ekoos · učenice drugog razreda (2.f) naše škole barbara uranjek, mihaela moka i aanamarija...

Učenice drugog razreda (2.f) naše škole Barbara Uranjek, Mihaela Moka i Aanamarija Milo-žić osvojile su 1. mjesto na osmom državnom na-tjecanju za srednje škole pod nazivom „Poslovni izazov 2020.“ u sklopu projekta „Mi poduzetni-ci“.

Tema ovogodišnjeg natje-canja bila je „Napravi, izmijeni, nauči – unaprije-di lokalnu zajednicu“.

Nakon što su se plasirale u finale, moramo naglasiti kako uz još dvije ekipe vrijednih učenika naše škole, zbog aktualne situa-cije vezane uz COVID-19, sve je nastavljeno u online okruženju. Naši učenici opet su pokazali svoju snalažljivost, upornost, kreativnost, inovativnost, a nadasve poduzetnički duh.

Naš pobjednički tim osvo-jio je besplatnu trogodiš-nju školarinu na „Europskoj poslovnoj ško-li Zagreb“. Pokrovitelji su projekta Hrvatski sabor, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo gospodarstva, poduzetniš-tva i obrta te Grad Zagreb. Organizatori su natjecanja Udruga poduzet-ni i Europska poslovna škola Zagreb.

Kako su se istaknuli te koja su kreativna rješenja za svoju lokalnu zajednicu predložile, možete pogle-dati na linku:

https://www.youtube.com/watch?v=yeXFb1sheSs

Bravo za nače učenice i njihovu mentoricu!!

E K O O S

DR ŽAVNO NATJ ECANJ E „ POSLO VNI I ZA ZO V 2 0 20 .“

Od 18. ožujka 2020. kreće „nastava na daljinu“, od-nosno nastava u virtualnoj učionici.

Sve su pripreme vezane uz komunikacijske kanale nastavnika i učenika uspo-stavljene.

Slijedite upute i izvršavaj-te zadatke koje vaši pred-metni nastavnici traže u virtualnoj učionici.

Podsjećamo na pristojnu komunikaciju.

Ekonomska i upravna ško-la Osijek

E k o n o m s k a i u p r a v n a š k o l a O s i j e k

„ N a st a v a na da l j i nu “

Pose bne zani m-

l j i vost i :

Eduard Slavoljub Penkala

Ivan Pavao II.

Vikinzi—recenzija

Tetoviranje

Lucidni snovi

BLIZANAC—GEMINI

MAN (2019.)

Call of Duty 2—recenzija

Antonio Šipalo—strip

umjetnik

Proljeće

Petak 13.

ŽIVOT „INFLUENCERA“

Rođendan „NK Osijeka“

U ovom br oj u:

Intervju za mjesec ožujak/travanj

4

10 stvari koje možete raditi u samoizolaciji

5

„Bijelo dugme“—povijest benda

6

Literarni kutak 7

War Thunder—recenzija

9

Životne vrijednosti—znate li što vam je važno?

11

Weezy handmade stuff—blic intervju

13

Digitalni kutak 16

o žu j a k/ tr a van j 2 0 20.

ožujak/travanj 2020.

Izvor foto: https://elearningindustry.com/vilt-virtual-instructor-led-training-importance-for-ld-free-ebook

Izvor foto: http://www.udruga-poduzetni.hr/novosti/73/

E d u a r d S la v o l j u b Pe nka l a

I v a n Pa v a o I I .

kala–Edmund Moster & Co. Tvrtka je u Zagrebu izgradila tvornicu i počela proizvoditi automatske mehaničke olovke, naliv-pera i ostali pisaći pribor prema Penkalinim patenti-ma. Umro je u Zagrebu 5. veljače 1922. godine.

Novinar: učenik Kristijan Kaniža, 4.b

Eduard Slavoljub Penkala jedan je od najznačajnijih izumitelja s početka 20. stoljeća. Penkala je rođen 20. travnja 1871. u Liptov-skom Mikulášu (Liptószentmiklós) u Mađarskoj (danas Slova-čka). Kao izumitelj njegov opus obuhvaća od 70 do 80 izuma s područja mehanike, kemije, fizike, aeronautike (zrakoplovstva) itd. Već 1903. godine patentira „Termofor“ u Budimpešti, Beču i drugdje. Usporedno s time radi na izumima me-haničke olovke i nalivpera. Prvu mehaničku olovku na svijetu patentira 24. siječnja 1906. godine. Već 1907. godine patentira prvo naliv-pero na svijetu s čvrstom tintom i to 31. svibnja 1907. godine. Patenti su prijavljeni u više od 35 ze-malja svijeta. Kreativan duh te okružje u kojem je živio i radio rezultirali su s oko 80 pronalazaka i inovacija primjenjivih u svakodnev-

nom životu, industriji, pro-metu i dr. Među prvim su izumima termos-boca te rotirajuća četkica za zube. Penkala je 1908. u Zagrebu počeo konstruirati vlastiti zrakoplov kojim je uprav-ljanje trebalo biti toliko jednostavno da bi bilo tko mogao njime letjeti bez posebne pripreme i obuke. Svoje je inovacije patenti-rao 1909., a zrakoplov je bio posve dovršen 1910. Izgradio je hangar na voj-nom vježbalištu Kajzerica u Zagrebu pa je tako organi-zirao prvo uzletište u Hrvat-skoj. Ondje je Dragutin Novak uzletio zrakoplovom te postao prvim hrvatskim pilotom. Penkala je nasto-jao da se njegovi izumi počnu proizvoditi i time dobiju uporabnu vrijednost pa je i sam bio osnivač ne-koliko poduzeća. Tako je, upoznavši Edmunda Moste-ra i njegova brata Mavra 1906., s njima sklopio ugo-vor o osnivanju tvrtke Pen-

kowski nadbiskup kardinal Adam Stefan Sapieha, Woj-tyłu šalje na daljnji studij u Rim gdje postiže doktorat iz teologije (1948.) U 38. godi-ni života, 4. srpnja 1958., Wojtyła postaje najmlađi poljski biskup. Za biskupa je zaređen 28. rujna 1958. u katedrali u Krakowu.

Karol Józef Wojtyła rođen je u poljskim Wadowicama, gradu 50-ak kilometara uda-ljenom od Krakowa, 18. svibnja 1920. Nakon zavr-šetka studija na višoj školi „Marcin Wadowita“ u Wa-dowicama 1938. upisuje se na sveučilište Jagiellonian u Krakowu. Osjetivši poziv za svećeništvo, od 1942. po-hađa u tajnosti predavanja na „Teološkom fakultetu

Sveučilišta Jagiellonian“ kao bogoslov krakowske nadbiskupije. Nakon rata nastavlja studij na kra-kowskoj bogosloviji koja je ponovno otvorena i „Teološkom fakultetu Sveu-čilišta Jagiellonian“ sve do svoga svećeničkog ređenja u Krakowu 1. studenoga 1946. Poznavajući Wojtyłi-ne iznimne sposobnosti i darovitost, tadašnji kra-

E K O O S S t r a n i c a 2

1907. godine patentira

prvo nalivpero na

svijetu



Izvor foto: https://www.emka-biro.si/resources/files/CLANKI/Penkalo-Patent.jpg

Izvor foto: https://povijest.hr/wp-content/uploads/2016/01/penkala-1.jpg

Izvor: https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47449

ku smrti Ivana Pavla II., koji je umro u privatnim vatikanskim odajama, uz njega su u duhu i molitvi bili vjernici širom svijeta, osobito stotinu tisuća njih na Trgu sv. Petra, a papin odlazak intenzivno je pos-redstvom medija pratio čitav svijet. Papa Benedikt XVI. proglasio je 1. svibnja 2011. godine svoga pretho-dnika Ivana Pavla II. blaže-nim. Papa Franjo proglasio je Ivana Pavla II. svetim 27. travnja 2014. godine. Papa Ivan Pavao II. opće je poz-nat kao zaštitnik mladih katoličkih obitelji te je zaš-titnik krakowske nadbisku-pije. Njegov grob se i danas nalazi u Bazilici sv. Petra u Vatikanu.

