA ZALIHE DIJELOVA I POLUPROIZVOD A

PREMA STVARNOJ I PLANIRANOJ KOLIINI

PLANIRANE

STVARNE

MINIMALNE

MAKSIMALNE

ZALIHE GOTOVIH PROIZVODA

OPTIMALNE PROSJENE

SIGURNOSNE

PEKULATIVNE

SEZONSKE

NEKURENTNE

Izvor : Topi A. (2009), Industrijska logistika,Sarajevo.

Sirovine, poluproizvodi i gotovi proizvodi opisuju zalihe u razliitim fazama dovrenja. Pretvaranjem sirovina u poluproizvode, a poluproizvode u gotove proizvode dodaje im se vrijednost. Tako sirovine imaju manju vrijednost od poluproizvoda dok poluproizvodi imaju manju vrijednost od gotovih proizvoda. Meutim sve tri ove vrste zaliha treba imati na Omerevi N., Selimovi E. Page 16


skladitu kako bi proces proizvodnje i prodaje mogao funkcionisati. Jedan od najlakih naina za praenje zaliha je taj da se za odreeni osnovni podatak (sirovinu, repromaterijal, poluproizvod, proizvod itd.) definiu minimalne, maksimalne, prosjene i sigurnosne zalihe. Pored ovih vrsta zaliha potrebno je voditi rauna i o ostalima. Optimalne zalihe su one koliine zaliha pri kojima su najnii ukupni trokovi zaliha.13 Raznim modelima se nastoji postii ovo stanje zaliha pri kojima su trokovi minimalni. Sigurnosna zaliha ili minimalna zaliha titi preduzee od nestaica robe na skladitu usljed raznih promjena na tritu. pekulativna zaliha ograuje rizik od mogunosti buduih poveanja cijena. 14 pekulativnu zalihu je dobro imati na stanju da se ne bi u budunosti plaala dupla cijena za neke sirovine i time se poveali trokovi preduzea. Sezonske vrste zaliha predstavljaju zalihe koje su unaprijed kupljene zbog potreba proizvodnje jer u neko vrijeme proizvodnje tih zaliha nee biti na tritu, samim tim nee se biti u mogunosti nabaviti potrebene koliine tih zaliha. Nekurenta zaliha je zastarjela i ne moe se prodati.15

4. NAINI UPRAVLJANJA ZALIHAMAU mnogim prozvodnim preduzeima moe se sresti veliki broj razliitih vrsta zaliha. Neke od njih zahtjevaju manja ulaganja, zbog niske cijene po jedinici dok druge zahtjevaju vea ulaganja. Iz tog razloga ovakva preduzea treba da analiziraju i klasifikuju zalihe prema visini ulaganja u iste. Sistemi klasifikacije zaliha pomau rasporediti vrijeme i novac u upravljanju zalihama. Ova klasifikacija odravanja zaliha omoguava rad sa viestrukim proizvodnim linijama i velikim brojem jedinica. Najei koriteni modeli klasifikacije su ABC analiza i analiza kritine vrijednosti (CVA).

4.1.ABC analiza ABC analiza vri kategorizaciju proizvoda prema vanosti. Vanost moe biti tok novca, vrijeme dostave, nestaica roba na zalihi, trokovi nestaica, obim prodaje, profitabilnost itd.

13

http://super-king.hr/hr/opce/upravljanje.html. preuzeto 09.03.2010. Bloomberg J.D.,Le May S.,Hanna B.J. (2006): Logistika, Mate doo, Zagreb, str.139 Bloomberg J.D.,Le May S.,Hanna B.J. (2006): Logistika, Mate doo, Zagreb, str.139

14

15



Dijagram 1. Predstavljanje ABC sistema klasifikacije zaliha

Izvor : http://www.tims.edu.rs/sr/sadasnji.../75-finansije?...768%3Aupravljanje_zalihama;(03.03.2010)

