udk 677 + 687(05) issn 0492-5882 ^asopis za ...tekstil.hist.hr/files/tekstil_2014_63_9-10.pdfudk 677...

UDK 677 + 687(05) ISSN 0492-5882

^ A S O P I S Z A T E K S T I L N U I O D J E V N U T E H N O L O G I J UUREDNI[TVO: HR-10001 Zagreb, Selska cesta 90F - p.p. 829 - telefon: +385 (01) 4818 252, 4818 253, telefaks: 4818 242, e-mail: histºzg.t-com.hr, www.Tekstil.hist.hrIZDAVA^ I VLASNIK: HRVATSKI IN@ENJERSKI SAVEZ TEKSTILACA, ZAGREB, JOURNAL FOR TEXTILE AND CLOT HING TECHNOLOGY Publisher: Croatian Association of Textile Engineers, Zagreb, Croatia, ZEITSCHRIFT FÜR TEXTIL TE -C H NO LOGIE UND BEKLEIDUNGSTECHNIK Herausgeber: Kroatisher Verband der Textilingenieure Zagreb, Kroatien

Glavni urednik/Editor in Chief: Zvonko Drag~evi} (Zagreb),e-mail: zvonko.dragcevicºttf.hrUrednica / Editor: Agata Vin~i} (Zagreb)Urednik on-line izdanja / On-line Editor: @eljko Penava (Zagreb)Predsjednik HIST-a / President HIST: Vinko Bari{i} (Zagreb)Savjet za izdava~ku djelatnost / Publishing CouncilPredsjednik / President: Darko Ujevi} (Zagreb)Uredni{tvo / Editorial Board: Maja Andrassy, Zvonko Drag~evi}, Zlatka Mencl-Bajs, Alka Miheli}-Bogdani}, \ur|ica Parac-Osterman, @elj ko Penava, Dinko Pezelj, Emira Pezelj, Tanja Pu{i}, Dubravko Rogale, Katarina Nina Simon~i~, Zenun Sken-deri, Ivo Solja~i}, Ana Sutlovi}, Darko Ujevi}, Agata Vin~i}, Edita Vujasinovi}, koji su ujedno i ~lanovi Savjeta - svi iz Za-greba.Ostali ~lanovi Savjeta ~asopisa: Sonja Be{enski (Duga Resa); Ivica Birka{ (Pula); Ivan Klanac (Osijek); Miroslav Raljevi} (Omi{); Boò Tomi} (âkovec); Borivoj Sabljak (Vara`din); Ante Kli{mani} (Biograd); Marija Dor~i} (Zadar); Mirjana ]avar (Poèga); Goran Ivekovi} (Klanjec); Ivica Cerove~ki (Krapina); Mirjana Gambiroà-Juki}, Zdenko Brodi}, Ivo Bedalov i Jagoda Divi} (svi iz Zagreba).^lanovi Me|unarodnog savjeta za izdava~ku djelatnost / Mem-bers of the International Publishing Council: Anton Marcin~in (Sk); George K. Stylios (UK); Larry C. Wadsworth (USA).Lektorica / Language Editor: Alice Bosnar (Zagreb)

âsopis izlazi mjese~no u 800 primjeraka.âsopis sufinancira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {por-ta Republike Hrvatskeâsopis se referira u sjede}im publikacijama / Articles are abstracted by or indexed in: Research Alert, Materials Scien-ce Citation Index, Chemical Abstracts, World Textiles Ab-stracts, Textile Technological Abstracts, Textile Technology Digest, Art & Archaeology Technical Abstracts, Bulletin Si-gnalétique, Referativny sbornik, Investigación e Información y de Tensioactivos, publikacije Institute of Textile Technology, CAB Abstracts, World Textiles, Energy Science & Technology, Pascal, Paperchem, PIRA, World Translations Index, EBSCO PublishingGodi{nja pretplata (bez PDV-a) za ustanove i poduze}a 600,00 kn, za inozemstvo 110,- EUR, pojedina~no broj za: u~enike i studente, ~lanove DIT-a 10,00 kn, ne~lanove DIT-a 190,00 kn.Pretplata se pla}a unaprijed, najkasnije 8 dana nakon primitka ra~una. IBAN: HR1123600001101547886Grafi~ka priprema i tisak: Denona d.o.o., Zagreb

Tekstil Vol. 63 br. 9 str. 283-... Zagreb, rujan 2014.

SADRŽAJ / CONTENTS

Upute autorima / Instructions for the authorsIzvorni znanstveni radovi / Original scientific papersŽ. Penava, D. Šimić Penava, M. Nakić:Istraživanje utjecaja utkanja osnove i potke na Poissonov koefi cijent tkanine / Investigation of warp and weft take-upinfl uence on Poisson’s ratio of woven fabric ........................................ 217

Domaće vijesti .................................................................278

Vijesti iz inozemstva ........................................................279

283Ž. PENAVA i sur.: Istraživanje utjecaja utkanja osnove i potke na Poissonov koefi cijent tkanine, Tekstil 63 (7-8) 217-227 (2014.)

Utjecaj anizotropije i fi noće pređe na modul elastičnosti kulirnog desno-desnog pletiva

Prof.dr.sc. Željko Penava, dipl.ing.1

Prof.dr.sc. Diana Šimić Penava, dipl.ing.2

Prof.dr.sc. Zlatko Vrljičak, dipl.ing.1

1Sveučilišta u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultetZavod za projektiranje i menadžment tekstila2Sveučilište u Zagrebu, Građevinski fakultetZavod za tehničku mehanikuZagreb, Hrvatskae-mail: [email protected] 3.1.2014. UDK

Izvorni znanstveni rad

Pletiva su elastični ortotropni materijali. U ovom radu analizira se utjecaj anizotropije pletiva i fi noće pređe na vrijednosti prekidne sile, istezanja pri prekidu i inicijalnih modula elastičnosti pletiva pri djelovanju vlačne sile na uzorke koji su izrezani pod različitim kutom u odnosu na smjer redova pletiva. Ispitane su četiri vrste glatkog kulirnog desno-desnog pletiva izrađenog s različitim fi noćama pamučnih jednostrukih pređa. Za različite kutove rezan-ja uzorka eksperimentalno su određeni inicijalni moduli elastičnosti. Izračunata su odstupanja i ona pokazuju dobro podudaranje eksperimentalnih rezultata i računski dobivenih vrijednosti inicijalnih modula elastičnosti, pa se navede-ne teorijske jednadžbe s visokom točnošću mogu koristiti za izračun inicijal-nih modula elastičnosti pletiva za proizvoljno odabrane smjerove. Na osnovi istraživanja zaključeno je da se mjerenja trebaju provesti na uzorcima pletiva koji su izrezani u smjeru nizova, redova i pod kutom od 45°. Dokazano je da s porastom duljinske mase pređe rastu i vrijednosti inicijalnih modula elastičnosti i prekidne sile, istezanje pri prekidu se smanjuje.Ključne riječi: kulirno desno-desno pletivo, fi noća pređe, anizotropija, inicijalni modul elastičnosti, jednoosno istezanje, prekidna sila

1. UvodMehanička svojstva tekstilnih ploš-nih tvorevina (pletiva i tkanina) pod djelovanjem vlačnog opterećenja počela su se proučavati 1937.godine [1, 2]. Kada se kut djelovanja vanj-skog vlačnog opterećenja mije nja, mijenjaju se i elastične konstante (moduli elastičnosti i Poissonov koefi cijent). Anizotropija je karak-teristika pletiva i tkanina, koja utječe na njihova fi zikalna i mehanička svoj-

stava. Fizikalna i mehanička svojstva pletiva određuju opseg njihovog kraj-njeg korištenja u različitim potrebama i aplikacijama. Stoga je bitno imati bolje razu mije vanje parametara koji utječu na ponašanje tih materijala. Opterećenja koja djeluju na pletiva su relativno mala, a to znači da su ispod granice prekida. Trodi men zio-nalna defor macija obično se odvija u odjeći tije kom pokreta tijela i može uklju čivati ne samo istezanje u proiz-

voljnim smjerovima, nego i posmik, savijanje i tlak [3, 4]. Mjerenje iste-zanja pletiva kod djelovanja vlačne sile u različitim smjerovima je učin-kovit način da se karakterizira anizo-tropija i strukturne promjene pletiva [5, 6]. Ujedno je jednoosno istezanje i najrašireniji postupak ispitivanja i analize fi zikalnih i mehaničkih svoj-stava tekstilnih proizvoda [7, 8]. Na početku istezanja odnos između naprezanja i istezanja je propor-

Tekst naslovatekst naslova284

cionalan. S daljnjim istezanjem iste-zanje počinje brže rasti od naprezanja. Prema tome, odnos između napre-zanja i istezanja više nije linearan [9-11]. Granica između područja gdje je odnos između naprezanja i istezanja linearan (elastično područje) i područja gdje je taj odnos nelinearan zove se granica popuštanja. Granica popuštanja je točka do koje je iste-zanje potpuno elastično i nakon raste-rećenja iščezava. Veličine naprezanja i deformacija tekstila pri promjeni kuta nagiba dje-lovanja vlačne sile su također jako važne [12, 13]. Mnogi istraživači polaze od klasične teorije elastičnosti s pretpostavkom da je pletivo anizo-tropni materijal s dvije ravnine si-metrije. Čvrstoća i deformacija ple-tiva se teorijski proučavaju po moću određenog geometrijskog modela [14, 15]. Postoji veza između Poisso-nova koefi cijenta, modula smicanja i modula elastičnosti tek stila [16, 17]. Svrha ovoga rada je analizirati utjecaj fi noće pređe i anizotropije pletiva na vrijednosti prekidnih sila, istezanja pri prekidu te na vrijednosti inicijalnih modula elastičnosti. Usporedbom eksperimentalnih i računski dobive-nih vrijednosti inicijalnih modula elastičnosti treba dokazati primje nji-vost teorijskih jednadžbi za računanje inicijalnih modula elastičnosti pletiva za proizvoljno odabrane smjerove djelovanja vlačne sile.

2. Teorijske osnove modula elastičnosti pletiva

Pletivo je tekstilni plošni proizvod sastavljen od očica. Pod pojmom ple-tiva razumijeva se tekstilni plošni proizvod sastavljen od redova i nizo-va očica. Očica je osnovna jedinica pletiva. Očice nastaju tako da se nit dovodi u valovit oblik, tj. kulira se, a zatim isprepliće s drugom niti pri čemu najprije nastaju poluočice, a zatim isprepletanjem sljedećih niti nastaju očice. Očice mogu biti desne (prave) i lijeve (krive). Kulirna ple ti-va su takva pletiva koja nastaju

poprečnim dovođenjem pređe na igle, tj. pređa se dovodi vodoravno kao potka kod tkanja, i ovakva pređa se savija u valovit oblik, tj. kulira, te se iz ovako savijene pređe oblikuje red po red očica. Jedno od naj zna-čajnih svojstava pletiva za odjeću je njegova elastičnost u smjeru redova i nizova. Desno-desno kulirno pletivo je zbog svoje strukture nekoliko puta rastezljivije u smjeru redova nego u smjeru nizova.Pletiva su elastični ortotropni mate-rijali koji se u pogledu strukturnih karak teristika defi niraju kao orto-totropne ploče s dvije međusobno oko mite ravnine elastične simetrije [18]. Te ravnine elastične simetrije su ravnine ortotropije, a njihovi presjeci su glavne osi. Os x je u smje-ru redova, a os y je u smjeru nizova pletiva, sl.1.

2.1. Dijagram naprezanje-istezanje pletiva

Funkcionalna veza između napre-zanja i deformacija ne može se odre-diti teorijski, već samo eksperimen-talno ispitivanjem uzoraka izrađenih od određenog materijala. Mehaničke karakteristike uglavnom se istražuju unutar područja elastičnosti, znači u uvjetima niskih opterećenja [19, 20]. Tijekom djelovanja vlačne sile dola-zi do pojave naprezanja u pletivu i njegovog istezanja (produljenja). Na sl.2. prikazana je krivulja odnosa na-prezanja i istezanja pletiva.Analizom dijagrama naprezanje-iste-zanje (sl.2) može se uočiti da se kri-vulja sastoji od tri glavna dijela [21]. Prvi dio (I) je linearni (pravocrtni)

dio OA koji predstavlja elastični dio pletiva u kojem dolazi do pomicanja niti u prepletu. Drugi dio (II) je neli-nearan i nalazi se na krivulji između točaka A i B. U dijelu AB, uz pomi-canje niti u pletivu dolazi i do rasterećenja niti u njenom elastičnom području. Treći dio (III) je linearan i nalazi se na krivulji između točaka B i C. Nakon točke B, uz dalji porast sile, pređa se počinje deformirati i pletivo poprima trajne deformacije. Točka C predstavlja točku prekida. Prvi, linearni dio krivulje do točke A ima mali kut nagiba. Kod rastezljivo-sti pletiva u smjeru redova kut nagiba je mali. Međutim, treći linearni dio dijagrama, koji počinje od točke B, ima puno veći kut nagiba s obzirom na apscisu.Pretpostavlja se da je krivulja opte-rećenje (naprezanje)-istezanje pleti-va pravac ili približno pravac prije granice popuštanja, točka A. Napre-zanje u različitim smjerovima djelo-vanja vlačne sile je približno u li-nearnom odnosu s deformacijom do granice popuštanja. Dakle, može se za to područje primijeniti Hookeov zakon za anizotropno ponašanje ma-terijala kada vlačna sila djeluje u proizvoljnom smjeru, tj. kad se osi k, l ne podudaraju s glavnim osima x, y [22], (1):

(1)

Sl.1 Shematski prikaz pletiva- element ortotropne ploče

Tekst naslovatekst naslova 285

σk i σl su normalna naprezanja, τkl je posmično naprezanje, εk, εl su relati-vne normalne deformacije, γkl je re-lativna posmična deformacija, Ek, El su moduli elastičnosti, Gkl je modul posmika, αk, αl su elastični koefi cijen-ti, νkl, νlk su Poissonovi koefi cijenti za proizvoljni koordinatni sustav k, l.

2.2. Moduli elastičnosti pletiva u različitim smjerovima

Moduli elastičnosti Ek, El za proizvoljni smjer djelovanja vlačne sile, tj. u koordinatnom sustavu k, l čije se osi ne poklapaju s glavnim osima x, y (redovi i nizovi pletiva) do biju se pomoću izraza za transfor-maciju elastičnih konstanti, koji su prikazani u jednadžbama (2) i (3) [23]:

(2)

(3)

gdje je φ kut između glavne osi x i smjera djelovanja vlačne sile, (sl.1); Ex, Ey su moduli elastičnosti u dva glavna smjera (smjer redova φ=0°, smjer nizova φ=90°); Gxy je modul posmika; νxy je Poissonov koefi cijent pri istezanju pletiva u smjeru nizova.

Zbog vrijednosti trigonometrijskih funkcija na komplementarnim kuto-vima će biti Ek=El. Zato će se u dalj-njim razmatranjima promatrati samo modul elastičnosti Ek označen sa Eφ.Modul elastičnosti Eφ u svakom smje-ru istezanja se izračunava pomoću slije deće jednadžbe:

(4)

Brojčane vrijednosti Ex, Ey, Gxy i νxy dobiju se eksperimentalnim ispiti-vanjem uzoraka pletiva u laborato-riju. Međutim, u standardnim uvjeti-ma vrijednosti Gxy i νxy se jako teško mogu odrediti eksperimentalnim mjerenjima. Zato se modul posmika Gxy i Poissonov koeficijent νxy zamjenjuju s modulima elastičnosti E45°, Ex i Ey čije vrijednosti je jedno-stavnije mjeriti u laboratoriju pri je-dnoosnom istezanju pletiva kada vlačne sile djeluju u smjerovima φ=0°, 45°, 90°.Djelovanjem vlačne sile pod kutem φ=45° primjenom jednadžbe (4) do-biva se izraz (5) za E45°:

(5)

Uvrštavanjem izraza (5) u jednadžbu (4) dobiva se izraz (6):

(6)

Jednadžba (6) daje matematičku vezu između modula elastičnosti za bilo koji smjer djelovanja vlačne sile i Ex, Ey i E45°.

3. Eksperimentalni dioU eksperimentalnom dijelu rada iz-vedeni su pokusi na rastezanje uzo-raka glatkog kulirnog desno-des nog pletiva pri statičkom opte rećenju. Pri tom ispitivanju određene su veličine vlačnih sila i pri padna istezanja, te su dobiveni podaci o prekidnim silama i iste zanjima pri prekidu [24]. U tu svrhu primijenjene su klasične me-tode i instrumenti za ispitivanje vlač-nih svojstava pletiva. Pri tome treba paziti da mjerni sustav nema utjecaja na ispitni uzorak [25]. Po moću rezultata ispitivanja izračunati su inicijalni moduli elastičnosti ovis no o smjeru djelovanja vlačne sile na pletivo. Eksperiment je proveden mje renjem deformacije pletiva kod djelovanja vlačne sile do prekida i to: u smjeru redova (φ=0°), u smjeru ni-zova (φ=90°), te pod kutovima 15°, 30°, 45°, 60°, 75° u odnosu na redove pletiva.Provedenim eksperimentom želi se odrediti utjecaj fi noće pređe i smjera djelovanja vlačne sile na vrijednosti prekidne sile, istezanja pri prekidu i na vrijednosti inicijalnog modula elastičnosti pletiva, te dokazati točnost izračuna inicijalnog modula elastičnosti pomoću teorijskih jednadžbi.

3.1. Uzorci pletiva i metoda za ispitivanje

Za izradu uzoraka pletiva korišten je kružnopletaći dvoiglenični stroj fi noće E 17 koji je pleo s 8 pletaćih sustava smještenih na promjeru ig-lenica 200 mm (8 e“), pri radnoj

Sl.2 Generalizirana krivulja naprezanja σ i istezanja pletiva ε


brzini cilindra od 60 min-1 s brojem igala od 432x2. Prema preporuci proizvođača stroja koji ima fi noću E17 poželjno je koristiti pamučne jednostruke pređe fi noće 12 do 36 tex. Za ova istraživanja prihvaćena je bila optimalna dubina kuliranja prik-ladna za fi noću pređe 20 tex. Pri izabranoj dubini kuliranja moglo se plesti pređama fi noće 16, 20, 25 i 30 tex. U zonu pletenja pređe su se dovo-dile istim vlačnim silama koje su iznosile 3±1 cN. Mjerena je sila pov-lačenja pletiva koja je kod pletenja s pređom finoće 16 tex prosječno iznosila 14 cN/igli, a pri pletenju s pređom fi noće 30 tex iznosila je 23 cN/igli.Za ovo istraživanje korištene su jednostruke pamučne pređe nazivne fi noće 16, 20, 25 i 30 tex, a njihovi uzorci pletiva označeni su oznakama U16, U20, U25 i U30, tab.1.S navedenim pređama izrađeno je po deset metara pojedinog uzorka pletiva. Već se pri izradi pletiva uo ča-va utjecaj fi noće pređe na različite parametre strukture pletiva. S fi nijim pređama dobije se uže, laganije i po-roz nije pletivo, a s grubljim pređama šire, masivnije i punije pletivo. Os-novni parametri analiziranih pletiva prikazani su u tab.1.Zbijenost očica u redu i nizu pletiva su određeni su na 1 cm duljine. Mjer-na metoda i postupak po kojima se ispitivala debljina pletiva defi nirana je normom HRN ISO 5084:2003. Za određivanje broja nizova i redova očica na jedinicu duljine korištena je norma DIN EN 14971.Prije samog ispitivanja svi uzorci su kondicionirani u uvjetima standardne atmosfere (relativna vlažnost zraka 65 ±2 %, temperatura 20 ±2 °C). Za

ispitivanje vlačne čvrstoće uzoraka, izrezani su standardni uzorci dimen-zija 200 x 50 mm, ukliješteni u ste-zalj ke uređaja na razmaku od 100 mm, te izloženi jednoosnom vlačnom opterećenju do postizanja prekida pri brzini povlačenja od 100 mm/ min, uz predopterećenje za uzorke U16 i U20 od 2 N, a za uzorke U25 i U30 od 5 N.Uzorci su izrezani u sedam različitih smjerova (sl.3): u smjeru redova (φ=0°), smjer nizova (φ=90°), te pod kutovima 15°, 30°, 45°, 60°, 75° pre-ma redovima pletiva. Smjer djelo va-nja vlačne sile tijekom izvođenja po-ku sa je uvijek jednak. Za svaki nave-deni smjer rezanja uzorka ple tiva, provedeno je pet mjerenja. Vlačna svoj stva svih uzoraka ispi tivana su prema HRN EN ISO 13934-1:2013 metodom ispitne trake na ure đaju za mjerenje čvrstoće pletiva, tj. na dina-mometru.

mometar koji radi na načelu kon-stantne brzine deformacije.

3.2. Prikaz rezultata ispitivanjaPri djelovanju vlačne sile F mjeri se odgovarajuća uzdužna deformacija, tj. istezanje ε. Srednje vrijednosti rezultata mjerenja djelovanja vlačne sile F i pripadnog istezanja ε za uzorke koji su izrezani pod kutovima 0°, 15°, 30°, 45°, 60°, 75° i 90° u od-nosu na smjer redova prikazane su na F-ε dijagramima, sl.4-7.Pripadajuće srednje vrijednosti pre-kidne sile Fφ (N) i istezanja pri pre-kidu εφ (%) prikazane su u tab.2 za sve smjerove rezanja uzoraka pletiva U16, U20, U25, U30.Ovisnost veličine prekidne sile Fφ o fi noći, odnosno duljinskoj masi pređe i kutu rezanja uzoraka s obzirom na smjer redova za sve vrste ispitanih uzoraka pletiva prikazana je na sl.8. Neovisno o smjeru rezanja uzorka, vrijednost prekidne sile raste s porastom duljinske mase pređe. Prekidna sila pletiva ima najveću vrijednost kada su uzorci rezani u smjeru nizova (φ=90°). Sa smanjen-jem kuta φ, vrijednosti prekidne sile se smanjuju, najmanju vrijednost po-prima kada su uzorci rezani pod ku-tom φ=30° u odnosu na smjer redo-va. Pri daljnjem smanjenju kuta pre-ma smjeru redova (φ=0°), vrijednosti prekidne sile blago se povećavaju.Ovisnost veličine istezanja pri prekidu εφ o fi noći pređe i kutu re-zanja uzoraka s obzirom na smjer redova za sve vrste ispitanih uzoraka pletiva prikazana je na sl. 9. Istezanje pri prekidu u ovisnosti o duljinskoj masi pređe pokazuje suprotnu pravilnost od prekidne sile. S porastom duljinske mase pređe, vrijednosti istezanja pri prekidu blago rastu kada su uzorci izrezani u smjeru nizova (φ=90°) do kuta 45°. Kada se smjer rezanja uzoraka mi-jenja od kuta 45° do smjera redova (φ=0°), s porastom duljinske mase pređe, vrijednosti istezanje pri preki-du se smanjuju.Vrijednosti istezanja pri prekidu blago se povećavaju kada su uzorci

Tab.1 Osnovni parametri strukture pletiva

Parametar strukture pletiva Oznake uzoraka pletiva U16 U20 U25 U30

Zbijenost očica u redu, Dh (oč./cm) 11,8 10,9 10,1 10,1Zbijenost očica u nizu, Dv (oč./cm) 11,0 12,0 12,8 13,2Utrošak niti u očici, ℓ (mm) 3,22 3,20 3,20 3,21Debljina, d (mm) 0,62 0,71 0,82 0,88Površinska masa, m (g/m2) 131 168 211 246

Sl.3 Shematski prikaz smjerova (ku-tova) izrezivanja uzoraka

Za ispitivanje korišten je dinamometar Statimat M njemačke tvrtke Textec-hno. Navedeni dinamometar Statimat M je potpuno automatiziran, mikro-procesorski upravljan, statički dina-


Sl.7 Dijagram sila-istezanje (F-ε) za uzorak pletiva U30

Tab.2 Srednje vrijednosti istezanja pri prekidu i prekidne vlačne sile

Oznaka uzorakaKut rezanja φ (°)

U16 U20 U25 U30εφ (%) Fφ (N) εφ (%) Fφ (N) εφ (%) Fφ (N) εφ (%) Fφ (N)

0 406,53 78,90 395,53 72,79 343,08 92,41 314,99 137,7415 371,89 37,52 312,63 44,19 291,91 83,13 285,11 111,0830 284,11 36,30 218,27 43,01 203,19 72,88 215,67 114,2645 109,04 47,28 100,60 51,43 127,28 85,37 109,84 169,8860 49,72 95,62 60,48 87,16 59,76 111,29 76,68 253,5875 37,44 161,70 46,32 159,95 51,20 210,53 64,56 348,8890 42,16 321,03 47,96 359,69 51,64 400,72 66,40 524,90

Sl.4 Dijagram sila-istezanje (F-ε) za uzorak pletiva U16 Sl.5 Dijagram sila-istezanje (F-ε) za uzorak pletiva U20

Sl.6 Dijagram sila-istezanje (F-ε) za uzorak pletiva U25

izrezani u smjeru nizova (φ=90°) do kuta 60°, a nakon tog kuta vrijednosti istezanja pri prekidu povećavaju se znatno brže do uzoraka rezanih u smjeru redova (φ=0°). Najveće prekidno istezanje je kada su uzorci izrezani u smjeru redova očica, a najveća prekidna sila se pojavljuje kada su uzorci izrezani u smjeru nizova očica.Na sl.10 i 11 prikazane su fotografi je početnog stanja uzorka i stanja is pi-

tanog uzorka U30 za silu u točki A (sl.2) uz povećanje 55x kada je uzorak izrezan u smjeru redova (φ=0°), pod kutom od 45° i u smjeru nizova (φ=90°). Fotografi je na sl.11 pokazaju da je deformacija istezanja uzorka U30 u smjeru nizova (φ=90°) uz navedenu os djelovanja sile (označeno strelicom) prilično jedno-lika, a deformacija istezanja u smjeru redova (φ=0°) i pod kutom od 45° je nepravilna, što ukazuje na pojavu

složene unutarnje napetosti između pređa.

