Sveuilite u Zadru

Odjel za pedagogiju

Temeljna znanja o odgoju i obrazovanju

Uloga stranih jezika problemi i izazoviSeminarski rad

Nositelj kolegija: izv. prof. dr. sc. Dijana Vican

Voditeljica seminara: dr. sc. Matilda Karamati Bri

Studenti: Ana Barievi, Lea Carek, Ana Stankovi, Ivana Tabain

Zadar, travanj 2015.

Sadraj1. Uvod2. Metodologija

3. Interpretacija

4. Zakljuak

5. Popis literature

6. Prilozi

1. Uvod

Jo u srednjem vijeku znaajan franai vladar Karlo Veliki je rekao - Poznavanje jo jednog jezika, je kao posjedovanje jo jedne due.. Iako je uenje stranih jezika danas neophodno za napredovanje kako na privatnom tako i na poslovnom podruju, jo uvijek postoje ljudi kojima uenje stranih jezika predstavlja problem. U ovom seminaru emo obraditi koja je uloga stranih jezika, koje probleme i izazove nai ispitanici susreu tijekom poduavanja, razlike izmeu studiranja u Hrvatskoj i drugim zemljama (prvenstveno panjolska) te koja je uloga materinjeg jezika kod uenja starnog jezika.

U izradi seminara su sudjelovale studentice panjolskog, njemakog i engleskog jezika: Ana Barievi, Lea Carek, Ana Stankovi i Ivana Tabain. Ana Barievi i Lea Carek su intervijuirale profesorice i lektorice na Odsjeku za panjolski jezik i knjievnost, dok su Ana Stankovi i Ivana Tabain intervijuirale studentice Sveuilita u Zadru. Zajedno smo radile na izradi seminara i obradi podataka.

2. MetodologijaNama je cilj bio ispitati profesore i studente stranih jezika na Sveuilitu u Zadru. Proveli smo kvalitativno istraivanje. Metoda prikupljanja podataka nam je bila interviju - ... postupak u pedagokom istraivanju slui planskom izazivanju manifestacija linosti s kojom razgovaramo, s ciljem da tim putom doemo do novih spoznaja u pedagokoj nauci.Dok je postupak prikupljanja podataka bio intervjuiranje, odnosno polustrukturalistiki interviju. ?Pretpostavili smo da e se pojaviti odreene slinosti, ali i razliitosti u odgovorima kod ispitanika s obzirom na njihovu starost, radno iskustvo, ulogu u obrazovanju i podruje rada. Zadatak nam je bio pronai adekvatne ispitanike, s kojima smo unaprijed dogovorili mjesto i vrijeme obavljanja intervjua, ispitati ih prema pitanjima koja smo unaprijed dogovorili, izvriti transkript odgovora te analizirati dobivene odgovore.Ispitali smo dva sveuilina profesora i dva strana lektora te tri studenta preddiplomskog studija i jednog studneta diplomskog studija. Svi ispitanici su dali usmeni pristanak na provoenje intervijua. Ispitanik 1 ensko, 27 godina, profesorica panjolskog jezika, 3 godine rada u struci

Ispitanik 2 ensko, 26 godina, lektorica panjolskog jezika, 4 godine rada u struci

Ispitanik 3 ensko, 25 godina, lektorica galjekog jezika, 2 godine rada u struci

Ispitanik 4 ensko, 29 godina, profesorica panjolskog jezika, ?

Ispitanik 5 ensko, 21 godina, studentica preddiplomskog studija panjolskog i engleskog jezika

Ispitanik 6 - ensko, 21 godina, studentica preddiplomskog studija panjolskog i engleskog jezika (parcijala)Ispitanik 7 ensko, 20 godina, studentica preddiplomskog studija njemakog jezika i filozofije

Ispitanik 8 enskog, 23 godine, studentica diplomskog studija engleskog i panjolskog jezika

3. InterpretacijaS obzirom na veliki broj ispitanika te pitanja i potpitanja odluile smo izdvojiti i obraditi neke od najvanijih. 3.1. Interpretacija intervijua s profesorimaTablica 1. Obrada podataka intervijua s profesorimaPitanjaNajei odgovori

to smatrate koji su problemi u odgoju i obrazovanju uenja stranih jezika u RH (sveuilina razina)?Preveliki broj studenata, motiviranost, preveliki utjecaj engleskog jezika, vei fokus na teoriju, nedostatak stranih lektora

Koje metode koristite kod poduavanja?Audio-vizualne metode (video, sluni zadaci, intervijui), komunikacija (stvarne situacije)

Mislite li da je praktina nastava vana za obrazovanje i pronalaenje posla?Da, ali je ima premalo i neprovodi se na pravilan nain.

to bi napravili da moete poboljati uenje i sistem rada u RH?Vie komunikacije, a manje uenja gramatike; bolja tehnika opremljenost; vie izvornih govornika

Gdje ste jo radili?I.1 RH, kola stranih jezika I.2 Norveka, sveuilite, panjolski kao izborni kolegij

I.3 Engleska, rano uenje stranog jezika

I.4 - Argentina

Mislite li da je vano kod uenja stranih jezika (na sveuilinoj razini) uiti i materinji jezik?Da, ako se dobro poznaje materinji jezik, lake je uiti strani jezik.

Mislite li da je uloga lektora vana?Da. Kontakt s izvornim govornicima, most izmeu studenata i sveuilinih profesora

Mislite li da bi se od poetka trebalo odvojiti prijevod od filologije?I.1 Ne

I.3 Da

Tablica 2. Obrada podataka intervijua sa studentima

to smatrate koji su problemi u odgoju i obrazovanju uenja stranih jezika u RH (sveuilina razina)?Prevelik broj studenata, manji broj stranih lektora, nekvalificiranost profesora, nedostatak komunikacijskih vjebi

Mislite li da bi se od poetka trebalo odvojiti prijevod od filologije?I.5 neI.6 da

I.7 ne

I.8 - ne

Koje su, po vaem miljenju, najbolje metode poduavanja?Komunikacija, multimedijska sredstva (filmovi, glazba, knjige)

Smatrate li da predznanje uvelike utjee na uenje stranog jezika na sveuilinoj razini?U poetku studiranja daje malu prednost, ali kasnije se izjednai.

