upoznavanje s novim zup-om

7/25/2019 Upoznavanje s Novim ZUP-om

1/46

Upoznavanje s novim Zakonom

o opem upravnom postupku

Prof. dr. sc. Ivan Kopri


2/46


3/46

UPOZNAVANJE S NOVIMZAKONOM O OPEMUPRAVNOM POSTUPKU

Prof. dr. sc. Ivan Kopri

Travanj, 2010.


4/46

Copyright 2010 Udruga opina u Republici Hrvatskoj, Zagreb. Ova broura izraena je uokviru pravnog savjetovalita Udruge opina. Miljenja izraena u ovoj brouri su miljenjaautora i ne izraavaju nuno stajalita Udruge opina u Republici Hrvatskoj.


5/46

S A D R A J

1. ZNAENJE DONOENJA NOVOG ZAKONA O OPEM UPRAVNOMPOSTUPKU

1.1. Novi ZUP u Hrvatskoj 1.2. Porijeklo i tradicija ZUP-a 1.3. ZUP kao jedan od postupovnih zakona

supsidijarni odnosno opi upravni postupovni zakon 1.4. Povezanost ZUP-a i drugih propisa 1.5. Europeizacija opeg upravnog postupka 1.6. Znaenje ZUP-a za osiguranje efikasnosti javne uprave 1.7. irenje primjene ZUP-a 1.8. Struktura Zakona

2. TEMELJNE NOVINE NOVOG ZAKONA O OPEM UPRAVNOM POSTUPKU

2.1. Tehnika i terminoloka poboljanja 2.2. Definicija upravne stvari 2.3. Razmjernost (proporcionalnost) 2.4. Pristup javnopravnom tijelu, podacima i obrascima 2.5. Jedinstveno upravno mjesto 2.6. Odluivanje slubene osobe

2.7. Pravna pomo2.8. Pokretanje upravnog postupka

2.9. Rjeavanje upravne stvari 2.10. Elektronika komunikacija 2.11. Obavjeivanje i dostava 2.12. utnja uprave 2.13. Jamstvo stjecanja prava 2.14. alba

2.15. Prigovor 2.16. Obnova postupka 2.17. Oglaavanje rjeenja nitavim 2.18. Ponitavanje i ukidanje rjeenja 2.19. Izvrenje 2.20. Upravni ugovor 2.21. Pravna zatita od postupanja javnopravnih tijela 2.22. Pravna zatita od postupanja pruatelja javnih usluga 2.23. Izdavanje potvrda

2.24. Konanost rjeenja

3. ZAKLJUAK


6/46

4

1. ZNAENJE DONOENJA NOVOG ZAKONA OOPEM UPRAVNOM POSTUPKU

1.1. Novi ZUP u Hrvatskoj

Hrvatski je sabor donio novi Zakon o opem upravnom postupku (novi ZUP; ZUP-

10) 27. oujka 2009. Objavljen je u Narodnim novinama (NN) br. 47/09, a stupio

na snagu 1. sijenja 2010. Istog je dana prestao vaiti Zakon o opem upravnom

postupku (stari ZUP; ZUP-91) koji je bio objavljen u NN 53/91. i 103/96., a zapravo

je bio neznatno izmijenjeni Zakon o opem upravnom postupku donesen u doba

socijalistike Jugoslavije 1956. (ZUP-56). Hrvatska je preuzela ZUP-56 u proienoj

verziji iz 1986. Rok do poetka primjene novog ZUP-a (vacatio legis) bio je dui od

osam mjeseci, tijekom kojih su svi koji su ga duni primjenjivati trebali obaviti sve

potrebne pripreme.

Novi ZUP se primjenjuje od 1. sijenja 2010. Prema jednom od temeljnih

naela, nepoznavanje zakona ne umanjuje odgovornost za pogreke u nje-

govoj primjeni.

1.2. Porijeklo i tradicija ZUP-a

Inae, i ZUP-56 vue porijeklo od ZUP-a Kraljevine Jugoslavije iz 1930. (ZUP-30),

koji se znaajno oslanja na ZUP Republike Austrije iz 1925. godine. ZUP-30 je bio

stavljen izvan snage 1945.

Dakle, od 1930. do danas na naim je podrujima postupanje uprave u rjeavanju

upravnih stvari stalno regulirano opim postupovnim zakonom, osim u razdoblju

1945-1956. No, i tad se ZUP-30 zapravo u znatnoj mjeri primjenjivao, u obliku prav-nih pravila.

Osamdeset godina opeg upravnog postupka u Hrvatskoj

Zakon o opem upravnom postupku Kraljevine Jugoslavije 1930-1941. (1945.)

ZUP izvan snage; pravna pravila 1945-1956.

Zakon o opem upravnom postupku FNR Jugoslavije 1956-1991.

Zakon o opem upravnom postupku Republike Hrvatske (preuzeti ZUP) 1991-2009.Zakon o opem upravnom postupku Republike Hrvatske 2010.


7/46

5

1.3. ZUP kao jedan od postupovnih zakona supsidijarni odnosno opiupravni postupovni zakon

Osim ZUP-a, postupanje pojedinih upravnih tijela, postupanje u pojedinim vrsta-ma upravnih predmeta ili pak pojedina postupovna pitanja regulirana su i drugimzakonima. Broj takvih zakona u Hrvatskoj se od 2006. do 2010. poveao s oko 65

na preko 100. Njima se uglavnom odstupa od odredbi ZUP-a i propisuju drugaijapostupovna pravila.

Najvanija odstupanja propisuju Opi porezni zakon (NN 147/08), Carinski zakon (NN78/99, 94/99, 117/99, 73/00, 92/01, 47/03, 140/05, 138/06, 60/08, 45/09), Pomor-ski zakonik (181/04, 76/07, 146/08), Obiteljski zakon (116/03, 17/04, 136/04, 107/07),Zakon o prostornom ureenju i gradnji (76/07, 38/09), Zakon o mirovinskom osi-guranju (NN 102/98, 71/99, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04,92/05, 43/07, 79/07, 35/08), Zakon o Dravnom inspektoratu (116/08, 123/08), Za-kon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (NN174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09), Zakon o komasaciji (NN 10/79, 21/84,5/87), Zakon o izvlatenju (NN 9/94, 35/94, 114/01, 79/06), Zakon o patentu (NN173/03, 87/05, 76/07, 30/09). Drugi zakoni manje odstupaju od ZUP-a.

Takva su odstupanja pravno bila mogua zato to je ZUP po karakteru bio supsidijar-ni zakon, tj. onaj koji se primjenjuje samo ako nema drugih, specifinih postupovnihpravila, pravila koja vae za pojedinu vrstu upravnih predmeta, pojedinu vrstu uprav-nih tijela ili pojedino upravno tijelo, odnosno za pojedina postupovna pitanja.

Novi ZUP ne propisuje svoju supsidijarnost, nego je on dakle opi upravni postu-povni zakon koji se primjenjuje u postupanju u svim upravnim stvarima. Samo sepojedina pitanja upravnog postupka mogu zakonom urediti drugaije, ako je to nu-no za postupanje u pojedinim upravnim podrujima te ako to nije protivno temelj-nim odredbama i svrsi novog ZUP-a (l. 3/1).

Takva regulacija otvara pitanje brojnih specifinih odredbi posebnih zakona, naro-ito onih koji vrlo iroko i masovno drugaije reguliraju postupovna pravila u nekojvrsti upravnih stvari (npr. porezne i carinske stvari, upravne stvari u podruju gra-

diteljstva, itd.). No, dok su oni na snazi ostaje i dalje situacija da njihove odredbe uprimjeni imaju, barem naelno i zasad, prednost pred odredbama ZUP-a. Nuna jedaljnja i odluna akcija zakonodavca.

Veliki broj zakona koji sada drugaije od ZUP-a reguliraju odreene vrsteupravnih postupaka ili pojedina postupovna pitanja prijeti da ZUP ne posti-gne svrhu ujednaenog postupanja svih dijelova javne uprave i svih drugihjavnopravnih ti jela na jedinstven nain. Daljnjim razvojem zakonodavstvamora se omoguiti realizacija namjere iz l. 3/1. da se ZUP primjenjuje u

postupanju u svim upravnim stvarima, a da se samo pojedina postupovnapitanja mogu urediti drugaije, a i to samo pod odreenim uvjetima.


8/46

1.4. Povezanost ZUP-a i drugih propisa

Valja napomenuti da je s novim ZUP-om usko povezan odreeni broj drugih zakonai propisa, meu kojima valja izdvojiti sljedee:

1. Zakon o upravnim sporovima (ZUS). Novi ZUS donijet je 2010. (NN 20/10), a stupana snagu 1. sijenja 2012. On je funkcionalno vrsto povezan sa ZUP-om, budui dase njime osigurava sudska zatita prava i pravnih interesa stranaka povrijeenih odstrane javnopravnih tijela. Do te zatite dolazi nakon dovrenja upravnog postupka.Do stupanja na snagu novog ZUS-a, ostaje na snazi ZUS koji je preuzet 1991. (NN53/91, 9/92, 77/92). Dok je stari ZUS osigurao zatitu pred Upravnim sudom Repu-blike Hrvatske kao sudom koji uglavnom bez rasprave sudi o zakonitosti (upravnispor o zakonitosti), i to u jednom jedinom stupnju, novi ZUS donosi potpuno dru-gaije ureenje sudskog postupka. Uvode se dva stupnja upravnih sudova, prvostu-panjski sudovi i Visoki upravni sud. Oni e suditi temeljem usmene i kontradiktorne

javne rasprave ne samo o zakonitosti nego i o injeninom stanju utvrenom uupravnom postupku (upravni spor pune jurisdikcije). Protiv presude prvostupanj-skog upravnog suda moi e se podnijeti alba Visokom upravnom sudu. Tako egraani stei mogunost pune sudske zatite od nezakonitih odluka javnopravnihtijela koje se donose u okviru opeg upravnog postupka, u dva stupnja suenja predupravnim sudovima. Ipak, valja upozoriti da do 1. sijenja 2012. situacija ostaje kaoi dosad, tj. sudska je zatita mogua prema starom ZUS-u.

2. Zakon o sustavu dravne uprave (ZSDU; NN 190/03 proieni tekst, 199/03,79/07). Taj je zakon sustavni zakon koji ureuje temeljna pitanja dravne uprave,meu njima poslove i organizaciju dravne uprave. Poslovi dravne uprave su klasi-ficirani u neposrednu provedbu propisa, donoenje provedbenih propisa, upravni iinspekcijski nadzor te druge upravne i strune poslove. ZUP se primjenjuje prilikomrjeavanja upravnih stvari i izdavanja potvrda, to su oblici neposredne provedbepropisa, te u inspekcijskom nadzoru, a mogu doi u obzir i prilikom upravnog nadzo-

ra. ZSDU propisuje da su prvostupanjska tijela dravne uprave uredi dravne uprave,po jedan s mjesnom nadlenou za podruje pojedine upanije, osim za Grad Za-greb. Uredi dravne uprave imaju i svoje ispostave (u preko 90 mjesta). Drugostu-panjska su tijela dravne uprave ministarstva (16), dravne upravne organizacije (9)i sredinji dravni uredi (3). Neka od tih sredinjih tijela dravne uprave imaju svojepodrune jedinice. Tako na primjer Ministarstvo unutarnjih poslova ima policijskeuprave (20 njih na razini upanija) i policijske postaje, Porezna uprava Ministarstvafinancija ima podrune urede (20 njih na razini upanija) te ispostave (122), itd.

Jedan od problema s upravnim postupcima u takvim tijelima je u injenici da onarjeavaju u upravnim stvarima i u prvom i u drugom stupnju.

6


9/46

7

3. Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (ZLRS; NN 33/01, 60/01 vjerodostojno tumaenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09). Sustav lokalne i po-drune (regionalne) samouprave sastoji se od jedinica lokalne samouprave, opina(429) i gradova (126), te od upanija (20) kao jedinica podrune (regionalne) sa-mouprave. Dio gradova, 15 njih, ima poloaj velikog grada. Specifini poloaj imaGrad Zagreb, koji ima ovlasti grada, odnosno velikog grada i upanije, a obavlja iznaajan dio poslova dravne uprave u prenesenom djelokrugu (tako katastarske,geodetske, imovinsko-pravne, odreene poslove u podruju zatite spomenika kul-ture i prirode, ope uprave, itd.). Upravne (pojedinane) akte u lokalnoj samoupraviu pravilu donose upravni odjeli, a eventualno i upravne slube, uz primjenu ZUP-a.U financijskim pitanjima ti se akti donose po skraenom upravnom postupku (ne-posredno rjeavanje po novom ZUP-u). O albama protiv upravnih akata koje sudonijela upravna tijela opina i gradova odluuje nadleno upravno tijelo upanije,a o albama protiv upravnih akata koje su donijela upravna tijela upanija i veli-kih gradova odluuju ministarstva, osim ako je drugaije propisano. Upravne aktemogu donositi i predstavnika tijela te opinski naelnik, gradonaelnik i upan, noprotiv njih se ne moe podnijeti alba, nego samo pokrenuti upravni spor.