3.3. Eksperimentalne vrijednosti inicijalnih modula elastičnosti

Iz prikazanih dijagrama, na slikama 4-7, koriste se vrijednosti vlačne sile u elastičnom linearnom području. Inicijalni modul elastičnosti Eφ je određen iz prvog linearnog područja na krivulji naprezanje-istezanje (σ- ε) koje se određuje praćenjem eks-


Sl.8 Ovisnost veličine prekidne sile Fφ o fi noći pređe i smjeru rezanja uzorka

Sl.9 Ovisnost veličine istezanja pri prekidu εφ o fi noći pređe i smjeru rezanja uzorka

Tab.3 Eksperimentalno dobivene vrijednosti modula elastičnosti Eφ (kPa)

Oznaka pletiva E0° E15° E30° E45° E60° E75° E90°

U16 0,30 0,32 0,43 0,67 1,60 4,38 8,33U20 0,38 0,47 0,58 1,02 2,69 6,34 9,29U25 0,71 0,74 0,90 1,54 3,27 7,69 10,84U30 0,93 1,06 1,21 2,22 3,99 8,53 11,53

Sl.10 Početno stanje uzorka U30 uz povećanje 55x izrezanog pod kutovima 0°, 45°, 90°

Sl.11 Stanje uzorka U30 kod sile koja djeluje u točki A uz povećanje 55x izrezanog pod kutovima 0°, 45°, 90°

perimentalnih podataka pomoću regresijske kontrolne karte, odnosno pravca regresije [26]. U tom području

je linearan odnos sile, odnosno napre-zanja i istezanja.

Inicijalni modul elastičnosti Eφ se defi nira kao nagib krivulje napre za-nje-istezanje u linearnom području elastičnih deformacija gdje vrijedi Hookeov zakon za jednoosno stanje naprezanja (7):

(7)

gdje je b širina (mm), a d debljina pletiva (mm).


Koristeći vrijednosti F i ε u elastičnom području i izraz (7) računaju se srednje vrijednosti inicijalnih modula elastičnosti Eφ u odnosu na proizvoljni smjer rezanja uzorka pletiva. Za uzorke pletiva U30 na krivulje na-prezanje-istezanje (σ-ε) u elastičnom području, tj. u linearnom dijelu se pos tave linearne regresijske jed nadž-be i pripadni koefi cijenti regresije pri rezanju uzoraka u smjerovima 0°, 45° i 90°, sl.12. Nagib krivulje, od-nosno koeficijent smjera pravca predstavlja modul elastičnosti Eφ.Dobivene eksperimentalne vrijed-nosti inicijalnog modula elastičnosti Eφ za kutove 0°, 15°, 30°, 45°, 60°, 75° i 90° su prikazane u tab.3.Dijagram ovisnosti eksperimentalno dobivenih vrijednosti inicijalnog modula elastičnosti Eφ o fi noći pređe i kutu rezanja uzorka pletiva u odnosu na smjer redova prikazan je na sl.13.S porastom duljinske mase pređe rastu i vrijednosti inicijalnog modula elastičnosti Eφ za bilo koji smjer re-zanja uzorka. Neovisno o finoći pređe, vrijednosti inicijalnih modula elastičnosti se povećavaju s porastom kuta φ rezanja uzorka u odnosu na smjer redova. Najmanje vrijednosti ini cijalnog modula elastičnosti do-bivene su kod uzoraka izrezanih u smjeru redova (φ=0°), zatim dolazi do blagog povećanja do uzoraka re-zanih pod kutom 45°, te se vrijedno-sti modula elastičnosti naglo pove-ćavaju do najveće vrijednosti kod uzoraka pletiva izrezani u smjeru ni-zova (φ=90°).

4. Računske vrijednosti inicijalnih modula elastičnosti i usporedba rezultata

Na osnovi eksperimentalnih vrijed-nosti E0°, E90° i E45° iz tab.3 i pomoću izraza (6) izračunate su vrijednosti modula elastičnosti Eφ u ovisnosti o promjeni kuta rezanja uzorka pletiva. U tab.4 su prikazane računski do-bivene vrijednosti modula elastičnosti za različite kutove rezanja uzoraka

pletiva (0°, 15°, 30°, 45°, 60°, 75° i 90°).Dijagram računskih vrijednosti mo-dula elastičnosti Eφ (kPa) uzoraka pletiva od 0° do 90° za svakih 5° prikazan je na sl.14.U tab. 5 prikazana su odstupanja D u postocima između eksperimentalnih vrijednosti (tab.3) i računskih vrije-dnosti (tab.4) inicijalnih modula

elastičnosti Eφ. Odstupanja D (%) su izračunata prema izrazu (8):

(8)

Kod uzoraka izrezanih u smjeru redova (φ=0°), u smjeru nizova (φ=90°) i pod kutom 45°, razlike u postocima između eksperimentalnih

Sl.12 Dijagram naprezanje-istezanje (σ- ε) i pravci regresije za pletivo U30

Sl.13 Eksperimentalne vrijednosti inicijalnog modula elastičnosti Eφ za uzorke pletiva izrezanih pod kutovima od 0° do 90° (uz skalu od 15°)

Tab.4 Računske vrijednosti modula elastičnosti Eφ (kPa)

Oznaka pletiva E0° E15° E30° E45° E60° E75° E90°

U16 0,30 0,33 0,42 0,67 1,34 3,61 8,33U20 0,38 0,42 0,59 1,02 2,24 5,57 9,29U25 0,71 0,77 1,00 1,54 2,89 6,44 10,84U30 0,93 1,02 1,37 2,22 4,24 8,32 11,53


i računskih vrijednosti inicijalnih modula elastičnosti Eφ su 0 %. To sli-jedi iz jednadžbe (6) zbog pe rio-dičnosti sin i cos funkcija za te vrijednosti. Negativne vrijednosti odstupanja pokazuju da su dobivene računske vrijednosti Eφ veće od eks-perimentalnih vrijednosti Eφ. Nave-dene teorijske jednadžbe (6) s visokom točnosti mogu koristiti za izračun modula elastičnosti pletiva.U tab.6 prikazane su jednadžbe regresije i koefi cijente korelacije za četiri uzorka pletiva. Jednadžbe re-gresije su polinomi trećeg reda koji jako dobro opisuju krivulju računskih vrijednosti modula elastičnosti i koriste se za računanje module elastičnosti Eφ u ovisnosti o promjeni smjera rezanja uzoraka.

Sl. 14 Računske vrijednosti inicijalnog modula elastičnosti Eφ za svakih 5°

Tab.5 Odstupanja D u (%) između eksperimentalnih i računskih vrijednosti Eφ

Oznaka pletiva 0° 15° 30° 45° 60° 75° 90°U16 0 -2,14 1,50 0 16,42 17,51 0U20 0 10,04 -0,90 0 16,78 12,08 0U25 0 -4,35 -10,55 0 11,52 16,21 0U30 0 3,38 -13,12 0 -6,42 2,55 0

5. ZaključakPletiva se mogu defi nirati kao orto-tropni materijali za koje se u li near-nom elastičnom području krivulje naprezanja-istezanja može primijeniti Hookeov zakon za anizotropno po na-šanje materijala pri proračunu modula elastičnosti kada su uzorci pletiva rezani u proizvoljnom smjeru. S po-rastom duljinske mase pređe, rastu vrijednosti prekidne sile i inicijalnih modula elastičnosti Eφ, a istezanje pri prekidu se smanjuje. Inicijalni moduli elastičnosti se povećavaju s porastom kuta rezanja uzorka u odnosu na smjer redova. Najveći modul elastičnosti je kada su uzorci izrezani u smjeru nizova (φ=90°), a najmanja vrijednost modula elastičnosti je kada su uzorci izrezani u smjeru re-

dova (φ=0°). Vrijednosti prekidne sile su najveće za izrezane uzorke u smjeru nizova pletiva, a prekidnog istezanja za smjer redova pletiva. Eksperimentalni rezultati pokazuju primjenjivost teorijskih jednadžbi za računanje modula elastičnosti pletiva za proizvoljno odabrane smjerove rezanja uzorka pletiva. Mjerenja se moraju provesti samo kada vlačna sila djeluje na uzorke pletiva koji su rezani u smjeru nizova, redova i pod kutom od 45°. Jednadžbe regresije su polinomi trećeg stupnja čiji koefi ci-jenti korelacije potvrđuju vrlo visoku povezanost između kuta djelovanja sile i modula elastičnosti.

L i t e r a t u r a :

[1] Kovar R., B.S. Gupta: Study of the Anisotropic Nature of the Rupture Properties of a Plain Woven Fab-ric, Textile Research Journal 79 (2009.) 6, 506-516

[2] Peirce F.T.: The geometry of cloth structure, Journal of the Textile Institute 28 (1937.) T45-T96

[3] Leaf G.A.V.: Analytical Plain Weave Fabric Mechanics and the Estimation of Initial Shear Modu-lus, Journal of the Textile Institute 92 (2001) 3, pp70-79

[4] Bao L. et al.: Determining the Ap-parent Shear Rigidity of Textile Fabrics by Uniaxial Tensile Test, Sen’i Gakkaishi 53 (1997.) 4, 139-145

[5] Pan N., M-Y. Yoon: Structural An-isotropy, Failure Criterion, and Shear Strength of Woven Fabrics, Textile Research Journal 66 (1996.) 4, 238-244

[6] Thirwell B.E., L.R.G. Treloar: Non-Woven Fabrics. Part VI: Di-mensional and Mechanical An-isotropy, Textile Research Journal 35 (1965) 9, pp827-835

[7] Bassett R.J. et al.: Experiment Methods for Measuring Fabric Mechanical Properties: a Review and Analysis, Textile Research Journal 69 (1999.) 11, 866–875

[8] Leaf G.A., A. Glaskin: The geom-etry of plain knitted loop. Journal of the Textile Institute (1955) 25, 587

[9] Ramakrishna S.: Characterization and modelling of the tensile prop-

Tab.6 Jednadžbe regresije i koefi cijenti korelacije (r) za E(φ)

Oznaka pletiva Jednadžba regresije E(φ) rU16 3·10-5·φ3 - 0,0027·φ2 + 0,0602·φ + 0,085 0,9922U20 2·10-5·φ3 - 0,0008·φ2 + 0,0082·φ + 0,410 0,9917U25 3·10-5·φ3 - 0,0011·φ2 + 0,0182·φ + 0,697 0,9935U30 8·10-6·φ3 - 0,0011·φ2 + 0,0377·φ + 1,154 0,9913


erties of plain weft-knitfabric-re-inforced composites, Composites Sci. Technol. (1997) 57, 1-22

[10] Zhangyu F.Z., C. Yanmo, L. Hairu: Effects of pre-stretching on the ten-sile properties of knitted glass fi ber fabric reinforced polypropylene composite, J. Thermoplastic Com-posite Mater. (2006) 19, 399-411

[11] Kawabata S.: Nonlinear mechan-ics of woven and knitted materi-als. In Textile Structural Compos-ites (Chou, T. W. and Ko, F. K., eds). Elsevier, 1989

[12] Shanahan W.J. et al.: Character-izing the Elastic Behavior of Tex-tile Fabrics in Complex Deforma-tions, Textile Research Journal 48 (1978.) 9, 495-505

[13] Kilby W.F.: Planar Stress-strain Relationship in Woven Fabrics, Journal of the Textile Institute 54 (1963) T9-T27

[14] Kawabata S. et al.: The Theoreti-cal Investigation on the Biaxial Tensile Properties of Plain Knitted Fabrics, Part 1: Theory, Sen’i Ki-kai Gakkaishi, 23 (1970) T95-T108

[15] Gommers B. et al.: Modelling the elastic properties of knitted fabric-

reinforced composites, Composite Science and Technology 56 (1996) 685-694

[16] Bao L. et al.: Error Evaluation in Measuring the Apparent Poisson’s Ratios of Textile Fabrics by Uni-axial Tensile Test, Sen’i Gakkaishi 53 (1997) 1, 20-26

[17] Lloyd D.W. et al.: An Examination of a “Widejaw” Test for the Deter-mination of Fabric Poisson Ratio, Journal of the Textile Institute 68 (1977) 299-302

[18] Lekhnitskii S.G.: Theory of Elas-ticity of an Anisotropic Elastic Body, Mir Publishers, Moscow, 1981

[19] Zouari R. et al.: Experimental and numerical analyses of fabric off-axes tensile test, The Journal of The Textile Institute 101 (2010) 1, 58-68

[20] Kelay M.S., D.L. Bader, P.E.. Reed: Mechanical deformation mechanisms in knitted fabric com-posites, J. Thermoplastic Compos-ite Mater., (1997) 10, 76-84

[21] Vrljičak Z.: Utjecaj sile u niti na ulazu u pletaći sistem na mehanička svojstva desno-desnog kulirnog

pletiva, Tekstil 39 (1990.) 9, 544-549

[22] Penava Ž., D. Šimić: Analysis of the elastic constants of woven fab-rics for at random chosen exten-sion directions, Tekstil 61 (2012.) 7-12, 169-179

[23] Penava Ž., Šimić Penava D., Knezić Ž., Determination of the Elastic Constants of a Plain Wo-ven Fabrics by Tensile Test in Various Directions, Fibres & Tex-tiles in Eastern Europe 22 (2014) 57-63

[24] Jinyun Z, L. Yi, J. Lam, C. Xuy-ong: The Poisson Ratio and Mod-ulus of Elastic Knitted Fabrics, Textile Research Journal 80 (2010) 18, 1965-1969

[25] Postle R. et al.: The Mechanics of Wool Structures, Ellis Horwood Limited Publishers, Chichester, UK, 1988., ISBN 0-7458-0322-9

[26] Ozkul B, D. Karaoglan: Regres-sion control chart for determina-tion of Young’s modulus: A case study. Scientifi c Research and Es-says; 6 (2011) 30, 6393-6403

SUMMARYInfl uence of anisotropy and yarn count on the modulus of elasticity of weft rib knitted fabric

Ž. Penava1, D. Šimić Penava2, Z. Vrljičak1

Knitted fabrics are elastic orthotropic materials. This paper analyzes the effect of anisotropy of knitted fabrics and yarn count on the value of breaking force, elongation at break and initial modulus of elasticity under the action of tensile forces on samples that were cut at different angles to the direction of knitting. Four types of weft rib knitted fabrics with different fi neness of single cotton yarn were tested. For different angles of cutting samples, initial modulus of elasticity were determined experimentally in the laboratory. Deviations were calculated and they show good agree-ment between experimental results and the calculated values of initial modulus of elasticity, so the theoretical equa-tions can be used with high accuracy to calculate the initial modulus of elasticity of knitted fabrics in various direc-tions. Therefore, the measurements need to be implemented when the tensile force acting on the knitted fabric samples which are cut in the direction of courses, wales and at the angle of 45°. It has been proved that with the increase of the value of yarn count, the values of initial modulus of elasticity and breaking force increases, while simultaniously elongation at break decreases.Key words: weft rib knitted fabric, yarn count, anisotrophy, initial modulus of elasticity, unaxial elongation, breaking force1University of Zagreb, Faculty of Textile Technology 2 University of Zagreb, Faculty of Civil EngineeringZagreb, Croatiae-mail: [email protected]

Received January 3, 2014


Einfl uss der Anisotropie und Garnfeinheit auf den Elastizitätsmodul von Rechts-Rechtsware

Maschenwaren sind elastische orthotrope Materialien. In dieser Arbeit werden die Auswirkungen der Anisotropie der Maschenware und der Garnfeinheit auf Reißkraft, Reißdehnung und Anfangselastizitätsmodul unter der Wirkung der Zugkräfte auf Proben, die unter verschiedenen Winkeln in die Strickrichtung geschnitten wurden, untersucht. Vier Typen der glatten Rechts-Rechtsware, die aus einfachen Baumwollgarnen mit unterschiedlichen Feinheiten gestrickt wurden, wurden geprüft. Anfangselastizitätmodule für verschiedene Schnittwinkel von Proben wurden experimentell im Labor bestimmt. Abweichungen wurden berechnet und sie zeigen eine gute Übereinstimmung zwischen Versuch-sergebnissen und den berechneten Werten des Anfangselastizitätsmoduls; deshalb können die theoretischen Gleichun-gen mit hoher Genauigkeit verwendet werden, um das Anfangselastizitätsmodul von Maschenwaren in verschiedenen Richtungen zu berechnen. Es ist aufgrund der Untersuchungen festgestellt worden, dass die Messungen der Gestri-ckproben, die in der Richtung von Maschenreihen und -stäbchen und unter dem Winkel von 45° geschnitten wurden, durchgeführt werden sollten. Es ist bewiesen worden, dass mit Garnfeinheitserhöhung die Werte von Anfangselasti-zitätsmodul und Bruchkraft zunehmen, während die Bruchdehnung gleichzeitig zurückgeht.


Karakterizacija i učinkovitost medicinskih obloga za kronične rane

Doc. dr. sc. Maja Somogyi Škoc, dipl. ing.1

Dr. sc. Emira Pezelj, red. prof. u mirovini1 Darinka Ležaić, mag. ing. teks. teh.2

1Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultetZavod za materijale, vlakna i ispitivanje tekstila, Zagreb2Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Zagreb, Hrvatskae-mail: [email protected] 12.1.2014. UDK

Izvorni znanstveni rad

Istraživane su medicinske obloge za dijabetičko stopalo, koje pripada skupini kroničnih rana. Kronične rane od pamtivijeka su bile velik problem, kako kod određivanja uzroka nastanka, tako i u liječenju. U njihovom liječenju vrlo su učinkovite medicinske obloge koje su izrađene najsuvremenijim tekstilnim prerađivačkim procesima uz dodatak antimikrobnih i sličnih sredstava, ovisno o namjeni. Za liječenje dijabetičkog stopala koristi se velik broj medicinskih obloga različitih konstrukcijskih karakteristika i mehanizama djelovanja. U radu su korištene četiri vrste obloga koje su pomogle u liječenju jednog od najtežih oblika dijabetičkog stopala, a što je potkrijepljeno slikama od početnog do zadnjeg stadija bolesti. Ispitivanim oblogama određene su osnovne kon-strukcijske karakteristike, sirovinski sastav i sposobnost otapanja. Budući da su obloge izrađene od visokoučinkovitih vlakana, korištena je spektroskopija Fourierovom transformacijom u infracrvenom području uz dodatak za površinsku analizu (FTIR-ATR). Djelotvornost uzoraka ispitana je na konkret-nom primjeru, tj. na bolesniku s dijabetičkim stopalom, a u suradnji s prim. dr. sc. Dubravkom Huljevom, dr. med., Kliničkom bolnicom sv. Duh i Polikli-nikom za baromedicinu OXY – Podružnica Zagreb, KB Dubrava koji su za potrebe ovog rada ustupili slike snimljene tijekom liječenja.Ključne riječi: tekstil, medicinski tekstil, medicinske obloge, obloge za rane, dijabetičko stopalo

1. UvodMedicinski tekstil je jedna od najvažnijih podskupina tehničkog tekstila s godišnjom stopom rasta od oko 4,3% za koju se predviđa da bi do 2017. mogla doseći 8% [1, 2]. Sve veća potrošnja medicinskog tekstila ne iznenađuje s obzirom na predviđanja da će se do 2050. broj stanovnika starijih od 65 godina utrostručiti, a time i potrošnja medi-cinskog tekstila koji ima široko

područje primjene u medicini, zdrav-stvu i području higijene. Životni vijek čovjeka se produžuje, a samim time i izdvajanja za njegov zdrav, dug i što ugodniji život.Može se reći da u razvoju medicin-skog tekstila nema krize budući da je čovjek oduvijek imao potrebu pomoći sebi i bližnjima pri različitim ozljeda-ma, bolestima i sl., a s razvojem umjetnih materijala njegovoj primje-ni i daljnjem napretku gotovo da nema ograničenja. S obzirom na pri-

mjenu, medicinski tekstil se dijeli na:• materijale za vanjsku primjenu, tj.

materijale koji se ne ugrađuju odn. služe kao zaštita od infekcija, sred-stvo za apsorpciju krvi i eksudata, podloga za apliciranje lijekova i pospješivanje zacjeljivanja (kom-prese, zavoji, fl asteri i sl.),

• materijale za izvantjelesnu primje-nu koji su sastavni dio složenih apa-rata tzv. mehanički organi kao što su umjetni bubreg (uklanja otpadne


produkte iz krvi), jetra (odvaja plaz-mu pacijenta i nadomješta je svje-žom), pluća (uklanja CO2 iz krvi i nadomješta svježim O2),

• ugradbene materijale odn. implan-tate kao što su kirurški konac, umjet-ne krvne žile, zglobovi, ligamenti, koža i sl.,

• područje brige o zdravlju i higijeni bolničkog osoblja i pacijenata (kirurška odjeća, posteljina, različiti brisači i dr.) [3].