Na datom dijagramu predstavljen je postotak ulaganja u zalihe s obzirom na njihovo uee. Tako se moe vidjeti da na 20% koliine zaliha otpada 80% ulaganja, dok na preostalih 80% zaliha otpada 20% ulaganja u zalihe. Ovakav sistem klasifikacije zaliha podrazumjeva svrstavanje zaliha u grupe ( grupa A, grupa B, grupa C). U grupu A spadaju one vrste zaliha koje zahtjevaju najvea ulaganja, odnosno sa najviom jedininom cijenom (Dijagram 1. 20% vrsta zaliha, 80% ulaganja). U grupu B spadaju vrste zaliha sa niim ulaganjima, niom jedininom cijenom u odnosu na zalihe iz grupe A (Dijagram 1. 30% vrsta zaliha, 15% ulaganja). Grupi C pripada preostala grupa zaliha koja zahtjeva najmanja ulaganja (Dijagram 1. 50% vrsta zaliha, 5% ulaganja). Ovakav sistem klasifikacije takoer omoguava preduzeima da utvrde nivo i metode kontrole prema grupama. Tako zalihe u grupi A zahtjevaju najvii nivo kontrole s obzirom da na njih otpadaju najvea ulaganja. Zalihe u grupi B mogu biti kontrolisane jeftinijim metodama i ne toliko esto kao zalihe grupe A. Najnii stepen kontrole je zastupljen kod grupe C, jer se one nabavljaju u velikim koliinama po najnioj cijeni.

4.2.Analiza kritine vrijednosti (CVA) CVA ( eng.Critical value analyse) je analiza koja klasifikuje prozvode na osnovu nestaice robe. Obino koristi tri do pet kategorija i to: 1. Najvei prioritet-kritian artikl, nisu dozvoljene nikakve nestaice robe 2. Visoki prioritet-vrlo vaan artikl, doputene su ograniene nestaice robe 3. Srednji prioritet-nuan artikl, dozvoljene su povremene nestaice robe 4. Niski prioritet-eljen artikl, doputene su nestaice robe Omerevi N., Selimovi E. Page 18


5. Najnii prioritet-potreban artikl, doputene nestaice robe na irokim osnovama16 S obzirom na ovakvu podjelu, svakoj kategoriji se subjektivno odreuje postotak nestaice. U svakom sluaj, kategorija najveeg proriteta ima nulti postotak nestaice robe, dok kod ostalih kategorija nivo nestaice je obrnut prioritetu vanosti robe.Dodjeljivanje vrijednosti postotka ostalim kategorijama moe biti npr.artikli visokog prioriteta mogu imati nestaicu robe od 4%, srednjeg prioriteta 7%, niskog prioriteta 12% i nestaice robe najnieg prioriteta mogu biti 16%. 4.3. Modeli guranja (eng.model push) Modeli guranja rasporeuju narudbe za proizvodnju ili robu prije nego to je poznata potranja kupca. Neki od modela ovog oblika su model ekonomine koliine narudbe-EOQ (eng.Economic order quantity), model planiranja materijalnih potreba-MRP (eng.Material requirements planning) i model planiranja distribucijskih zahtjeva-DRP (eng.Distribution requirement planning). 17 4.3.1. Model ekonomine koliine narudbe-EOQ (eng.Economic order quantity) Ovaj model se koristi kako bi se odredilo vrijeme i koliina narudbe proizvoda. Pri primjeni ovog modela koristi se sljedei obrazac:

Gdje je: P - troak ispostavljanja jedne narudbe, npr. 500 D godinja potranja za proizvodnjom,npr.7200 C godinji troak dranja zaliha izraen kao postotak troka ili vrijednosti proizvoda, npr. 20% V prosjeni troak ili vrijednost jedne jedinice zaliha, npr. 10018

Dakle, bez obzira kada je narudba plasirana potrebno je 600 jedinica. Da bi se odredilo vrijeme naruivanja potrebno je znati vrijeme dostave-vrijeme proteklo izmeu ispostavljanja narudbe i primanja narudbe. Ukoliko je potreban jedan dan za ispostavljanje narudbe, tri dana za obradu i pripremu narudbe i etiri dana za isporuku, tada je ukupno vrijeme dostave osam dana. Koliina koritenih zaliha tokom vremena dostave je taka ponovne narudbe (reorder point). Kada zalihe dosegnu ovaj nivo, potrebno je ispostaviti narudbu. Ako se godinja potranja od 7200 jedinica podijeli sa 360 dana, dobije se dnevna potranja od 20 jedinica.16

Bloomberg J.D.,Le May S.,Hanna B.J. (2006): Logistika, Mate doo, Zagreb, str.147 http://logistika.blog.hr/2009/10/162682932,3/metode-za-kontrolu-zaliha.html. ( 04.03.2010.) Topi A., (2009), Industrijska logistika, Sarajevo.

