0

IDEA WSDC WIFIUNIVERSITY

BURCH

MREŽA

PRAVDE

GRAD

SARAJEVO

VLADA KANTONA

SARAJEVO

1

GENERALNI CILJ:

Podići opći nivo znanja iz kulture kod

građana, posebno kod mladih ljudi, i

afirmirati ideju Sarajeva kao glavnog

grada BiH i sjecišta kulturnih različitosti

SPECIFIČNI CILJEVI:

Predstaviti Kanton Sarajevo kao

eminentnu kulturnu sredinu

Prezentirati kulturu Sarajeva mladima

iz cijele BiH Potaći inovativan pristup

prezentiranju kulture BiH među

mladima iz različitih lokalnih zajednica

PROJEKT:

,,KULTURNO NASLIJEĐE ČUVAJU

MLADI”

SADRŽAJ:

naslov: str.

O PROJEKTU 1

UVOD 2

LIVNO 3

PJESME O LIVNU I PJESNIKA IZ LIVNA

4

GABRIJEL JURKIĆ 5

NAJLJEPŠI VODOPADI 7

MOJA PRIČA O KULTURNOM NASLIJEĐU

8

ARGUMENTIRAJMO ZA KULTURNO NASLIJEĐE

10

STRIPOM DA TI KAŽEM 16

PJESMOM DA TI KAŽEM 20

SARAJEVO FILM FESTIVAL 21

MESSJAZZ FESTIVAL

SARAJEVSKA ZIMA

22

KVISKOTEKA 23

DEBATOLOGIJA 24

DEBATOLOGIJA -KOMENTARI

25

MEDIJI KAŽU 26

UMJESTO KRAJA 27

2

Dragi čitatelji,

Evo nas u još jednom broju Debatnih novosti,

posvećenih kulturi naše lijepe domovine Bosne

i Hercegovine. Prošetat ćemo raznim

gradovima i uporediti naše običaje sa

običajima drugih zemalja. Provest ćemo vas

kroz naše kulturno i prirodno blago i pokazati

vam kako i sami da utječete na zaštitu prirode i

kulture. I za ovaj broj ste nam pisali i predlagali

teme. Dali ste nam ideju za strip i nadamo se

da smo je dobro proveli u djelo. Imali smo i

online debate na našoj Debatologiji o

kulturnom naslijeđu i čini se da su naši

debatanti zainteresovani i za kulturu ali i za

nagrade. Ne zaboravite da najboljeg online

debatanta svakog mjeseca nagrađujemo sa

50 KM, knjigom i certifikatom. I ako već niste,

pridružite nam se da razmijenimo argumente i

da podijelimo znanje o kulturnom naslijeđu. I

naravno ukoliko imate neka dodatna pitanja,

ili želite pisati o vašoj lokalnoj zajednici,

slobodno nam pišite na:

izvjestaji.ckd@gmail.com. Podijelite vašu sreću

što negdje živite sa nama i zajedno budimo

sretni!

“Čudno je kako je malo potrebno da budemo

srećni, i još čudnije: kako nam često baš to

malo nedostaje!”

Ivo Andrić

UVOD

Upoznaj

domovinu da

bi je više volio

Donji Vakuf

Jajce

Bihać

Prijedor

Livno

3

Livno u slici...

Livno je grad u Zapadnoj BiH i predstavlja

ekonomsko središte Kantona 10. To je grad

bogate historije o kojoj svjedoče brojni spomenici.

Dosta spomenika je nagrizao zub vremena ali je

još uvijek moguće prepoznati Livno kao jedan od

kulturno najbogatijih malih gradova u BiH.

Posebno se ističe osmanska kultura o kojoj je

livanjski pjesnik Rapko Orman napisao:

"...plijene svojim izgledom, ljepotom,

jednostavnošću, skladom s prirodom i prostorom

oko sebe, mjestom u mahali i džematu. Njihova

veličina/visina, kao i amfiteatralan položaj grada

s brežuljcima i glavicama, učinili su da one

dominiraju, da su izdaleka uočljive i da s njihovih

munara pogled (i glas) puca daleko dolje, niz

polje livanjsko, prema Kamešnici, Troglavu,

Goliji.„

Neke poznate osobe iz Livna su:

☼ Bisera Alikadić, pjesnikinja

☼ Zdravko Anić, akademski slikar

☼ Mijo Bobetić, fizičar i matematičar

☼ Hasan Brkić, političar

☼ Prof.dr.sc. Petar Džaja, univerzitetski profesor na

Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, sudski

vještak i pisac

☼ Alibeg Firdus, političar

☼ Izet Hozo, doktor i univerzitetski profesor

☼ Gabrijel Jurkić, slikar

☼ Borjana Krišto, političar, potpredsjednica HDZ-a

BiH, bivša predsjednica Federacije Bosne i

Hercegovine

☼ Ivica Šiško, slikar i grafičar

☼ Ivo Šeremet, likovni umjetnik

☼ Ivan Šuker, političar, bivši potpredsjednik Vlade i

ministar finansija Republike Hrvatske

LIVNO

4

PJESME O LIVNU I PJESNIKA IZ LIVNA

Umro čovjek u pedesetoj.Brzo, kako to ide u

pedesetoj.Godinu kasnije preminu

mu žena.Mjesec potom, sin im se

Predozira.Starica Brana na balkonu

Zalijeva cvijeće.U saksijama caruju boje.

Pokojni, željeli BranuDa dohrane,

Stan da im ostane.Cvjetovi ječe.

Ko da išta razumije?

Bisera Alikadić, pjesnikinja iz Livna

OTKUD PISCU

FRIŽIDER

za Admirala M.

Otvori frižider, zavirikaži šta ima

ništaćup bez blaga

danima zjapi prazannasušan sanja

izdašnost zemlje,puninu obilja.Pun ili prazan

dobri moj kolegabiti ili ne biti,

dragi moj Hamlete,život ili smrt

dilema vječnai pitanje.