Tekstilni materijali koji se primjenjuju za medicinski tekstil, obuhvaćaju vlakna, mono- i multifilamentne pređe, tkanine, pletiva, netkani tek-stil, kompozitne strukture i dr. Da bi se osigurala njihova mogućnost upo-rabe u vrlo zahtjevnom području kao što su medicina i zdravstvo, tekstilni materijali moraju imati optimalnu kombinaciju svojstava koja su rele-vantna za određenu specifi čnu pri-mjenu poput biokompatibilnosti, čvrstoće, savitljivosti, propusnosti vlage i zraka, biorazgradivosti i dr.Prilikom „dizajniranja“ tekstilnog materijala ili proizvoda za medicinski tekstil u prvom planu su svojstva i učinkovitost, a potom eventualno estetske i dekoracijske karakteri-stike.

2. Kronične raneKronične rane su od pamtivijeka bile velik problem, kako kod određivanja uzroka nastanka, tako i kod liječenja. Najraniji zapis o ranama je prethisto-rijski crtež pronađen u špilji u Španjolskoj, star oko 20 do 30 000 godina [4]. Prvi pisani podaci koji se odnose na kronične rane nalaze se u zapisima Asiraca u kojima su opisane upute za kirurški tretman rane, te za-pisima Egipćana u Edwin Smithovom papirusu 1700 g. pr. K. gdje se opisuju načini liječenja rane šivanjem [4]. Cijeljenje rane, tj. zarastanje je spo-sobnost organizma da zamijeni oštećene ili mrtve stanice te da „po-pravi“ tkiva nakon oštećenja i zapra-vo znači uobičajen odgovor tkiva na:• ranu (obično na koži),

• infl amatorni proces u unutrašnjim tkivima i organima ili

• staničnu nekrozu u organima nespo-sobnim za regeneraciju [5].

Cilj procesa cijeljenja rane je obnova tkiva do originalnog morfološkog i funkcionalnog stanja, koja počinje vrlo rano, ponekad već unutar 24 h nakon povrede. Prilikom zarastanja rane može doći do komplikacija kao posljedica poremećaja neke od te-meljnih komponenata reparativnog procesa, a jedna od takvih komplika-cija je dijabetičko stopalo (sl.1).

liječenja. Troškovi liječenja bolesnika s kroničnim ranama u Velikoj Brita-niji iznose oko mlrd. GBP godišnje, a na liječenje dekubitusa troši se oko 2.473 mil. eura [4, 5]. U Europi preko 2 mil. bolesnika ima dekubitus, te se troškovi njihovog liječenja procjenjuju na oko 8 mlrd. eura godišnje [4]. Kako bi se smanjili troškovi liječenja, neprestano se radi na razvoju novih tekstilnih obloga za rane koje više nemaju samo klasičnu funkciju zatvaranja rane već sadrže različite čestice npr. srebra, lijekove, npr. antibiotike, antifungicide i sl. koji pospješuju cijeljenje rane, a izrađene su najsuvremenijim tehnika-ma tekstilno-kemijske tehnologije.

2.3. Liječenje rane – obloge za rane

Liječenje rane se može podijeliti u dvije odvojene, ali ujedno i usko ve-zane, skupine. Jedno je sustavno liječenje, a drugo lokalni postupci s ranom. U lokalne postupke pripada liječenje pomoću obloga za rane.Medicinske obloge koje se koriste za kronične rane poput dijabetičkog sto-pala, a prema prethodno navedenoj podjeli pripadaju u prvu skupinu tek-stilnih materijala i služe za vanjsku primjenu, tj. za pospješivanje zacjelji-vanja rana. Danas na tržištu postoji veliki broj komercijalno dostupnih obloga od kojih su najpoznatije sljedeće:• Acticoat silcryst (Smith and Ne-

phew),• Allevyn compression (Smith and

Nephew),• Actisorb Silver 220 (Johnson and

Johnson),• Vivamel (Tosama),• Arglaes – Unomedical/Medline,• Aquacel Ag (ConvaTec),• Caligitrol (Biomedical Technolo-

gies Inc.),• Contreet Foam (Coloplast),• Contreet Hydrocolloid (Coloplast),• Silverlon (Argentum Medical),• SilvaSorb (Medline),• Urgotul SSD (Laboratories Urgo,

Parema) [7].

Sl. 1 Dijabetičko stopalo [6]

Kod sindroma dijabetičkog stopala poremećaj cijeljenja rane uzrokovan je nizom različitih čimbenika. Cilj liječenja je dovesti ranu u fazu granu-lacije, dakle odstraniti sve nekrotično tkivo i fi brinske naslage, te na taj način omogućiti epitelizaciju rane, budući da se proces epitelizacije može odvijati samo ako u podlozi po-stoji uredno granulacijsko tkivo.Danas postoji nekoliko definicija kroničnih rana. Neke se defi nicije te-melje na vremenskom periodu, pa se tako u defi niciji kronične rane navodi da su to rane koje ne zacjeljuju u roku od 6 tjedana, do defi nicije da se o kroničnim ranama može govoriti ukoliko ne zacijele u vremenu od 8 pa do 13 tjedana. Smatra se da je najpri-mjerenija defi nicija kronične rane ta da se kroničnom ranom može nazva-ti svaka rana koja ne zacijeli u predviđenom vremenskom periodu za taj tip i lokalizaciju rane, a da vre-menski period mora biti najmanje 6 tjedana [4]. Kronične rane nerijetko iziskuju učestalo previjanje, i po nekoliko puta dnevno. Takvi bolesnici iziskuju dugotrajno i neizvjesno liječenje koje je povezano s visokim troškovima


Udio srebra za neke od navedenih obloga prikazan je u tab.1. Opće načelo djelovanja većine nave-denih obloga je da se one u vremenu od 48 h na otvorenoj rani otapaju zbog interakcije s mikroorganizmima i drugim tijelima. Na taj način uk-lanjaju nekroze i pospješuju stvaranje „mlade kože“. Neke od navedenih obloga sadrže ap-sorbere ili superupijače, odnosno su-perapsorberi (engl. superapsorber) ko ji imaju vrlo važnu ulogu u suvre-menoj vlažnoj obradi rana gdje je dokazano da se u vlažnoj ali ne mo-kroj okolini postiže brže zacjeljivanje rane. Sposobnost primanja tekućine apsorberi postižu zbog ugradnje tekućine u molekularnu strukturu. Ako kod primanja vode ili vodene otopine tvore gelove nazivaju se hi-drogelovi, a ako se radi o fi no raspo-dijeljenim materijalima koristi se pojam hidrokoloid [11].Danas se najčešće upotrebljavaju slje-deći superapsorberi: alginati, hitosa-ni, karboksimetilceluloze (CMC), poliakrilati, i dr. Neke od navedenih obloga su na bazi bioderivativnih polimera i hidrogelo-va, a oni su na bazi kolagena i algina-ta. Kolagen pripada skupini više-funkcionalnih proteina koji se najčešće nalaze u kostima, koži, teti-vama i ligamentima. Kolagen je bio-razgradljiv i biokompatibilan, odno-sno rijetko izaziva imunološke reakcije organizma. Zato je pogodan za primjenu u biomedicini za dobi-vanje implantata, a u raznim modi-fi kacijama kao nosač biomase ili ak-tivne supstancije lijeka.

Alginati pripadaju skupini polisaha-rida. Dobivaju se iz smeđih algi lat. Ascophyllum nodosum i vrlo često se koriste za dobivanje hidrogelova koji imaju veliku primjenu u medicini zbog svoje biokompatibilnosti. Za primjenu alginatnog hidrogela u me-dicini neophodno je poboljšanje nje-govih mehaničkih svojstava tako da se umjesto ionski umreženih hidroge-lova primjenjuju kovalentno umreženi alginatni hidrogelovi, nastali miješanjem alginata s odgovarajućim biokompatibilnim i biorazgradljivim polimerima prirodnog ili umjetnog porijekla, čiji su lanci znatno fl eksi-bilniji u odnosu na krute lance poli-saharida kakav je alginat [4]. Općenito struktura umjetnog materijala je po-godnija za primjenu budući da se može specifi čno podesiti za bolju potporu tjelesnih funkcija.Od vlakana, za medicinske svrhe najčešće se upotrebljava pamuk. Pojedinačni promjer vlakna iznosi od 10 do 20 μm i zato ima otprilike istu veličinu kao ljudska stanica od 10 do 30 μm. Celuloza je osnovni materijal za karboksimetil celulozu (CMC). Kemijski umrežen CMC može djelo-vati kao apsorber koji može primiti do 300% vode [7].Druga skupina obuhvaća suvremene materijale od umjetnih vlakana. Za medicinski tekstil pretežno se upotre-bljavaju fi lamenti od poliesterskih, polipropilenskih, polietilenskih i ela-stanskih vlakana. Kod membrana i laminata upotrebljavaju se djelomično isti materijali: poliuretanska vlakna, poliesterska vlakna ili politetrafl uore-tilenska vlakna (PTFE). Također se

koriste proizvodi s hidrofi lnim i hi-drofobnim svojstvima za ciljani tran-sport vode na materijalima od umjet-nih vlakana [5].Treća skupina u medicinskom teksti-lu podijeljena je prema načinu djelo-vanja: • primanje vlage, • antibakterijsko djelovanje i • toplinska ugodnost. Povećano razvijanje otpornosti mikroorganizama utječe na to da se pronađu alternative dosadašnjim de-zinfekcijskim sredstvima ili liječenju antibioticima. Srebro je djelotvoran materijal koji sprječava rast bakterija u širokom spektru gram-pozitivnih i gram-negativnih bakterija. Ioni sre-bra zaustavljaju širenje bakterija time što oštećuju funkcionalne procese u stanicama bakterija. S obzirom na tu činjenicu, za tekstilne proizvode da-nas se upotrebljavaju srebrne niti ili fi lamenti naslojeni srebrom [5].Dobivenim pregledom uočljivo je da jedan materijal ne može ispuniti sve zahtjeve; zato najsuvremeniji proizvodi sadrže više materijala, koji obuhvaćaju razne strukturne elemen-te, dodatne slojeve i tvari. Za izradu određenih vrsta medicin-skih proizvoda koriste se različiti tek-stilni prerađivački procesi prerade kao tkanje, pletenje, vezenje, proizvo-dnja netkanog tekstila i dr. koji nude specifi čna rješenja za točno defi nira-ne zahtjeve medicinskih proizvoda s obzirom na to da svojstva individual-no oblikovanih tekstilija određuju njihovu upotrebu.Manje su poznate vezene strukture medicinskih obloga za kronične rane kod kojih je uočljiva trodimenzional-na vezena struktura s porama veličine od 10 do 100 μm, a što omogućuje da stanice i kapilare brzo zarastu. Proizvod se izrađuje na stroju za ve-zenje s čunčićima koji u načelu na-likuje šivanju i radi sa dva sustava niti. Nit se povezuje na naličju mate-rijala pomoću niti čunčića, a poseb-nost strojeva dužine do 20 m je slo-bodan izbor uzoraka pomoću fl eksi-bilnog okvira [7]. Na taj se način

Tab.1 Udio srebra u medicinskim oblogama [8, 9, 10].

Medicinska obloga Udio Ag (mg/100 cm2)Silverlon (Argentum Medical) 546Caligitrol (Biomedical Technologies Inc.) 141Acticoat silcryst (Smith and Nephew) 105Contreet Foam (Coloplast) 85Contreet Hydrocolloid (Coloplast) 32Aquacel Ag (ConvaTec) 8,3SilvaSorb (Medline) 5,3Actisorb Silver 220 (Johnson and Johnson) 2.,7Arglaes powder (Unomedical/Medline) 6,87 mg/g


može proizvoditi površinska struktu-ra sa specijalnim veličinama pora na materijalu koje odgovaraju zahtjevi-ma medicinskih obloga za kronične rane.

3. Metodika radaPrimjenom fi zikalnih i kemijskih me-toda provedena je karakterizacija različitih uzoraka medicinskih obloga za dijabetičko stopalo na kojima su utvrđivana sljedeća svojstva:• provedena je karakterizacija slojeva

uzoraka za ispitivanje,• određen je sirovinski sastav kompo-

nenata mikroskopskom analizom uz primjenu specifi čnih reagensa te mikroskopskim određivanjem tališta,

• analiziran je izgled površine uzo-raka primjenom Dino-Lite digital-nog mikroskopa,

• ispitana je sposobnost otapanja u destiliranoj vodi,

• ispitana je sposobnost otapanja u fi ziološkoj otopini,

• određene su spektroskopske karak-teristike uzoraka primjenom FTIR (spektroskopija Fourierovom tran-sformacijom u infracrvenom području) uz dodatak za površinsku analizu (FTIR-ATR),

• provedeno je ispitivanje djelotvor-nosti uzoraka.

Na temelju provedenih ispitivanja doneseni su odgovarajući zaključci.

3.1. Uzorci za ispitivanjeOznake uzoraka četiriju vrsta ispiti-vanih obloga deklariranih kao Acti-coat silcryst, Actisorb silver, Allevyn compression i Vivamel navedene su u tab.2. Ispitivani uzorci označeni su brojevima od 1 do 4, a korišteni su tijekom eksperimentalnog dijela.

3.2 Metode ispitivanja

3.2.1 Određivanje sirovinskog sastava

Sirovinski sastav je određen mikro-skopiranjem pomoću specifi čnih rea-gensa, a potom je na mikroskopu za određivanje tališta određena točka taljenja. Mi kr osko piranje pomoću

specifi čnih reagensa i otapala prove-deno je metodama analize sirovinskog sastava prema Pravilnicima iz Narod-nih novina br. 41/2010 (Pravilnik o sirovinskom sastavu i nazivima teksti-la, Pravilnik o određenim metodama kvantitativne analize dvokomponent-nih mješavina tekstilnih vlakana i Pra-vilnik o metodama kvantitativne ana-lize trokomponentnih mješavina tek-stilnih vlakana) [12]. Na posebnom mikroskopu za odre-đivanje tališta tvrtke Reichert praćene su promjene na vlaknima do kojih dolazi pod utjecajem topline. Promje-ne na vlaknima registriraju se kao početak savijanja vlakana, gubitak oblika i konačno kao taljenje vlakana, tj. nastajanje polimerne taljevine. Mi-kroskop je opremljen okularom povećanja 10x, a grijani stolić omo-gućuje taljenje u području do 350 ºC.

3.2.2 Određivanje karakteristika površine

Površina ispitivanih uzoraka pretra-živana je i analizirana pomoću susta-va Dino-Lite za mikroskopiranje. Korišten je Dino-Lite Pro AM413T digitalni mikroskop rezolucije 1,3

megapiksela s mogućnošću povećanja do 200x, a koji je računalno povezan. Snimkama se nastojalo utvrditi morfološke karakteristike, prisutnost čestica srebra i njihova raspoređenost. Ispitivanje morfoloških promjena za potrebe ovog rada provedeno je uz različita povećanja od 60 do 160x.

3.2.3 Ispitivanje sposobnosti otapanja

Na ispitivanim uzorcima provedeno je ispitivanje sposobnosti otapanja u destiliranoj vodi i fi ziološkoj otopini. S obzirom na visoku nabavnu cijenu i malu količinu ispitivanih uzoraka, metoda ispitivanja sposobnosti ota-panja provedena je na način da se uzela ista početna masa svakog uzorka, a potom se dodala određena količina destilirane vode ili fi ziološke otopine.Postupak ispitivanja sposobnosti ota-panja u destiliranoj i fi ziološkoj oto-pini proveo se na isti način u labora-torijskim čašama, u sušioniku na temperaturi ljudskog tijela (37 °C) u vremenu od 48 h.

Tab. 2 Oznake i izgled ispitivanih uzoraka

Uzorak Oznaka uzorka Proizvođač Izgled uzorka

1 Acticoat silcryst

Smith & Nephew

Medical LimitedHull HU3Engleska

2Actisorb silver 220

Johnson & Johnson

Medical LimitedGargrave, Skipton UK

3Allevyn com-pression

Smith & Nephew

Medical LimitedHull HU3Engleska

4 VivamelTosama d.o.o.

Domžale, Slovenija


3.2.4. Analiza funkcionalnih skupi-na primjenom FTIR-ATR spektrofotometra

Analiza ispitivanih uzoraka provede-na je spektroskopijom u infracrve-nom području na aparatu Perkin El-mer Spectrum 100 FTIR, uz ATR dodatak za površinsku analizu (FTIR-ATR) i programski paket Spectrum. Spektri su snimani u području valnih brojeva od 400 do 4000 cm-1 pri sob-noj temperaturi. Mjerenja su prove-dena u Zavodu za tekstilno-kemijsku tehnologiju i ekologiju Tekstilno-tehnološkog fakulteta.

3.2.5. Ispitivanje djelotvornosti uzo-raka

Postupci ispitivanja djelotvornosti uzoraka, tj. ispitivanje antimikrobnog i antifungalnog djelovanja uobičajeno se provodi u mikrobiološkim labora-torijima prema za to postojećim nor-mama, a o čemu su pisali S. Bischof Vukušić S. i sur. [13]. Ovim radom želio se postići iskorak te je za potre-be ovog rada djelotvornost uzoraka ispitana na konkretnom primjeru, tj. bolesniku s dijabetičkim stopalom, a u suradnji s prim. dr. sc. Dubravkom Huljevom dr. med., Kliničkom bolni-com sv. Duh i poliklinikom za baro-medicinu OXY – Podružnica Zagreb, KB Dubrava koji su za potrebe di-plomskog i ovog rada ustupili slike snimljene tijekom svake faze liječenja [14]. Liječenje kroničnih rana prika-zanih u ovom radu trajalo je godinu dana.Ovaj način suradnje i dobiveni rezul-tati predstavljaju velik znanstveni iskorak u području medicinskog tek-stila, tj. tehničkog tekstila i uopće tekstilno-kemijske tehnologije.

4. Rezultati ispitivanja i rasprava

4.1. Rezultati određivanja konstrukcijskih karakteristika i sirovinskog sastava

Određivanjem konstrukcijskih karak-teristika uočeno je da su svi ispitivani uzorci višeslojni i različitog sirovin-

skog sastava, a rezultati su prikazani na sl.2-11.

4.1.1. Uzorak 1Uzorak 1 (Acticoat) je uzorak koji je na tržištu zamijenio obloge koje sadrže srebrov-sulfadiazin (SSD) i kloroheksidin (Silvazine). Dekompo-zicijom uzorka utvrđeno je da je riječ o troslojnom uzorku. Gornji (prvi) sloj i donji (treći) sloj su jednaki po svim konstrukcijskim karakteristika-ma, a kasnije je utvrđeno i jednakog sirovinskog sastava. U sredini se na-lazi sloj netkanog tekstila koji je po-stupkom laminiranja spojen s gornjim i donjim slojem (sl.4).Prvi sloj je na licu tamnoplave boje metalnog odsjaja i ta se strana prema uputi proizvođača, stavlja na ranu (sl.2). Na naličju se vidi ostatak ljepi-la nakon postupka laminiranja.Određivanjem točke taljenja prvog i trećeg sloja, čije su vrijednosti bile u

rasponu od 115 ºC do 125 ºC, utvrđeno je da je riječ o polietilenskom vlaknu velike gustoće (PE HD). Prvi i treći sloj su vrlo važni budući da sadrže sreb-ro u nanokristalnom obliku (99,99%) gdje se prema proizvo đačevoj uputi nalazi 0,25 ± 0,4 mg srebra po mg polietilenskog vlakna velike gustoće [15].Srebro je naslojeno s obje strane pr-vog i trećeg sloja, gdje je nasloj vrlo porozan i sastoji se od nanokristala srebra koji su organizirani u vrlo gru-be stupolike strukture. Takva jedin-stvena fi zička struktura u kombinaciji s atomima i molekulama kisika, koji su zarobljeni u kristalnoj rešetki, do-prinosi boljoj topljivosti fi lma koji postupno otpušta srebro sve dok se ne postigne koncentracija u otopini od 66 mg/l, a što je 50 do 100 puta veća razina od očekivane, tj. tipičnih naku-pina djelića srebra.

lice naličjeSl.2 Snimke površine lica i naličja prvog sloja pomoću sustava za mikroskopiranje Dino-lite (povećanje 60x)

Sl.3 Prikaz srebra u kristalnom i nanokristalnom obliku [15]

Prilikom normalne (uobičajene) kristalizacije sre-bra oblikuju se čestice veličine mikrona koje prianjaju jedna na drugu, smanjujući time mogućnost aktivacije površine pri kontaktu s vo-dom i otpuštanje srebra.

Struktura srebra u sustavu ActicoatTM potvrđena je skenirajućim pretražnim mikroskopom u upu-tama proizvođača. Srebrni sloj sastoji se od na-nokristala koji izloženi vodi vrlo brzo postupno otpuštaju srebrove ione, odnosno radikale.

Uobičajena kristalna struktura srebra Srebro u nanokristalnom obliku


SSrebro u kristalnom obliku nasloja-va obje strane prvog i trećeg sloja uzorka 1, gdje mu srednji sloj osigu-rava vlagu za njegovo postupno otpuštanje. Kada se naslojeno srebro navlaži sa sterilnom vodom počinje kontinuirano otpuštanje Ag+ i sličnih srebrovih radikala tijekom narednih dana. Srebro se otpušta sve dok mu to osigurava vlaga iz srednjeg sloja.Dosadašnji objavljeni radovi upućuju na to da postupno otpuštanje srebra u medicinskim oblogama omogućuje brzo i potpuno uništenje esencijalno svih pronađenih patogenih organiza-ma na rani [15].Određivanjem točke taljenja srednjeg sloja, utvrđeno je da je riječ o polie-sterskom vlaknu (Tt = 235–245 ºC), a mikroskopiranjem u specifi čnim reagensima utvrđeno je da je riječ o mješavini viskoznog i poliesterskog vlakna. Načelo djelovanja uzorka 1, tj. ot-puštanja srebra u ionskom obliku prikazan je na sl.5 gdje oba srebrna sloja otpuštaju srebro u ionskom obliku nakon kontakta s vodom.

