Vjerojatno svaki dan jedni druge zovete u grad, na kavu, u izlazak, u kino, u šetnju... Do grada dolazite biciklom, tramvajem, automobilom, pješke... Prolazite pokraj reklamnih plakata, drvoreda i travnjaka, pročelja zgrada, trgovačkih centara... Primjećujete koševe za smeće kad su puni, pročelja kad su oronula ili išarana, parkirana vozila kad smetaju hodanju pločnikom, novu prometnu regulaciju zbog zatvorene ulice u kojoj se upravo mijenjaju vodovodne cijevi i postavlja nova rasvjeta. Možda komentirate kako u gradu ima previše automobila, a premalo staza za bicikliste, možda se čudite još jednom trgovačkom centru koji će se graditi, možda vam je žao još jednog trga koji će nestati... Na putu do grada možda stanete u knjižnici ili zastanete ispred nekog muzeja, ući ćete drugi put jer sad morate na kavu na kojoj s prijateljima vodite razgovor kako bi ovaj grad mogao izgledati za 10 ili 50 godina...

O svemu ovome netko razmišlja svaki dan u sklopu svoga radnoga mjesta. Kad i kako postaviti rasvjetu, gdje dolazi park, a gdje prometnica ili parkiralište, kolika će se naknada plaćati za terase, hoće li se i kada raspisati javni natječaj za gradske prostore... O sadašnjoj i budućoj prometnoj, kulturnoj, gospodarskoj i inoj politici Zagreba svaki dan brinu brojne osobe u raznim uredima. Oni su Grad i oni brinu o gradu.

Stoga, danas vas mi pozivamo u malu šetnju Gradom s nadom da ćete bolje razumjeti što Grad radi ili kako bi trebao raditi, ali i naučiti kakva sve vaša uloga, kao stanovnika grada i onoga kojeg Grad plaća da se brine o gradu, može biti.

Uđimo! I slobodno postavljajte pitanja.

Uvod

1

Misli globalno,

U Hrvatskoj postoje općine, gradovi i veliki gradovi kao jedinice lokalne samouprave te županije kao jedinice područne (regionalne) samouprave. Općine i gradovi obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, kao što su uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, briga o djeci, socijalna skrb, primarna zdravstvena zaštita, odgoj i osnovno obrazovanje, kultura, sport, zaštita okoliša itd.Veliki gradovi, pored gore navedenih nadležnosti, mogu izdavati građevinske i lokacijske dozvole te druge akte u vezi gradnje i prostornog uređenja.Županije obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, kao što su školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometna infrastruktura te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.

No, Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima Ustavom određen poseban status te obavlja poslove iz djelokruga i grada i županije. Dakle, Grad Zagreb, premda je grad, ima status županije. K tome, Grad je nadležan i za dio poslova iz djelokruga ureda državne uprave koje obavljaju upravna tijela Grada Zagreba (npr. poslove vezane za gospodarstvo, promet i veze, poljoprivredu, šumarstvo, obrtništvo, zdravstvenu zaštitu, sanitarnu inspekciju, prava branitelja i civilnih žrtava rata, poslove opće uprave poput registriranja udruga, vođenja popisa birača).

2 Idemo u

djeluj lokalno!

Sva državna i lokalna tijela, pa tako i općine, gradove i županije, definiramo

kao „tijela javne vlasti“, što znači da je njihov rad javan i podložan uvidu

javnosti. Zakon o pravu na pristup informacijama građanima jamči

dostupnost informacija (dokumenata, akata, zapisnika, izvještaja i sl.) o

radu tijela javne vlasti. Na podneseni usmeni ili pismeni zahtjev za dobivanje

informacije, tijelo je građaninu obavezno omogućiti pristup traženoj

informaciji najkasnije u roku od 15 dana. Na primjer, zanima li vas

na koji je način utrošen dio gradskog proračuna namijenjen za uređenje

igrališta, imate pravo zatražiti i dobiti tu informaciju od Gradske skupštine i

gradonačelnika. (više o pravu na pristup informacijama na www.gong.hr)

grad 3

Vijece, skupstina ili parlament?

I vijeće i skupština i parlament nazivi su za predstavnička tijela čije članove građani biraju na izborima, kako bi u njihovo ime tijekom četverogodišnjeg mandata donosili pravila koja uređuju društvo. Parlament je naziv za predstavničko tijelo na državnoj razini ‡ hrvatski parlament zove se Sabor. Nadalje, predstavničko tijelo na razini gradova i općina zove se vijeće, a predstavničko tijelo na razini županija i Grada Zagreba zove se skupština. Sjednice predstavničkih tijela su javne te im predstavnici medija i građani imaju pravo prisustvovati uz prethodnu najavu.Županijske skupštine, gradska i općinska vijeća mogu raspisati referendum kad je riječ o lokalnim pitanjima na njihovom području, a smatraju da je važno saznati što građani o tom pitanju misle.