No pustimo visove filozofije

(vrebaju nas pipci patetike

izlizane zuje fraze)pustimo vječnost

otkud piscu frižiderpitanje je sad

OtkudRapko Orman, pjesnik iz Livna

LIVNO

Livno, roda hrvatskogaLivno, roda junačkoga

Jelovača i Borova glavaodakle te jutrom sunce obasjava.

Sa zapadne strane, kruže te Dinare,

i okolo sela, ljepotom nakićena.Livno, grade na Bistrici

Livno, grade kod Gorice

Sa sjevera Cincar Crvenicepod kojim si se skrilo, kao dijete u

majčino krilo.Tvoje polje ljepše, neg drugo ikojepo kojemu teku Bistrica, Žabljak i

Sturba.Livno, vijeka dugaLivno, vijeka duga

S vrh Troglava, Kamešnice, Golije i Tušnice

s tih visina, gledati te je milina.Tvoji horizonti i kotline, lijepi su

kad je proljeće, ljeto, jesen ili zima.Livno, moje mjesto divnoLivno, moje mjesto drago

Nad tobom kule, kao stražari mirau kojima se povijest skriva.

Ispod Crvenica, Bistrica izvire iz

pećinakoja u svom toku mnoge tajne

nosi.Livno, grade moj ponosniLivno, čuvao te sveti Ivo

Milan Mihaljević

JEKA

5

Gabrijel Jurkić je poznati slikar iz Livna koji je rođen 24.03.1886. a umro 25.02.1974.

godine. Osnovnu školu je završio u Livnu, a svoje školovanje je nastavio u Sarajevu,

Zagrebu i Beču.

Po završetku studija najviše ga inspiriraju krajolici, ali uspješno slika i portrete bliskih

ljudi sa namjerom da ih približi i posmatraču.

Slikar Jurkić nešto kasnije postaje impresionistički slobodan i u svoje slike uvodi više

svjetla.

U kasnijoj fazi slikanja slikar najviše slika bosanske krajolike, uspjevajući dočarati

atmosferu određenog trenutka.

Skoro pet desetljeća je živio i stvarao u Sarajevu, ali se nekih 10ak godina prije smrti

odlučio preseliti u atelje Franjevačkog samostana na Gorici iznad Livna. Sve svoje

slike je oporučno ostavio samostanu i gradu Livnu kao izraz zahvalnosti za podršku u

njegovom stvaralaštvu.

GABRIJEL JURKIĆ – SLIKAR IZ LIVNA

6

BOSNI

O Bosno moja, o jado moja,

o zemljo moja!

O ti moj kameni i bijedni

kršu

s kozama, panjima a

mršavim konjima,

čija su leđa oglodali samari,

čije su noge iskrivili sjenari

kad su s planina kroz duboki

snijeg

vukli teret težak, sitnom

blagu hranu.

O ti moj gladni sušićavi raju

koliba, bunjišta, horoza i

jare,

tebe ubijaju. Hoće da te

nema

i stide se tebe. Tebe, Bosno

majko!

I nije šuma, tvoj sjajni

ogrtač,

bilo prvo Božansko ruho što

vidjeh,

i nisu tvoji crni dijamanti

iz Kaknja, Breze, Zenice i

Kreke

bili prvi nakit što me zimi kiti -

volim te i plačem, i plačem,

ali ne nad grobom

jer ti mrtva nisi,

nego nad sudbinom, nad

sramotnim trenom,

I nad tvojom djecom, nad

tom jadnom rajom.

Bosno moja, moje

tugovanje,

Ukoliko uživate u izletima i izlascima u prirodu,

predlažemo vam da posjetite sedam najljepših

vodopada koji se nalaze u BiH. Da, naša

domovina nudi mnogo lijepih sadržaja i

Vodopad Bliha nalazi se 14

kilometara od središta

općine Sanski Most.

Vodopad se nalazi na

rijeci Blihi koja se ulijeva u

Sanu. Vodopad je visok 40,

a širok 10 metara.

Ovaj vodopad je

geomorfološki je spomenik

prirode.

Vodopad Skakavac se nalazi 12 kilometara

sjeverno od Sarajeva. Visok je 98 metara, što ga

čini drugim vodopadom po visini u Evropi. Na

prostoru oko vodopada zabilježeno je preko 1500

vrsta biljaka, od kojih su neke ljekovite, endemske

ili veoma rijetke. Vodopad je proglašen

spomenikom prirode.

NAJLJEPŠI VODOPADI U BiH

Vodopad Bliha

Vodopad Skakavac

7

BOSNI

Plivski vodopad se

nalazi u središtu

Jajca i jedan je od

dvanaest najljepših

na svijetu. Ovo je je

jedini vodopad koji

čini ušće gdje se

čista i bistra rijeka

ulijeva u Vrbas.

Vodopad je visok

17 metara.

Slapovi Martin

Broda su dio

nacionalnog parka

Una i visoki su 54

metra i nalaze se

nekoliko kilometara

istočno od granice

sa Hrvatskom i

udaljeni su 10 km

od Drvara.

Vodopad Kravice se

nalazi 40 km od Mostara i

nalazi se u blizini

Međugorja. U jednom

ljetnom danu zna ga

posjetiti više od 2000

kupača.

Štrbački buk je 24 m visok

vodopad na rijeci Uni u

blizini naselja Kulen Vakuf.

Štrbački buk čini nekoliko

vodopada. Dio je

Nacionalnog parka Una.

NAJLJEPŠI VODOPADI U BiH

Bosno moja - tužno

robovanje!

Bosno moja - ti ropkinja nisi,

dok planinom tvojom

gorštak hodi,

dok u tebi živi pjesma o

slobodi,

dok klokoće mandra u kotlu

ijednom,

dok rijeke teku i potoci tvoji,

koji u žuboru, u svom

vječnom pjevu

u doline nose pjesmu, koja

bodri

i - premda žalosno - ipak

pjeva, pjeva,

pjeva našu pjesmu,

pjeva pjesmu Bosne,

pjeva sevdalinku.