4. Drugi propisi. Meu druge propise koji su vani za primjenu ZUP-a vrijedi uvrstitiponajprije Zakon o upravnoj inspekciji (NN 63/08) i Uredbu o uredskom poslo-vanju (UUP; NN 7/09), ali i itav niz drugih propisa koji se na ovaj ili onaj nainveu uz primjenu ZUP-a.

ZUP ureuje vaan dio sustava pravne zatite graana, premda nije jedinipropis o kojem ovisi kvaliteta tog sustava. Za kvalitetno rjeavanje upravnihpredmeta potrebno je poznavati i druge propise, kao i niz drugih aspekatajavne uprave.

1.5. Europeizacija opeg upravnog postupkaO europeizaciji upravnog postupka moe se govoriti s gledita dvaju glavnih pokre-

taa tog procesa, Europske unije i Vijea Europe, ali i s gledita nastajanja europskogupravnog prostora. S prvog gledita, razlikuje se djelovanje Europske unije od djelo-vanja Vijea Europe.

Europska unija (EU; ranije Europske zajednice) djeluje na razliite naine:

1. postoje postupovna naela i pravila koja razliite agencije i drugi organi EU pri-mjenjuju na subjekte s podruja EU, ali i s podruja zemalja kandidatkinja i zemalja

ukljuenih u susjedsku politiku EU, koja mogu djelovati kao svojevrsni uzor i zadruga upravna postupovna pravila.


10/46

8

2. u okviru same EU razvio se temeljni skup naela koja vae za sve materije i organeEU a naziva se europskim upravnim postupkom. Sastoji se od nepisanih naela ra-irenih u dravama lanicama i od naela iz pisanih pravnih izvora. Meu pisanimizvorima istie se Povelja o temeljnim pravima Europske unije iz Nice usvojena2000. Ona utemeljuje pravo na dobru upravu koje znai da svatko ima pravo dase njegov premet tretira nepristrano, korektno i u razumnom vremenskom okviru.Pored Povelje, u oblikovanju europskog upravnog postupka vanu ulogu ima Eu-ropski kodeks dobrog upravnog postupanja europskog ombudsmana iz 2001., kaoi Direktiva o slubama (uslugama) u unutarnjem tritu iz 2006. Europski upravnipostupak primjenjuju sudovi EU, Sud prvog stupnja i Sud pravde. Oni ponitavajuupravne ako su donesene uz bitne proceduralne pogreke, to tom postupku dajeznaenje i snagu. Tako se elementi toga postupka pokazuju prikladnima za kopi-ranje odnosno preuzimanje i u nacionalna zakonodavstva.

3. Drave lanice u sluajevima kad primjenjuju europsko materijalno pravo (indirek-tna, decentralizirana provedba europskog prava) pod posebnom su prismotromEU. EU i u takvim situacijama trai primjenu odreenih temeljnih postupovnihnaela, kao to su jednakost i efektivnost. Njih je dodatno konkretizirao i tumaioEuropski sud pravde kroz presuivanje konkretnih predmeta. Zato se i u drava-ma lanicama jedna postupovna pravila primjenjuju u okviru indirektne primjeneeuropskog prava, a druga u sluajevima kad se primjenjuje domae nacionalnopravo. Zbog toga u mnogim od tih zemalja dolazi do pribliavanja nacionalnog

upravnog postupovnog prava naelima europskog postupovnog prava.

4. Neka se postupovna rjeenja mogu uzakoniti direktivama EU. Tako Direktiva oslubama (uslugama) u unutarnjem tritu iz 2006. sadri zahtjeve u pogledupojednostavljenja upravnog postupanja, stvaranja toki jedinstvenog kontakta supravom, elektroniki poduprtog upravnog postupka te instituta utnje admini-stracije koji bi mogli dovesti do velikih promjena u upravnim sustavima i uprav-nom postupovnom pravu zemalja lanica.

5. Europski strunjaci meu sobom razmjenjuju iskustva i ideje, koje se zasad poseb-no odnose na izradu i donoenje kodeksa dobre upravne prakse kao oblika mekogprava (soft law).

Vijee Europe djeluje upravo stvaranjem upravnih standarda, manje strogih izvora prava,ponajprije putem preporuka i rezolucija, ali i putem meunarodnih ugovora. Najvanijitakav ugovor je Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koju je 1997. rati-

ficirala i Hrvatska (NN Meunarodni ugovori 18/97). I Europski sud pravde primjenjujetu Konvenciju, odnosno titi temeljna prava kao dio europskog prava, premda EU nije


11/46

9

potpisala Konvenciju. No, glavni zatitnik ljudskih prava i sloboda temeljem te Konvencijeje Europski sud za ljudska prava, naravno tek nakon domaih upravnih i drugih sudova, au Hrvatskoj i Ustavnog suda. Za utjecaj na primjenu opeg upravnog postupka naroitotreba spomenuti sustav zatite odluivanja u razumnom roku.

Postoji jo jedan put utjecaja na europeizaciju nacionalnog upravnog postupovnogprava. Rije je o djelovanju Sigme, koja je organizacijski dio OECD-a, a financira

ju Europska komisija. Ona je utvrdila niz standarda opeg upravnog postupka, arazvila je i detaljnu listu pitanja za provjeru sadraja zakona o opem upravnom po-stupku. Sigma prati i nadgleda postupak izgradnje upravnih kapaciteta kao jedan odtemeljnih uvjeta za pridruivanje EU, pri emu su njezini standardi i zahtjevi tijekomvremena sve stroi. Njezine ocjene ulaze u skraenom obliku u izvjetaje o napretkupojedine zemlje kandidatkinje za lanstvo u EU te u vrlo velikoj mjeri utjeu na od-luke europskih tijela tijekom procesa pridruivanja.

Krajnju provjeru s gledita europskih standarda nacionalno ope upravno pro-cesno zakonodavstvo prolazi pred europskim sudovima. Pritom se mora nagla-siti da europski sudovi i tijela ne ulaze u detalje nacionalne pravne regulacijeopeg upravnog postupka, koliko prosuuju ishode i uinke njihove primjene.

1.6. Znaenje ZUP-a za osiguranje efikasnosti javne uprave

Opi upravni postupak slui ostvarenju i zatiti prava graana, ali i utvrivanju me-tode rada u javnom sektoru, odnosno upravne tehnologije. Ona bi morala osigurati

jo dva cilja.

Ponajprije, efikasno ostvarenje nacionalnih zadataka i politikih prioriteta demo-kratski izabrane vlasti u podizanju nacionalne efikasnosti daleko veu ulogu imajudobra sistemska rjeenja, kao to je na primjer dobar postupovni zakon, nego li nekiimaginarni ljudi s posebnim, natprosjenim sposobnostima.

Trei je cilj osobito u novije vrijeme stvaranje povoljne ekonomske i investicijskeklime u zemlji kao cjelini i svakoj pojedinoj lokalnoj i regionalnoj jedinici posebno.Upravo zato su mnoge europske zemlje u zadnja dva desetljea, nakon 1990., po-djednako na europskom zapadu i istoku, donijele nove ili modernizirale ranije za-kone o opem upravnom postupku. To su uinile i sve zemlje u okruenju Hrvatske,kao i na podruju bive Jugoslavije.

U svakom sluaju, upravna tehnologija treba biti svrhovitosna, a uprava koja tu teh-nologiju primjenjuje racionalna, efikasna i ekonomina u isti mah.


12/46

10

1.7. irenje primjene ZUP-a

Novi ZUP je znaajno proirio primjenu te precizirao tko sve ima dunost primjenji-vati njegova postupovna pravila. Novi se ZUP primjenjuje na:

postupanje i rjeavanje svih upravnih stvari (l. 1. te l. 3/1.); sklapanje upravnih ugovora (odgovarajua primjena; l. 3/2.); svako drugo postupanje javnopravnih tijela iz podruja upravnog prava

koje ima neposredan uinak na prava, obveze ili pravne interese stranaka(odgovarajua primjena, ako zakonom nije drukije propisano; l. 3/2.)

postupke zatite prava, odnosno pravnih interesa stranaka u predmetima ukojima pravne osobe koje obavljaju javne slube (pruatelji javnih usluga) od-luuju o njihovim pravima, obvezama ili pravnim interesima (odgovarajuaprimjena, ako zakonom nije propisana sudska ili druga pravna zatita; l. 3/3.).

Upravni

ugovori

Klasini

upravni

postupak

Druga

postupanjajavnopravnih

tijela

Zatita od

pruateljajavnih

usluga

Preciziranju u primjeni slui i definicija upravne stvari. Upravnom se stvari smatrasvaka stvar (upravni spis ili predmet) u kojoj javnopravno tijelo u upravnom po-stupku rjeava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizike ili pravne osobe ilidrugih stranaka neposredno primjenjujui zakone, druge propise i ope akte kojima

se ureuje odgovarajue upravno podruje (l. 2/1). Upravnom se stvari smatra isvaka stvar koja je zakonom odreena kao upravna stvar (l. 2/2.).


13/46

11

ZUP precizira da su ga duna primjenjivati sva javnopravna tijela u okviru svojegdjelokruga utvrenog na temelju zakona. Rije je o sljedeim tijelima:

tijela dravne uprave, druga dravna tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pravne osobe koje imaju javne ovlasti.

Kako je ve reeno, dravna uprava obuhvaa 48 tijela, od ega 20 prvostupanjskihureda dravne uprave i 28 tijela sredinje dravne uprave. Zanimljivo je da velik brojsredinjih tijela dravne uprave ima svoje podrune jedinice u kojima se vodi velikbroj upravnih postupaka.

Druga dravna tijela obuhvaaju politika tijela (Hrvatski sabor, predsjednik Repu-blike, Vlada, Ustavni sud, sudovi, dravna odvjetnitva, Ured pukog pravobraniteljai specijalizirani pravobranitelji za djecu, ravnopravnost spolova i osobe s invalidi-tetom, Dravni ured za reviziju te sva ostala dravna tijela kad rjeavaju u upravnimstvarima a pojedina pitanja postupka nisu drugaije zakonom ureena).

U opinama, gradovima i upanijama u upravnim postupcima o pravima, obvezamai pravnim interesima fizikih i pravnih osoba rjeavaju upravna tijela (upravni odjeli islube, kao i upravna tijela pod drugim nazivima), a ponekad takoer predstavnika

i izvrna tijela (opinska i gradska vijea, upanijske skuptine, Skuptina Grada Za-greba te opinski naelnici i gradonaelnici, upani i gradonaelnik Grada Zagreba).Vano je napomenuti da se po ZUP-u postupa u upravnim stvarima u prenesenomdjelokrugu (dakle, u obavljanju poslova dravne uprave povjerenih opinama, grado-vima i upanijama), ali i u samoupravnom djelokrugu (kad se donoenjem upravnihakata izvravaju opi akti koje su donijela lokalna predstavnika tijela, odnosno kadu upravnim stvarima odluuju sama predstavnika i izvrna tijela).

Pravne osobe s javnim ovlastima duna su postupati po ZUP-u u obavljanju poslovakoji proizlaze iz tih javnih ovlasti. U Hrvatskoj za taj najiri dio javne uprave nema jedin-stvene pravne regulacije, osim u odreenim zajednikim pitanjima ili pitanjima zajed-nikima za jedan dio takvih pravnih osoba (npr. Zakon o plaama u javnim slubama,NN 27/01; Zakon o ustanovama, NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08); Zakon o udruga-ma, NN 88/01, 11/02). Jedan dio tih pravnih osoba uvrten je u popis tijela javne vlastikoji svake godine objavljuje Vlada. Tako se u Popisu tijela javne vlasti za 2010. godinunalaze regulacijske i druge agencije (39 tijela s rijeju agencijau nazivu; npr. Hrvatska

agencija za potu i elektronike komunikacije, Agencija za regionalni razvoj, Agencijaza zatitu osobnih podataka, itd.), zavodi koji ne spadaju u tijela dravne uprave (16


14/46

12

njih; Hrvatski zavod za hitnu medicinu, Hrvatski zavod za norme, Hrvatski zavod zamirovinsko osiguranje, itd.), fondovi (6 fondova; Hrvatski fond za privatizaciju, Fond zaregionalni razvoj, Fond za zatitu okolia, itd.), vijea, instituti, dravni arhivi, centri zasocijalnu skrb, komore, itd. No, u skupinu pravnih osoba s javnim ovlastima pripadajui druge pravne osobe, koje nisu spomenute meu tijelima javne vlasti. One mogu biti

javne ustanove i ustanove, trgovaka drutva, udruge te pravne osobesui generis.

