ulazno izlazne jedinice

18
Uvod Definicija računara koja govori da je računar mašina za obradu podataka, koja prima informacije, obrađuje ih kao rezutat daje neke druge informacije otvara pitanje kako, i na koji način to funkcioniše. Računar kao mašina radi na principu ulaza, obrade i izlaza. Cjeli taj proces možemo prikazati kao ULAZ – CENTRALNU JEDINICU – IZLAZ, gdje se ULAZ sastoji od elemenata koji u sistem dopremaju podatke i informacije, CENTRALNA JEDINICA vrši obradu podataka i transformiše ih u odgovarajuće izlazne veličine ili podatke, dok se IZLAZ sastoji od elemenata koji mogu da određene podatke prezentuju u odgovarajućem obliku različitim korisnicima. Iz gore navedenog proizilazi da postoje ulazne i izlazne jedinice koje su od posebne važnosti za rad jednog računara.

Upload: jasmin-djukic

Post on 17-Aug-2015

382 views

Category:

Documents


10 download

DESCRIPTION

Seminarski iz informatike

TRANSCRIPT

UvodDefinicija raunara koja govori da je raunar mainaza obradu podataka, kojaprima informacije, obrauje ih kao rezutat daje neke druge informacije otvarapitanje kako, i na koji nain to funkcionie. Raunar kao maina radi na principuulaza, obrade i izlaza. Cjeli taj procesmoemoprikazati kao!"#$%C&'(R#"'!)&D*'*C!%*$"#$, gdje se !"#$ sastoji od elemenata koji u sistem dopremaju podatke iinformacije, C&'(R#"'# )&D*'*C# vri obradu podataka i transformie ih uodgovaraju+e izlazne veliine ili podatke,dok se *$"#$ sastoji od elemenatakoji mogu da odreene podatke prezentuju u odgovaraju+em obliku razliitimkorisnicima.*zgorenavedenogproizilazi dapostojeulaznei izlaznejedinicekojesuodposebne vanosti za rad jednog raunara. Ulazne jedinice!lazni ureaji ili ulaznejediniceraunarasusvi oni ureaji koji omogu+ujuunos podataka ili programa iz okoline u raunar, odnosno to je svaka napravakoja moe neku fiziku veliinu pretvoriti u skup digitaliziranih signala koji +ese prenijeti do centralne jedinice raunara komunikacijskim linijama, smjestiti umemoriju te obraditi odgovaraju+im softverom.'eke od osnovnih, naje+e koritenih ulaznih jedinica su slede+e,Mi (mouse)-snovna namjena mia jeste pomicanje pokazivaa .kursora/ na zaslonumonitora i zadavanje naredbi klikom na tipke mia.Mi za raunar0inaje+esadri dvijeili vietipki pomo+ukojihsevri odabirrazliitihfunkcija , na nain to se pomicanjem po podlozi bira taan poloaj i klikom naodreenu tipku aktivira odreena naredba.! zavisnosti od oblika s raunarom se moe povezati putem,1 kabla ili1 beinim putem, pomo+u infracrvene svjetlosti ili radio1valova, a napajajuse putem baterija.!potrebom mia izbjegnuti su mnogi sloeni postupci i pam+enje nerazumljivihnaredbi. 2obziromdajeovjekvizuelnobi+e, mnogolakezanjegajestemiem izabrati iz ponuenih kataloga odreenu sliicu da bi aktivirao odreenukomandu, nego da je preko tastature upisuje.!z razvoj raunara ide paralelno i razvoj i pronalasci novih ulaznih jedinica patako i kad su u pitanju mievi, postoje slede+e vrste,1 mehaniki mi .vie nije u upotrebi/31 optomehaniki mi.radi pomo+ugumene kuglice i optoprekidaa i jouvijek se koristi/31 optiki mi.za razliku od prethodnih nema kuglicu ve+ pomak oitavapomo+u minijaturne ugraene kamere koja snima podlogu, te kao takvi sudanas najpopularniji i najvie se koriste u upotrebi/31 laserski mi .laser koristi kao izvor svjetla, najnoviji oblik mia na trituza kojeg je karakteristina velika rezolucija/.Tastatura (keyboard)(astaturajezasadanezamjenjivi najrasprostranjeniji ulazni ureaj zaunospodataka u raunar.(astatura slui za runo unoenje slova, brojeva i specijalnih znakova ucentralnu jedinicu. -na moe biti samostalna, to je naje+e, ili u sastavu nekogureaja.! zavisnosti od zadataka koje treba obaviti pomo+u tastature, koristi se,1 numerika tastatura sa samo deset brojeva31 slovna tastatura .vrlo rijetko sama/31 alfanumerika tastatura sa integrisanim slovnim i numerikim znakovima.2vaka tipka je mehaniki vezane za pripadne sklopke. 2klop na temeljuprimljenihnapona.aovi oviseopritisnutoj tipki/stvaraprikladneelektrineimpulse i prosljeuje ih u raunar.!zavisnostiodrasporedutipki.slova/mogubiti45&R($ili45&R(6.!7osni i 8ercegovini u upotrebi je 45&R($,dok je u svijetu najrasprostranjenija45&R(6 tastatura.Trackball (pomina kuglica)'aziva se jo kuglica za traganje, ustvari je izokrenuti mi koji ostaje na istommjestunavaemradnomstolu. 9uglicaseokre+eprstimailidlanominatajnain pomiete pokaziva po ekranu.

