upravljanje kvalitetom

9/30/2009

1

UPRAVLJANJE KVALITETOM

Mr.sc. Domagoja Buljan Barbača, viši predavač

Prof. dr. sc. Nenad Vulić

2009/2010

KONCEPT

� -PREDAVANJA 30 sati� -VJEŽBE 30 sati

� -SEMINARSKI RAD- obavezan

9/30/2009

2

PREPORUČENA LITERATURA

� 1.VULIĆ, N.,”SUSTAVI UPRAVLJANJA KVALITETOM”, VELEUČILIŠTE U SPLITU, SPLIT,2001.

� 2. BULJAN BARBAČA, D., VULIĆ, N., “ UPRAVLJANJE KVALITETOM”, RADNI MATERIJALI, www.oss.unist.hr

DOPUNSKA LITERATURA

� 1.LAZIBAT, T., “POZNAVANJE ROBE I UPRAVLJANJE KVALITETOM”, SINERGIJA, ZAGREB, 2005.

� 2.INJAC, N.,”MALA ENCIKLOPEDIJA KVALITETE, I. DIO-UPOZNAJMO NORMU ISO 9000”, OSKAR, ZAGREB, 2002.

� 3.INJAC, N.,”MALA ENCIKLOPEDIJA KVALITETE, II. DIO-INFORMACIJE; DOKUMENTACIJA; AUDITI”, OSKAR, ZAGREB, 2002.

� 4.INJAC, N.,”MALA ENCIKLOPEDIJA KVALITETE, III. DIO-MODERNA POVIJEST KVALITETE”, OSKAR, ZAGREB, 2001.

9/30/2009

3

ISPITIVANJE ZNANJA

� 1. PREDUVJET PRISTUPANJU ISPITU JE IZRAðEN SEMINARSKI RAD I NJEGOVA JAVNA PREZENTACIJA

� 2. MOGUĆNOST POLAGANJA ISPITA KROZ DVA KOLOKVIJA

� 3. POLAGANJE NA ISPITNOM ROKU – USMENO ILI PISMENO

KONTAKT S NASTAVNIKOM

� Kabinet 204

� [email protected]

� 021 329 304

9/30/2009

4


1. Uvod

Sadržaj

1) Uvod

2) Osnovni pojmovi

3) Pregled povijesnog razvoja

4) Kvaliteta i normizacija

5) Norme niza ISO 9000 za sustave kvalitete

6) Uspostava sustava kvalitete u tvrtki

7) Prosudbe i posvjedočenje sustava

8) Primjer primjene u stvarnoj tvrtki

9) Zaključne napomene

10) Ogledni primjer seminarskog rada

11) “Check” lista savladanog gradiva

9/30/2009

5

1) i 2)Uvod i Osnovni pojmovi

� Definicije kvalitete � Objašnjenje temeljnih pojmova

� ispitivanje kvalitete (QT)� kontrola kvalitete (QC)� osiguranje kvalitete (QA)� upravljanje kvalitetom (QM)� potpuno upravljanje kvalitetom (TQM)

3) Pregled povijesnog razvoja

� Teorije upravljanja

� Statistička kontrola kvalitete

� Integralna kontrola kvalitete

� Suvremena zbivanja

� Kontrola kvalitete u suvremenoj tvrtki

� Odgovornost kao posljedica loše kvalitete

9/30/2009

6

4) Kvaliteta i normizacija

� Temeljni pojmovi hrvatskog zakonodavstva� Norme i Zakon o normizaciji� Sustavi normizacije (meñunarodni, nacionalni, hrvatski)� Ciljevi i pojmovi normizacije� Načela hrvatske normizacije� Hrvatski zavod za norme (HZN)� Hrvatske norme (HRN)� Razlozi uvoñenja normi za sustave upravljanja kvalitetom� Troškovi kvalitete

5) Norme niza ISO 9000 za sustave upravljanja kvalitetom

� Razvojni put niza normi ISO 9000� Funkcionalna shema tvrtke bez sustava upravljanja kvalitetom

� Funkcionalna shema tvrtke s uvedenim sustavom upravljanja kvalitetom

� Pregled zahtjeva norme ISO 9000:2008� Pregled zahtjeva norme ISO 9001:2008� Osvrt na zahtjeve norme ISO 9004:2000

9/30/2009

7

6) Uspostava sustava upravljanjakvalitetom u tvrtki

� Preduvjeti koje tvrtka mora ispuniti za uvoñenje sustava

� Ustroj dokumentacije sustava upravljanja kvalitetom

� Početak uvoñenja dokumentiranog sustava (izrada dokumentacije)

7) Prosudbe i posvjedočenje sustava

� Pojam prosudbe i objektivnog dokaza

� Ciljevi prosudbe

� Unutarnja prosudba

� Nacionalna shema za ovlašćivanje

� Vanjska nezavisna prosudba

� Horizontalna i vertikalna prosudba

� Zadatak prosuditelja i izvoñenje prosudbi

� Zanimanja kvalitete

9/30/2009

8

8) Primjer primjene u stvarnojtvrtki (Eurodaus)

� Predmet rada odabrane tvrtke� Preduvjeti (opredijeljenost i izobrazba)� Organizacijska shema, politika, ciljevi, predstavnik uprave

� Izrada dokumentacije i početna iskustva� Priprema za vanjsku nezavisnu prosudbu� Procjena ulaganja i dobiti

9) Zaključne napomene

� Zašto uopće u tvrtki uvoditi sustav

� Kako pokrenuti uvoñenje sustava

� Koje su temeljne faze

� Cijena

� Rokovi

� Koristi

9/30/2009

9

10) Ogledni primjer seminarskog rada

� Seminarski rad izradila je studentica Miranda Gojak iz generacije studenata Trgovinskog poslovanja koji su kolegij Upravljanje kvalitetom slušali u akademskoj godini 2008/2009.

11) “Check” lista savladanog gradiva

� Služi kao lista temeljnih pitanja za ponavljanje savladanog gradiva.

9/30/2009

10


2. Osnovni pojmovi

Cilj i zadatak

Cilj� razumjeti meñunarodnu regulativu na polju sustava upravljanja kvalitetom

Zadatak� upoznati se s nastankom, razvojem i konkretnim zahtjevima meñunarodnih normi koje čine sustav ISO 9000

� osposobiti se na razini unutarnjeg prosuditelja

� samostalno izraditi dokument kvalitete

9/30/2009

11

Definicije kvalitete (1)

Prof. B. Klaić: “Kvaliteta (latinski: qualitas) -kakvoća, svojstvo, vrsnoća neke stvari, vrednota, odlika, značajka, sposobnost.”

Aristotel (384.-322. prije n.e.): “Kvalitetom nazivamo ono na osnovi čega se kaže da je nešto stvoreno onakvim kakvo je (s izvjesnim svojstvima).”

Joseph M. Juran: “Kvaliteta je pogodnost za uporabu.”


Margaret Thatcer: “Kvaliteta je kada se vraća kupac, a ne proizvod.”

Genichi Taguchi: “Kvaliteta nekog proizvoda jest (minimalan) gubitak pridonesen proizvodom društvu od trenutka otpreme proizvoda.”

Tvrtka Ericsson: “Kvaliteta je pogodnost za upotrebu! Kvaliteta je usklañenost sa zahtjevima!”

Tvrtka IBM: “Kvaliteta je ono što odluči kupac!”

9/30/2009

12


Norma ISO 8402:1994: “Kvaliteta je skup svih svojstava i osobina proizvoda, procesa ili usluge koje se odnose na njihovu mogućnost da zadovolje utvrñene ili indirektno izražene potrebe.”

Norma ISO 9000:2000 (2008.): “Kvaliteta je stupanj do kojeg skupina postojećih bitnih svojstava ispunjava zahtjeve.”

Temeljni pojmovi (1)

Ispitivanje kvalitete (quality testing, QT)� cilj: uočiti greške u proizvodnji i ukloniti ih� ukloniti proizvode s greškama prije početka njihove upotrebe

Kontrola kvalitete (quality control, QC)� cilj: poboljšavati one faze u proizvodnji koje utječu na kvalitetu

� u proizvodnji se provodi kao: ulazna kontrola, kontrola procesa i izlazna kontrola

9/30/2009

13


Osiguranje kvalitete (quality assurance, QA)

� skup radnji za osiguranje svrhovitosti procesa stvaranjem dokumentiranog sustava

� uspostavljeni dokumentirani sustav odreñuje način izvoñenja tih procesa

Upravljanje kvalitetom (quality management, QM)

� razvija i nadzire sve radnje i procese u organizaciji koji utječu na kvalitetu

� cilj: uspostava optimalne kvalitete proizvoda i primjena optimalnih načina rada


Potpuno upravljanje kvalitetom(total quality management, TQM)

� uključuje svakog zaposlenog, grupni rad i privrženost rukovodstva

� TQM je ranije bio idealan cilj kojemu se teži� danas zastario pojam (njegove su postavke sasvim prirodne u poduzećima sa sustavom kvalitete prema normi ISO 9001:2000)

� TQM danas treba podvesti pod QM

9/30/2009

14

UPRAVLJANJE KVALITETOM 3. Povijesni prikaz

Pregled povijesnog razvoja

� Teorije upravljanja

� Statistička kontrola kvalitete

� Integralna kontrola kvalitete

� Suvremena zbivanja

� Kontrola kvalitete u suvremenoj tvrtki

� Odgovornost kao posljedica loše kvalitete

9/30/2009

15

Alternativna podjela

� Imajući u vidu različite tržišne okolnosti evolucijski put sustava upravljanja kvalitetom možemo promatrati i na slijedeći način.

� Pet razvojnih faza sustava upravljanja kvalitetom od polovine 20. st. do današnjih dana:

1. Faza (od 2. svjetskog rata do početka 60-tih godina)� Odlika faze: “Ponuda je manja od potražnje”.

� Odnos na tržištu: puno kupaca, a malo robe.

� Zahtjev za kvalitetom: zadovoljenje osnovne potrebe kojoj su proizvod ili usluga namjenjeni.

9/30/2009

16

2. Faza (od početka 60-tih do sredine 70-tih)� Odlika faze: “Uravnoteženje ponude i potražnje”.

� Odnos na tržištu: ujednačena zastupljenost potreba kupaca i dostupnosti proizvoda.

� Zahtjev za kvalitetom: ispunjavaju se prvi jednostavniji zahtjevi u pogledu kvalitete .