Neke od spomenutih pravnih osoba ujedno su i pruatelji javnih usluga. ZUP se,naime, odgovarajue primjenjuje i u postupcima zatite prava, odnosno pravnih in-teresa stranaka u predmetima u kojima pruatelji javnih usluga odluuju o njihovimpravima, obvezama ili pravnim interesima (l. 3/3.). Inae, ti se pruatelji mogu svr-stati meu javnopravne i privatnopravne pruatelje. Prema novoj europskoj prav-noj regulaciji sve se slube od opeg interesa dijele u slube od opeg ekonomskoginteresa i na neekonomske slube od opeg interesa.

Za prvu se kategoriju provodi politika privatizacije (prijanjih dravnih monopolista,kao to su bili Hrvatske telekomunikacije, a jo uvijek su Hrvatske pote, Hrvatskaelektroprivreda, itd.) i liberalizacije (omoguavanja da se i drugi privatni pruateljiiste vrste usluga pojave na slobodnom tritu, koje sada reguliraju nezavisni regula-tori, nezavisne regulacijske agencije i druga nezavisna regulacijska tijela). U drugojse pored javnopravnih osoba (javne kole, domovi zdravlja, javna sveuilita, centriza socijalnu skrb, itd.) takoer pojavljuju privatnopravne osobe, kao to su privatne

kole i fakulteti, privatne zdravstvene i socijalne ustanove, itd. Sve u svemu, prua-telje javnih usluga moe se podijeliti na javnopravne i privatnopravne.

To znai da se kategorije pravnih osoba s javnim ovlastima i pruatelja javnih uslugadjelomino preklapaju. Neke su pravne osobe s javnim ovlastima u jednoj i u drugojkategoriji, a neke samo u jednoj od te dvije kategorije. Tako se npr. centri za soci-

jalnu skrb pojavljuju u obje kategorije, Hrvatski zavod za norme samo u kategorijipravnih osoba s javnim ovlastima, a telekomunikacijska tvrtka Tele 2 samo u drugoj

kategoriji. U tom pogledu Hrvatskoj predstoji teak posao razdvajanja tih dviju ka-tegorija koje su sada spojene kao sijamski blizanci. U daljnjem tijeku usklaivanja seuropskim standardima one e se morati barem djelomino razdvojiti.

Sve u svemu, tijela i subjekti koji su na ovaj ili onaj nain duni postupati po ZUP-umogu se prikazati dijagramom. U sredini su tijela dravne uprave i druga dravnatijela, slijede tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pa pravneosobe s javnim ovlastima, a na kraju privatnopravni pruatelji javnih usluga. Opseg

krugova ne indicira broj upravnih predmeta koji se rjeavaju u pojedinoj kategorijitijela, odnosno subjekata.


15/46

13

1.8. Struktura Zakona

ZUP-10 se sastoji od 171 lanka koji su sistematizirani u jedanaest dijelova. etiri od

tih jedanaest glava dalje se dijeli na glave (njih 18), dok ak sedam dijelova ne sa-dri glave (ako se i njih pribroji, onda tih temeljnih strukturnih dijelova ima ukupno25). Budui da ima ukupno 497 odredbi, ispada da se svaki zakonski lanak sastojiod prosjeno 2,9 odredbi. Hrvatski ZUP po tome spada meu due takve zakone uEuropi i svijetu. Ipak, on je krai od starog ZUP-a, koji je imao 290 lanaka sa 751odredbom (2,6 po lanku). Usporedba pokazuje da je novi ZUP za oko 20 % manjiod staroga, mjereno brojem odredbi (normi). Novi ZUP regulira ire podruje, tose odraava u veem broju dijelova i glava, ali to ini neto ekonominije, s manje

zakonskih lanaka i normi.

ZUP-91 ZUP-10 Napomena

Broj dijelova 5 11 Poveanje za 6 (120 %)

Broj glava 2018

(u 4 dijela)7 dijelova ZUP-10 ne sadri glave;sve zajedno poveanje za 25 %

Broj lanaka 290 171 Smanjenje za 119 (41 %)

Broj odredbi 751 497 Smanjenje za 254 (34 %)

Dravna uprava idruga dravna tijela

Lokalna i regionalna

samouprava

Pravne osobe sjavnim ovlastima

Privatnopravni pruateljijavnih usluga


16/46

14

Dijelovi i glave u starom i novom ZUP-u

lanci i odredbe u starom i novom ZUP-u

25

20

15

10

5

ZUP -91

ZUP -10

800

600

400

200

0

ZUP -91

ZUP -10

Usporedbom strukture po dijelovima moe se pokazati temeljna slinost, ali i iriobuhvat novog ZUP-a.


17/46

15

ZUP-91 ZUP-10

Prvi dio: Ope odredbeDrugi dio: Prvostepeni postupak

Trei dio: Pravni lijekovi

etvrti dio:Izvrenje

[Prvi dio, glava IX. Trokovi po-stupka]Peti dio: Provoenje zakona i pri jela-zne i zavrne odredbe

Prvi dio: Temeljne odredbeDrugi dio: Pokretanje i voenje upravnog

postupkaTrei dio: Rjeavanje upravne stvarietvrti dio: Pravni lijekoviPeti dio: Izvrenjeesti dio: Upravni ugovorSedmi dio: Pravna zatita od postupanja

javnopravnih tijela i postupanjapruatelja javnih usluga

Osmi dio: Izdavanje potvrdaDeveti dio: Trokovi postupkaDeseti dio: Provedba zakona

Jedanaesti dio:Prijelazne i zakljune odredbe

Temeljna struktura zakona tako je ostala vrlo slina:

- ope odredbe nazivaju se temeljnima, - prvostepeni se postupak regulira u dva dijela, tako da se najprije ureuje

pokretanje i voenje postupka, a nakon toga u zasebnom (treem) dijelu rje-avanje upravne stvari,

- pravni lijekovi i izvrenje ostali su regulirani u dva zasebna dijela zakona,

- trokovi postupka, koji su u starom ZUP-u bili regulirani u jednoj od glava, unovom su regulirani u posebnom (devetom) dijelu Zakona,

- provoenje zakona i prijelazne i zavrne odredbe takoer su razdijeljeni u dvazasebna dijela Zakona.

Dijelovi novog ZUP-a kojih u starom nije bilo su:

- esti dio, u kojem se regulira institut upravnih ugovora,

- sedmi dio, u kojem se regulira pravna zatita kako od svih javnopravnih tijela,tako i od postupanja pruatelja javnih usluga,

- osmi dio, u kojem se regulira izdavanje potvrda.

Novi instituti i pitanja su vrlo turo regulirani, sa svega 38 odredbi. Na esti, sedmi iosmi dio zajedno otpada 7,6 % odredbi. Klasina pitanja opeg upravnog postupkaregulirana su puno detaljnije. Najvea panja u regulaciji posveena je prvostupanj-skom upravnom postupku, jer se na nj odnosi ak 43,5 % odredbi Zakona (drugi i

trei dio). Broj odredbi po dijelovima zakona moe se i grafiki prikazati.


18/46

16

Prvi dio

Drugi dio

Trei dio

etvrti dio

Peti dio

esti dio

Sedmi dio

Osmi dio

Deveti dio

Deseti dio

Jedanaesti dio

2. Temeljne novine novog Zakona o opemupravnom postupku

2.1. Tehnika i terminoloka poboljanja

Novi ZUP odlikuje krai izriaj i manje detaljna regulacija, premda se u tome moglo uinitii vie. Vrijedilo je razmisliti da se odreena pitanja prepuste regulaciji Uredbe o uredskom

poslovanju, jer su tehnike naravi ili ne reguliraju odnos javnopravnog tijela i graaninaodnosno druge pravne osobe. Rije je, na primjer, opojedinimpitanjima u vezi:

podnesaka, l. 71-74., zapisnika, l. 76., obavjeivanja i dostave, l. 83.-95., sadraja rjeenja, l. 98.-100., rekonstrukcije spisa, l. 78., i dr.).

Takoer, odreene norme mogle su se dodatno pojednostavniti.Posebno je dobrodolo opremanje svakog zakonskog lanka njegovim zasebnim naslo-vom. To olakava snalaenje u zakonskom tekstu, daje mu puno veu dozu preglednosti,omoguava razumijevanje regulacijske namjere i svrhe pojedinog lanka te sili zakonopis-ca na grupiranje povezanih normi u isti lanak ili lanke povezane u pojedinu cjelinu.

Dolo je takoer do usklaenja zakonske terminologije s organizacijskim i normativ-nim promjenama, kao i openito do odreenih terminolokih inovacija koje zakon

ine razumljivijim i modernijim. Tako se umjesto rijei organkoristi tijelo, umjestodispozitiv izreka, umjesto uviaj oevid, umjestopraznik blagdan, itd.


19/46

17

Vrijedi istai koritenje termina kao to su pruatelji javnih usluga (usklaen s eu-ropskom terminologijom), jedinstveno upravno mjesto (umjesto engleskog izrazaone-stop-shop),javnopravno tijelo(iroko pokriva javni sektor), upravno pravo(izrazkoji se predugo izbjegavao, a u novom se ZUP-u koristi prilikom odreivanja podru-

ja njegove primjene, l. 3/2.), neposredno rjeavanje(umjesto skraenog postupka;bolje pogaa jednostavniji prirodu upravnih predmeta, a ne asocira, kao skraenipostupak, na mogue smanjenje procesne zatite stranke), (elektronski) posluitelj(umjesto engleske rijei server), itd.

2.2. Definicija upravne stvari

U starom ZUP-u nije bilo definicije upravne stvari. Zakon o upravnim sporovima(ZUS; NN 53/91, 9/92, 77/92) je dodue definirao upravni akt u materijalnom smi-slu kao akt kojeg donosi dravni organ i organizacija kad u obavljanju javnih ovlastirjeava o stanovitom pravu ili obvezi pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnojstvari, ali upravnu stvar nije definirao (v. l. 5. i 6/2.). Situacija u kojoj upravna stvarnije bila definirana vodila je k prevelikoj slobodi Upravnog suda u tumaenju to jeupravna stvar. Sud je to inio uglavnom restriktivno, suavajui sudsku zatitu, a tekponekad i ekstenzivno, irei ju i preko mjere koja se moe smatrati prihvatljivom.

U novom ZUP-u upravna je stvar definirana, i to relativno iroko i izriito (l. 2.).Upravna stvar je svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku odlu-

uje o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke neposredno primjenjujui zakone,druge propise i ope akte kojima se ureuje odgovarajue upravno podruje (l.2/1.), s tim da se upravnom stvari smatra i svaka druga stvar koja je nekim zakonomizrijekom odreena kao takva (l. 2/2.).

Takva iroka definicija e u velikoj mjeri onemoguiti zloupotrebe prilikom tumae-nja, a u vezi opsega sudske zatite prava graana. U njoj su sudovi, domai i europski,ali i graani i drugi subjekti dobili odreeni oslonac za odluivanje i provjeru sudskog

tumaenja u konkretnim predmetima. Upravna stvar se proiruje tako da obuhvaai situacije jednostranog odluivanja javnopravnih tijela o pravnim interesima, tonesumnjivo suava mogunost da se u tumaenju zauzme stav da se u konkretnomsluaju ne radi o upravnoj stvari.

Bilo bi dobro da zakonodavac, odnosno svi oni koji pripremaju zakone, to ee,preciznije i jasnije odrede da su u odreenim sluajevima u pitanju upravne stvari.Takoer, u svim sluajevima kad je posebnim zakonima propisano da su neki akti

upravni, moe se tumaiti da je u pitanju situaci ja opisana odredbom l. 2/2. novogZUP-a (u vezi s odredbom l. 6/2. ZUS-a).


20/46

18

2.3. Razmjernost (proporcionalnost)

U novi je ZUP unijeto naelo razmjernosti (l. 6. st. 1-3.), ukljuivo u izvrenju (l.145.). To naelo ima porijeklo u europskom pravu, a napose ga Europski sud pravde,kao i Europski sud prvog stupnja smatraju jednom od temeljnih postupovnih garan-cija u upravnom postupanju.

Premda nema zapreke da se to naelo primjeni i bez zakonskog propisivanja, kaoto je na primjer uinjeno u presudi Upravnog suda Republike Hrvatske (US-998/2002-5 od 31. oujka 2005.), propisivanje tog naela predstavlja znaajno zakon-sko unaprjeenje. Tako e sva javnopravna tijela biti duna primijeniti ga i neovisnoo pojedinanim i dosad usamljenim pokuajima sudske prakse da ga promovira kao

jedno od temeljnih pravnih naela.