Novinar: učenik Kristijan Kaniža, 4.b

Papa Pavao VI. umire u papinskom ljetnikovcu u Castel Gandolfu 6. kolovo-za 1978. Nasljeđuje ga, ali samo na 33 dana, kardinal Albino Luciani koji uzima ime Ivan Pavao I., no on umire u noći s 28. na 29. rujna 1978. i već 14. listo-pada otvara se nova konkla-va. Dva dana kasnije, 16. listopada, Karol Wojtyła izabran je za papu. Nakon punih 455 godina izbor je pao na osobu koja nije bila Talijan, prvoga slavenskog papu u povijesti. Karol Wojtyła uzeo je ime dvojice svojih prethodnika Ivan Pavao II. Papa je u tijeku svoje papinske službe prog-lasio 1282 blaženika i 456 svetaca. Održao je 8 konzi-storija na kojima je imeno-vao 201 kardinala. Nijedan se papa nije susreo s toli-

kim brojem ljudi: na više od tisuću općih audijencija sudjelovalo je više do 16 milijuna hodočasnika. Po-red toga papa se susreo s milijunima ljudi tijekom svojih putovanja diljem cijeloga svijeta. Brojni su također ljudi iz vlasti koje je papa primio u audijenci-ju. Papa Wojtyła utemeljio je institut „Ivan Pavao II.“ te institut „Populorum pro-gressio“ za domorodačke narode Južne Amerike. Pored toga utemeljio je „Papinsku akademiju za život“ i „Papinsku akade-miju za društvene znanos-ti“. Ustanovio je „Svjetski dan bolesnika“ (koji se sva-ke godine slavi 11. veljače) te „Svjetski dan mladih“. Bog ga je pozvao u svoj dom u subotu 2. travnja 2005. u 21.37 sati. U trenut-

Vi ki n z i — rec e n z i ja

Osobno mi je ovo najdraža serija. Iako ima jako puno krvavih scena s ubijanjem i mučenjem, isto tako ima i odličnih citata koji bi nas trebali voditi kroz život. Serija prikazuje i prave vrijednosti, kao što su prija-teljstvo, obitelj, pokazuje kako trebamo paziti komu vjerujemo, pokazuje nam da se trebamo boriti za svoj cilj i da ne odustajemo.

Novinarka: učenica Mag-dalena Tretinjak, 2.b

„Vikinzi“ (engl. Vikings), kanadsko-irska televizijska dramska serija, snimana je u Irskoj i djelomice u Nor-veškoj. Premijerno je prika-zana 3. ožujka 2013. u Ka-nadi i Sjedinjenim Ameri-čkim Državama. Serija je bila nominirana te osvajala mnogobrojne nagrade, me-đu kojima su čak četiri no-minacije za najprestižniju televizijsku nagradu Emmy.

Serija „Vikinzi“ prati avan-ture Ragnara Lothbroka, najvećeg junaka toga doba. Serija govori o sagi Ragna-ra i njegove bande koju čine njegova braća Vikinzi i obitelj dok se trudi postati kralj vikingškog plemena. Osim što je neustrašiv bo-rac, Ragnar je utjelovljenje nordijske tradicije odanosti bogovima. Legenda kaže da je on bio izravni potomak Odina, boga rata i ratnika i jedan od najpoznatijih nor-dijskih mitoloških heroja poznat po pustošenju En-gleske i Francuske.

„KRVAVI ORAO“

Ta vikinška saga također prikazuje jednu od metoda mučenja — „Krvavi o-rao” (engl. blood eagle). „Krvavi orao” definira se kao jedna od najbolnijih i najužasnijih metoda muče-nja koje su ikada izmišlje-ne. Ritual je bez pogovora zastrašujući, a izgledao je ovako: ruke i noge žrtve vezane su, a osoba koja traži osvetu probada žrtvu i ukazuje na rebra. Svako rebro pojedinačno se odvaja od kostura sa sjekirom što ostavlja slobodan pristup unutrašnjim organima. Žrt-va se ostavlja na životu tijekom cjelokupnog pos-tupka. Kako bi odsjekli rebra, počeli bi vaditi pluća i organe dok je koža s leđa djelovala kao raširena or-lovska krila.

S t r a n i c a 3

ŽANR

Povijesna fikcija

AUTOR

Michael Hirst

GLUMCI

Travis Fimmel, Clive Standen, Gabriel

Byrne, Nathan O'Toole, Katheryn

Winnick, Gustaf Skarsgård,

Donal Logue

DATUM PREMIJERE

3. ožujka 2013.

Izvor: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=28202

Izvor foto: https://www.bitno.net/academicus/filozofija-academicus/procitajte-sto-je-sveti-ivan-pavao-ii-govorio-o-

islamu/

Izvor foto: https://img.culturacolectiva.com/content/2018/10/29/1540855731957/bloo

dy-eagle-ancient-viking-torture-method-graphic-high.png

Izvor foto: http://1.bp.blogspot.com/-MYI2pccSOA-

k/VS6K2In7UgI/AAAAAAAAAIE/SxZ4exdKU7M/s1600/Ragnar-wallpaper-vikings-tv-series 38034229-1280-960.jpg

Izvor foto: https://www.thereviewgeek.com/vikings-s1review/

The space between life and death thatˈs where we are the

most alive.

Floki

A true queen does not need a king.

Lagertha

I n t e r v j u z a mj e s e c ož uj ak/ t r avanj —p rof . M ar i j a R um b oč i ć - P e ze l j

nim aplikacijama, ali sad smo se svi „uigrali“ i nas-tava se odvija bolje od oče-kivanog. Jako sam zado-voljna djecom i našom ko-munikacijom. Vjerujem da je i njima jako teško biti izoliran, ne družiti se s pri-jateljima, ali zato uredno obavljaju svoje zadatke kako bi im vrijeme brže prošlo. Na moje veliko izne-nađenje zadatke obavljaju prije zadanog roka i kad im se zahvalim na tome kažu da im je dosadno i da su zato požurili. Ovo je izvan-redna situacija kojoj se svi moramo prilagoditi, ali jedva čekam da se sve vrati u „normalu“ i da učenike „gnjavim“ uživo. Sad svi vidimo koliko je bitan soci-jalni kontakt i nikakva onli-ne nastava to ne može zami-jeniti.

N: Nastavnica ste Povijesti, jesu li učenici zainteresira-ni za povijest? Na koje im načine pokušavate približiti sve važne povijesne do-gađaje?

Prof. Rumbočić-Pezelj: Učenici vole povijest jer ona obiluje svakakvim zani-mljivim legendama i do-gađajima. Učenjem povije-sti dobivamo važne podatke koji nam pomažu da bolje spoznamo sadašnjost, iz-gradimo budućnost i iz-vučemo neke važne pouke koje će nam koristiti u živo-tu. Izuzetno je važno povezi-vati prošlost i sadašnjost, a ne samo očekivati „bubetanje“ i reproducira-nje činjenica. Ja sam osoba koja se trudi uspostaviti odnos s učenicima kao oso-bama, a ne predmetima procjenjivanja, koja se trudi zadobiti njihov interes i odgovoriti im na ono što ih zanima.

Poštovana profesorice Rumbočić-Pezelj zahvalju-jem što ste odvojili vrijeme i pristali sudjelovati u ovom-jesečnom intervjuu. Pa kre-nimo…

Novinarka: Čime se bavite u slobodno vrijeme?

Prof. Marija Rumbočić-Pezelj: Slobodno vrijeme provodim s obitelji. Nakon posla i obaveza oko kuha-nja, spremanja i zadaća, najčešće odlazimo u šetnju ili na neka druženja. Oboža-vam puno čitati, od knjiga iz povijesti i psihologije do portala, sve me zanima. O-sim toga, dane u izolaciji kratim gledajući kriminalis-tičke serije i trilere. Uglav-nom, uvijek sam u nekom „điru“ i za mene je dosada nepoznat pojam.

N: Koji je najzanimljiviji dio Vašeg posla?

Prof. Rumbočić-Pezelj: Najzanimljiviji dio posla je rad s mladim ljudima i nije-dan dan nije isti. Ova gene-racija mladih u Hrvatskoj sazrijeva u društvenim uvje-tima koji se razlikuju od onih u kojima su odrastale ranije generacije. Tražiti od njih samo reproducira-nje sadržaja besmisleno je jer oni danas do informacija mogu doći jednim „klikom miša“. Nastojim unaprijediti nastavu i stalno tražim nove metode kako sat učiniti za-bavnijim i meni i njima. Na-stava ne smije biti dosadna, već njima smislena i mora ih usmjeravati na neke životne vrijednosti i ciljeve.