Punoljetni građani s prebivalištem u Zagrebu na lokalnim izborima biraju 51 člana Skupštine Grada Zagreba. Na prvoj sjednici novoizabrane Gradske skupštine izabiru se predsjednik Gradske skupštine i četiri potpredsjednika te imenuju tajnik i zamjenik tajnika. Popis zastupnika u Gradskoj skupštini nalazi se na internetskim stranicama Grada, www.zagreb.hr. Gradska skupština donosi Statut (temeljni akt) Grada, odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada Zagreba, no, donosi i gradski proračun, odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina Grada Zagreba, donosi programe razvoja pojedinih djelatnosti i javnih potreba od značenja za Grad Zagreb,

4 Idemo u

donosi prostorne planove i druge dokumente prostornog uređenja, donosi odluku o raspisivanju referenduma o razrješenju gradonačelnika i njegovih zamjenika u skladu sa zakonom, osniva ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe za obavljanje komunalnih, društvenih, gospodarskih i drugih djelatnosti od interesa za Grad Zagreb, te obavlja i druge poslove određene Statutom, zakonom i drugim propisima. Sve ove poslove zastupnici u Skupštini obavljaju uz pomoć stalnih i povremenih radnih tijela.

Zastupnici, kao što sam naziv govori, zastupaju interese građana i u svome radu dužni su se voditi načelima javnog interesa i općeg dobra. Zastupnici komuniciraju s građanima, udrugama i brojnim zainteresiranim skupinama građana kroz sastanke, susrete, pisma, e-mailove, pritužbe i prijedloge... Rad zastupnika je javan i podložan je kritici, što znači da ne treba čekati lokalne izbore kako bi se izrekao stav o njihovom radu. To se može činiti svakodnevno jer brojni građani koji vole svoj grad zastupniku žele reći ili napisati kad misle da on radi nešto protivno javnom interesu, kao i tražiti od njega da radi bolje ili da se oglasi povodom neke važne teme. No, građani imaju pravo vijeću i skupštini predlagati donošenje akta/odluke ili rješavanje nekog pitanja iz njihovog djelokruga. U tom slučaju, ako najmanje 10% birača prijedlog podrži potpisom, općinsko/gradsko vijeće, odnosno županijska skupština, moraju o tome raspravljati i odgovoriti u roku od 3 mjeseca. Također, i građani mogu dati inicijativu za raspisivanje lokalnog referenduma tako što će prikupiti 20% potpisa birača od ukupnog broja upisanih birača u popis birača općine, grada ili županije. Referendum je oblik izravne demokracije kojim građani direktnim i tajnim glasanjem odlučuju o nekom pitanju. Glasački listić sadrži pitanje, odnosno jedan ili više prijedloga o kojima birač treba odlučiti. Pitanje ili prijedlog je formuliran tako da na njega birač odgovara tj. zaokružuje riječ „za“ ili „protiv“. Odluka donesena na referendumu je obvezujuća za to vijeće ili skupštinu.

grad 5

Zupan,gradonacelnik,

Načelnici u općinama, gradonačelnici u gradovima i župani u županijama, kao i njihovi zamjenici, predstavljaju izvršnu vlast, a te osobe građani biraju na lokalnim izborima na mandat od 4 godine. Općinski načelnici, gradonačelnici i župani zastupaju svoju općinu, grad i županiju, dva puta godišnje podnose polugodišnja izvješća o svom radu predstavničkom tijelu, pripremaju prijedloge općih akata (npr. statuta, proračuna), izvršavaju ili osiguravaju izvršavanje općih akata predstavničkog tijela, usmjeravaju djelovanje upravnih tijela općine, grada i županije te nadziru njihov rad, upravljaju nekretninama i pokretninama u vlasništvu općine, grada i županije, kao i njezinim prihodima i rashodima.

Kontakt podaci zagrebačkog gradonačelnika i njegovih zamjenika nalaze se na gradskim internetskim stranicama www.zagreb.hr. Gradonačelnika, ako je duže vrijeme spriječen ili odsutan, u obavljanju njegove dužnosti zamjenjuje zamjenik gradonačelnika. Obavljanje određenih poslova iz svoga djelokruga gradonačelnik može povjeriti zamjeniku, koji je u njihovu obavljanju dužan pridržavati se uputa gradonačelnika, a gradonačelnik je i dalje odgovoran za njihovo obavljanje.Gradski uredi, zavodi i službe za svoj rad su odgovorni gradonačelniku. Informacije iz djelokruga pojedenih ureda, zavoda i službi, kao i njihove kontakte, možete pronaći na internetskim stranicama Grada.