4.1.2. Uzorak 2Uzorak 2 (Actisorb silver 2) je uzorak koji tako da se aktivni sloj (9.2 x 9.2 cm) zaslužan za cijeljene rane nalazi između dva istovrsna sloja (10,5 x 10,5 cm) koji su međusobno spojeni duž ruba, tako da je aktivni sloj sa svih strana zatvoren poput jastuka u jastučnici.„Jastučnica“, tj. istovrsni sloj je netkani tekstil, a određivanjem točke taljenja utvrđeno je da je riječ o po-

liamidnom vlaknu (Tt = 189-208 ºC) (sl.6.).Aktivni sloj izrađen je od viskoznih vlakana koja sadrže aktivni ugljen, a dodatno su mu lice i naličje impregni-rani srebrom u metalnom obliku po-sebnim postupkom zagrijavanja u pažljivo kontroliranim uvjetima (sl.7.).Kada se takva medicinska obloga položi na kroničnu ranu vanjski sloj upija toksine koji ga onda razgrađuju kao i hlapljivi amini i masne kiseline koje uzrokuju razvoj neugodnih miri-

lice naličjeSl.4 Snimke površine lica i naličja drugog sloja pomoću sustava za mikroskopi-

ranje Dino-lite (povećanje 60x)

Sl.5 Otpuštanje srebra u ionskom ob-liku

lice naličjeSl.6 Snimke površine lica i naličja vanjskog sloja pomoću sustava za mikroskopi-


lice naličjeSl.7 Snimke površine lica i naličja aktivnog sloja pomoću sustava za mikroskopi-


sa. Bakterija prisutna u eksudatu rane također se upija u vanjski sloj, tj. nje-govom razgradnjom dolazi u kontakt s aktivnim slojem koji otpušta svoju aktivnu komponentu – srebro u ion-skom obliku, a što dovodi do uništenja bakterija i širokog spektra patogenih organizama. Mehanizam djelovanja uzorka prikazan je na sl.8. Za ovo načelo djelovanja se tvrdi da uništava kolonije bakterija na rani i tako inhibira infekciju bez popratnih problema koji se inače pripisuju upo-


rabi ciljanih antibiotika i antiseptika [16].Sposobnost upijanja aktivnog ugljena kroz otvorene makro- i mikropore ugljikove matrice prikazana je na sl.9.Aktivni ugljen (aktivni ugljik, i dr.) je ugljen obično biljnog podrijetla na način da je aktiviran za apsorpciju zagrijavanjem ili parenjem pri 1000 °C bez prisutnosti kisika u vakuumu [18]. Ima iznimno veliku površinu i volumen pora koji mu daje jedinstve-na upijajuća svojstva [19]. Za aktivni ugljen i njegovu djelotvornost karak-teristična je struktura ugljika koja sadrži velik broj pora različitog pro-mjera i dužina. Ukupna raspoloživa površina za upijanje kreće se od 400 do 1200 m2 po gramu aktivnog uglje-na i može doseći do 5000 m2 [17]. Apsorpcijska svojstva aktivnog uglje-na koriste se jako dugo za čišćenje tekućina od bakterija, endo- i eksoto-ksina, a što ima značajan utjecaj u

ActisorbTM silver 220, a u Francu-skoj kao ActisorbTM Ag+.

4.1.3. Uzorak 3Uzorak 3 (Allevyn compression) je visokoupijajuća dvoslojna anti-mikrobna obloga, koja se sastoji od upijajućeg spužvastog sloja koji sadrži srebrov-sulfadiazin (SSD) i mikroporozni sloj (sloj koji diše). SSD se koristi kao ciljano antimikrob-no sredstvo kod opekotina i mnogih drugih „teških“ rana već više od pola stoljeća. Dokazano djeluje spram ši-rokog spektra uobičajenih patogenih mikroorganizama [22]. Određivanjem točke taljenja srednjeg (spužvastog) sloja uzorka 3 (sl.10), utvrđeno je da je riječ o poliuretan-skom vlaknu (Tt = 220-280 ºC), a mikro skopiranjem u specifi čnim rea-gensima utvrđeno je da je tkanina na naličju također po sirovinskom sasta-vu poliuretansko vlakno. Uzorak 3 i njegova svojstva konstrui-rana su na način da osiguravaju po-trebnu vlagu na rani. Višak eksudata se upija u hidromolekularnu strukturu pjene, a koji potom isparava kroz mikroporozni sloj. Upijanjem eksu-data povećava se propusnost obloge koja sprječava zasićenje hidromo-lekularne strukture i rizik od macera-

cije kože oko rane ili curenje eksuda-ta, što je najčešći problem drugih obloga.Prema uputi proizvođača SSD čestice su ravnomjerno raspoređene unutar strukture srednjeg sloja obloge (po-liuretanski sloj) čija je glavna zadaća upijanje. Kako se eksudat upija u sre-dišnji sloj i udaljava od rane (načelo usisavanja), postiže se antimikrobna aktivnost budući da se taj trenutak zapravo označava kao okidač za ot-puštanje pozitivno nabijenih srebro-vih iona u koncentracijama većim od 40 ppm u vremenu od 7 dana.

4.1.4. Uzorak 4Uzorak 4 (Vivamel) prema proizvo đa-čevoj deklaraciji je obloga na bazi meda s kalcij-alginatnim vlaknima. Med, koji je pomiješan s alginatnim vlak nima nalazi se između dviju folija gdje se jedna odljepljuje prije sta-vljanja na ranu kako bi se omogućio izravan kontakt meda s ranom. Provjeri proizvođačke deklaracije u ovom se radu nije pristupilo budući da su ispitivanja dugotrajna, usko spe-cijalizirana, a prema Pravilniku o kakvoći uniflornog meda, med se označava prema određenoj biljnoj vr-sti ako u netopljivom sedimentu sadrži

Sl.8 Mehanizam djelovanja uzorka ActisorbTM silver 220 [17]

Sl.9 Mikroskopski prikaz porozne strukture aktivnog ugljena [17]

obradi kroničnih rana [20]. Eksperi-mentalni podaci pokazali su da akti-vni ugljen može apsorbirati bakterije, viruse, različite biospojeve i dr. i in vitro i in vivo [21].Uzorak 2 je uzorak koji se na tržištu Velike Britanije nalazi pod imenom

lice („spužva“) naličje (tkanina) poprečni presjekSl.10 Snimke površine lica i naličja vanjskog sloja, te poprečnog presjeka uzorka 3

pomoću ustava za mikroskopiranje Dino-lite (povećanje 60x)

lice naličjeSl.11 Snimke površine lica i naličja vanjskog sloja uzorka 4 pomoću sustava za

mikroskopiranje Dino-lite (povećanje 60x)


najmanje 45% peludnih zrnaca iste vrste [23]. Med od kestena vrlo je bogat izvor vitamina i minerala (posebno kalcija, mangana i kalija). Ima visok udio šećera (najmanje 80%), niski udio vode (najviše 17%) i niski pH. Sve navedene karakteristike omogućuju mu visoku osmotsku aktivnost, koja stvara okruženje nepovoljno za rast mikroorganizama.Alginatna vlakna dobivena su iz mor-skih algi i u doticaju s ranom stvaraju gel koji okolinu rane održava vlažnom. Sami alginati imaju visoku sposob-nost upijanja sekreta, pri čemu se na-trijevi ioni iz rane izmjenjuju s kal-cijevim ionima iz obloga, što pruža dodatni hemostatski učinak [24].

4.2 Rezultati ispitivanja sposobnosti otapanja

Ispitivanje sposobnosti otapanja pro-vedeno je uz dodatak destilirane vode i fiziološke otopine kao otapala. Korištena je destilirana voda iz labo-ratorijskog destilatora vodljivosti 0,8 · 10-6 S cm-1 i komercijalno doba-vljiva 0,9 % fi ziološka otopina (1000 ml otopine sadržava 9 g natrijevog klorida) Hrvatskog Zavoda za tran-sfuzijsku medicinu. Ispitivanje sposobnosti otapanja ispi-tivanih uzoraka za oba otapala prove-deno je na jednak način:1. svakom uzorku uzeta je ista početna

masa (za otapanje u destiliranoj vodi i fi ziološkoj otopini),

2. uzorci su stavljeni u laboratorijske čaše,

3. uzorci su preliveni ovisno o masi s 10 ml otapala (1 g uzorka – 10 ml otapala),

4. potom su stavljeni u sušionik na 24 h (pokriveni aluminijskom foli-jom) pri temperaturi od 37 ºC,

5. uzorcima kod kojih nije došlo do promjene (otapanja) dodana je dru-ga serija otapala, tj. uzorci su preli-veni, ovisno o masi, sa 20 ml ota-pala (1 g uzorka - 20 ml otapala),

6. potom su stavljeni u sušionik (po-kriveni aluminijskom folijom) na 24 h pri temperaturi od 37 ºC,

7. uzorci su izvagani.Neovisno o korištenom otapalu jedi-no je kod uzorka br. 3 došlo do pro-mjene, tj. on je nabubrio, a što je bilo za očekivati obzirom na to da on sadrži čestice SAP-a, tj. super upija-jućeg, odnosno superapsorptivnog polimera (sl.12). Rezultati ispitivanja sposobnosti ota-panja uz dodatak destilirane vode i fi ziološke otopine kao otapala nisu se pokazali signifi kantnima budući da nije došlo do željenoga, tj. otapanja ispitivanih uzoraka. Budući da pri-likom ispitivanja otapanja nismo imali ranu na kojoj bi se otapanje pro-matralo (lat. in-vivo), a koja svojom strukturom i prisutnim bakterijama, gljivicama i sl. tome doprinosi, ovaj se način ispitivanja ne može ozbiljno prihvatiti. Najbolji pokazatelj ota-panja i ponašanja uzoraka je kasnije ispitana djelotvornost uzoraka, tj. medicinskih obloga na konkretnom primjeru, tj. bolesniku s dijabetičkim stopalom.

4.3. Rezultati analize funkcionalnih skupina primjenom FTIR-ATR spektrometra

Medicinske obloge za dijabetičko stopalo karakterizirane su infracrve-nom spektroskopijom radi utvrđivanja skupina karakterističnih za strukturu polimera, tj. za kemijsku strukturu ispitivane tvari. IR-spektroskopija je vrlo česta metoda karakterizacije po-limera gdje postoji nekoliko pravila koja pomažu pri interpretaciji spekta-ra odnosno identifi kaciji strukture nepoznatog spoja. Konačna potvrda o kemijskoj strukturi postiže se uspo-redbom dobivenog IR-spektra sa spektrom pretpostavljenog spoja, na-vedenim u literaturi (baza podataka) ili bazi podataka u računalu. Računalo pretražuje područje preklapanja frekvencija i intenziteta eksperi-mentom određenih apsorpcijskih vr-pca s vrpcama iz pohranjenih spekta-ra i daje ime spoja ili spojeva najvećeg koefi cijenta (%) sličnosti [25]. Zbog preklapanja velikog broja vrpca po-nekad je teško odrediti koje veze na-staju, a koje nestaju budući da se u ispitivanom području javljaju temelj-ne molekulne vibracije koje obuh-vaćaju:• promjenu duljine veze, tj. rastezanje

veze (engl. stretching),• promjenu kuta između veza, tj. sa-

vijanje veze (engl. bending) [25]. Zbog toga se ovoj analizi pristupilo vrlo oprezno. Na samom početku asi-

Tab.3 Mase ispitivanih uzoraka i dodane količine otapala

Uzorak/otapalo muz. prije [g] Vot. 1 [ml] Vot. 2 [ml] muz. poslije [g] Δm [%] Vuk [ml]

1 destilirana H20 0,0629 0,63 1,26 0,0831 32,1 1,89fi ziološka otop. 0,0629 0,63 1,26 0,0802 27,5 1,89




Vot. 1 - volumen dodan ovisno o masi uzorka (1 g uzorka - 10 ml otapala), Vot. 2 - volumen dodan ovisno o masi uzorka (1 g uzorka - 20 ml otapala).


gnacije vrpca za pojedine polimere preuzete su iz literature [25]. Rezultati određivanja spektroskop-skih karakteristika ispitivanih uzo-raka prikazani su od sl. 13 do sl.18. Iz spektra za uzorak 1 koji je snimljen na licu prvog sloja prikazanog na sl.13 uočavaju se vrpce pri 2915 cm-1, 1470 cm-1, 716 cm-1, 497 cm-1, 420 cm-1 i 407 cm-1. Oštra i jaka vrpca pri 2915 cm-1 ukazuje na prisustvo C-H veze. Vrpca pri 1470 cm-1, zatim područje bez apsorpcijskih vrpca od 1300 do 800 cm-1 te jaki i oštri dublet na 719 cm-1 ukazuje na karakteristične vrpce, tj. spektar polietilena, a što se podudara s rezultatima određivanja točke taljenja.Iz spektra za uzorak 1 koji je snimljen na naličju prvog sloja (sl.14) uočavaju se vrpce pri 2913 cm-1, 1471 cm-1, 716 cm-1, 497 cm-1, 431 cm-1 i 407 cm-1. Navedene vrpce odgovaraju vrpcama prethodnog spektra, tj. uzorka 1 s lica tako da se obzirom na to može zaključiti da vrpca pri 1470 cm-1, zatim područje bez apsor-pcijskih vrpca od 1300 do 800 cm-1 te jaki i oštri dublet na 719 cm-1 ukazuju na karakteristične vrpce, tj. spektar polietilenskog vlakna. Iz spektra za uzorak 2 (2 sloj sredina) prikazanog na sl.15 mogu se očitati vrpce pri 3323 cm-1, 2889 cm-1, 1713 cm-1, 1408 cm-1, 1339 cm-1, 1241 cm-1, 1017 cm-1, 895 cm-1, 723 cm-1, 471 cm-1, 451 cm-1, 429 cm-1 i 411 cm-1.Navedene apsorpcijske vrpce upućuju na složeni uzorak, što znači da je riječ o dvokomponentnom uzorku budući da područje s apsorpcijskim vrpcama između 1600 - 850 cm-1 upućuje da bi se moglo raditi o viskoznom vlak-nu. „Potvrdne“ apsorpcijske vrpce za viskozno vlakno prema skupini auto-ra su 1339 cm-1 (-OH, celuloza I - 1336 cm-1; celuloza II - 1335 cm-1) i 893 cm-1 (grupa C1 atoma - celulo-za I (895 cm-1) i celuloza II (893 cm-1)) [26].Da bi se moglo raditi o poliesterskom vlaknu navode nas sljedeće apsor-

Sl.12 Uzorak br. 3 prije i poslije dodavanja otapala

Sl.13 FTIR spektri uzorka 1 (1. sloj - lice)

Sl.14 FTIR spektri uzorka 1 (1. sloj - naličje)

Sl.15 FTIR spektri uzorka 1 (2. sloj - sredina)


pcijske vrpce 3323 cm-1, 2889 cm-1 i 1730 cm-1, a to se definitivno potvrđuje tek na temelju detaljno pre-gledane literature ali i rezultata određivanja točke taljenja [27].Iz spektra prikazanog na sl.16 mogu se očitati se sljedeće vrpce za prvi sloj uzorka 2: 3293 cm-1, 3087 cm-1, 2929 cm-1, 2857 cm-1, 1631 cm-1, 1536 cm-1, 1461 cm-1, 1368 cm-1, 1261 cm-1, 1168 cm-1, 1200 cm-1,

1116 cm-1, 679 cm-1, 576 cm-1, 518 cm-1, 408 cm-1 i 394 cm-1.Na temelju pregledane literature, a iz navedenih apsorpcijskih vrpca uočava se da 3293 cm-1 I 3087 cm-1 odgo-vara N-H, 2929 cm-1 i 2857 cm-1od-govara CH2, 1631 cm-1 odgovara amidu I, 1536 cm-1 odgovara amidu II, 1461 cm-1 CH2, a 1261 cm-1 od-govara amidu III. Na temelju toga, a

na osnovi literaturnih podataka može se zaključiti da bi uzorak 2 (1. sloja - vanjski) odgovarao poliamidnom vlaknu.Neobičan spektar prikazan na sl.17 upućuje da je riječ o uzorku koji je degradiran, tj. da je bio podvrgnut postupku u kojem je „izgubio“ svoja osnovna obilježja odnosno karakteristične apsorpcijske vrpce. S obzirom nato da se prilikom karakte-rizacije uzorka pretpostavilo da je riječ o karboniziranom viskoznom vlaknu, ovakav spektar takvu pretpo-stavku i potvrđuje. Apsorpcijske vrpce spektra za uzorak 3 prikazane na sl.18 upućuju na složenost uzorka, tj. da se najvjerojat-nije radi o dvokomponentnom uzorku, budući da je za SAP prema nekim izvorima karakteristično područje oko 3200 cm-1 (O-H, N-H) i 1700 cm-1 (C=O), a za PUR 3333 cm-1 (-C≡C-H), 1530 cm-1 (-NO2, asimetrično istezanje) i 1050 cm-1 (C-O) [28, 29].

4.4. Rezultati ispitivanja djelotvornosti uzoraka

Kao što je bilo prethodno navedeno, za potrebe ovoga rada djelotvornost uzoraka - medicinskih obloga za dijabetičko stopalo ispitana je na konkretnom primjeru, tj. bolesniku s teškim slučajem dijabetičkog stopala, a u suradnji s prim. dr. sc. Dubravkom Huljevom dr. med., Kliničkom bolni-com sv. Duh i poliklinikom za baro-medicinu OXY – Podružnica Zagreb, KB Dubrava koji su za potrebe ovoga rada ustupili slike snimljene tijekom liječenja, a koje je trajalo godinu da-na. Djelotvornost ispitivanih uzoraka uz kratko objašnjenje prikazana je od sl.19 do sl.23.Zbog infekcije i neugodnog mirisa rane (sl.19) koristio se Actisorb silver (uzorak 2) [30].Zbog fi brinskih naslaga koje sprje-čavaju cijeljenje rane (sl.20) radio se debridement i stavljao se Acticoat (uzorak 1) i Allevyn (uzorak 3) [30].Na sl.21 prikazana je rana koja se u sredini se nakon upotrebe acticoat i allevyn kao sekundarne obloge

Sl.16 FTIR spektri uzorka 2 (1. sloj – vanjski)

Sl.17 FTIR spektri uzorka 2 (2. sloj – unutarnji)

Sl.18 FTIR spektri uzorka 3


očistila od fi brinskih naslaga međutim i one su dalje bile prisutne u rubnom dijelu pa se nastavljalo s debride-mentom ili odstranjivanjem žutih na-slaga te se stavljao samo Allevyn (uzo rak 3) [30].Tkivo rane prikazane na sl.22 je očišćeno, ali i dalje su prisutne gra-nulacije te se u liječenju primjenjuje Vivamel (obloga od meda, uzorak 4) [30].Rana prikazana na sl.23 je gotovo za-cijelila te se nastavlja s primjenom Vivamela (uzorak 4) dok se ne zatvo-ri i i najmanji ulkus [30].Uzorak pod nazivom Actisorb silver (uzorak 2) koristio se za prvi stadij bolesti gdje se pokazao izvrsnim kod infekcije i neugodnog mirisa, dok su se Acticoat silcryst (uzorak 1) i Alle-vyn compresion (uz. 3) pokazali izvr-snima kod fi brinskih naslaga koje su sprječavale cijeljenje. U sredini je nakon upotrebe Acticoat silcryst (uzorak 1) i Allevyna compresion (uzorak 3) kao sekundarne obloge očišćena rana od fi brinskih naslaga međutim one su i dalje bile prisutne u rubnom dijelu pa se nastavilo s de-bridementom ili odstranjivanjem žutih naslaga, a liječenje se nastavilo

samo Allevynom compresion (uzorak 3). Nakon što je tkivo očišćeno, s ob-zirom na prisutne granulacije na red je došla obloga od meda, tj. Vivamel (uzorak 4). Obloga na bazi meda se koristila dok se na rani nije zatvorio i najmanji ulkus.

5. Zaključak NNa temelju rezultata provedenih istraživanja mogu se donijeti sljedeći zaključci:• određivanjem konstrukcijskih ka-

rakteristika uočeno je da su svi ispi-tivani uzorci višeslojni, različitog siro vinskog sastava i različitog stupnja djelotvornosti,

• prevladavaju vlakna umjetnog po-rijekla, a što nije iznenađujuće s obzirom na to da se kod njih mogu „podesiti“ željena svojstva, a s dru-ge strane nisu hranjiva podloga za mikroorganzime,

• tri obloge sadrže srebro, a za uzorak 1 srebro je deklarirano kao nanokri-stalno srebro čija je prednost da vrlo brzo i lako otpušta srebrove ione, a što omogućuje brzo i potpuno uništenje esencijalno svih

pronađenih patogenih organizama na rani,

• uzorak 4 je „prirodni“ uzorak na bazi meda s kalcij-alginatnim vlak-nima,

• za med je poznato da je vrlo bogat izvor vitamina i minerala, uz visok udio šećera i niski udio vode, a što mu omogućuje visoku osmotsku aktivnost, koja stvara nepovoljno okruženje za razvoj mikroorganiza-ma,

• algintana vlakna imaju važnu ulogu upijanja sekreta iz rane, pri čemu do-lazi do izmjene natrijevih iona iz rane s kalcijevim ionima iz obloge, što pruža dodatni hemostatski učinak,

• ispitivane obloge su izrađene najsu-vremenijim tekstilnim prera đivač-kim procesima uz dodatak antimi-krobnih i sličnih sredstava ovisno o namjeni,

• rezultati ispitivanja sposobnosti ota-panja uz dodatak destilirane vode i fi ziološke otopine kao otapala nisu se pokazali signifi kantnima, budući da nije došlo do željenoga, tj. ota-panja ispitivanih uzoraka,

• budući da prilikom ispitivanja ota-panja nije bilo rane na kojoj bi se otapanje promatralo (lat. in-vivo), a koja svojom strukturom i prisutnim bakterijama, gljivicama i sl. tome doprinosi ovaj se način ispitivanja ne može ozbiljno prihvatiti,

• najbolji pokazatelj otapanja i ponašanja analiziranih uzoraka je ispitana djelotvornost uzoraka, tj. medicinskih obloga na konkretnom primjeru, tj. bolesniku s dijabetičkim stopalom.

Sl.23 Rana u zarvšroj fazi zacjeljivanja

Sl.19 Duboka infi cirana rana Sl.20 Radna s fi nrinskim naslagama Sl.21 Složena rana nakon čišćenja fi -brinskih naslaga s komlikacijama

Sl.22 Rana s otečenim tkivom i granu-lacijama


Izvedeni zaključci i istraživanja od-nose se samo na ispitivane vrste oblo-ga, a zbog množine utjecajnih čim-benika i dosta izraženih specifi čnosti, potrebno je nastaviti istraživanja obuhvaćanjem većeg broja obloga, ali i metoda karakterizacije (TEM, SEM, EDX, NMR, i dr.) u sinergiji prirodnih i tehničkih znanosti s bio-medicinom i zdravstvom.Osim znanstvenog iskoraka u pogle-du načina suradnje i dobivenih rezul-tata u području medicinskog tekstila i tekstilno-kemijske tehnologije ovaj rad pruža dobru podlogu za razvoj medicinskog tekstila, tj. medicinskih podloga u Republici Hrvatskoj u vidu pilot projekta ili nekog od manjih projekata fi nanciranih od Europske unije ili sl.Autori se zahvaljuju prim. dr. sc. Du-bravku Huljevu, dr. med., Kliničkoj bolnici sv. Duh na pomoći, savjetima i uzorcima, a Poliklinici za barome-dicinu OXY – Podružnica Zagreb, KB Dubrava na ustupljenim slikama za potrebe ovog rada.


[1] http://textilelearner.blogspot.com/2012/02/introduction-of-medical-textiles.html, pristupljeno 15. prosinca 2013.

[2] Technical textiles and nonwovens:world market forecasts to 2010, http://www.butekom.com/docs/TTandN.pdf, pristupljeno 15. prosinca 2013.

[3] Pezelj E.: Medicinski tekstil; interna skripta, akad. god. 2011./2012., Tekstilino-tehnološki fakultet, Zagreb

[4] Huljev D.: Tipizacija vrste tkiva u kroničnim ranama na temelju digitalne fotografije rane, doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet, Zagreb, 2011.

[5] Grupa autora: Biomaterijali, ur. Raković, D.; Uskoković, D., Institut tehničkih nauka Srpske akademije nauke i umetnosti, Beograd, 2010.

[6] h t t p : / / w w w. p l i v a m e d . n e t /aktualno/clanak/192/Terapija-d i jabe t ickog-s topa la -opce-smjernice.html, pristupljeno 2. kolovoz 2012.

[7] Thomas S.: MRSA and the use of silver dressings: overcoming bac-terial resistance, World Wide Wounds, November, 2004.

[8] Thomas S., P. McCubbin: A comparison of the antimicrobial effects of four silver containing dressings on three organisms, Journal of Wound Care 12 (2003) 3, 101-107

[9] Thomas, S.; McCubbin, P: An in vitro analysis of the antimicrobial properties of 10 silver-containing dressings, Journal of Wound Care 12 (2003) 8, 305-308

[10] Lansdown, A.B.; Williams, A.: How safe is silver in wound care?, Journal of Wound Care 13 (2004) 4, 131-136

[11] Selm B.: Medicinski tekstil za bol-nice – materijali i primjeri tekstil-nih postupaka, Tekstil 53 (2004.) 8, 413-415

[12] Narodne novine broj: 41/2010, 07.04.2010.

[13] Bischof Vukušić S. i sur.:: Antimikrobna modifikacija tekstilija i problematika metoda ispitivanja, Tekstil, 56 (2007.) 1, 36-49

[14] Ležaić D.: Karakterizacija i učinkovitost obloga za kronične rane, završni rad - diplomski/integralni studij, Zagreb, Tekstilno-tehnološki fakultet, 18.10.2012, Voditelj: Pezelj E.

[15] ACTICOATTM: A Unique Nanocrystalline Silver Delivery System for Burns and Wounds, www.eplasty.com/images/PDF/Acticoat.pdf, siječanj 2013.

[16] SMTL Dressing Datacard, Johnson and Johnson medical Ltd., Actisorb Silver 220, www.dressings.org/Dressings/actisorb-silver.html, siječanj 2013.

[17] Kerihuel J.C.: Characoal com-bined with silver for the treatment of chronic wounds, Wounds, UK, 5 (2009) 3, 87-93

[18] Marsh H.; F. Rodriguez-Reinosi: Activated carbon, Elsevier, Ox-ford (2006) 536

[19] Baker F.S. et al.: Activated carbon, Kirk-Othmer Encyclopedia of Chemical Technology, 4, John Wiley and Sons, Chichester (1992) 1015-1037

[20] Du, X.N. et al.: Effect of activated charcoal on endotoxin adsorption, Part 1, An in vitro study, Biomater Artif Cells Artif Organs, 15 (1987) 1, 229-235

[21] Naka K. et al.: Adsorption effect of activated charcoal on entero-hemorrhagic Escherichia coli, Journal Vet Med Sci 63 (2001) 3, 281-285

[22] Roberts C, Ivins N, Widgerow A. ACTICOATTM and ALLEVYNTM Ag Made Easy. Wounds International 2011; 2 (2): Available from htttp://www.woundsinter-national.com, pristupljeno 2. kolovoz 2012.

[23] Narodne novine broj: 122/09, 07.04.2010.

[24] Vivamel, knjižica proizvoda, Tosama d.o.o.

[25] Kovačić T.: Struktura i svojstva polimera, skripta, Split, veljača 2010.

[26] Carrillo F. et al.: Structural FTIR analysis and thermal characte-risation of lyocell and viscose-type fibres, Europena Polymer Journal 40(2004) 2229-2234

[27] Kenn P. et al.: Characterization of Fibres by Raman Microprobe Spectroscopy, ASTM International, 1998. http://library-resources.cqu.edu.au/JFS/PDF/vol_43/iss_1/JFSCH1382X8.pdf, pristupljeno 2. kolovoz 2012.

[28] Roberts C.; Ivins, N.; Widgerow, A.: ActicoatTM and AllevynTM Ag made easy, www.wounds inter-national.com/pdf/content_9880.pdf, 6.08.2012.

[29] Somogyi M.: Modifikacija na-slojenih tekstilija za osobnu zaštitu sol-gel postupkom, doktorski rad, Tekstilno-tehnološki fakultet, Zagreb, 2010.

[30] Poliklinika za baromedicinu OXY – Podružnica Zagreb, KB Dub-rava


S U M M A RY


Analiza, projektiranje i izrada ručnim tkanjem etno motivas područja Rame

Mr.sc. Marija Nakić, dipl.ing.1

Prof.dr.sc. Željko Penava, dipl.ing.2

Dr.sc. Željko Knezić, dipl.ing.2

1Rektorat, Sveučilište u Mostaru2Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet Zagreb, Hrvatskae-mail: [email protected] 20.12.2013. UDK

Stručni rad

Istraživanje pojedinih područja narodnog stvaralaštva značajno je za posto-janost, odnosno održavanje identiteta svakog naroda. Jedan od etno seg-menata je i kultura odijevanja nekog naroda iskazana kroz njegovu izvornost, tradiciju i običaje. Proučavanjem povijesti odjeće Ramskog kraja kroz van-jski izgled tkanine, koji je ujedno i jedan od važnijih elemenata funkcije tkanine, uočava se ornament kao glavni element uzorkovanih tkanina. Budući da se tradicijske tehnologije sve više napuštaju, a zamjenjuje ih se bržim i fi nancijski isplativim tehnologijama, ovim radom su prikazani oni postupci ručnog tkanja koji su se koristili pri izradi tkanina za narodne nošnje Hrvata na području Rame. Posebno je opisana tehnika ručnog tkanja kojom je izrađena replika motiva uočenog na ženskoj ramskoj košulji.Ključne riječi: narodna nošnja, ženska ramska košulja, ručno tkanje, kudjel-ja, lan, vuna

1. UvodUkrasi na ramskim nošnjama i načini tkanja razvijani su stoljećima, usavr-šavani i prenošeni s generacije na ge-neraciju, da bi oni najpopularniji i najvrjedniji ostali sačuvani sve do da-nas. Originalnost takvih ornamenata na tkaninama važno je sačuvati zbog njihove posebnosti, budući da globa-lizacija sve više umanjuje vrijednosti kulturnog nasljeđa malih naroda namećući ponudu moderne kulture i zaborava. Suvremeni čovjek treba biti svjestan svoje kulturološke prošlosti, (odraza svog nacionalnog identiteta) i prioritet mu je sačuvati kulturno nasljeđe od nestajanja [1].

2. Nošnje u Bosni i Hercegovini

Na teritoriju Bosne i Hercegovine nailazi se na veliki broj različitih nošnji (danas uobičajen naziv narod-na nošnja stanovništvo nije upotre-bljavalo, već se koristio nazivima: ru ho, haljine, roba, oprave i dr.), u ko jima se osjećaju tragovi starobal-kan ske, slavenske, mediteranske i orijentalne kulture što je doprinijelo njihovoj diferencijaciji.Do kraja 19. stoljeća, narodna nošnja seoskog stanovništva bila je najvećim dijelom vlastite, kućne proizvodnje, osim nekih dijelova koje su radile seoske i gradske zanatlije. Najprije su tkanine za nošnju (pređa osnove i

potke) bile od: lana, kudjelje (kono-plje) i vune. Od lana i kudjelje tkalo se platno od kojeg su se izrađivale košulje, gaće i ženske marame za po-krivanje glave, (svakodnevni odjevni predmeti), dok su se tkanine (platna) od fine lanene pređe koristile isključivo za nošnje koje su se nosile u svečanim prilikama. Pamučne pređe u tkaninama, upotrebljavane u gradskoj nošnji, na selu su se počele upotrebljavati (najprije kao osnova, a zatim i kao potka) krajem 19. stoljeća, i to prvo u srednjoj, a zatim u istočnoj Bosni, Posavini i Hercegovini. Od vune se izrađivalo sukno, nevaljano i valjano, za sve gornje haljetke, kako ljetne, tako i zimske. Osim toga, vuna


se koristila i za izradu čarapa, pregača, tkanica i torbi. [2, 3].

2.1. Ramska nošnjaPodručje Rame je sa svih strana okruženo planinama, te je ta prirodna izoliranost pomogla ovdašnjem stanovništvu u očuvanju svojih obi-čaja u načinu življenja, u izradi obuće i odjeće, te izradi ostalih rukotvorina i predmeta za svakodnevnu upotrebu. Žene su bile glavne u tekstilnom rukotvorstvu, odnosno izradi i prera-di pređa biljnog (kudjelja, lan, pa-muk) i životinjskog porijekla (vuna, kostrijet).Muška nošnja sastoji se od pokriva-la za glavu, košulje i gaća koje su se izrađivale od dvije vrste materijala, ovisno je li namjena za „svaki dan“ ili za svečane prigode. Svečano odije-lo izrađivalo se od fi nog lanenog ili pamučnog materijala i ima bogatiji i ljepši vez. Na glavi se nosio fes, kapa bez oboda, koji se izrađuje od čoje. Oko kape na glavi ovijen je bijeli šal, a kasnije i crni. Nakon Prvog svjet-skog rata, u Rami se na glavi počela nositi crna vunena pletena kapa, koja je donesena iz zapadne Hercegovi-ne.Ženska ramska nošnja složenija je i bogatija od muške, te iziskuje po-sebnu pozornost pri izradi pojedinih dijelova i detalja.Pokrivala za glavu djevojaka i uda-tih žena sastoje se od više dijelova i po nekim se elementima razlikuju je-dno od drugoga. Na glavu se prvo stavljala bijela kapa, pa na nju tukur - obruč od vrbova drveta, a za glavu se sve pričvrstilo pobrnjakom (gajta-nom). Tukur se zatim prekrivao počelicom, izvezenim pokrivalom glave. Tukur i počelicu nosile su uda-te žene, a fes mlade djevojke. Ovi navedeni dijelovi oglavlja prekrivali su se četverokutnom krpom, (veličine oko jednog metra), otkanom od pa-muka i šareno uzorkovanom teh-nikom čunčanja, odnosno „šarale se“ tkanjem i vezenjem.(sl.1).Tkanina za ženske košulje tkana je od kudjelje ili pamuka (u novije vrije-

me) tehnikom „u dva nita“ i „u četiri nita“ (nita su končane omče - ničanice gusto nanizane na paralelnim štapovima na tkalačkom stanu, pomoću kojih se stvarao zijev osno-vinih niti). Ravno, bijelo nenašarano platno ide u dva nita, a šara se u četiri nita. Dio oko vrata - jačica ili ogrica je posebno našivena i vezena križićima. Dio ispod vrata (nidra) je rastvoren, rasporen i kopča se sapinjačom ili špunjkom. Kod udatih žena ovaj dio je šareno vezen križićima, dok je kod djevojačkih košulja vezen samo bijelim koncem. Prednji dio košulje ispod vrata - niz nidra se nabire (kera) i taj se dio zove kamiš. Rukavi ženskih košulja su široki i tkani uzorkom uzvod, platno ili su nitani. Nitani rukavi su po rubu išarani, a mogu biti nabirani, ili ne-nabirani, odnosno napisano lokalnim izričajem okerani ili neokerani. Košulja svojom dužinom doseže do ispod koljena. Ženskih košulja ima više vrsta što ovisi o materijalu od kojeg su izrađene, kao i načinu uzorkovanja: naravna košulja je jed-nostavna košulja pri dnu vezena križićima, šarene košulje su u donjem dijelu šarane npr. kole, loze, dinaruša, skopaljka, bašča, nitnjača, đuluša, papiruša, vitnjača, ćerćelija (sl.2).Ostali dijelovi ženske nošnje su:Gaće za koje se tkanina izrađivala od pamuka, konoplje ili pak lana tkanjem u dva nita, osim nogavica u četiri nita i pritom su se šarajle ili bućmale. Ćurdija se tkala od crno obojene vu-nene pređe u četiri nita koje se potom valjala kako bi se dobilo vuneno suk-no.Pregnjač je donji dio nošnje koji se nosio kao pregača. Postoji nosni (onaj koji se nosi svakodnevno) i misni

(koji se nosi samo u svečanim prigo-dama). Anterija se oblači preko košulje i nosi se uglavnom ljeti, a tka se od pa-muka. Aljina se izrađivala od vunenog suk-na, tkanog u četiri nita i nosila se uglavnom zimi ispod džempera (guće).

Sl.1 Djevojačka nošnja iz Rame - djevojačko oglavlje

Sl.2 Ženska košulja sitno posuta sko-paljka

Još treba spomenuti: tkanicu, koja se nosila kao pojas, a tkala se od raz-nobojne vune i kopčala paftama. Zimi su se nosile vunene rukavice - zašaknjače, pletene čarape, a kao obuća opanci oputnjači (gornji dio izrađen je od opute) [4-6].

2.2. Postupci izrade ramske nošnje

Pri izradi tkanina (ručnim tkanjem) za odjeću koristile su se pređe od vlakana biljnog (kudjelja, lan, pa-muk) i životinjskog porijekla (vuna, kostrijet). Pamuk kao tekstilna siro-vina za izradu odjeće počinje se kori-stiti u 20. stoljeću, uglavnom nakon II. svjetskog rata. Predenje (sukanje) vlakana kudjelje, lana ili vune izvodilo se pomoću pre-slice i vretena. Pripremljena pačica (količina vlakna koja se stavlja na preslicu) lagano se namatala na širi, plosnati dio preslice i vezala pouzom (vrpcom od ovčje kože). Tanji kraj preslice (štap) zaticao se za pojas. Sa dva prsta jedne ruke (palac i kažiprst)


iz pačice učvršćene na preslici izvlače se vlakna, a istovremeno se drugom rukom drži i rotira vreteno kojim se prvo uvijaju (s drugom rukom izvu-čena) vlakna, a kad se stvori dovoljna količina pređe, onda se na to isto vre-teno namota. Pređa se s vretena pre-mota na rašak. Rašak je sprava u obliku štapa s rašljama na jednoj stra-ni i prečkom na drugoj, a upotreblja-vala se za premotavanje i mjerenje duljine pređe (veličina raška je oko 1,5 m). Ako je pređu trebalo bijeliti ili bojadisati, onda je prije skidanja pređe u obliku vitice s raška potrebno viticu na tri mjesta provezati podve-zima u pasme (da se niti ne zamrse). Ovisno o namjeni (je li za osnovu ili potku) vitica pređe stavi se na vitlo i pomoću čekrka (kolovrata) premota na cijevku u namotak određene ve-ličine. Pređa za osnovu često se pre-predala (končala). To je postupak spajanja i zajedničkog uvijanja dviju ili više niti u jednu radi dobivanja de-blje i čvršće niti ili efekta dviju raz-nobojnih niti, a izvodilo se pomoću velikog vretena - kulenika [6-9].Kudjelja, vlakna od bilje konoplje su deblja i oštrija, zagasitije boje, a ispredena pređa ima grublju strukturu od lanene pređe koja je svjetlija i čija su vlakna tanja i duža, a ispredena nit je tanka i svilenkasta, pa su lanene tkanine mekanije od onih izrađenih od kudjelje.Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća skoro u potpunosti je prestala proizvodnja i prerada vlakna i tkanina od lana i kudjelje, a za izra-du tkanina za odjevne predmete kori-stila se samo pamučna pređa [5-7]. Pamuk je biljka koja se ne uzgaja u BiH, na području Rame počinje se koristiti krajem 19. i početkom 20. stoljeća (potpadanjem Bosne pod au-stro-ugarsku vlast) i to najprije kao konac u boji za ukrašavanje tekstilnih predmeta. U prvoj polovici 20. stoljeća imućnije stanovništvo počinje se nabavljati pamuk u većim količinama u obliku konca različite debljine i to bijeli (dvonitni) pamučni konac za tkanje i kao takav koristio se za tkanje tkanina za odjevne pred-

mete, sam ili u kombinaciji s ku-djeljom ili lanom. Siromašniji slojevi stanovništva koristili su neispredeni pamuk - predo (pamučno vlakno, kao vatu), od kojega su sami preli pređu. Za potku se koristila pređa od gru-bljeg pamučnog vlakna krem boje (prirodne boje ili izbijeljen), a za ve-zenje se koristio industrijski proizve-den pamučni konac u boji [8-14].Pređu je trebalo pripremiti za ručno tkanje na tkalačkom stanu. Najprije se utvrđivala količina, zatim je pre-matana u odgovarajuće oblike, pređa se prala, izbjeljivala ili bojadisala. Nakon toga se snovala osnova i po-stavljala na tkalački stan.Snovanje (priprema osnove za tkanje) je zahtjevan posao koji obavljaju iskusne osobe. Uobičajeno snovanje je s 10 namotaka, s pređom nanizanih na uzice od oputa i postavljenih na snovaču. Krajevi pređe se skupe kako bi išli s jedne strane, a prilikom sno-vanja zajedno se vuku na dva kolčića ispred snovače zabodena u zemlju. To su čini ili baba, kolčići oko kojih se prilikom snovanja izvodi križanje niti osnove. Nakon završetka sno-vanja s pokladne na koju su izvedeni svi krajevi konca, skida se snutak koji se savija u obliku pletenice ili lanca da se ne zapetlja, a na kraju se sve veže koncem.Prije navijanja snutka na stražnje vra-tilo tkalačkog stana raspoređuju se niti osnove na drveni štap iz utora na vratilu, a zatim se stavljaju zubačice u čije se zube raspoređuje određen broj niti osnove - prame. Kada se osnova namota na vratilo, zubačice se skinu.

Horizontalni tkalački stan i uvađanje osnoveTkalački stanovi (sl.3) izrađivali su se od tvrdog drveta javora, jasena ili brijesta. Dijelovi tkalačkog stana koji su korišteni za tkanje vunenih (sukne-nih) tkanina su glomazniji, odnosno veći od onih za tkanine od biljnih vlakana. Ostali dijelovi su prednje i stražnje vratilo, brdilo s brdom i nita (ničanice).

Tkalačka brda su različite dužine i gustoće što ovisi o vrsti tkanja za koja su bila namijenjena. Brdo se izrađivalo od tvrdog drva ili trske, a cijena mu je bila (i još uvijek aktualna) jednaka visini novčanog iznosa izdvojenog za jednu ovcu [15-17].Namotanoj osnovi - snutku na straž-njem vratilu, krajevi se odrežu da se poravnaju te se razdvoje na gornje i donje (parne i neparne) te se svaka nit provlači kroz petljice u ničanicama i uzubine u brdu. Kako bi se uštedjelo, prvo povezivanje osnove vrši se uz željeznu šipku ili drenov štap koji je za donje vratilo svezana tankim užetom sve dok se ne otka komadić platna, da bi se mogao provući kroz prorez donjeg vratila i po potrebi na-matati [8, 15, 16].Važno je napomenuti da priprema za tkanje na ručnom tkalačkom stanu ovisi o materijalu koji će se tkati i o namjeni tkanine.

2.2.1. Tkanje s pređama od vlakana biljnog porijekla

Ravno tkanje u dva nita Tkanje se izvodi na horizontalnom tkalačkom stanu, tako što se kroz zijev u osnovi prebacuje čunak s potkom namotan na potkin namotak s desna na lijevo i nazad. Čunak je sprava duguljasta oblika (duljine 15-20 cm) čiji su krajevi izduženi u ko-nus. Sredina je izdubljena i kroz nju je provučena željezna šipka na koju je nataknut namotak potke ili cijev s pređom. Nakon svakog prebacivanja čunka, uz pomoć podložnja mijenja se položaj ničanica s osnovom, tako

Sl.3 Horizontalni tkalački stan izložen u Etnografskom muzeju u Rami


da se niti koje su bile spuštene podižu i obrnuto. Tkanje u dva nita je jedno-stavna tehnika tkanja i na taj se način tka platno, mišalina, melez, uzvod, laneno.

Ravno tkanje u četiri nitaOvdje je riječ o nitanom tkanju i čun-čanju. Područje Rame (osobito Gornje Rame), obiluje bogatstvom orname-nata koji se primjenjuju u ukrasnom tkanju na skutovima ženskih košulja, krpa i ručnika. Ova se tkanja jednim imenom nazivaju šarano platno, a or-namenti na njemu dobivaju se raz-brojavanjem niti osnove i uvo đenjem u četiri nita prema zadanom uzorku. Pretkivanje se radi deblje is predenom pređom iste boje kao i osnova (nitano tkanje) ili ulaganjem pamučne pređe u boji (čunčanje). Nakon svakog reda ukrasne potke (koja je na dijelu širine), obavi se pret kivanje cijele širine osno-ve potkom u čunku (u platnenom vezu). Ovako izrađene tkanine nisu glatke, površina im je strukturirana debljinom niti ili ornamentom u boji. Uobičajeno je kombiniranje obih teh-nika tkanja pri ukrašavanju odjevnih predmeta.

Nitano tkanjeTo je vrsta tkanja koje se izvodi tako što se određeni broj niti osnove uvodi prema zadanom uzorku kroz četiri nićanice, a prilikom pretkivanja pod-nožnici se pritišću istim redoslijedom kojim je osnova uvođena u ničanice. Prvi put se pritisne krajnja desna podnoška, drugi se put pritisnu dvije krajnje lijeve. Treći put jedna krajnja desna, a četvrti i peti put se pritisnu dvije krajnje lijeve, zatim se sve po-novi počevši s druge strane uzorka. Prilikom uvođenja niti osnove za tkanje u sitne kutije, uvodi se po pet niti i to: u prvu, u treću, u prvu, u treću nićanicu iz donjeg dijela osno-ve, a zatim na isti način od niti iz gor-njeg dijela osnove.

Šarano tkanjeOvo je vrsta tkanja koja se dobiva tehnikom čunčanja, a to je ukrašavanje tkanja prebiranjem, odnosno pretki-

vanje odabranih niti osnove potkom (skupljenom u gužvice različitih boja), prema zadanom uzorku. Ovi-sno o uzorku, tkalja naizmjenično pritišće krajnju i srednju podnošku, odnosno prvu i treću te drugu i četvrtu podnošku kako bi dobila zijev u osno-vi kroz koji probacuje potku. Za ukrašavanje se koristi industrijski pamučni konac u boji (fule - pelgarn), tako da se spoji pet ili sedam niti kon-ca iste boje. Nakon svakog reda tka-nja izvodi se pretkivanje (po cijeloj širini), običnom potkom. Lice tkani-ne se nalazi s donje strane, a prema tkalji je okrenuto naličje tako da se ovaj način ukrašavanja naziva naopačni prebor. Ovako dobiveno šarano tkanje koristi se za izradu dijelova narodne nošnje (košulja, gaća, krpa, povezivača za glavu te dijelova tekstilna za kućanstvo). [10-14].

2.2.2. Tkanje s pređama od vlakana životinjskog porijekla

SuknoSukno je osnovna tkanina izrađena od upredenih vunenih niti. Tkanje sukna izvodi se na horizontalnom tkalačkom stanu u četiri nita. Niti potke su u svakom sljedećem redu pomaknute ulijevo ili udesno, čime se postiže da površina tkanine ne bude glatka. Sukno se koristi u izradi zi-mskih odjevnih predmeta. Nakon tkanja sukno se valja ili stupa u stupi, a po potrebi bojadiše.Za vrijeme postupka stupanja tkanina se cijelo vrijeme zalijeva vodom koja i pokreće stupu preko vodeničkog kola, te stoga svi dijelovi stupe mo-raju biti drveni, bez metalnih dijelova koji bi mogli hrđati, jer hrđa nekon-trolirano mijenja izgled tkanine koja se obrađuje. Valjanjem i stupanjem vunena tkanina postaje gusta i čvrsta.

KlašnjeKlašnje je tanka i mekana vunena tkanina koja se izrađuje u dva nita. I ova se vrsta tkanine obrađuje bojadi-sanjem i stupanjem u stupi, a od nje

se izrađuju muške šalvare i kabanice za pastire. Odjeća izrađena od klašnje je laganija, ugodna te se nosi ljeti [13-18].

3. Eksperimentalni radU eksperimentalnom dijelu obrađen je proces izrade replike uzorka košulje đuluše. Opisana je analiza uzorka, korištena oprema prilikom analize uzorka, kao i cijeli opis tkanja same replike.

