uos - primer 2bns 22sa 7 cm donja podloga od dka 0/63 i 0/31 cm 40 cm posteljica kolovozne...

13
Upravljanje održavanjem saobraćajnica - PRIMER 2 1 Upravljanje održavanjem saobraćajnica Šk. 2020/21 PRIMER 2 – Model propadanja fleksibilne kolovozne konstrukcije Dvotračni put od mesta A do mesta B je izgradjen 2010. godine. Podaci o putu i saobraćajnom opterećenju su dati dalje u tekstu. Saobraćajno opterećenje Saobraćajno opterećenje na deonici puta od A do B na bazi brojanja u 2010. godini je dato u sledećoj tabeli, sa odgovarajućim faktorima ekvivalencije za standardnu osovinu od 80 kN, sračunatim na osnovu pravila 4. stepena: Kategorija vozila Broj vozila na dan Faktor ekvivalencije Putnička vozila 2550 - Autobusi 60 1.368 Laka teretna vozila 30 0.011 Srednja teretna vozila 30 0.205 Teška teretna vozila 120 1.857 Teška teretna vozila sa (polu)prikolicom 210 3.360 PGDS 3000 Projektovana stopa rasta saobraćaja je 3%. Istorijat, struktura i stanje postojeće kolovozne konstrukcije Kolovozna konstrukicja se sastoji iz sledećih slojeva: Zastor od asfalt betona AB 11s 4 cm BNS 22sA 7 cm Donja podloga od DKA 0/63 i 0/31 cm 40 cm Posteljica kolovozne konstrukcije ima nosivost CBR = 7%. Uticaj okoline Kategorija u pogledu vlažnosti: polu-vlažno Kategorija u pogledu temperature: umereno hladna Potrebno je modelirati promenu ravnosti primenom pojednostavljenog HDM-4 modela i predvideti rehabilitaciju kolovozne konstrukcije u godini u kojoj ravnost dostigne 4.5 m/km. Efektivnu nosivost kolovozne konstrukcije u trenutku ojačanja proceniti na osnovu stanja površine kolovoza: Mrežaste pukotine niskog intenziteta 12% Mrežaste pukotine srednjeg intenziteta 5% Mrežaste pukotine visokog intenziteta 0% Termičke pukotine niskog intenziteta 8% Termičke pukotine srednjeg intenziteta 5% Termičke pukotine visokog intenziteta 2%

Upload: others

Post on 13-Feb-2021

6 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • Upravljanje održavanjem saobraćajnica - PRIMER 2

    1

    Upravljanje održavanjem saobraćajnica Šk. 2020/21 PRIMER 2 – Model propadanja fleksibilne kolovozne konstrukcije

    Dvotračni put od mesta A do mesta B je izgradjen 2010. godine. Podaci o putu i saobraćajnom opterećenju su dati dalje u tekstu.

    Saobraćajno opterećenje

    Saobraćajno opterećenje na deonici puta od A do B na bazi brojanja u 2010. godini je dato u sledećoj tabeli, sa odgovarajućim faktorima ekvivalencije za standardnu osovinu od 80 kN, sračunatim na osnovu pravila 4. stepena:

    Kategorija vozila Broj vozila na dan Faktor

    ekvivalencije

    Putnička vozila 2550 -

    Autobusi 60 1.368

    Laka teretna vozila 30 0.011

    Srednja teretna vozila 30 0.205

    Teška teretna vozila 120 1.857

    Teška teretna vozila sa (polu)prikolicom 210 3.360

    PGDS 3000

    Projektovana stopa rasta saobraćaja je 3%.

    Istorijat, struktura i stanje postojeće kolovozne konstrukcije

    Kolovozna konstrukicja se sastoji iz sledećih slojeva:

    Zastor od asfalt betona AB 11s 4 cm BNS 22sA 7 cm Donja podloga od DKA 0/63 i 0/31 cm 40 cm

    Posteljica kolovozne konstrukcije ima nosivost CBR = 7%.

    Uticaj okoline

    Kategorija u pogledu vlažnosti: polu-vlažno

    Kategorija u pogledu temperature: umereno hladna

    Potrebno je modelirati promenu ravnosti primenom pojednostavljenog HDM-4 modela i predvideti rehabilitaciju kolovozne konstrukcije u godini u kojoj ravnost dostigne 4.5 m/km.