Mislite li da je vano kod uenja stranih jezika (na sveuilinoj razini) uiti i materinji jezik?Da

Kao dva glavna problema koji se mogu prouavati samostalno, ali se poprilino isprepliu, kako profesori tako i studenti, su naveli prevelike grupe studenata na predavanjima i nedostatak komunikacijskih vjebi. Ispitanik 1 je rekao da se idealne grupe, po njenom miljenju, sastoje od 10 15 uenika, ali u stvarnosti je u uionici doeka vie od tridesetak. Ostali ispitanici se slau s njom. Tako velike grupe onemoguuju interakciju izmeu profesora i studenata to znatno utjee na usvajanje stranog jezika. Osnovna je didaktika namjena takve formacije uenika da oni, pod vodstvom nastavnika, intenzivnije prouavaju nastavne sadraje, s tim da u toku prouavanja provode zajedniki dijalog, radi ostvarenja to veeg stupnja dvosmjernog komuniciranja izmeu nastavnika i uenika, pa i izmeu uenika. U prilog tome mnogi autori istiu predagoku maksimu, direktno povezanu s reformom kole, a ona glasi: to je broj uenika manji, to je vei njihov vremenski udio u radu, vea obaveza u suradnji, vea radna ozbiljnost, vea motiviranost u radu. Naprotiv, u velikoj skupini uenika sve se to gubi.

Nadalje, i profesori i studenti, se slau da se previe naglaska stavlja na teoriju, a premalo na komunikaciju. Ispitanik 1 je rekao da je problem obrazovanja zastarijelost metoda, iako je prema njoj to problem obrazovanja openito, a ne samo u Hrvatskoj, jer se vie panje posveuje gramatici, a malo na komunikaciju i realne situacije koje bi koristile studentima. Ispitanik 8 smatra da se prevelika panja posveuje gramatici od ranog poetka prouavanja stranog jezika, a ne uzima u obzir komunikacija kao najvanija vjetina koju bi studenti trebali savladati. U suvremenim istraivanjima nastave stranih jezika razred, odnosno bilo koja didaktika sredina, smatra se autentinom komunikacijskom pedagokom sredinom u kojoj postoje specifina pravila komunikacije. Osnovni je cilj razredne komunikacije, dakako, poduavanje odnosno uenje i usvajanje stranog jezika.. S ovim moemo povezati i nedovoljnu kvalificiranost profesora. Ispitanik 3 smatra da je problem u obrazovanju taj to profesori nikad ne prisiljavaju studente da priaju na nastavi, a ako ih ikad i prozovu ne obaziru se na njihov naglasak te ih ne ispravljaju. S time se slae i ispitanik 7 koji misli da je nedovoljno struno osposobljenih individua koje bi adekvatnim pristupom u najranijoj dobi mogli izgraditi potrebne temelje za daljnje uenje starnih jezika. Od ostalih problema kod uenja stranih jezika svi ispitanici su se sloili da nedostaje stranih lektora, tj. kontakta s izvornim govornicima. Ispitanik 8 istie kao najvei problem nedostatak stranih lektora koji omoguuju stjecanje vokabulara, komunikacijskih vjetina i izgovora. Na pitanje koje metode koriste u nastavi profesori su se sloili da se uglavnom koriste audio-vizualnim metodama kao to su sluni zadatci, videi, pjesme te komunikacija, uglavnom u obliku grupnog rada. Ispitanik 3 je rekao da uglavnom pokuava temeljiti predavanja na komunikaciji, ali ima i teorije jer je nju teko izbjei, meutim trudi se da sve to poduava bude korisno studentima ukoliko se nau u stvarnoj situaciji koja to zahtjeva. Ipak, ispitanik 1 ukazuje na veliki problem hrvatskog kolstva, a to je nedovoljna tehnoloka opremljenost. Budui da je i obrazovanje vano podruje drutvenih djelatnosti, s punim se pravom taj faktor tehnike, sa svim pozitivnim obiljejima, nastojao prenjeti i na podruje obrazovanja, radi njegove racionalizacije, optimalizacije, ekonominosti i efikasnosti. Budui da tehnika unaprijeuje, pa i revolucionira ljudski rad, a kako je i obrazovanje rad, treba je staviti u slubu unapreivanja obrazovanja. Ispitanici 5 i 6 smatraju da su najbolje metode u poduavanju starnih jezika na sveuilinoj razini koritenje multimedijskih sadraja i komunikacijske vjebe. Sposobnost komuniciranja na stranom jeziku u stvarnim situacijama nastoji se postii organizacijom razliitih aktivnosti u kojima uenici aktivno jezino sudjeluju, preuzimajui tako na sebe dio odgovornosti za odvijanje nastavnoga sata i samog procesa usvajanja jezika... neke od tehnika i procedura koje se koriste pri komunikativnom pristupu su pitanja i odgovori (pri emu kod sugovornika postoji tzv. information gap, tj. onaj koji pita postavlja takozvana otvorena pitanja, a sugovornik ima mogunost izbora pri davanju odgovora), zatim dramatizacija nauenog teksta, simulacija, igre po ulogama, razne aktivnosti koje ukljuuju rjeavanje problema i sl.

Svi ispitanici se slau da je uloga praktine nastave velika. Ispitanik 7 kae da praktina nastava ima veliku teinu zbog svog doprinosa kvaliteti uenja, jer zahtjeva upotrebu stranog jezika u katkad atipinim situacijama te time potie kreativnost i snalaenje. Ispitanica 2 se slae da je praktina nastava vana i da bi je trebalo biti puno vie nego to je propisano, ali da je sama imala loe iskustvo jer je samo pasivno prouavala mentora te sama nije imala priliku odrati predavanje.Jo jedno pitanje oko kojeg su se sloili, kako studenti tako i profesori, je uloga materinjeg jezika pri uenju stranog jezika. Ispitanik 5 vjeruje da je poznavanje materinjeg jezika osnova za uenje stranog jezika, koliko god se oni razlikovali. Isto tako, smatra da je potrebno prvo znati strukturu materinjeg jezika kako bi mogli izraziti ideju koju prenosi strani jezik. Ispitanik 6 misli da je nemogue imati dobar starni vokabular bez ponavanja materinjeg jezika. Oba ispitanika se slau da bi kod uenja stranog jezika na sveuilinoj razini bilo poeljno uvesti materinji jezik barem kao izborni predmet. Istraivanja su pokazala da jezine interferencije nisu samo neizbjene ve su naprotiv pozitivna pojava u kojoj se oituje aktivan proces uenja jezika... Usvajanje novog jezinog sustava ueniku je lake, bre i jednostavnije, ako ga nadogradi na ve poznatom....to se tie odvajanja prevoditeljskog i filolokog smjera miljenje je podjeljeno. Prema ispitaniku 1 ne bi trebao od samog poetka biti odvojen prevoditeljski i filoloki smjer. Ona vjeruje da bi baza znanja trebala biti openitija, ali da bi se preko izbornih kolegija trebalo studentima ponuditi usvajanje specifinijih znanja. S njom se slae i ispitanik 7. Po njenom miljenju odabir smjera na diplomskom studiju omoguuje studentima upoznavanje sa stranim jezikom openito, posebno ako se ne posjeduje predzanje, i nakon openitog prouavanja strukture stranog jezika student na temelju svojih sposobnosti i postignua, a i tendencije prema nastavnikom, odnosno prevoditeljskom ili znanstvenom smijeru posjeduje potrebne predispozicije za donoenje odluke. S druge strane ispitanik 3 i 6 smatraju da bi od samog poetka trebao biti odvojen prevoditeljski i filoloki smijer zato to esto osobe koje zavre filologiju onda nau posao kao prevoditelji, a zapravo nemaju nikakva saznanja o problemima i nainima prevoenja ili obrnuto. Svi misle da je uloga lektora vana. Za ispitanika 2 lektor je osoba koja je posrednik izmeu studenata i sveuilinih profesora. To bi trebala biti mlada i dinamina osoba koja donosi nove stvari na sveuilite te vjeruje da su studiji s lektorima prestiniji od onih bez. Literatura

1. Mui, V. (1968), Metodologija pedagokog istraivanja. Sarajevo: Zavod za izdavanje udbenika 2. Poljak, V. (1984), Didaktike inovacije i pedagoka reforma kole. Zagreb: kolske novinePrilog 1 Transkript intervijuaIspitanik 1 profesorica panjolskog jezika, 27 godina, 3 godine radnog staa/rada u struci?