N: Jeste li se prije bavili nekim drugim poslom? Ko-jim?

Prof. Rumbočić-Pezelj: Ni-sam se bavila drugim poslom jer sam već kao apsolventica počela raditi u našoj školi. Bilo je to davne 1999. Znači, nastavnica od prvog dana.

N: Volite li putovati? Koje Vam je najljepše mjesto koje ste posjetili?

Prof. Rumbočić-Pezelj: Vo-lim putovati i svake godine odem na nekoliko kraćih i jedno duže putovanje na go-dišnjem odmoru. Različite destinacije ostavljaju dojam na mene preko ljudi s kojima sam bila na putu, ljudi koje sam ondje upoznala, po kul-turi i arhitekturi. Ima situaci-ja kada sam bila na nekoj destinaciji više puta npr. Prag, Milano, Verona, Nica, Barcelona i svaki put sam ih drugačije doživjela. Neke od destinacija koje bih izdvojila su Las Vegas, Los Angeles, Mexico gdje sam bila dvaput i upoznala dosta lokalnih ljudi, totalno drugačiju kul-turu od naše i razbila neke predrasude.

N: Imate li nekog kućnog ljubimca?

Prof. Rumbočić-Pezelj: I-mam tri kornjače, tj. moje dijete ima kornjače. S obzi-rom da živimo vrlo dinami-čno i često smo na putu, one putuju s nama. Ne znam što bi bilo da je odabrala neke druge ljubimce.

N: Kako protječe online nastava ili „nastava na dalji-nu“ putem aplikacija? Obav-ljaju li učenici svoje zadatke na vrijeme?

Prof. Rumbočić-Pezelj: Na-kon početne strke i problema sa sustavom online nastava se polako normalizirala. Prvih dana imali smo jako puno posla oko organizacije grupa i razreda na određe-


Učenici vole povijest jer

ona obiluje svakakvim

zanimljivim legendama i

događajima.



Mislim da to pozitivno u-tječe na oblikovanje njiho-vog ponašanja i pristupa mom predmetu. Volim svoj posao i radim ga s puno motivacije, što oni zasigur-no primjećuju. U radu kori-stim različite metode kako bih im temu učinila zanim-ljivom i lakšom. Ne pravim bauk od predmeta, ali oče-kujem da se trude usvojiti ishode, posebno one vezane za nacionalnu povijest. Isto tako, mislim da je najvažni-je ne komplicirati i zatrpati ih s hrpom podataka nego im kompliciranu stvar poja-sniti i približiti. Tada se kod

njih javlja znatiželja i moti-vacija za rad. Možda sam subjektivna, ali mislim da nam dobro ide!

Zahvaljujem na izdvoje-nom vremenu i želim Vam puno uspjeha u daljnjem radu.

Novinarka: učenica Barbara Oreč, 4.a

1 0 s t v a r i ko j e mo ž e t e r a d i t i u s a mo i z o l a c i j i

3. Virtualna događanja

Na internetu se mogu pro-naći razna live-virtualna događanja, kao npr. koncer-ti, digitalno kazalište, virtu-alne izložbe, muzeji, mas-terclassovi…

4. Naučite novi jezik

Svi imamo želju naučiti određeni jezik, sada je pra-vo vrijeme. Na internetu se mogu naći razni savjeti i preporuke kako naučiti je-zik. Pomoću online prevo-ditelja zapišite si riječi koje želite znati te ih ponavljate u danu kako bi ih brže za-pamtili.

5. Preuređivanje sobe

Promijenite svoju okolinu, premjestite stol, ormar, lampu, bilo što na neko drugo mjesto u sobi. Pos-premite ormare, posložite sve knjige, operite prozore, očistite prašinu, izbacite nepotrebne stvari. Sve što već duže vrijeme želite očistiti, očistite sad.

Hrvatska je u fazi širenja bolesti COVID-19 koja uključuje rano otkrivanje oboljelih. Kako bi se širenje bolesti zaustavilo, uvode se mjere „socijalne udaljenos-ti“ (samoizolacija), kao što je zatvaranje škola i prepo-ruka ljudima da rade od kuće.

Izolacija znači da osoba boravi u posebnoj sobi/prostoriji radi sprečavanja širenja zarazne bolesti. Isto vrijedi i za samoizolaciju, samo se termin izolacija koristi za bolesne osobe, a samoizolacija ili „kućna karantena“ za zdrave.

Kako vrijeme u izolaciji učiniti zabavnijim i produk-tivnijim?

1. Čitanje

Znanost je snažnim činjeni-cama potkrijepila tvrdnje kako čitanje knjige donosi velike koristi kada su u pitanju emocionalni i inte-lektualni kapaciteti mozga. Čitanje na dnevnoj bazi

barem sat vremena pomaže nam u razvijanju moždanih stanica neovisno o žanru knjige.

2. Pisanje

U današnje vrijeme pisanje papirom i olovkom nije česta pojava kao nekada, to su sada zamjenili telefoni i tipkovnice. Znanstvenim istraživanjima dokazalo se da pisanjem na papir više zapamtimo i da je bolje za naš mozak.

Što pisati:

Voditi osobni dnev-nik

Napisat svoje ciljeve za budućnost

Napraviti „Bucket listu“ (želje ili stvari koje želite probati ili napraviti)

Napisati, tj. prepri-čati neki svoj do-gađaj iz života

S t r a n i c a 5

Što raditi u

samoizolaciji?

by Katarina Čavar, 3.f



Izvor foto: https://www.tocodazur.com/en/to-do-on-the-riviera-in-april-may-and-june-2018/

10. Slušajte pjesme

Glazba pozitivno utječe na funkcioniranje pamćenja, ubrzava iscjeljivanje, olak-šava ustrajanje u vježbanju, ali i mnogo više. Glazba predstavlja vrlo praktično sredstvo za rješavanje od stresa i negativnih emocija. Zato pustite svoju omiljenu glazbu i pojačajte.

Novinarka: učenica Katari-na Čavar, 3.f

6. Društvene igre

Igrajte društvene igre s va-šom obitelji ili čak osmisli-te neku svoju igru.

7. Vježbanje

Ovo je svima izazovna te-ma, malo je ljudi koji vole trenirati, ali barem se isku-šajte u vježbanju, nađite na internetu neke jednostavne vježbe. Ako vam je vježba-nje teško, onda se svakako preporučuje da se svako jutro rastegnete, imat ćete više energije i bolje će vam mozak funkcionirati.

8. Kuhajte

Ako niste vješt kuhar, sada bi bilo dobro da se izazove-te na kuhanje. Na internetu se mogu naći brzi recepti raznih poslastica ili pak slanih jela. Pitajte nekog odrasloga za pomoć ili pog-ledajte video na Youtube-u.

9. Serije i filmovi

Napravite si listu serija i filmova koje želite pogleda-ti i započnite. Za gledanje možete koristiti razne kana-le, kao npr. Netflix, HBO ili čak na TV-u.

„ B i j e l o dug me “ — po v i j e s t be nda

Laza Ristovski i Ipe Ivandić snimaju album „Stižemo“. 1978. godine stižu novi članovi benda. Objavljiva-nje albuma „Bitanga i prin-ceza“ pratilo je niz cenzura. Unatoč cenzurama album „Bitanga i princeza“ srušio je mnoge rekorde i bio je uvod u spektakularnu turne-ju sa simfonijskim orkes-trom i zborom. Novi val koji se dogodio 1980. pot-puno je uzdrmao jugosla-vensku rock-scenu. Novu turneju započinju u Saraje-vu, a završavaju u Zagrebu u klubu „Kulušić“ gdje zapravo snimaju svoj drugi koncertni album. U veljači 1983. godine grupa objav-ljuje album „Uspavanka za Radmilu M.“ kojim se Bre-gović planira oprostiti od publike i poslije turneje rasformirati grupu.