    Efektivnu nosivost kolovozne konstrukcije u trenutku ojačanja proceniti na osnovu stanja površine kolovoza:

    Mrežaste pukotine niskog intenziteta 12% Mrežaste pukotine srednjeg intenziteta 5% Mrežaste pukotine visokog intenziteta 0% Termičke pukotine niskog intenziteta 8% Termičke pukotine srednjeg intenziteta 5% Termičke pukotine visokog intenziteta 2%

  • Upravljanje održavanjem saobraćajnica - PRIMER 2

    2

    Na površini kolovoza nisu uočeni znaci ispumpavanja sitnih čestica, dok je na osnovu laboratorijskog ispitivanja materijala iz donje podloge kolovozne konstrukcije zaključeno da nema povećanog sadržaja sitnih čestica.

    Potrebnu debljinu ojačanja sračunati primenom metode AASHTO/1993 (SRPS U.C4.015) za projektni period od 20 godina.

    REŠENJE:

    Analiza saobraćajnog opterećenja

    Analiza saobraćajnog opterećenja je sprovedena za period od 30 godina.

    Proračun dnevnog saobraćajnog opterećenja u 2010. godini je dat u tabeli 1.

    Tabela 1. Dnevno saobraćajno opterećenje u 2010 godini

    Kategorija vozila N - Broj vozila Fe N x Fe

    Putnička vozila 2550 -

    Autobusi 60 1.368 82.1

    Laka teretna vozila 30 0.011 0.3

    Srednja teretna vozila 30 0.205 6.2

    Teška teretna vozila 120 1.857 222.8

    Teška teretna vozila sa (polu)prikolicom

    210 3.36 705.6

    Ukupno 3000

    1017

    Proračun ekvivalentnog saobraćajnog opterećenja u projektnoj traci tokom perioda od 40 godina je dat u tabeli 2.

    Tabela 2. Ekvivalentno standardno opterećenje u toku perioda od 40 godina )standardnih osovina od 80 kN)

    Godina ESO (st.os. od 80 kN)

    2010 185602.5

    2011 191171

    2012 196906

    2013 202813

    2014 208897

    2015 215164

    2016 221619

    2017 228268

    2018 235116

    2019 242169

    2020 249434

    2021 256917

    2022 264625

  • Upravljanje održavanjem saobraćajnica - PRIMER 2

    3

    Godina ESO (st.os. od 80 kN)

    2023 272564

    2024 280740

    2025 289163

    2026 297838

    2027 306773

    2028 315976

    2029 325455

    2030 335219

    2031 345275

    2032 355634

    2033 366303

    2034 377292

    2035 388610

    2036 400269

    2037 412277

    2038 424645

    2039 437384

    2040 450506

    2041 464021

    2042 477942

    2043 492280

    2044 507048

    2045 522260

    2046 537928

    2047 554066

    2048 570688

    2049 587808

    Proračun modifikovanog strukturnog broja kolovozne konstrukcije

    U modelu propadanja se koristi strukturni broj nove kolovozne konstrukcije modifikovan za doprinos posteljice.

    Proračun strukturnog broja na osnovu strukture kolovozne konstrukcije i koeficijenata zamene je dat izrazom:

    �� = 0.039440 ∙ 0.44 + 70 ∙ 0.42 + 400 ∙ 0.14 ∙ 1.0� = 4.06

    ������ = 3.51 ∙ �����7 − 0.85 ∙ �����7�� − 1.43 = 0.93

    Modifikovani strukturni broj kolovozne konstrukcije za prvi period pre ojačanja je:

    ��� = 4.56 + 0.93 = 4.98 !

  • Upravljanje održavanjem saobraćajnica - PRIMER 2

    4

    Uticaj okoline

    Na bazi klimatskih faktora, temperature i vlažnosti, definisana je vrednost faktora okoline od m = 0.04.

    Proračun promene ravnosti u prvom periodu pre rehabilitacije kolovozne konstrukcije

    Proračun promene ravnosti je sproveden na osnovu modela prikazanog u Prilogu 1. Rezultati proračuna su prikazani u tabeli 3.