3.1. Analiza uzorkaNakon dugotrajnog istraživanja na terenu, kao glavni dio za eksperimen-talni rad odabrana je ženska ramska košulja radi jedinstvenosti ukrašavanja specifičnom tehnikom tkanja. Istraživanje je obavljeno u Etno-grafskom muzeju u Rami. Kako je već prije spomenuto nekoliko tehnika ručnog tkanja, u ovoj je analizi sta-vljen naglasak na tehniku kojom je tkan predmetni uzorak. U eksperi-mentalnom dijelu ovoga rada u skla-du s protokolom za analizu, tj. dekompoziciju originalne tkanine, odnosno uzorak na ženskoj košulji đuluši, dobiveno je dovoljno poda-taka da se potom može obaviti kom-pozicija tkanine sa svim podacima potrebnim za izradu (proizvodnju) odgovarajuće tkanine.Na uzorku je utvrđena gustoća tkani-ne, utvrđena je jedinica veza koja je potrebna za izradu uzornice. Korišten je digitalni mikroskop Dino-Lite po-vezan na računalo (sl.4.) i na taj način je omogućeno snimanje i analiziranje predmetog uzoraka, a nakon utvrđene gustoće izrađena je uzornica [19-24].

Sl.4 Prijenosno računalo s priključenim mikroskopom Dino-Lite AM413T


3.2. Izrada uzorkaZa izradu replike odabran je motiv đulova. Na temelju utvrđenih poda-taka u Zavodu za projektiranje i menadž ment tekstila Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvedena je kompozicija uzor ka tkanine prema svojstvima vlakana, pređe, ali i određenog načina izrade da se dobije tkanina koja po svim parametrima odgovara uzorku tkanine narodne nošnje. Kako je prije spomenuto, uzorak je tkan na hori-zontalnom tkalačkom stanu (sl.5a).

3.2.1. Pređa za potkuZa temeljnu potku (potku po cijeloj širini tkanja) upotrijebljena je sirova, polučešljana, pamučna pređa fi noće 25 tex x 2 x 2.Za uzorkujuću potku korišten je mer-cerizirani, bojadisani pamučni konac Ljubica fi noće 19 tex x 2 x 6, R 230 tex proizveden u vrlo zahtjevnom tehnološkom procesu [26].

3.2.2. Pređa za osnovuKoličina potrebne pamučne pređe fi noće 44 tex potrebne da bi se otkao predmetni uzorak određena je na sljedeći način. Prvo je utvrđena gustoća osnove (Go=broj niti/1cm), a zatim se utvrdio potreban broj niti na širini tkanja. Također je utvrđena dužinu tkanja i izračunata potrebna količina pređe za tkanje određene količine tkanine.Za dužinu gotove tkanine od 2 m, po-trebno je dodati 1,5 m za otpad na tkalačkom stanu (uvijek prisutna po-trebna količina za početak i završetak tkanja, te je bolje tkati sa dužim osno-

vama) zatim 20 % dužine osnove (10 % za skupljanje i 10 % za utkaj). To je 0,4 m, a 0,5 m je dio koji se odno-si na porub (resice) i na kraju dio koji otpadne u snovanju (oko 0,5 m pređe). Zbrajanjem svih vrijednosti dolazi se do dužine osnove od 5 m, a potrebna dužina pređe je umnožak broja niti osnove i dužine (320 niti x 5 m, ukup-no 1 600 m pređe).Nakon snovanja osnova se postavlja na tkalački stan, pri čemu je znatno pomaže upotreba križa niti (sl.5b) pri snovanju, koji u svakom trenutku drži raspored niti. Niti osnove uvedu se u očicu kotlaca i uzubine u brdu (sl.5c).Uvedene niti u elemente tkalačkog stana potrebno je ravnomjerno nape-ti i zavezati za poprečnu šipku, koja je zavezana za robni valjak, kako bi se dobila ujednačena napetost osno-vinih niti potrebna za odvijanje pro-cesa tkanja. Tkanje počinje temelj-nom potkom u platnenom vezu kako bi se dobio glatki dio uzorka, a ka-snije će takvo tkanje biti ujedno i po-dloga za uzorkovanje prema priprem-ljenoj uzornici (sl.6a). Tijekom tkanja treba paziti da pritkaj svake potke

bude jednoličan, kako bi i uzorak imao ravnomjernu punoću.Nakon desetak centimetara glatkog tkanja počinje se uzorkovati koncem u boji prema odabranom predlošku. Ova tehnika tkanja uzorkovanjem na-ziva se prebiranje, jer se uzorkovanje radi prebiranjem (brojanjem) dijela osnovinih niti (na dijelu širine tkanog uzorka). Iskusne tkalje radi lakšeg rada s više boja potke pri prebiranju tkale su s licem uzorka okrenutim prema dolje (odatle naziv prebor na opačno), a pritom su za stvaranje zijeva za svaku uzorkujuću potku na određenom mjestu uzorkovanja kori-stile šibe s omčama za svaku nit osnove koju treba dizati u gornji zijev (sl.6b). Pri tkanju replike u ovom radu, lice je bilo okrenuto gore, a odabiranje niti osnove koje treba podići pri uzorkovanju obavljeno je daščicom (sl.6c).Uzorkujuća nit namotana je u lutkicu (namota preko palca i malog prsta u obliku osmice) i pri jednom kraju se priveže u čvor od kojeg s naličja počinje tkanje. Kod ove tehnike uzorkujuće niti uvijek ostaju na naličju tkanine tako da se lakše može prepoznati koja nit i kada treba biti na licu (sl.7a). Za vrijeme tkanja treba cijelo vrijeme voditi brigu o tome da se na naličju ne zapetljaju uzorkujuće potke, odnosno da tkanina bude što urednija (sl.6 i 7). Nakon svakog po-stavljanja uzorkujuće potke na pred-viđenom dijelu širine tkanog uzorka, unesene su dvije temeljne potke po cijeloj širini, uvijek u platnenom vezu.

a) b) c)Sl.5 a) Horizontalni tkalački stan, b) križ osnovinih niti, c) uvedene niti osnove u

kotlace i brdo

a) b) c)Sl.6 Tkanje: a) izrada uzornica, b) tkanje pomoću šibe, c) tkanje pomoću daščice


Po završetku uzorkovanja obojenim koncem tka se još jedan dio glatkog tkanja u platnenom vezu. Nakon ski-danja tkanog predloška s tkalačkog stana, uzorkujuće potke se poravnaju i učvrste kako se ne bi habale. To se radi tako da se tkanina okrene nalič-jem prema gore te se svaki čvor još jednom posebno zaveže, učvrsti i nit skrati na potrebnu dužinu. Porublji-vanjem ili vezivanjem resica na krajevima završava se izrada replike (sl.8a i b) [25-28].

4. Rezultati i raspravaU ovom dijelu prikazani su rezultati analize uzorka tkanine ženske ramske košulje pod nazivom đuluša. Izrađena je dekompozicija i potreban proračun, te na ručnom tkalačkom stanu izrađena replika analiziranog uzorka. Utvrđeno je:Širina gotove tkanine Btk = 74,66 cmDuljina gotove tkanine Ltk = 150 cm Sirovinski sastav osnove i potke je pamuk.

Gustoća tkanine: osnove go = 18 niti/cm, potke gp = 24 niti/cmUkupan broj osnovinih niti No ovisi o širini gotove tkanine i gustoći osno-ve, u ovom slučaju je 1 344 (No = Btk• go = 74,66 cm • 18 niti/cm = 1344 niti).

4.1. Broj niti u jedinici uzorka (raporta)

Temeljni vez, vez po cijeloj širini i dužini tkanine je platneni. Za vrije-me tkanja na određenim mjestima se postavlja uzorkujuća nit potke kojom se tvori planirani motiv ponavljajući jedinicu uzorka ili raport. Raport sadrži određen broj osnovinih (Ro) i potkinih (Rp) temeljnih niti (ne računajući uzorkujuće niti).

a) b)Sl.7 Uzorak za vrijeme tkanja: a) lice, b) naličje

a) b)Sl.8 Otkani uzorak nakon skidanja s tkalačkog stana: a) naličje, b) lice

a) b) c)Sl.9 Motiv đulova: a) U ženskoj košulji, b) razrada s temeljnim vezom, c) razrada

bez temeljnog veza

Sl.10 Tkalačka shema (uzornica) naličja tkanine s jedinicom veza i uvodom u listove i brdo

Uzorak snovanja sadrži ukupno 168 bijelih niti u jedinici raporta, odnosno sve niti osnove su bijele.Uzorak tkanja potke (ukupno 178 niti temeljne potke):- bijela temeljna (ponoviti 15 puta),- 1 bijela temeljna, 1 bijela uzorkujuća,

1 bijela temeljna (ponoviti 14 puta),- 1 bijela temeljna, po 1 tamnoplava

i crvena uzorkujuća, 1 bijela te melj-na (ponoviti 2 puta),

- 1 bijela temeljna, po 1 bijela, tam no-smeđa i bijela uzorkujuća, 1 bije la temeljna (ponoviti 18 puta),

- 1 bijela temeljna, po 1 bijela, tamno-smeđa, tamnoplava, tamnosmeđa i bijela uzorkujuća, 1 bijela temeljna (ponoviti 6 puta),


- 1 bijela temeljna, po 1 bijela, tamnosmeđa i bijela uzorkujuća, 1 bijela temeljna (ponoviti 18 puta),

- 1 bijela temeljna, po 1 crvena i ljubičasta uzorkujuća, 1 bijela temeljna (ponoviti 2 puta),

- 1 bijela temeljna, 1 bijela uzorkujuća, 1 bijela temeljna, (ponoviti 14 puta)

- bijela temeljna (ponoviti 15 puta).

4.2. Utkanje osnove i potkeZbog volumena, elastičnosti i nape-tosti pojedinih niti pređe u tkanini dolazi do povećanja njihove dužine.

Tab.1 Rezultati mjerenja dužine i širine tkanog uzorka i dužina pripadajućih niti osnove i potke

osnove potkeRed. br. lto(mm) lo(mm) ltp(mm) lp(mm)

1. 50 55 50 58

2. 50 55 50 59

3. 50 56 50 57

4. 50 55 50 59

Ukupno 200 221 200 233

Izračuni dodataka utkanja:osnove: uo = (lo – lto) 100 /lo = (221-200) 100 / 221 = 9,5 %potke: up = (lp – ltp) 100 /lp = (233-200) 100 / 233 = 9,9 %lto – dužina tkanine u smjeru osnove (mm)ltp – dužina tkanine u smjeru potke (mm)lo – dužina rastegnute niti osnove uz predopterećenje od 0,5 cN/tex (mm)lp – dužina rastegnute niti potke uz predopterećenje od 0,5 cN/tex (mm)

4.3. Finoća pređa Pri dekompoziciji tkanine utvrđena je fi noća pređe temeljem izmjerene de-bljine. Debljina pređe izračunava se prema sljedećoj formuli:

gdje su: Tt - fi noća pređe, C - konstan-ta za određenu vrstu pređe (tab.2)

4.4. SnovanjeIzračun duljine snovanja (Lsn):Lsn = Ltk / ((1- Uo/100)· (1- Oos/100)) = 150 / ((1-9,5/100) · (1- 10/100)) = 182,93 cm

Oos - otpadak osnove kod snovanja (%)Sekcijsko (sasko) snovanje:Ukupan broj niti u širini tkanine je 1344, a kapacitet snovaćeg stalka je 12 namotaka, to uvjetuje 112 sekcija po 12 niti.Širina osnove na osnovinom vratilu (Bov) izračunata je prema:Bov = Btk / ((1- Up/100)· (1- Dš/100)) = 74,66 / ((1-9,9/100) · (1- 4/100)) = 86,41 cmGdje je Dš - dodatak širine od 4 % zbog skupljanja potke i tkanog uzorka za vrijeme tkanja.

4.5. Proračuni za parametre tkalačkog brda

Gustoća (fi noća) brda izražava se brojem uzubina na 10/cm. Izračunata fi noća brda u većini slučajeva se ne može primijeniti jer se brda izrađuju u standardiziranim fi noćama. Kod odabiranja fi noće brda povoljnije je birati grublja brda, jer se tada kod do-rade lakše dostigne zadana širina tka-nine.Širina osnove u brdu (Bob) = Btk / (1-Up/100) = 74,66 / (1-9,9/100) = 82,95 cmBroj trski u brdu (Ntr) = No / broj niti u jednoj uzubini brda = 1344 / 4 = 336 trskiGustoća (fi noća) brda = Ntr · 10 / Bb = 336 · 10 / 82,95 = 40,50 uzubina/10 cmGustoća (fi noća) brda je 40 uzubi-na/10 cm.

4.6. Proračun broja kotlaca po listovima:

Broj kotlaca (Nk) = No / broj listova = 1344 / 2 = 672 kotlacaZa tkanje su potrebna 2 lista, a svaki list ima 672 kotlaca.Temeljna tkanina tka se glatko plat-nenim vezom, a uzorkujuća potke uno si se ručno na planirana mjesta. Motiv se izrađuje na određenoj pozi-ciji neovisno o platnenom vezu koji se tka s temeljnom potkom. Uzorkuje se obvezno nakon svako druge te-meljne potke kako bi uzorkujuću potku osnovina nit držala na istoj po-ziciji [50].

4.7. Utrošak pređeOsnove: Uo = ((No · Lsn · Tto) / 1000000) + otpad =((1344 · 1,8293 · 24) / 1000000)+otpad = 0,59 + 0,295 =0,6195 kgPotke:Broj istobojnih niti u uzorku (Nip):

Bijela temeljna -178 nitiUzorkujuće niti (nalaze se samo na širini uzorkovanja):Bijela - 112 niti (na širini oko 6 cm)Tamnosmeđa - 78 niti (na širini oko 12 cm)Tamnoplava - 8 niti (na širini oko 2 cm)Crvena - 4 niti (na širini oko 2 cm)Ljubičasta - 4 niti (na širini oko 2 cm)Otpad potke - 5 %

Tab.2 Konstante za određenu vrstu pređe

Vrsta pređe CPamučna pređa 0,0395Vunena češljana pređa 0,0411Lanena i kudjeljina pređa (suho predena) 0,0490Prirodna svila 0,0380

Izračun fi noće osnove:

Tto = texIzračun fi noće potke:

Ttp = tex


Utrošak pređe (kg) za potku (bijela temelja) izračuna se:gp · Bob · Ltk · Np · Ttp/ (1000 · 1000 · Rt) = 24 · 83 · 1,5 · 75 · 36 / (1000 · 1000 · 178) + otpad = 0,045 + 0,003 = 0,048 kgUtrošak pređe (kg) za potku (bijela uzorkujuća) izračuna se:gp · Bob · Ltk · Np · Ttp/ (1000 · 1000 · Rt) = 24 · 6 · 1,5 · 112 · 230 / (1000 · 1000 · 178) + otpad = 0,031 + 0,001 = 0,032 kgUtrošak pređe (kg) za potku (tamnosmeđa) izračuna se:gp · Bob · Ltk · Np · Ttp/ (1000 · 1000 · Rt) = 24 · 12 · 1,5 · 78 · 230 / (1000 · 1000 · 178) + otpad = 0,031 + 0,002 = 0,045 kgOstale upotrijebljene količine oboja-nog konca su zanemarivih količina, ali se ipak treba nabaviti minimalna količina trgovačkog pakiranja.

4.8. Proračun mase tkanineMase tkanine prikazuju se u masi po kvadratnom metru i masi po dužnom metru.Površinska masa tkanine (g/m2) = go · Btk · Tto / (1- Uo/100) + gp · Btk · Ttp / (1- Up/100) = 18 · 74,66 · 24 / (1- 9,5/100) + 24 · 74,66 · 36 / (1- 9,9/100) = 35,6 + 71,6 = 107,2 g/m2

Masa dužnog metra tkanine (g/m) = Pov. masa· Btk = 107,2 · 0,746 = 80,0 g/m

5. ZaključakOvaj rad je rezultat analize tkanih dijelova ženske narodne nošnje na području Rame u Bosni i Hercegovi-ni i u laboratoriju Zavoda za za pro-jektiranje i menadžment tekstila Tek-stilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naročito po-zorno proučavani su ornamenti - ukrasi na odjevnim predmetima po-stignuti posebnim tehnikama tkanja. Na osnovi provedenog istraživanja, analiziranih rezultata i provedene ra-sprave, izvedeni su sljedeći zak-ljučci:- Kod utvrđivanja parametara za izra-

du replike, uzete su u obzir defor-macije (promjene karakteristika)

tkanine tijekom vremena zbog utje-caja vlage, temperature i mehaničkih naprezanja.

- Pri analizi originalnog uzorka tka-nine utvrđeno je: korištena je isto-vrsna sirovina i utvrđena ravnomjer-na fi noća i gustoća pređe, što je fa-scinantno jer su tkale neuke žene koje su spoznaje o tkanju prenosile usmenom predajom i neposrednim praktičnim uputama.

- Dostupni računalni programi pri-mjenjivi za dizajniranje i mate ma-tičku obradu podataka ne mogu se ovdje upotrijebiti jer su ti programi izrađeni na temelju primjene u indu-strijskoj proizvodnji. Potrebno je spomenuti da pri ručnom tkanju oda-branom tehnikom nit uzorkujuće potke ne prolazi od ruba do ruba tka-nine, nego se nalazi unutar jednog motiva sa što manje pruženih niti na naličju.

- Analiza originala i izrada replike bitne su za održanje tradicije, te da se buduće generacije upoznaju s na-činom izrade tkanina

- Koristeći raspoloživa tehnička dostignuća i poznavajući u povijesti korištene tehnike tkanja, uz pomnu upornost i dosljednost u radu, utvrđeni su svi bitni podaci za tkanje istraživanih uzoraka, odnosno izra-de vjerne replike.

Bez obzira na svu povijest ovoga kraja i na vremenski odmak, može se zaključiti da su se narodne rukotvori-ne oduprle utjecajima suvremenog života i da još i danas odišu svojom autentičnošću.


[1] Taylor D. i sur.: Analiza nacionalnih ornamentalnih tkanina Litve, Tekstil 54 (2005) 12, 604-610

[2] Čulić Z.: Neki stariji elementi u nošnjama u Bosni i Hercegovini, NP ‘’Oslobođenje’’ Sarajevo, Sarajevo, 1963.

[3] Drobnjaković B.: Etnologija naroda Jugoslavije (prvi dio), Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1960.

[4] Martić Z.: Tradicijska odjeća i nakit Hrvata Bosne i Hercegovine

iz samostana i duhovnog centra Karmel sv. Ilije, Buško jezero, Tomislavgrad, 2006.

[5] Fra Vladić J.: Uspomene o Rami i r a m s k o m f r a n j e v a č k o m samostanu, Rama-Šćit, 2008.

[6] Topić M.: Ramske starine, Franjevački samostan, Rama-Šćit, Svjetlo riječi, Sarajevo, 2005.

[7] Fra Vladić J.: Urežnjaci iz Rame, Franjevački samostan, Rama-Šćit, 2008.

[8] Popović-Filipović M.: Tekstilne rukotvorine Hrvata u Rami, Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo, Sarajevo, 2006.

[9] Popović C.: Bosanskoherce govač-ke preslice i vretena, GZM, Et-nologija, sv. 8., Sarajevo, 1953.

[10] Bajić S.: Tekstilna radinost u Drežnici, GZM, Etnologija, sv.38., Sarajevo, 1983.

[11] Bugarski A.: Tragovi ramskog graditeljstva, Sarajevo, 2005.

[12] Filipović S. M.: Različita etno-grafska građa iz Rame, Bilten Instituta za proučavanje folklora, Sarajevo, 1954.

[13] Eckhel N.: Uzgoj i obrada tekstilnih sirovina i proizvodnja tekstila, u Čarolija niti, Katalog izložbe, Zagreb, 1988.

[14] Bajić S.: Osnovne karakteristike tekstilne radinosti tešanjskog kraja, GZM, Etnologija, sv.41./42., Sarajevo, 1987.

[15] Vladić-Krstić B.: Tekstilna radinost u okolini Lištice, GZM, Etnologija, sv. 30./31., Sarajevo, 1978.

[16] Vladić-Krstić B.: Tkalačka rešetka u Hercegovini, GZM, Etnologija, sv, 23., Sarajevo, 1970.

[17] Drljača D.: Valjanje i stupanje sukna u Bosni i Hercegovini, GZM, Etnologija, sv. 14., Sarajevo, 1959.

[18] Knezić Ž.: Proizvodnja i zbrinja-vanje vune i vunenih proizvoda u Hrvatskoj, Regeneracija Zabok, 2002.

[19] Gallinger T. O.: The joy of hand weaving, Dover Publications, INC., New York, 1964.

[20] Perčin M.: Stari zanati, Drniš, 2009.

[21] Pleše A.: Hrvatski narodni or na-menti, Hrvatska državna tiskara, Zagreb, 1944.


[22] Bajić S.: Ženska suknena haljina, GZM, Etnologija, sv.43./44., Sarajevo, 1989.

[23] Turhelka dr Ć.: Domaća tekstilna industrija u Bosni i Hercegovini, Školski vjesnik, Stručni list Zemaljske vlade za BiH, VI, Sarajevo, 1899.

[24] Vladić-Krstić B.: Tehnologija i tehnike tkanja u Žepi, GZM, Etnologija, sv. 19., Sarajevo, 1967.

[25] Raduš-Ribarić J.: O tekstilnim rukotvorinama na tlu Jugoslavije kroz vjekove, u Čarolija niti, Katalog izložbe, Zagreb, 1988.

[26] Knezić Ž.: Tehnološki proces proizvodnje artikla ‘’Ljubica’’ – konca za ručni rad, ‘’Unitas’’ – tvornica konca Zagreb, 1987.

[27] Orešković V., Hađina J.: Vezovi i konstrukcija tkanina listovnog tkanja, Bihać, 1982.

[28] Klaić B.: Rječnik stranih riječi, Zagreb, 2001.

SUMMARYAnalysis, design and hand weaving manufacturing of folk motifs

of Rama territoryThe study of certain areas of folk creativity is signifi cant for the stability and maintenance of the identity of each nation. One of the ethnic segments is, also, the clothing culture of nation expressed through his authenticity, tradition and customs. Studying the history of clothing of Rama territory through the external appearance of the fabric, which is also one of the important elements of fabric function, reveals the ornament as the main element of patterned fabric. Since the traditional technologies are increasingly abandoned and replaced by a faster and more fi nancially viable technolo-gies, with this paper are presented those procedures of hand weaving of fabrics that were used in the production of fabrics for Croats costumes from the Rama territory. It is particulary described the hand weaving technique that was used for making the replica of motif noticed on the female Rama shirt.Key words: costume, female Rama shirt, hand weaving, hemp, linen, wool

Analyse, Gestaltung und Handweben von Ethno-Motiven im Gebiet von RamaDie Untersuchung von bestimmten Bereichen der Volkskreativität ist für die Stabilität und Erhaltung der Identität jeder Nation bedeutend. Eines der ethnischen Segmente ist auch die Kleidungskultur einer Nation, die durch ihre Authenti-zität, Tradition und Sitten ausgedrückt wird. Die Forschung der Geschichte der Kleidung aus dem Rama-Gebiet durch das ästhetische bzw. äußerliche Stoffaussehen, das auch eines der wichtigen Elemente der Stofffunktion ist, zeigt die Verzierung als das Hauptelement von gemustertem Stoff auf. Da die traditionellen Technologien zunehmend aufgege-ben und durch schnellere und fi nanziell rentablere Technologien ersetzt werden, sind in diesem Artikel jene Verfahren des Handwebens von Geweben präsentiert, die in der Herstellung von Geweben für kroatische Trachten vom Rama-Gebiet verwendet wurden. Die Technologie des Handwebens zur Herstellung der Replik von Motiven auf dem Frauenhemd aus dem Rama-Gebiet wird besonders dargestellt.