Bosno moja, moje

tugovanje,...

Enver Čolaković

Plivski vodopad

Slapovi Martin Broda

Vodopad Kravice

Štrbački buk

8

BOSNA I

HERCEGOVINA –

MOJA DOMOVINA

Virim kroz prozor otvorene

duše i gledam u bezdan.

Tišina vrišti poput glasova

vječnih besmrtnika.

Budi moj san. San koji živi

kao vječno svjetlo.

San, koji se zove Bosna.

Ona, čiji je život sjedio na

ivici otvorenog prozora i

gledao smrt u oči.

Život, koji danas treperi u

očima neznanih duša jedne

domovine.

Moje domovine.

Još jednom ću se sjetiti

svega što nam je dala.

Svake noći prosute po

nebeskom svodu, svake

želje za novim svitanjem.

Neke duše, sretne u vjeri

života, ili možda onog što je

svima uvijek i bila -jedna

vječna ljubav, vječna

majka.

Na kraju ću ipak ugledati

svoje osjećaje razlivene po

papiru i shvatiti da za Bosnu

riječi ne postoje.

Da li da pričamo o tome koliko trebamo biti

ponosni na naše kulturno naslijeđe ili koliko ne

vodimo brigu o njemu i da zbog toga propada?

Kulturno naslijeđe predstavlja jedinstvenu i

nezamjenjivu kulturnu vrijednost jednog naroda,

jer, stvarano generacijama, direktno ukazuje na

društveni, ali i obrazovni, kulturni pa i civilizacijski

nivo razvoja. Bosna i Hercegovina je jedna od

najrazvijenijih zemalja na historijskom planu.

Gradovi predstavljaju pravu spomeničku baštinu

nekadašnjih vremena. Uzmimo za primjer Jajce,

Tešanj, Mostar, Sarajevo, Počitelj, Stolac i dr.

Historičari umjetnosti su registrirali oko 3.000

objekata, na kojima po standardima UNESCO-a

treba obaviti konzervatorsko-restauratorske

zahvate. Međutim da li da govorimo o zatvaranju

Zemaljskog muzeja u Sarajevu koji ima tradiciju

više od 120 godina? Da li da govorimo o tome da

se u muzeju čuvala Hagada, jedna od najljepših

knjiga svoje vrste u svijetu? Također, činjenica je

da je kulturno naslijeđe itekako ugroženo. Stećci

svakim danom sve više propadaju jer niko ne

brine o njima i jer se novac ne ulaže za naš

kulturni razvoj. Osim toga, huliganizmu nikad kraja.

Na TV-u ili novinama možete vidjeti kako je opet

"neko" crtao grafite po kulturnim spomenicima i

kako osoba nije uhvaćena kako bi bila kažnjena.

MOJA PRIČA O KULTURNOM NASLIJEĐU

9

BOSNA I

HERCEGOVINA –

MOJA DOMOVINA

Svaka je sitna i nevidljiva i

ne može obuhvatiti bujicu

mojih misli.

Mada vrijedi pokušati.

Mada vrijedi voljeti ono

neopisivo.

Domovinu.

I onda, kad zatvorim oči

vidjet ću njenu bol, ali ću je

pustiti da ostane

nezaboravna.

Vidjet ću prkos u životu i

smrti.

Vidjet ću ono što postoji,

ponosno i besmrtno - Bosnu.

Adla Velagić Ćurić

Adla Velagić Ćurić, rođena

1982. u Mostaru. Diplomirala

engleski jezik i književnost na

Univerzitetu u Sarajevu.

Smatram da treba uvesti strožije kazne za takve

vrste nereda, a uostalom zakon ne smije

zanemariti da je to jedan od učestalih problema

danas. Također, potrebno je razviti i svijest kod

građana raznim akcijama zaštite okoliša,

prikupljanjem smeća i dr. Na taj način bismo više

razmišljali i činili za našu malu zemlju koja bi

postala jedna od vodećih turističkih destinacija

zbog svojih prirodnih ljepota. Učinimo sve za naš

kvalitetniji okoliš, organizujmo razne akcije i

pobunimo se za očuvanje našeg kulturnog

naslijeđa.

Edna Basara, Donji Vakuf,

najbolji online debatant za

septembar 2017.

"Zemlja zvana Bosna nesretna je zemlja koju ne

vrijedi osvajati, jos manje držati, ali se može

podnijeti kao prijateljska. Time nam ne bi smetala,

a služila bi bar kao sigurno konačište na prolazu.

Ona nije kraljevstvo u našem smislu. Kralj je

sprdnja poludivlje baronijade. Gospoda strepe

jedan od drugog. Puk fanatično mrzi i kralja i

barune. Sa četiri strane, Vama već poznati

aspiranti - podmeću, izazivaju, napadaju i

otimaju. Ovo je zemlja suza, pokolja i užasa. A lica

ovog svijeta su mirna, razgovor se vodi sporo i o

prošlosti se govori s ponosom, a o budućnosti s

nadom."

(Derviš Sušić „Uhode“)

MOJA PRIČA O KULTURNOM NASLIJEĐU

10

JADI MLADOG

VERTERA - CITATI

"..a nebo i svijet oko mene

miruju mi u duši kao lik

ljubljene, tad me često

obuzme čežnja , pa mislim :

ah, kad bi ti to mogao izraziti,

kada bi mogao da papiru

udahneš ono što u tebi živi,

tako puno i toplo – i da to

bude ogledalo tvoje duše.."

" Ljudi bi mnogo manje patili

kad ne bi tako uporno i

maštovito nastojali dozvati u

pamet prošlost."