3. Faza (sredina 70-tih do kraja 80-tih)

� Odlika faze: “Povećana ponuda proizvoda-pomicanje i promjena tržišta”.

� Odnos na tržištu: velika konkurencija meñu isporučiteljima roba i usluga.

� Zahtjev za kvalitetom: kvaliteta se mora preventivno osigurati sustavnim praćenjem procesa nastanka proizvoda.

9/30/2009

17

4. Faza (kraj 80-tih do konca 90-tih)

� Odlika faze: “Promjena i proširivanje razumijevanja proizvoda”.

� Odnos na tržištu: kupac postavlja uvjete.

� Zahtjev za kvalitetom: zadovoljenje kupca postaje parametar mjere za kvalitetu proizvoda i usluga.

5. Faza (21.st.)

� Odlika faze: “Meñusobno povezivanje isporučitelja, kupca, kvalitete usluga, značenje zaštite okoliša-orijentacija na budućnost”.

� Odnos na tržištu: globalna ponuda svim kupcima.

� Zahtjev za kvalitetom: potpuno upravljanje kvalitetom uz brigu o zaštiti okoliša.

9/30/2009

18

Razvoj do XX stoljeća

� Hamurabijev zakonik

� Egipatske piramide

� Veliki kineski zid

� Prvi grañevinski inspektor: Teba, 1450. pr.n.e.

� Rimsko carstvo: zakonska regulativa

� Srednjovjekovne europske cehovske i trgovinske udruge (gilde, XIII.-XVIII. st.)

� Industrijska revolucija

Teorije upravljanja

Klasici teorije upravljanja (XIX. st.)� Frederick W. Taylor: Znanstveno upravljanje

� Henri Fayol: Opća teorija upravljanja

Ostale teorije upravljanja� Kvantitativni pristup upravljanju

� Istraživanje organizacijskog ponašanja

� Prvobitne teorije motivacije

� Prvobitne teorije rukovoñenja

9/30/2009

19

Statistička kontrola kvalitete (1)

� dio kontrole kvalitete u kojem se primjenjujustatističke tehnike:� razdioba frekvencija,

� mjera centralnih tendencija i rasipanja,

� kontrolne karte,

� preuzimanje uzorkovanjem,

� analiza regresije,

� testovi značajnosti, itd.

Statistička kontrola kvalitete (2)

� Početak: W. Shewhart (SAD, 1924.) konstruira prvu statističku kontrolnu kartu za praćenje proizvodnje

� H. Dodge i H. Romig (SAD, tijekom II svj. rata) razradili tablice za kontrolu putem uzoraka

� Statističko upravljanje procesima (SPC):� Primjenom SPC računa se indeks sposobnosti procesa Cp (preduvjet za sklapanje ugovora)

9/30/2009

20

Integralna kontrola kvalitete (1)

� Razvoj vrlo složenih proizvoda: nedovoljna sama statistička kontrola (potrebna sve viša kvaliteta, ali i pouzdanost proizvoda)

� Novi pristup (A. Feigenbaum, 1961.): Potpuna kontrola kvalitete (TQC): “Djelotvoran sustav integracije napora različitih grupa u tvrtki u razvoju, ugradbi i promicanju kvalitete; sve to u svrhu omogućavanja proizvodnji i servisu da potpuno zadovolje kupca na najekonomičnije načine”.

Integralna kontrola kvalitete (2)

� SAD: potpuna kontrola kvalitete (TQC)� Europa: integralna kontrola kvalitete� Japan: kontrola kvalitete kroz cijelu tvrtku(CWQC)� Bit djelovanja: uključivanje svih zaposlenika u rješavanju problema; kružoci za kvalitetu

� Svaki djelatnik na osnovi dobrog ulaza mora dati dobar izlaz! Uvjet: IZOBRAZBA

� Težište na preventivi, a ne rješavanju problema

9/30/2009

21

Japanska dostignuća

Taguchi pristup:� Gubici kvalitete - odstupanje od cilja (nazivne vrijednosti), a ne udovoljavanje tolerancijama

� Kvaliteta (npr. ureñaja) se mora projektirati: projekt funkcije, parametara i tolerancija

� Projekt mora biti neosjetljiv na varijabilnosti u procesu proizvodnje

� Planiranjem pokusa razlučiti: 1) čimbenike koji smanjuju varijabilnost, 2) one koji stabiliziraju ciljnu vrijednost, 3) zanemarive

Temeljna razlika u pristupu kvaliteti u Japanu u odnosu na Zapadni svijet� U Japanu se pod gubicima kvalitete smatraju sva odstupanja od zadane vrijednosti, a ne udovoljavanje tolerancijama.

� Zapad gubitke kvalitete smatra rezultatom ne udovoljavanja tolerancijama.

� Rezultat ove razlike u baznoj definiciji kvalitete je veći stupanj efikasnosti sustava upravljanja kvalitetom u Japanu nego u SAD-u ili Europi.

9/30/2009

22

Proces visoke varijabilnosti

99,5 100,0 100,5

XGGT

σσσσ1

T

XDGT

6σσσσ1

X

166 11

1 ==−

=σσ

TXXC DGTGGTp

Proces smanjene varijabilnosti

99,5 100,0 100,5

XGGT

σσσσ2

T

XDGT

12121212σσσσ2

X

26

12

6 2

2

22 ===

σ

σ

σ

TCp

9/30/2009

23

Revolucija za kvalitetu

� kvaliteta - cijena - rok

� automatizacija i računalno upravljanje proizvodnim procesima

� proizvodnja bez skladišta

� rad bez grešaka� proces prvo treba centrirati na nazivnu mjeru

� zatim smanjivati njegovu varijabilnost

� uloga izobrazbe (Kaoru Ishikawa):� "Kvaliteta započinje i završava izobrazbom."

Odgovornost - posljedica nekvalitete

PRIMARNI SEKUNDARNI

A B C

Podjela(klasifikacija)dijelova

Sigurnosnidijelovi

Funkcijskidijelovi

Ostali dijelovi

Utjecaj nasigurnost

Lom dovodi donesrećeugrožavajućiosobe i okoliš

Lom ugrožavasamofunkcionalnost

Lom ne utječe nasigurnost, niti nafunkcionalnost

Primjer:automobil

kočnice dijelovi motora ukrasni dijelovi

Primjer:dijelovi broda

posude stlačenogzraka zaupućivanje motora

pumpe rashladnevode

tokarilica ubrodskoj radionici

Odgovornost KAZNENA UGOVORNA UGOVORNA

9/30/2009

24


4. Kvaliteta i normizacija

Kvaliteta i normizacija

� Temeljni pojmovi hrvatskog zakonodavstva� Norme i Zakon o normizaciji� Sustavi normizacije (meñunarodni, nacionalni, hrvatski)� Ciljevi i pojmovi normizacije� Načela hrvatske normizacije� Hrvatski zavod za norme (HZN)� Hrvatske norme (HRN)� Razlozi uvoñenja normi za sustave upravljanja kvalitetom� Troškovi kvalitete

9/30/2009

25

Hrvatsko zakonodavstvo

Zakoni -pravilnici - uredbe� Zakone potpisuje Predsjednik Sabora RH. Odluku o proglašenju donosi Predsjednik RH.

� Pravilnike donosi nadležno Ministarstvo, a potpisuje ih Ministar.

� Uredbe donosi Vlada RH.� Svi dokumenti su javno dostupni u Narodnim novinama (Internet stranica: www.nn.hr)

� Primjer navoñenja (citiranja): Zakon o normizaciji (NN 163/03)

Definicija norme (standarda)

� (prema Zakonu o normizaciji) - dokument donesen konsenzusom i odobren od mjerodavnog tijela, koji za opću i višekratnu uporabu daje pravila, upute ili značajke za aktivnosti i njihove rezultate, te jamči najbolji stupanj ureñenosti u danim uvjetima.

� Norme sadrže tehničke specifikacije ili druge precizne kriterije koji se sustavno koriste kao pravila, smjernice ili definicije svojstava, da se osigura prikladnost za uporabu materijala, proizvoda, procesa i usluga.

9/30/2009

26

Meñunarodne normizacijske organizacije

� Meñunarodna organizacija za normizaciju, ISO(International Organisation for Standardisation)

� Europsko povjerenstvo za normizaciju, CEN(Comité Européen de Normalisation)

� Značajniji članovi (nacionalna normirna tijela): DIN – Deutsches Institut für Normung

BSI – British Standard Institution

UNI – Ente Nazionale Italiano di Unificazione

SNV – Schweizerische Normen-Vereinigung

Norme

ISO norme - meñunarodne, rezultat rada organizacije ISO (globalna rješenja)

EN - europske norme, rezultat rada CENDIN, BSI, UNI, AFNOR, ... - nacionalne norme, rezultat rada nacionalnih normirnih tijela

HRN - hrvatske norme, rezultat rada Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, DZNM (do kraja 2004.), odnosno Hrvatskog zavoda za norme, HZN (od početka 2005. god.)

Preuzete norme: oznaka npr. HRN EN ISO ... ili EN ISO ...

9/30/2009

27

Zakon o normizaciji

ureñuje:� načela i ciljeve hrvatske normizacije,� osnivanje, ustrojstvo i djelatnost nacionalnoga normirnog tijela,

� pripremanje i izdavanje hrvatskih norma i njihovu uporabu.Predmet normizacije je proizvod, proces ili usluga koju treba normirati.

Ciljevi normizacije

� povećanje razine sigurnosti proizvoda i procesa, čuvanje zdravlja i života ljudi te zaštita okoliša,

� promicanje kakvoće,

� osiguranje svrsishodne uporabe rada, materijala i energije,

� poboljšanje proizvodne učinkovitosti, ograničenje raznolikosti, osiguranje spojivosti i zamjenjivosti,

� otklanjanje tehničkih zapreka u meñunarodnoj trgovini.

9/30/2009

28

Pojmovi iz Zakona o normizaciji (1)

� Meñunarodna norma - norma dostupna javnosti koju je prihvatila koja meñunarodna normizacijska / normirna organizacija

� Europska norma - norma dostupna javnosti koju je prihvatila koja europska normizacijska / normirna organizacija.

� Nacionalna norma - norma dostupna javnosti koju je prihvatilo nacionalno normirno tijelo odreñene države.

Pojmovi iz Zakona o normizaciji (2)

� Hrvatska norma - norma dostupna javnosti koju je prihvatilo hrvatsko nacionalno normirno tijelo.