Svima dobro poznat bend „Bijelo dugme“ službeno je započeo djelovanje 1. si-ječnja 1974. Iako su i prije toga bili bend, nisu nosili taj naziv. Naime, prvi naziv benda bio je „Jutro“ no nakon odlaska Ismeta Arna-utalića bilo je potrebno osmisliti novo. Ne očekuju-ći veliki uspjeh „Bijelog dugmeta“ diskografska kuća „Diskoton“ odbija ih zbog navodne pretrpanosti i nudi im objavljivanje sin-glova „Top“ i „ Ove ću noći naći blues“ tek za pola go-dine. „Bijelo dugme“ istog dana potpisuje ugovor s „Jugotonom“ što „Diskotonu“ predstavlja najveći poslovni neuspjeh u povijesti jugoslavenske diskografije. Pjesme poput „Ne spavaj mala moja mu-zika dok svira“, „Tako ti je mala moja kad ljubi Bosa-

nac“ i „Ne gledaj me tako i ne ljubi me više“ sjajno prolaze kod publike te na-govješćuju popularnost benda. Ploče su se prodava-le i po 200.000 primjeraka. Nakon gotovo 4 godine bend kreće u prve veće sva-đe i predviđa se njegov raspad. Prema ideji novina-ra Petra Popovića nude besplatan koncert kao opro-štaj pred Bregovićev odla-zak u JNA kod beogradske „Hajdučke česme“ koji ruši sva očekivanja. Procjenjuje se da ga je posjetilo od 70.000 do 100.000 ljudi. Koncert je bio izlazak iz krize koja je zahvatila bend pred raspadom. Pauza za grupu bila je nezaobilazna, Bregović odlazi u vojsku u Niš, Željko Bebek objavlju-je solo album koji nailazi na loše komentare i na neo-dobravanje publike dok


Bend osnovan

davne 1974.

godine.



Izvor foto: https://steemkr.com/steemiteducation/@teachblogger/what-to-do-where-to-go

doživljavaju solidan uspjeh. 1989. kreću na novu turne-ju, no zbog zdravstvenih problema Alena Islamovića ona, nakon dvaju koncerata, biva odgođena. Svako odla-zi na svoju stranu…

„Bijelo dugme“ praktički se raspalo. Svaki član ben-da gradi novu karijeru. No 2005. se odlučuju za tri oproštajna koncerta. Održa-vaju koncerte u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu na koje je došlo preko 200.000 gledatelja.

Novinarka: učenica Lucija Sudetić, 3.b

Situacija na Kosovu bila je vrlo loša te „Bijelo dugme“ snima „Kosovsku“ i zatim ju Bebek pjeva na alban-skom. U planu je bilo da koncert na beogradskom „Sajmištu“ bude posljednji, ali je izuzetan odziv publike naveo Bregovića da odusta-ne od prekida rada te „Bijelo dugme“ nastavlja s radom. Željko Bebek objav-ljuje svoj drugi solo album i službeno izlazi iz benda. Na njegovo mjesto dolazi mla-di pjevač iz Sarajeva Mla-den Vojičić – Tifa s kojim započinju novu turneju. No

usred turneje on odlazi na odsluženje vojnog roka, a ovaj put to mjesto zauzima Alen Islamović. Izlaze pjes-me „Noćas je k'o lubenica pun mjesec iznad Bosne“, „Te noći kad umrem, kad odem, kad me ne bude“, „Ružica si bila, sada više nisi“…., ali i pjesme s poli-tičkim provokacijama poput „Padaj silo i nepravdo“. Krajem 1988. godine izašao je album „Ćiribiribela“ s pjesmom „Đurđevdanom“ koja je postala veliki hit. Izlaze još neke pjesme koje

L i t e ra r n i ku t a k

S t r a n i c a 7

Vršnjačko

zlostavljanje—

nastavak priče o dječaku

Mariju



Izvor: https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7583

Izvor foto: http://www.progarchives.com/artist.asp?id=2877

Izvor foto: https://hr.wikipedia.org/wiki/Bijelo_dugme

Nastavak... Putem do pekarnice nismo pretjerano puno razgovarali. Budući da je bila poprilično veli-ka gužva unutra, Pavao je odlučio ići sam unutra i uzeti nam nešto za pojesti. Čekao sam ga vani, uza zid desno od vrata. Gledao sam ljude kako prolaze, žive svoj život i brinu se o svojim stvarima, sve dok mi pogled nije zapriječio David. Svega nekoliko sekundi kas-nije došao je i Luka. Gledali su u mene dok sam gledao u pod izbjegavajući njihov pog-led. Naposljetku mi se Luka odlučio unijeti u lice. I dalje gledajući u pod vidio sam kako mi stoji jako blizu. Njegov zagušujući dezodorans ispunjavao je moje sinuse. Počeo sam se tresti. Nije mi bilo nimalo svejedno što sam ovako uplašen stajao kraj njih. Znam da uvijek primjećuju koliko me strah i uživaju u tome. Počeo se podrugljivo smijati i lupio mi je popularnu „ćušku“. Trznuo sam se više nego li sam se uplašio, što je opet potaknulo njihov smijeh. Toliko ljudi je oko nas, a nitko nije ništa poduzeo. Većina samo pogleda i makne pogled. Nekolicina ostavi pogled i pomno prati što se događa. David se približio meni i sada je stajao pokraj Luke. Zarobljen sam u kut. „Slušaj nas dobro sada.“ počeo je David. „Kloni se novog učenika. On je naš.“ Uhvatio me nagli nagon da se smijem. Pavlu se oni uopće ne sviđaju. Nisam podigao pogled. Strah me da ću se rasplakati ako ih pog-ledam. Jako sam nervozan oko njih i to mi se ne sviđa, ali nikako ne mogu to kontrolirati. Luka me uhvatio za majicu i podigao ju prema sebi. „Nadam se da si shvatio što smo ti rekli. Ne želiš valjda da postrožimo pristup, zar ne, mališa?“ Otišli su od mene i skrenuli prema trgovini. Njihove riječi ostale su mi u glavi. Mališa… Da im se bar mogu suprots-taviti. Vidio sam kako Pavao izlazi iz pekarnice i pokušao sam se sabrati. Nelagodno sam mu se nasmiješio i zakoračio prema njemu. Zajedno smo produžili do fontane uz neoba-vezni razgovor. Dok smo sjedili na fontani, lijepo pričali i upoznavali se, učinilo mi se da sam osjetio nečiji pogled „na sebi“.


Horor priča by

Zero

-nastavak-



Zaškiljio sam zbog sunca i pričekao sekundu da mi se malo izoštri vid. Srce mi je pre-skočilo otkucaj kada sam ugledao Hanu i Mateu kako stoje jedna kraj druge i gledaju Pavla i mene. Sjetio sam se Davidovih i Lukinih riječi. Kralježnicom su mi prošli trnci i cijeli sam se naježio iako je vani bilo toplo. „Jesi dobro? Izgledaš mi malo udaljeno.“ Pavao je rekao kroz blagi smijeh. „Ma jesam, učinilo mi se nešto. Ne brini.“ Pogledao me i nasmiješio se. Ponovno sam pogledao u smjeru Hane i Matee kako bih vidio stoje li i dalje tamo. Stajale su, itekako. Licima im se širio podli osmijeh. Nešto nije u redu. Mo-žda sam bio previše zaokupljen Pavlom, ali najednom sam čuo kako mi riječi izlaze iz usta: „Bi li htio poslije škole sa mnom na piće?“ Pavao me na sekundu gledao s nazna-kom osmijeha na licu i samo rekao „ Naravno, može!“ Bio sam jako uzbuđen. Naredni sati činili su se kao vječnost. Nisam mogao dočekati zvono za kraj zadnjeg sata kako bih na piće i druženje s nekim tko me razumije. Tu i tamo uhvatio sam podle šale na svoj račun uz nekoliko uslinjenih papirnatih kuglica, no ništa mi nije bilo važno. Nakon kraja zadnjeg sata, pričekao sam Pavla ispred škole. Pogledao sam prema ulazu škole ne bih li vidio ide li on, ali umjesto njega, ugledao sam Hanu, Mateu, Saru i Davida. Nisu me primijetili. U redu, možda mogu proći neprimijećeno ovaj put. Izgleda da sam urekao samoga sebe, jer su, u trenutku kada su prolazili kraj mene, dobacili: „Hej, čekaš dečka ili prijatelja?“ rekli su uz podli smijeh. David je zastao kraj mene i rekao kako su mi od-vezane vezice na patikama. Nisam htio nasjesti na to. Ne želim im ništa vjerovati. Pa i da jesu odvezane, što me briga. Radije bih se spotaknuo preko tih vezica i pao na lice nego povjerovao njima. „Ozbiljno ti kažem, u najboljoj namjeri ovaj put. Vjeruj mi.“ Uzdah-nuo sam i odlučio ipak pogledati. Kako sam spustio glavu tako mi je David prislonio ruku na vrat i gurnuo mi glavu. Izgubio sam ravnotežu i skoro pao. Nisam ni vidio vezi-ce. „Ajde, malo te zezam samo. Smiješ ih povezati sada.“ rekao je dok se okretao. Sag-nuo sam se kako bih zavezao patike i osjetio tupi udarac u čeljust. Na sekundu mi je sve bilo crno. Mogao sam samo čuti Hanin, Matein, Sarin i Davidov podli smijeh. Morao sam svu snagu usmjeriti na zadržavanje suza. Zašto uvijek padnem na takve stvari? Uvi-jek me uspiju izmanipulirati. Osjetio sam toplinu i bol na mjestu gdje je Davidova šaka sletjela na moje lice. David se okrenuo i otišao prema svojim prijateljima dok sam se ja pokušavao sabrati. Vidio sam Pavla kako izlazi iz škole i traži me pogledom. Samo se nadam da će ovo druženje dobro proći…