    Tabela 3. Modeliranje promene ravnosti tokom prvog perioda analize pre ojačanja

    AGE3 IRIa YE4 SNP dIRI IRIb

    2010 0

    0.1856 4.984

    1.5

    2011 1 1.50 0.1912 4.984 0.07 1.57

    2012 2 1.57 0.1969 4.984 0.08 1.66

    2013 3 1.66 0.2028 4.984 0.09 1.75

    2014 4 1.75 0.2089 4.984 0.10 1.85

    2015 5 1.85 0.2152 4.984 0.11 1.97

    2016 6 1.97 0.2216 4.984 0.12 2.09

    2017 7 2.09 0.2283 4.984 0.13 2.22

    2018 8 2.22 0.2351 4.984 0.15 2.37

    2019 9 2.37 0.2422 4.984 0.16 2.53

    2020 10 2.53 0.2494 4.984 0.17 2.70

    2021 11 2.70 0.2569 4.984 0.19 2.89

    2022 12 2.89 0.2646 4.984 0.20 3.09

    2023 13 3.09 0.2726 4.984 0.21 3.30

    2024 14 3.30 0.2807 4.984 0.23 3.53

    2025 15 3.53 0.2892 4.984 0.25 3.78

    2026 16 3.78 0.2978 4.984 0.26 4.04

    2027 17 4.04 0.3068 4.984 0.28 4.32

    2028 18 4.32 0.3160 4.984 0.30 4.62

    Rehabilitaciju je potrebno sprovesti u 2024. godini.

    Proračun ojačanja metodom AASHTO/93

    Efektivni strukturni broj se računa na osnovu procene koeficijenata slojeva u funkciji od oštećenosti površine kolovozne konstrukcije.

    Procenjeni koeficijenti slojeva su dati u tabeli 4.

  • Upravljanje održavanjem saobraćajnica - PRIMER 2

    5

    Tabela 4. Procenjeni koeficijenti zamene slojeva

    Sloj Stanje Procenjeni koeficijent

    zamene

    AB Mrežaste pukotine niskog intenziteta 12% Mrežaste pukotine srednjeg intenziteta 5% Mrežaste pukotine visokog intenziteta 0% Termičke pukotine niskog intenziteta 8% Termičke pukotine srednjeg intenziteta 5% Termičke pukotine visokog intenziteta 2%

    0.25 BNS

    0.17

    DKA Nema degradacije 0.12

    Efektivni strukturni broj kolovozne konstrukcije u 2024. godini iznosi:

    ��"## = 4 ∙ 0.25 + 7 ∙ 0.17 + 40 ∙ 0.12 ∙ 1.0 = 6.99$%

    Ulazni podaci za dimenzionisanje potrebne nosivosti kolovozne konstrukcije za period od 2029. do 2048. godine su:

    Saobraćajno opterećenje: 8.75 x 106 standardnih osovina od 80 kN

    Povratni modul posteljice Mr:

    &' = 17.61 ∙ 7�.() = 60&�* Nivo pouzdanosti: 90%

    Standardno odstupanje: 0.4

    Po;etni indeks upotrebljivosti: 4.2

    Krajnji indeks upotrebljivosti: 2.5

    Proračunom po metodi AASHTO/93 dobija se potrebna nosivost nove kolovozne konstrukcije od:

    ��+,- = 11.41$% Potrebna debljina ojačanja iznosi:

    .,/ =11.41 − 7.58

    0.44 = 8.7$%

    Pretpostavlja se izrada ojačanja od 90 mm u 2028. godini.

    Proračun modifikovanog strukturnog broja kolovozne konstrukcije nakon ojačanja

    Proračun strukturnog broja na osnovu strukture kolovozne konstrukcije i koeficijenata zamene je dat izrazom:

    �� = 0.0394 ∙ 90 ∙ 0.44 + 40 ∙ 0.25 + 70 ∙ 0.17 + 400 ∙ 0.12 ∙ 1.0� = 4.31

    ������ = 3.51 ∙ �����7 − 0.85 ∙ �����7�� − 1.43 = 0.93

  • Upravljanje održavanjem saobraćajnica - PRIMER 2

    6

    Modifikovani strukturni broj kolovozne konstrukcije za period posle ojačanja je:

    ��� = 4.31 + 0.93 = 5.24 !