9ada je prostor na radnom stolu ogranien, kuglica za pretraivanje je izvrsnazamjena za mia. :rste pominih kuglica s obzirom na mehanizme djelovanja ivezusaraunaromistesukaokodmia. 'ovijeoptikekuglicesadrepetprogramskih tipki.etiri klasine tipke i kuglicu kao pokaziva/.Skener2kener je ureaj koji se koristi za prenos slike ili teksta u raunar. )avljaju se urazliitim oblicima ,1 runi31 automatski31 skenerske glave koje se montiraju na plotere.2lika ili tekst prenosi se preko skenera u raunar tako da se svjetlost izsvjetlosnogizvora usmjeri na sliku, a zatimreflektovanusvjetlost prihvataoptiki ureaji iji je zadatak da registruje intezitet i boju odgovaraju+eg piksela.2lika se u raunaru dobije u obliku rastera. ;ostoje posebni programi kojima seone mogu obraditi, pove+ati, smanjiti, izmjeniti i slino, te prevesti u numerikepodatke.7itne karakteristike kod skenera na koje treba obratiti panju jesu,. :olumen skenera.Touchpad (osjetljiva ploa)(ouchpadradi naprinciputoklize+i prstompoosjetljivoj podlozi korisnikpomie kursor na radnoj podlozi raunara. !mjesto pokretanja mia rukom popodlozi ili okretanja kugle na trackballu prstima, u ovom sluaju pomicanjemprstapopodlozi odreujemomjestopokazivaamianazaslonu. !reaj sesastoji odravne etvrtaste podloge, smjetene obinounutar samogku+itaprijenosnograunala. !zpodlogunalazesei dvijetipkes istomulogominainom rada kao i tipke na miu.Digitalna olovka (Stylus)Digitalna olovka, duguljasta, zailjena stvar, nalik olovci. :rsta ulaznog ureajakakavje, naprimer,mi. Digitalneolovkekoristitezacrtanjepospecijalnojpodlozi u koju su ugraeni senzori. -no to crtate prikazuje se na ekranu. -vastvar je mnogo skuplja od obinog mia za raunar, ali ona omogu+ava vii nivokontrole. DojstikDojstikili palicazaupravljanjeradi naprincipuslinommiu. 'aje+eseupotrebljava za igranje na raunaru. ;alica za upravljanje je pokazni ureaj kojise sastoji od ku+ita, palice koja izlazi uspravno iz ku+ita, te dodatnih tipki napalici. ;omaci paliceseprenoseraunarukaopodaci opromjeni koordinata.)ednostavnijepalicesadre?kontaktateprenosesamopodatakopoloaju.2loenije palice imaju = potenciometra i prenose sloenije podatke o poloaju ipomaku. eb kamera5eb1kamerajemalakamerapovezanasraunaromkojasemoekoristitizainternetskiprijenoszvukaislike. -mogu+ujekomunikacijusdrugimljudimakoji imaju@eb1kamere, pri emuomogu+avavideolinkdrugeosobetokomrazgovora.Raspon mogu+nosti @eb1kamere ovisi o programu u kojem je koji se koristi. 