"On isto tako više cijeni moj

razum i moju nadarenost

nego moje srce, na koje sam

jedino ponosan; samo to srce

je izvor svega, sve snage,

sveg blaženstva I sve bijede.

Ah, ono što ja znam, može

znati svako, a moje srce je

samo moje."

"Ljudska priroda ima granice:

radost, patnju. Ona može

podnositi bol do izvjesnog

stupnja, ali propada čim se

ovaj prekorači. "

"Teško onima koji se služe

moćima koje imaju nad

nekim srcem da bi mu oteli

one jednostavne radosti koje

klijaju iz njega samog.”

Johan Wolfgang Gete

U nastavku vam donosimo drugi dio debate iz

prethodnog broja Debatnih novosti. Pročitajte i

analizirajte govore drugih članova i pripadajuća

unakrsna ispitivanja o jednoj zanimljivoj tezi:

Afirmacija: Gimnazija, Bugojno

Negacija: Gimnazija, Zenica

A2: Ja bih se odmah osvrnuo na vaše pobijanje

naše teze. Vi ste rekli da je romantizam nastao u

vrijeme Napoleonovih ratova, a oni su sanjali da

tako kažem u Jadima mladog Vertera i tako dalje.

Romantizam, ako vam je poznato, nastao je kao

bijeg iz stvarnosti. Ljudi razočarani društvom, bježe

u umjetnost. Iz stvarnosti nastaje romantizam. A

niste rekli sasvim jednu drugu stvar. Dalje rekli ste

primjer Tanović. On je rekao da je samo talenat to

što pokreće. Taj Danis Tanović je koristio 4 miliona

maraka od drugih produkcijskih kuća, da se

napravi taj isti film. Taj scenario Danisa Tanovića je

stvoren upravo na bazi današnjeg društva, on

pokazuje šta se desilo, odraz je upravo tog društva.

Dalje ja bih, ja bih se sada osvrnuo na našu tezu.

Molim režiju za prilog.

ARGUMENTIRAJMO ZA KULTURNO NASLJEĐE

11

Riječi u slici....

Čitanje knjiga se uvijek isplati.

Ponekad nam pomognu da

kažemo važnu misao,

ponekad nas upute na

rješenje za problem koji

imamo, a ponekad utječu na

naš govor u debati.

Ovdje vidimo

Danisa Tanovića,

koji je izjavio za

bh. dane, da u

Bosni i

Hercegovini

nema uslova za

rad, dok budu

takvi uslovi, znači

nema zaštite

autorskih prava,

on će ostati da

radi u

Francuskoj.

Zašto, ovo

direktno

pokazuje kakav je položaj bh. umjetnika, kakvo je

stanje u umjetnosti.

Nepobitna činjenica je društvo uvijek pokazuje

kakav je položaj umjetnika. Tako su mnogi bili

protjerivani, cenzurisani, odbacivani od samog

društva. Društvo utiče na stanje u umjetnosti?

Društvo utiče svojim tehnikama za rad koje se

razvijaju kroz društveni razvoj. Nemamo iste tehnike

u romantizmu i renesansi i na primjer sada.

Također, društvo određuje tematiku stvaranja. Vi

ste potvrdili da je čovjek dio društva i da ono može

utjecati na njega. Znači društvo automatski utiče

na čovjeka. A prema Aristotelu, čovjek koji živi

izvan društva je ili životinja ili bog. Također imamo

da je čovjek direktno pod uticajem društva u

kojem živi. Tako imamo na primjer da je Homerova

Ilijada Odiseja stvorena u vrijeme potpuno

drugačije nego kad je Leonardo stvarao slike.

Također, estetski se mnogo razlikuju kroz periode.

Tako je udruženje umjetnika pozivalo vlasti da riješe

alarmantno stanje, ali se ništa nije dogodilo. Hvala.

ARGUMENTIRAJMO ZA KULTURNO NASLJEĐE

12

CITATI POZNATIH

N1: Da li je umjetnik kreativna ličnost?

A2: Pa naravno.

N1: Da li on ima viziju kako treba izgledati njegovo

djelo?

A2: Pa naravno.

N1: Da li on može pretpostaviti koje materijale će

koristiti, recimo u slikarstvu?

A2: Pa on može pretpostaviti...

N1: Dobro, hvala. Da li on u tom momentu želi da

to djelo završi?

A2: Jason Polk je rekao da najbolja djela nisu

završena.

N1: Samo sa da ili ne.

A2: Dobro, možete li onda ponoviti pitanje?

N1: Da li on u tom momentu želi da to djelo bude

završeno.

A2: Pa naravno, ako nešto započnemo...

N1: Da li može zamoliti nekoga da mu pomogne i

pri izradi tog djela?

A2: Može, ali to onda neće biti njegovo djelo.

N1: Da li je time stvorena šansa za ostvarenje

ideje?

A2: Kako mislite stvorena šansa? On je mogao sam

ostvariti tu ideju.

N1: Dobro, ako on neko ga zamoli da mu

pomogne, realizovati će se ideja.

A2: Pa ne mora se realizovati. Može, ali ne mora.

N1: Okej. Znači može. Da li je umjetnik član

društva?

A2: Pa da.

N1: Da li to društvo teži demokratiji?

A2: Zavisi koje? Idealno bi bilo socijalizam, zavisi...

N1: Da li težimo nečem boljem?

A2: Pa naravno...

N1: Da li je demokracija vladavina naroda?

A2: Da.

ARGUMENTIRAJMO ZA KULTURNO NASLJEĐE

13

CITATI O

DEMOKRATIJI

"Najviša mjera demokracije

ne znači ni najveću mjeru

slobode, ni najveću mjeru

jednakosti, već najveću

mjeru učešća.”

