uloga države u stvaranju strategije intelektualne svojine · uloga države u stvaranju strategije...
TRANSCRIPT
Uloga države u stvaranju strategije intelektualne svojine
Prof. dr Slobodan MarkovićPravni fakultet Univerziteta u Beogradu
Strateška pitanja (oblasti)
Strateška pitanja (oblasti)
Strateška pitanja (oblasti)
Strateška pitanja (oblasti)
1. zadatak države: izbor tipa strategije (4 generacije strategija)
• I generacija: fokus je na zaštiti intelektualne svojine (zakonski okvir i institucije)
• II generacija: fokus je na povezanosti zaštite intelektualne svojine sa nastankom i primenom inovacija; inovaciona politika ne postoji ili je samo aspekt neke druge politike;
• III generacija: definiše se inovaciona politika, fokus se širi množinu njenih činilaca; potreban međusektorski pristup; otvaraju se pitanja međusektorske koordinacije
• IV generacija: inovaciona politika postaje centralna međusektorska politika koja se ostvaruje kroz sve druge pojedinačne sektorske politike; međusektorska koordinacija postaje ključno pitanje (Evropska komisija forsira taj pristup)
1. zadatak države: izbor tipa strategije (4 generacije strategija)
I gen.
II gen.
IV gen.
III gen.
1. zadatak države: izbor tipa strategije (4 generacije strategija)
• Problem zemalja u tranziciji (uključujući Srbiju): postojanje drugih prioriteta, nedovoljan administrativni kapacitet i nerazvijena međusektorska koordinacija u vladi i upravi
• Izbor za Srbiju: – Strategija II generacije (realno)– Strategija III generacije (poželjno)– Strategija IV generacije (idealno)
2. Zadatak države: prilikom kreiranja strategije poći od relevantnih
parametara• GD za preduzetništvo i industriju Evropske
komisije osnovao je
• U tom okviru deluje jedinica koja se bavi statističkom obradom podataka na osnovu koje svake godine objavljuje European Innovation Scoreboard
2. Zadatak države: prilikom kreiranja strategije poći od relevantnih
parametara• European Innovation Scoreboard za 2007:
2. Zadatak države: prilikom kreiranja strategije poći od relevantnih
parametara
1. Pokretači inovacija (ulazna dimenzija)1.1. Broj diplomaca u oblasti prirodnih nauka i tehnike, u dobu 20-29 god.
1.2. Populacija sa završenom visokom školom na 100 stanovnika, u dobu 25-64 god.
1.3. Stopa zastupljenosti širokopojasne komunikacione mreže (broj linija na 100 stanovnika)
1.4. Učešće u doživotnom obrazovanju na 100 stanovnika, u dobu 25-65 god.
1.5. Nivo obrazovanja mladih (% populacije, u dobu 20-24 god. sa završenom srednjom školom)
2. Stvaranje znanja (ulazna dimenzija)2.1. Javna izdvajanja za R&D (% od BND)
2.2. Privatna izdvajanja za R&D (% od BND)
2.3. Udeo izdvajanja koji otpada na srednje i visoko tehnološki R&D (% od troškova R&D u proizvodnim delatnostima)
2.4. Udeo preduzeća koja koriste javne fondove za inovacije
3. Inovacija i preduzetništvo (ulazna dimenzija)3.1. SME koja inoviraju “u kući” (% od svih SME)
3.2. Inovativna SME koja sarađuju sa drugima (% od svih SME)
3.3. Troškovi za inovacije (% od ukupnog prometa)
3.4. Veličina preduzetničkog kapitala u ranoj fazi razvoja (% od BND)
3.5. Izdaci za informatičku i kompjutersku tehnologiju (% od BND)
3.6. SME koja koriste organizacione inovacije (% od svih SME)
2. Zadatak države: prilikom kreiranja strategije poći od relevantnih
parametara4. Primena znanja i inovacija (izlazna dimenzija)4.1. Zaposlenost u sektoru visoko-tehnoloških usluga (% od ukupne radne
snage)4.2. Izvoz visoko-tehnoloških proizvoda kao deo ukupnog izvoza4.3. Prodaja proizvoda koji su novi na tržištu (% od ukupnog prometa)4.4. Prodaja proizvoda koji su novi za preduzeće (% od ukupnog prometa)4.5. Zaposlenost u srednje i visoko-tehnološkim proizvodnim preduzećima
(% od ukupne radne snage)5. Intelektualna svojina (izlazna dimenzija)5.1. Broj evropskih patenata na milion stanovnika5.2. Broj američkih patenata na milion stanovnika5.3. Broj trijadnih patenata (EPO, USPTO, JPO) na milion stanovnika5.4. Broj komunitarnih žigova na milion stanovnika5.5. Broj komunitarnih dizajna na milion stanovnika
2. Zadatak države: prilikom kreiranja strategije poći od relevantnih parametara
• Relativni uticaj socio-ekonomskog i pravnog okruženja za objašnjenje razlika u inovacionim performansama zemalja EU
• Najveći značaj imaju:– Socijalno poverenje (u državu i vrednosti koje ona promoviše)– Percepcija korupcije– Sposobnost absorbovanja novih tehnologija na nivou preduzeća– Saradnja univerziteta i industrije u istraživanju i razvoju
• Takođe imaju značaj:– Sistem javnih nabavki– Stabilnost cena– Intenzitet konkurencije– Stimulativna fleksibilnost plata...