'aprimjer, zavideorazgovorepotrebanjeprogramkoji podravavideopoziveivideokonferencije, kao to je 5indo@s"ive 0essenger. Ugraena kamera Vanjska kamera;ostoje dvije vrste @eb kamere , ugraene i eksterne .vanjske kamere/.Digitalna kamera $a razliku od analogne kamere, digitalna sprema fotografije u digitalnomformatu. ;ostoji mogu+nost direktnog spajanja na raunar i na taj nain uitatispremljene fotografije. 9valitet fotografije se izraava u megapiAelima i to jebroj megapiAela ve+i, fotografija je kvalitetnijamali i zauzima ve+i diomemorije.Mikro!on0ikrofonmoe sluiti kaoulazna jedinicaza prepoznavanje govora .:oiceRecognition/ i ulazna jedinica za prenos govora. -mogu+ava prevoenjeljudskog glasa u digitalni oblik razumljiv raunaru. Raunar moe da uporeujememorisani uzorak govornikovog glasa sa izgovorenim naredbama i da izvravanaredbe.Izlazne jediniceDa bi podatke koji su obraeni na raunaru mogli dobiti u formi informacije,potrebno je imati adekvatnu prate+u izlaznu opremu. 'aje+e se informacije izraunara mogu dobiti u tampanom ili vizuelnom obliku. $a izlaz kod raunaranaje+e se koriste slede+i ureaji,1 monitori31 tampai31 zvunici3 slualice itd.Monitor0onitor jeureaj prekokojegsedobijajupodaci izraunaraprekoekrana.0onitori omogu+avaju dvije vrste izlaza i to u tekstualnom i grafikom obliku.(ekstualni oblikjetakavoblikkodkogainformacijeizraunaradobijemoupisanoj formi pomo+u slova, brojeva i drugih specijalnih znakova, dok grafikioblik izlaza je izlaz u formi grafikona prikazanog na ekranu.:rste monitora prema izgledu,1 jednobojni % monohromatski31 viebojni % kolor31 sa ravnim i zaobljenim ekranom.:rste monitora prema tehnologiji izrade,1 ekrani s katodnim cijevima .CR( monitori/31 ekrani s teku+im kristalima ."CD monitori/31 elektroluminiscentni ekrani31 plin1plazma ekrani.

LCD Monitor;rincip rada monitora je slian principu rada obinog televizora. $ato se negdjemoeuti damonitorenazivajui digitalni (:.slikeuboji mogu+ejedobitiistom tehnologijom kao kod televizora u boji, to je relativno jeftino.0onitor se prikljuujeza prikljuakna videokartici, koji predstavlja skupipova koji obrauju informacije za displej. ! zavisnosti od tipa raunara, videokarticamoebiti ukomponovanaumatinuplouili senalazi nakartici zaproirenje.9riteriji za izbor monitora,1 rezolucija % broj osvijetljenih taaka .piksela/ po jedinici povrine. :ietaaka % bolja rezolucija i kvalitetnija slika31 veliinaekrana%mjeri seduinadijagonaleekranauinima.