17

18



Dobivena dnevna potranja od 20 jedinica pomnoena sa 8 dana potrebnih za dostavu, daje 160 jedinica koje predstavljaju taku ponovne narudbe.Prema ovome nova narudba na 600 jedinica se ispostavlja kada zalihe dostignu 160 jedinica. EOQ model se oslanja na nekoliko pretpostavki: Postoji kontinuirana, stalna i poznata stopa potranje Ciklus vremena dostave/nadopunjavanje je poznat i stalan Stalna cijena kupovine je neovisna o naruenoj koliini Trokovi transporta su stalni bez obzira na premjetenu koliinu i preenu udaljenost Nisu dozvoljene nestaice robe na skladitu Nema zaliha u tranzitu Svi dijelovi zaliha su neovisni jedni o drugima Horizonot plaanja je beskonaan Nema ogranienja koliine raspoloivog kapitala19 Meutim, ove pretpostavke esto odstupaju od stvarnog ivota. Uprkos tome, EOQ je najire koriteni model zaliha. Daje precizne odgovore i jednostavan je za upotrebu. 4.3.2. Model planiranja materijalnih potreba-MRP (eng.Material requirements planning) MRP model omoguava planiranje materijalnih potreba po vrstama, koliinama i terminimasmanjuju se trokovi skladitenja, postie brzo reagovanje na trine oscilacije i pribliava se JIT ( pravovremeno=eng.just in time) snabdijevanje. Ovaj model slui za odreivanje koji materijali i sastavni dijelovi su potrebni, koliko materijala i sastavnih dijelova je potrebno i kada su materijali i sastavni dijelovi potrebni kako bi se ispunili glavni proizvodni ciljevi. Neophodni uslovi za MRP: Obrazovani kadrovi Realan glavni proizvodni plan Precizne sastavnice Validni podaci o zalihama Baza podataka o proizvodnji Odgovarajui hardver Softverska rjeenja 20 Koristi ovog modela se ogledaju u kraem vremenu eliminisanju kanjenja nabavke i rizika nedovoljnih sistema proizvodnje. Pored svih koristi ovaj sistem ima i niz nedostataka. nepreciznost, visoka poetna ulaganja u hardver neizvjesnost okoline. 4.4. Modeli povlaenja (eng.model pull) Modeli povlaenja zaliha se zasnivaju na proizvodnji robe kada je ve poznata potranja kupca. U skladu sa narudbom pristupa se proizvodnji, s ciljem smanjenja zaliha robe.19

isporuke, manjim ulaganjima u zalihe, zaliha, te veoj efikasnosti ukupnog Nedostaci ovog modela su netanost, i softver i prevelika varijabilnost te

Bloomberg J.D.,Le May S.,Hanna B.J. (2006): Logistika, Mate doo, Zagreb, str.149

20

Topi A., (2009), Industrijska logistika , Sarajevo.



Najzastupljeniji modeli povlaenja su pravovremeno snabdijevanje-JIT (eng. Just-in-time) i KANBAN (japanska rije=karta, etiketa).21 4.4.1. Model pravovremenog snabdijevanja-JIT Slubena definicija JIT je: proizvesti i isporuiti gotovu robu upravo na vrijeme da bude prodana, sklopove upravo na vrijeme da budu sastavljeni u gotovu robu, proizvodne dijelove upravo na vrijeme da preu u sklopove i nabavljene materijale upravo na vrijeme da budu pretvoreni u proizvodne dijelove. JIT je discipliniran i pristup za poboljanje kvalitete proizvodnje, fleksibilnosti i produktivnosti eliminacijom gubitka i ukupne ukljuenosti ljudi. JIT ne znai samo smanjivanje zaliha, tanije, njegov je krajnji cilj poveana kvaliteta.22 Slika 3. Just in time-JIT NABAVK A PROIZVODI PROIZVODN JA INFORMACIJE