Laura Novotni, 4.a

Izvor foto: https://www.adopta.hr/component/content/article/87-arhiva-dogadanja/258-adoptina-pricaonica-4.html?Itemid=101

Nastavak... Sakrili smo se iza porušenog ormara koji je „ležao“ na podu i polako osluškivali, sprema-jući se na bijeg. Iz prizemlja hotela dopirala su dva glasa koja su se ispreplela, polako pjevušeći pjesmu „Hotel California“. Glasovi su pripadali dvojici muškaraca. Michael je digao glavu i pogledao prema mjestu odakle su dopirali glasovi. Pogledao sam ga i vidio kako su mu se na licu pojavili u isto vrijeme šok, strah i gađenje. Njegove zelene oči bile su širom otvorene i usredotočene na ono što je gledao, nije treptao. Njegova usta bila su otvorena u nevjerici i šoku. Na čelu su mu se pojavili tragovi znoja. Pogledao sam u smjeru gdje je gledao i vidio dva muškaraca kako omamljenu djevojku naših godina drže u rukama. Djelovala je nadrogirano. Muškarac u jeans jakni s kovrčavom kratkom smeđom kosom ošišanom undercut frizurom, majici dugih rukava i trapericama djevojku je položio na tlo u sjedeći položaj, a onda joj je skinuo jaknu i izvadio nož te pokidao majicu, izloživši njezine grudi pogledima svih prisutnih. Zavezao joj je ruke zavezavši uže za stup na čijem se vrhu nalazio sat. Stavio joj je povez preko očiju i ostavio je tako. Krenuo je prema svom prijatelju, koji je ujedno bio i Michaelov prijatelj, Leonu. Leon je bio u svojoj poznatoj kožnoj jakni, crnim radnim hlačama i visokim cipelama. Njegova obrijana glava sa smeđom bradom i smeđim očima iza kojih se moglo vidjeti uživanje, zgrozili su me. Usta je raširio u široki osmijeh, a u svojoj ruci držao mobitel i snimao djevojku. Leon i taj drugi tip razgovarali su o tome što će napraviti curi, koliko bi novaca mogli dobiti za nju.

Wa r T hunde r —re c e nz i j a

puno protuzračnih topova. Također, sviđa mi se kako možete kamuflirati avion ili tenk. Na Youtube-u ima puno videozapisa o tome kako trebate igrati i s kojim vozilom. Municije su u War Thunderu Armor Piercing i APC, odnosno Armor Pier-cing Capped te HE ili High Explosive. Postoje različite vrste aviona, kao što su Bombarderi, Lovci i Fighte-ri. Svaki od tih tipova avio-na ima svoj zadatak. Zada-tak je Bombardera letjeti što više u zrak, mogu bom-bardirati neprijateljske tvor-nice i utvrde, dok je zadatak Lovaca i Fightera štititi Bombardere. Glazba je u igrici odlična jer vas inspi-rira i motivira na igru.

Sonny

War Thunder igrica je u kojoj možete u isto vrijeme voziti tenkove, avione i brodove. Igru je dizajnirala Gajin Entertaiment, ruska tvrtka koja je osnovana 2002. godine. U igri postoje različite vrste bitaka, kao npr. arkadne (Arcade Bat-tles), realistične (Realistic Battles), simulacijske bitke (Simulator Battles), Custom Battles i World War (svjetski rat). Kao i u World of Tanksu, vozila su podije-ljena na rankove samo što ne idu do deset već kod aviona idu do šest, a kod tenkova idu do sedam ran-kova. Postoje i različite nacije, kao što su Njema-čka, Velika Britanija, Rusi-ja, Francuska, Italija, Japan, SAD, Kina i Švedska. Ar-kadne su bitke one u kojima možete voziti tenkove ili avione. U sukobu ste s osta-lim protivničkim igračima kojih u bitci ukupno bude trideset dva ranka. Mape su u igri drugačije. Najpozna-

tije su Abandoned Factory, Advance to the Rhine, Ala-ska, Sands of Sinai i dr. Realistične su bitke namije-njene onom tipu igrača koji igra duže sesije, npr. ako vozite avion i ostanete bez municije možete se vratit u bazu i pričekati 30 sekundi nakon čega možete ponov-no poletjeti i poraziti nepri-jatelja. Simulacijske bitke bazirane su na realističnim bitkama. Osobno najviše volim igrati s avionima i tenkovima. Tu imam najvi-še iskustva. Sviđa mi se što kao i u World of Warshipsu ili World of Tanksu možete dobiti različite medalje ako tijekom bitke napravite nešto dobro, npr. uništite puno brodova s avionom ili

S t r a n i c a 9

Postoje i različite nacije,

kao što su Njemačka,

Velika Britanija, Rusija,

Francuska, Italija, Japan,

SAD...


No, onda su se odjednom okrenuli prema nama s oprezom na licima, a Leon je pogledao prema Michaelu vadeći pištolj iz ruke i ispaljujući metak u idućem trenu. Osjetio sam toplinu i bol u svom desnom ramenu. Michael je viknuo Leonu da ostavi djevojku na miru, no sve njegove riječi pretvorile su se u vrisak pun boli dok je padao na pod hvata-jući se rukom za bok. Leon je vrisnuo Michaelovo ime i potrčao prema njemu. Michael je ležao na podu dok mu je krv natapala košulju. Krenuo sam prema Michaelu, polako pritišćući svoju ruku pokušavajući zaustaviti krvarenje. Leon je klečao pored Michaela i nadvio se nad njega, pokušavajući mu zaustaviti krvarenje šamarajući ga i vičući mu da ostane živ. Približio sam se Leonu i primijetio da njegov pištolj leži pored njega. Podi-gao sam ga i uperio ga u Leonovog prijatelja te ispalio metak. Leonov prijatelj srušio se na pod uz vrisak pun boli, hvatajući se za nogu. Krenuo sam prema njemu sa sadističkim osmijehom na licu. Taj dan nešto se probudilo u meni, nešto za što nisam znao da posto-ji, nešto zbog čega sam toliko uživao dok sam pucao u Leonovog prijatelja, slušajući njegove vriskove ispunjenje boli…

Zero

Izvor foto: https://www.wesa.fm/post/dormont-hollywood-theater-screens-third-man-part-90th-anniversary-celebrations

Izvor foto: https://checkpcrequirements.com/war-thunder/


Tet ov i ra nj e

L u c i d n i s no v i

ponovno stvoriti već pos-tojeće djelo bez obzira na cijenu. Zato, prilikom tetoviranja pripazite tko vas tetovira, što stavljate na svoje tijelo, je li pros-tor sterilan i nastojte na svoje tijelo staviti ono što uistinu želite već ne-ko vrijeme jer tetovaža ostaje za cijeli život!

Novinarka: učenica Lana Zubak, 4.a

Kako popularnost tetova-ža raste, tako se poveća-va i vjerojatnost kopira-nja tetovaže. Osobno nemam tetovažu, ali bih ju jednom voljela imati. Volim crtati i suosjećam s tattoo majstorima koji potroše sate dizajnirajući nekome tetovažu kako bi ona u konačnici dobila svoj izgled. No javlja se problem kopiranja već zaštićenih tetovaža, onih tetovaža koje su zaštiće-ne autorskim pravom

tattoo majstora. Lošiji tattoo majstori pokušava-ju kopirati već nečije radove i to ne bude uvi-jek dobro. Inspirirati se tuđim djelom normalno je, ali ono treba biti pot-puno drugačije od već postojećeg originala. Ne treba preuzimati nečiju tuđu ideju kao svoju. Sprječavanje krađe teto-važa uglavnom „leži u rukama“ umjetnika. Sva-ki ugledni i profesionalni tattoo umjetnik odbit će

podsvijest, možemo na-praviti velike promjene u našoj osobnosti. Postoje razne vježbe i metode kako doći do lucidnih sno-va.