� Konsenzus - opće slaganje koje se odlikuje odsutnošću razlika u bitnim pitanjima izmeñu većine zainteresiranih strana, u kojem se nastoje uzeti u obzir gledišta svih zainteresiranih strana te uskladiti oprečna stajališta.

9/30/2009

29

Načela hrvatske normizacije

� pravo dragovoljnog sudjelovanja svih zainteresiranih strana u postupku pripreme hrvatskih norma, prihvaćanja hrvatskih norma,

� dragovoljna uporaba hrvatskih norma,� konsenzus o sadržaju hrvatskih norma,� javnost rada i obavješćivanje javnosti,� sprječavanje prevladavanja pojedinačnih interesa nad zajedničkim,

� meñusobna usklañenost hrvatskih norma,� uzimanje u obzir dostignutog stanja tehnike, te rezultata ISO i europske normizacije.

Djelatnost hrvatskog normirnog tijela

Hrvatski zavod za norme, HZN� izdaje hrvatske norme, � predstavlja hrvatsku normizaciju, � održava zbirku i vodi registar hrvatskih norma, � ureñuje, izdaje i raspačava hrvatske norme, � održava baze podataka o normama, � objavljuje obavijesti o hrvatskim normama, � osigurava informacije o normama cjelokupnoj javnosti, a posebno gospodarstvu.

9/30/2009

30

Razlozi uvoñenja normi za sustave upravljanja kvalitetom� Pritisak od strane kupaca, � Pritisak vladinih organizacija na svoje dobavljače,

� Pritisak potrošača, � Mogući gubitak tržišnog udjela, � Svaka je tvrtka razvijala svoj sustav kriterija, � Kupci zahtijevaju pisane dokaze, � Svaki kupac ima svog kupca.

Troškovi kvalitete

Ukupan trošak kvalitete

Troškovi kontroleTroškovi lošekvalitete

Troškovipreventive

Troškovi ocjene

Interni troškoviloše kvalitete

Eksterni troškoviloše kvalitete

9/30/2009

31

Vrste troškova kvalitete

� Troškovi kontrole kvalitete – vezani za aktivnosti kojima se uklanjaju pogreške tokom proizvodnje

� Troškovi preventive – aktivnosti prije proizvodnje usmjerene na sprečavanje grešaka prije nego do njih doñe

� Troškovi ocjenjivanja – inspekcija usmjerena na uklanjanje pogrešaka nakon što do njih doñe, ali prije nego što proizvod doñe do kupca

� Troškovi loše kvalitete/troškovi pogrešaka – dolazi ili

� za vrijeme proizvodnog procesa (interni): škart, kvalitet nižeg standarda, zastoj strojeva, itd.

� nakon što je proizvod isporučen (eksterni): garancije, popravke, vraćena robe, itd.


5. Norme niza ISO 9000

9/30/2009

32

Norme niza ISO 9000 za sustave upravljanja kvalitetom

� Razvojni put niza normi ISO 9000� Funkcionalna shema tvrtke bez sustava upravljanja kvalitetom

� Funkcionalna shema tvrtke s uvedenim sustavom upravljanja kvalitetom

� Pregled zahtjeva norme ISO 9000:2008� Pregled zahtjeva norme ISO 9001:2008� Osvrt na zahtjeve norme ISO 9004:2000

Niz normi ISO 9000

Elementi preventivnog modela� Planiranje – politika se uspostavlja i priopćava� Dokumentacija – pišu se postupci kvalitete i održavaju zapisi

� Mjerenje – prikupljanje podataka� Povratne informacije – unutarnja prosudba doprinosi stalnom poboljšavanju

� Preventivne radnje – uzročna analiza pomaže popravnim radnjama

9/30/2009

33

Razvitak niza normi ISO 9000 (1)

� Ishodište u NATO i BSI normama� 1980. u Kanadi osnovan ISO / TC 176 Quality management and quality assurance

� Sredinom 1980-tih objavljeni prijedlozi niza normi ISO 9000 iz područja sustava kvalitete

� 1987. prvo izdanje ISO 9001, 9002 i 9003 � 1994. revizija normi, novo izdanje (prošireni zahtjevi za dokumentiranim postupcima)


� 1996. hrvatsko izdanje normi:� HRN EN ISO 9001/9002/9003/9004 ... :1996

� 2000. novo izdanje, potpuno izmijenjeno:� Sustav sačinjavaju norme ISO 9000:2000, ISO 9001:2000 i ISO 9004:2000

� Prijašnje norme iz 1994. vrijedile su do kraja 2003. god.

� 2002. novo izdanje hrvatskih normi� HRN EN ISO 9000/ 9001/ 9004:2002

9/30/2009

34


� 2008. novo izdanje, ne previše izmijenjeno:� Sustav sačinjavaju norme ISO 9000:2008, ISO 9001:2008 i ISO 9004:2008

� Prijašnje norme iz 2000. vrijede do 13.studenog 2010. god.

� 2008. novo izdanje hrvatskih normi� HRN EN ISO 9000/ 9001/ 9004:2008

� Novo revidiranje postojećih normi ne očekuje se prije 2015. godine.

Značajke niza normi ISO 9000

� Norme su općenite (ne odnose se na neke posebne proizvode)

� Mogu ih jednako koristiti proizvoñači, kao i davatelji usluga

� Razvijene da bi se elementi sustava kvalitete u poduzeću mogli djelotvorno dokumentirati

� Temeljna zamisao: � treba dokumentirati ono što se napravi

� treba raditi ono što je dokumentirano

9/30/2009

35

Funkcionalna shema tvrtke bez sustava upravljanja kvalitetom

D PROIZVODNI PROCESsljedljivost-stanje-

-upravljanje procesom

rukovanječuvanjedostava

K

projektnabava

škart

popravakservisna jamstva povrat

kupci

dobavljači

Funkc. shema tvrtke s uvedenim sustavom upravljanja kvalitetom

D ulazni pregled

PROIZVODNI PROCESsljedljivost-stanje-

-upravljanje procesom

završnaprovjera

rukovanječuvanjedostava

K

projekt

marketingpriručnik kvalitetepostupci kvalitete

upute za rad / obukaupravljanje dokumentima

popravne i preventivne radnjenabava

pregled tijekomprocesa

servisna jamstva

škartprosudbekvalitete

povrat

preradaprerada

prenamjena

popravak

povrat

kupci

dobavljači

9/30/2009

36

Razlozi uvoñenja novog sustava normi

Zašto su 2000. god. uvedene nove norme,

umjesto ranijih iz 1994:

� Povratne informacije od korisnika

� Udovoljavanje željama korisnika

� Novi duh (filozofija) normi

Povratne informacije od korisnika

� Prevelika posvećenost starih normi proizvodnji

� Korisnici previše birokratiziraju� Nedostatak jednostavnosti i jasnoće u starim normama

� Slaba povezanost s ostalim normama� Neprikladnost poslovnoj praksi

9/30/2009

37

Udovoljavanje željama korisnika

� Norma okrenuta procesu

� Norma razumljiva korisniku

� Integracija s drugim normama, npr: � ISO 14001

� Sposobnost prilagodbe poslovnoj praksi

� Uključivanje stalnog poboljšavanja

Novi duh (filozofija) normi

� Zahtjevi koji se izgrañuju oko poslovnih procesa

� Pogled unaprijed (proaktivnost)

� Težište na udovoljavanju zahtjevima kupaca

� Naglasak na poboljšavanju

� Evolucija QC�QA � QM

9/30/2009

38

Norme sustava ISO 9000:2008

� ISO 9000 odreñuje koncepciju i nazivlje

� ISO 9001 uspostavlja zahtjeve

� ISO 9004 daje objašnjenja zahtjeva ISO 9001, kao i smjernice za trajno poboljšavanje

Ranije norme ISO 9002 i ISO 9003 su ukinute

Norma ISO 9000:2000 (2008)

� Daje osnove sustava upravljanja kvalitetom � procesni pristup

� politika kvalitete i ciljevi kvalitete

� uloga uprave i dokumentacija

� ocjena sustava i stalno poboljšavanje

� Daje načela upravljanja kvalitetom

� Odreñuje pojmove i definicije (nazivlje)

9/30/2009

39

Model sustava upravljanja kvalitetom na osnovi procesa

Stalno poboljšavanje sustava upravljanja kvalitetom

Kupac Kupac

Zahtjev

Odgovornost uprave

Upravljanje resursima

Mjerenje, analiza i poboljšavanje

Realizacija proizvoda

Proizvodulaz

izlaz

Procesni pristup

PROCES

UPRAVLJANJE-ciljevi-postupci i upute-izobrazba

RESURSI-osoblje-objekti i oprema-radni okoliš

ULAZ

-materijal-informacije

IZLAZ

-proizvodi-zapisi

9/30/2009

40

Načela upravljanja kvalitetom

1) organizacija okrenuta kupcima2) rukovoñenje3) uključenost osoblja4) procesni pristup5) sustavan pristup upravljanju6) stalno poboljšavanje7) odlučivanje temeljem činjenica8) obostrano koristan odnos s dobavljačima

Pojmovi i definicije (1)

� PROCES� Skup meñusobno povezanih ili uzajamno djelujućih aktivnosti koji pretvara ulaze u izlaze

� PROIZVOD � Rezultat procesa (norma iz 2008. smatra proizvodom ne samo finalni proizvod nego i intermedijerne proizvode)

� Postoje 4 izvorne kategorije proizvoda: usluga(npr. transport), software (npr. rječnik), hardware(npr. strojni element), obrañeni materijal (npr. mazivo)

9/30/2009

41


SUSTAVSkup meñusobno povezanih ili uzajamno djelujućih elemenata

SUSTAV UPRAVLJANJASustav koji uspostavlja politiku i ciljeve i ostvaruje te ciljeve

SUSTAV UPRAVLJANJA KVALITETOMSustav upravljanja organizacijom s gledišta kvalitete


� KVALITETA� Stupanj do kojeg skup sadržanih osobina ispunjava zahtjeve (2008. zahtjeve stavlja pod isti nazivnik pa oni mogu biti regulatorni, statutarni ili zakonski)

� PLANIRANJE KVALITETE� Dio upravljanja kvalitetom usmjeren na uspostavu ciljeva kvalitete i odreñivanje neophodnih procesa i pripadnih resursa za ispunjenje ciljeva kvalitete

9/30/2009

42


� POSTUPAK (PROCEDURA)� Specificirani način za izvoñenje aktivnosti ili procesa

� DOKUMENT� Informacija zajedno s medijem na kojem se nalazi

� ZAPIS� Dokument koji prikazuje postignute rezultate ili daje dokaz o izvršenim radnjama


� PROJEKTIRANJE I RAZVOJ� Skup procesa koji pretvara zahtjeve u specificirana svojstva, ili specifikaciju proizvoda, procesa ili sustava

� POPRAVNA RADNJA� Radnja poduzeta u svrhu otklanjanja uzroka otkrivene nesukladnosti

� PREVENTIVNA RADNJA� Radnja poduzeta u svrhu otklanjanja uzroka moguće nesukladnosti

9/30/2009

43

Norma ISO 9001:2000 (2008.)

� Propisuje zahtjeve za sustav upravljanja kvalitetom (QMS), gdje organizacija:

� dokazuje svoju sposobnost da trajno dobavlja proizvod koji udovoljava zahtjevima kupca i primjenjivih propisa

� postiže zadovoljstvo kupca djelotvornom primjenom QMS sustava, koristeći procese stalnog poboljšavanja i sprječavanja nesukladnosti

Pojmovi i definicije

� Koriste se pojmovi i definicije prema ISO 9000:2008

� Pojam PROIZVOD se primjenjuje isključivo na proizvod namijenjen kupcu, ili zahtijevan od strane kupca

� Opis dobavljačkog lanca: � dobavljač � organizacija � kupac

� PROIZVOD uvijek može značiti i USLUGA

9/30/2009

44

Dokumentacija

� Norma ISO 9001:2008 zahtijeva samo 6 dokumentiranih postupaka (procedura):� Upravljanje dokumentacijom

� Upravljanje zapisima kvalitete


� Upravljanje nesukladnostima

� Popravne radnje

� Preventivne radnje

Poglavlja norme ISO 9001:2008

4) Sustav upravljanja kvalitetom

5) Odgovornost uprave

6) Upravljanje resursima

7) Realizacija proizvoda

8) Mjerenje, analiza i poboljšavanje

9/30/2009

45

4. Sustav upravljanja kvalitetom

� Organizacija mora:

� uspostaviti, dokumentirati, primijeniti i održavati sustav upravljanja kvalitetom

� neprekidno ga poboljšavati

� Bitno je (na razini organizacije):

� utvrditi procese i njihovu primjenu

� odrediti slijed procesa i meñusobne odnose

� Sve ovo u skladu s normom ISO 9001:2008

4.2 Zahtjevi za dokumentacijom (1)

Dokumentacija mora uključivati: � Dokumentirane iskaze o politici kvalitete i ciljevima kvalitete

� Priručnik o kvaliteti� Najmanje 6 dokumentiranih postupaka� Dokumente neophodne organizaciji za djelotvorno planiranje, provedbu i upravljanje svojim procesima

� Zapise o kvaliteti zahtijevane ovom normom

9/30/2009

46

4.2 Zahtjevi za dokumentacijom (2)

4.2.2 Priručnik kvalitete, sadrži:

� područje primjene QMS sustava

� pojedinosti o izuzecima (ako postoje)

� dokumentirane postupke (ili upućivanje na njih)

� procese uključene u QMS sustav, opis njihovog slijeda i meñudjelovanja

4.2.3 Upravljanje dokumentima

4.2.4 Upravljanje zapisima o kvaliteti

5. Odgovornost uprave (1)

5.1 Opredijeljenost uprave:

� Uprava mora dokazati svoju opredijeljenost razvoju i poboljšavanju QMS sustava:

� obavještavanjem organizacije o značaju ispunjenja zahtjeva kupaca i zakonskih propisa,

� uspostavom politike i ciljeva kvalitete,

� provedbom tzv. upravinih ocjena,

� osiguravanjem potrebnih resursa

9/30/2009

47

5. Odgovornost uprave (2)

5.2 Usredotočenost na kupca5.3 Politika kvalitete (mora biti prikladna svrsi, opredijeljena zadovoljenju zahtijeva i neprekidnom poboljšavanju, okvir za ciljeve, priopćena i shvaćena, ocjenjivana)

5.4 Planiranje (ciljevi kvalitete i planiranje QMS sustava)

5.5 Odgovornost, ovlasti (predstavnik uprave)5.6 Upravina ocjena (ulazni i izlazni elementi)

6. Upravljanje resursima

6.1 Osiguranje resursa6.2 Ljudski resursi (osoblje)

� školovanje, izobrazba, vještine, iskustvo� svijest i stručnost

6.3 Objekti (infrastruktura)� zgrade (radni prostor), procesna oprema� pomoćne usluge (transport, komunikacije i prema 2008 informacijski sustav)

6.4 Radni okoliš

9/30/2009

48

7. Realizacija proizvoda

7.1 Planiranje realizacije proizvoda

� Organizacija mora planirati i razviti procese za realizaciju i mjerenje učinkovitosti proizvoda. Treba odrediti:

� ciljeve kvalitete i zahtjeve za proizvod,

� potrebu utvrñivanja procesa, dokumentacije i osigurati resurse specifične za proizvod

� zahtijevane radnje potvrde, ovjeravanja, nadzora i ispitivanja proizvoda

� kriterije prihvatljivosti proizvoda

� potrebne zapise (dokaz ispunjenih zahtjeva)

7.2 Procesi povezani s kupcem

7.2.1 Utvrñivanje zahtjeva primjenjivih na proizvod� zahtjevi kupca� zahtjevi koji su neophodni, iako ih kupac ne postavlja

� obveze (zakonske i dodatni zahtjevi)

7.2.2 Ocjena zahtjeva vezanih za proizvod� zahtjevi moraju biti utvrñeni, razlike razriješene, organizacija ih mora biti sposobna ispuniti

7.2.3 Komunikacija s kupcem

9/30/2009

49

7.3 Projektiranje i razvoj (1)

7.3.1 Planiranje projektiranja i razvoja� utvrditi faze procesa projektiranja i razvoja

� utvrditi ocjene, potvrde i ovjeravanja za svaku fazu

� utvrditi odgovornosti i ovlaštenja za projektiranje i razvoj

� upravljati meñusobnim vezama različitih grupa


7.3.2 Ulazni elementi projektiranja i razvoja� funkcionalni zahtjevi i zahtjevi načina rada

� primjenjivi zahtjevi zakona i propisa

� informacije iz ranijih sličnih projektnih rješenja

� ostali zahtjevi bitni za projektiranje i razvoj

9/30/2009

50


7.3.3 Izlazni elementi projektiranja i razvoja� moraju zadovoljiti ulazne zahtjeve

� moraju osigurati informacije za nabavu, proizvodnju i servis

� moraju sadržavati kriterije prihvatljivosti proizvoda, ili upućivati na njih

� moraju utvrditi osobine proizvoda, koje su bitne za njegovu sigurnu i ispravnu upotrebu


7.3.4 Ocjena projekta i razvoja� Vrednovanje sposobnosti rezultata da se ispune zahtjevi i rješavanje problema

7.3.5 Potvrda projekta i razvoja� Izlazni elementi moraju udovoljavati ulaznim

7.3.6 Ovjera projekta i razvoja� Provodi se kad je proizvod gotov

7.3.7 Upravljanje izmjenama projekta i razvoja

9/30/2009

51

7.4 Nabava

7.4.1 Proces nabave� Odabir i vrednovanje dobavljača, temeljem uspostavljenih kriterija

7.4.2 Informacije o nabavi� Opis proizvoda koji se nabavlja

7.4.3 Provjera nabavljenog proizvoda� Nabavljeni proizvod mora ispunjavati postavljene zahtjeve

7.5 Proizvodnja i pružanje usluga (1)

7.5.1 Upravljanje proizvodnjom (pod nadziranim uvjetima)

� dostupnost informacija o svojstvima proizvoda� dostupnost radnih uputa� upotreba prikladne opreme� dostupnost i upotreba ureñaja za nadzor i mjerenje

� provedba nadzora i mjerenja� radnje za puštanje, isporuku i nakon isporuke

9/30/2009

52


7.5.2 Ovjera procesa proizvodnje

i pružanja usluga

� Mora se ovjeriti svaki proces kod kojeg je izlaz nemoguće provjeriti naknadnim pregledima i mjerenjem. To je bilo koji proces u kojemu nedostaci postaju vidljivi tek tijekom uporabe proizvoda ili nakon pružanja usluge.

� Za ove procese mora se uspostaviti način odvijanja (kriteriji ocjene i odobrenja, oprema, kvalifikacija osoblja, metode, postupci, zapisi)


7.5.3 Označavanje i sljedivost� Mora se označiti proizvod

� Mora biti jasno njegovo stanje (u pogledu nadzora i mjerenja)

7.5.4 Vlasništvo kupca

7.5.5 Čuvanje proizvoda

7.6 Upravljanje ureñajima za nadzor i mjerenje� Mjerna oprema mora biti umjerena, provjerena, podešena, označena, čuvana i zaštićena

9/30/2009

53

8. Mjerenje, analiza i poboljšavanje

� Mora se planirati i provesti upravljanje, mjerenje, analiza i poboljšavanje procesa: � neophodnih za dokazivanje sukladnosti proizvoda

� neophodnih za postizanje sukladnosti sustava upravljanja kvalitetom

� neophodnih za neprekidno poboljšanje djelotvornosti sustava upravljanja kvalitetom

8.2 Nadzor i mjerenje

8.2.1 Zadovoljstvo kupca

� Odrediti načine prikupljanja i upotrebu informacija o tome je li organizacija ispunila zahtjeve kupca

8.2.2 Unutarnja prosudba

� Sustav mora biti sukladan planiranom, djelotvorno primjenjivan i održavan

8.2.3 Nadzor i mjerenje procesa

8.2.4 Nadzor i mjerenje proizvoda

9/30/2009

54

8.2.3 Nadzor i mjerenje procesa

� Za svaki proces uspostavljaju se kriteriji prihvatljivosti (što je dobro-prihvatljivo, a što ne)

� Mjere se rezultati procesa

� Analiziraju se dobiveni rezultati mjerenja i usporeñuju s kriterijima

� Ako su loši: traži se uzrok, a zatim kako ga otkloniti

� Ako su dobri: traži se način kako ih poboljšati, uz težnju sužavanja (postroženja) kriterija