ZUP regulira da se pravo stranke moe ograniiti postupanjem javnopravnih tijelasamo kad je to propisano zakonom te ako je takvo postupanje nuno za postizanjezakonom utvrene svrhe i razmjerno cilju koji treba postii (l. 6/1.). Dakle, svrhamora biti utvrena zakonom, jednako kao i cilj radi ijeg se ostvarenja poduzimaodreeno djelovanje javnopravnih tijela.

Nadalje, kad se stranci nalae kakva obveza, javnopravno tijelo mora poduzeti onemjere koje su za stranku povoljnije, ako se njima postie svrha propisa (l. 6/2.).

Javnopravna tijela su duna omoguiti strankama da to lake zatite i ostvare svoja pra-va, ali da to ne bude na tetu prava treih osoba ni protivno javnom interesu (l. 6/3.).

To se posebno i dodatno naglaava kod izvrenja, koje se mora provesti na nain iprimjenom sredstava koja su najblaa za izvrenika (l. 145.).

2.4. Pristup javnopravnom tijelu, podacima i obrascima

Novi ZUP uvodi jo jedno novo naelo, naelo pristupa podacima i zatite podata-ka. Javnopravna tijela duna su strankama omoguiti pristup potrebnim podacima,propisanim obrascima, internetskoj stranici i pruiti im druge obavijesti, savjete istrunu pomo (l. 11/1.). Time se uvode novi standardi transparentnosti, otvoreno-sti i javnosti u rad upravnih organizacija i drugih javnopravnih tijela.U okviru europskih pravnih standarda pravo na pristup dokumentaciji predmeta okojem je rije smatra se jednim od temeljnih prava stranke. Ono se uravnoteuje po-

tivanjem povjerljivosti informacija, kao i profesionalne i poslovne tajne. Tako to ure-uje Povelja o temeljnim pravima Europske unije u sklopu prava na dobru upravu.


21/46

19

ZUP-10 govori o razgledavanju spisa (l. 84.). Pravo obavijestiti se o tijeku postupkai razgledati spis te o svom troku umnoiti akte iz spisa imaju stranke i druge osobekoje dokau pravni interes. Ne smiju se umnoavati:

zapisnik o vijeanju i glasovanju lanova kolegijalnih tijela, nacrt rjeenja, drugi akti koji su propisima oznaeni odreenim stupnjem tajnosti ili ako

je to protivno interesu stranke ili treih osoba.

Razgledanje se obavlja u slubenim prostorijama tijela kod kojeg se vodi postupak.Elektroniki spis moe se uiniti dostupan elektroniki ako su osigurani uvjeti zazatitu privatnosti stranke. Javnopravno tijelo je duno osigurati tehnike uvjete zarazgledanje e-spisa.

O odbijanju zahtjeva za razgledavanje i umnoavanje spisa donosi se rjeenje, tootvara put daljnje pravne zatite (alba, itd.).

U tom kontekstu treba spomenuti i standarde utvrene Zakonom o pristupu po-dacima informacijama (NN 172/03). Pristup informacijama je institucija koja se uEuropi proirila iz skandinavskog prostora, ali se danas smatra dijelom europskogprava. O irini tog prava postoje razliita tumaenja, u nekim od skandinavskih ze-malja javno su dostupni ak i podaci iz poreznih prijava graana. U svakom sluaju,

usprkos dosadanjem napretku u ostvarenju standarda otvorenosti, u Hrvatskoj senerijetko, naroito na lokalnoj razini, prijei pristup podacima o, na primjer, brojui strukturi slubenika, njihovoj strunoj spremi, itd., to je nesumnjivo podatak od

javnog interesa.

No, u l. 11/2. se istie da i otvorenost uprave ima granice. U upravnom postupku senaime moraju zatititi osobni i tajni podaci, sukladno propisima o zatiti osobnih poda-taka, odnosno tajnosti podataka. To su ponajprije Zakon o zatiti osobnih podataka (NN

103/03, 118/06, 41/08) i Zakon o tajnosti podataka (NN 79/07) te njihovi pratei pro-pisi. O granicama otvorenosti uprave, dakle, zakonodavac je odluio prilikom donoenjatih zakona, tako da se ZUP samo naelno poziva na otvorenost uprave i njezine granice.

2.5. Jedinstveno upravno mjesto

Novi ZUP regulira jedinstveno upravno mjesto (l. 22.), ali pritom reducira uobiaje-no znaenje i svrhu te upravnotehnike inovacije. Vano je da se pristupilo regulaciji

tog modernog upravnog instituta, ali to nije uinjeno na dovoljno kvalitetan nain.One-stop-shopima smisla ako se odredi neku vrstu javnopravnog tijela kod kojeg se


22/46

20

moe dobiti irok spektar javnih usluga na jednom mjestu. Takvo javnopravno tijeloima pristup razliitim bazama podataka i iroke ovlasti koje mu omoguuju da takveusluge prui. Prema temeljnoj zamisli, graanin ili poduzetnik mogao bi imati ak isvojeg osobnog slubenika (poput npr. osobnog bankara ili osobnog lijenika) koji bise brinuo o svim njegovim zahtjevima i itavom tijeku svih postupaka u njegovo ime.

Ideja u krajnjoj liniji ide za omoguavanjem spajanja vie upravnih stvari u jedan po-stupak. Oigledno su opeupravna tijela, kao to su na primjer uredi dravne upraveu upanijama ili pak same jedinice lokalne samouprave, pogodna mjesta za organi-zaciju jedinstvenog kontaktnog mjesta graanina i poduzetnika s javnom upravom.

Umjesto toga, jedinstveno upravno mjesto regulirano je u novom ZUP-u kao nekavrsta potanskog sanduia u koji se ubacuju takvi razliiti zahtjevi stanke, ali seupravni postupci i dalje vode pred stvarno i mjesno nadlenim javnopravnim tijeli-ma te podnositelj i dalje u tim postupcima ostaje potpuno sam, odnosno s klasi-nim opunomoenikom odnosno strunim pomagaem kojeg sam angaira (i plati).

Naime, propisano je da ako se za ostvarenje nekog prava stranke treba voditi vieupravnih ili drugih postupaka, stranci se na jedinstvenom upravnom mjestu omogu-uje podnoenje svih zahtjeva. Javnopravno ti jelo koje je zahtjeve na taj nain zaprimi-lo bez odgode e ih dostaviti drugim, nadlenim tijelima (l. 22/1.). Pritom e moi do-biti propisane obrasce, obavijesti, savjete i drugu pomo iz nadlenosti javnopravnog

tijela kod kojeg je utvreno da ima ulogu jedinstvenog upravnog mjesta (l. 22/2.).

No, i dalje se strogo insistira da kad je propisano da u rjeavanju o upravnoj stvarisudjeluju dva javnopravna tijela ili vie njih, svako od njih duno je postupiti u tojstvari. Jedino to se, po zamisli novog ZUP-a, smije uiniti jest da se javnopravnatijela sporazumiju koje e od njih donijeti odluku o upravnoj stvari (l. 21/1.).

2.6. Odluivanje slubene osobe

Novi ZUP propisuje da u upravnom postupku odluuje slubena osoba kojoj je uopisu poslova voenje postupka ili rjeavanje u upravnim stvarima, sukladno propi-sima o ustrojstvu javnopravnih tijela (l. 23/1.). Ta osoba mora imati odgovarajuustrunu spremu, potrebno radno iskustvo i poloen dravni struni ispit (l. 23/2.).Zakon razlikuje voenje postupka i rjeavanje o upravnim stvarima. U opisima po-slova radnih mjesta koja se utvruju ustrojstvenim aktima javnopravnih tijela tre-

baju biti precizirane postupovne ovlasti i dunosti slubenika koji na tim radnimmjestima rade.


23/46

21

Time se eli izbjei mogunost, kakva je prema ranijim propisima bila vrlo iroka, da seu rjeavanje o upravnim stvarima upliu politiki dunosnici odnosno osobe koje ne-maju potrebna struna znanja i vjetine za rad na upravnim predmetima. Povjeravanjevoenja upravnih postupaka i rjeavanja o upravnim stvarima trebalo bi osigurati:

redukciju kapilarne politizacije, odnosno utjecaja politikih dunosnika nakonkretne predmete, to je duboko ugraeno u hrvatski upravni sustav,

jaanje samostalnosti i odgovornosti slubenika kojima je u opisu poslovavoenje upravnih postupaka i rjeavanje o upravnim stvarima, jer se sadane mogu izgovarati na politike utjecaje i utjecaje sebi hijerarhijski nadre-enih slubenika,

jaanje strunih kriterija u radu javne uprave, jer voenje postupaka i rje-avanje o upravnim stvarima ovisi o znanju i vjetinama slubenika, kao injegovoj spremnosti na struno usavravanje i daljnje obrazovanje,

uvrenje pravne pozicije graana koji e tee doi u situaci ju da nekimdrugim putem ostvare prava ili da im se moe nametnuti obveze ili kakvanepovoljna rjeenja njihovih situacija,

redukciju korupcije, jer se jasno locira odgovornost za stanje rjeavanjastvari, kao i za ishode upravnih postupaka,

jaanje javnog interesa, jer se djelovanje javnopravnih tijela ini predvidlji-vim, a time uvruju i legitimna oekivanja graana.

Naalost, Zakon na kraju odstupa od te koncepcije, po kojoj umjesto elnika jav-nopravnog tijela, to je po starom ZUP-u i drugim propisima bilo pravilo, upravnipostupak vodi i o upravnoj stvari rjeava obrazovani profesionalac, slubenik. Akonaime u javnopravnom tijelu nema osobe ovlatene za rjeavanje o upravnoj stvari,rjeenje donosi elnik tijela (l. 23/3.).

Takvo rjeenje vodi rauna samo o trenutnim okolnostima u hrvatskoj javnoj upravi,u kojoj postoje male lokalne jedinice i druga slina tijela koja nisu u stanju angai-

rati ni minimalni broj strunog upravnog osoblja. Umjesto toga trebalo je razmislitida se male lokalne jedinice uputi da stvaraju zajednika tijela s barem najnunijimbrojem strunih slubenika koji su osposobljeni za voenje upravnih postupaka irjeavanje o upravnim stvarima. U protivnom one nisu odrive. Drugim pak pravnimosobama trebalo je openito mogunost odluivanja o upravnim stvarima uvjeto-vati time da imaju odreeni minimum strunih slubenika za voenje postupka irjeavanje o upravnim stvarima.

Takoer valja istai da ZUP-om nije propisano to je to odgovarajua struna spre-ma, ni koje je potrebno radno iskustvo. Time je proputena vana prilika da se


24/46

22

zatrai bilo pravno bilo upravno obrazovanje (magistarske ili specijalistike strunerazine) kao uvjet strune spreme, kao i barem nekoliko godina iskustva (npr. 2).

U novom ZUP-u nema nikakvog mehanizma osiguranja minimalnih strunih uvjeta,kao ni propisanog naina utvrivanja i razvoja strunosti voditelja upravnih postu-paka. Premda su postojale u ranijim verzijama prijedloga zakona te su norme izba-ene iz usvojene verzije ZUP-10.

Premda je na taj nain jedna dobra ideja u nemaloj mjeri dezavuirana, ostaje ovanovina kao poticaj razmiljanju o depolitizaciji i profesionalizaciji javne uprave kao

jednom od temeljnih problema. Uostalom, odredbu l. 23/3. trebalo bi restriktivnotumaiti, tako da se elnik tijela pojavi kao osoba koja rjeava o upravnoj stvarisamo onda kad, na primjer, u datom trenutku nema niti jednog slubenika jer susvi na bolovanju, a i to samo jedno krae razdoblje dok se ne zaposli slubenik radizamjene bolesnih slubenih osoba.

U promoviranju odluivanja od strane slubene osobe vanu ulogu trebala bi imatiedukacija, ali i djelovanje upravne inspekcije koja bi trebala onemoguiti svaki poku-aj politizacije i drugih ne-strunih utjecaja na rjeavanje o upravnim stvarima.

2.7. Pravna pomo

Premda je i stari ZUP regulirao pravnu pomo (l. 40-41., 161.), novi je Zakon unioodreene pozitivne promjene u regulaciju tog instituta (l. 26-29.). Ponajprije, sada

je preciznije regulirano da se taj institut odnosi na sva javnopravna tijela koja suduna pruati pomo svim drugim javnopravnim tijelima, naravno u okviru svo-

jeg djelokruga i nadlenosti (l. 26/1.). Javnopravna su tijela ne samo tijela dravneuprave i druga dravna tijela, nego i tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)samouprave te pravne osobe (ustanove, agencije, udruge ) s javnim ovlastima (l.1.). Stari je ZUP naime spominjao dravne organe, ustanove i druge pravne osobe s

javnim ovlastima, ali ne i jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave.