Postupci recikliranja tekstilnog otpada

Dr.sc. Mario Krzyk, univ.dipl.ing.građ.Prof.dr.sc. Jože Panjan, univ.dipl.ing.građ.Doc.dr.sc. Darko Drev, univ.dipl.kem.ing.1

Sveučilište u Ljubljani, Fakultet građevinarstva i geodezije, Institut za zdravstvenu hidrotehniku1Institut za vode Republike Slovenije, Hajdrihova 28c, 1000 Ljubljana, Slovenijae-mail: [email protected] UDK

Stručni rad

U komunalnom okolišu i gospodarstvu svake godine nastaje velika količina tekstilnog otpada. Iako se taj otpad klasifi cira kao biorazgradljiv, takva kla-sifi kacija nije odgovarajuća. Velik dio tekstilnog otpada je biološki slabo razgradljiv (sintetička vlakna, vuna, površinski obrađeni tekstilni materijali, vlaknima ojačani kompoziti itd.). Odlaganje tekstilnog otpada na deponije u posljednje je vrijeme ograničeno. Ako se tekstilni otpad spaljuje radi iskorištavanja topline, tada nastaju za okoliš opasni plinovi. Primjena takve tehnologije je moguća samo u dovoljno velikim postrojenjima za spaljivanje otpada, koja su opremljena učinkovitim napravama za čišćenje dimnih plino-va. Stoga se preporučuje upotreba različitih postupaka reciklaže tekstilnog otpada, ovisno o vrsti otpada i proizvoda koje se želi proizvesti recikliranjem. Mogućnosti za upotrebu proizvoda od recikliranog tekstila su u građevinarstvu, automobilskoj industriji, poljoprivredi, obrtu, i sl.Ključne riječi: tekstil, otpad, recikliranje, izolacija

1. UvodTekstilni otpad predstavlja važnu sui-nu otpada, na koju se često zaboravlja u raznim strategijama gospodarenja otpadom. Iako se tekstilni otpad u važećim propisima EU [1] [5] i Slo-venije [2, 3, 4] [14, 15, 16] klasifi cira kao biorazgradljivi otpad, takva kla-sifi kacija je samo djelomično opra-vdana. Biološki lako razgradljiva su u većini samo celulozna vlakna, pa i ta ne smiju biti previše površinsko obrađena različitim polimerima. Go-tovo sva polimerna vlakna su slabo biološki razgradljiva (poliamid, po-liester, polipropilen, poliuretan itd.). Dakle, daleko je objektivnije tekstil-ne otpatke od mješavine materijala uvrstiti u biološki slabo razgradljive

otpatke. Pritom se pojavljuje pitanje, koji otpad ubrajamo u tekstilni otpad. Među komunalnim otpadom se poja-vljuje otpadna odjeća, otpadna po-steljina, otpadne krpe, otpadne zavje-se i sl. Neki od tih proizvoda su izra-đeni od prirodne ili umjetne kože. Među proizvodima od umjetne kože i tekstila ne može se povući oštra gra-nica. Većina umjetne kože je zapravo tekstil s različitom vrstom nanosa (premaza). Čak je u proizvoda dekla-riranih kao proizvodi od kože prisut-na određena količina tekstila. U izra-di većine sportske obuće upotrebljava se tekstil [5] [13]. Slično tome je s tehničkim tekstilijama (tende, cerade, šatori, transportne trake, itd.). Prema navedenom za navedeni otpad može

se razmisliti o upotrebi izraza „teksti-lni i njemu sličan otpad“. U tu skupi-nu otada bi se osim konvencionalnog tekstila: odjeće, posteljine, stolnjaka, zavjesa, vreća i slično svrstao i otpad teksilnih proizvoda u nekonvencio-nalnim primjenama: tekstil primje-njen u građevini (sjenila, tapete, pod-ne obloge), tekstil za agronomiju i geotekstil (vreće, mreže konopi, izo-lacijski pust), te tekstil koji se pri-mjenjuje u industriji i obrtu (tekstilni fi lteri, transportne trake, presvlake, itd.) [6, 7] [1, 19]. Značajnu skupinu tekstilnog otpada čini otpad pri proizvodnji ili potrošnji tekstilnih proizvoda (ostaci vlakna, ostaci tka-nina, pletiva ili netkanih tekstilija itd.). Veliki proizvođači takvog otpa-


da su predionice, tkaonice i odjevne tvrtke. Unatoč smananjenju europske tekstilne i odjevne industrije u poslje-dnjem desetljeću, ipak još ima zna-čajno mjesto iu industrijskoj proizvo-dnji. Posebno značajno mjesto unutar tekstilne proizvodnje ima proizvo-dnja sastavnih dijelova za automobi-lsku industriju (presvlake sjedišta, unutarnje obloge), te industrija namje-štaja (tapecirani namještaj). U Slove-niji je prilično razvijena proizvodnja tehničkog tekstila (sanitetski mate-rijali, podne obloge, razne vrste netkanog tekstila, fi ltri, transportne trake, cerade, mreže, trake, zatvarači, umjetna koža, itd.). Na sl.1 je prika-zana količina tekstilnog otpada u Slo-veniji, koja je službeno evidentirana [8] [18]. Osim navedenog otpada po-stoji tekstilni otpad, koji je uključen u druge kategorije (miješani komu-nalni otpad, građevinski otpad, itd.). Sastav komunalnog otpada se razlikuje s obzirom na državu, po-krajinu, godišnje doba itd. [6] [1]. U posljednje vrijeme se sve više izvodi odvojeno sakupljanje komunalnog otpada. Pritom se u Sloveniji tekstilni otpaci ne odvajaju na izvoru nastanka. Glavni razlog tome je vjerojatno to, da u Sloveniji ne postoje pogoni za reciklažu tekstilnog otpada. Osim ko-munalnog tekstilnog otpada, u gospo-darstvu nastaje jednaka (ako ne i veća) količina tekstilnog otpada (sl.1). U suvremenom vremenu tek-stilna industrija proizvodi značajno manje otpada nego u prošlosti, me-đutim ukupna količina tekstilnog otpada koji nastaje u gospodarstvu vjerojatno nije smanjena. Naime, u posljednje vrijeme se povećava ko-ličina tekstilnog otpada koji nekada nije bio poznat, u poljoprivredi, u građevinarstvu, obrtu i nekim indu-strijskim granama. Komunalni otpad, u ukupnoj količini nastalog otpada u Sloveniji, znatno je manji dio od po-lovice. Iz podataka agencije SURS [15] i ARSO (Agencija Republike Slovenije za okoliš), koji su dostupni na webu, ne može se točno izračunati udio komunalnog otpada u ukupnoj količini otpada.

Na sl.2 su prikazane ukupne količine otpada, koje su bile odložene na svim komunalnim deponijima u Sloveniji od 2002. do 2012. godine. To je ve-lika količina, koju se ne smije zane-mariti.Spaljivanje tekstilnog otpada je mo gu-će, bez većih negativnih posljedica na okolinu, samo na kompleksnim ure-đajima koji imaju odgo va ra jući po-stupak čišćenja ispušnih plinova [9] [4]. Takav uređaj za pročišćavanje mora iz ispušnih plinova odstraniti spojeve halogena (dioksini, HCl, HF, itd.), sumporne spojeve (SO2), duši ko-ve spojeve (NOx), itd. Osim toga, sa-gorijevanjem mogu nastati halogeni-rani organski spojevi - dioksini. Sa-gorijevanje se mora provesti na do-voljno visokoj temperaturi, kako bi nastalo što manje problematičnih spo-jeva. Neke problematične spojeve, koji unatoč svemu nastaju (HCl, HF, SO2, itd.), potrebno je odstraniti fi -zikalno-kemijskim postupcima. Takva tehnologija je skupa i zbog

toga ekonomski manje pogodna [9, 1, 10] [4, 5, 20].Iz Direktive 2008/98/ES Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenog 2008. o otpadu, je očito da je prioritet dan reciklaži, te ako to nije moguće, preostaje spaljivanje tekstilnog otpa-da. Odlaganje na deponijima je za-dnja, najlošija mogućnost. U smislu ispunjenja odredbi Direktive, napisa-na je Uredba o promjenama i dopu-nama Uredbe o odlaganju otpadaka na odlagalištima (Službeni list RS, br. 53/2009), koja korjenito ograničava odlaganje biološki razgradljivog otpada na deponije.Na osnovi navedenoga slijedi da je reciklaža tekstilnih otpadaka najpo-voljnija opcija s ekološkog i eko-nomskog gledišta [1] [5], pri čemu reciklaža održava svoj smisao samo u slučaju da su osigurani potrošači proizvedenog recikliranog materijala. Ako nema potencijalnih potrošača proizvoda od recikliranog tekstila, oni ostaju kao beskoristan proizvod,

Sl.1 Prikaz količine tekstilnog otpada u Sloveniji od 2002. do 2012. godine [4] [16]

Sl.2 Ukupna količina odloženog otpada na komunalnim deponijima u Sloveniji [4] [16]


odnosno otpadak. U nastavku je opširnije opisana moguća reciklaža većeg dijela tekstilnog otpada.

2. MetodologijaPregledani su podaci o gospodarenju tekstilnim otpadom u posljednje vrijeme u Sloveniji i Njemačkoj, izvori nastanka tekstilnog otpada i njegovo razvrstavanje u različite sku-pine, te mogući tehnološki postupci reciklaže tekstilnog otpada i karakte-ristike proizvoda, koji pri tome na-staju. U ovom radu se raspolagalo podacima iz tehnološke prakse i oni-ma objavljenim u literaturi. Prije više od deset godina izvedeni su različiti pokusi reciklaže tekstilnog otpada u laboratorijskim i industrijskim uvje-tima u tvrtkama Juteks Žalec i Konus Slovenske Konjice [11, 12]. [2, 3]. Rezultati tih pokusa su djelom bili uključeni u razvojne projekte Repu-blike Slovenije. Iskustva tih istraži-vanja i rezultati upotrijebljeni su za prijed loge mogućih tehnoloških rješenja reciklaže. U tijeku su pokusi izrade izolacijskih ploča od polimer-nih materijala i tekstilnih otpadaka (CEP, Javni razpis raziskovalni vav-čer 2012 - 2013).

3. Porijeklo i sastav tekstilnih otpadaka

Tekstilni otpaci su mješavina različitih pletiva, netkanih materijala, vlakana, kompozitnih materijala, itd. [6, 13] [1, 8]. U navedenim materijalima najveći je udio materijala od pamuka i na bazi celuloze [14] [9]. Osim njih često su prisutni i drugi materijali, opasni za okolinu pri spaljivanju. Na primjer, kod pamučne/PES ili lanene košulje su to puceta, koja su obično izrađena od problematične plastike (PUR, PA, ABS itd.). Vjetrovka ili bunda je najčešće izrađena od umjet-nih vlakana i izrazito površinski obrađena. Nešto kvalitetnije vjetro-vke imaju polimerni porozni sloj, koji je najčešće izrađen od PTFE ili PUR membrane. Sportska obuća izrađuje se od tekstilnih laminata i polimernog potplata [5] [13]. Tehnički tekstil je

često izrađen od umjetnih vlakana i izrazito površinski obrađen (podne obloge, sjenila, filtri, transportne trake, itd.). Najmanje problematični su otpaci donjeg rublja jer su većinom izrađeni od pamuka. Međutim i kod tih proizvoda mogu biti prisutna i neka druga vlakna, npr. svila, PA, EL, guma itd). Slično vrijedi i za postelji-nu. Za posteljinu se ne koriste samo pamuka, posteljina može biti i od vune, svile, umjetnih vlakana, i dr. Punila za madrace i pokrivače su najčešće od poliestera i perja. Tekstil za upotrebu u automobilskoj indu-striji je gotovo uvijek od površinski jako obrađenih sintetskih vlakana [15] [10]. To vrijedi i za tekstil koji se koristi u vlakovima, brodovima i zrakoplovima. Slično je i sa tekstilom u koji se primjenjuje u poljoprivredi. Većinom su izrađeni od polietilena, polipropilena, poliestera i poliamida. Prema tome može se utvrditi da je prosječni tekstilni otpad sadžava za okolinu štetne tvari, koje se u prirodi vrlo sporo razgrađuju [13] [8]. Nje-govim spaljivanjem nastale bi emisije opasnih plinova.

4. Mogući postupci reciklaže tekstilnih otpadaka

Pri reciklaži tekstilnih otpadaka moguća je upotreba više različitih tehnoloških postupaka. Postupci ovi-se o vrsti otpada i otencijalnoj upotre-bi nastalog reciklata [10] [20]. Pri svakom postupku reciklaže, najprije je potrebno rastrgati pojedine dijelove tekstilnih otpada na manje dijelove, koji su pogodni za daljnju preradu.

4.1. Rezanje komada miješanih tekstilnih otpadaka na manje dijelove

Kada se među tekstilnim otpacima pojavljuju ostaci kože, kompozitnih materijala, te komadi gume, za njiho-vo rezanje na manje komade opra-vdana je upotreba mlinova [16, 15] [6, 10]. Na sl.3 su prikazana dva mli-na, primjerena za takvu reciklažu. Pored prikazanih, postoje i druga tehnološka rješenja.Mlinovi za rezanje miješanih tekstil-nih otpadaka su obično povezani u tehnološku liniju, koja osigurava kontinuirano dovođenje otpadaka i kontinuirano odvođenje nastalih proizvoda. Na temelju istraživanja i iskustava iz proizvodnje autora ovog rada, takvi mlinovi su osobito primje-reni za tekstilne laminate i kožne otpatke, uključujući i otpadnu obuću.

2.2. Trganje velikih komada tekstilnog otpada na manje komade

Kada među tekstilnim otpadom nema materijala od kože i kompozitnih ma-terijala, najbolje ih je rastrgati (sl.4). Za to se koristi „tzv. vuk stroj za tr-ganje“ ili neka druga tehnologija [16, 17, 15] [6, 7, 10]. Izbor opreme je ovisan o vrsti otpadaka i zahtijevanog proizvoda nakon obrade (sl.5).

2.3. Povezivanje komada tekstilnog otpada u voluminozni izolacijski sloj

Komade tekstilnog otpada može se preraditi u voluminozni izolacijski

Sl.3 Prikaz mlinova za rezanje tekstilnih otpadaka na manje komade (izvor: prospe-ktni materijali različitih proizvođača strojne opreme)


sloj na različite načine. Na sl.6 je prikazan jedan od mogućih tehno-loških postupaka, pri kojem postoji problem mehaničke stabilnosti mate-rijala. Ako materijal nije dovoljno stabilan, poželjno je nanošenje sloja otpada na odgovarajuću mrežu za ar-miranje, koja je prethodno površinski

obrađena vezivom. Vezivo se nanosi prskanjem, kanalu za sušenje se učvršćuje (suši) nakon čega dolazi do vezivanja sa recikliranim tekstilom.

2.4. Oblikovanje prethodno pripremljenih mješavina tekstilnog otpada u proizvode

Mješavina tekstilnog otpada (na osnovi istraživanja autora) najčešće sadrže od 20 do 30% termoplastičnih polimera. Najzastupljeniji termo-plastični polimerni materijali su: PA, PP, PVC, PES, PUR. Kod nekih po-limernih materijala se ne radi o potpu-noj termoplastičnosti, npr. PVC topli podovi sadrže omekšani PVC, koji je djelomice termoplastičan. Slično vrijedi i za različite vrste umjetne

kože i tapete. Celulozna i mineralna vlakna nemaju svojstva termoplas-tičnosti te je njihova primjena u mje-šavinama koje se toplinski oblikuju ograničena. Ako su ravnomjerno pomiješani različiti komadići termo-plastičnih i inertnih materijala, za-grijavanjem i prešanjem može doći do njihovog povezivanja. Nastaje mehanički stabilan proizvod. Na sl.7 je prikazan mogući postupak izrade izolacijskih ploča prešanjem i za-grijavanjem u kalupima. Pokusi izra-de takvih ploča su bili izvedeni u tvrtki Konus d.d. od 1987. do 1990. godine.Navedenim postupkom mogli bi se izrađivati različiti izolacijski mate-rijali za građevinarstvo, koji bi mogli zamijeniti upotrebu nekih postojećih proizvoda. Ploče od takvih izola-cijskih materijala bi se mogle dodat-no ojačati pomoću veziva i mreža ili bi se mogle laminirati na neki drugi materijal (krovni pokrov). Tekstilni sloj bi se mogao dodatno ojačati kon-tinuiranim postupkom, kako je to prikazano na sl.8. Pri toplinskoj obra-di nije obavezno dodavanje netkanog tekstila, nego je moguće dodavanje i komada tekstilnog otpada. Ako mate-rijal sadrži dovoljno termoplastičnih komponenti, dovoljno je zagrijavanje i pritisak za proizvodnju stabilinih proizvoda, odnosno izolacijskih ploča, koje se mogu razrezati na manje komade ili namatati na valjak.

2.5. Izrada koprene ili netkanog tekstila od tekstilnog otpada

Kada otpad sadrži samo vlaknaste materijale (tkanine, netkani tekstil, zavjese i sl.), moguće je materijal razvlakniti i ponovno ga oblikovati [19] [22]. U tom bi se slučaju najprije upotrijebio „vuk za trganje“, koji je prikazan na sl.4, a potom linija za grubo grebenanje iz izradu koprene odnosno netkanog tekstila od recikli-ranog materijala, prikazane na sl.9 i 10. Proizvod je relativno jednakomje-ran tekstilni sloj u obliku koprene ili netkanog tekstila učvršćenog iglanjem.

Sl.4 Trganje tekstilnih otpadaka na manje komade (prijedlog autora)

Sl.5 Prikaz recikliranoga tekstila nakon procesa trganja [18] [21]

Sl.6 Prikaz mogućeg postupka izrade voluminoznog izolacijskog materijala od tekstilnih otpadaka (prijedlog autora)

Sl.7 Mogući postupak izrade izolacijskih proizvoda zagrijavanjem i prešanjem u kalupu (prijedlog autora)


2.6. Naknadna obrada koprene i fi lca

Koprena i netkani tekstili zbog svojih mehaničkih karakteristika imaju ograničnu primjenjuju. Toplinskom obradom koprene ili netkanog teksti-la sa sadržajem odgovarajućeg udjela termoplastičnih vlakana, moguća je dobiti izolacijske ploče odgovarajuće mehaničke čvrstoće, sl.8. Kada sadržaj termoplastičnih vlakana nije dovoljan da bi bilo moguće spajanje uslijed taljenja, potrebno je dodati vezivo ili materijal za ojačanje (armi-ranje), sl.11.

Vezivo se može dodavati na više načina. Na sl.11 je prikazano nanošenje veziva nožem i prskanjem. Mogući su i postupci nanošenja veziva pomoću valjka, sita, fularom i dr. Postoji više načina toplinske obrade. Na tehnološkoj shemi je prikazan kanal za sušenje s upuhivanjem vrućeg zraka. Postoje i drugi postupci sušenja, toplinskog spajanja i učvršćivanja (vrući valjci, IR zračenje itd.). Moguća je kombinacija više različitih postupaka, ovisno o vrsti materijala (koprene, netkani tekstil, veziva, mreže, folije). Ovisno o vrsti

veziva, može se upotrijebiti sušenje ili toplinsko aktiviranje ili pak kom-binacija oba postupka. Obično se ko-risti kombinacija postupaka. Ako se npr. kao vezivo nanosi u obliku vode-ne disperzije, u prvoj fazi će toplina djeluje na isparavanje vode. U drugoj fazi povećanjem temperature poli-merni materijal počinje omekšavati. Povećanjem temperature može se po-krenuti umrežavanje ili geliranje ve-zivnog sredstva, ovisno o vrsti upo-trijebljenih veziva. Ako se ne dodaju veziva, u sušioniku će se termoplastični materijal djelomice smekšati, a uz pri-tisak se može oblikovati kompaktnija struktura. Jakost vezivanja ovisi o vr-sti materijala, temperaturi i pritisku. Pritom valja uvažavati činjenicu da se neki termoplastični polimeri slabo toplinski povezuju. Za neke polimere je temperatura omekšanja relativno visoka, a za druge niska. Zbog toga se neki polimeri, pri temperaturi pri kojoj se drugi polimeri tek počinju omekšavati, mogu toplinski razgradi-ti. U završnoj fazi je opravdano ma-terijal kalandrirati ako se želi da je konačni proizvod što ravnomjerniji i da se različiti materijali još međusobno povežu, iako se time gubi voluminoz-nost i djelomice izolacijsko svojstvo. U slučaju da u tekstilnoj kopreni/netkanom tekstilu nema dovoljno termoplastičnih vlakana pomoću kojih bi se materijal mogao učvrstiti, mogu se dodati odgovarajuća (ekološki prihvatljiva) veziva, koja bi ga učvrstila. Moguće je i kaširanje na armirajuću mrežu ili foliju, odnosno dodatak materijala za ojačanje struk-ture.

5. Mogući načini upotrebe proizvoda izrađenih od tekstilnih otpadaka

Materijali, izrađeni od otpadnog tek-stila, imaju suženo područje primjene [20, 5, 10] [12, 13, 20]. Najčešće imaju dobra svojstva toplinske i zvučne izolacije. Kvantifi kacija tih svojstava je još u fazi istraživanja. Najveća mogućnost upotrebe postoji u građevinarstvu i automobilskoj in-

Sl.8 Shematski prikaz postupka izrade izolacijskih ploča (prijedlog autora)

Sl.9 Shematski prikaz postupka izrade koprene/neučvršćenog netkanog tekstila od pripremljenog tekstilog otpada (prijedlog autora)

Sl.10 Shematski prikaz postupka izrade netkanog tekstila od pripremljenog teksti-log otpada učvršćenog iglanjem (prijedlog autora)

Sl.11 Prikaz mogućeg postupka prerade recilikranog netkanog tekstila u kompoz-itni materijal (prijedlog autora)


dustriji, gdje se upotrebljavaju velike količine različitih izolacijskih mate-rijala. Mogu se upotrebljavati za po-dnu izolaciju, izolaciju zidova ili kro-vova. Ploče od tekstilnog otpada mogu biti direktna zamjena za termo izolacijske ploče od pjenastog polie-stera, pjenastog betona ili za ploče od mineralnih vlakana [15] [10], sl.12. Pritom je vrlo važno da su vlakna i dijelovi tekstilnog materijela dobro međusobno povezani, čime ploče do-bivaju odgovarajuću mehaničku čvrstoću [21] [11]. Ako su lošije međusobno povezani, ploče nemaju potrebnu mehaničku čvrstoću i mogu se koristiti samo kao izolacioni mate-rijal, što vrijedi i za mineralna vlakna i pjenasti poliester. Tekstilni otpad se može upotrebljavati i u mješavinama s drugim materijalima (cement, gips, polimerne smole itd.).

treba tekstilnog otpada. Takav proizvod može biti izrađen po-stupkom prikazanom na sl.9 ili odgovarajuće obrađenog netkanog tekstila. Za njegovo toplinsko obliko-vanje vlakna moraju biti obrađena termoplastičnim vezivom. Takvo ve-zivo se nanosi na vlakna prskanjem ili fulardiranjem. Naime, nanošenje veziva nožem, valjkom ili sitom, ne omogućava prodiranje veziva dovolj-no duboko u unutrašnjost strukture. Glavni razlog relativno malog udjela upotrebe tekstilnog otpada su (još uvijek) povoljne cijene drugih, “čišćih” materijala (sirovih vlakana). Drugi razlog relativno niskog stu-panja reciklaže tekstila je i taj da ga se do sada moglo odlagati na depo-nije bez ograničenja.

ubrajaju se u istu skupinu kao i otpa-dna plastika. Tekstilni otpad se može preraditi s ostalim gorivim komunal-nim otpadom u materijale za toplin-sko iskorištenje. Takvi materijali ne mogu biti nadomjestak ugljenu ili dr-venoj biomasi, jer sadrže tvari koje su opasne za okolinu pri oslobađanju u dimnim plinovima, zbog čega je problematičan takav način njihovog iskorištavanja.