    Vrednost IRI posle ojačanja je data izrazom:

    01023 = 1.5 + 0.01 ∙ %*40,4.5 − 1.5� ∙ %*460, 80 − 90�7 = 1.5%/9%

    Proračun promene ravnosti nakon rehabilitacije je dat u tabeli 5.

    Tabela 5. Modeliranje promene ravnosti nakon rehabilitacije

    AGE3 IRIa YE4 SNP dIRI IRIb

    2029 1 1.50 0.3255 5.240 0.08 1.58

    2030 2 1.58 0.3352 5.240 0.09 1.66

    2031 3 1.66 0.3453 5.240 0.10 1.76

    2032 4 1.76 0.3556 5.240 0.11 1.87

    2033 5 1.87 0.3663 5.240 0.11 1.98

    2034 6 1.98 0.3773 5.240 0.12 2.10

    2035 7 2.10 0.3886 5.240 0.13 2.24

    2036 8 2.24 0.4003 5.240 0.15 2.38

    2037 9 2.38 0.4123 5.240 0.16 2.54

    2038 10 2.54 0.4246 5.240 0.17 2.71

    2039 11 2.71 0.4374 5.240 0.18 2.89

    2040 12 2.89 0.4505 5.240 0.19 3.09

    2041 13 3.09 0.4640 5.240 0.21 3.29

    2042 14 3.29 0.4779 5.240 0.22 3.52

    2043 15 3.52 0.4923 5.240 0.24 3.76

    2044 16 3.76 0.5070 5.240 0.25 4.01

    2045 17 4.01 0.5223 5.240 0.27 4.28

    2046 18 4.28 0.5379 5.240 0.29 4.57

    2047 19 4.57 0.5541 5.240 0.30 4.87

    2048 20 4.87 0.5707 5.240 0.32 5.19

    Na slici 1 dat je dijagram promene ravnosti u toku perioda od 2010. do 2048. godine.

  • Upravljanje održavanjem saobraćajnica - PRIMER 2

    7

    Slika 1. Dijagram promene ravnosti u periodu od 2010. do 2048. godine na deonici od A do B

    0

    1

    2

    3

    4

    5

    6

    20

    10

    20

    12

    20

    14

    20

    16

    20

    18

    20

    20

    20

    22

    20

    24

    20

    26

    20

    28

    20

    30

    20

    32

    20

    34

    20

    36

    20

    38

    20

    40

    20

    42

    20

    44

    20

    46

    20

    48

    IRI (

    m/k

    m)

    Godina

  • Upravljanje održavanjem saobraćajnica - PRIMER 2

    8

    Prilog 1 – Pojednostavljen model porasta neravnosti prema HDM-4 (RONET) Pojednostavljen inkrementalni model porasta neravnosti je dat sledećom jednačinom:

    :;?@ ∙ 6AB ∙ C>?D∙D∙EFGH ∙ I + JKL ∙ AI�MN ∙ OGP= + AQ ∙ EFGH7+ >?D ∙ D ∙ ;

  • Upravljanje održavanjem saobraćajnica - PRIMER 2

    9

    Prilog 2 - Uticaj klimatskih faktora u HDM-4 modelu popadanja kolovoza Tabela 2.1 - Klasifikacija u pogledu temperature

    Klasifikacija u pogledu

    temperature Opis

    Raspon temperature (oC)

    Tropska Visoke temperature, mali raspon 20 – 35

    Suptropska topla

    Visoke dnevne i niske noćne temperature, topla i hladna sezona

    -5 – 45

    Suptropska hladna

    Umerene dnevne temperature, hladne zime -10 – 30

    Umerena hladna

    Topla leta, umereno smrzavanje tokom zime -20 – 25

    Umerena sa smrzavanjem

    Hladna leta, vrlo niske temperature tokom zime -40 – 20

    Tabela 2.2 - Klasifikacija u pogledu vlažnosti

    Klasifikacija u pogledu vlažnosti

    Opis Thorntwaite

    index vlažnosti

    Količina padavina u toku godine (mm)

    Suvo Vrlo malo padavina, veliko isparavanje

    -100 do -61 100 >3000

    Tabela 2.3 – Vrednosti koeficijenta uticaja okoline m

    Klasifikacija vlažnosti

    Klasifikacija temperature

    Tropska Suptropska

    topla Suptropska

    hladna Umereno

    hladna

    Umerena sa smrzavanje

    m

    Suvo 0.005 0.010 0.015 0.020 0.030

    Polu-suvo 0.010 0.015 0.020 0.030 0.040

    Polu-vlažno 0.020 0.025 0.030 0.040 0.050

    Vlažno 0.025 0.030 0.040 0.050 0.060

    Vrlo vlažno 0.030 0.040 0.050

  • Upravljanje održavanjem saobraćajnica - PRIMER 2

    10

    Prilog 3 - Procena efektivne nosivosti fleksibilnih kolovoznih konstrukcija u funkciji od stanja površine prema AASHTO Guide for Design of Pavement Structures, 1993 Efektivna nosivost postojeće kolovozne konstrukcije se procenjuje iz izraza:

    JKC^^ = AI ∙ YI + AQ ∙ YQ ∙ DQ + AH ∙ YH ∙ DH gde su: ai - koeficijenti slojeva (u funkciji od stanja površine – vidi tabelu 3.1) hi - debljine slojeva (cm) mi – koeficijenti odvodnjavanja (vidi tabelu 3.2) Vrednosti koeficijenata slojeva su u najvećem broju slučajeva manje od vrednosti koje bi bile dodeljene istim materijalima za novu kolovoznu konstrukciju. Izuzetak je jedino nevezani agregat u donjoj podlozi u slučaju kada nema njegove degradacije.

    Tabela 3.1 - Procena koeficijenata slojeva postojećih fleksibilnih kolovoznih konstrukcija u funkciji od oštećenosti

    Materijal/sloj Stanje površine Koeficijent sloja

    Asfaltni slojevi Malo ili bez mrežastih pukotina i/ili samo poprečne pukotine niskog intenziteta 0.35 – 0.40

    10% mrežastih pukotina srednjeg intenziteta i/ili 10% poprečnih pukotina srednjeg i visokog intenziteta

    0.14 – 0.20

    >10% mrežastih pukotina visokog intenziteta i/ili >10% poprečnih pukotina visokog intenziteta 0.08 – 0.15

    Stabilizovana podloga

    Malo ili bez mrežastih pukotina i/ili samo poprečne pukotine niskog intenziteta 0.20 – 0.35

    10% mrežastih pukotina srednjeg intenziteta i/ili 0.10 – 0.20

  • Upravljanje održavanjem saobraćajnica - PRIMER 2

    11

    Materijal/sloj Stanje površine Koeficijent sloja

    10% poprečnih pukotina srednjeg i visokog intenziteta

    >10% mrežastih pukotina visokog intenziteta i/ili >10% poprečnih pukotina visokog intenziteta 0.08 – 0.15

    Nevezana gornja ili donja podloga

    Nema pumpanja, degradacije ili kontaminacije sa sitnim česticama

    0.10 – 0.14

    Postoje znaci pumpanja, degradacije ili kontaminacije sa sitnim česticama

    0.00 – 0.10

    Tabela 3.2 - Koeficijenti odvodnjavanja

    Kvalitet odvodnjavanja

    Procenat vremena u toku godine kada je kolovozna konstrukcija izložena nivou vlažnosti bliskom zasićenju

    < 1 % 1 – 5 % 5 – 25 % > 25 %

    Odličan 1.40 – 1.35 1.35 – 1.30 1.30 – 1.20 1.20

    Dobar 1.35 – 1.25 1.25 – 1.15 1.15 – 1.00 1.00

    Srednji 1.20 – 1.10 1.10 – 1.00 1.00 – 0.80 0.80

    Slab 1.15 – 1.05 1.05 – 0.80 0.80 – 0.60 0.60

    Vrlo slab 1.05 – 0.95 0.95 – 0.75 0.75 – 0.40 0.40

  • Upravljanje održavanjem saobraćajnica - PRIMER 2

    12

    Prilog 4 – Efekti radova održavanja Ravnost kolovozne konstrukcije posle ojačanja je data izrazom:

    ;

  • Upravljanje održavanjem saobraćajnica - PRIMER 2

    13

    Prilog 5 – Dijagram AASHTO za odre]ivanje potrebne nosivosti kolovozne konstrukcije