1. to smatrate, koji su openiti problemi u odgoju i obrazovanju kod uenja stranih jezika u RH?Kod stranih jezika generalno neu specificirati, nego u se vie drati panjolskog i talijanskog, ono nekako to sam vidjela dosada u iskustvu. Pa mislim da je prvi problem kod nas, pogotovo to se panjolskog tie, nedovoljna rairenost, nedovoljna informiranost, znai kad netko kae panjolska prva povezanost za na narod su meksike sapunice i to je to, a panjolski je puno vie od toga. Moda preveliki utjecaj engleskog jezika jer nekako smo od poetka bombardirani svim... muzika, filmovi, gdje god se okrenemo samo je engleski jezik, a drugim jezicima nismo tako dostupni, npr. na televiziji rijetko kada moete nai neki drugi film osim engleskog tj. amerikog, francuski i njemaki pogotovo da ne priamo, a talijanski se jo i nae tu i tamo koji, dok panjolski osim sapunica nita drugo ne vidimo, znai to je prvo rairenost i dostupnost nekih drugih jezika. Druga stvar, glavni problem kod uenja je svakako motiviranost, znai engleski se ui jer se treba uiti, jer to kao svi priaju, a motiviranost za uenje drugih jezika je mala. Zato bi netko htio uiti njemaki, na primjer? Ako nema nekakve planove za budunost da ide ivjeti u Njemaku, nee ga uiti ili ga ui, ukoliko govorimo o djeci, samo zato to su ga mama i tata potjerali u nekoj koli stranih jezika da ga naue. A onda s druge strane, nekako bi ja ak rekla zastarjelost metoda, iako mislim da to nije problem hrvatskog obrazovanja nego generalno, znai vie se tu daje panja gramatici, nekakvoj suhoparnosti, a malo je komunikacijske metode, onih nekih realnih situacija, realnih konteksta kakvi bi trebali biti.

2. Koji su problemi uenja stranih jezika na sveuilinoj razini?Sada tu o obzir treba uzeti nekoliko razliitih elemenata, jer kada uite neki strani jezik treba u obzir uzeti lingvistike elementa, gramatiku, knjievnost, kulturu...

3. Kada smo priali s profesoricom koja je iz panjolske, ona nam je rekla da se kod njih na fakultetu od samog poetka studija odvojeni razliiti smjerovi (npr. nastavniki i prevoditelojski). Kod nas neki studiji (npr. talijanski) funkcioniraju na isti nain, dok drugi prvo imaju tri godine opeg obrazovanja koje obuhvaa sva podruja studija, a tek se kasnije opredjeljuju za odreeni smjer. to smatrate da je bolji pristup? Zato?Pa ja mislim da je potrebno ope obrazovanje. Moda se tada ne bi trebalo ulaziti u dubinu odreenog kolegija, kao na primjer prijvod koji ne bi trebao biti toliko specifian, ali mislim da je svakako potreban jer preko tog prijevoda nekako se lake uite izraavati. Moje je miljenje da onda to nekako ue prirodnije, jer ako idete raditi doslovan prijevod pa stalno razmiljate kako ide konstrukcija reenice na hrvatskom i idete prevoditi na drugi strani jezik nee biti dobro, ali u tim prijevodnim vjebama moda imate priliku da vas netko ispravi i kae: Ta sintaksa u hrvatskom ne moe ii tako u panjolskom, ne ide, ali u talijanskom bi moda moglo proi. Mislim da su potrebne te prijevodne vjebe od poetka, ne tako stroge, ne tako zahtjevne kao recimo za nekoga tko bi se bavio prevoenjem kasnije. Moda bi trebalo uvesti dva kolegija. Znai, neke prijevodne vjebe koje su osnovne, za sve i moda jo dodatne gdje bi se to jo vie vjebalo.

Mislim da bi te baze trebale biti openitije, ali da bi moda trebalo ponuditi preko izbornih kolegija, onome tko razmilja upisati diplomski studij, npr. onima koji ele biti prevoditelji da imaju ve na prediplomskom mogunost upisa kolegija na kojiemu e se vie panje posvetiti prevoenju.

4. Koje metode vi koristite kod poduavanja?Od metoda i sredstava koje imamo... nije da ba raspolaemo s nekom prevelikom opremljenosti to se tie tehnologije, ali tu su svakao prije svega audio-vizualne metode (video, sluni zadatci, intervijui) i to se sve vie potrudim da bude onaj izvorni jezik, da ne budu to didaktiki materijali, ve pripremljeni po stupnjavima, nego da pronaem ba neto da se uje ba taj cijeli kontekst, a ne samo one reenice na koje su studenti navikli na odreenoj razini

5. Kako ste vi zavrili nastavniki smijer, moete li nam rei da li ste imali praktine nastave tijekom studiranja? Kakave je ona bila? Da li se treba poveati broj sati koji je odreen za nju? Mislite li da na udio prakse panjolskog ima utjecaj to panjolski ba i nije rairen u formalnom obrazovanju?Joj meni, bilo je tu kao nastavnikih predmeta kroz koje smo trebali usavravati nastavnike kompetencije, ali to je sve bilo teorija. Imali smo praksu, mislim da je bila 15 sati srednja kola, 15 sati osnovna kola, ili je bilo 30-30, sada se tono ne sjeam, trebala bi probvjeriti. U tih 30 sati smo smo gledali i pratili nastavu. Na panjolskom smo samo drali ogledni sat, predogledni i ogledni sat. Na talijanskim hospitacijama imali smo prija ta dva sata, kao pet mini intervencija gdje bi odrali po petanestak minuta nastave, isto toliko da se ovjek malo privikne i pripremi prije nego to ga se stavi u vatru cijeli sat i to je bilo to. Mislim da je to nedovoljno i da bi toga trebalo biti vie, puno vie.