Takoer, novi ZUP ire regulira pravnu pomo sudova: javnopravno tijelo moe tra-iti od sudova dostavu spisa, isprava i podataka koji su potrebni za voenje postupka(l. 26/4.). Raniji je ZUP tu mogunost restriktivno regulirao: pravna pomo od sudova mogla se traiti samo u okviru posebnih propisa, iznimno se moglo traiti dostavu sudskih spisa,

sudovi su imali obvezu dostavi spise samo ako se time ne ometa sudski

postupak o emu su mogli odluiti sami, sudovi su mogli odrediti rok u kojem se spisi moraju vratiti (l. 41/3. ZUP-91).


25/46

23

Sada svako zamoljeno tijelo, pa i sud, moe odbiti pruiti pravnu pomo samo kadje to zakonom propisano, a u svakom sluaju mora navesti razloge zbog kojih sepravna pomo uskrauje (l. 28.).

Takoer, uzeto je u obzir da se sva javnopravna tijela ne financiraju na isti nain, a dapruanje pomoi drugim tijelima uzrokuje odreene trokove u vidu trokova rada,materijala, usluga i slino. Ti se trokovi ne plaaju samo ako se naknauju iz prorau-na. U drugim sluajevima ih tijelo koje je trailo pomo naknauje zamoljenom tijelu(l. 29.). Odredbe su ipak manjkave, jer je trebalo uzeti u obzir da dravni proraun ilokalni prorauni nisu jedno te isto. Ovako se moe dogoditi da opine, gradovi i upa-nije same snose trokove pruanja pomoi drugim javnopravnim tijelima, ukljuujui idravna tijela, premda je njihov proraun neovisan od dravnog prorauna.

Pravna se pomo moe zatraiti i od tijela druge drave, kako to reguliraju meunarod-ni ugovori, odnosno temeljem uzajamnosti koju u sluaju potrebe utvruje tijelo dr-avne uprave u ijem su djelokrugu vanjski poslovi (l. 26/5.). Time su neznatno pojed-nostavljene i popravljene odredbe starog ZUP-a o meunarodnoj pravnoj pomoi.

2.8. Pokretanje upravnog postupka

Odredbe o pokretanju upravnog postupka (l. 40-46.) sline su odredbama starog ZUP-ao istim pitanjima. Postupak se pokree na zahtjev stranke ili po slubenoj dunosti. Ako je

pokrenut na zahtjev stranke, smatra se pokrenutim u trenutku predaje urednog zahtjeva.Ako se pokree po slubenoj dunosti, smatra se pokrenutim kad slubena osoba javno-pravnog tijela poduzme bilo koju radnju sa svrhom voenja postupka (l. 40.).

U pogledu pokretanja postupka po slubenoj dunosti slina je odredba postojala iranije (upravni postupak je pokrenut im je nadleni organ izvrio ma koju radnju ucilju voenja postupka, l. 125/1.).

U pogledu pokretanja postupka po zahtjevu stranke, precizira se trenutak pokreta-nja postupka, to je vano za raunanje rokova za rjeavanje o zahtjevu. Time se titistranku i njezin legitimni interes za rjeavanjem o upravnoj stvari u zakonskom roku.

U sluaju kad se utvrdi da ne postoje zakonske pretpostavke za pokretanje postupka nazahtjev stranke, zahtjev e se odbaciti rjeenjem (l. 41/2.). Ranije se o tome donosiozakljuak protiv kojeg je bila doputena posebna alba (l. 125/2.). Praktino, situacijaza stranku ostaje slina, ali je odredba novog ZUP-a koncepcijski bolja, jer se rjeenjem

o odbacivanju zahtjeva odreeni upravni predmet zapravo zavrava. I protiv tog rjee-nja je, kao i protiv svakog prvostupanjskog rjeenja, doputena alba (l. 105.).


26/46

24

Postupak se moe pokrenuti i javnom objavom (l. 43.; raniji je ZUP koristio izrazjavno priopenje, l. 128.). Za razliku od starog ZUP-a, ZUP-10 bolje titi pravnupoziciju graana u takvim situacijama, jer precizira:

uvjete kad se postupak moe pokrenuti na taj nain (kad su stranke nepo-znate ili je takav nain propisan zakonom),

sadraj javne objave (naznaka upravne stvari, osobe na koje se odnosi, na-in sudjelovanja tih osoba u postupku, popis isprava koje treba poslati iliih osobno dostaviti, upozorenje na posljedice neodaziva na javnu objavu uodreenom roku),

rok za odaziv stranaka (najmanje 30 dana), odreivanje da se objava mora oglasiti na nain koji e pozvanim osobama

omoguiti saznanje o javnoj objavi (odgovarajue slubeno glasilo, sred-stva javnog priopavanja ili drugi prikladni nain), to se u kasnijem tijekupostupka moe naravno intersubjektivno provjeriti.

Odreeno poboljanje u odnosu na stari ZUP, ali i u odnosu na ZSDU i ZLRS, noviZUP je unio odredbama l. 42. o pokretanju postupka po slubenoj dunosti teme-ljem predstavki i drugih obavijesti graana.

ZSDU ureuje odnose graana i dravne uprave vrlo naelno i prilino neadekvatno.Njegovi su nedostaci uzrokovali pojavljivanje niza posebnih zakona koji su regulirali odre-

ena pitanja toga odnosa na puno precizniji nain (tako npr. pristup informacijama idruga pitanja). U ZSDU se spominju prigovori i pritube graana (l. 89.), dok se o pred-stavkama ne govori. U odreenim sluajevima svi zainteresirani mogli bi dati primjedbena nacrte propisa, ali je i to regulirano vrlo openito, kao mogunost (l. 84/2.). Itd.

Slino i ZLRS ureuje podnoenje prigovora i pritubi (l. 26.) te mogunost pred-laganja lokalnom predstavnikom tijelu donoenja odreenog akta ili rjeavanjaodreenog pitanja (l. 25/2.).

Novi ZUP propisuje da se prilikom ocjene o postojanju razloga za pokretanje po-stupka po slubenoj dunosti mora uzeti u obzir predstavke i druge obavijesti kojeupuuju na potrebu zatite javnog interesa. Takve bi predstavke i obavijesti moglipodnositi graani, udruge civilnog drutva, kao i svi drugi subjekti.

Ako se ne prihvati takva inicijativa graana, javnopravno tijelo mora o tome obavijestitipodnositelja najkasnije u roku od 30 dana od podnoenja predstavke ili obavijesti. Na

takvu obavijest podnositelj ima pravo podnijeti prigovor javnopravnom tijelu u roku od 8dana od dana primanja obavijesti te u sluaju kad uope nije dobio odgovor u roku.


27/46

25

2.9. Rjeavanje upravne stvari

Slino kao to je stari ZUP razlikovao skraeni od posebnog ispitnog postupka, noviZUP razlikuje neposredno rjeavanje (l. 48-50.) i ispitni postupak (l. 52.).

Neposredno je rjeavanje predvieno za sluajeve jednostranakih upravnih stva-ri, pod odreenim dodatnim uvjetima. Drugim rijeima, ako u postupku sudjelujustranke s protivnim interesima, mora se provesti ispitni postupak (l. 48. i 51/1.).

Ako je postupak pokrenut po slubenoj dunosti, neposredno je rjeavanje mogueu dvije grupe sluajeva:

ako se injenino stanje moe utvrditi na temelju slubenih podataka, anije potrebno izjanjenje stranke,

ako je to nuno za poduzimanje hitnih mjera radi zatite ivota i zdravljaljudi ili imovine vee vrijednosti koje se ne mogu odgaati, ako je to u

javnom interesu, a injenice su utvrene ili uinjene vjerojatnima (l. 49.).

Ako je postupak pokrenut na zahtjev stranke, neposredno rjeavanje dolazi u obziropet u dvije grupe sluajeva: kad je stranka ve u zahtjevu navela sve injenice ili podnijela potrebne

dokaze na temelju kojih se moe utvrditi injenino stanje, ili ako se tomoe utvrditi temeljem opepoznatih injenica ili slubenih podataka jav-

nopravnog tijela, kad je propisano da se stvar moe rijeiti na temelju injenica ili okolnosti

koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvruju pa suinjenice ili okolnosti uinjene vjerojatnima, a iz okolnosti sluaja proizlazida se zahtjevu stranke moe udovoljiti (l. 50.).

Posebni ispitni postupak provodi se u tri sluaja: kad je to nuno za utvrivanje injeninog stanja,

u postupcima u kojima stranke imaju protivne interese (kontradiktorneupravne stvari),

kad se mora omoguiti strankama ostvarenje i zatitu njihovih prava ipravnih interesa (l. 51/1.).

Svrha je ispitnog postupka utvrditi injenino stanje te dati priliku strankama sudje-lovati i oitovati se u vezi injenica i okolnosti vanih za rjeavanje o upravnoj stvarisve do donoenja odluke. U provedbi ispitnog postupka vano mjesto ima usmena

rasprava (l. 54.) koja je regulirana u znatno manje odredbi nego u starom ZUP-u(l. 149-158.).


28/46

26

Za oekivati je da e se, kao i dosad, u veini upravnih postupaka o upravnoj stva-ri moi neposredno rijeiti, jer je veina njih doista jednostavnije naravi odnosnouvjeti za neposredno rjeavanje u statistiki velikom broju sluajeva doista su upraksi ispunjeni.

2.10. Elektronika komunikacija

Novi ZUP je omoguio elektroniku komunikaciju (l. 41/1. i 75.), obavjeivanje idostavu elektronikim putem (l. 83/2., 84/3. i 94.), to je vaan korak u ostvarenjukoncepta e-uprave u Hrvatskoj.

Prema odredbama l. 75., s javnopravnim tijelom se moe komunicirati i u elektroni-kom obliku, s tim da se podnesci koji se dostave s elektronikim potpisom smatrajukao da su vlastoruno potpisani (st. 1. i 2.). Time prestaje potreba dostavljanja podne-saka u pisanom obliku s vlastorunim potpisom. Vrijedi napomenuti da je elektronikipotpis reguliran Zakonom o elektronikom potpisu (NN 10/02, 80/08).

Takav se podnesak smatra podnesenim kad je zabiljeen na posluitelju (kompjutor-skom sustavu koji podrava kompjutorsku komunikaciju) poiljatelja (l. 75/3.). Nataj se nain titi pravna pozicija graana, koji ne snosi rizik nemogunosti ostvarenjaistodobne veze izmeu posluitelja kojim se koristi on kao poiljatelj i posluiteljakojim se koristi javnopravno tijelo. Ta je odredba u neku ruku analogna odredbi l.

102/2. da se podnesak upuen potom preporueno ili telegrafskim putem smatrapredanim organu kojem je upuen na dan predaje poti.

ZUP uzima u obzir i mogunost da se u oblikovanju elektronikog podneska, u ostva-renju elektronske veze ili u otvaranju podneska u elektronikom sustavu javnoprav-nog ti jela dogode iskrivljenja i druge greke na podnesku. Ako se u javnopravnom ti-

jelu iz tehnikih razloga ne moe proitati podnesak u elektronikom obliku, o tomee obavijestiti poiljatelja. On je duan ponovno poslati podnesak u ispravnom elek-

tronikom obliku ili ga dostaviti na drugi nain u odreenom roku, pa ako to ne uiniu tom roku, smatra se da podnesak nije ni podnesen (l. 75/4). Izraz tehniki razlozinije jasan te otvara mogunost zloupotrebe, koja naalost ide na teret stranke.

Posebno se, izrijekom otvara mogunost da se zahtjev za pokretanje postupka do-stavi elektronikim putem, koji se izjednaava s neposrednom predajom i slanjempotom (l. 41/1.).

Na drugoj strani, novi ZUP omoguava obavjeivanje i dostavu elektronikim pu-tem. Obavjeivanje i dostava tim putem smatra se obavljenim u trenutku kad je za-


29/46

27

biljeeno na posluitelju za primanje elektronskih poruka onoga koga se obavjeuje(l. 83/2. i l. 94/3.). Time se opet titi graanina, a rizik neostvarenja elektronskeveze ide na teret javnopravnog tijela.

Dostava elektronikim putem moe se obaviti na zahtjev stranke, uz njezin izriitipristanak te kad je to propisano zakonom (l. 94/1.). Drugim rijeima, novi ZUPomoguuje ali ne stimulira elektroniku komunikaciju te ju smatra nekom vrstommogunosti koja ostaje na raspolaganju strankama po njihovoj volji.