Novinarka: učenica Daja-na Novaković, 2.b

Svi ponekada sanjamo, no nekih se snova ne sjećamo kada se pobudimo. Snovi su priče i slike koje naš um stvara dok spavamo. Lucid-ni su snovi u kojima je oso-ba svjesna kako sanja i u takvim snovima moguće je kontrolirati neke situacije. Najčešće možemo ostvariti nešto što u pravom svijetu

ne bismo mogli. Lucidni su snovi spontani, ali raznim metodama i vježbama mo-žemo postići lucidnost. Lucidnost je nešto svjesno i jasno. Neki znanstvenici tvrde kako u lucidnim sno-vima upoznajemo sebe i svoj um. Kada počnemo lucidno sanjati, pristupamo našoj podsvijesti. Kroz našu

E K O O S S t r a n i c a 1 0

Tetoviranje je za

cijeli život, stoga

oprez!



Izvor foto: https://www.thisiscolossal.com/2019/08/esther-garcia-tattoos/

Izvor foto: https://stylesatlife.com/articles/dove-tattoo-designs/

Izvor foto: https://novi.ba/storage/2015/06/05/5571bd63-2fc8-4634-a9c7-6388b0765237-dreaming.jpg

Izvor foto: https://i0.wp.com/post.greatist.com/wp-content/uploads/sites/2/2020/01/132001-Is_It_Possible_to_Give_Yourself_Lucid_Dreams-1296x728-Header.jpg?w=1155&h=1528

Ži vo t ne vr i je d no s t i —z na te l i š to va m je v a žno ?

što nam je važno. Vrijedno-sti se formiraju na nesvjes-noj razini pod utjecajem odgoja, obitelji, okoline, društvenog sustava, religije, medija, učitelja. Razvijaju se i učvršćuju kako rastemo i sazrijevamo. Svatko od nas ima svoj osobni vrijed-nosni sustav po kojem proc-jenjuje je li mu nešto ili netko važan u životu.

Teško je procijeniti životne vrijednosti. Mnogi bi rekli kako je život neprocjenjiv dok opet čovječanstvo svo-jim brojnim postupcima dokazuje da prema životu postupa kao da je to najma-nje vrijedna stvar na svije-tu. U životu postoje mnoge vrijednosti—životne vrijed-nosti (iako je i život sam po sebi vrijedan) samo je pita-nje koliko mi cijenimo te vrijednosti? Sigurno smo svi puno puta čuli kako su

prave životne vrijednosti obitelj, prijatelji, zdravlje… No činjenica je da većina ljudi zapravo ne zna što im je važno u životu. Kažu važna im je obitelj, a onda ih nema kod kuće jer previ-še rade. Kažu da im je naj-važnije zdravlje, a onda se iscrpljuju jurnjavom za novcem dok ne obole. Ka-žemo da nam je nešto važ-no, a onda se ponašamo potpuno suprotno tomu. Ipak mi sami biramo ono

B L I ZA N A C —G EM I NI MA N ( 2019 . )

upoznao svog klona, namje-ravao povući u mirovinu s obzirom da je prošao puno više borbi nego mlađi. Nji-hovu borbu možemo uspo-rediti kao svađu s vlastitim ogledalom. Oni se na pos-ljetku sprijatelje, pobjede neprijatelja te stariji Will posvoji mlađeg, pokušava mu pružiti sve ono što nije mogao u svom mladom životu. Dramatična glazba, pogotovo tijekom akcijskih scena, apsolutno je i bez pretjerivanja vrhunska! U konačnici, film koji biste trebali pogledati!

Novinarka: učenica Ana Koprivnjak, 2.b

ŽANR: akcija/Sci-Fi/drama

REDATELJ: Ang Lee

GLAVNE ULOGE: Will Smith, Mary Elizabeth Winstead, Clive Owen, Benedict Wong

SINOPSIS: Izuzetno vješti plaćeni ubojica postaje me-ta svog mlađeg klona

RECENZIJA: Ovaj je film na početku prikazivanja bio prepun negativnih komenta-ra, no meni nije jasno zaš-to? Razumljivo je da se radi o redatelju Ang Leeu, oska-rovcu koji je snimio neke od najboljih modernih kla-sika. S obzirom na to da iza filma Gemini Man stoje vrhunska imena, definitivno je mogao biti puno bolji, no svejedno je dovoljno zani-mljiv, zabavan i pun solid-ne akcije što ovaj film čini onim klasičnim akcijskim

filmom koji je se gleda po principu „Pusti mozak na pašu i uživaj.“ Najjači adut filma je Will Smith koji je obje uloge odradio na svo-joj klasičnoj iznadpros-ječnoj razini. Uz to, kombi-nacija Willa i CGI-a kojim se dobila pomlađena verzija njegovog klona napravljena je vrlo interesantno. Ta-kođer je na relativno dobar način prikazana velika slič-nost, ali tako i neke određe-ne razlike između njih dvo-jice. Iako su obojica iznim-no vješti plaćeni ubojice, vidi se onaj dobar balans mladosti i iskustva. U sceni gdje se dva Willa nađu u borbi vidljivo je pokazano kako je mlađi Will brži te nije istrošen kao stariji, ali stariji Will mogao je „igrati“ na jednu važnu kartu, a to je iskustvo. Sta-riji se Will, prije nego je

S t r a n i c a 1 1

Uživaj u filmu i

#ostanikodkuće!



Recenzija filma

Izvor foto: https://novosti.hr/blizanac-pogledate-prvi-sluzbeni-trailer-i-plakat-filma/ Izvor foto: http://www.palatkacinema.com/pics.html

Zaspala sam i sanjala kako je život ljepota, probudila

sam se i vidjela kako je život

dužnost.

Ellen Sturgis Hooper

C a l l o f D uty 2 — re c e nz i ja

Vrijednosti nam omogućuju da upravljamo svojim emo-cijama i svojim ponaša-njem, onime što mislimo i govorimo. Život je jedan i bitno je da što prije vidimo što nam je stvarno važno te da posložimo prioritete i živimo s njima u skladu. Imajmo na umu da će nam puno puta biti teško u živo-tu, no kako bi vjernici rekli: „Bog nam daje onoliko težak teret koliki možemo podnijeti.“ U svemu lošem ima i nešto dobro, a kada to primijetimo vidjet ćemo da

nam ipak nije toliko loše.

Počnite živjeti svoj život prije nego što bude prekas-no!

Novinarka: učenica Mag-dalena Tretinjak, 2.b

Svaki nam je dan nova šansa kako bismo promijenili svoj

život.

Call of Duty 2 strateška je igrica. Tematika je igre Drugi svjetski rat. Igrač preuzima ulogu vojnika koji ima razne zadatke na bojnom polju i frontu. U lijevom donjem kutu nalazi se kompas. Žute zvijezde na kompasu označavaju zadatke koje vojnik mora izvršiti. Kampanje su podi-jeljene u tri različite države po deset misija. Glazba djeluje motivirajuće. Prije nego što uđete u misiju, dobijete uvid u bojno polje. Osvrtom vidite kako izgle-da bojište. Također, prije nego uđete u misiju imate opciju na kojoj težini želite igrati misiju. Zvuk oružja u igri fascinantan je, npr. kada igrate Kar98k snajpe-rom zvuk je „brutalan“ i

neopisiv. Najdraža mi je kampanja s Britancima gdje se borite u Libiji i Tobruku protiv Romelovog Aftri-čkog Korpusa. Iako danas ima puno boljih igara na ovu tematiku, Call of Duty 2 osobno mi je najdraži iz cijelog serijala i preporučio bih igru svakome.

Sonny


Svaki nam je dan

nova šansa kako

bismo promijenili

svoj život.