Moe biti, ali ne mora biti nuno. panjolski se, u Zagrebu gdje sam to radila, ui poprilino. Ima tih kola stranih jezika, ima srednjih kola, osnovnih kola... Moe se nai, ali ne znam u emu je problem. Moda u tome to se profesori tih osnovnih i srednjih kola osjeaju nelagodno kad im je netko na satu ili... moda bi se to moglo organizirati unutar sveuilita. Znai da na samom odjelu idemo nekako pravilno isprobati kao da smo sada na nastavi... da studenti moda glume uenike, pa se izmjenjujemo, svaki tjedan netko drugi predstavlja neki dio.

6. to bi napravili da moete da poboljate openito uenje i sistem rada u RH?Mislim da, nekako ono to je u mojoj moi da se trudim to primjeniti. Prvenstveno, totalno je neprihvatljivo to uionice nisu tehniki opremljene. Ima uionica u kojima nema kompjutora ili oni ne rade, ima uionica bez projektora, bez video zida, platna. Mislim da to, na prvom mjestu, u 2015. godini ne bi smjelo postojati nigdje, a kamoli u visokokolskom obrazovanju. Drugo, mislim da bi trebalo to vie, koliko je to mogue, tokom semestra ukljuivati izvorne govornike i nekakve vannastavne aktivnosti. Organizirati neku veer poezije, prevoenja, to god... Svugdje bi trebalo biti mogue, pa makar samo dvije-tri aktivnosti tijekom semestra. Teko je jer se uglavnom nema novanih sredstava.

7. Jeste li radili negdje drugdje? Moete opisati razliku? Mislite li da se princip formiranja manjih grupa treba primjeniti i na fakultetu? Smatrate li da su kole stranih jezika korisne?Jesam, u koli stranih jezika. Uglavnom se radi o manjim grupama, nije to kao ovdje gdje doem pa me doeka 35 studenata. Ne mogue je predavati jezik na taj nain, zato to svi od tih 35 studenata trebaju imati priliku da priaju, da iskau svoje miljenje, a uglavnom ne stigu svi doi na red. Prvo vidite kako su postavljene klupe, stojimo paralelno, nema tu nekakve komunikacije meu njima, da se gledaju i mogu raditi u paru... to je jako teko. U koli stranih jezika grupe su stvarno male, mislim grupa je ve od dvoje ljudi. U tom nainu nastave kompletno mjenjamo princip, nije to vie nikakva predavalaka nastava, to su veinom radovi u grupicama ili paru. Svatko od njih ima priliku priati i na taj se nain moe odma vidjeti gdje se grijei i iprvatiti to.

Da, kad govorimo o nastavi stranih jezika obavezno. Znai, idealno bi bilo negdje 10-15 ljudi.

Mislim da jesu jer stupite u kontakt s tim jezikom, ali opet kaem studij jezika se razlikuje puno od uenja stranih jezika u nekoj koli ili centru za strane jezike jer studijem jezika vi obuhvaate puno vie aspekata, drugaiju irinu i dubinu (lingvistiki aspekti, knjievnost itd.), dok se kola stranih jezika moda malo dotie kulturlokog aspekta, ne moda, nego bi se trebalo doticati, knjievnosti praktiki nikako, lingvistiki ne ulazimo u dubine, ne gledamo reenine sintagme i sl. nego isto jezino. Ali moglo bi biti korisno kao predzanje te ovisno o visini zavrenog stupnja osoba moe komunicirati u stvarnim situacijama.

Ispitanik 2 lektorica panjolskog jezika, 26 godina, 4 godine rada u struci1. to mislite to su najei problemi u odgoju i obrazovanju, posebno u uenju stranih jezika?Prije svega treba naglasiti da sam ja profesorica panjolskog za strance i moje poznavanjue poduavanja panjolaca je nula. Hrvatska, koliko vidim, ima dobro ureeno obrazovanje, dobar program. U Hrvatskoj su predavanja osimljena na tipu nastave u centu stranog jezika, dok u panjolskoj doe i provodi i po est sati s jednim profesorom, tako da se to dvoje niti ne moe usporeivati.

2. Gdje ste radili jo osim u Hrvatskoj? Po emu se razlikuje?U Norvekoj. Tamo se vie koncentira na komunikaciju. Ipak, u Norvekoj to nije bio primarni studij, nego se radilo o nekom drugom studiju, a panjolski je bio kao izborni predmet. to vidim u Hrvatskoj je da uenici imaju strah prema komunikaciji, a ono je primarna kod uenja stranih jezika. Mislim da ovdje, svugdje, a ne samo na fakultetu, imate nain da uite, a uitelji su bogovi s kojima ne moete razgovarat, a i kada razgovarate govorite ono stvari koje su za pozitivnu ocijenu. U trenutku kada vam profesor potakne neku vrstu komunikacije na satu, osjeate se srameljivi i mislite da to nije bitno, a zapravo se uenje jezika ne moe usporediti niti s jednim drugim studijem kao na primjer s povijesti gdje profesor doe na predavanje, kae to ima rei i sl. Profesori koji poduavaju jezike imaju za cilj postii da uenici govore. U Hrvatskoj se jo uvijek tome protivite, kako ueniti tako i profesori, ali pogotovo uenici. Mislite ako vas se tjera da govorite da gubite vrijeme, a zapravo je cilj uenja jezika da uenici govore3. Koje metode koristite kod pouavanja? Kad bi mogli kako bi to poboljali? Ja se uglavnom usredotoujem na komunikaciju. ak i kod davanja zadae se trudim da su one usredotoene na komunikaciju, time elim rei da zadatci koje dajem budu situacije koje e ueniku koristiti van nastave. Zadae koje vam aljem se uglavnom baziraju na tome da date svoje miljenje o neemu, da koristite jezik i naine o kojima uimo na nastavi za neto korisno.

Kada bih neto mogla promijeniti, to bi bile grupe. Radi se o prevelikim grupama i ne mogue je da svi govorite, osjeate se jako srameljivo jer ima puno ljudi, niste svi prijatelji te se zapravo ne moe stvoriti ambijent grupe i ne elite govoriti jer se bojite kako profesora tako i drugih kolega jer se bojite pogrijeiti. Komunikacija na nastavi je zapravo osmiljena za grupe po desetak uenika, a ovdje nas je trideset.

4. Mislite li da je vano kada uite neki drugi jezik, panjolski, engleski itd., uiti i svoj materinji jezik?Pretpostavlja se da ste doli do fakulteta zato to poznajete svoj materinji jezik, ali ovisi o nivou i eljama studenata. Ipak, pokazano je da su osobe koje jako dobro poznaju svoj jezik lake ue neki strani jezik.

5. Zavrili ste nastavniki smijer na fakultetu? Da li ste imali prkatinu nastavu i kakva je bila? Koliko je sati ona obuhvaala? Mislite li da je praktina nastava vana?Da, iako kada sam tek poela nisam mislila da u biti profesorica panjolskog strancima, nego sam htjela biti profesorica knjievnosti. Ali kako sam shavtila da se na ovaj nain puno putuje i da u moi upoznati i vidjeti razliite stvari ipak sam se odluila biti profesorica panjolskog.

Imali smo praktinu nastavu, ali moje je iskustvo bilo jako loe. Praktina nastava se sastojala u promatranju profesora, kao to mislim da se i kod vas radi, a onda drati predavanja jednom razredu. Ali profesor nije elio biti moj profesor, ja sam bila ona koja je dola gledati i to je to. Imali smo 60 sati praktine nastave, 30 sati promatranja i 30 praktinih sati, ali to je ono to stoji na papiru.

Mislim da je vana, jer praktina nastava je baza nastavnikog zanimanja, jer znanje, koliko god ono bilo bitno, ne vrijedi nita dez prakse.

6. Koja je svrha lektora? Da li je uloga lektora vana?Za mene je lektor osoba koja je posrednik izmeu sveuilinih profesora i uenika. Lektor bi trebala biti jedna mlada, dinamina osoba, koja donosi nove stvari na sveuilite. Zato lektorati ne mogu trajati due od 3 godine, jer se stvari stalno mijenjaju, drugaiji naini gledanja na stvari. A profesori koji su stalno zauzeti svojim sitraivanjima, tezama i sl. a lektori trebaju paziti na interese uenika. Lektori su vani, i studiji koji imaju lektore su prestiniji od onih koji ih nemaju.Ispitanik 3 - 25 godina, lektorica galjekog jezika, 2 godine radnog staa

1. Koji su problemi u obrazovanju u panjolskoj, a posebno u uenju stranih jezika?

Jedan od vodeih problema u panjolskoj je da na nastavi ima previe studenata. U srednjim kolama u uionicama ima po 20-30 uenika, u osnovnoj malo manje ali su oni dosta nemirni, ali na Sveuilitu je bez pretjerivanja, na satu stranog jezika, bilo oko 100 studenata. Na takvim se satovima ne sudjeluje u nastavi, sjedi, slua pravila gramatike, ali ni u ni jednom momentu se ne govori. I to dovodi do drugog vanog problema, a to je da se nastava bazira na teoriji, a ne praksi. Zbog toga u panjolskoj nakon 15 godina uenja engleskog jezika, sa 20 godina nisi sposoban rei ni kako se zove. Moe biti da je panjolcima tee savladati neki jezik, ali ja osobno mislim da je problem u obrazovanju jer te profesori nikad ne prisiljavaju da pria na nastavi, ako te ikad i prozove ne obazire se na tvoj naglasak, ne ispravlja te, a ne rijetko je njegov naglasak gori nego tvoj. Mislim da su to najvaniji problemi, prevelik broj ljudi u razredu, i prevelik fokus na teoriji. 2. Koje metode koristite kod pouavanja?

Pokuavam to vie bazirati predavanja na komunikaciji, i ne toliko teoriji, makar i nje naravno ima. Poduavam gramatiku i teoriju na taj nain da se sve to kaem moe koristit u praksi u sluaju da bi se netko od studenata naao u Galiciji ili panjolskoj. Znai, koji vokabular treba koristiti kod lijenika, koji u duanu, ali poto je ovo Sveuilite, a ne Centar za jezike, predavanja treba podosta proirit teorijom, ali kako ne bi bilo dosadno, nastojim da studenti komuniciraju. 3. to mislite to treba uiniti kako bi se olakalo uenje stranih jezika?

Manje uenika na nastavi, vie zalaganja ne samo od strane profesora, ve i studenata. Drugim rijeima, jako je teko nauiti strani jezik posveujui mu samo sat i pol tjedno, a ostatak tjedna ne imati nikakav doticaj njime. Osobito ako je to potpuno stran jezik. Lake je kad se ue dva slina strana jezika, kao to su galjeki i panjolski, ali kada sam ja pokuala nauiti hrvatski, sa samo jednim predavanjem od sat i pol tjedno to je nemogue. Znai s jedne strane bi poveala broj sati, i smanjila broj uenika, a s druge strane takoer smatram da ponekad predavanja bazirana na teoriji, na kojima se nikad ne govori, smanjuju elju za uenjem, pa bi i to promijenila. 4. to mislite koliko je sati tjedno potrebno da bi osoba koja prije nije bila u doticaju sa odreenim stranim jezikom mogla nauiti taj jezik?

Ovisi koliko je taj jezik slian materinom jeziku. Meni bih na primjer jedan sat dnevno bio dovoljan da savreno nauim talijanski, ali kada bih pokuala nauiti hrvatski trebala bih puno vie. Ja mislim da je najvanije puno priati, i tu i tamo neto i napisati. Ali tek na poetku uenja, mislim da bi se trebalo bazirati na oralnom a ne toliko teorijskom djelu. Jer na isti smo nain nauili i materinski jezik. Cijelo vrijeme ga slua i samo ga jednog dana progovori. 5. to bi promijenili u hrvatskom obrazovnom sustavu?

Pa nisam mnogo informirana o hrvatskom obrazovnom sustavu, ali mislim da bi trebalo promijeniti pomalo tradicionalan teorijski pristup. U Engleskoj na primjer, ne znaju to je gramatika. Da ih pitate to je izravni oblik ne bi znali objasniti, zato to njih na satu ue priati. Smatram da takvog komunikacijskog pristupa nedostaje u Hrvatskoj.6. to bi promijenili na svojim satovima?

Generalno gledajui, sve je u redu. Zadovoljnasam s brojem sati, brojem i kvalitetomuenika.

7. GdjesteVistudirali?

Na Sveuilitu u Vigu.Nisamzavrilazaprofesoricu, jasamdiplomiralaprijevod i interpretaciju i kasnijesamzavrilateajnaInstitutu Cervantes, a sadaradimpostdiplomskiizpanjolskogkaostranogjezika. U panjolskoj da bi mogaobitiprofesortrebaimatinetoto se zove CAP to je zapravopedagoki program, alijaganemampotoradimkaolektor u stranojdravi i nije mi potrebno. Sveuiliniprofesorimorajuzavritimagisterijiistokao i u Hrvatskoj.8. Kolikogodinaraditekaolektorica?

Odkadasamdola u Hrvatsku, znaidvijegodine. 9. Jeste li predavali u nekoj drugoj zemlji?Kao lektor ne, ali sam jedno ljeto predavala djeci u Engleskoj. Ali nije to bio posao na sveuilitu ili koli, tako da ne mogu usporediti iskustva.

10. Mislite da je uloga lektora vana i zato?

Mislim da je vana zato to ste u dodiru s izvornim govornicima, i iako imate profesore koji su jako dobri, oito je da oni nemaju ni naglasak, ni aktualno kulturoloko znanje.

11. Moete li usporediti svoje obrazovanje u panjolskoj, sa onim to vidite ovdje?

Problem je to sam ja studirala prijevod i interpretaciju to nije isto kao ovo to studirate vi znai hispansku filologiju. Znam da se ovdje nakon tree godine opredjeljuje za smjer gdje postoji i prevoditeljski smjer, ali u panjolskoj je to potpuno razliito jer se svih pet godina ui samo prijevod, znai problemi prijevoda, teorija prijevoda, itd. U panjolskoj je neto slino vaem studiju, studij hispanske filologije. Ali to sam ja studirala je potpuno drugaije jer se ne ui jezik, oekuje se da se na studij doe s ve nauenim jezikom i onda se tijekom studija fokusiramo samo na probleme u prevoenju. 12. Mislite da bi se i kod nas trebalo odvojiti prijevod i filologiju od samog poetka?Ja mislim da da, zapravo jako me iznenadilo kada sam vidjela da ne postoji studij samo prijevoda. esto osobe koje su zavrile hispansku filologiju nau posao kao prevoditelji, a zapravo nemaju nikakva saznanja o problemima i nainima prevoenja.Ispitanik 5 - Studentica panjolskog i engleskog jezika i knjievnosti, 3 godina preddiplomskog studija filozofskog sveuilita u Zadru, 21godina, zavrila Turistiko-ugostiteljsku kolu u Dubrovniku1. to smatrate koji su openiti problemi u odgoju i obrazovanju kod uenja stranih jezika u RH?

Mislim da ima premalo radionica, zapravo ono gdje se pria jezik. Malo profesora koji su iz te zemlje tako da zapravo se previe ui gramatika i povijest jezika i knjievnost, a ne potie se jezik, kao prianje jezika, iako mi kao studenti trebamo uiti sve to, al mislim da se svejedno previe knjievnosti u odnosu na jezik.

2. Koji su problemi uenja stranih jezika na sveuilino razini?Pa isto to. Na sveuilinoj razini nema dovoljno stranih govornika. Takoer, program ti ubije elju za uenjem jezika jer ima previe tih nekih isforsiranih, nebitnih stvari koji nam nikad u ivotu nee trebati. To je problem, a problem su i uvjeti za izlazak na ispit, i tako. Ali smatram da je najvei problem to to nema govornika i to se zapravo premalo pria.3. Smatrate li da je bolje kada se na poetku studija student moe opredijeliti za, npr. nastavniki ili prevoditeljski smjer, ili kada se prve tri godine ui openito, a onda se studenti opredjeljuju?

Mislim da je bolje prvo uiti openito. Ne odmah se opredijeliti jer sa 18, 19 godine zapravo ni ne zna to si upisao, a pogotovo da ve odreuje to bi skroz na kraju. Mislim da se na talijanskom moe birati odmah na poetku i mislim da zato ljudi i poale kasnije. 4. to mislite koje su metode poduavanja najbolje za studente ?

Pa uz muziku, filmove definitivno. Uz itanje, tko voli. I kroz radionice gdje svi vjebaju i slino.5. to bi napravili kad bi mogli poboljati openito uenje i sistem rada u RH?

Pa ne znam. Ukinula bih bolonju (haha). Po meni, kvota upisa na fakultete je prevelika i onda ovakav sistem rada ne odgovara. Ima po 150 uenika i ti postaje broj. Skupine su prevelike da bi se razgovaralo i nitko ne dolazi do izraaja. Nema ba dodir s profesorom, ti samo slua, tvoje je da dolazi na predavanja i onda pie ispit. Mislim da bi trebale biti manje skupine, oke bi bilo oko 30 studenata.6. Smatrate li praktinu nastavu vanom kod uenja stranih jezika?

Definitivno. A ovdje nema uope. Uglavnom, praksa u koli, ako e se raditi u koli, nije dovoljno da se doe tamo i sluaju dva sata ve treba ba s djecom razgovarati i vidjeti to e te jednog a na ekati u ivotu i kako e predavati. A isto tako i , za na primjer prevoditeljski smjer, ii na sud ili neto slino.7. Mislite li da predznanje uvelike utjee na lake uenje stranog jezika na sveuilinoj razini?

Definitivno ne. Ja sam pravi primjer toga (hahahaha). Ne, uglavnom, ne znam kako je na drugim odjelima, al na panjolskom ja sam imala predznanje i nije mi neto pomoglo jer openito u srednjoj koli, ako nije ba neka odlina kola, ti jezici se toliko ne doivljavaju. Uenici i ne razmiljaju o tome. Ja prva nisam pamtila ni rijei , niti sam eljela nauiti toliko koliko bi bilo bolje da sam uila tijekom srednje kole. Mislim da bi moda bilo lake, ali ne bi puno pomoglo jer smatram da se znanje vie-manje izjednai na drugoj godini. A na engleskom definitivno da, ali mislim da uvelike ovisi i o tome kako e ti uiti. Ako e ti na prvoj godini uzeti rjenik pa vaditi sve rijei onda naravno moe napredovati. Ne znai da, ako netko nije uio prije, ne moe sustii onog tko je.8. Smatrate li da bi se trebao uiti i materinji jezik kao kolegij na studiju stranih jezika? I je li dobro poznavanje materinjeg jezika olakava uenje stranog jezika?to se tie prevoenja na primjer, potrebno je prvo znati strukturu svog materinjeg jezika kako bi mogli izraziti ideju koji strani jezik prenosi. Takoer, pravopis materinjeg jezika je veini ljudi danas slaba toka i ako se ne poznaje dovoljno dobro prilikom prevoenja moemo se dovesti u neugodnu situaciju. Ili ako se student odlui za nastavniki smjer, svejedno je potrebno poznavati strukturu hrvatskog jezika kako bi djeci pojasnili ili pribliili neke pojmove koje ne razumiju kada tek ponu uiti strani jezik. Uglavnom, poznavanje svoj jezika je osnova za uenje stranih jezika kolikogod se oni razlikovali.

9. to mislite, koja je uloga lektora i koliko je vaan?Vaan je u toj mjeri da zapravo potie komunikaciju, bila ona profesor-student ili student-student na stranom jeziku, i tako ohrabruje studente na razgovor i na koritenje u praksi onoga to zapravo teorijski rade na ostalim predmetima. Ako je strani lektor, jo i bolje, jer onda su studenti 'prisiljeni' razgovarati na tom jeziku, pa makar i ne znali neku rije, truditi e se izraziti na neki drugi nain. Takoer, strani lektori nas najbolje mogu nauiti koje se rijei vie koriste u govoru, koji su kolokvijalni izrazi, itd. i tako nam vie pribliiti kulturu tog jezika.