Alain de Benoist

„Demokratija se treba

razumijevati u

proceduralnom smislu. To

znači da ja odbacujem ideju

da se u 'demokratiju' trebaju

ugraditi ikakva ograničenja

sadržaja posljedica koje će

nastajati, poput suštinske

jednakosti, poštovanja za

ljudska prava, brige za opće

blagostanje, lične slobode ili

vladavinu prava. Jedini

izuzeci (i oni su značajni) su

oni koje sama demokratija

zahtijeva kao proceduru.”

Brian Barry

(Is Democracy Special?)

"Ako je ustav države

demokratski, onda svaka

izuzetna negacija

demokratskih principa, svako

vršenje državne vlasti

nezavisno od odobravanja

većine, može se zvati

diktaturom."

Carl Schmitt

(Die Diktatur, 1921.)

N1: Da li je u demokraciji čovjek slobodan?

Uzmimo relativno slobodan.

A2: Relativno, sve je relativno.

N1: Da li je umjetnik čovjek?

A2: To ste pitali, da.

N1: Da li je umjetnik na neki način slobodan?

A2: Jeste.

N1: Da li kao slobodan stvara djela po nekoj svojoj

viziji?

A2: E upravo je u tome, on stvara po ličnoj viziji...

N1: Dobro.

A2: Dozvolite mi da završim.

N1: Ja ovdje postavljam unakrsna pitanja. Da li je

moguće da umjetnik stvara po tuđoj viziji?

A2: Tuđoj viziji, zavisi.

N1: Da li svaki čovjek ima vlastite misli i emocije?

A2: Ima vlastite na koje utječe društvo.

N1: Da li se svi ljudi izražavaju na isti način?

A2: Da.

N1: Da li je jedan od načina da se izrazi upravo

umjetnost?

....

ARGUMENTIRAJMO ZA KULTURNO NASLJEĐE

"Netolerancija, zlostavljanje, pogrdno nazivanje zbog razlika u mišljenju o religiji ili politici ili

poslovanju, kao i zbog razlika rase, boje, bogatstva ili nivoa kulture su izdaje demokratskog načina

života. Jer sve što spriječava slobodu i potpunost komunikacije postavlja ograničenja koja razdvajaju

ljudska bića u skupove i klike, u suprotstavljene sekte i frakcije, i stoga potkopava demokratski način života.

Puke pravne garancije građanskih sloboda vjerovanja, izražavanja, i

okupljanja biće od malo pomoći ako u svakodnevnom životu sloboda

komunikacije, protok ideja, činjenica, iskustava, bude ugušena međusobnim

nepovjerenjem, zlostavljanjem, strahom ili mržnjom." (John Dewey)

14

SAZNAJMO VIŠE O

ŠVICARSKOJ I

RUSIJI

N2: Ja bih se odmah osvrnula na pobijanje vaših

argumenata. Vaš prvi argument glasi: Društveno

istorijski razvoj utječe na umjetnost. Spomenuli ste

muzičare iz XVIII stoljeća koji su po zahtjevu

feudalaca, vladajuće klase, stvarali svoja djela.

Znači feudalci su njima davali ideje šta da pišu o

svojim događajima iz života. Šta jedan feudalac

zna o život u jednog kmeta i stanju u kojem oni

žive. Prema tome, ne može se kazati da su muzičari

iznijeli u svojim djelima stanje društva, šta su pisali

od možda neko ljubavi. Baš drugi argument je

položaj umjetnika i rekli ste da na umjetnika utiče

društvo, tako je umjetniku potrebno da održi jednu

galeriju i do 10 hiljada KM. Umjetnik je slobodan, i

on ako želi da postavi svoju umjetnost, on je ne

mora postaviti u galeriji. Osim toga, uzmimo za

primjer Ruse i Švicarce.

Švicarci mnogo ulažu umjetnost, međutim nemaju

gotovo ni jednog umjetnika. Na drugoj strani

imamo rusiju, koja ima umjetnike poput Čajkovskog

i slično. Sada bih se osvrnula na našu

argumentacijski liniju i pustit ću prilog. Ovim

prilogom smo pokazale kako neulaganje sredstava

od vlasti ne utiče na stvaranje umjetničkog djela.

Naš prvi argument je umjetnička sloboda. Sloboda

da umjetnik izrazi svoje vizije i talenat na način na

koji on to želi, iako to on želi, što se naziva umjetnik

ovom slobodom. Drugi argument je umjetnik sam

sebi kreira šansu za stvaranje umjetničkog djela.

Njegov talenat je urođen što ste potvrdili

unakrsnom ispitivanju. Njega ne stvara društvo u

kojem je rođen. Naveli smo primjer Rusije i Švicarske

kao potvrdu ovog našeg argumenta.

ARGUMENTIRAJMO ZA KULTURNO NASLJEĐE

ŠVICARSKAMeđunarodni odbor Crvenog

krsta za zaštitu i pomoć žrtvama rata osnovan je u

Ženevi krts pomaže žrtvama prirodnih i društvenih

nepogoda širom svijeta.

RUSIJANajveći ruski muzej - Ermitaž -

koji se nalazi u Sankt-Petersburgu, dom je 70-ak

mačaka koje ga čuvaju od glodavaca.

ŠVICARSKAPoznata je činjenica da

švicarski satovi dominiraju u

svjetskoj industriji. Njihovi satovi su kombinacija dizajna

i tehnologije i u Švicarskoj kažu da kod njih svako može

naći svoj idealan sat.

RUSIJAU moskovskom metrou postoji

bronzana skulptura psa sa sjajnim nosom, a njegov nos

se sjaji zato što ga ljudi redovno dodiruju za sreću.

15

Riječi u slici....

Zgrada stare željezničke

stanice U Banja Luci iz 1891-

1892. godine (danas Muzej

savremene umjetnosti RS)

Manastir Gomionica (42 km

zapadno od Banja Luke)

Džamija Ferhadija, Banja

Luka

A1: Od prvog momenta vaš N1 nastoji da kaže baš

drugi argument, koji je?

N2: Drugi argument je da umjetnik sam sebi stvara

šanse za kreiranje umjetničkog djela.