Izvor: Topi A,(2009) Industrijska logistika, Natavni materijal

Osnovne karakteristike JIT nabavke se ogledaju u kvalitetu-prema tome to kupac postavlja minimalnu specifikaciju proizvoda, dobavlja materijala sarauje sa kupcem, kako bi se zadovoljili zahtjevi za kvalitetom, te se preporuuje kontrola du cijelog sistema, a ne provjeravanje uzoraka. Sljedea karakteristika se manifestuje kroz prijevoz tako to voditelj nabavke rasporeuje i kontrolie transportne aktivnosti u najveoj moguoj mjeri. Jako bitni su i dobavljai, odnosno ovaj model zahtjeva nekoliko dobavljaa smjetenih to blie, pokuavaju se grupisati udaljeni dobavljai, zahtjeva se potpuni nadzor dobavljaa, te je ponuda materijala svedena na minimun. Posljednja, ali ne manje bitna karakteristika je koliina nabavke. Ona zahtjeva este, pravilne isporuke manjih i tano odreenih koliina, prisutni su dugoroni ugovori o nabavci, te spreavanje pomanjkanja i zastarjelost robe. Korist od JIT modela imaju ne samo nabavljai, nego istovremeno i dobavljai. Reducirani materijalni trokovi, manje preraivanja, manje otkazivanja, manji nadzor, administrativna efikasnost, nii trokovi isporuivanja materijala i bolja kvaliteta gotovih proizvoda su neosporne koristi za jednog nabavljaa koji primjenjuje ovaj model.Koristi za dobavljaa prvenstveno proizilaze iz potpunijih zahtjeva za proizvodnim kapacitetima i rasporedom proizvodnje, poboljane administrativne efikasnosti, predvidivog kretanja gotovih proizvoda iz preduzea, te smanjenja materijalnih trokova. Pored brojnih koristi koje nudi JIT, ovaj model ima i nekoliko rizika. Dugoroni ugovori esto predstavljaju prepreku iz razloga to je teko nai novog dobavljaa. esto je prisutno nepotivanje ugovora, a oni terminiraju kvalitetu, obeanja u isporuci, koliine i cijene. Jo

21

Bloomberg J.D.,Le May S.,Hanna B.J. (2006): Logistika, Mate doo, Zagreb, str.148

22

http://www.logiko.hr,( 10.03.2010).



jedan od moguih rizika je trajk, bilo da je u vlastitom pogonu, kod dobavljaa ili kod prevoznika. 4.4.2. Kanban Kanban je sistem povlaenja proizvodne kontrole, a ne razumljivi sistem upravljanja proizvodnjom. Kanban radi na osnovu signala koji pokazuje kada je radna stanica spremna za vie materijala, iz zaliha ili iz predhodne radne stanice. Kanban signali su obino kartice. Kada je odreena koliina robe dovrena i prebaena na sljedeu radnu stanicu, daje se signal da se dovede materijal sa zaliha ili s predhodne stanice.To zapravo predstavlja klasini sistem povlaenja jer putanje stanice u rad zavisi o stanju u kojem se stanica nalazi. 5. TROKOVI ZALIHA Tok poslovanja jednog preduzea u velikoj mjeri zavisi od koliine zaliha na stanju. Stabilnost procesa je vee ukoliko je i nivo zaliha na skladitu vei, samim tim tok procesa proizvodnje se odvija neometano, kupci na vrijeme dobivaju narudbe, nema gubitaka prodaje niti naruene reputacije na tritu. Stoga zalihe trebaju biti to vee. Meutim to su zalihe vee to su vei i trokovi poslovanja, trebaju vea novana sredstva za nabavku i uvanje zaliha, iz tog razloga nivo zaliha treba biti to manji. Dva kontradiktorna stava u vezi sa upravljanjem zalihama, ba iz ovih razloga mora se voditi rauna o upravljanju zalihama u preduzeu. Politika upravljanja zalihama mora biti adekvatna kako bi uskladila ova dva stava. U preduzeu treba da bude dovoljna koliina zaliha na skladitu kako ne bi dolo do prekida u poslovanju, i ukupni trokovi zaliha treba da budu to manji. Sa stanovita racionalnog upravljanja zalihama, ti trokovi se uobiajeno dijele na trokove pribavljanja zaliha, trokove dranja zaliha i trokove nedostataka zaliha.23 Treba razmotriti sve stavke trokova kako bi tano znali kakvu politiku u upravljanju zalihama treba voditi da bi nam ukupni trokovi bili minimalni.