6. ZaključakUkupna količina tekstilnog otpada znatno je veća od tekstila komunal-nom otpadu budući da se znatne količine tekstilnog otpada nastaju tijekom industrijske proizvodnje tek-stila i odjeće, te nakon primjene u drugim industrijskim granama, u građevini, u poljoprivredi i sl. U sro-dne otpad ubraja se otpadna umjetna koža, obuća i slični materijali. Novi propisi izrazito ograničavaju odla-ganje biološki razgradljivog otpada, u koji se ubraja i tekstil. U “Uredbi o promjenama i dopunama Uredbe o odlaganju otpadaka na odlagalištima (Službeni list RS, br. 53/2009) “ tek-stilni otpad se ubraja u skupinu biološki razgradljivog otpada. Me đu-tim, u prosječnom uzorku tekstilnog otpada najmanje 20 do 30% je biološki jako slabo razgradljivih ma-terijala. No, bez obzira na to, ocjenjuje li se tekstilni otpad kao dobro ili slabo biološki razgradljiv, za njega vrijedi ograničenje pri odlaganju na depo-nije.Osim odlaganja na deponije, preo-staju još dvije mogućnosti kako po-stupati s otpadnim tekstilom. To su spaljivanje i reciklaža. Sa gledišta Di-rektive 2008/98/ES Europskog parla-menta i Vijeća od 19. studenog 2008. o otpacima i poništenju nekih direkti-va, očito je da je prioritet dat reciklaži, te se u slučaju da to nije moguće, predviđa spaljivanje tekstilnog otpa-da. Pri tome smisao spaljivanja nije radi uništenja tekstilnog otpada nego njegovo toplinsko iskorištenje. To-plinsko iskorištenje pri spaljivanju tekstilnih otpadaka je vrlo zahtjevan i

Sl.12 Netkani tekstil iz regeneriranih vlakana (prerađeni tekstilni ot-pad)

Za tržišnu prepoznatljivost i upotrebu izolacijske i mehaničke karakteristike tekstilnih izolacijskih ploča moraju-biti slične konkurentnim proizvodima od npr. pjenastog poliestera, drvenih otpadaka, mineralnih vlakana ili pje-nastog betona. Moguća primjena izo-lacijskih ploča od recikliranog teksti-la u građevinarstvu prikazana je na sl.13.Proizvodnja izolacijskih ploča od tekstilnog otpada na svjetskom tržištu nije česta [22] [17]. Upotreba recikli-ranog tekstilnog otpada je značajnije prisutna u automobilskoj industriji. Trend ponovne upotrebe tekstilnih i plastičnih otpadaka od istrošenih dijelova automobila se nastavlja [15] [10]. Na sl.14 prikazan je unutarnji dio automobila, gdje je moguća upo-

Sl.13 Prikaz moguće upotrebe izolaci-jske ploče od tekstilnog otpada u građevinarstvu

Sl.14 Prikaz upotrebe recikliranih tek-stilnih otpadaka u automobilskoj industriji

Značajne količine tekstilnog otpada se koriste i u spalionicama s toplin-skim iskorištenjem [9] [4], budući da imaju visoku ogrjevnu vrijednost, te su s tog gledišta, primjereni za toplin-sko iskorištavanje. U komunalnom otpadu, po ogrjevnoj vrijednosti,


skup postupak jer je potrebno osigu-rati djelotvorno čišćenje dimnih pli-nova. To se često zaboravlja jer je po gruboj ocjeni, u ukupnoj količini otpada, 10 do 20% takvih materijala, kod kojih pri izgaranju nastaju problematični plinovi. Teškoće uzro-kuju proizvodi na osnovi vune i svile, a najviše proizvodi na bazi polimer-nih vlakana (poliamid, poliuretan, polivinil-klorid, itd.) i gotovo sve površinske obrade tekstilnih materija-la, te različiti gumeni dodaci.Budući da je odlaganje tekstilnog otpada ograničeno, a spaljivanje vrlo zahtjevan postupak, najpovoljnija opcija je njegova reciklaža. Za reciklažu je potrebno poznavati odgovarajuće tehnološke postupke kao i postupke proizvodnje različitih proizvoda iz recikliranih vlakana. Proizvodi od recikliranog tekstila mogu naći svoju upotrebu prije svega u građevinskoj i automobilskoj indu-striji te agronomiji.

Literatura:[1] European Commision, Directive

2008/98/EC on waste and repeal-ing certain Directives, Offical Journal of the European Union, L 312/3

[2] Republika Slovenija, Uredba o odlaganju odpadkov na odla-gališčih (Uradni list RS, št. 32/06, 98/07, 62/08, 53/09 in 61/11)

[3] Republika Slovenija, Uredba o obdelavi biološko razgradljivih odpadkov (Uradni list RS, št. 62/08, 61/11 in 99/13)

[4] Republika Slovenija, Uredba o odpadkih (Ur.l. RS, št. 103/11)

[5] Rahimifard, S., et al: Recycling of Footwear Products, Centre for

Sustainable Manufacturing and Reuse/recycling Technologies (SMART), Loughborough University (2007)

[6] Caulfi eld K.: Sources of Textile Waste in Australia, discussion paper, Apical International Pty Ltd. (2009)

[7] Tisch A.: Abfallvemeidung und – verminderung im bereich Technischer Textilien – Hemmnisse u n d L ö s u n g s k o n z e p t e , Disser ta t ion , Technische Universität Berlin (2002)

[8] Statistični urad Republike Slovenije, http://www.stat.si/kontakt.asp

[9] European Commision, Integrated Pollution Prevention and Control, Reference Document on the Best Availible Techniques for Waste Incineration, August 2006

[10] Umwelt Bundes Amt: Integrierte Vermeidung und Verminderung der Umweltscmutzung (IVU), »Merkblatt über die besten verfügbaren Techniken für Abfallbehandlungsanlagen«, German Federal Environmental Agency (2006)

[11] Đuranović B., D. Drev: Razvoj tehnoloških sistemov za izdelavo in plemenitenje tehničnega tekstila : oprema za premazovanje in plemenitenje. Ljubljana; Senovo: Metalna TGS (1991)

[12] Đuranović B., D. Drev: Tehnični tekstil : nove tehnologije in izdelki. Ljubljana; Senovo: Metalna TGS (1991)

[13] IÖW: Integrierte Produktpolitik (IPP) am Beispil der Textil Kette, A b s c h l u s s b e r e i c h t z u m Pilotprojekt, Baden-Württemberg (2004)

[14] International Cotton Advisory Committee, 69th Plenary Meeting, Lubbock, Texas, September 20 - 25, 2010

[15] Jody B.J. et al.: End-of-Life Ve-hicle Recycling: State of the Art of Resource Recovery from Shredder Residue, Center for Transporta-tion Research, Energy Systems Division, Argonne National Labo-ratory (2010)

[16] Gsteu M.: Recycling von textilen Abfällen nach den Dref Friktionsspinnverfahren –Teil 1, Spinnerei, mittex (2009) ??

[17] Gsteu M.: Recycling von textilen Abfällen nach den Dref Friktionsspinnverfahren –Teil 2, Spinnerei, mittex 2/00, Linz (2009)?

[18] Vončina B., M. Pintar: Textile waste recycling, Proceedings of the 10th International Conference on Environmental Science and Technology, Kos island, Greece, 2007

[19] Witt F.: Einblicke in die aktuelle Forschung und Entwicklung der Vliesstofftechnologie des Wavmaker, Eine vielversprechende Technologie, Santeg AG (2005)

[20] Pezelj E. i sur.: Ulazna kontrola u preradi tekstilnih regenerata, Tek-stil 58 (2009.) 11, 554-566

[21] Loredo dos Reis J. M.: Effect of Textile Waste on the mechanical Properties of Polymer Concrete, Materials Research 12 (2009) 1, 63-67

[22] Rahul A.D. (State-Of-The-Art In-sulation Materials): A Review In-ternational Journal of Engineering and Innovative Technology (IJEIT) 2 (2012) 6, ?


SUMMARYProcedures of textile waste recycling

M. Krzyk, J. Panjan, D. Drev1

A large amount of textile waste is produced in municipal environment and the economy each year. Although the textile waste is classifi ed as biodegradable waste, such classifi cation is not appropriate. A large amount of textile waste components is biologically poorly degradable (polymer fi bers, wool, surface treated materials, fi ber-reinforced composites, etc.). Disposal of textile waste to landfi ll is lately confi ned. If textile waste is burned for heat utilization, thereby results in environmentally hazardous gases. The application of such technology is only possible in suffi ciently large waste incineration plants, which are equipped with effi cient devices for fl ue gas purifi cation. Therefore the use of different procedures of textile waste recycling depending on type of wastes and products that are to be produced by recycling is recommended. Possibilities for use of products made from recycled textiles are in construction industry, automotive industry, agriculture, crafts, etc.Key words: textile, waste, recycling, isolationUniversity of Ljubljana, Faculty of Civil and Geodetic Engineering1Institute of Water of the Republic of SloveniaLjubljana, Sloveniae-mail: [email protected]

Received

Recyclingverfahren von textilen AbfällenIn den Gemeinden und der Industrie entstehen große Mengen an verschiedenen Arten von Textilabfällen. Obwohl Textilabfälle als biologisch abbaubare Abfälle eingestuft werden, ist die bestehende Zuordnung nicht geeignet. Eine große Menge an Textilkomponenten ist nämlich biologisch nur sehr schlecht abbaubar (Polymer-Fasern, Wolle, Oberfl ächen der behandelten Materialien, etc). Abfalllagerung auf Deponien wird zunehmend eingeschränkt. Wenn Tex-tilabfälle für Abwärmenutzung verbrannt werden, entstehen dabei umwelt-schädliche Gase. Die Anwendung dieser Technologie ist sinnvoll nur im Fal-le großer Müllverbrennungsanlagen, da sie über die entsprechend wirksame Reinigungsanlagen verfügen. Deshalb empfi ehlt sich die Verwendung ver-schiedener Abfallrecyclingverfahren, je nach Art der Abfälle und Produkte, die durch Recyceln entstehen sollen. Möglichkeiten für den Einsatz von Pro-dukten aus recycelten Textilien sind in der Bauindustrie, Automobilindustrie, Landwirtschaft, Handwerk, etc.


Dvadeset godina Restauratorskog centra Hrvatskog restauratorskog zavoda u Ludbregu

Venija Bobnjarić-Vučković, konzervator savjetnik, povjesničar umjetnostiHrvatski restauratorski zavod ZagrebRestauratorski centar Ludbrege-mail: [email protected]

Prikaz

Projekt Restauratorskog centra Lud-breg nastao je inicijativom hrvatskih konzervatora i potporom grada Lud-brega, uz pomoć iz Bavarske i stručnu suradnju s bavarskim konzervatorima i restauratorima. U vremenu oružanih napada na Hrvatsku, taj je projekt na-stao u svrhu spašavanja i očuvanja hrvatske kulturne baštine. Restaura-torski centar Ludbreg, kao odjel Hr-vatskog restauratorskog zavoda, u sustavu restauratorske djelatnosti dje-luje kao poligon međunarodne sura-dnje i pomoći u obnovi hrvatske kul-turne baštine. Centar je smješten u glavnoj zgradi kompleksa dvorca Batthyány koja je zbog neprimjerenog korištenja tijekom gotovo cijelog 20. stoljeća 1991. godine, prilikom evakuiranja um jet nina iz ratom ugroženih pod-ručja, bila zatečena u visokom stup-nju devastacije. No, unatoč takvom zatečenom stanju dvorac je pružao osnovne uvjete za pohranu evakuira-nih umjetnina. Već 1992. godine sklopljen je sporazum kojim grad Lu-dbreg ustupa dvorac Batthyány tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez nak-nade, za potrebe zaštite kulturne baštine, sl.1. Prvi veći građevinski zahvati nakon osnivanja Restaurator-skog centra počeli su 1993. godine. Uspješna suradnja hrvatskih i bavar-skih stručnjaka, 15. travnja 1994. go-dine na prvom katu i u dijelu prizem-lja dvorca rezultirala je otvorenjem restauratorske radionice za polikro-

miranu drvenu plastiku i slike na dr-venom i tkanom nosiocu, s biblio-tekom, drvorezbarskom i stolarskom radionicom, depoima i ostalim pra-tećim sadržajima. Osim toga, uspo-stavljena je suradnja sa struč njacima više zemalja i međunarodnih institu-cija koje su od prikupljenih sredstava donirale restauratorsku opremu, ma-terijal i pribor te stručnu literaturu za tzv. „Ratnu bolnicu za umjetnine“. U tim prvim godinama u radionici su uz domaće radili i strani diplomirani konzervatori-restauratori, njihovi su-radnici i studenti, te stručnjaci čija je djelatnost vezana uz konzervatorske

i restauratorske radove. Građevinski radovi druge faze obnove nastavljaju se 1997. godine, pa je cjelovito obno-vljena građevina za potrebe Restau-ratorskog centra Ludbreg svečano otvorena 4. svibnja 2000. godine. Pokrenuti su brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i kon-zervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, sa svrhom unapređivanja konzervatorske i kon-zervatorsko-restauratorske struke. Radilo se i na promociji Centra u zemlji i inozemstvu gdje su organizi-rane izložbe fotografi ja o konzerva-torsko-restauratorskim radovima (Muzej Mimara u Zagrebu, palača Vijeća Europe u Strasbourgu, konzu-lat Republike Hrvatske u Münchenu, Muzej i Zavod Bitola, Narodni muzej i Etnografski muzej u Ljubljani). 2003. godine, uz radionice za restau-riranje štafelajnog slikarstva i drvene polikromirane skulpture, osnovan je i Odsjek za tekstil u kojem se provo-de radovi preventivne zaštitne, kon-zervacije i restauracije povijesnog tekstila (liturgijskog ruha iz crkvenih i samostanskih zbirki, zastava ceho-vskih i vatrogasnih udruženja, narod-nih nošnji iz svih krajeva Hrvatske, građanskih i vojnih odora te drugih oblika povijesnih artefakata izrađenih od raznovrsnih tkanina, često u kom-binaciji i s drugim materijalima: žica, vosak, papir, staklo, perle, titranke, krzno, koža, metal, slika), sl.2 i 3. Uz uspostavljanje restauratorskih radio-

Sl.1 Pročelje dvorca Batthyany na dan obilježavanja 20te obljetnice (Foto HRZ, 2014.)


nica i održavanje stručno-znanstve-nih skupova o zaštiti i restauriranju tekstila, u Restauratorskom centru u Ludbregu 2009. godine osnovana je specijalizirana zbirka (Tekstiloteka) u kojoj se pohranjuje ugrožena po-vijesna tekstilna građa. Do 2014. go-dine u Tekstiloteci je prikupljeno i čuva se petstotinjak predmeta crkve-nog tekstila iz sedam župnih zbirki sjeverozapadne Hrvatske. Tekstilo-teka je pokrenuta s namjerom da se vrlo ugrožena tekstilna baština čuva na primjeren način i zaštiti od propa-danja. Prikupljanjem predmeta ujed-no se stvara i baza uzoraka povijesnih tkanina proizvedenih u Hrvatskoj i u drugim dijelovima Europe, a priku-pljena građa izvor je mnogih infor-macija s područja kulture i znanosti. Centar od 2002. godine ima komoru za dezinsekciju umjetnina zapremine 35 m³, uz primjenu inertnog plina dušika koji nije štetan ni za ljudsko zdravlje niti za okoliš. U komori se anoxy metodom (metoda bez prisut-nosti kisika) mogu tretirati predmeti od drva, tekstila, kože, krzna i papira, a nije štetna ni za druge materijale. Preporučeno učinkovito trajanje de-zinsekcije je osam do deset tjedana, što je dovoljno da se unište nametnici u svim razvojnim stadijima. Osim suzbijanja drvnih nametnika, dezin-sekcija je djelotvorna protiv proto li-tičke aktivnosti bakterija, gljivica i plijesni. U depoima umjetnina od 1993. godi-ne bilo je pohranjeno tisuće objekata iz osamdesetak lokaliteta. U početku su pohranjivane umjetnine evakuira-ne u vrijeme ratne opasnosti. Među-tim, kako se ratom ugrožene oltare nakon obnove vraćalo u isto tako ob-novljene matične objekte, njihovo mjesto su sve više zauzimali objekti kojima je bio potreban hitan smještaj zbog provođenja građe vinskih ili re-stauratorskih radova u crkvama ili dvorcima. Povećavao se i broj objeka-ta s područja sjeverozapadne Hrva-tske na kojima su zbog velike ugroženosti i vrlo lošeg zatečenog stanja bili nužni konzervatorsko-re-stauratorski radovi u radionicama

HRZ-a. Depoi su nakon završetka građevinskih i instalaterskih radova u južnom krilu podruma dvorca 2011. godine prošireni, osposobljeni i opremljeni za sigurno i pravilno pohranjivanje i čuvanje nerestaurira-nih umjetnina izrađenih od drveta (crkvenog inventara, tabulata, skulp-tura i sl.). Kontrolirani mikroklima-tski uvjeti uspostavljaju se i održavaju uz pomoć ugrađene opreme za do-datno zagrijavanje, ventiliranje i odvlaživanje.

Do 2014. godine kroz Centar je prošao velik broj umjetnina iz čak 79 lokali-teta s područja kontinentalne Hrva-tske. Radilo se na drvenim polikromi-ranim, pozlaćenim i posrebrenim ol-tarnim cjelinama prve polovice 18. stoljeća i manjem broju očuvanih vrlo vrijednih oltara iz druge polovice 17.stoljeća. Rad konzervatora i restaura-tora nemoguće je zamisliti bez stal-nog dopunjavanja znanja korištenjem stručne literature. Stručna knjižnica osnovana je zahvaljujući velikoj do-

Sl.2 Pozlaćivanje dijela oltarne cjeline u radionici za drvenu polikromiju (Foto HRZ, 2014.)

Sl.3 Sanacija oštećenja na tkanini učvršćivanjem niti svilenim fi lamentom u radi-onici za povijesni tekstil (Foto HRZ, 2014.)


naciji stručnih knjiga i časopisa Ba-varskog zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika, a kontinuirano se do-punjava novim naslovima. U proteklih 20 godina Hrvatski re-stauratorski zavod kroz Centar u Lu-dbregu dao je značajan doprinos raz-voju restauratorske i konzervatorske djelatnosti u Republici Hrvatskoj, po-sebno restauriranjem brojnih umjet-nina iz ratom pogođenih područja, ali i sjeverozapadne Hrvatske te drago-cjenim edukacijskim programima. Osim uspostavljanja i opremanja re-stauratorskih radionica i depoa, sura-dnja sa stručnjacima iz Bavarske bila je ključna za razvijanje programa usavršavanja na raznovrsnim konfe-rencijama, seminarima i radionicama koji su održani u Centru. Centar nudi specijalizirane dvorane za preda-vanja, prostrane radionice i mogućnost smještaja za predavače i sudionike. U organizaciji Odjela za školovanje, stručno usavršavanje i međunarodnu suradnju Hrvatskog restauratorskog zavoda i Restauratorskog centra, od 2000. godine u Ludbregu je za velik broj konzervatora i konzervatora-re-stauratora iz Hrvatske i brojnih dru-gih država održano dvadesetak struč-nih i znanstvenih skupova, seminara i radionica pod vodstvom predavača iz Njemačke, Slovenije, Italije, Ve-like Britanije, Kanade, Francuske, Belgije, Hrvatske i drugih država. Raspravljalo se o specifi čnim proble-mima u konzervatorsko-restaurator-skim postupcima na drvenim polikro-miranim skulpturama, štafelajnim slikama, papiru, tekstilu i zidnom slikarstvu te graditeljskoj baštini. Osim usavršavanja stručnjaka, u Re-stauratorskom centru Ludbreg stu-dentsku praksu obavljaju studenti različitih usmjerenja u zaštiti kultur-ne baštine iz Hrvatske i inozemstva.U suradnji s lokalnom zajednicom, udrugama građana te muzejskim i drugim kulturnim ustanovama, u re-prezentativno uređenim javnim pro-

Sl.4 Počasni uzvanici i domaćini nakon dodjele zahvalnica (Foto HRZ, 2014.)

storima dvorca (svečanoj dvorani, maloj predavaonici, izložbenoj dvo-rani, kapeli Sv. Križa i atriju) često se održavaju izložbe, koncerti, predsta-vljanje knjiga, monografi ja i zbornika te glazbeno-književne večeri, prezen-tacije, pa čak i snimanja za reklamne i videospotove. Tijekom znamenitih Varaždinskih baroknih večeri u ludbreškom se dvorcu održavaju kon-certi.Velikom broju posjetitelja, od držav-nih dužnosnika i diplomatskog kora do predstavnika mnogih europskih kulturnih i turističkih organizacija, omogućeno je razgledavanje dvorca i upoznavanje s djelatnostima Hrva-tskog restauratorskog zavoda i njego-va Centra u LudbreguObilježavanje dvadeset godina djelo-vanja Centra bogatog svim gore na-vedenim aktivnostima održano je 5. prosinca 2014. godine, sl.4. Program obljetnice je uključio predavanja i prezentacije sudionika i organizatora evakuacije umjetnina o nastajanju i razvoju projekta „ratne bolnice za umjetnine“. Izrađeno je i izloženo tridesetak novih plakata o obnovlje-nim umjetninama u proteklih 20 go-dina, a tiskan je i novi deplijan (letak)

koji je prigodno podijeljen svim go-stima. Otkrivane su dvije spomen plo-če, kamena na pročelju dvorca i veća na glavnom stubištu. Podijeljene su zahvalnice najzaslužnijim organiza-cijama i pojedincima iz Hrvatske i inozemstva. Tijekom dana mogle su se razgledati radionice u kojima se provode konzervatorsko-restaurator-ski radovi na umjetninama s područja Varaždinske županije te porazgovara-ti s restauratorima. Za razgledavanje bila je otvorenja i kapela Sv. Križa i Stalni postav zbirke sakralne umjet-nosti s izložbom plakata o obnovlje-nom sakralnom ruhu iz Zbirke u ka-peli sv. Križa. Obnovom dvorca Batthyány spašen je za Županiju i Grad Ludbreg vrije-dan spomenik kulture te je time ostvaren vrijedan doprinos razvoju grada i regije kao kulturnog i tu-rističkog središta. Restauratorski centar Ludbreg kuća je otvorenih vrata – za eminentne stručnjake, nji-hove studente i suradnike te sve one koji žele upoznati s konzervatorsko-restauratorsku struku i pomoći da se ovaj projekt još uspješnije razvija.

udk 677 + 687(05) issn 0492-5882 ^asopis za ...tekstil.hist.hr/files/tekstil_2014_63_9-10.pdfudk 677...

Documents