8.2.4 Nadzor i mjerenje proizvoda

� Mjerenje: ispituju se (mjere) svojstva proizvoda

� Za svaki proizvod postoje kriteriji prihvatljivosti (npr. tolerancije)

� Analiza: dobiveni rezultati mjerenja se usporeñuju s kriterijima prihvatljivosti

� Ako su loši: proizvod je nesukladan

� Ako su dobri: proizvod je prihvatljiv

� Rezultati se zapisuju, a zapisi održavaju

9/30/2009

55

8.3 Upravljanje nesukladnim proizvodom� Što se s njim može učiniti?

� Poduzeti radnje za otklanjanje otkrivenih nesukladnosti (prerada)

� Dozvoliti upotrebu, isporuku ili prihvaćanje na osnovi suglasnosti dobivene od ovlaštene institucije ili od kupca (odobrenje)

� Spriječiti upotrebu ili primjenu nesukladnog proizvoda u izvornu svrhu (prenamjena)

� Škart (recikliranje)

8.4 Analiza podataka

� U svrhu utvrñivanja je li QMS sustav prikladan i djelotvoran, te što se može otkloniti

� Temeljno je utvrditi uzroke nekvalitete

� Analiza podataka mora pružiti informacije o:� zadovoljstvu kupca

� sukladnosti proizvoda sa zahtjevima

� osobinama i trendovima procesa i proizvoda

� dobavljačima

9/30/2009

56

8.5 Poboljšavanje

8.5.1 Stalno poboljšavanje (primjenom politike i ciljeva kvalitete, nalaza prosudbe, analize podataka, popravnih i preventivnih radnji, upravine ocjene)

8.5.2 Popravne radnje� otklanjanje uzroka nastalih nesukladnosti (uključivo i reklamacija kupca) ...

8.5.3 Preventivne radnje� otklanjanje uzroka mogućih nesukladnosti ...

Norma ISO 9004:2000

Sustavi upravljanja kvalitetom -

Smjernice za poboljšavanje djelotvornosti

� Preporučuje se kao vodič organizacijama čija uprava želi ići iznad zahtjeva norme ISO 9001 s namjerom stalnog poboljšavanja djelotvornosti sustava upravljanja kvalitetom

� U sebi sadrži uokviren tekst norme ISO 9001

� Daje praktična objašnjenja kako primijeniti pojedini zahtjev norme ISO 9001

9/30/2009

57

Završne napomene

� Sustav normi ISO 9000:2008 14. studenog 2008., uz minorne preinake u odnosu na prethodno izdanje iz 2000.

� U prijelaznom periodu do 13.studenog 2010. dozvoljena je uparaba normi iz 2008.

� Iako je novi sustav normi prirodan, u svijetu postoje i neke grupacije koje ga osporavaju.


6. Uspostava sustava

9/30/2009

58

Uspostava sustava upravljanja kvalitetom - preduvjeti

� Organizacijska shema tvrtke - mora biti jednoznačno definirana

� Uprava mora postaviti ciljeve kvalitete (moraju biti mjerljivi)

� Uprava mora odrediti politiku kvalitete (način za ostvarivanje ciljeva kvalitete)

� Treba definirati pojedine procese� Uprava mora odrediti rukovoditelja kvalitete� Uspostaviti sustavno izvještavanje uprave

Dokumentacija sustava kvalitete (1)

Priručnik kvalitete

� dokument najviše razine

� sadrži filozofiju pristupa i politiku, koja upravlja svakim funkcionalnim dijelom tvrtke i procesima

Postupci kvalitete (sistemski postupci)

� utvrñuju resurse i načine provedbe politike tvrtke

� odgovor na pitanje tko, što, gdje, kada i zašto treba raditi u sklopu nekog procesa

9/30/2009

59


Upute za rad (operativni postupci)� specifične instrukcije za provedbu politike korištenjem načina i resursa utvrñenih u sistemskim postupcima

� odgovor na pitanje kako treba obavljati pojedine radnje u sklopu nekog procesa


Obrasci, zapisi i izvještaji� osiguravaju prikupljanje podataka

� osiguravaju dokaze o usklañenosti sustava upravljanja kvalitetom sa zahtjevima norme

� osiguravaju dokaze o unutarnjoj usklañenosti uspostavljenog sustava

Planovi kvalitete� obično se primjenjuju za uvoñenje novih procesa u postojeći sustav kvalitete, ili za početak uspostave sustava uopće

9/30/2009

60

Hijerarhija dokumentacije kvalitete

QM

QP

QWI

QF

Oznake:

QM – priručnik kvalitete(quality manual)

QP – postupci kvalitete(quality procedures)

QWI – radne upute(work instructions)

QF – obrasci, zapisi, izvještaji(forms, records, reports)

Početak uspostave dokumentiranog sustava� Što je prvi korak?� Različit pristup u slučaju novoosnovane i postojeće tvrtke � Priprema dokumentacije jednostavnija je kod novoosnovane tvrtke (stvari se odmah mogu usmjeriti u željenom pravcu)

� Postojeća tvrtka redovito ima već izgrañen način rada i dio dokumentacije, koji treba mijenjati i prilagoñavati

9/30/2009

61

Prvi koraci

� Plan rada na uvoñenju sustava upravljanja kvalitetom

� Postupak za upravljanje izradbom dokumenata kvalitete � jedan od šest obaveznih postupaka � plan rada treba unaprijed uskladiti s njim� definirati koje će sve vrsti dokumenata postojati, kako treba izgledati svaki od njih, te faze kroz koje treba proći tijekom izrade

Postupci kvalitete

Poglavlja: � svrha

� reference

� odgovornosti i zaduženja

� opis procesa (poželjan shematski prikaz - dijagrami toka)

� popis obrazaca u primjeni postupka

� sažetak izmjena

9/30/2009

62

Simboli u dijagramima toka (1)

Red.br.

Faza procesa Simbol

1. početakprocesa

2. kraj procesa

3. radnjaIZVRŠITELJrezultat obavljene radnje

Simboli u dijagramima toka (2)

Red.br.

Faza procesa Simbol

4. odluka

5. dokument

6. magnetskizapis

7. spajanje

upit ? DA

NE

9/30/2009

63

Izrada ostalih dokumenata kvalitete

� Priručnik kvalitete� Prvo se radi zadnje poglavlje priručnika (ono koje sadrži popis dokumentiranih postupaka)

� Usporedo pisati poglavlja priručnika i pripadne postupke kvalitete

� Upute za rad� Najvrjedniji dio sustava kvalitete (kako treba raditi)� Pišu ih stručnjaci, koji dobro poznaju procese

Pokretanje dokumentiranog sustava

� Ustrojiti sustav razdiobe dokumentacije � skupni popisi i papirnata kopija, i/ili� mreža informatičkog sustava

� Protok najnovijih informacija (okružnice)� Jednoznačan oblik zapisa (obrasci)� Početak svakodnevne primjene sustava

� izrada svega što dokumentacija zahtijeva� Planiranje i početak unutarnjih prosudbi

9/30/2009

64

UPRAVLJANJE KVALITETOM7. Prosudbe i posvjedočenje

Prosudbe i posvjedočenje sustava

� Pojam prosudbe i objektivnog dokaza

� Ciljevi prosudbe


� Nacionalna shema za ovlašćivanje

� Vanjska nezavisna prosudba

� Horizontalna i vertikalna prosudba

� Zadatak prosuditelja i izvoñenje prosudbi

9/30/2009

65

Prosudba (ocjena) sustava upravljanja kvalitetom� Sustavan, nezavisan i dokumentiran proces u svrhu prikupljanja prosudbenih nalaza i njihovog objektivnog ocjenjivanja, kako bi se utvrdio opseg do kojeg je sustav kvalitete udovoljio unaprijed utvrñenim kriterijima.

� Svodi se na ispitivanje primjene i djelotvornosti izabranih dijelova sustava upravljanja kvalitetom cijele tvrtke (organizacije) ili njenih pojedinih dijelova.

Objektivni dokazi

� Podaci koji potvrñuju postojanje ili istinitost nečega

� Mogu se dobiti promatranjem, mjerenjem, ispitivanjem ili na druge načine

� Na njih ne smiju utjecati osjećaji ni predrasude

� Moraju se jednoznačno iskazati i dokumentirati

� Kvalitativni ili kvantitativni

� Temeljna osobina: uvijek se mogu provjeriti

9/30/2009

66

Ciljevi prosudbe

� Utvrditi je li sustav upravljanja kvalitetom u tvrtki uspostavljen i dokumentiran

� Utvrditi provodi li se sustav u praksi

� Utvrditi je li sustav djelotvoran, tj. postižu li se njegovom primjenom zadovoljavajući rezultati

� Provjeriti stalno poboljšavanje proizvoda, procesa, kao i cjelovitog sustava upravljanja kvalitetom (zahtjev norme ISO 9001:2008)

Unutarnja prosudba

� Lokalna ocjena

� Unutarnja nezavisna ocjena

� Upravina ocjena

9/30/2009

67

Lokalna ocjena

� Provodi je rukovoditelj u svojoj organizacijskoj jedinici.

� On u tom procesu nije nezavisan.

� Prilika za sagledavanje i ukazivanje na probleme u svakodnevnom radu.

� Zapisi lokalne ocjene su jedno od polazišta za provedbu unutarnje nezavisne ocjene.

Unutarnja nezavisna ocjena

� Provode je unutarnji prosuditelji, tj. djelatnici vlastite tvrtke, postavljeni na osnovi završene izobrazbe (meñu prvim koracima).

� Izbor prosuditelja i provedba unutarnje nezavisne ocjene mora osigurati objektivnost i nepristranost.

� Prosuditelji ne smiju ocjenjivati svoj vlastiti rad.

� Zapisi unutarnje nezavisne ocjene sadrže nesukladnosti i prijedloge popravnih radnji.

9/30/2009

68

Upravina ocjena

� Temeljni zahtjev norme (npr. ISO 9001:2008). � U užem smislu nije unutarnja prosudba.� Planira se i provodi na osnovi plana.� Obično u obliku sastanaka najviše uprave tvrtke, koje vodi predstavnik uprave.

� Razmatra se ostvarivanje planova, rezultati prosudbi i provedenih radnji, prilike za poboljšanje i potrebe za izmjenama

� Ocjena opće djelotvornosti i zrelosti sustava.

Nacionalna shema za ovlašćivanje

� Osnova dobivanja ovlasti za provedbu vanjskih nezavisnih prosudbi u tvrtkama,

� Uspostavlja se na razini pojedine države,

� Shema odreñuje organizaciju ovlaštenu za davanje ovlasti drugim organizacijama:

� Velika Britanija: NACCB

� Sjedinjene države: RAB

� Hrvatska: HAA (Hrvatska akreditacijska agencija)

9/30/2009

69

Nacionalni sustav ovlašćivanja RH

Vlada RH

Nacionalno vijećeza ovlašćivanje

Nacionalna služba za ovlašćivanje(HAA, …)

Laboratoriji

• umjeravanje• ispitivanje

Organizacije zapotvrñivanje

• proizvodi• sustav

kvalitete• osoblje

Nadzorneorganizacije

• nadzor

Izvještaji o ispitivanju/ umjeravanju

Potvrde o

sukladnosti Zapisi / izvještaji

Proizvoñač / kupac

Tržišni udjeli tvrtki ovlaštenih za certificiranje u RH

QQS 0,1%

SGS 17,4%

DQS 0,1%HRB 4,7%

TUV BS 2,5%

BVQI 18,6%CroCert 2,7%

DNV 31,1%

LRQA 2,3%SIQ 5,9%

RWTUV 14,5%

9/30/2009

70

Najzastupljeniji industrijski sektori certificirani s ISO 9001

SEKTOR BR. CERTIFIKATA UDIO (%)

proizvodnja metala i metalnih proizvoda 169 10,51

grañevinarstvo 155 9,64

proizvodnja prehrambenih proizvoda, pića i duhana

151 9,39

veleprodaja i maloprodaja, popravak motornih vozila i kućanskih aparata

149 9,27

ostale usluge 138 8,58

električna i optička oprema 116 7,21

inženjerske usluge 85 5,29

proizvodnja strojeva i opreme 79 4,91

informacijska tehnologija 72 4,48

prijevoz, skladištenje i komunikacije 58 3,61

Vanjska nezavisna prosudba

� Prosuditelji ovlaštene organizacije ispituju sustav upravljanja kvalitetom tvrtke izložene prosudbi.

� Traže se nesukladnosti (negativan sustav izvještavanja).

� Razmatraju se prijedlozi popravnih radnji potrebnih za njihovo otklanjanje.

� Propisuju se rokovi do kojih nesukladnosti treba razriješiti.

9/30/2009

71

Posvjedočenje (1)

� Otklanjanje pronañenih nesukladnosti može zahtijevati dodatne posjete prosuditelja ovlaštene organizacije.

� Nakon otklanjanja svih nesukladnosti ovlaštena organizacija izdaje Potvrdu o sukladnosti sustava upravljanja kvalitetom ili potvrñuje valjanost postojeće potvrde.

� Potvrda obično vrijedi tri godine, pod uvjetom izlaganja unutarnjoj prosudbi svake godine.

Posvjedočenje (2)

� Sustav posvjedočenja obično predviña vanjske nezavisne prosudbe jednom godišnje.

� Svaka treća prosudba opsežnija je od prethodne dvije, jer se nakon nje izdaje nova potvrda.

� Potvrda o posvjedočenju, uz popis djelatnosti na koje se odnosi, sadrži samo izjavu:

Ovlaštena organizacija X potvrñuje da je sustav upravljanja

kvalitetom tvrtke Y usklañen s normom Z.

9/30/2009

72

Horizontalna prosudba

� Predmet prosudbe je jedna organizacijska jedinica i svi procesi u njoj.

� Jednostavnija za planiranje i provedbu nego vertikalna.

� Obje se odnose na unutarnje i na vanjske prosudbe.

� Horizontalne prosudbe organizacijskih jedinica mogu se jednostavno planirati i pratiti prema organizacijskoj shemi tvrtke.

Vertikalna prosudba

•Predmet prosudbe je odvijanje jednog procesa, neovisno o organizacijskim jedinicama u kojima se on odvija. •Više procesno usmjerena, te zalazi više u dubinu zbivanja nego horizontalna. •Složenija i zahtjevnija od horizontalne, jer nije opterećena organizacijom. •Provedba zahtijeva od prosuditelja veće zalaganje, dobro poznavanje dokumentacije sustava kvalitete i promatranog procesa.

9/30/2009

73

Planiranje prosudbi

� Predstavnik uprave obično prosudbe planira kao horizontalne, tj. planira prosudbe za pojedinu organizacijsku jedinicu.

� U tako planirane prosudbe uključuju se konkretni primjeri procesa koje treba provjeriti, neovisno o organizacijskoj jedinici, čime se uvode elementi vertikalne prosudbe.

Zadatak prosuditelja

� Priprema za prosudbe (unutarnje-vanjske, horizontalne-vertikalne) i njihova provedba.

� Obje strane u prosudbi trebaju se pažljivo pripremiti.

� Prosudba nije bauk, a prosuditelj nije neprijatelj.

� Prosudbu treba gledati kao način za unaprjeñivanje svog sustava i boljeg udovoljavanja zahtjevima kupaca.

9/30/2009

74

Način izvoñenja prosudbi

� Dostava plana prosudbe

� Uvodni sastanak

� Provedba prosudbe (po organizacijskim jedinicama i procesima)

� Zapisivanje pronañenih nesukladnosti

� Odluka o prihvaćanju popravnih radnji

� Završni sastanak (rasprava o nalazima prosudbe)

Zanimanja kvalitete

� Manager kvalitete

� Auditor

� Minimalni zahtjevi

9/30/2009

75


8. Primjer tvrtke s implementiranim sustavom-Eurodaus 1963 d.d.

Osnovni podaci o tvrtci

� Tvrtka Eurodaus 1963 d.d. članica je koncerna Agram.

� Područje djelatnosti tvrtke su prodaja i servis vozila.

9/30/2009

76

Ciljevi i razlozi uvoñenja (1)

� Eurodaus je ovlašteni trgovac za prodaju i servis vozila marke Volkswagen. Ujedno je ovlašteni serviser za vozila iz programa Audi i Seat.

� Kao takav podliježe zahtjevima proizvoñača koji je kao jedan od uvjeta suradnje zahtijevao posjedovanje certifikata ISO 9001:2000.

Ciljevi i razlozi uvoñenja (2)

� Da bi tvrtka i dalje uspješno poslovala sa proizvoñačem uveden je sustav upravljanja prema odrednicama ISO 9001:2000.

� Sporedni, ali jednako bitan, cilj je i ureñenje i optimiziranje poslovanja tvrtke.

9/30/2009

77

Način uvoñenja

� Od strane tvrtke imenovan je menadžer za upravljanje kvalitetom.

� Uprava je definirala dokumente kvalitete i slijed praćenja dokumenata.

� Implementacija je započeta edukacijom svih zaposlenika i kreiranjem potrebnih dokumenata kvalitete.

Primjer obrasca za dokumente kvalitete

9/30/2009

78

Rezultati (1)

� Tvrtka Eurodaus uspješno je aplicirala za certifikat ISO 9001:2000, te isti i dobila u prosincu 2006.

� U prosincu 2007 podvrgnuta je prvoj nadzornoj kontroli čiji pozitivan nalaz govori u prilog činjenice da je sustav upravljanja kvalitetom u ovoj tvrtci zaživio.

Rezultati (2)

� Poslovanje tvrtke organizirano u skladu s odredbama normi niza ISO 9001:2000, omogućilo je efikasniju kontrolu poslovanja i poslovnih rezultata Upravi tvrtke.

9/30/2009

79


9. Zaključne napomene

Zaključne napomene

� Zašto u nekoj tvrtki uopće uvoditi sustav upravljanja kvalitetom

� Kako pokrenuti uvoñenje sustava

� Koje su temeljne faze

� Cijena

� Rokovi

� Koristi

9/30/2009

80

Temeljne faze uvoñenja sustava (1)

� Odluka o uspostavi sustava� Izrada organizacijske sheme� Definiranje ciljeva i politike kvalitete� Odreñivanje predstavnika uprave� Obuka osoblja (prosuditelja)� Prepoznavanje i dokumentiranje procesa� Izrada dokumentacije sustava kvalitete

Temeljne faze uvoñenja sustava (2)

� Primjena dokumentiranog sustava� Unutarnje ocjenjivanje sustava� Rješavanje nesukladnosti popravnim radnjama� Pokretanje preventivnih radnji� Izbor tvrtke za posvjedočenje� Vanjska nezavisna prosudba� Održavanje sustava� Stalno poboljšavanje sustava

9/30/2009

81

Cijena

� S vanjskim se konzultantom se obično ugovara paušalno mjesečno plaćanje.

� Dinamika i rezultati ovise o vlastitim djelatnicima, koji dokumentiraju procese.

� Sustav ne brusiti do savršenstva, nego krenuti s primjenom i ispravljati dokumente na osnovi povratnih informacija.

� U cijenu ulaze i radni sati vlastitih djelatnika.� Ugovor za vanjsku nezavisnu prosudbu: broj potrebnih djelatnik-dana prosuditeljske tvrtke.

Rokovi

� Ovise o tome koliko je postojeća praksa i način rada već u skladu s normama kvalitete.

� Ako ga se uvodi iz nule, sustav u stvarnosti ne može zaživjeti za manje od godinu dana.

� Sustav će u svojoj potpunosti zaživjeti tek za tri do četiri godine od njegovog uvoñenja i postati svakodnevnicom u radu tvrtke.

� Postoje tvrtke koje su potvrdu o usklañenosti dobile za kraće vrijeme, ali to već spada u komercijalni pristup prosuditelja.

9/30/2009

82

Korist

� Nedvojbena, pogotovo ako se kvaliteta i sustav njenog upravljanja ocijene neophodnima za opstanak na tržištu.

� Treba imati na umu da ni najsavršeniji sustav upravljanja kvalitetom ne može zaštiti promašene koncepte.

� Temeljni razlog postojanja bilo koje tvrtke je uvijek proizvod ili usluga koja nekome treba, a koja na tržištu ima svoju vrijednost.

� Šira društvena korist za nacionalno gospodarstvo od uvoñenja sustava u domaće tvrtke.