5.1.Trokovi naruivanja zaliha Trokovi naruivanja sirovina i materijala predstavljaju trokove koji nastaju u procesu njihove nabavke. Podjela trokova narudbe: Trokovi ispostavljanja narudbe i trokovi pripreme proizvodnje Trokovi prijema, istovara, kontrole i smjetaja zaliha Proputeni koliinski popusti 24

Trokovi naruivanja nastaju prvenstveno zbog pripremanja narudbe, izbora dobavljaa, ispitivanja trita, usporeivanja cijene nabavke materijala. U sluaju da se nabavljaju23

http://www.tims.edu.rs/sr/sadasnji.../75-finansije?...768%3Aupravljanje_zalihama; ( 03.03.2010) http://oliver.efri.hr/~pom/folije3.htm.( 21.03.2010.)

24



standardni materijali i sirovine od dobavljaa s kojima se odravaju stalni kontakti i da su cijene nabavke relativno iste na tritu tada je narudba rutinska i ne zahtijeva velika ulaganja. Meutim u sluajevima kada se mora ispitivati trite, analizirati ponude vie dobavljaa, procjeniti kvalitet sirovina i materijala tada su trokovi naruivanja znatno vei. 5.2.Trokovi dranja zaliha Trokovi dranja zaliha su znatno vei nego to su to trokovi naruivanja zaliha. trokove dranja zaliha ubrajaju se sljedee vrste trokova: Trokovi vezivanja kapitala Trokovi skladitenja Trokovi osiguranja Porez na imovinu Trokovi rizika zaliha25

U

Kapitalni trokovi su u veini preduzea najvea kategorija trokova. Kapitalom koji se ulae u zalihe mogu se izviti neke druge investicije od kojih bi imali dodatnu zaradu to sa zalihama nije sluaj. Sve zalihe koje jedno preduzee ima mora skladititi, da li e to biti neki iznajmljeni prostor za koji e plaati najamninu i komunalije ili vlastiti prostor za skladitenje kako bi se izbjegli ovi trokovi, u svakom sluaju prostor za zalihe treba obezbijediti na vrijeme. Veina drava u svijetu ima poreze na zalihe, meutim mnogo je i onih koji uspjeno izbjegavaju poreze na zalihe. Primjer za to je da mnoga preduzea vode distribucijske centre u Nevadi i Renu zbog opsluivanja trita Kalifornije, kako bi izbjegli neke kalifornijske poreze na zalihe jer Nevada ima skladite slobodnih luka. Trokovi rizika dranja zaliha obuhvataju zastarijevanje, oteenja, premjetanje, ili krae. Zastarijevanje zaliha znai da se zalihe ne mogu prodati po prvobitnoj cjeni, jer im je istekao rok upotrebe ili na tritu postoje bolji proizvodi koji ih zamjenjuju. Npr. mlijeko ima svoj rok upotrebe i veoma se lahko moe otetiti stoga ne skalditu treba voditi mnogo rauna o tome da roba ne zastari jer u tom sluaju ne moe se prodati. Pored toga to mlijeko moe zastarjeti i izgubiti na vrijednosti isti sluaj je i sa raunarima i elektrinim ureajima. Jo jedan rizik dranja zaliha jeste oteenje zaliha, naroito ako se skladite zalihe koje su osjetljive, lahko lomljive. 5.3. Trokovi nedostataka zaliha Nedostatak zaliha preduzee moe puno kotati kako u finansijskom smislu tako i u smislu gubljenja reputacije odnosno ugleda preduzee. Trokovi nedostataka zaliha nastaju u dva sluaja. Prvi sluaj je kada se javi nedostatak zaliha sirovina i materijala koje zahtijeva proces proizvodnje. Drugi sluaj je kada nestane zaliha gotovih proizvoda koje su neophodne kako bi se zadovoljile narudbe kupaca. U prvom sluaju dolazi do poveanja ukupnih i prosjenih trokova zbog smanjenja obima proizvodnje ili u sluaju da dodje do prekida. Kod nedostataka zaliha gotovih proizvoda trokovi zavise od reakcije kupaca. Mogue reakcije kupaca prikazane su na sljedeoj slici:25

hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=44553=en: preuzeto 18.03.2010.