Nekoristan život je rana smrt. Johann Wolfgang von Goethe

Izvor foto: https://i.pinimg.com/originals/2b/fb/6c/2bfb6c0a5b02264bceae7a

5279e5f1fc.png

Izvor foto: https://tse2.mm.bing.net/th?id=OIP.pXdEEQ3bqh6Z0UigHBsb2AHaEO&pi

d=Api&P=0&w=279&h=160

Izvor foto: https://hdwallpapers.imgix.net/wallpaper-

36461567740816xao-rikxszx.jpg?auto=compress&cs=tinysrgb&dpr=1

Izvor foto: https://us.123rf.com/450wm/sergign/sergign1408/sergign140800062/30749949-conceptual-image-of-measuring-passing-time-with-a-close-up-view-of-sand-running-through-an-

hourglass.jpg?ver=6

Izvor foto: https://www.fanatical.com/en/game/call-of-duty-2

A nt on i o Š i pal o — s t r ip umje tn ik

We e z y ha n d ma d e s t uf f — b l i c i n t e rv j u

Lara: Da! Oslikavam po narudžbi. Svaki odjevni predmet drugačije naplaću-jem budući da je svaki uni-katan. Stoga, ukoliko netko želi dar za dragu i voljenu osobu neka slobodno pogle-da moj Instagram profil na kojem možete vidjeti što se nudi. Vidljive su cijene, recenzije i odgovori na najčešća pitanja. Svaki rad jednako mi je drag jer je u njega uložen višesatni trud i rad. Međutim volim dobiva-ti kreativne i inovativne narudžbe. Dogodi se da dobijem puno narudžbi odjednom i ponekad mi je potreban mali odmor jer nema svrhe raditi nešto „na silu“. Tako da kad radim, uvijek radim odmorna i najbolje što mogu uz puno koncentracije.

Hvala Lara i sretno u pos-lu!

Novinarka: učenica Lucija Sudetić, 3.b

Novinarka: Pozdrav, za početak nam možeš reći nešto o sebi?

Lara: Bok svima, zovem se Lara, imam 19 godina i već se neko vrijeme bavim osli-kavanjem odjeće.

N: Što te je potaknulo na oslikavanje odjeće?

Lara: Nažalost ove godine nisam uspjela upisati želje-ni fakultet te sam odlučila naći posao koji istinski vo-lim, a ipak mogu nešto za-raditi. Stoga sam svoj hobi pretvorila u posao.

N: Kako su reagirali rodi-telji?

Lara: Podržali su me. Otac mi je od samog početka velika podrška u ovome što radim. Često mi pomogne oko slanja paketa.

N: Kako je reagirala okoli-na?

Lara: Imam prijatelje koji su od početka podržavali

moj rad i bili podrška. De-čko je također ponosan na mene i uvijek sasluša moje ideje. Svaki zadovoljni ku-pac me čini istinski sret-nom.

N: Jesi li pohađala neku umjetničku školu?

Lara: Nisam završila nika-kvu umjetničku ni likovnu školu, sve sam postigla vje-žbom i dobrom voljom, na-ravno uz malu pomoć inter-neta.

N: Žališ li što si započela ovaj posao?

Lara: Nikako. Rezultati su nadmašili moja očekivanja. Kada sam tek otvorila pro-fil na Instagramu mislila sam da će me zapratiti ne-koliko prijatelja „čisto“ iz solidarnosti. No danas bro-jim gotovo 1000 pratitelja koji iz dana u dan šalju divne poruke.

N: Oslikavaš li po narudžbi i kolika je cijena?

S t r a n i c a 1 3

Svaki rad jednako mi

je drag...



Tomoto Sonic speed demon


Strip Dragonball

by Antonio

Šipalo, 2.g


Welcome to the carnival—Tomoto

Welcome to the carnival—Lettuca

Gangster's paradise


P RO LJ EĆE

na jer je prikazano baš ono što se u proljeće i zbiva. Proljeće predstavlja novi početak pa time donosi i mnoge nove odluke koje želimo prenijeti u navike.

Novinarka: učenica Lucija Bertol, 3.b

Proljeće je jedno od četiri godišnja doba. Službeno počinje 20 .ožujka. Priroda oko nas uvijek nam najavi dolazak proljeća. Tempera-ture se lagano povećavaju, dani postaju sve duži, sve se oko nas budi pa tako u prirodi imamo „vjesnike proljeća“ a to su visibabe, jaglaci, maslačci i tratinči-ce. Kako sve u prirodi pos-taje ljepše, tako i grad pos-taje užurbaniji, ljudi se kre-ću, šeću i posjećuju razna događanja.

Neke zanimljivosti o pro-ljeću od starih civilizacija:

Kelti su nekada davno po-četak proljeća slavili kao uskrsnuće Sunca, u starom

Rimu njegov je početak označavao početak nove godine, a s druge strane u Grčkoj je to označavalo ponovno rođenje Dioniza, boga plodnosti zemlje, ve-selja, vegetacije. Postoji poznata građevina Stone-henge koja je izgrađena u motivu proljeća tako što je konstruirana na jedinstven način pa se u zoru prvoga dana proljeća sunce izdiže točno iznad menhira („dugi kamen“).

Mnogo je lirskih pjesama napisano o proljeću, nasli-kano je puno crteža jer pro-ljeće inspirira. Umjetnici su nadahnuti i stvaraju svoja djela koja su uistinu poseb-

S t r a n i c a 1 5

Sretan Uskrs!


Izvor foto: https://www.farmersalmanac.com/spring-equinox-first-day-spring

Izvor foto: https://cstms.berkeley.edu/2019/03/13/soliciting-spring-affiliate-news/

Izvor foto: https://www.ancient-origins.net/ancient-places-europe/secret-stonehenge-mounds-artifacts-and-intrigue-008552

Sretan i blagoslovljen Uskrs svim učenicima, roditeljima

i djelatnicima škole!

ravnateljica Lidija Žaper, prof.

by Antonio Šipalo, 2.g

Izvor: internetski portali

Osigu ran je i zaš t i t a p o d at aka u mr ež i

zaštiti poruka koju drugi neće lako ili nikako razu-mjeti i pročitati, navela je ljude da se koriste raznim načinima zaštite.

Kriptologija je grana zna-nosti koja se dijeli na krip-tografiju i kriptoanalizu. Kriptografija, šifriranje (grč. krýptō – skrivam, po-krivam + gráfō – pišem) jest znanost o načinima pretvaranja informacija u neshvatljiv oblik, razumljiv samo primatelju koji raspo-laže posebnim znanjima za njihovo vraćanje u prvobi-tan oblik. Kriptografija ima korijene u starom Egiptu i Grčkoj od čijih se vremena razvija gotovo usporedo s razvojem ljudskog društva. U engleskom se govornom području šifriranje naziva kodiranjem (Coding ili Co-difying), a šifra kôdom (Code). Kriptoanaliza zna-nost je koja proučava de-kripciju podataka bez poz-natoga ključa. Kriptografija se do pojavljivanja interne-ta zvala klasična kriptogra-fija, a danas se zove suvre-mena kriptografija. U dana-šnjem svijetu povjerljivost komunikacije znači zaštitu privatnih i poslovnih poda-taka. Zato se kriptografija stalno razvija, a s njome i znanost o razbijanju šifri – kriptoanaliza.

Natalija Stjepanek, prof.

Osiguranje i zaštita podata-ka važni su pri njihovom razmjenjivanju i prenošenju unutar informacijskih susta-va tvrtki, računalnih mreža i baza podataka. Informacij-ski sustav tvrtke čine: sklo-povlje, programi, podatci, računalne mreže i ljudi. Zaštita od krađe i zloupora-be podataka jedan je od prioritetnih zadataka pri izgrađivanju nekoga infor-macijskog sustava ili raču-nalne mreže.

Mogući izvori opasnosti u informacijskom sustavu mogu biti ljudski (uništenje medija, brisanje podataka, zlonamjerni programi, tero-risti) ili prirodni (požar, poplava, prašina, Sunčeva svjetlost).

Osim zaštite od mogućih opasnosti, podatke treba zaštititi i od neovlaštene uporabe te osigurati tajnost podataka i informacija. Od niza metoda osiguranja i zaštite u informacijskom sustavu najčešće se primje-njuju sljedeće:

metoda identifikaci-je,

metoda provjere ovlasti,

metoda zaštite u prijenosu,

kriptografska meto-da.

Metoda identifikacije takav je oblik zaštite u kojem se svaki korisnik, prije nego što obavi bilo kakvu trans-akciju ili pristupi sustavu, mora fizički ili logički iden-

tificirati. Primjerice, ne može ući u prostoriju ako se prije toga ne identificira otiskom prsta, bojom glasa, šarenicom oka ili upisiva-njem lozinke na tipkovnicu, a onda mu sustav provjere dopušta ili ne ulaz u sustav. Metoda provjere ovlasti slijedi nakon identifikacije. Korisnik uspješno ulazi u informacijski sustav, ali može obavljati samo one poslove za koje je ovlašten (pristup bazi podataka, pri-jenos podataka, uporabu određenih softverskih proi-zvoda).

Metoda zaštite u prijenosu temelji se na fizičkoj izola-ciji kanala komuniciranja i/ili na primjeni standardnih protokola komuniciranja koji imaju ugrađene meha-nizme zaštite.

Kriptografska metoda rabi se za podatke u informacij-skom sustavu sadržaja koje-ga treba posebno zaštititi. Enkripcija (kriptiranje, šif-riranje) jest pretvaranje izvornog teksta u tajni tekst, a dekripcija (dešifriranje) jest postupak vraćanja tajnog teksta (kriptiranoga) u izvorni tekst.

Enkripcija podataka

Zaštita podataka, programa i računala vrlo je važna pri izgrađivanju i održavanju informacijskih sustava i računalnih mreža.

Potreba za zaštitom podata-ka stara je gotovo koliko je star i čovjek. Želja da se


Digitalni kutak

Natalija Stjepanek,

prof.

ŽI VO T „ I NF L UE N CE R A“

go grade mrežu poznansta-va i povećavaju broj pratite-lja. Gradnja „brenda“ zah-tjeva rad bez radnog vreme-na i konstantno usavršava-nje. Ako mislite da imate sve potrebne karakteristike „influencera“ imajte na umu da je put do ozbiljnog posla težak, neće biti lako te trebate „upregnuti“ sve svoje kreativne, fotografske i marketinške moći ka-ko biste napravili od sebe utjecajnu osobu.

„Influenceri“ danas, kažu stručnjaci, mogu biti svi, a samo neki radeći taj posao koji za sobom povlači broj-na pitanja, mogu izgraditi „carstva“. Društvene mreže razvile su se do te mjere da su postale ozbiljan i unosan posao pa tako danas „influenceri“ na njima raz-vijaju svoja poslovna cars-tva, postaju svjetski poznate ličnosti, a stručnjaci predvi-đaju da će se taj fenomen nastaviti jer ljudi vjeruju drugim online korisnicima te osjećaju bliskost na druš-tvenim mrežama. Tvrtke znaju kako se radi o osoba-

ma koje imaju utjecaj na određenu ciljnu grupu i uživaju njezino povjerenje te to koriste kako bi usmje-rili potrošačke navike. Ne moraju se posebno truditi doći do potrošača i ciljne grupe, već angažiraju „influencera“ s kojim dobi-ju njegove sljedbenike. Biti „influencer“ u Hrvatskoj znači raditi dodatni posao koji plaća račune dok gradiš svoj brend. To je posao u kojem se rezultati ne pojave preko noći i samo najustraj-niji uspijevaju. Svi „influenceri“ u početku ne naplaćuju svoje usluge ne-

P E TA K 13 .

ra, hodanje ispod ljesta-va, gaženje po pukotinama na pločniku i sl. Strah od petka 13. mo-že postati fobija. Triskaide-kafobija naziv je za genera-lizirani strah od broja 13. Ponekad i ja znam čak po-vjerovati u petak 13. jer mi se neke čudne stvari dogode na taj dan. Inače kad se nešto tako dogodi, smatram da je u pitanju ipak samo loša sreća.

Novinarka: učenica Dajana Novaković, 2.b

Prije osamdesetak godina rodio se mit o petku 13. i ljudi ga nazivaju najnesret-niji danom u godini. No, prema statističkim podatci-ma broj nesreća tijekom petka 13. ne razlikuje se od ostalih dana u godini.

Tvrdi se da je taj dan nesre-tan jer je Isus bio žrtvovan na petak, a na Posljednjoj večeri bilo ih je 13, s tim da je upravo izdajnik Juda bio trinaesti. Neki povjesničari tvrde kako je upravo na petak 13. Eva pojela jabuku

sa stabla spoznaje, Noa je upregnuo svoju barku, a babilonska se kula srušila.

Zabilježen je i slučaj 1976. godine kada je Daz Baxter iz New Yorka ostao kod kuće zbog straha od petka 13., a onda je strop pao na njega. Postoji i niz drugih slučajeva zbog kojih ljudi vjeruju da je to nesretan dan. Praznovjerni ljudi na petak 13. jako su oprezni pa izbjegavaju neke postup-ke, kao što je otvaranje kišobrana unut-

S t r a n i c a 1 7

#Ostanidoma

#Čuvajzdravlje

#budimoodgovorni

#COVID-19

#ČitajEKOOS



Izvor foto: http://srpskacafe.com/wp-content/uploads/2019/09/13-foto-sd-ilustracija.png


S druge strane, svi oni koji se još uvijek dvoume treba li im ili ne treba takav oblik oglašavanja svog proizvoda ili usluge, trebaju razmisliti komu se žele približiti, na koju publiku „ciljaju“ te tko bi najbolje mogao predsta-viti proizvod.

ZANIMLJIVOST: Youtube „infulencer“ je, kojeg slije-di 983.000 pretplatnika u

Hrvatskoj, Marko Kofs. Njegov kanal temelji se na igranju igrica kao npr. Mi-cekraft, Fortnite itd.

Jedan je od rijetkih koji ne upotrebljava psovke i poš-tuje pravila online komuni-kacije. Naravno, sve prepo-ruke ukoliko vas taj sadržaj zanima.

Novinarka: učenica Ana Koprivnjak, 2.b




Izvor foto: https://www.index.hr/magazin/clanak/sami-su-otkrili-evo-koliko-hrvatski-influenceri-traze-za-jednu-objavu/2101118.aspx

Izvor foto: https://www.youtube.com/channel/UCvwDNr7ec4Qaa_25VYOMhxg

Izvor foto: https://www.index.hr/magazin/clanak/ovo-su-najveci-influenceri-u-hrvatskoj/2018278.aspx


Uredništvo i lektura:

Doris Goljevački, prof.

Korektura:

Marijana Biljan, prof.

Recenzenti u ovom br.:

Natalija Stjepanek, prof.

Logo novina i Facebook škole: Sanda Duk, dipl. oec.

Internetska stranica škole: Draženka Galošević, prof.

R o đ e n da n „ NK O s i j e ka “

„NK Osijek“ nogometni je klub koji je među 4 najbolja hrvatska nogo-metna kluba na ljestvici HNL-a, ponajviše zbog igrača koji su došli u no-gometni klub. Također je jedan od najpopularnijih klubova u Slavoniji. Svo-ju prvu utakmicu klub je odigrao 16. ožujka 1947. protiv gradskog suparni-ka „Mladost“. Osijek je tada pobijedio 5:0. Kapa-citet stadiona je 18 856. U jesen 1958. klub se preselio na satdion „Gradski vrt“ gdje se nalazi i danas. Prva utak-mica s „NK Zagrebom“ odgođena je zbog trova-nja osječkih igrača, a

uzvrat je odigran 19.7.1973. na stadionu „Maksimir“ pred 65 ti-suća gledatelja od kojih je bilo 25 tisuća osječkih gledatelja. Ta je utakmi-ca u povijesti zabilježena kao najposjećenija u no-gometnoj povijesti RH. Povratak u prvu ligu Osi-jek je izborio u sezoni 1976./77. kada je osvojio prvo mjesto u zapadnoj skupini.

„NK Osijek“ slavi rođen-dan svake godine 27. veljače. Klub je osnovan 1947. te se na taj način obilježava postojanje kluba i njegovi uspjesi.

Sonny

HTTP : // SS-E KONOMSK A - UP RAV N A

- O S . SKOLE . HR/

Trg sv. Trojstva 4 31000 Osijek

031/212-670 fax: 399-353

e-mail: [email protected]

E k o n o m s k a i u p r a v n a š k o l a O s i j e k


Izvor foto: https://nk-osijek.hr/klub/identitet/grb/

Izvor: https://nk-osijek.hr/

#Ostanimokodkuće

#Zaštitimonajmilije

ekoos · učenice drugog razreda (2.f) naše škole barbara uranjek, mihaela moka i aanamarija...

Documents