10. Ogledni primjer saminarskog rada

9/30/2009

83

SVEUČILIŠTE U SPLITUSVEUČILIŠNI STUDIJSKI CENTAR ZA STRUČNE STUDIJE

STUDIJ EKONOMIJESMJER: TRGOVINSKO POSLOVANJE

SEMINARSKI RAD

ZBRINJAVANJE RABLJENIH ULJA

STUDENT: Miranda GojakODSJEK I STATUS: Trgovinsko poslovanje, izvanredniPREDMET: Upravljanje kvalitetomPREDMETNI NASTAVNIK: Mr.sc. Domagoja Buljan Barbača

Split, siječanj 2009.

UVODDanas u doba jačanja ekološke svijesti pojedinaca i zajednice, sve veću važnost u svakoj ljudskoj djelatnosti dobiva okoliš, odnosno njegova zaštita, pa tako i u industrijskoj proizvodnji prilikom koje štetni mogu biti i tehnologija i proizvodi.

Jedna od takvih tvrtki je tvrtka INA Maziva Zagreb d.o.o. osnovana davne 1927. godine i to pod nazivom „Iskra“ čija se osnovna djelatnost zasnivala na proizvodnji maziva – kolomasti i mazivih ulja. Od 1966. djeluje kao samostalna tvrtka unutar grupacije INA.

1990. uvodi nove djelatnosti - proizvodnja polimernih aditiva i plastične ambalaže.

Smještena je na Žitnjaku, u industrijskoj zoni, ali na vodozaštitnom području, tako da se od samih početaka djelovanja vodilo računa o kvaliteti proizvoda, o njegovom zbrinjavanju, o svim aspektima utjecaja na okoliš i naravno samim time o kvaliteti zaštite okoliša.

9/30/2009

84

To je dovelo do toga da tvrtka neprestano radi na poboljšanju svojih proizvoda, prateći industrijska dostignuća i zahtjeve tržišta, kontinuirano pazeći na okoliš.

1996. uspostavljen je i certificiran Sustav osiguranja kvalitete po normi ISO 9001:1994.

Rezultat takvih napora bio je da se nikada nije dogodio nikakav incident, a posljednjih tridesetak godina, od kada se provode mjerenja svih aspekata utjecaja na okoliš, rezultati mjerenja dokazali su visoke standarde tvrtke.

Osim nadzora nad posljedicama koje sam tehnološki proces može imati na stanje okoliša, stručnjaci Maziva Zagreb su tijekom višegodišnjeg rada, a prateći nastojanja razvijenih zemalja u zapadnoj Europi, razvili asortiman maziva i srodnih proizvoda koji manje štetno djeluju na okoliš. Završnom karikom u lancu očuvanja okoliša od mogućeg štetnog utjecaja maziva na okoliš jest uvoñenje sustava zbrinjavanja rabljenih ulja, zauljenih voda i emulzija u kojem su Maziva Zagreb uključena kao obrañivač opasnog otpada.

Prirodni slijed dogañaja bio je taj da je Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša izdala Mazivima Zagreb Rješenje za obavljanje djelatnosti skladištenja i obrañivanja opasnog otpada 1999.

Rabljena ulja, emulzije te zauljene vode jedan su od utvrñenih značajnih aspekata okoliša u sustavu upravljanja zaštitom okoliša po normi ISO 14001, koji su Maziva Zagreb izgradila i dobila certifikat 1999. godine, a kojim je uspostavljen potpun nadzor nad svim aspektima koji mogu značajno utjecati na stanje okoliša i njegovu zaštitu. Sustavom su obuhvaćeni i pod kontrolom su: emisije u zrak, vodu, upravljanje otpadom, onečišćenost tla, uporaba sirovina i prirodnih dobara, te ostala lokalna pitanja okoliša i zajednice.

2002. godine recertificirani su sustavi upravljanja kvalitetom i okolišem po zahtjevima normi ISO 9001:2000 i ISO 14001:1996. Certificiran je Sustav upravljanja zdravljem i sigurnošću po normi OHSAS 18001:1999.

9/30/2009

85

Za sva tri sustava, koja su integrirana u jedan cjeloviti sustav upravljanja, primjenjuje se ista metodologija upravljanja ciljevima, a koja omogućuje postavljanje ciljeva, njihovo praćenje i ocjenu, te neprekidno poboljšavanje sustava, procesa i proizvoda.

2005. godine recertificirana su sva tri sustava upravljanja po normama ISO 9001:2000, ISO 14001:2004 i OHSAS 18001:1999.

Osobito je važno to da za novu djelatnost i poslovnu aktivnost nisu bila potrebna nova ulaganja, već su se koristili raspoloživi resursi - ljudi, spremišni prostor i oprema.

Zašto ISO 9001, ISO 14001 i OHSAS 18001?

Svako poduzeće, pa tako i INA Maziva Zagreb imaju pet glavnih skupina zainteresiranih strana, a to su kupci, zaposlenici, vlasnici, dobavljači i društvo.

Sustav kvalitete ponajprije je usmjeren na zadovoljstvo kupca, tj. diktira ga samo tržište.Uvoñenje sustava osiguranja kvalitete u INA Mazivima Zagreb prema normi ISO 9001 dovodi o boljeg i racionalnijeg upravljanja poslovanjem tvrtke i stvara uvjete za pružanje kvalitetnijih proizvoda i usluga prema zahtjevima kupca.

To bi značilo da se taj dio odnosi na neprekidno poboljšavanje proizvoda u smislu njegove kvalitete za produžavanjem životnog vijeka motora, prilagoñavanje sve jačim i tehnološki sofisticiranim motorima i ureñajima, dakle ta maziva moraju zadovoljiti sve uvjete praktične primjene, odnosno specifikacije i standarde kvalitete koje utvrñuju proizvoñači strojeva i vozila.

9/30/2009

86

Meñutim, zahtjevi društva postaju sve stroži u odnosu na zdravstvene i sigurnosne uvjete na radnom mjestu, zaštitu okoliša i opću sigurnost.

Stoga suvremeno poduzeće mora proširiti svoje pristupe kvaliteti, odnosno kvalitetu usmjeriti na društvo i zajednicu u cjelini.

ISO 14001:1996 je meñunarodni standard za upravljanje okolišem.Sustavom upravljanja okolišem osigurava se da su svi utjecaji na okoliš u tvrtci identificirani, nadzirani i usklañeni sa zakonskom regulativom. Karakteristika ove norme je u tome što se mora zasnivati na zakonskim odredbama (Zakon o otpadu NN 34/1995, Pravilnik o vrstama otpada NN 27/1996, i Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom NN 32/1998.).

Zakon obuhvaća sve sudionike u zbrinjavanju opasnog otpada, a to su proizvoñači, skupljači i obrañivači.

Sustavom su obuhvaćeni i pod kontrolom su: emisije u zrak, vodu, upravljanje otpadom, onečišćenost tla, uporaba sirovina i prirodnih dobara, te ostala lokalna pitanja okoliša i zajednice.

Moguća su dva načina uvoñenja ISO 14001.

Prvi način je kao nadogradnja na postojeći sustav ISO 9001 u tvrtci. Obje norme su meñusobno kompatibilne, zahtijevaju niz postupaka koji su meñusobno identični – upravljanje dokumentacijom, zapisi, interni auditi, popravne i zaštitne radnje itd, pa se mogu uspješno integrirati što je i bio slučaj u Mazivima Zagreb.

Drugi način je uvoñenje sustava ISO 14001 bez prethodnog uvoñenja sustava ISO 9001.

9/30/2009

87

Razlozi za primjenu ISO 14001 su:

� povećano povjerenje kupaca

� poboljšani odnosi sa društvenom zajednicom

� olakšani pristup kapitalu

� poboljšani imidž na tržištu

� smanjenje broja incidenata

� ušteda materijalnih resursa i energije

� trajno zadovoljavanje zakona i propisa

� lakše ishoñenje dozvola i suglasnosti

OHSAS 18001:1999. - Sustav upravljanja zdravljem i sigurnošću.

Razlozi za primjenu su:

�potencijalno smanjenje broja incidenata �potencijalno smanjenje zastoja i s njima pratećih troškova�potencijalno smanjenje troškova tužbi i osiguranja�bolje upravljanje rizicima za zdravlje i sigurnost rada�povećanje povjerenja radnika, vlasnika, kupaca i poslovnih partnera, kao i društvene zajednice u cjelini

9/30/2009

88

SADRŽAJ

� SVRHA� DEFINICIJE� REFERENCE� ODGOVORNOSTI� POSTUPAK� ZAPISI

1. SVRHA

Ovom procedurom opisan je prihvat rabljenih ulja, emulzija i zauljenih voda koja omogućuje da se proces zbrinjavanja odvija u kontroliranim uvjetima. Cijeli proces definiran je kroz dvanaest aktivnosti koje su sastavni dijelovi procedure.

2. DEFINICIJE

ASPEKTI OKOLIŠA – obuhvaćaju emisije u zrak, emisije u vodu, onečišćenje tla, upravljanje otpadom, razne utjecaje vezane za izvanredne situacije.

OTPADNA ULJA – opasan tehnološki otpad (ima neka od svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, toksičnost, infektivnost, i sl.).

ZAULJENE VODE – tekuće mješavine s bilo kakvim sadržajem ulja.

PROIZVOðAČ/SKUPLJAČ OTPADNIH ULJA – veliki potrošači industrijskih ulja/koncesionari

OBRAðIVAČ OTPADNIH ULJA – pravna ili fizička osoba koja obavlja djelatnost obrañivanja ili odlaganja otpada (INA Maziva Zagreb)

9/30/2009

89

3. REFERENCE

Sustavi upravljanja kvalitetom – ISO 9001:1994, ISO 9001:1996. i ISO 9001:2000.

Sustavi upravljanja okolišem – ISO 14001:1996, ISO 14001:1999.

Sustavi upravljanja okolišem – ISO 14001:2004. – Zahtjevi i smjernice za primjenu, Opće smjernice o načelima, sustavima i metodama potpore.

Zakon o otpadu (NN 34/1995)Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/1996)Uredba o uvjetima za postupanjem s opasnim otpadom (NN

32/1998)

4. ODGOVORNOSTI4.1. Prodajni predstavnik ili predstavnik službe primjene (Primjensko tehničkog servisa INA Maziva ZG) prilikom prodaje proizvoda zadužen je za komunikaciju sa kupcem i davanje svih obavijesti vezanih za proizvod, za postupanje opasnim otpadom, te daje informacije o sakupljaču i obrañivaču otpada.4.2. Predstavnik Službe kontrole za zaštitu okoliša zadužen je za provjeru Pratećeg lista za opasni otpad, te provjerava Izvješće o ispunjavanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada. Na taj način provjerava da li je opasni otpad u skladu sa zakonskim propisima. Zadužen je za arhiviranje i distribuciju Pratećih listova PL-Oo.4.3. Ovlaštena osoba Službe prodaje obrañivača odreñuje cijenu i uvjete prihvata, tj. sastavlja pisanu ponudu (ugovor).4.4. Voditelj laboratorija za ulaznu kontrolu kvalitete proizvoda provodi proceduru analize kvalitete ulaznog proizvoda (UDQA PR 1001).4.5. Ovlašteni skladištar rezervoarskog prostora – prihvaća proizvod prema proceduri ulaza sirovina i ambalaže UDQA PR 1503, ispunjava i potpisuje Prateći list PL-Oo.4.6. Voditelj odjela za obradu zauljenih voda – vrši prihvat zauljenih voda, stavlja ih u proceduru za obradu, te ispunjava i potpisuje Prateći list PL-Oo.

9/30/2009

90

5. POSTUPAK

Tijek prihvata rabljenog uljaOsnovna baza primjene norme ISO 14001 je zakonska legislativa. Zakon obuhvaća sve sudionike u sustavu zbrinjavanja opasnog otpada. Zakonom su odreñene obveze i dužnosti proizvoñača opasnog otpada, skupljača i obrañivača, uvjeti čuvanja otpada, dokumentacija i njen tijek, obrasci, vrijeme čuvanja dokumenata i sl.INA Maziva Zagreb su u ovom slučaju u svojstvu obrañivača opasnog otpada, što im predstavlja noviju poslovnu aktivnost (od 1999. god.). Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša izdala je Mazivima Zagreb rješenje za obavljanje djelatnosti skladištenja i obrañivanja opasnog otpada.Proizvoñač opasnog otpada je kupac. Sakupljač/proizvoñač opasnog otpada je ovlaštena firma za sakupljanje koja za tu svoju djelatnost ispunjava sve zakonske propise. Uglavnom se radi o velikim industrijskim potrošačima ulja i maziva. Proces je definiran kroz dijagram tijeka u 12 aktivnosti.

5.1. Proizvoñač ili skupljač opasnog otpada prvi kontakt ima sa Službom prodaje ili sa Službom primjensko-tehničkog servisa u Sektoru marketinga preko kojih se provode koordinirane aktivnosti izmeñu svih sudionika zainteresiranih za prihvat i zbrinjavanje rabljenih ulja. Veliki potrošači industrijskih ulja, a ujedno i proizvoñači rabljenih ulja, izravno su uključeni u proces zbrinjavanja, a za manje potrošače postavljeni su kontejneri za odlaganje rabljenih ulja koji se povremeno prazne.

5.2. Proizvoñač vrši analizu otpada, predaje Zahtjev uz Izvješće o ispunjavanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada za termičku i kemijsko fizikalnu obradu (na propisanom obrascu) Službi kontrole za zaštitu okoliša. Da bi uopće započeo aktivnost mora posjedovati Prijavni list (za proizvoñača opasnog otpada) i Prateći list.

5.3. Ako je otpad u skladu sa zakonskim propisima (i ako odgovara podacima iz Pratećeg lista) Služba za zaštitu okoliša daje dopuštenje za daljnje aktivnosti u svezi sa otkupom opasnog otpada.

9/30/2009

91

5.4. Obrañivač na temelju tih dokumenata (i nakon unutarnjih konzultacija) odlučuje da li će izvršiti prihvat otpada i nakon donesene odluke radi Zapis o odluci.5.5. Služba prodaje formira cijenu i uvjete otkupa. Ponudu u pisanom obliku šalje proizvoñaču otpadnog ulja.5.6. Ako je ponuda prihvaćena Služba prodaje radi dogovor o primitku, a ako nije onda je to kraj procesa.5.7. Kad je izvršen primitak rabljenog ulja, radi se ulazna laboratorijska kontrola i to prema propisanoj proceduri UDQA PR 1001. Ako analiza nije zadovoljila vrši se postupak s neusklañenim proizvodom.

5.8. Zauljena voda, koja je zadovoljila analizu, ide u proceduru prema uputi za prihvat i obradu zauljenih voda, dakle u cisterne i postrojenja za razdvajanje ulja od vode.

5.9. Nakon razdvajanja voditelj Odjela za obradu zauljenih voda ispunjava i potpisuje Prateći list PL-Oo. Pročišćena voda odlazi u posebne spremnike tj. rezervoare, a rabljeno ulje u odlagališta radi proizvodnje lož ulja.

5.10. Ako u dolaznom sadržaju nema zauljene vode, onda on odlazi prema skladištu rezervoarskih prostora i to po propisanoj proceduri ulaza sirovina i ambalaže UDQA PR 1503.

5.11. Ovlašteni skladištar vrši prihvat i ispunjava, te potpisuje Prateći list PL-Oo.

5.12. Prateći listovi PL- Oo iz postupaka a9 i a10 odlaze u Službu za zaštitu okoliša gdje se arhiviraju i distribuiraju.

9/30/2009

92

9/30/2009

93

6. ZAPISI

� Prateći list (PL-Oo) za opasni otpad, obrazac propisan Zakonom o otpadu i Pravilnikom o opasnom otpadu, s podatcima o vrsti, procesu nastanka i načinu pakiranja otpada

� Izvješće o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada za termičku i kemijsko fizikalnu obradu

� Zapisi o odluci o otkupu opasnog otpada

Izvještaji se moraju slati nadležnim državnim ustanovama kvartalno. Zajedno sa Pratećim listovima, raznim očevidnicima i sl. dokumentima moraju se čuvati minimalno pet godina.

ZAKLJUČAK

Kontroliranim prikupljanjem i zbrinjavanjem rabljenih ulja INA Maziva Zagreb d.o.o. � prate vijek trajanja svojih proizvoda – od nastanka do nestanka,� zaštićuju okoliš,� rješavaju zbrinjavanje industrijskih ulja poslije upotrebe i time zadobivaju povjerenje svojih kupaca i njeguju partnerske odnose,� postižu pozitivne financijske rezultate koristeći rabljena ulja kao gorivo,� udovoljavaju sve zakonske propise nacionalnog zakonodavstva koje je usklañeno sa zahtjevima EU (Europske Unije).

9/30/2009

94

Važnost kontrole rabljenih ulja, koja spadaju u kategoriju opasnog tehnološkog otpada, očituje se u tome što se od ukupne svjetske proizvodnje nafte 1% koristi za proizvodnju maziva.

U zemljama EU-a 13% , a u SAD-u 32% upotrjebljenih maziva završi izmjenom u okoliš.

1/5 svih zagañenih voda potječe od otpadnih ulja.

Koncentracija ulja od 1mg po litri čini vodu nepitkom i opasnom za zdravlje čovjeka, a uništava i vodenu floru i faunu.

Isto tako je opasno spaljivanje otpadnih ulja jer se u zrak emitiraju - sumpor, fosfor, dušik, neki teški metali, koks i plinovi sagorijevanja, koji su vrlo štetni za ljudsko zdravlje i okoliš u cjelini.

9/30/2009

95


11.“Check lista” savladanog gradiva

9/30/2009

96

Pitanja (1)

Ukoliko su studenti uspješno savladali gradivo očekuje se da mogu samostalno odgovoriti na slijedeća pitanja:

� 1.Definirajte pojam kvalitete!

� 2.Što znači QM?

� 3. Što znači QT?

Pitanja (2)

� 4.Prema alternativnoj podjeli povijesnog razvoja sustava upravljanja kvalitetom u kojoj fazi i pri kojim tržišnim uvjetima se pojavljuju prvi zahtjevi kvalitete?

� 5.U uvjetima suvremene tržišne ekonomije koji aspekt postaje imperativ kod sustava upravljanja kvalitetom?

� 6.Koje su odlike «Znanstvenog upravljanja»?� 7.Koje su odlike «Statističke kontrole kvalitete»?� 8.Kakvom procesu težimo u odnosu na varijabilnost?� 9.Definirajte pojam norme!� 10.Koje su osnovne sastavnice jedne norme?� 11.Što je ISO?� 12.Kada je osnovan ISO?

9/30/2009

97

Pitanja (3)

� 13.Koji su osnovni ciljevi normizacije?� 14.Gledajući tvrtke koje posluju u Hrvatskoj, kojim sve normirnim tijelima podliježu?

� 15.Kako se zove hrvatsko nacionalno normirno tijelo?� 16.Navedite minimalno 3 načela hrvatske normizacije!� 17.Navedite minimalno 3 djelatnosti kojima se bavi HAA!� 18.Navedite minimalno 3 razloga za uvoñenje normi u tvrtku!� 19. Navedite minimalno 3 elementa preventivnog modela ISO 9001!

� 20.Koje godine su izdani prvi nizovi normi iz slijeda ISO 9000?

Pitanja (4)

� 21.Koje norme iz niza ISO 9001 su ukinute 2000?� 22.Što nam definiraju norme niza ISO 9000:2000?� 23.Što nam definiraju norme niza ISO 9001:2000?� 24. Koje godine je objavljeno najnovije izdanje normi ISO 9001?� 25. Koje godine je objavljeno najnovije izdanje normi ISO 9001 u

Republici Hrvatskoj?� 26.Nabroji minimalno 3 od 6 obveznih dokumenata prema normi

ISO 9001:2008!� 27.Nabroji minimalno 3 poglavlja norme ISO 9001:2008!� 28.Čime se bavi poglavlje norme ISO 9001:2000 s naslovom

«Sustav upravljanja kvalitetom»?� 29.Koji su preduvjeti nužni za uspostavu sustava upravljanja

kvalitetom?

9/30/2009

98

Pitanja (5)

� 30. Na koja pitanja odgovaraju postupci kvalitete?� 31.Na koje pitanje odgovaraju upute za rad?� 32.Što je prvi korak koji se poduzima kod uspostave sustava upravljanja kvalitetom?

� 33.Koja je razlika uvoñenja sustava u postojeću i novonastalu tvrtku?

� 34.Koje su osnovne sastavnice jednog postupka kvalitete?� 35.Definirajte prosudbu i navedite koje osnovne tipove prosudbe susrećemo!

� 36.Navedite minimalno tri karakteristike objektivnih dokaza!� 37.Navedite temeljne ciljeve prosudbe!

upravljanje kvalitetom

Documents