Slika 2. Mogue reakcije kupaca u sluajevima nedostataka zaliha

KupacPojavljuje se nestaica robe Opcij

a ekati

Opci ja Zamijeniti proizvodOvom prilikom

Opci ja Zamijeniti trgovinuZauvijek Ovom prilikom Zauvijek

Prioritetno vraanje

Uobiajeno nadaponjuvanje

narudbe

Mark a

Cijen a

Lokacija

Selekcij a proizvodMarka


Cijen a

Isti proizvod

Razliiti proizvod


Izvor : Bloomberg J.D.,Le May S.,Hanna B.J. (2006): Logistika, Mate doo, Zagreb, str.137

Slika nam prikazuje koje odluke kupac moe donijeti u sluaju nedostatka zaliha. Kupac moe ekati, vratiti narudbu, promijeniti dobavljaa, kupovati negdje drugo zauvijek ili privremeno. U sluajevima kada je nestaica zaliha rijetka kupac e vjerovatno saekati. Meutim u sluajevima da su nestaice zaliha este kupac e s obzirom na postojanje velike konkurencije promijeniti dobavljaa privremeno ili e to biti za stalno. Trokovi u ovim sluajevima su veliki, jer ne samo da se gubi jedna narudba ve se gube sve sljedee narudbe od tog kupca , a samim tim naruena je reputacija preduzea.

6. ZAKLJUAKUpravljanje zalihama predstavlja jedan od najveih izazova u poslovanju svakog preduzea. Pored potrebe za preciznom evidencijom i praenjem zaliha od izuzetne je vanosti odravanje optimalnog nivoa zaliha u preduzeu, jer i vii i nii nivo zaliha predstavlja dodatni troak za preduzee. Efikasno upravljanje zalihama doprinosi smanjenju trokova, ali i bolju iskoritenost kapaciteta i uopte boljoj organizaciji preduzea. Poto preduzea posluju u dinaminom okruenju, velike i este promjene utiu na to da je jako teko, ako ne i nemogue, efikasno upravljati zalihama bez dobrog i, prije svega odgovarajueg modela upravljanja. Dri li se premalo proizvoda na zalihama, dolazi do nedostatka proizvoda na skladitu, to uzrokuje gubljenje ugleda poduzea, pad prodaje te gubitak potroaa. S druge strane, dranje suvie proizvoda ili mnogo proizvoda koji se slabo prodaju, poveava trokove skladitenja, rizik zastarijevanja, mogunosti potkradanja i oteivanja proizvoda. Cilj upravljanja zalihama je smanjiti trokove zaliha koliko je mogue i istovremeno zadrati nivo usluge koju zahtijevaju kupci. Optimalan nivo zaliha predstavlja istovremeno i optimalne trokove poslovanja u cjelini.



7. LITERATURA

Bloomberg J.D.,Le May S.,Hanna B.J., (2006):Logistika, Mate doo, Zagreb,136,137,139, 148, 149. Topi A., (2009), Industrijska logistika, nastavni materijal. Sorak, M. (2006) : Menadment poslovanja, Banja Luka, str. 123, 131, 132,133, 136,138.

Web izvori:http://tims.edu.rs/sr/sadasnji.../75-finansije?...768%3Aupravljanje_zalihama; ( 03.03.2010). http://istore.ba/kolumne-print/99business-support/121navike-uspjenihorganizacija.html. (12.03.2010) http://fmt.ba/attachments/012_finansije%20strucni%20pojmovnik.doc ( 20.03.2010). http://super-king.hr/hr/opce/upravljanje.html. ( 09.03.2010). http://oliver.efri.hr/~pom/folije3.htm. (21.03.2010). Omerevi N., Selimovi E. Page 26


http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=44553=en: ( 18.03.2010). http://logistika.blog.hr/2009/10/162682932,3/metode-za-kontrolu-zaliha.html. (04.03.2010). http://logiko.hr:( 10.03.2010).


upravljanje zalihama

Documents