3. Zadatak države: formulisati Strategiju kao državni projekat i obezbediti njenu
obaveznost• Strategija kao vizija (spisak želja bez
mehanizma koji obezbeđuje obaveznost)• Strategija kao instrument promocije
pojedinih subjekata (državni organi, političke strukture, partije, ličnosti)
• Strategija kao projekat• Strategija kao zakon• Strategija kao politička deklaracija
Strateška vizija
Cilj 1 Cilj 2 Cilj 3 Cilj 4
Zadatak 1
Zadatak 2
Zadatak 3
Zadatak 4
Sredstvo 1 Sredstvo 2 Sredstvo 3 Sredstvo 4
Mera 1
Koordinator i menadžer
Rok
Indikator uspeha
Strategija kao projekat
Vizija: Privredna društva aktivno inoviraju svoje proizvode, tehnologije i usluge, kao i metode organizacije i upravljanja, i tako obezbeđuju stabilan rast produktivnosti i kompetitivnosti na međunarodnom tržištu.....
Cilj 1 Osnažiti istraživanje i razvoj kao izvor inovacija
Zadatak 1 Postepeno povećati javna izdvajanja za istraživanje i razvoj, i postići nivo izdvajanja od 1% BNP u 2010. god.; povećanje usmeriti posebno na industrijska istraživanja
Sredstvo 1 Povećati iznose izdvajanja iz budžeta za istraživanje i razvoj, i promeniti strukturu izdvajanja
Mera 1 Svake godine uvećavati javna izdavajanja za istraživanje i razvoj za 20% -25%
Koordinator i Menadžer
Nacionalni Savet za istraživanje i razvoj sa Ministarstvom finansija
rok 2005 - 2010
Indikator uspeha
Uvećanje izdvajanja u Zakonu o budžetu u svakoj narednoj godini
Vizija: Privredna društva aktivno inoviraju svoje proizvode, tehnologije i usluge, kao i metode organizacije i upravljanja, i tako obezbeđuju stabilan rast produktivnosti i kompetitivnosti na međunarodnom tržištu.....
Cilj 2 Osnažiti kapacitet državnih organa da podupiru stvaranje, zaštitu i korišćenje intelektualne svojine u Srbiji
Zadatak 1 Povećati administrativni i komercijalno-uslužni kapacitet Zavoda za intelektualnu svojnu
Sredstvo 1 Omogućiti izdašnije i fleksibilnije finansiranje Zavoda prelaskom Zavoda na delimično ili kompletno samofinansiranje
Mera 1 Doneti Zakon o Zavodu za intelektualnu svojinu kao javnoj agenciji
Koordinat-or i menadžer
Ministarstvo finansija, Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj i Ministrastvo ekonomije i regionalnog razvoja
rok Kraj 2009
Indikator uspeha
Uspostavljanje samofinansiranja kao funkcionalne ekonomske osnove rada i razvoja Zavoda za intelektualnu svojinu
4. zadatak države: obezbediti institucije za kreiranje i sprovođenje strategije
• Preurediti sistem institucija koje čine mehanizam upravljanja razvojem
• Institucionalno obezbediti sledeće funkcije:– Savetovanja– Odlučivanja – Upravljanja – Međusektorske koordinacije– Kontrole
• Jedini kriterijum prilikom stvaranja novih, ukidanja ili preuređivanja starih tela: EFIKASNOST
4. zadatak države: obezbediti institucije za kreiranje i sprovođenje strategije
• Primer Japana:– Štab za Strategiju intelektualne svojine (osnovan Osnovnim
zakonom o intelektualnoj svojini br. 122 iz 2002. godine)– Organ vlade– Generalni direktor: predsednik vlade– Zamenici: ministri koje odredi generalni direktor– Članovi: svi ministri + rukovodioci drugih državnih organa koji su
u vezi sa intelektualnom svojinom i razvojem (npr. direktor Zavoda za patente)
– Ovlašćenje Štaba da traži podatke, izveštaje i savete od bilo kojeg organa vlasti ili organizacije iz javnog sektora
– Dužnost: izrada strateškog programa za svaku godinu, promocija implementacije programa i ocena njegove uspešnosti
4. zadatak države: obezbediti institucije za kreiranje i sprovođenje strategije
• Primer iz većine država u tranziciji:– Vlada osniva Savet za Strategiju (predstavnici
državne uprave, privrede, univerziteta)– Savet priprema Strategiju koju usvaja Vlada; trajno
vrši savetodavnu ulogu– Vlada raspodeljuje odgovornost za sprovođenje
strategije na odgovarajuća ministarstva– Vlada poverava koordinacionu ulogu određenom
ministarstvu ili drugoj upravnoj organizaciji, ili osniva posebno koordinaciono telo
• Iskustvo: što manja disperzija nadležnosti, to bolje!
Korisni linkovi
• http://www.wipo.int/ip-development/en/strategies/national_ip_strategies.html• http://www.proinno-europe.eu/• http://www.wipo.int/uipc/en/• http://www.iprsonline.org/unctadictsd/description.htm• http://www.nttc.edu/• http://www.lbl.gov/Tech-Transfer/
Hvala na pažnji