Ispitanik 6 - Studentica panjolskog i engleskog jezika i knjievnosti sveuilita u Zadru, parcijala, 21 godina, zavrila II. Jezinu gimnaziju u Osijeku 1. to smatrate koji su openiti problemi u odgoju i obrazovanju kod uenja stranih jezika u RH?Za poetak, to to nemamo uope dovoljno stranih lektora, niti ih vjerojatni nikad neemo ni imati nego emo sve ovako trebati sami. I nedovoljno sredstava za uenje.2. Koji su problemi uenja stranih jezika na sveuilino razini?

Ista stvar. Nedovoljno stranih lektora i, npr. za panjolski, previe optereenja, a nedovoljno vremena za sve obaviti.3. Smatrate li da je bolje kada se na poetku studija student moe opredijeliti za, npr. nastavniki ili prevoditeljski smjer, ili kada se prve tri godine ui openito, a onda se studenti opredjeljuju?

Bolje da se u startu opredijelimo zato to bi te prve tri godine onda izbjegli masu nepotrebnih stvari i nebitnih gluposti te bi se koncentrirali odmah na ono to e nam biti vano.4. to mislite koje su metode poduavanja najbolje za studente ?

Interakcija izmeu profesora i studenata, ako priamo na sveuilinoj razini. Odnosno, bilo bi poeljno da je to vie sa stranim lektorima ili sa izvornim govornicima zato to, po mom miljenje, ini mi se da tako moemo najvie i najbolje nauit. Profesor kolikogod on zna dobro neki strani jezik ne moe znati kao netko tko je izvorni govornik. A ako ve i nije izvorni govornik onda mislim da treba to vie interakcije, a ne da je sve samo suhoparno uenje kao kod jedne od profesorica gdje mi dobijemo zadatak da neto skratimo i prezentiramo, radimo ga 45 minuta, a taj se zadat realno moe obaviti u 5 minuta i onda 40 minuta zujimo na mobitelu jer nemamo to raditi.. i onda jo i kad izlae to ona te ni ne slua. Takoer i videa, itanje puno knjiga, itd.5. to bi napravili kad bi mogli poboljati openito uenje i sistem rada u RH?

Prvo bi uvela, pod obavezno, da, na primjer na 10 studenata, da je obavezno po jedan strani lektor. to nas je vie to treba biti vie stranih lektora i mislim da bi drava definitivno trebala izdvojiti neku svotu novca za to. Takoer, na sveuilinoj bi razini uvela pod obavezno da se barem 3 mjeseca, za one koje je 6 puno, otii u zemlju u kojoj se koristi jezik koji student misli studirati. Znai, ako se ui panjolski u panjolsku, turski u Tursku, itd. Jer tako bi se u tih par mjeseci nauili puno vie nego to se ovdje ovako suhoparno uimo 5 godina, naalost.6. Smatrate li praktinu nastavu vanom kod uenja stranih jezika?Smatram da je, i sve sam obrazloila u prethodom pitanju.

7. Mislite li da predznanje uvelike utjee na lake uenje stranog jezika na sveuilinoj razini?

Pa ne nuno. Na primjer, mislim da ako upie panjolski u Zagrebu onda mislim da ne, ali na primjer ovdje u Zadru bi bilo poeljno predznanje jer su ovdje sve neki nadobudni, mladi profesori koji oekuju da mi sve savladamo u 3 mjeseca. Uglavnom, mislim da predznanje nije nuno jer sve zavisi do profesora i programa, ali uvijek je dobro imati neko predznanje bez obzira to se studira.

8. Smatrate li da bi se trebao uiti i materinji jezik kao kolegij na studiju stranih jezika? I je li dobro poznavanje materinjeg jezika olakava uenje stranog jezika?

Za prevoditelje da, jer je vano dobro izraavanje na vlastitom jeziku, kao i pismenost. Generalno bi bilo odlino da imamo tu opciju, makar kao izborni predmet, za poetak. I naravno da dobro poznavanje materinjeg jezika olakava uenje stranog. Nemogue je imati dobar strani vokabular ako nema dobar vokabular na materinjem.9. to mislite, koja je uloga lektora i koliko je vaan ?

Vaan je kao izvorni govornik jer tako najbolje uimo. On je najbolje upuen u trenutne aktualnosti svog jezika u smislu novih izraza i slino, a izgovor recimo, ovisni o jeziku, ali isto puno znai. Takoer, od lektora najvie moemo nauiti o njihovoj zemlji, gradovima, znamenitostima, obiajima, kulturi itdIspitanik 7- studentica njemakog jzika i filozofije na preddiplomskom studiju (parcijala), 20 godina.1. to mislite koji su openiti problemi u odgoju i obrazovanju kod uenja stranih jezika u RH?

Nedovoljno je struno osposonljenih individua, koji bi adekvatnim pristupom u najranijoj dobi mogli izgraditi potrebne temelje za daljnje uenje stranog jezika. Nadalje, nedovoljno je organiziranih izbornih uenja stranog jezika, odnosno, najee je jedini ponueni i obligatorni engleski jezik, koji moda i jeste najgovoreniji u zemljama EU, ali to uvelike smanjuje mogunost za doticaj s kulturama i jezicima izvan tog podruja.2. Koji su problemi uenja stranih jezika na sveuilinoj razini?

Jedan od glavnih problema jeste nedostatak stranih lektora, ija je strunost daleko vea zbog injenice da su izvorni govornici, to studentima omoguava direktan kontakt s izabranim stranim jezikom, knjievnou i kulturom. Takoer, neravnomjerna raspodjela predvienog gradiva ometa razvoj studenta u aspektu usvajanja predodreenog sadraja i ispunjavanja drugih obaveza. Uz to, smatram da nije organizirano dovoljno radionica, ije pohaanje omoguuje dodatno prouavanje dotinog jezika izvan formalnih okvira, to bi olakalo snalaenje u govornom podruju istog, a moda i studenta na opredjeljenje za odreenu granu unutar lepeze mogunosti, poput lingvistike ili umjetnosti.3. Smatrate li da je bolje kada se na poetku studija oprdjelite za nastavniki ili prevoditeljski smjer ili kada su prve tri godine openite, a onda se opredjelite?Smatram da j bolja druga opcija, koja je trenutno aktualna, zato to omoguuje studentu upoznavanje sa stranih jezikom openito, osobito ukoliko ne posjeduje nikakvo predznanje. Time se takoer podrazumjeva selekcija i eventualno isticanje u nekom od podruja. Nakon openitog prouavanja strukture stranog jezika, student na temelju svojih sposobnosti i postignua, a i tendencije prema nastavnikom, odnosno prevoditeljskom ili znanstvenom smjeru posjeduje potrebne predispozicije za donoenje odluke.

4. to mislite koje su metode poduavanja najbolje?Mislim da je najuinkovitija kombinacija razliitih pristupa i metoda, konkretno izravnog i samostalnog uenja, ime se izbjegava generaliziranje unutar skupine sastavljene od razliitih individua, kojima je potreban i takav pristup. Koristei se drugaijim metodama i nainima pristupa takoer se razbija i monotonija i upadanje u koloteinu.

5. to bi napravili da moete poboljati openito uenje i sustav rada u RH?Omoguila bih vertikalnu prohodnost uenicima srednjih strunih kola, to bi rezultiralo strunije osposobljenim osobama u gotovo svim podrujima. Osim toga, potrebno je smanjiti satnicu profesora, ime bi se poveala uinkovitost njihovog rada. Predvieno gradivo je potrbno reducirati i kategorizirati, kako bi se nastavnici i uenici mogli fokusirati na ono prijeko potrebno, to je esto puta izostavljeno i zanemareno.6. Smatrate li praktinu nastavu vanom kod uenja stranih jezika?Praktina nastava je neizostavan dio svakog uenja, pa tako i stranog jezika. S obzirom da je praktina nastava predodreena za diplomski studij, eventualno bi se mogla uvesti u ranijem periodu, no tada bi trebalo preformulirati cijeli sustav. Uloga praktine nastave ima toliku teinu zbog svog doprinosa kvaliteti uenja, jer zahtjeva upotrebu stranog jezika u katkad atipinim situacijama te time potie kreativnost i snalaenje.7. Mislite li da predznanje uvelike utjee na lake uenje stranog jezika na sveuilinoj razini?

U svakom sluaju predznanje olakava uenje, no u kojoj mjeri to ovisi iskljuivo o sposobnostima onoga tko ga posjeduje. Konkretno kod uenja stranog jezika moe ubrzati proces i olakati savladavanje prepreka u odnosu na nekog tko ga ne posjeduje. Na svakoj sljedeoj razini uenja zapravo dolazi do proirenja ve usvojenog, pa prema tome poznavanje terena olakava potragu.Ispitanik 8- studentica prve godine diplomskog studija engleskog i panjolskog jezika, 23 godine.1. Mislite koji su openiti problemi u odgoju i obrazovanju kod uenja stranih jezika u RH?Openiti problemi kod uenja stranih jezika su premalo nastavnih sati tjedno, pridavanje previe panje gramatici jezika od ranih poetaka pouavanja jeika, nedostatak izbora stranog jezika- nudi se engleski jzik u veini osnovnih kola, dok tek u kasnijoj dobi postoji izbor njemakog, talijanskog ili panjolskog u nekim srednjim kolama. Nadalje, smatram da je jedan od najveih problema, pogotovo u srednjim kolama, strogo pridravanje uputa iz knjiga, te to uitelji ne uviaju da se bolji uenici dosauju na satovima, dok loiji kaskaju2. Koji su problemi uenja stranih jezika na sveuilinoj razini?Najvei problem na svuilinoj razini je nedostatak stranih lektora. Studenti dolaze na faks sa eljom da upotpun i poboljaju svoje znanje jezika, a kada dou na faks, nema izvornih govornika koji su vani za stjecanje vokabulara, komunikacijskih vjetina i izgovora. Takoer veina katdri ne uzima u obzir komunikaciju kao najvanije vjetinu koju bi studenti trebali savladati, te se esto dobiva diploma, a studenti tk onda dolaze u strane zemlje ij su jezike uili i poboljavaju svoj znanje. Smatram da bi se ovaj problem mogao vrlo lako rijeiti. Na primjer, Oxford ima dobar sistem, jer su studenti obvezni otii na 6 mjeseci u stranu zemlju. Jo jedan problem je nekvalificiranost profesora, profesori koji ne govore teno strani jzik koju pouavaju, s im se esto susreem.3. Smatrate li da je bolje kada se na poetku studija oprdjelite za nastavniki ili prevoditeljski smjer ili kada su prve tri godine openite, a onda se opredjelite?Smatram da je bolje opredjeliti se nakon 3 godine studija kad studenti imaju ve neku sliku o onome to ele i kad imaju vie znanja o svojim mogunostima. No, veina prddiplomskih studija fokusira se ponajvie na lingvistiku, knjivnost i jezine vjebe, no smatram da bi trebali ubacitti neke kolegije povezane sa smjerovima koje taj opdjel nudi. Tako bi se studentima olakala odluka nakon prve 3 godine studija.4. to mislite koje su metode poduavanja najbolje?

Smatram da su najbolje metode one koje povezuju naueno gradivo sa stvarnim situacija iz ivota. Osobno, ne svia mi se direktna ili tradicionalna metoda gdje dominira frontalni tip nastave koji ubija kreativnost kod uenika. Najbolji pristup bi zapravo bio kombinacija razliitih metoda, ali to sve ovisi o dobi uenika, recimo kroz igru, razgovore, diskusije o temama koje zanimaju uenike.5. to bi napravili da moete poboljati openito uenje i sustav rada u RH?Nikad zapravo nisam o tome razmiljala. Smatram da veina nastavnika/uitelja/profesora nije dovoljno kvalificirana, a i veina ljudi koja radi u kolama nije to eljela/nije im bio prvi izbor i zapravo, ne ele to raditi to dovodi do loih profesora, te uenika bez motivacije za uenje. Kako bi se to popravilo, smanjila bih kvotu upisa na nastavnike smjerove jer svake godine taj studij zavrava previe studenata (koji to ni ne ele, npr. na englskom nastavnikom smjeru od 21 upisanog studenta, samo ih troje eli raditi kao nastavnici) te smo jedna od rijetkih zemalja u kojoj se to dogaa.6. Smatrate li praktinu nastavu vanom kod uenja stranih jezika?Ukoliko sam dobro shvatila znaenje praktine nastave, smatram da je vana, no nisam sigurna postoji li na svim odjelima. Recimo, na nastavnikom smjeru postoji, te studenti u zadnjem semestru trebaju odrati, ja mislim, dva kolska sata. No, ne znam postoji li praktina nastava na prevoditeljskom ili opem/ znanstvenom smjeru. Mislim da ne, te smatram da je to veliki nedostatak, te da bi bilo dobro omoguiti studentim tih smjerova neku vrstu praktine nastave, kao npr. privremenio rad u prevoditeljskom uredu.7. Mislite li da predznanje uvelike utjee na lake uenje stranog jezika na sveuilinoj razini?Predznanje utjee na lake uenje stranog jezika, no nije kljuno. Na veini sveuilita predznanje je potrebno za svjetske jezike ili za engleski i njemaki, to je razumljivo s obzirom na to da nas veina te jezike ui u osnovnoj i srednjoj koli. No, ako je jasno napisano da predznanje nije potrebno, te se poinje ispoetka, predznanje moe olakati uenje.Mui, V. 1968., 266. str.

Poljak V., 1984., 53. 54. str

Andrijaevi M., Vrhovac Y., 1992., 68. Str

Poljak V., 1984., 88. str.

Poljak V., 1984., 75. 76. str.

Andrijaevi M., Vrhovac Y., 1992., 67. - 68. Str