Valjalo je razmisliti da se itave kategorije stranaka (npr. javna i privatna poduzea,javne i privatne ustanove, pa i druge pravne osobe) obvee na elektronsko komuni-ciranje, jer ono jako poveava mogunost postizanja efikasnosti u slubenoj komu-nikaciji, a onemoguava zloupotrebu procesnih prava, naroito kod obavjetavanjaodnosno dostave. Za nadati se da e se to uiniti posebnim zakonima ili eventual-nom novelom ZUP-a.

Elektronika se dostava moe obaviti u bilo koje vrijeme (l. 94/2.), dakle, svakogadana u bilo koje doba bez obzira na odredbe o radnom vremenu, blagdanima i ne-radnim danima, itd. Dostava se inae moe obaviti samo radnim danom u vremenuod 8,00 do 20,00 sati, osim kad postoje osobito vani razlozi da se dostava obavi i udrugo vrijeme (l. 92.). Za napomenuti je da se takvom regulacijom mogunosti obav-ljanja elektronike dostave jako destimulira stranke da zahtijevaju ili pristanu na nju.

Ako se spis predmeta vodi u elektronikom obliku (e-spis), javnopravno tijelo jeduno osigurati tehnike uvjete za njegovo razgledanje (l. 84/3.).

U svakom sluaju, sva javnopravna tijela moraju temeljem novog ZUP-a osigurati teh-nika sredstva i mogunosti elektronike komunikacije, podnoenja, obavjeivanja i do-stave, kao i ljude koji e biti zadueni za taj oblik komunikacije. To napose podrazumijevanabavu kompjutora, kompjutorskih programa, internetske veze, odravanje ispravnosti

sustava elektronike komunikacije, aurnog praenja elektronike pote, itd.

2.11. Obavjeivanje i dostava

ZUP-10 uvodi novi institut obavjeivanja, poputajui zahtjevima da se komunika-cija javnopravnih tijela i graana pojednostavni, ubrza i uini to efikasnijom. Na-ime, u velikom broju predmeta graani i drugi subjekti izbjegavaju dostavu, jer setrai osobna dostava, a nemogue je osigurati takav kompliciran nain uruenja. U

osnovi problema su komplicirana pravila, nemogunost osiguravanja pravilnog radadostavljaa (potanska se sluba takoer mora privatizirati i liberalizirati), fizika ne-


30/46

28

dostupnost osoba kojima se dostavljaju pismena, nesreeno stanje sa slubenimevidencijama prebivalita i boravita, itd. Regulacija novog ZUP-a moe se i grafikipokazati, s tim da veliina dijela pridruena pojedinom nainu dostave nije statisti-ki utemeljena nego samo ilustrativna.

Osobna dostava

Posredna dostava

Elektronika dostava

Javna objava

Obavjeivanjese provodi radi upoznavanja stranaka i drugih sudionika s tijekom iradnjama u postupku. To se moe uiniti:

usmeno, elektronikim putem, neposrednim uruenjem pismena, te slanjem pismena potom ili na drugi prikladni nain (npr. po dostavljau

javnopravnog tijela), po pravilima o posrednoj dostavi (l. 83).

U okviru obavjeivanja se regulira i pravo na razgledavanje spisa, to je trebalo ui-niti u nekom drugom dijelu Zakona, jer regulira jedno od temeljnih prava strankesukladno europskim pravnim standardima.

ZUP-10 je uvodei novi pojam obavjeivanja zapravo ostao na konceptu dostaveiz starog ZUP-a, uz omoguavanje elektronike dostave i blago pojednostavljenje

postupka dostave. Pritom ak koristi stare nazive, razlikujui osobnu dostavu (l.85.) od posredne dostave (l. 86.).

Osobna dostava se mora provesti kad od obavljanja poinje tei rok koji se nemoe produiti te kad je propisana. Postupak osobne dostave je sljedei: Pokuava se osobna dostava naslovljenoj osobi na mjestu dostave. Ako dostavlja ne zatekne osobu kojoj se pismeno osobno dostavlja, osta-

vit e pisanu obavijest toj osobi da u odreeni dan i sat bude na mjestu

dostave radi primanja pismena te da do tog dana moe sama podii pi-smeno na odreenom mjestu. Tu e obavijest ostaviti u potanskom san-duiu ili pretincu ili kod osobe zateene na mjestu dostave.


31/46

29

Ako dostavlja u naznaeno vrijeme ne pronae naslovljenu osobu ili akoona odbije primiti pismeno, dostavlja e ostaviti pismeno u potanskomsanduiu ili pretincu ili, ako ga nema, na vratima ili drugom za primateljavidljivom mjestu. Tada mora na dostavnici uz ostavljeno pismeno nazna-iti razlog takve dostave te dan i sat kad je ostavio pismeno, a i potpisa-ti se. Time se smatra da je osobna dostava obavljena. Naslovljena osobamoe dokazivati da iz opravdanih razloga nije mogla primiti pismeno (npr.bila je na bolnikom lijeenju ili na slubenom putu u inozemstvo).

Posredna dostavaobavlja se na sljedei nain: Pokuava se dostava naslovljenoj osobi na mjestu dostave.

Ako ju dostavlja ne zatekne na tom mjestu, pismeno se moe uruitiodraslom lanu kuanstva, osim ako je taj sudionik u istom postupku sprotivnim interesom.

Ako taj lan ne eli preuzeti pismeno ili nije u mogunosti predati pismenonaslovljenoj osobi, pismeno se ostavlja u potanskom sanduiu ili pretin-cu naslovljene osobe. Mora se naznaiti dan i nain dostave na dostavnici.

Elektronika dostavamogua je pod uvjetima iz l. 94. ZUP-10 (v. i 2.10.).Postoji i mogunost dostave javnom objavom, koja se obavlja kad je to propisanoili su drugi naini dostave nemogui ili neprikladni. Ona se obavlja: stavljanjem pismena na oglasnu plou javnopravnog tijela,

objavom pismena u dnevnim novinama, objavom na internetskoj stranici javnopravnog tijela, na drugi prikladni nain.U svim tim sluajevima, dostava se smatra obavljenom istekom osmog dana oddana javne objave.

2.12. utnja uprave

Rok za donoenje i dostavu upravnog akta stranci u novom je ZUP-u odreen dvojako: 30 dana od dana podnoenja urednog zahtjeva, ako je rije o neposred-

nom rjeavanju na zahtjev stranke, 60 dana, ako se vodi ispitni postupak na zahtjev stranke.

Ako stranci u tim rokovima nije dostavljeno rjeenje, ona ima pravo izjaviti albu,odnosno pokrenuti upravni spor (l. 101.).

Pozitivna fikcija, da se zahtjev protekom roka smatra prihvaenim, vezana je uz posebnezakone bez njih ta norma ZUP-a ostaje prazno slovo na papiru. Uz to, pozitivna fikcija


32/46

30

vezana je samo uz postupke koji su pokrenuti na zahtjev stranke, zahtjev je uredan, ajavnopravno je tijelo ovlateno neposredno rijeiti upravnu stvar (l. 102/1.). Ako bi svi tiuvjeti bili zadovoljeni, stranka bi imala pravo traiti da javnopravno tijelo donese rjeenjekojim se utvruje da je zahtjev stranke usvojen, a javnopravno tijelo bi takvo rjeenje biloduno izdati u daljnjem roku od 8 dana od dana traenja stranke (l. 102/2.).

Time je reguliran institut utnje uprave. Ureen je dosta konzervativno pa ne potieupravne organe na ubrzavanje postupka ak ni u predmetima u kojima je mogue ne-posredno rjeavanje. Poloaj stranke koja ima pravo izjaviti albu, odnosno pokrenutiupravni spor u osnovi nije popravljen u odnosu na sustav negativne fikcije staroga ZUP-au kojem se nerjeavanje u roku smatra odbijanjem zahtjeva stranke (l. 218/2.).

Pozitivna fikcija je pak prema odredbi l. 102/1. vezana uz posebne zakone koji e jumoda propisati, a moda i nee. U hrvatskom zakonodavstvu ve postoje zakonikoji u sluaju neaktivnosti uprave sadre predmnijevu usvajanja zahtjeva stranke,kao to je npr. Zakon o udrugama (l. 17.; NN 88/01, 11/02 ispravak), ali i nekidrugi. Za nadati je da e se paralelno s jaanjem administrativnih kapaciteta brojtakvih sluajeva poveavati.

Isto je tako injenica da se u itavoj Europskoj uniji vodi intenzivna rasprava o po-trebi ubrzanja upravnih postupaka te da odreeni europski pravni izvori preferirajupozitivnu fikciju. Takva nastojanja zasad ne ide za pozitivnom fikcijom u svim, nego

u odreenim vrstama upravnih stvari, ponajprije onima vezanima uz poetak djelo-vanja poduzetnika i poduzea.

2.13. Jamstvo stjecanja prava

Novi ZUP uvodi institut jamstva (l. 103.). Jamstvom javnopravno tijelo jam-i stranci budue stjecanje odreenog prava. No, to je mogue uz ispunjenje vrlostrogo odreenih uvjeta. Mogunost jamenja postoji samo kad to propisuje neki

posebni zakon. Ne smije biti protivno javnom interesu ili interesu treih osoba. Onoe obvezivati dravu (javnopravno tijelo) samo ako su pravna osnova i injeninostanje u bitnomejednaki u trenutku donoenja rjeenja o jamstvu i trenutku stjeca-nja prava na koje se jamstvo odnosi.

Time se u nekim situacijama eli pravnu poziciju graanina ili druge stranke uiniti ra-zumno vrstom i neovisnom o asovitim promjenama volje javnopravnog tijela koje bistranci moglo nanijeti odreenu materijalnu, pravnu ili kakvu drugu tetu, odnosno sta-

viti ju u nerazumno tegobnu poziciju. Npr. graaninu se moe dati jamstvo da e dobitihrvatsko dravljanstvo ako odustane od stranog dravljanstva (ve propisano odredbom


33/46

31

l. 8a. Zakona o hrvatskom dravljanstvu, NN 53/91, 70/91 ispravak, 28/92, 113/93 Odluka Ustavnog suda, 4/94 ispravak Odluke Ustavnog suda); poduzetniku i graa-ninu bi se moglo jamiti da e dobiti akt potreban za graenje ako izgradi prilaznu cestudo svoje parcele (zasad ne postoji takva odredba u zakonodavstvu), itd.

O jamstvu se odluuje rjeenjem te se u tom pogledu i na nj primjenjuju sve odred-be ZUP-a koje se tiu rjeenja, pravnih lijekova, itd. U svakom sluaju, koritenje tognovog instituta ovisi o drugim zakonima, kojima se ono moe omoguiti u pojedinimstvarima i pod posebno odreenim uvjetima. Za nadati se da e zakonodavac prepo-znati situacije u kojima je vano graanima i poduzetnicima dati jasne, vrste i dovolj-no vremenski trajne garancije da mogu ostvariti svoje na zakonu utemeljene interese.

Pristup samog ZUP-a je pretjerano ograniavajui i oprezan pa u tome otvara i mo-gunosti zloupotrebe te u samom nainu regulacije otvara mogunost da se po-zitivni potencijali tog novog instituta u velikoj mjeri anuliraju. Naime, jamstvo neobvezuje ako su se u vremenu u kojem bi ono trebalo vaiti bitno izmijenili pravnaosnova i injenino stanje (l. 103/3.).

No, to je bitna izmjena? I zato stranka mora biti ovisna o promjenama pravne osnove?Ako bi se odreena osoba na primjer upustila u osnivanje muzeja, kole, zdravstveneustanove, visoke kole ili sveuilita, ona bi mogla kad bi to zakonom bilo propisanodobiti jamstvo da e moi pokrenuti tu djelatnost ako ispuni odreene uvjete. No,

zakonodavac bi mogao u vrijeme vaenja jamstva odrediti drugaije uvjete pa bi premaodredbi l. 103/3. jamstvo prestalo obvezivati javnopravno tijelo. Ne treba posebno isti-cati kolika bi teta time nastala tom subjektu, a moda ak i javnom interesu.

2.14. alba

alba je i u novom ZUP-u ostala redovni pravni lijek koji se moe izjaviti protiv prvo-stupanjskog rjeenja, ako zakonom nije iskljuena, kao i kad rjeenje nije doneseno

u zakonom propisanom roku (l. 105.).

Novost je da se stranka moe odrei prava na albu, odnosno od nje odustati. Odrei semoe od dana primitka prvostupanjskog rjeenja do dana isteka roka za izjavljivanje albe,u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik (l. 106/1.). Odustati od albe moe sve do otpre-me rjeenja o albi (l. 106/3.). Odricanje i odustajanje od albe neopozivi su (l. 106/5.).

Novi je ZUP ograniio mogunost stalnog vraanja predmeta prvostupanjskom ti-

jelu te obvezao drugostupanjsko tijelo da poniti rjeenje i samo rijei o upravnojstvari kad su ispunjene zakonske pretpostavke. Te su pretpostavke sljedee:


34/46

32

u prvostupanjskom su postupku injenice nepotpuno ili pogreno utvrene, nisu uzeta u obzir pravila postupanja koja bi bila od utjecaja na rjeavanje

stvari, izreka prvostupanjskog rjeenja je nejasna ili proturjena obrazloenju,

pogreno je primijenjen materijalni propis temeljem kojeg se rjeava stvar(l. 117/1.).

Drugostupanjsko tijelo moe ponititi rjeenje i vratiti predmet prvostupanjskomtijelu u dva sluaja: kad je s obzirom na prirodu upravne stvari nuno neposredno rjeavanje

prvostupanjskog tijela (l. 117/2.), kad je pobijano rjeenje donijelo nenadleno tijelo u tom se sluaju pred-

met dostavlja prvostupanjskom tijelu nadlenom za rjeavanje (l. 117/3.).

S obzirom na nedovoljno preciznu odredbu l. 117/2. moe se temeljem dosadanjeprakse oekivati da e drugostupanjska tijela pokazivati sklonost (i dalje) vraatipredmete prvostupanjskim tijelima pozivajui se da je to nuno s obzirom na priro-du upravne stvari. Naravno, u nekim vrstama stvari takva praksa je ak i normalna,pa i poeljna. Tako e napose biti u situaciji kad upravna tijela upanija odluuju oalbama protiv prvostupanjskih rjeenja upravnih tijela opina i gradova, a samazapravo ne raspolau adekvatnom strunou u materiji o kojoj je rije.

No, u mnogim drugim upravnim podrujima takva praksa bi mogla znaiti tek pukoizvrdavanje dobrih namjera novog ZUP-a.

2.14. Prigovor

Prigovor je novi redovni pravni lijek kojeg ureuje ZUP-10. Razlikuju se etiri podvrsteprigovora i propisuju razliita pravila. Rije je o sljedeim varijantama prigovora:

1. prigovor protiv obavijesti podnositelju predstavke odnosno obavi-jesti kojom ga se obavjetava da na temelju predstavke odnosno oba-vijesti ne postoje uvjeti za pokretanje postupka po slubenoj dunosti.Prigovor se podnosi u roku od 8 dana od dana primanja obavijesti, akopodnositelj nije zadovoljan odgovorom, a moe se podnijeti i u sluaju akou propisanom roku podnositelj nije dobio odgovor (l. 42.).

2. prigovor zbog neispunjavanja obveza javnopravnog tijela iz uprav-nog ugovora, koji se izjavljuje i predaje tijelu koje obavlja nadzor nad ti-

jelom s kojim je ugovor sklopljen. Tim se prigovorom trai ispunjenje ugo-


35/46

33

vorne obveze javnopravnog ti jela, a moe se traiti i naknada tete nastaleneispunjavanjem ugovora. O njemu se odluuje rjeenjem protiv kojeg semoe pokrenuti upravni spor (l. 154.).

3. prigovor radi zatite od postupanja javnopravnih tijelakad se ne donosirjeenje. Rije je o sluajevima kad osoba smatra da joj je nekim postupanjem

javnopravnog tijela iz podruja upravnog prava, o kojem se ne donosi rjee-nje, povrijeeno pravo, obveza ili pravni interes. Prigovor se moe podnijeti svedok traje takvo postupanje ili traju njegove posljedice (l. 156.). Tu je rije i osluajevima kad javnopravno tijelo odbije izdati obavijest u pisanom oblikuna zahtjev zainteresirane osobe o uvjetima, nainu i postupku ostvarivanja ilizatite njezinog prava ili pravnog interesa u odreenoj upravnoj stvari ili takvuobavijest u roku od 15 dana jednostavno ne izda. Prigovor se moe podnijeti uroku od 8 dana od dana kad je tijelo odbilo izdati obavijest (l. 155.).

4. prigovor radi zatite od postupanja pruatelja javnih usluga. Pod timse postupanjem smatra poduzimanje ili proputanje radnji koje imaju uinakna prava, obveze ili pravne interese fizikih i pravnih osoba, a o kojima sene rjeava u upravnom postupku. Podnosi se tijelu nadlenom za proved-bu nadzora nad obavljanjem tih javnih usluga (npr. ministarstvu nadlenomza obrazovanje, ako je u pitanje postupanje kole ili kakve druge obrazovneustanove). Moe se izjaviti sve dok radnja ili proputanje radnje traje. Tijelo

kojem je prigovor izjavljen duno je najkasnije u roku od 30 dana od danaizjavljivanja prigovora obavijestiti korisnika koji je prigovor podnio u pisanomobliku o mjerama koje je u povodu prigovora poduzelo. Podnositelj prigovorakoji nije zadovoljan poduzetim mjerama ili u propisanom roku nije obavije-ten o poduzetim mjerama moe pokrenuti upravni spor (l. 157. i 158.).

Prigovor se izjavljuje elniku tijela, osim u sluajevima kad se podnosi nadzornomtijelu (sluajevi pod 2. i 4.). Na oblik, sadraj i predaju prigovora na odgovarajui se

nain primjenjuju odredbe o obliku, sadraju i predaji albe.

elnik odluuje o prigovoru rjeenjem u roku od 8 dana od dana izjavljivanja pri-govora, osim kad nadzorno tijelo odluuje o prigovoru radi zatite od postupanjapruatelja javnih usluga (sluaj pod 4.).

Protiv rjeenja o prigovoru moe se izjaviti alba (sluajevi pod 1. i 3.), a protiv rjee-nja drugostupanjskog tijela o prigovoru moe se pokrenuti upravni spor. Ako nema

drugostupanjskog tijela, protiv rjeenja o prigovoru moe se pokrenuti upravni spor(sluajevi pod 2. i 4.).


36/46

34

Obnova postupka

Obnova postupka je institut koji je postojao i prema starom ZUP-u u kojem je regu-lirana detaljnim odredbama l. 249-260. ZUP-10. regulira ju odredbama l. 123-127.u osnovi slino kao i stari ZUP. Ona se pokree na zahtjev stranke ili po slubenojdunosti. Subjektivni rok je mjesec dana od dana kad stranka sazna za razloge obno-ve ili od dana kad je stekla mogunost upotrebe novih dokaza (l. 123/3.). Obnovumoe traiti i dravni odvjetnik ili drugo ovlateno dravno tijelo pod jednakim uvje-tima kao i stranka (l. 123/4.). Razlikuju se dva sluaja:

u prvome je rok za obnovu tri godine (skraenje u odnosu na ranijih petgodina l. 252/3. starog ZUP-a), a moe se pokrenuti u sedam sluajevareguliranima odredbom l. 123/1. novog ZUP-a,

u drugome nema vremenskog ogranienja, a moe se pokrenuti u tri slua-ja opisana odredbom l. 123/2. novog ZUP-a.

2.17. Oglaavanje rjeenja nitavim

Rije je o institutu koji je takoer poznavao i stari ZUP (l. 267-269.). Novi ZUPregulira ga odredbama l. 128. na slian nain. Od okolnosti koje rjeenje ine ni-tavim izostala je jedino ona iz l. 267. t. 6. da je rije i o rjeenju ije bi izvrenjebilo protivno osnovnim naelima pravnog poretka. Rjeenje o oglaavanju rjeenja

nitavim je naravno deklaratorne naravi, tj. samo konstatira da je rjeenje koje seoglaava nitavim takvo od samog nastanka.

U sluaju oglaavanja rjeenja nitavim i ponitavanja rjeenja, imovina steena bezpravne osnove vraa se sukladno propisima graanskog prava (l. 132.).

2.18. Ponitavanje i ukidanje rjeenja

Umjesto itavog niza izvanrednih pravnih lijekova propisanih starim ZUP-om (estnjih, ureenih odredbama l. 261-266.), novi ZUP predvia samo dva pravna lijeka:

ponitavanje i ukidanje nezakonitog rjeenja (l. 129.), ukidanje zakonitog rjeenja kojim je stranka stekla neko pravo (l. 130.).

Nakon isteka roka za albu nezakonito se rjeenje moe ponititi ili ukinuti u cijelostiili djelomino (l. 129/1.). Kad je rije o rjeenju kojim je stranka stekla neko pravo,

ono se moe ponititi:


37/46

35

ako ga je donijelo nenadleno javnopravno tijelo ili je doneseno bez zako-nom propisane suglasnosti, odobrenja ili miljenja drugoga javnopravnogtijela,

ako je u istoj stvari ve doneseno pravomono rjeenje kojim je ona druk-ije rijeena (l. 129/2.).

Izbor izmeu ponitenja i ukidanja rjeenja kojim je oito povrijeen materi jalni pro-pis ovisi o prirodi upravne stvari i posljedicama koje bi nastale primjenom jednog odta dva modusa uklanjanja nezakonitog rjeenja (l. 129/3.).

U kontradiktornim stvarima rjeenje se moe ukinuti, i to samo uz pristanak protivnestrane (l. 129/4.).

Zakonito rjeenje moe se samo ukinuti, i to u cijelosti ili djelomino, u tri sluaja:

ako je ukidanje tog rjeenja doputeno zakonom, ako rjeenje sadri pridraj ukidanja, a stranka nije ispunila obvezu iz rjee-

nja uope ili u roku koji je bio odreen, ako je to potrebno radi otklanjanja teke i neposredne opasnosti za ivot

i zdravlje ljudi i javnu sigurnost, ako se to ne bi moglo otkloniti drugimsredstvima kojima bi se manje diralo u steena prava (l. 130/1.), u kojemsluaju stranka naravno ima pravo na naknadu stvarne tete (l. 130/2).

Ponitenje ili ukidanje provodi javnopravno tijelo koje je donijelo rjeenje, drugo-stupanjsko tijelo, odnosno tijelo koje obavlja nadzor nad tijelom koje je donijelorjeenje (l. 131/1.).

Nezakonito rjeenje moe se ponititi (u roku od dvije godine) ili ukinuti (u roku odgodinu dana) po slubenoj dunosti, na prijedlog stranke ili ovlatenoga dravnogtijela (l. 131/2. i 131/3.). Protiv rjeenja o ponitavanju ili ukidanju koje je donijelo

prvostupanjsko tijelo moe se podnijeti alba, a kad ona nije doputena moe sepokrenuti upravni spor. Protiv rjeenja drugostupanjskog tijela o ponitavanju ili uki-danju moe se pokrenuti upravni spor (l. 131/4.).

2.19. Izvrenje

ZUP je zadrao regulaciju instituta izvrenja, premda je tijekom njegove pripreme biloideja da se izvrenje uredi posebnim zakonom. No, sama koncepcija izvrenja nije mo-

dernizirana, nego se ostalo na ranijoj koncepciji s razlikom izmeu izvrenja nenova-nih i novanih obveza (ove potonje izvrava se prema pravilima o sudskom izvrenju).


38/46

36

Izvrenje novanih obveza i dalje se provodi sudskim putem (l. 137.) to, kao i do-sad, otvara mogunost stranci da se takvom izvrenju opire angairajui kapacitetsudova, nakon to je sam temeljni upravni postupak u kojem je doneseno upravnorjeenje koje se izvrava dovren. Vrijedilo je de lege ferendarazmisliti da se i u timsluajevima osigura izvrenje u okviru same uprave, pa moda i o ustanovljenju po-sebne agencije za izvrenje novanih obveza utvrenih upravnim rjeenjima.

2.20. Upravni ugovor

Jedna od inovacija u novom ZUP-u je upravni ugovor. Struna radna skupina koja jepripremala novi Zakon u veini se zauzela za koncepciju upravnog ugovora koja jenalik starijoj francuskoj koncepciji te nee znaajnije modernizirati hrvatsku javnuupravu. Zapravo se ini da e u nekim sluajevima dovesti do daljnje birokratizacije,umjesto da ubrza funkcioniranje uprave.Upravni je ugovor relativna novina u hrvatskom pravnom sustavu, ali su s njimeupoznate generacije pravnika. Ponajprije valja naglasiti da svaki ugovor kojeg sklopi

javnopravno ti jelo ne spada u kategoriju ugovora koji se uobiajeno ili prema prav-nom reimu pojedine zemlje smatraju upravnim ugovorom.Takoer, jedan te isti ugovor ne smatra se u svakoj zemlji upravnim ugovorom takona primjer ugovor o javnoj nabavi u francuskom pravu jest, a u njemakom nijeupravni ugovor. Institut upravnog ugovora razvio se u Francuskoj, ali se proirio i udruge pravne sustave. No, ne na jednak nain.