6 Idemo u

I gradonačelnik i njegovi zamjenici dužni su se u svome radu voditi načelima javnog interesa i općeg dobra. Kao i zastupnici, i oni redovito komuniciraju s građanima, udrugama i brojnim zainteresiranim skupinama građana kroz sastanke, susrete, pisma, e-mailove, pritužbe i prijedloge... Njihov je rad javan i podložan javnoj kritici, što se može vidjeti, primjerice, u izvještavanju medija, ali i prosvjedima raznih udruga i pojedinaca.Birači mogu pokrenuti i referendum za razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika i župana. Kako bi se pokrenuo postupak razrješenja, potrebno je prikupiti minimalno 20% potpisa birača općine, grada i županije. Osim toga, građani imaju pravo podnositi predstavke i pritužbe na rad općinskih, gradskih i županijskih tijela, pa tako i na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kad im se građani obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa. Županijsko, odnosno gradsko ili općinsko tijelo dužno je odgovoriti građanima u roku od 30 dana. Na primjer, u slučaju da se u nekom gradskom uredu službenici prema vama ne ponašaju profesionalno, ne daju potrebne informacije, kasne s rokovima i slično, tada možete napisati dopis, odnosno pritužbu i žaliti se na rad tog ureda.

nacelnik.

grad 7

Je li mjesnasamouprava

Mjesna samouprava najniži je oblik putem kojeg građani utječu na uređenje javnih poslova koji neposredno i svakodnevno utječu na njihov život i rad. Jedinice ili oblici mjesne samouprave mogu biti mjesni odbori, gradske četvrti i gradski kotarevi koji se utvrđuju statutom općine ili grada. Na mjesnim izborima građani svake četiri godine biraju svoje predstavnike u vijeća mjesnih odbora i gradskih četvrti/kotareva kako bi mogli odlučivati o kvaliteti stanovanja, komunalnoj infrastrukturi, radu javnih ustanova uređivanju javnih površina, boljoj regulaciji prometa, održavanju priredbi na javnim cestama, trgovima i pješačkim zonama, itd.

Mjesnu samoupravu u Gradu Zagrebu čini 17 gradskih četvrti i 218 mjesnih odbora, a njihovi kontakti i godišnji programi rada mogu se pronaći na: http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=6. Gradske četvrti osnovane su za područja unutar Grada Zagreba koja predstavljaju gradske, gospodarske i društvene cjeline, a koje su povezane zajedničkim interesima građana. Prije realizacije određene mjere ili donošenja odluke o pitanjima važnim za pojedinu gradsku četvrt, gradonačelnik i gradska upravna tijela dužna su od vijeća gradske četvrti ili od predsjednika vijeća zatražiti te saslušati njihovo mišljenje u vezi s pitanjima koja se odnose na pojedinu četvrt.

8 Idemo u

lokalna? isto sto i

Mjesni, pak, odbori osnovani su za pojedini dio gradske četvrti, pojedino naselje ili više međusobno povezanih manjih naselja, ili dio većeg naselja koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu cjelinu.U ostvarivanju svoje uloge gradske četvrti i mjesni odbori moraju uvažavati interese grada kao cjeline. Za područje jedne ili više gradskih četvrti ustrojeni su područni uredi kao područne jedinice gradske uprave za obavljanje upravnih poslova, poslova mjesne samouprave i drugih poslova koji se odnose na ostvarivanje prava i interesa građana.

Svoje neposredne komunalne probleme i prijedloge za uređenje naselja građani mogu predložiti svom mjesnom odboru. Dodatno, građani u izražavanju svojih stavova imaju pravo na mirna okupljanja i javne prosvjede, javne priredbe i druge oblike okupljanja. Svaki organizator okupljanja ima obaveze (na primjer, prijaviti skup policijskoj postaji), pa je prije početka organizacije takvih događanja potrebno pročitati Zakon o javnom okupljanju. Na javnim okupljanjima zabranjeno je svako pozivanje i poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, ili bilo koji oblik nesnošljivosti. Građani Zagreba svoje stavove, primjerice oko parkiranja, zelenih površina, gradnje trgovačkih centara i sl., često izražavaju mirnim okupljanjima i prosvjedima, kako bi svoj problem učinili javnim, dobili veću podršku te utjecali na donositelje odluka.

grad 9

Gdje je u svemu tome Savjet mladih?

Savjeti mladih su savjetodavna tijela koja osnivaju predstavnička tijela jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, a u cilju aktivnog uključivanja mladih u javni život tih jedinica.Savjet mladih raspravlja o pitanjima u vezi mladih, savjetuje predstavničko tijelo o temama u vezi mladih, sudjeluje u izradi i praćenju lokalnog programa djelovanja za mlade i skrbi o informiranosti mladih.