A1: Dobro, ako umjetnik stvara u jednoj državi i ta

djela koja stvara da li možda mora objaviti ta

njegova država?

N2: Ne mora.

A1: Dobro, znači moguće je da neki umjetnik stvori

određena djela, ali neka druga država objavi?

N2: Kako mislite?

A1: Recimo ruski književnik je stvarao, oslikavao

rusko društvo, a neka druga država je financirala

te knjige? Je li to moguće?

N2: Pa primjer koji sam ja navela...

A1: Dobro, da li znate u kojem periodu je živio

Dostojevski?

N2: Ne znam.

A1: Pa živio je u periodu kada zemlja nije bila takva

kao sad. Da li umjetnici stvaraju u periodu u kojem

žive?

N2: Naravno.

A1: Da li su umjetnici donosili odluke protiv društva?

N2: Da.

A1: Da li su ta umjetnička djela stvorena

adekvatno društvenim prilikama?

N2: Da.

A1: Znači bile su odraz društva. Mogu prikazati

društvo. Je li vam poznat pojam cenzure?

N2: Cenzure!?

A1: Jesu li umjetnici bili cenzurisani?

N2: Vjerujem.

A1: Jesu li bili cenzurisani zato što se nisu svidjeli

vladajućoj klasi kojoj nije bilo po volji šta rade?

ARGUMENTIRAJMO ZA KULTURNO NASLJEĐE

Za kraj ovog unakrsnog ispitivanja vam

predlažemo da sami nastavite postavljati

pitanja i davati odgovore.

16

REKLI SU O

SARAJEVU

STRIPOM DA TI KAŽEM

Kada odete u

Sarajevo, ono što

ćete iskusiti jeste –

život.

Mike Leigh, engleski

pisac i režiser

Na ovom svijetu

postoji mnogo

gradova sa imenom

Saraj… Ali, ovaj

bosanski,

obedemljeni grad

Sarajevo je

najnapredniji, ljepši i

živahniji od svih.

Evlija Čelebija,

osmanski putopisac

iz 17. stoljeća

Objektivno, Pariz je

najljepši grad na

svijetu, ne može se

porediti ništa s

Parizom u Sarajevu,

ali meni srce nikada

ne zadrhti u Parizu

kao u Sarajevu

kada stojim u redu u

pošti.

Goran Bregović,

muzičar i

kompozitor

17

SJEĆAŠ LI SE

SARAJEVA?

Svaki put kad jorgovani osvoje naš gradK’o u juriš našem

mjestu, ja poletim tadsve u nadi da ću tebe

tamo vidjetida ću ti se kao nekad

opet svidjeti

a ti, a ti, sjećaš li se Sarajeva

Da l’ s njim da l’ s njim, plače ti se ili pjeva

ja znam, ja znam da je prava ljubav jedna

svaka druga lutko moja ni spomena nije

vrijedna

svaki put kad jorgovani osvoje naš grad

srca putem uspomena povede me tad

K’o slučajno, al’ s namjerom tebi lutko

pođemgdje su srca ostalauvijek rado dođem

a ti, a ti, sjećaš li se

SarajevaDa l’ s njim da l’ s njim,

plače ti se ili pjevaja znam, ja znam da je

prava ljubav jednasvaka druga lutko moja

ni spomena nije vrijedna

Avdo Huseinović

STRIPOM DA TI KAŽEM

18

CITATI O

SARAJEVUSTRIPOM DA TI KAŽEM

Sarajevski svijet:

pametni i papci,

pohlepni i lijepi,

umorni i mladi,

mlađahni i mahniti,

bogati i jadni, jedri i

bolesni, visoki i

trošni, ljuti i

lavordžije, šareni i

geniji, dijaspora i

jalijaši, željovci i

pitari, djeca i

odrasli, vjerni i

nevjerni, moćni i

pobožni – sve u

svemu, skoro

četiristo hiljada

gradskih atoma. I

da se ne lažemo, tu

nema kraja.

Sarajevo se ili voli ili

ne voli.

Aleksandar Hemon,

pisac

Vidiš, Sarajevo je

srednjeg roda. Kao

dete – zaigrano,

prostodušno,

naivno, lakoverno,

detinjasto... Zato

ono prvo i pruža

ruke...

Đorđe Balašević,

srbijanski kantautor,

pjesnik, pisac i

režiser

19

STRIPOM DA TI KAŽEM

20

ad razmislim o lijepom, sjetim se cvijeta u

travi ptice na grani i cvrkuta što raspoloženje

pravi.

mjesto i sivoga neba, cvijet je ljepota koja

nam treba.

ijepa je i pjesma ptice, a najljepši dan za sve

ljude jeste žubor potoka i ptičiji glas.

ek kad u prirodu domovine svoje dođemo

kroz riznicu lijepoga mi prođemo.

z potok svaki neko lane trči, a dijete

radoznalo gleda prizor kao u priči.

adost je na licu djeteta zbog pjeva ptice na

grani i laneta što se travom hrani.

kada pjesnik opjeva ljepote ove, stihove

ispreplete kao najljepše snove tad o kulturi

možeš pričati ti, jer ljepota je ono što tad

krasi srce tvoje.

PJESMOM DA TI KAŽEM

K

U

L

T

U

R

A

Kultura je i muzika i

pjesma i gluma.

Kultura je i film i

slikarstvo i fotografija.

Kultura su i svi naši

spomenici. Kultura je i

prihvaćanje drugih i

drugačijih.

Otiđite nekada u

pozorište sa

prijateljima.

Pogledajte skupa

predstavu i onda

poslije otiđite na kafu i

skupa

prokomentarišite. I to

je kultura. I tako se

učite biti intelektualci i

nositelji pozitivnih

promjena u društvu.

Riječi u slici

21

Festival je nastao 1995. godine u, kako mu samo ime

kaže, Sarajevu. Festival je pokrenula Obala Art Centar i

za nešto malo više od dva desetljeća ovaj Festival je

postao najveći regionalni festival. Poseban fokus je

stavljen na filmove iz sjeveroistočne Evrope i

zahvaljujući ovom Festivalu mnogi filmovi nepoznatih

autora su našli svoje mjesto na međunarodnoj filmskoj

sceni.

Festival je poznat i po brojnim slavnim ličnostima koje

redovno dolaze vidjeti filmove i uživati u filmskim

ostvarenjima najrazličitijih autora. Neke od poznatih

ličnosti koje su Sarajlije ugostile su: Robert De Niro,

Angelina Jolie, Brad Pitt, Emile Hirsch, Orlando Bloom,

Daniel Craig, Danny Glover, John Malkovich, Morgan

Freeman, Oliver Stone, John Cleese, Steve Buscemi,

Michael Fassbender, Jeremy Irons, Bono Vox, Nick

Cave, Coolio, Stephen Frears, Mickey Rourke, Michael

Moore, Gérard Depardieu, Darren Aronofsky, Sophie

Okonedo, Gillian Anderson, Kevin Spacey, Eric

Cantona, Benicio del Toro.

SARAJEVO FILM FESTIVAL

"Zadovoljstvo mi je što

sam s vama. Divno je

biti ovdje. Ručao sam

sa Mirom, rekao sam

mu da se želim vratiti

ovdje. Pitao me je da

li želim biti u žiriju

naredne godine,

rekao sam da želim.

Tako da se vraćam

naredne godine.”

John Clese

Pratim Festival već

desetak

godina i svake

naredne je sve veći.

Bilo bi mi drago da za

20-30 godina budemo

opet ovdje i slavimo

novi jubilej. Mnogo

dragih ljudi sretnem na

SFF-u, a

Sarajevo za svijet

postaje metropola u

kojoj živi kultura.

Adnan Hasković

Izjave poznatih

o Festivalu

22

Internacionalni teatarski i filmski

festival MESS osnovan je 1960.

godine pod imenom Festival

malih i eksperimentalnih scena

Jugoslavije. (Odatle i potiče

naziv MESS). Održava se

jednom godišnje u Sarajevu.

Internacionalni muzički festival

Jazz Fest će ove godine biti

održan od 31. oktobra do 5.

novembra. Organizatori

najavljuju da će festival prestati

sa radom u 2018. godini što bi

bio težak udar za muzičku

scenu Sarajeva. Nadamo se da

do zatvaranje neće doći i da

će ovaj jedinstveni događaj

trajati još mnogo godina.

Internacionalni festival Sarajevo

“Sarajevska zima” je

tradicionalni susret umjetnika.

Organizator Internacionalnog

festivala Sarajevo “Sarajevska

zima” je Međunarodni centar

za mir. Internacionalni festival

Sarajevo “Sarajevska zima” je

dobitnik brojnih međunarodnih

priznanja i najznačajnije

nagrade grada Sarajeva

“Šestoaprilska nagrada

Sarajeva”.

MESS

MESS 2017.

JAZZ FESTIVAL

SARAJEVO 2016.

SARAJEVSKA ZIMA

2017.

Festivali u slici

SARAJEVO JAZZ FESTIVAL

SARAJEVSKA ZIMA

23

OPIS KVISKOTEKE

Prije čitanja

odgovora

pokušajte sami

istražiti teme koje

smo postavili

pred vas.

1. (Maglić)

2. (51,197)

3. (Park prirode)

4. (Drina)

5.(Sarajevo)

6. (79)

7. (Bijeljina)

8. (Predsjedništva

BiH)

9. (Mostar)

10. (Mostar)

11. (Višegrad)

12. (Mostar)

13. (1984.)

14. (Sarajevo film

festival)

15. (Banja Luka)

RAZMISLITE I RECITE - KVISKOTEKA

1. Koja je najviša planina u BiH?

2. Koja je površina BiH?

3. Šta je Hutovo blato?

4. Koja je najduža rijeka u BiH?

5.U kojem gradu su bile Zimske olimpijske igre 1984.

godine?

6. Na koliko Općina su podijeljeni kantoni u FBiH?

7. Koji grad u BiH ima 10 ekonomskih fakulteta?

8. Vanjska politika je u nadležnosti…?

9. Koji je najveći grad u Hercegovini?

10. Gdje se nalazi Karađoz-begova džamija?

11. Gdje se nalazi Most Mehmed-paše Sokolovića?

12. Da li je Međugorje bliže Mostaru ili Sarajevu?

13.Koje godine su održane Zimske olimpijske igre u

Sarajevu?

14. Koji je najpoznatiji filmski festival u BiH?

15.Gdje se nalazi tvrđava Kastel?

24

Riječi u slici....

Vijećnica, Sarajevo

Atik džamija, Ćive

Zemaljski muzej, Sarajevo

U oktobru smo debatirali o kulturnoj baštini. Svaka debatna teza

postavljena je prema tekstovima do kojih smo u medijima dolazili. Nastojat

ćemo zajedno da promoviramo Kulturnu Baštinu BiH i ljepote kroz naše Debatne novosti, našu Debatologiju,

naša videa.

• BiH treba više raditi na sistematskom i dugoročnom predstavljanju svog kulturnog

naslijeđa? • Antifašizam i kultura suživota

garanti su opstanka• BiH ima sve preduslove da postane

popularna turistička destinacija?• Država treba dodatnim novčanim

sredstvima poticati općine u BiH koje žele sačuvati svoje kulturno

naslijeđe?

DEBATOLOGIJA

25

Sjećaš li se Sarajeva?

Svaki put kad jorgovani

osvoje naš grad

ko u juriš našem mjestu, ja

poletim tad

sve u nadi da ću tebe tamo

vidjeti

da ću ti se kao nekad opet

svidjeti

a ti, a ti, sjećaš li se sarajeva

dal s njim dal snjim, plače ti

se ili pjeva

ja znam, ja znam da je prava

ljubav jedna

svaka druga lutko moja ni

spomena nije vrijedna

svaki put kad jorgovani

osvoje naš grad

srca putem uspomena

povede me tad

ko slučajno, al s namjerom

tebi lutko pođem

gdje su srca ostala

uvijek rado dođem

a ti, a ti, sjećaš li se sarajeva

dal s njim dal snjim, plače ti

se ili pjeva

ja znam, ja znam da je prava

ljubav jedna

svaka druga lutko moja ni

spomena nije vrijedna

Avdo Huseinović

A za vas izdvajamo neke komentare debatanata:

Antifašizam i kultura suživota garanti su opstanka BiH?

Pozdrav.Za ovu tezu branim afirmacijski stav. Definisat ću

ključne pojmove teze:Antifašizam, pokret protiv fašizma i nacizma; u raznim

zemljama poprimio različite organizacijske oblike imetode borbe, okupljao različite polit. organizacije i

struje – od komunista, socijalista, demokrata doliberala i demokršćana.

https://www.hrleksikon.info/definicija/antifasizam.html

Kultura (lat. cultura: obrađivanje /zemlje/; njega/tijela i duha/; oplemenjivanje; poštovanje). Pojam

koji obično označava složenu cjelinu institucija,vrijednosti, predodžbi i praksi koje čine život

određene ljudske skupine, a prenose se i primajuučenjem.

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=34552

Kriterij: Stabilnost BiHArgument: Antifašizam je u temelju države BiH

Tuzla je proslavila 2. oktobar, dan kada je u Drugomsvjetskom ratu grad oslobođen, a među gostima je

bio i historičar iz Novog Sada Milivoj Bešlin.Lepo je danas biti u antifašističkoj Tuzli. Hvala mome

dragom prijatelju, gradonačelniku, što mi je učiniočast svojim pozivom da Vam se obratim. Da

parafraziram britansku književnicu i putopiscaRebeccu West, da Bosna ima još jednu Tuzlu i još

jednog Jasmina Imamovića, manje bih brinuo i za njui za sve nas koji smo Vam susedi.

Umberto Eco je pisao da u fašizmu ne postoji borbaza život, naprotiv, život se živi samo zbog borbe, kao

što je samo u fašizmu smrt glorifikovana i uzdignutana pijedestal vrline.

DEBATOLOGIJA - KOMENTARI

26

Citati o stećcima

"Stećak je za mene ono što

nije za druge, ono što na

njem i u njemu nisu drugi

unijeli ni znali da vide. Jest

kamen, ali jeste i riječ, jest

zemlja, ali jeste i nebo, jeste

materija, ali jeste i duh, jest

krik, ali jeste i pjesma, jest

smrt, ali jeste i život, jest

prošlost, ali jeste i

budućnost.”

Mak Dizdar

"Neka oprosti gospođa

Evropa, ona nema

spomenika kulture. Pleme

Inka u Americi ima

spomenike. Egipat ima prave

spomenike kulture. Neka

oprosti gospođa Evropa,

samo Bosna ima spomenike,

STEĆKE. Šta je stećak?

Oličenje gorštaka, Bosanca!

Šta radi Bosanac na stećku?

Stoji uspravno! Digao glavu,

digao ruku! Ali nigdje nikad,

niko nije pronašao stećak na

kome Bosanac kleči ili moli,

na kome je prikazan kao

sužanj."

Miroslav KrležaIZVOR:

http://www.novigradsarajevo.ba/news/default/nas

tavljeno-arheolosko-uredenje-i-konzervacija-

nadgrobnih-spomenika-stecaka-u-opcini-novi-

grad-sarajevo-1507033672

MEDIJI KAŽU

27

Došli smo do kraja još jednog izdanja Debatnih

novosti koje su bile posvećene kulturnom naslijeđu.

Nadamo se da su vam se dopali tekstovi naših

debatanata, saradnika i istraživača i da ste naučili

nešto novo. Mi jesmo, kao i poslije svakog novog

izdanja Debatnih novosti.

Kulturno naslijeđe i očuvanje spomenika kulture u BiH

nam treba biti važan zadatak. Još važniji zadatak

jeste međusobno upoznavanje i prihvatanje razlika.

Kao i uvijek do sada kažemo „Da!“ razlikama ali

„Ne!“ podjelama.

Ukoliko imate neku zanimljivu priču o kulturnom

naslijeđu vaše lokalne zajednice ili neke druge drage

lokacije nemojte zaboraviti da nam javite a mi ćemo

rado objaviti vaš tekst. Nedavno smo dobili zanimljiv

mail od jedne debatantice koja nam je pisala o

Mostaru i njenim mailom ćemo i završiti ovo izdanje

Debatnih novosti

„Draga porodico,

Čitala sam vaše novosti o Mostaru i lijepo ste opisali i

arhitekturu i ljepote i sve. Ali niste opisali ljubavi koje

tamo nastanu. Mislim da su ljubavi koje nastanu kod

Starog Mosta najtrajnije ljubavi. Ja sam se na Starom

Mostu zaljubila prije godinu dana i naša ljubav još

uvijek traje i mislim da će trajati još puno, puno, puno

godina. Ja se nadam cijelu vječnost, baš kako i

dolikuje vječnom gradu Mostaru.“

UMJESTO KRAJA

28

Debatne novosti, br. 10Oktobar 2017. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO!Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 171 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina+387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiHizvjestaji.ckd@gmail.com

www.ckdbih.com

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“Sanja Vlaisavljević

UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJADebatni klubovi, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina

Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi CKD-a.

DTPAnesa Vilić

WEB INFONadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVACentar za kulturu dijaloga

CKD STRANICA:

https://www.facebook.

com/groups/13420044

3968/?fref=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.facebook.

com/Debatologija?fref

=ts