I u Francuskoj se shvaanje o tome koji sve ugovori pripadaju u kategoriju upravnihugovora tijekom vremena mijenja. Tako se danas upravnim ugovorima u Francuskojsmatraju ugovori o javnoj nabavi, koncesijama, javno-privatnom partnerstvu, stavlja-nju na raspolaganje javnih dobara privatnim osobama, javnoj slubi odreenih katego-rija javnih slubenika, ugovori izmeu razliitih javnopravnih subjekata o suradnji, itd.Upravni ugovori mogu biti subordinirani i koordinirani kod prve vrste ugovornestrane nisu jednake u svojim ugovornim pravima i obvezama, odnosno nalaze se uodnosu nadreenosti i podreenosti, a kod druge su izjednaene. Upravni se ugovori

mogu sklapati u izvrenju upravnih akata ili umjesto njih. Itd.Novi hrvatski ZUP se opredijelio za subordinirani upravni ugovor koji se sklapa iskljui-vo o izvrenju prava i obveza utvrenih u rjeenju kojim je rijeena upravna stvar. No,da bi to bilo dopustivo mora biti prethodno propisano nekim posebnim zakonom (l.151/1.). Prema tome, svaki upravni ugovor koji bi se sklapao o pitanju koje nema karak-ter upravne stvari, izvan izvrenja rjeenja ili ako to nije propisano posebnim zakonomne bi se mogao podvesti pod pravni reim upravnih ugovora po novom ZUP-u.Takav se ugovor sklapa u pisanom obliku, a ne smije biti protivan izreci rjeenja,

prinudnim propisima, javnom interesu niti smije biti sklopljen na tetu treih oso-ba. Ako ima uinak na prava treih osoba, valjan je samo uz njihov pisani pristanak


39/46

37

(l. 151/2-4.). ZUP takoer regulira pitanja nitetnosti upravnog ugovora, njegoveizmjene zbog promijenjenih okolnosti, raskida i pravne zatite u sluaju neispunji-vanja ugovornih obveza javnopravnog tijela (l. 151-154.). Sudska zatita se pruapred upravnim sudovima pokretanjem upravnog spora protiv rjeenja o prigovoruradi neispunjivanja ugovornih obveza (l. 154.), to jasno odvaja upravne ugovore odobinih ugovora privatnog prava.Upravni ugovor po ZUP-u nitetan je ako je protivan rjeenju radi ijeg je izvrenjasklopljen, kao i iz razloga nitetnosti ugovora u obveznim odnosima. Nitetan je ionda kad je nitetan dio ugovora, osima ako bi ugovor proizvodio pravne uinke ibez tog dijela. Nitetnost utvruje upravni sud na temelju tube stranke ili javno-pravnog tijela. Nitetan ugovor ne proizvodi pravne posljedice (djelovanje ex tunc;l. 151.). ZUP nije ni spomenuo pitanje pobojnosti upravnih ugovora to e moratirazrijeiti upravna i sudska praksa, premda bi se moglo zakljuiti da upravne ugovo-re nije mogue pobijati (radi prijetnje, zablude, prijevare, prekomjernog oteenja,itd.) te da se tu nee primjenjivati pravila Zakona o obveznim odnosima.Upravni se ugovor moe izmijeniti ako se s tim suglase obje strane. Izmjenu moezahtijevati strana za koju bi ispunjenje obveze bilo bitno oteano, ako se to dogodilozbog okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora koje se nisu mogle predvidjeti (cla-usula rebus sic stantibus; l. 152.).

Javnopravno ti jelo moe jednostrano raskinuti upravni ugovor u etiri sluaja:

kad se strane ne suglase o izmjeni ugovora, ako javnopravno tijelo ili tree osobe ukljuene u upravni ugovor na takvu

izmjenu ne pristanu, ako stranka ne ispunjava obveze iz upravnog ugovora,

kad je to potrebno radi otklanjanja teke i neposredne opasnosti za ivoti zdravlje ljudi i javnu sigurnost, ako se to ne bi moglo otkloniti drugimsredstvima kojima bi se manje diralo u steena prava.

Upravni se ugovor raskida rjeenjem s navedenim i obrazloenim razlozima raskida

i odreenim iznosom tete, ako je ona javnopravnom tijelu nastala. Protiv tog serjeenja moe pokrenuti upravni spor (l. 153.).Upravni ugovori mogu postojati i neovisno o pravnom reimu ZUP-a, ako je to pred-vieno posebnim zakonom ili se utvrdi jedinstvenom sudskom praksom. Kao manje-vie nesporni primjeri ugovora koji ve i sada zadovoljavaju kriterije novog ZUP-aspominju se ugovori o koncesiji, ugovori o povjeravanju komunalnih poslova, itd.Naravno da se i odreeni drugi ugovori, kao to su npr. ugovori o javnoj nabavi,

javno-privatnom partnerstvu itd. mogu u budunosti regulirati na nain drugaiji od

postojeeg te se vie pribliiti sadanjem konceptu upravnog ugovora po ZUP-u.Nema zapreke da zakonodavac posebnim zakonom ne otvori mogunost sklapanja


40/46

38

upravnih ugovora u odreenim podrujima u kojima ih sada nema i ne moe biti, sobzirom na zahtjeve ZUP-a. Primjer za to mogao bi biti ugovor koji bi se sklapao uizvrenju rjeenja o odreivanju komunalnog doprinosa.Takoer, nema zapreke da zakonodavac posebnim zakonima neke ugovore koji se poprirodi stvari teko mogu bilo kakvih regulacijskim zahvatima podvesti pod sadanjipravni reim upravnog ugovora po ZUP-u u budunosti ne odredi kao upravne ugo-vore drugaije naravi, drugaije od onoga kako upravni ugovor sada regulira ZUP-10.To bi mogli biti na primjer (regionalni i drugi) razvojni ugovori.

2.21. Pravna zatita od postupanja javnopravnih tijela

Novim je ZUP-om osigurana pravna zatita od postupanja javnopravnih tijela (l.3/2. te 155-156.), i to prigovorom kao novouvedenim pravnim lijekom (v. 2.15.).Tako je napokon osigurana vrlo iroka pravna zatita graana i svih drugih subjekataod bilo kakvog postupanja iz podruja upravnog prava koje ima neposredni uinakna njihova prava, obveze i pravne interese. Rije je o svima najraznovrsnijim sluaje-vima i situacijama kad se ne donosi rjeenje, jer se i ne radi o upravnoj stvari.Postupanje i radnje policijskih, carinskih i poreznih slubenika, komunalnih redara, ali isvih javnih slubenika u svim javnopravnim tijelima u podruju socijalne skrbi, zdrav-stva, kolstva, predkolskog odgoja, knjinica, itd. mogu se podvesti pod ovaj institut.Za oekivati je da e se sve dalje sve vie graana i drugih subjekata sluiti prigovoromkao remonstrativnim pravnim lijekom i obraati se elniku javnopravnog tijela.

No, s druge strane, realno je oekivati i da e elnici nastojati tititi svoje slubeni-ke i zaposlenike, kao i javnopravno tijelo od neopravdanih prigovora. Naroito egraanima biti teko dokazati da se odreeno postupanje dogodilo, jer u mnotvusituacija nema svjedoka, pisanog traga, ili kakve druge mogunosti dokazivanja.

2.22. Pravna zatita od postupanja pruatelja javnih usluga

Pravna je zatita osigurana i od postupanja pruatelja javnih usluga (l. 3/3. i 157-

158.), opet prigovorom (v. 2.15.). Ovaj je institut uveden pod znaajnim utjecajemnove europske pravne regulacije.

Europska unija inae umjesto izraza javne slube, koji se uvrijeio u Hrvatskoj, uvodiizraz slube od opeg interesa. One su slube od opeg gospodarskog interesa i ne-gospodarske (nekomercijalne) slube od opeg interesa.U prvoj skupini su slube koje se pruaju putem velikih sustava ili mrene industri-

je (telekomunikacije, potanska sluba, opskrba elektrinom energijom i plinom,

razliite vrste prometa) te druge slube od opeg gospodarskog interesa (opskrbavodom, upravljanje otpadom, itd.).


41/46

39

U drugoj su skupini slube koje nisu komercijalne, kao to su obrazovanje, zdravstvo,socijalna skrb, kultura, itd.Dok se za prvu skupinu provodi politika privatizacije i liberalizacije, druga je pod-vrgnuta pravilima koja su u veoj mjeri ograniavajua za privatnu inicijativu. Zaprvu vrijede opa i temeljna naela kontinuiteta i univerzalnosti pruanja usluga,kvalitete, prihvatljivosti cijena i zatite potroaa, kao i sektorska regulacija koja setie pojedine od tih slubi. Zadnjih se godina ustanovljavaju odreeni standardi upogledu socijalnih te zdravstvenih slubi od opeg interesa, dok u pogledu ostalihostaje iroka autonomija zemalja lanica Unije propisivati pravni reim prema naci-onalnim prioritetima i interesima.U svakom sluaju, u pruanje usluga u okviru slubi od opeg interesa sve se vieukljuuju privatni pruatelji, trgovaka drutva u privatnom vlasnitvu ija se te-meljna orijentacija svodi na ostvarenje dobiti. Nerijetko su ona vrlo jaka na tritu,a napose u odnosu na pojedince koji troe i kupuju njihove usluge. Zato se uz opapravila zatite potroaa ustanovljavaju i posebne mjere zatite koje provode i nad-ziru posebne, tzv. nezavisne regulacijske agencije.No, pravna zatita prigovorom kakvog regulira novi ZUP predstavlja dodatni i nuniiskorak u podvrgavanje svih pruatelja javnih usluga pravu, bez obzira na njihovuvlasniku strukturu. Kako se u hrvatskom pravnom sustavu koristi izraz javna slu-ba (tako Zakon o ustanovama i niz posebnih zakona), trebalo je isti izraz usvojiti i uZUP-u, premda bi se identina svrha mogla postii i koritenjem izraza iz europskogprava, sluba od opeg interesa.

U praksi europskih zemalja nerijetko se dogaa da nije sasvim jasno u koju skupinuslubi spada neka konkretna djelatnost te moe li se ona pruati pod komercijalnimili nekomercijalnim uvjetima. Zadnje je mjerilo Europski sud pravde koji je u tompodruju razvio bogatu sudsku praksu koju e i javnopravna tijela u Hrvatskoj trebatiuzeti u obzir odmah nakon ulaska u lanstvo Europske unije. Moe se predvidjeti dae biti problema s razgranienjem gospodarskih i negospodarskih slubi naroito naprimjeru komunalnih djelatnosti reguliranih Zakonom o komunalnim djelatnostima(NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 59/01, 26/03 proieni tekst, 82/04, 178/04,

38/09, 79/09).Pod postupanjem pruatelja javnih usluga po novom se ZUP-u smatra poduzimanjeili proputanje radnji koje imaju uinak na prava, obveze ili pravne interese fizikih ipravnih osoba, a o kojima se ne rjeava u upravnom postupku (l. 157/1.). Od nainaobrauna utroka usluga (npr. u telekomunikacijama), naina izdavanja rauna ilipruanja tehnike usluge, sve do naina otklanjanja kvarova i prijelaza kod drugogpruatelja (npr. u opskrbi elektrine energije ili plina), sve to mogu biti situacije kodkojih je rije o uinku na prava, obveze ili pravne interese potroaa, a da se o njima

ne rjeava u upravnom postupku.


42/46

40

2.23. Izdavanje potvrda

ZSDU propisuje da tijela koja obavljaju poslove dravne uprave u okviru neposredneprovedbe zakona i drugih propisa, izmeu ostaloga, izdaju uvjerenja i druge potvrde(l. 16.). ZUP u odredbama l. 159. i 160. razmjerno detaljno regulira pitanje izdava-nja potvrda. Pritom razlikuje potvrde o injenicama o kojima se vodi slubena evi-dencija (l. 159.) od potvrda o injenicama o kojima se ne vodi slubena evidencija(l. 160.).Pod potvrdama o injenicama o kojima se vodi slubena evidencija ZUP misli i nauvjerenja, izvatke i druge javne isprave. Slubenom evidencijom (ZSDU koristi izrazoevidnik) smatra se evidencija koja je ustanovljena na temelju propisa, odnosnoopeg akta pravne osobe koja ima javne ovlasti. Te se potvrde izdaju u pravilu istogadana kad ih je stranka zatraila zahtjevom, a najkasnije u roku od 15 dana od danapodnoenja urednog zahtjeva. Potvrda se moe izdati i u elektronikom obliku.Odbijanje i

upoznavanje s novim zup-om

Documents