Savjet mladih Grada Zagreba osnovala je Gradska skupština Grada Zagreba kao savjetodavno tijelo Gradske skupštine kojemu je cilj aktivno uključivanje mladih u javni život Grada Zagreba. Kandidate za članove Savjeta mladih predlažu udruge mladih i udruge koje se bave mladima, učenička vijeća, studentski zborovi te drugi registrirani oblici organiziranja mladih. Članove Savjeta mladih bira i razrješava Gradska skupština. Savjet mladih raspravlja o pitanjima značajnima za svoj rad, o pitanjima iz djelokruga rada Gradske skupštine koja su od interesa za mlade, predlaže Gradskoj skupštini donošenje odluka, programa i drugih akata od značenja za unapređivanje položaja mladih, predlaže raspravu o pojedinim pitanjima od značenja za unapređenje položaja mladih te način rješavanja navedenih pitanja, sudjeluje u izradi i praćenju provedbe Gradskog programa djelovanja za mlade, izrađuje izvješća nadležnim tijelima o problemima mladih, a po potrebi predlaže i donošenje programa za otklanjanje nastalih problema i poboljšanje položaja mladih, predlaže mjere za ostvarivanje i provedbu odluka i programa o skrbi za mlade, skrbi o informiranosti mladih o svim pitanjima značajnim za unapređivanje položaja mladih, potiče suradnju sa savjetima mladih općina, gradova i županija

10 Idemo u

u Republici Hrvatskoj te suradnju i razmjenu iskustava s odgovarajućim tijelima drugih zemalja, predlaže Gradskoj skupštini financijski plan radi ostvarivanja programa rada savjeta mladih te obavlja i druge poslove od interesa za mlade. Savjet ima 15 članova na čelu s predsjednikom i zamjenikom Savjeta.

Za svoje interese građani se mogu boriti zagovaranjem. Zagovaranje predstavlja proces kojim u određenom vremenskom razdoblju podupiremo određenu ideju, osobu ili problem. Sastavljeno je od niza akcija kojima je cilj izvršiti utjecaj, a osnovna ciljna grupa akcije zagovaranja su donositelji odluka (Savjet mladih, Gradska skupština, gradonačelnik itd.). Svrha zagovaranja je postizanje određenih društvenih promjena. Pojam zagovaranje proizlazi iz engleske riječi advocacy: ad (add - dodati) + voc (voice - glas) nečemu što je tiho, bezglasno. U hrvatskome jeziku postoji istoznačan smisao: za (prilog koji označava podupiranje) + govor (imenica koja označava nešto (ideju, osobu, ideologiju i dr.) što je subjekt podupiranja). Govor označava namjeru upoznavanja šire javnosti s nečime. U širem smislu, zagovaranje okuplja grupe i individue koje žele utjecati na kreiranje, stvaranje i promjenu politika i ponašanja institucija koje nad njima imaju moć. Zagovaramo kako bismo ukazali na postojanje određenog problema, tražili javnu potporu i utjecali na donositelje odluka. Sastoji se od niza akcija čiji je cilj izvršiti utjecaj.Iz ovako široke definicije proizlazi da se zagovarati može sve i svašta, što je točno. Svakodnevno se susrećemo s gomilom problema i svjedoci smo osnivanja raznih formalnih i neformalnih udruženja građana koja nastoje ostvariti određene promjene u društvu i odnosima moći. Zagovaranjem nekog problema nastoji se postići zadovoljavajući rezultat utjecanjem na donositelje odluka u vlasti. Ukoliko želite naučiti više o zagovaranju, posjetite naše stranice (www.gong.hr) na kojima smo objavili brošuru o zagovaranju.

grad 11

Na kraju

Kao što ste vidjeli, razni su načini na koje građani mogu utjecati na rad svoga Grada, a ne samo biranjem na izborima svake četiri godine, kako se to ponekad ističe. Izabrani čelnici i predstavnici stalno moraju biti otvoreni prema javnosti, odgovarati za svoj rad i osluškivati glas zainteresirane javnosti. No, bez aktivnih i zainteresiranih građana nema uređenog društva, nema odgovorne vlasti. Stoga, kad sljedeći put osjetite nezadovoljstvo funkcioniranjem grada ili Grada, zapitajte se ‡ što ja mogu učiniti? Nadamo se da vam je ova brošura dala poneku ideju .

Neka se glas građana čuje!

12

GONGTrg bana J. Jelačića 15/IV, ZagrebTelefon: 01 4825 444Fax: 01 4825 445E-mail: gong@gong.hrwww.gong.hr

Izradu brošure omogućila je financijska potpora Grada Zagreba, odnosno Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport.