U S T A V REPUBLIKE SRPSKE

Preambula (zamijenjena je Amandmanom LXVI)

"Po�tujuãi volju svojih konstitutivnih naroda i graðana da formiraju i oèuvaju Republiku Srpsku i da ustavno ureðenje Republike utemelje na po�tovanju ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti, nacionalnoj ravnopravnosti, demokratskim institucijama, vladavini prava, socijalnoj pravdi, pluralistièkom dru�tvu, garantiranju i za�titi ljudskih sloboda i prava kao i prava manjinskih grupa sukladno meðunarodnim standardima, zabrani diskriminacije i uva�avanju pravila tr�i�ne ekonomije;

u �elji da osigura mir, toleranciju i opãe blagostanje; u namjeri da doprinese razvoju prijateljskih odnosa meðu narodima i

dr�avama; izra�avajuãi opredijeljenost Republike Srpske za potpuno po�tovanje i

dosljedno primjenjivanje Opãeg okvirnog sporazuma o miru za Bosnu i Hercegovinu, kojim se nedvosmisleno prihvaãa, potvrðuje i garantira ustavnopravni polo�aj Republike Srpske, kao jednog od dva entiteta u sastavu Bosne i Hercegovine;

Narodna skup�tina Republike Srpske donosi"

USTAV REPUBLIKE SRPSKE*

I. TEMELJNE ODREDBE

Èlanak 1 Èlanak 1, koji je zamijenjen Amandmanom XLIV, zamjenjuje se Amandmanom LXVII, koji glasi:

"Republika Srpska je jedinstven i nedjeljiv ustavnopravni entitet. Republika Srpska samostalno obavlja svoje ustavotvorne, zakonodavne,

izvr�ne i sudske funkcije. Republika Srpska je jedan od dva ravnopravna entiteta u Bosni i

Hercegovini. Srbi, Bo�njaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, ostali i graðani,

ravnopravno i bez diskriminacije sudjeluju u vr�enju vlasti u Republici Srpskoj."

Èlanak 2

Stavak 1 èlanka 2 zamijenjen je Amandmanom XLV, koji glasi: "Teritorij Republike je jedinstven, nedjeljiv i neotuðiv." Stavak 2 èlanka 2 zamijenjen je Amandmanom LV, koji glasi: "Sporazum o promjeni meðuentitetske linije razgranièenja izmeðu

Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine mo�e se iznijeti na potvrdu putem referenduma u Republici."

U stavku 2 èlanka 2 u toèki 1 Amandmana LV rijeè "granica" zamijenjena je rijeèima "meðuentitetska linija razgranièenja" (Amandman LXVIII). -------------------------------- * Na temelju zakljuèka Narodne skup�tine Republike Srpske, od 14. rujna 1992. godine i èlanka 61 stavak 1 alineja 9 Poslovnika Narodne skup�tine Republike Srpske ("Slu�beni glasnik Republike Srpske", broj 3/92), Zakonodavno-pravno povjerenstvo Narodne skup�tine, na sjednici odr�anoj 17. prosinca 1992. godine, utvrdilo je preèi�ãeni tekst Ustava Republike Srpske ("Slu�beni glasnik Republike Srpske" br. 3/92, 6/92, 8/92, 15/92 i 19/92). U ovom izdanju u preèi�ãeni tekst integrirani su Amandmani XXVI-XLIII, Amandmani XLIV-LI, Amandman LII, Amandman LIII, Amandmani LIV-LXV, Amandmani LXVI-XCVIII, Amandmani XCIX-CIII, Amandmani CIV-CV i Amandmani CVI-CXIII.

Èlanak 3

Èlanak 3 zamijenjen je toèkom 1 Amandmana LVI, koja glasi: "Republici pripadaju sve dr�avne du�nosti i ovlasti osim onih koje su

Ustavom Bosne i Hercegovine izrièito prenesene na njene institucije."

Èlanak 4

Èlanak 4 zamijenjen je toèkom 2 Amandmana LVI, koja glasi: "Republika mo�e, primjereno Ustavu Bosne i Hercegovine, da uspostavlja

specijalne paralelne odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom i njenim republikama èlanicama."

Èlanak 5

Ustavno ureðenje Republike temelji se na: � - garantiranju i za�titi ljudskih sloboda i prava sukladno meðunarodnim

standardima; �- osiguravanju nacionalnih ravnopravnosti i za�titi vitalnih interesa

konstitutivnih naroda; �- socijalnoj pravdi; �- vladavini prava; �- tr�i�nom gospodarstvu; �- vi�estranaèkom sustavu; �- parlamentarnoj demokraciji i podjeli vlasti; �- slobodnim izborima; �- lokalnoj samoupravi; �- za�titi prava etnièkih grupa i drugih manjina. U alineji 2 stavka 1 èlanka 5 iza rijeèi "osiguravanju nacionalnih ravnopravnosti"

dodane su rijeèi " i za�titi vitalnih interesa konstitutivnih naroda" (Amandman LXIX).

Èlanak 6 Stavak 1 èlanka 6 zamijenjen je Amandmanom XLVII, koji glasi: "Graðani Republike imaju dr�avljanstvo Republike Srpske." Stavak 2 èlanka 6 zamijenjen je Amandmanom LXX, koji glasi: "Graðanin Republike Srpske ne mo�e biti li�en dr�avljanstva."

Èlanak 7

Stavak 1 èlanka 7 zamijenjen je Amandmanom LXXI, koji glasi:

"Slu�beni jezici Republike Srpske su: jezik srpskoga naroda, jezik bo�njaèkoga naroda i jezik hrvatskoga naroda. Slu�bena pisma su ãirilica i latinica."

Na podruèjima gdje �ive druge jeziène grupe u slu�benoj uporabi su i njihovi jezici i pisma, na naèin odreðen zakonom.

Èlanak 8 Republika ima zastavu, grb i himnu. Izgled zastave i grba i tekst himne ureðuju se ustavnim zakonom.

Èlanak 9 Glavni grad Republike je Sarajevo.

II. LJUDSKA PRAVA I SLOBODE

Èlanak 10 Graðani Republike su ravnopravni u slobodama, pravima i du�nostima, jednaki su

pred zakonom i u�ivaju istu pravnu za�titu bez obzira na rasu, spol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno podrijetlo, roðenje, naobrazbu, imovno stanje, politièko i drugo uvjerenje, dru�tveni polo�aj ili drugo osobno svojstvo.

Èlanak 11 �ivot èovjeka je neprijeporan. Smrtna kazna mo�e se iznimno propisati i izreãi samo za najte�e oblike te�kih

kaznenih djela.

Èlanak 12 Sloboda i osobna sigurnost èovjeka su nepovredive. Nikome se ne mo�e oduzeti ili ogranièiti sloboda, osim u sluèajevima i po

postupku koji su utvrðeni zakonom.

Èlanak 13

Ljudsko dostojanstvo, tjelesni i duhovni integritet, èovjekova privatnost, osobni i obiteljski �ivot su nepovredivi.

Èlanak 14 Nitko ne smije biti podvrgnut muèenju, okrutnom, nehumanom ili poni�avajuãem

postupanju ili ka�njavanju. Zabranjeno je i ka�njivo svako iznuðivanje priznanja i izjava. Zabranjeno je na bilo kojoj osobi, bez njenog pristanka, vr�iti medicinske i druge

znanstvene pokuse.

Èlanak 15 Nezakonito li�avanje slobode je ka�njivo. Li�enje slobode mo�e trajati samo dok postoje zakonski uvjeti za to. Osoba za koju postoji osnovana sumnja da je izvr�ila kazneno djelo mo�e biti

pritvorena i zadr�ana u pritvoru samo kad je to nu�no radi voðenja kaznenog postupka ili radi sigurnosti ljudi.

Pritvor se odreðuje odlukom suda, a samo iznimno, pod uvjetima odreðenim zakonom, odlukom drugog zakonom ovla�tenog organa - najdulje do tri dana.

Osobi koja je pritvorena mora se uruèiti pismeno obrazlo�eno rje�enje u trenutku pritvaranja. Protiv ovog rje�enja pritvorena osoba ima pravo �albe.

Èlanak 16 Svatko ima pravo na jednaku za�titu svojih prava u postupku pred sudom i drugim

dr�avnim organom i organizacijom. Svakome je zajamèeno pravo na �albu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke

kojom se rje�ava o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu.

Èlanak 17 Svatko ima pravo na naknadu �tete koju mu nezakonitim ili nepravilnim radom

nanose slu�bena osoba ili dr�avni organ, odnosno organizacija koja vr�i javne ovlasti. Osoba koja je neopravdano osuðena ili nezakonito i bez osnove li�ena slobode,

ima pravo na rehabilitaciju, naknadu �tete, javnu ispriku i druga zakonom utvrðena prava.

Èlanak 18 Osobi optu�enoj za kazneno djelo jamèi se pravedno suðenje. Optu�ena osoba mora biti u najkraãem zakonskom roku obavije�tena o razlozima

optu�be. Optu�enoj osobi ne mo�e se suditi u njenoj nenazoènosti. Optu�enom koji nije dostupan sudu mo�e se suditi u nenazoènosti samo u

zakonom odreðenim sluèajevima.

Èlanak 19

Zajamèeno je pravo na obranu. Jamèi se pravo na slobodan izbor branitelja i nesmetano saobraãanje s njim. Branitelj ne mo�e biti pozvan na odgovornost za radnje poduzete u postupku

obrane.

Èlanak 20 Nitko ne mo�e biti ka�njen za djelo koje, prije nego �to je poèinjeno, nije bilo

zakonom predviðeno kao ka�njivo djelo, niti mu se mo�e izreãi kazna koja za to djelo nije zakonom bila predviðena.

Nitko ne mo�e biti smatran krivim za kazneno djelo dok to ne bude utvrðeno pravomoãnom sudskom odlukom.

Èlanak 21 Graðani se mogu slobodno kretati, nastanjivati i boraviti na teritoriju Republike,

slobodno napu�tati taj teritorij i na njega se slobodno vraãati. Zakonom se mogu uvesti ogranièenja kretanja samo ako je to nu�no radi voðenja

kaznenog postupka ili radi za�tite sigurnosti i zdravlja ljudi. Nikakva ogranièenja iz politièkih razloga ne mogu biti ustanovljena.

Èlanak 22 U èlanku 22 brisane su rijeèi: "i Jugoslavije" (Amandman LVII toèka 4). Sloboda i tajnost dopisivanja i drugih oblika saobraãanja su nepovredivi. Zakonom se mo�e propisati da se samo na osnovi odluke suda mo�e odstupiti od

naèela nepovredivosti slobode i tajnosti dopisivanja i drugih oblika opãenja, ako je to nu�no radi provoðenja kaznenog postupka ili radi sigurnosti Republike.

Èlanak 23

Zajamèena je za�tita tajnosti podataka o osobnosti. Prikupljanje, obrada i svrha

uporabe osobnih podataka, ureðuju se zakonom. Zabranjena je uporaba podataka o osobnosti koja je suprotna utvrðenoj svrsi

njihovog prikupljanja.

Graðani imaju pravo tra�iti i dobivati sve podatke o sebi, sadr�ane u aktima dr�avnih organa i u drugim slu�benim evidencijama.

Èlanak 24 Stan je nepovrediv. Zakonom se mo�e propisati da slu�bena osoba na osnovi naloga suda mo�e uãi u

stan ili druge prostorije protiv volje njihovog dr�atelja i izvr�iti premetaèinu. Premetaèina se vr�i u nazoènosti dva svjedoka.

Slu�bena osoba mo�e, pod uvjetima utvrðenim zakonom, uãi u tuði stan ili druge prostorije i bez odluke suda izvr�iti premetaèinu ako je to nu�no radi hvatanja poèinitelja kaznenog djela ili radi spa�avanja ljudi i imovine.

Èlanak 25 Zajamèena je sloboda misli i opredjeljenja, savjesti i uvjerenja, kao i javnog

izra�avanja mi�ljenja.

Èlanak 26 Zajamèena je sloboda tiska i drugih sredstava javnog priopãavanja. U stavku 2 èlanka 26 rijeè "neovisnih" zamijenjena je rijeèju "novinskih"

(Amandman XLIII toèka 1). Slobodno je osnivanje novinskih i izdavaèkih poduzeãa, izdavanje novina i javno

priopãavanje drugim sredstvima sukladno zakonu. Cenzura tiska i drugih vidova javnog priopãavanja je zabranjena. Sredstva javnog priopãavanja du�na su da pravodobno, istinito i objektivno

obavje�ãuju javnost. Jamèi se pravo na ispravak neistinitog obavje�ãivanja kojim se povreðuje neèije

pravo ili na zakonu zasnovani interes, kao i pravo na naknadu �tete nastale po toj osnovi.

Èlanak 27 Znanstveno, kulturno i umjetnièko stvaranje je slobodno. Zajamèena je za�tita moralnih i imovinskih prava po osnovi znanstvenog,

kulturnog, umjetnièkog i drugog intelektualnog stvarala�tva.

Èlanak 28 Jamèi se sloboda vjeroispovijesti.

Vjerske zajednice su jednake pred zakonom, slobodne u vr�enju vjerskih poslova i vjerskih obreda, mogu osnivati vjerske �kole i izvoditi vjersku nastavu u svim �kolama svih stupnjeva naobrazbe, baviti se gospodarskim i drugim djelatnostima, primati darove, stvarati zaklade i njima upravljati, sukladno zakonu.

Srpska pravoslavna crkva je crkva srpskog naroda i drugih naroda pravoslavne vjere.

Stavak 4 èlanka 28 brisan je Amandmanom LXXII.

Èlanak 29 Graðanin koji je navr�io 18 godina �ivota ima pravo birati i biti biran. Biraèko pravo je opãe i jednako, izbori su izravni, a glasovanje tajno. Èlanak 29 dopunjen je toèkom 5 Amandmana LVII, koja glasi: "Biraèko pravo na osnovi èlanka 29 stjeèe se nakon prethodnog prebivali�ta

u odreðenom mjestu u trajanju koje se utvrðuje zakonom."

Èlanak 30 Graðani imaju pravo na mirno okupljanje i javni prosvjed. Sloboda okupljanja mo�e se zakonom ogranièiti samo radi za�tite sigurnosti ljudi

i imovine.

Èlanak 31 Zajamèena je sloboda politièkog organiziranja i djelovanja sukladno zakonu. Zabranjeno je politièko organiziranje i djelovanje usmjereno na ugro�avanje

demokracije, naru�avanje integriteta Republike, kr�enje Ustavom zajamèenih sloboda i prava i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mr�nje i nesno�ljivosti.

Èlanak 32

Graðani imaju pravo javno iznositi mi�ljenje o radu dr�avnih i drugih organa i

organizacija, podnositi im predstavke, peticije i prijedloge i na njih dobivati odgovor. Nitko ne mo�e biti pozvan na odgovornost niti trpjeti druge �tetne posljedice

zbog javno izra�enog mi�ljenja o radu dr�avnih organa ili stavova iznesenih u predstavci, peticiji i prijedlogu, osim ako je time poèinio kazneno djelo.

Èlanak 33 Graðani imaju pravo sudjelovati u obavljanju javnih poslova i da pod jednakim

uvjetima budu primljeni u javnu slu�bu.

Èlanak 34 Graðaninu se garantira sloboda izra�avanja nacionalne pripadnosti i kulture i

pravo uporabe svog jezika i pisma.

Nitko nije du�an da se oèituje o svojoj nacionalnoj pripadnosti. Stavak 3 èlanka 34 brisan je na osnovi toèke 6 Amandmana LVII.

Èlanak 35 Èovjek ima pravo na zdravu �ivotnu sredinu. Svatko je, sukladno zakonu, du�an

da u okviru svojih moguãnosti �titi i unapreðuje �ivotnu sredinu.

Èlanak 36 Obitelj, majka i dijete imaju posebnu za�titu. Brak i odnosi u braku i obitelji ureðuju se zakonom. Pravo je èovjeka da slobodno odluèuje o raðanju djece. Roditelji imaju pravo i du�nost brinuti se o podizanju i odgoju djece. Djeca su du�na brinuti se o svojim roditeljima kojima je potrebna pomoã. Djeca roðena izvan braka imaju jednaka prava i du�nosti kao i djeca roðena u

braku. Malodobnici o kojima se roditelji ne brinu, kao i osobe koje nisu u moguãnosti da

se same brinu o sebi i za�titi svojih prava i interesa, imaju posebnu za�titu.

Èlanak 37 Svatko ima pravo na za�titu zdravlja. Zajamèeno je pravo na zdravstvenu za�titu, sukladno zakonu. Djeca, trudnice i stare osobe imaju pravo na zdravstvenu za�titu iz javnih prihoda,

a druge osobe pod uvjetom utvrðenim zakonom.

Èlanak 38 Svatko ima pravo na �kolovanje pod jednakim uvjetima. Osnovno �kolovanje je obvezno i besplatno. Svakome je pod jednakim uvjetima dostupna srednjo�kolska i visoko�kolska

naobrazba. U stavku 4 èlanka 38 rijeèi: "i uèili�ta" brisane su (Amandman XLIII toèka 2). Graðani mogu osnivati privatne �kole, sukladno zakonu.

Èlanak 39 Svatko ima pravo na rad i slobodu rada. Prisilni rad je zabranjen. Svatko je slobodan u izboru zanimanja i zaposlenja i pod jednakim uvjetima su

mu dostupni djelatno mjesto i polo�aj.

Zaposlenima mo�e prestati djelatni odnos suprotno njihovoj volji na naèin i pod uvjetima koji su utvrðeni zakonom i kolektivnim ugovorom.

Svatko po osnovi rada ima pravo na zaradu, sukladno zakonu i kolektivnom ugovoru.

Èlanak 40

Zaposleni imaju pravo na ogranièeno djelatno vrijeme, dnevni i tjedni odmor, te

plaãeni godi�nji odmor i dopuste, sukladno zakonu i kolektivnom ugovoru. Zaposleni imaju pravo na za�titu na radu, sukladno zakonu. Mlade�, �ene i invalidi imaju posebnu za�titu.

Èlanak 41 Zajamèena je sloboda sindikalnog organiziranja i djelovanja.

Èlanak 42

Zaposleni imaju pravo na �trajk, pod uvjetima utvrðenim zakonom.

Èlanak 43 Pravo zaposlenih i èlanova njihovih obitelj na socijalnu sigurnost i socijalno

osiguranje ureðuje se zakonom i kolektivnim ugovorom. Jamèi se, pod uvjetima utvrðenim zakonom, pravo na materijalno osiguranje za

vrijeme privremene nezaposlenosti. Graðanima koji su djelomièno sposobni za rad osiguravju se osposobljavanje za

odgovarajuãi posao i uvjeti za njihovo zapo�ljavanje, sukladno zakonu. Republika osigurava pomoã i socijalnu sigurnost graðanima koji su nesposobni za

rad i nemaju sredstava za izdr�avanje.

Èlanak 44 Stranci imaju ljudska prava i slobode utvrðene ustavom i druga prava utvrðena

zakonom i meðunarodnim ugovorima. Stavak 2 èlanka 44 brisan je Amandmanom LXXIII.

Èlanak 45 Svatko je du�an pridr�avati se Ustava i zakona. Svatko je du�an savjesno i odgovorno vr�iti povjerenu mu javnu du�nost.

Èlanak 46

Svatko je du�an drugome pru�iti pomoã u nevolji i sudjelovati u otklanjanju opãe opasnosti.

Èlanak 47

Èlanak 47 brisan je na osnovi toèke 7 Amandmana LVII.

Èlanak 48

Prava i slobode zajamèeni ovim ustavom ne mogu se oduzeti ni ogranièiti. Stavak 2 èlanka 48 brisan je na osnovi toèke 8 Amandmana LVII. Osigurava se sudska za�tita sloboda i prava zajamèenih ovim ustavom. Tko se ogrije�io o ljudska prava i osnovne slobode zajamèene ovim ustavom,

osobno je odgovoran za to i ne mo�e se pravdati nièijim nareðenjem.

Èlanak 49 Slobode i prava se ostvaruju, a du�nosti ispunjavaju izravno na osnovi Ustava,

osim kada je Ustavom predviðeno da se uvjeti za ostvarivanje pojedinih od njih utvrðuju zakonom.

Zakonom se mo�e propisati naèin ostvarivanja pojedinih prava i sloboda samo kada je to nu�no za njihovo ostvarivanje.

Stavak 3 èlanka 49 brisan je Amandmanom XXXV toèka 3.

Poglavlje o ljudskim pravima i osnovnim slobodama dopunjeno je toè. od 1 do 3 Amandmana LVII, koje glase:

"U sluèaju razlièitosti u odredbama o pravima i slobodama izmeðu Ustava Republike Srpske i Ustava Bosne i Hercegovine, primjenjuju se one odredbe koje su za pojedinca povoljnije.

Odredbe èlanaka 10, 21, 30, 32, 33, 34, 38 i 43 Ustava o pravima i slobodama graðana tretiraju se kao odredbe o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i odnose se na sve, a ne samo na graðane.

Odredbe èlanaka 13, 22, 23, 24, 25, 26, 28 i 30 Ustava o pravima i slobodama ostvarit ãe se sukladno odgovarajuãim odredbama èlanaka od 8 do 11 Europske konvencije o za�titi ljudskih prava i osnovnih sloboda."

III. EKONOMSKO I SOCIJALNO UREÐENJE

Èlanak 50 Ekonomsko i socijalno ureðenje zasniva se na ravnopravnosti svih oblika

vlasni�tva i slobodnom zaraðivanju, samostalnosti poduzeãa i drugih oblika zaraðivanja u stjecanju i raspodjeli dobiti i slobodnom kretanju robe, rada i kapitala u Republici kao jedinstvenom gospodarskom prostoru.

Èlanak 51

Republika mjerama ekonomske i socijalne politike potièe ekonomski razvoj i

poveãanje socijalnog blagostanja graðana.

Èlanak 52 Slobodno poduzetni�tvo mo�e se zakonom ogranièiti radi za�tite interesa

Republike, èovjekovog okoli�a, zdravlja i sigurnosti ljudi. Zabranjeni su monopoli.

Èlanak 53

Republika osigurava za�titu potro�aèa.

Èlanak 54 Svi oblici vlasni�tva imaju jednaku pravnu za�titu.

Èlanak 55 Jamèi se pravo nasljeðivanja, sukladno zakonu.

Èlanak 56 Zakonom se mo�e ogranièiti ili oduzeti pravo vlasni�tva, uz pravednu naknadu. Èlanak 56 dopunjen je toèkom 1 Amandmana XXXI, koja glasi: "Za vrijeme ratnog stanja, izravne ratne opasnosti ili izvanrednog stanja

zakonom se mo�e ogranièiti raspolaganje ili utvrditi poseban naèin uporabe dijela sredstava pravnih i fizièkih osoba."

Èlanak 57

Èlanak 57 zamijenjen je Amandmanom XLVIII, koji glasi: "Strane osobe mogu stjecati pravo vlasni�tva i prava na osnovi ulaganja

kapitala, sukladno zakonu. Vlasnièka i druga prava stranog ulagaèa steèena na osnovi ulo�enog kapitala,

ne mogu se ogranièiti ili oduzeti zakonom ili drugim propisom. Jamèi se pravo stranoj osobi da obavlja gospodarsku ili drugu djelatnost i

prava po osnovi poslovanja, pod uvjetima koji se ne mogu mijenjati na njegovu �tetu.

Stranom ulagaèu jamèi se slobodno izno�enje dobiti i ulo�enog kapitala iz Republike.

Zakonom se mo�e, iznimno, kada to zahtijeva opãi dru�tveni interes, utvrditi u kojim djelatnostima, odnosno podruèjima, strana osoba ne mo�e osnovati vlastito poduzeãe."

Èlanak 58

Vlasnièka prava i obveze nad sredstvima u dru�tvenom vlasni�tvu i uvjeti pod

kojima se ta sredstva prenose u druge oblike vlasni�tva ureðuju se zakonom. Stavak 2 èlanka 58 zamijenjen je toèkom 2 Amandmana XXXI, koja glasi: "Sredstva u dru�tvenom i dr�avnom vlasni�tvu mogu se otuðivati, po

pravilu, samo po tr�i�nim kriterijima."

Èlanak 59 Stavci 1, 2 i 3 èlanka 59 brisani su Amandmanom LXXIV. Uporaba i iskori�tavanje stvari od posebnog kulturnog, znanstvenog, umjetnièkog

ili povijesnog znaèaja ili od znaèaja za za�titu prirode i èovjekovog okoli�a mogu se na osnovi zakona ogranièiti, uz punu naknadu vlasniku.

Zakonom se ureðuje za�tita, uporaba, unapreðivanje i upravljanje dobrima od opãeg interesa, kao i plaãanje naknade za uporabu dobara od opãeg interesa i gradskog graðevinskog zemlji�ta.

Èlanak 60

Fizièke i pravne osobe ostvaruju vlasnièka prava na nekretninama prema njihovoj

naravi i namjeni, sukladno zakonu. Jamèi se vlasni�tvo na poljogospodarsko zemlji�te, a na �ume i �umsko zemlji�te

u zakonom utvrðenim granicama.

Èlanak 61 Republika jamèi minimum socijalne sigurnosti graðana i osigurava funkcioniranje

javnih slu�bi, sukladno zakonu. Financiranje javnih slu�bi vr�i se preko fondova i proraèuna, sukladno zakonu.

Èlanak 62 Republika i opãina proraèunom utvrðuju javne prihode i javne rashode. Sredstva proraèuna su porezi, pristojbe i drugi zakonom utvrðeni prihodi.

Èlanak 63

Obveza plaãanja poreza i drugih daãa je opãa i utvrðuje se prema ekonomskoj moãi obveznika.

Èlanak 64

Republika �titi i potièe: - racionalnu uporabu prirodnih bogatstava u cilju za�tite i pobolj�anja kvalitete

�ivota i za�tite i obnove sredine u opãem interesu; -� oèuvanje i obogaãivanje povijesnog, kulturnog i umjetnièkog blaga; -� znanstvenoistra�ivaèki rad; -� �tednju u svim njenim oblicima, a posebno �tednju koja je usmjerena na

gospodarske aktivnosti i otkup stanova; -� zadruge i zadrugarstvo; -� obrtni�tvo; -� tjelesnu kulturu i �port.

Èlanak 65 Zaposleni imaju pravo udjela u upravljanju poduzeãem, sukladno zakonu. U upravljanju fondovima i dobrima u dr�avnom vlasni�tvu zakonom se osigurava

utjecaj graðana.

IV. PRAVA I DU�NOSTI REPUBLIKE

Èlanak 66 Prava i du�nosti Republike vr�e Ustavom odreðeni republièki organi. Ljudska prava i slobode, jednakost pred zakonom, samostalnost i jednak polo�aj

poduzeãa i drugih organizacija, ustavni polo�aj i prava jedinica lokalne samouprave osnova su i mjera ovlasti i odgovornosti republièkih organa.

Èlanak 67 Republièki organi, u okviru Ustavom utvrðenih prava i du�nosti Republike,

utvrðuju politiku, donose i izvr�avaju zakone, druge propise i opãe akte, vr�e za�titu ustavnosti i zakonitosti.

Organima i organizacijama u opãinama mo�e se povjeriti izvr�avanje zakona i ostalih propisa i opãih akata iz okvira prava i du�nosti Republike.

Zakonom se ureðuje odgovornost za izvr�avanje zakona, drugih propisa i opãih akata.

Èlanak 68

Èlanak 68 zamijenjen je Amandmanom XXXII, koji glasi: "Republika ureðuje i osigurava: 1) integritet, ustavni poredak i teritorijlnu cjelovitost Republike; U podtoèki 1) Amandmana XXXII rijeèi: "suverenost, neovisnost" zamijenjene su

rijeèima: "integritet, ustavni poredak" (toèka 1 Amandmana LVIII). 2) obranu i sigurnost; Toèka 3 èlanka 68 zamijenjena je Amandmanom CVI, koji glasi: "mjere iz svoje ovlasti za sluèaj ratnog stanja i izvanrednog stanja koje

proglase institucije Bosne i Hercegovine, kao i mjere za sluèaj izvanrednog stanja koje proglase institucije Republike Srpske.

Odredbe toèke 3 ovog èlanka se ne odnose na uporabu vojske i druge mjere iz ovlasti institucija Bosne i Hercegovine";

4) ustavnost i zakonitost; 5) ostvarivanje i za�titu ljudskih prava i sloboda; 6) vlasnièke i obligacijske odnose i za�titu svih oblika vlasni�tva, pravni

polo�aj poduzeãa i drugih organizacija, njihovih udruga i komora, ekonomske odnose s inozemstvom, koji nisu preneseni na institucije Bosne i Hercegovine, tr�i�te i planiranje;

U podtoèki 6) Amandmana XXXII iza rijeèi: "ekonomske odnose s inozemstvom" dodane su rijeèi: " koji nisu preneseni na institucije Bosne i Hercegovine" (toèka 2 Amandmana LVIII).

7) bankarski i porezni sustav; U podtoèki 7) Amandmana XXXII rijeèi: "monetarni", "devizni" i "carinski" se

bri�u (toèka 3 Amandmana LVIII). 8) osnovne ciljeve i smjerove gospodarskog, znanstvenog, tehnolo�kog,

demografskog i socijalnog razvoja, razvoja poljogospodarstva i sela, uporaba prostora, politiku i mjere za usmjeravanje razvoja i robne prièuve;

9) kontrolu zakonitosti raspolaganja sredstvima pravnih osoba i prikupljanje statistièkih i drugih podataka od opãeg interesa;

10) organizaciju, ovlasti i rad dr�avnih organa; 11) sustav javnih slu�bi; 12) radne odnose, za�titu na radu, zapo�ljavanje, socijalno osiguranje i druge

oblike socijalne skrbi, zdravstvo, boraèku i invalidsku za�titu, brigu o djeci i mlade�i, naobrazbu, kulturu i za�titu kulturnih dobara, tjelesnu kulturu;

13) za�titu �ivotne sredine; 14) sustav javnog informiranja; 15) meðunarodnu suradnju, osim one koja je prenesena institucijama Bosne i

Hercegovine. U podtoèki 15) Amandmana XXXII dodane su rijeèi: "osim one koja je prenesena

institucijama Bosne i Hercegovine" (toèka 4 Amandmana LVIII).

Toèka 16 èlanka 68 brisana je Amandmanom LXXV. 17) financiranje ostvarivanja prava i du�nosti Republike; 18) druge odnose od interesa za Republiku, sukladno Ustavu".

V. ORGANIZACIJA REPUBLIKE

Èlanak 69 Dr�avna vlast u Republici organizira se na naèelu podjele vlasti. Ustavotvornu i zakonodavnu vlast ostvaruje Narodna skup�tina. Stavak 2 èlanka 69 dopunjen je toèkom 1 Amandmana LXXVI, koja glasi: "Zakonodavnu vlast ãe u Republici Srpskoj vr�iti Narodna skup�tina i

Vijeãe naroda. Zakoni i drugi propisi koje izglasuje Narodna skup�tina, a koji se tièu pitanja vitalnog nacionalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda stupaju na snagu tek nakon usvajanja u Vijeãu naroda."

Stavak 3 èlanka 69 zamijenjen je Amandmanom XXXIII, koji glasi: "Republiku predstavlja i njeno dr�avno jedinstvo izra�ava predsjednik

Republike." Izvr�nu vlast vr�i Vlada. Sudbena vlast pripada sudovima. Za�titu ustavnosti i zakonitosti osigurava Ustavni sud. Èlanak 69 dopunjen je toèkom 2 Amandmana LXXVI, koja glasi: "Od ni�e nevedenih du�nosti, najvi�e dvije se mogu popuniti iz reda jednog

konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih: 1) predsjednik Vlade, 2) predsjedavajuãi Narodne skup�tine Republike Srpske, 3) predsjedavajuãi Vijeãa naroda, 4) predsjednik Vrhovnoga suda, 5) predsjednik Ustavnoga suda, 6) republièki javni tu�itelj."

1. Narodna skup�tina

Èlanak 70 Narodna skup�tina: 1. odluèuje o promjeni Ustava; 2. donosi zakone, druge propise i opãe akte; 3. donosi plan razvoja, prostorni plan, proraèun i zavr�ni raèun; 4. utvrðuje teritorijlnu organizaciju Republike;

5. raspisuje republièki referendum; 6. raspisuje republièki javni zajam i odluèuje o zadu�enju Republike; 7. raspisuje izbore za narodne zastupnike i za predsjednika Republike; 8. bira, imenuje i razrje�ava du�nosnike, sukladno Ustavu i zakonu; 9. vr�i kontrolu rada Vlade i drugih organa koji su joj odgovorni, sukladno Ustavu

i zakonu; 10. daje amnestiju; 11. obavlja i druge poslove sukladno Ustavu i zakonu. Èlanak 70 dopunjen je Amandmanom LIX, koji glasi: "Narodna skup�tina: 1. bira izaslanike iz Republike u Vijeãe naroda Parlamentarne skup�tine

Bosne i Hercegovine; 2. ratificira sporazume koje Republika zakljuèi s dr�avama i meðunarodnim

organizacijama uz pristanak Parlamentarne skup�tine Bosne i Hercegovine." Stavak 3 èlanka 70 zamijenjen je Amandmanom CVII, koji glasi: "Narodna skup�tina, sukladno Ustavu i zakonu, progla�ava: Izvanredno stanje za Republiku ili dio Republike u sluèaju ugro�avanja

sigurnosti, usljed elemntarnih nepogoda (poplava, potresa i po�ara), prirodnih katastrofa, epidemija, povreda ljudskih prava i sloboda i normalnog funkcioniranja ustavnih organa Republike.

Odredbe stavka 3 ovog èlanka se ne odnose na uporabu vojske i druge mjere iz ovlasti institucija Bosne i Hercegovine."

Èlanak 70 dopunjen je Amandmanom LXXVII, koji glasi: "Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definirani na sljedeãi

naèin: - ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u

zakonodavnim, izvr�nim i pravosudnim organima vlasti; - identitet jednog konstitutivnog naroda; - ustavni amandmani; - organizacija organa javne vlasti; - jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu dono�enja odluka; - naobrazba, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno

nasljeðe; - teritorijlna organizacija; - sustav javnog informiranja; - i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog

interesa ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova izaslanika konstitutivnih naroda u Vijeãu naroda."

Èlanak 70 dopunjen je i Amandmanom LXXXII, koji glasi: "a) Procedura za zakone u vezi s vitalnim interesima kako je definirano u

listi iz Amandmana LXXVII. Zakoni ili drugi propisi ili akti koje izglasuje Narodna skup�tina ãe se

dostaviti i razmatrat ãe ih Vijeãe naroda ako se isti odnosi na vitalni interes definiran u Amandmanu LXXVII.

Ukoliko vi�e od jednog predsjedavajuãeg ili dopredsjedavajuãeg Vijeãa naroda smatra da zakon spada u pitanja od vitalnog interesa, definirana u Amandmanu LXXVII zakon ãe biti uvr�ten na dnevni red Vijeãa naroda kao pitanje od vitalnog interesa.

Ako samo jedan predsjedavajuãi ili dopredsjedavajuãi tvrdi da zakon spada u pitanja od vitalnog interesa dvotreãinska veãina odgovarajuãeg kluba mo�e proglasiti da je rijeè o pitanju s liste vitalnih interesa. U tom sluèaju ãe se slijediti procedura opisana u stavku "b" u daljnjem tekstu.

Predsjedavajuãi i dopredsjedavajuãi moraju donijeti odluku u roku od jednog tjedna.

Ukoliko veãina svakog kluba koji ima izaslanike u Vijeãu naroda glasuje za takve zakone ili druge propise ili akte, smatrat ãe se da su oni usvojeni.

Ukoliko se u Vijeãu naroda postigne suglasnost o amandmanima takav zakon, propis ili akt se ponovo podnosi Narodnoj skup�tini na odobravanje.

Ukoliko suglasnost nije moguãa u Vijeãu naroda ili ukoliko se na prijedlog amandmana ne dobije suglasnost formirat ãe se zajednièko povjerenstvo od predstavnika Narodne skup�tine i Vijeãa naroda. Zajednièko povjerenstvo je sastavljeno na paritetnoj osnovi i odluke donosi konsenzusom. Zajednièko povjerenstvo usugla�ava tekst zakona.

Ukoliko se tekst zakona usuglasi zakon se smatra usvojenim. Ukoliko se ne postigne suglasnost, zakon neãe biti usvojen, te se isti vraãa

predlagaèu na novi postupak. U tom sluèaju predlagaè ne mo�e ponovno podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta.

b) Procedure za zakone koji se odnose na vitalni nacionalni interes ukoliko je odluèeno 2/3 veãinom jednog od klubova konstitutivnih naroda u Vijeãu naroda.

U sluèaju da 2/3 jednog od klubova konstitutivnih naroda u Vijeãu naroda odluèi da se zakon, akt ili propis odnosi na vitalni interes, zakon ãe razmatrati Vijeãe naroda.

Ukoliko veãina svakog kluba zastupljenog u Vijeãu naroda glasuje za taj zakon, drugi propis ili akt, isti se smatra usvojenim.

Ukoliko se Vijeãe naroda usaglasi o amandmanima, zakon, propis ili akt se ponovo dostavlja na odobrenje Narodnoj skup�tini.

Ukoliko zajednièko povjerenstvo iz toèke a) ne postigne suglasnost, pitanje se prosljeðuje Ustavnom sudu Republike Srpske da donese konaènu odluku da li se predmetni zakon odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda.

Vijeãe za za�titu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Republike Srpske odluèuje o prihvatljivosti takvih sluèajeva 2/3 veãinom u roku od jednog tjedna, a u roku od mjesec dana odluèuje o meritumu sluèajeva koji se smatraju prihvatljivim.

U sluèaju da proceduru prema stavku b) pokrene 2/3 veãina jednog od klubova, potreban je glas najmanje dvojice sudaca da bi Sud odluèio da se radi o vitalnom interesu.

Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj zakon se smatra neusvojenim, te se dokument vraãa predlagaèu koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom sluèaju predlagaè ne mo�e ponovo dostaviti isti tekst zakona, propisa ili akta.

U sluèaju da Sud odluèi da se predmetni zakon ne odnosi na vitalni interes, smatra se da je zakon usvojen/bit ãe usvojen prostom veãinom."

Èlanak 71 Stavak 1 èlanka 71 zamijenjen je Amandmanom LII, koji glasi: "Narodna skup�tina ima 83 narodna zastupnika." Stavak 2 èlanka 71 zamijenjen je toèkom 2 Amandmana XXXVI, koja glasi: "Izbornim zakonima se utvrðuju izborne jedinice i sustav podjele mandata

kojima se osigurava da sve opãine budu na odgovarajuãi naèin zastupljene u Narodnoj skup�tini."

Narodni zastupnici se biraju izravno i tajnim glasovanjem. Izbor i prestanak mandata narodnih zastupnika i formiranje izbornih jedinica

ureðuju se zakonom. Èlanak 71 dopunjen je Amandmanom LXXVIII, koji glasi: "Najmanje èetiri èlana jednog konstitutivnog naroda ãe biti zastupljena u

Narodnoj skup�tini. Nijedan zastupnik u Narodnoj skup�tini/opãinskoj skup�tini ne mo�e vr�iti

du�nost izaslanika u Vijeãu naroda. Sastav Vijeãa naroda ãe biti paritetan, tako da svaki konstitutivni narod ima

isti broj zastupnika. Vijeãe naroda ima po osam èlanova iz svakog konstitutivnog naroda i èetiri

èlana iz reda ostalih. Ostali imaju pravo da ravnopravno sudjeluju u postupku veãinskog

glasovanja. Èlanove Vijeãa naroda bira odgovarajuãi klub zastupnika u Narodnoj

skup�tini. U sluèaju da broj èlanova jednog kluba izaslanika u Vijeãu naroda bude veãi

od broja predstavnika u odgovarajuãem klubu Narodne skup�tine, dodatni broj izaslanika ãe birati klub koji ãe se formirati u tu svrhu iz reda odbornika u skup�tinama opãina u Republici Srpskoj."

Èlanak 72 Narodni zastupnici se biraju na èetiri godine. Èlanak 72 dopunjen je Amandmanom XXXIX i Amandmanom LX, koji glase: "Na prijedlog najmanje 30 narodnih zastupnika, Narodna skup�tina mo�e,

dvotreãinskom veãinom glasova od ukupnog broja zastupnika, skratiti svoj mandat. Za vrijeme ratnog stanja i izravne ratne opasnosti mandat Narodne

skup�tine se produ�ava dok to stanje traje. Narodna skup�tina ne mo�e skratiti svoj mandat za vrijeme ratnog stanja i

izravne ratne opasnosti. U sluèaju da Narodna skup�tina skrati svoj mandat ili bude raspu�tena,

izbori za novu Narodnu skup�tinu moraju se odr�ati u roku od 60 dana od dana dono�enja odluke o skraãivanju mandata. Izbore raspisuje predsjednik Republike.

Skraãivanjem mandata Narodne skup�tine prestaje i mandat Vlade. Predsjednik Republike mo�e, po�to saslu�a mi�ljenje predsjednika Vlade i

predsjednika Narodne skup�tine, odluèiti da Narodna skup�tina bude raspu�tena." U stavku 4 toèke 1 Amandmana XXXIX iza rijeèi: "skrati svoj mandat" dodane

su rijeèi: "ili bude raspu�tena" (toèka 2 Amandmana LX). Èlanak 72 dopunjen je Amandmanom LXXIX, koji glasi: "Mandat èlanova Vijeãa naroda traje èetiri godine. Skraãivanjem mandata Narodne skup�tine i raspu�tanjem Narodne

skup�tine prestaje i mandat Vijeãa naroda."

Èlanak 73 Èlanak 73 (koji je dopunjen Amandmanom LXXX) zamijenjen je Amandmanom

XCIX, koji glasi: "Zastupnici u Narodnoj skup�tini i èlanovi Vijeãa naroda neãe biti kazneno

ili graðanski odgovorni za bilo koji postupak izvr�en u okviru njihovih du�nosti u Narodnoj skup�tini, odnosno Vijeãu naroda."

Èlanak 74 Narodna skup�tina radi u stalnom zasjedanju. Sjednice Narodne skup�tine saziva i predsjedava im predsjednik Skup�tine. Predsjednik je du�an sazvati sjednicu na zahtjev jedne treãine narodnih

zastupnika, predsjednika Republike i Vlade.

Èlanak 75 Èlanak 75 zamijenjen je Amandmanom XXXVII, koji glasi: "Narodna skup�tina odluèuje veãinom glasova svih narodnih zastupnika, ako

Ustavom nije predviðena posebna veãina."

Èlanak 76 Èlanak 76 zamijenjen je Amandmanom XXXVIII, koji glasi: "Pravo predlaganja zakona, drugih propisa i opãih akata imaju predsjednik

Republike, Vlada, svaki narodni zastupnik ili najmanje 3.000 biraèa." Stavak 2 èlanka 76 brisan je Amandmanom LXXXI.

Èlanak 77 Narodna skup�tina mo�e odluèiti da o pojedinim pitanjima iz svoje ovlasti odluku

donese nakon prethodnog oèitovanja graðana na referendumu.

Èlanak 78

Narodna skup�tina ureðuje svoj rad i organizaciju i naèin ostvarivanja prava i

du�nosti zastupnika.

Èlanak 79 Narodna skup�tina ima predsjednika i dva dopredsjednika koje bira na razdoblje

od èetiri godine.

2. Predsjednik Republike

Èlanak 80 Predsjednik Republike: 1. predstavlja Republiku; 2. predla�e Narodnoj skup�tini kandidata za predsjednika Vlade; Toèka 3 stavak 1 èlanka 80 zamijenjena je Amandmanom XCIII, koji glasi: "3. predla�e Narodnoj skup�tini kandidate za predsjednika i suce Ustavnoga suda

na prijedlog Visokog sudskog i tu�iteljskog vijeãa." Toèka 4 stavka 1 èlanka 80 zamijenjena je toèkom 2 Amandmana XL, koja glasi: "4. Predsjednik Republike ukazom progla�ava zakon u roku od sedam dana

od dana njegovog usvajanja u Narodnoj skup�tini. U tom roku predsjednik Republike mo�e zahtijevati od Narodne skup�tine da ponovno odluèuje o zakonu.

Predsjednik Republike je du�an proglasiti zakon koji je ponovno usvojen u Narodnoj skup�tini";

5. daje pomilovanja; 6.dodjeljuje odlièja i priznanja utvrðena zakonom; 7. obavlja i druge poslove sukladno Ustavu. Toèka 1 stavka 2 èlanka 80 zamijenjena je Amandmanom CVIII, koji glasi: "Predsjednik Republike: 1) obavlja, sukladno ovom Ustavu i Ustavu Bosne i Hercegovine i zakonu,

poslove iz oblasti obrane, sigurnosti i odnosa Republike s drugim dr�avama i meðunarodnim organizacijama."

U èlanku 80 stavak 2 iza toèke 1 dodana je Amandmanom CVIII toèka 2, koja glasi:

" 2) odobrava ogranièenu uporabu jedinica Vojske Republike Srpske kako bi se pru�ila pomoã civilnim vlastima u reagiranju na prirodne katastrofe i nesreãe sukladno Zakonu o obrani Bosne i Hercegovine;"

Toèka 3 ovog stavka zamijenjena je Amandmanom L, koji glasi: "3) predsjednik Republike ukazom, na prijedlog Vlade, postavlja i opoziva

voditelje predstavni�tava Republike Srpske u inozemstvu i predla�e veleposlanike i druge meðunarodne predstavnike Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske.

4) formira savjetodavna tijela i struène slu�be za obavljanje poslova iz svoje ovlasti."

Dva dopredsjednika Republike poma�u predsjedniku Republike u obavljanju poslova koje im povjeri predsjednik Republike.

Stavak 2 èlanka 80 dopunjen je toèkom 1 stavak 1 Amandmana LXXXIII, tako da je rijeè "dopredsjednici" zamijenjena rijeèima "dva dopredsjednika Republike".

"Predsjednik ima dva dopredsjednika iz razlièitih konstitutivnih naroda" (toèka 1 stavak 2 Amandmana LXXXIII).

Stavak 3 èlanka 80 zamijenjen je toèkom 3 Amandmana XL, koja glasi: "Predsjednik Republike odreðuje koji ãe ga dopredsjednik Republike

zamjenjivati u sluèaju privremene sprijeèenosti da obavlja svoje du�nosti."

Èlanak 81 Stavci 1 i 2 ovog èlanka brisani su Amandmanom CIX, a stavak 3 izmijenjen je

tako da glasi: "Predsjednik Republike za vrijeme ratnog stanja i izvanrednog stanja, kojeg

proglase institucije Bosne i Hercegovine, ako Narodna skup�tina ne mo�e da se satane, na prijedlog Vlade ili po vlastitoj inicijativi i nakon �to saslu�a mi�ljenje predsjednika Narodne skup�tine, donosi uredbe sa zakonskom snagom i o pitanjima iz ovlasti Narodne skup�tine i imenuje i razrje�ava du�nosnike, koje bira, odnosno imenuje i razrje�ava Narodna skup�tina."

Stavak 2 ovog èlanka zamijenjen je toèkom 2 Amandmana XXXV, koja glasi: "Ove uredbe, odnosno odluke o imenovanju i razrje�enju predsjednik

Republike podnosi na potvrdu Narodnoj skup�tini èim ona bude u moguãnosti da se sastane."

Stavak 3 ovog èlanka izmijenjen je toèkom 3 Amandmana XXXV i

Amandmanom CIX, tako da glasi: "Aktima Narodne skup�tine, odnosno aktima predsjednika Republike ako

Narodna skup�tina ne mo�e da se sastane, za vrijeme ratnog stanja koje proglase institucije Bosne i Hercegovine i izvanrednog stanja mogu se, iznimno, dok to stanje traje, obustaviti pojedine odredbe Ustava koje se odnose na dono�enje zakona, drugih propisa i opãih akata i poduzimanja mjera republièkih organa i na pojedine ljudske slobode i prava, osim sloboda i prava iz èl. 10, 11, 13, 14, 15, 17, 18, 19, 20,

24 i 25 Ustava, mijenjati organizacija i ovlasti izvr�nih, upravnih i pravosudnih organa i njihov personalni sastav, kao i teritorijlna organizacija u Republici."

Èlanak 82

Predsjednik Republike mo�e tra�iti od Vlade da izlo�i stavove o pojedinim

pitanjima od znaèaja za Republiku, sazvati sjednicu Vlade i staviti na dnevni red pitanje iz njene ovlasti.

Èlanak 83 Èlanak 83 zamijenjen je toè. 4 i 5 Amandmana XL, koje glase: "Na prvim izravnim izborima birat ãe se samo jedan dopredsjednik

Republike. Predsjednika i dopredsjednike Republike biraju graðani izravnim i tajnim

glasovanjem na vrijeme od èetiri godine. U stavku 2 èlanka 83, koji je izmijenjen i dopunjen toèkama 4 i 5 Amandmana

XL, rijeèi "vrijeme od pet godina" zamijenjene su rijeèima "vrijeme od èetiri godine" (Amandman XCII).

Ista osoba mo�e biti izabrana za predsjednika ili dopredsjednika Republike najvi�e dva puta uzastopce."

U toèki 5 Amandmana XL rijeèi "i dopredsjednika" zamijenjene su rijeèima "i dopredsjednike" (toèka 2 Amandmana LXXXIII).

Stavak 2 toèke 5 Amandmana XL brisan je toèkom 3 Amandmana LXXXIII. Toèka 5 Amandmana XL dopunjena je toèkom 4 Amandmana LXXXIII, koja

glasi: "Predsjednik Republike i dopredsjednici Republike izravno se biraju s liste

kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako �to je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveãi broj glasova, a za dopredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveãi broj glasova iza izabranog predsjednika Republike."

Èlanak 84 Predsjednik Republike i dopredsjednici Republike prilikom stupanja na du�nost

pola�u prisegu pred Narodnom skup�tinom.

Èlanak 85

U sluèaju izravne ratne opasnosti ili ratnog stanja, mandat predsjednika Republike produ�ava se dok takvo stanje traje, odnosno dok se ne stvore uvjeti za izbor predsjednika Republike.

Èlanak 85 dopunjen je toèkom 6 Amandmana XL, koja glasi: "Odredbe èl. od 85 do 89 Ustava o predsjedniku Republike odnose se i na

dopredsjednika Republike."

Èlanak 86 (Ovaj èlanak je brisan na osnovi Amandmana C).

Èlanak 87

Predsjedniku Republike prestaje mandat prije isteka vremena na koje je biran u

sluèaju ostavke ili opoziva. Èlanak 87 dopunjen je toèkom 6 Amandmana XL, koja glasi: "Odredbe èl. od 85 do 89 Ustava o predsjedniku Republike odnose se i na

dopredsjednika Republike."

Èlanak 88 Predsjednik Republike je odgovoran graðanima i oni ga mogu opozvati istim

postupkom po kome su ga i izabrali. Èlanak 88 dopunjen je toèkom 6 Amandmana XL, koja glasi: "Odredbe èl. od 85 do 89 Ustava o predsjedniku Republike odnose se i na

dopredsjednika Republike."

Èlanak 89 Postupak predlaganja, izbora i opoziva predsjednika Republike ureðuje se

zakonom. Èlanak 89 dopunjen je toèkom 6 Amandmana XL, koja glasi: "Odredbe èl. od 85 do 89 Ustava o predsjedniku Republike odnose se i na

dopredsjednika Republike." Odredbe Ustava o predsjedniku Republike dopunjene su Amandmanom LIII, koji

glasi: "Savjetodavno tijelo najvi�ih ustavnih institucija Republike Srpske je Senat. Senat razmatra pitanja od posebnog znaèaja za politièki, nacionalni,

ekonomski i kulturni razvoj Republike Srpske i najvi�im ustavnim institucijama daje mi�ljenje o pitanjima iz njihove ovlasti.

Senat ima do 55 èlanova koje imenuje predsjednik Republike. Za èlanove Senata imenuju se istaknute osobe iz javnog, znanstvenog i

kulturnog �ivota. (Stavak 5 Amandmana LIII brisan je Amandmanom CI). Sjednice Senata saziva i predsjedava im predsjednik Republike. Organizacija i naèin funkcioniranja Senata ureðuju se zakonom."

3. Vlada i republièka uprava

Èlanak 90 Vlada: 1. predla�e zakone, druge propise i opãe akte; 2. predla�e plan razvoja, prostorni plan, proraèun i zavr�ni raèun; 3. osigurava provoðenje i izvr�ava zakone, druge propise i opãe akte; 4. donosi uredbe, odluke i druge akte za izvr�avanje zakona; 5. daje mi�ljenje o prijedlozima zakona, drugih propisa i opãih akata koje

Narodnoj skup�tini podnosi drugi predlagaè; 6. utvrðuje naèela za unutarnju organizaciju ministarstava i drugih republièkih

organa uprave i upravnih organizacija, postavlja i razrje�ava du�nosnike u ministarstvima, drugim republièkim organima i upravnim organizacijama;

7. usklaðuje i usmjerava rad ministarstava i drugih republièkih organa i upravnih organizacija;

8. vr�i nadzor nad radom ministarstava i drugih republièkih organa i upravnih organizacija i ukida ili poni�tava njihove akte koji su u suprotnosti sa zakonom ili propisom Vlade;

9. obavlja i druge poslove sukladno Ustavu i zakonu. Èlanak 90 dopunjen je toèkom 1 Amandmana XLI i izmijenjen Amandmanom

LXI, koji glase: "Vlada odluèuje o naobrazbi predstavni�tava Republike u inozemstvu."

Èlanak 91 Vlada se bira na razdoblje od èetiri godine. Poslije svakog konstituiranja novoizabrane Narodne skup�tine bira se nova Vlada.

Èlanak 92 Vladu sastavljaju predsjednik, dopredsjednici i ministri. Stavak 2 èlanka 92 zamijenjen je toèkom 2 Amandmana XLI, koja glasi: "Narodni zastupnik koji je predlo�en za predsjednika ili dopredsjednika

Vlade ili ministra ne mo�e sudjelovati u odluèivanju o izboru Vlade, a narodni zastupnik koji je izabran na te du�nosti ne mo�e sudjelovati u izglasavanju nepovjerenja Vladi, u glasovanju o svom razrje�enju i o izvje�ãu Vlade ili ministarstva kojim rukovodi."

Èlanak 92 dopunjen je Amandmanom LXXXIV, koji glasi: "Predsjednik i dopredsjednici Vlade ne mogu biti iz reda istog

konstitutivnog naroda.

Nakon potpunog provoðenja Aneksa 7 najmanje 15% èlanova Vlade mora biti iz reda jednog konstitutivnog naroda. Najmanje 35% èlanova Vlade mora biti iz dva konstitutivna naroda. Jedan èlan Vlade mora biti iz reda Ostalih.

U prijelaznom razdoblju do potpunog provoðenja Aneksa 7 Vlada Republike Srpske (predsjednik Vlade i 16 ministara) sastoji se od osam ministara iz reda srpskog, pet iz reda bo�njaèkog i tri iz reda hrvatskoga naroda. Jednog ministra iz reda Ostalih mo�e imenovati predsjednik Vlade iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda.

Vlada ima predsjednika Vlade, koji ima dva zamjenika iz razlièitih konstitutivnih naroda, koji se biraju iz reda ministara."

Èlanak 93 Kandidat za predsjednika Vlade izla�e Narodnoj skup�tini program Vlade i

predla�e njen sastav. Vlada je izabrana ako je za njen izbor glasovala veãina od ukupnog broja

narodnih zastupnika.

Èlanak 94 Vlada i èlanovi Vlade odgovaraju Narodnoj skup�tini. Narodna skup�tina mo�e izglasovati nepovjerenje Vladi. Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi mo�e podnijeti najmanje 20

narodnih zastupnika. Vlada mo�e postaviti pitanje svog povjerenja u Narodnoj skup�tini. Predsjednik Vlade mo�e predlo�iti Narodnoj skup�tini razrje�enje èlana Vlade. Odluka o razrje�enju Vlade ili èlana Vlade smatra se usvojenom ako je za nju

glasovala veãina od ukupnog broja narodnih zastupnika. Vlada i èlan Vlade mogu Narodnoj skup�tini podnijeti ostavku. Ostavka ili razrje�enje predsjednika Vlade povlaèi ostavku Vlade. Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje, koja je podnijela ostavku ili kojoj je

prestao mandat zbog raspu�tanja Narodne skup�tine, ostaje na du�nosti do izbora nove Vlade.

Èlanak 94 dopunjen je toè. 3, 4 i 5 Amandmana XLI, koji glase: "Predsjednik Republike predla�e kandidata za predsjednika Vlade u roku

od 10 dana od dana usvajanja ostavke, izglasavanja nepovjerenja ili prestanka mandata prethodnoj Vladi zbog raspu�tanja ili skraãivanja mandata Narodne skup�tine, a nova Vlada mora biti izabrana u roku od 40 dana od dana predlaganja kandidata za predsjednika nove Vlade.

Za vrijeme trajanja mandata Vlade, predsjednik Vlade mo�e, na osnovi mi�ljenja predsjednika Republike i predsjednika Narodne skup�tine, vr�iti promjene u sastavu Vlade, o èemu obavje�tava Narodnu skup�tinu.

Ako ocijeni da je do�lo do krize u funkcioniranju Vlade, predsjednik Republike mo�e, na inicijativu najmanje 20 zastupnika i po�to saslu�a mi�ljenje predsjednika Narodne skup�tine i predsjednika Vlade, zatra�iti od predsjednika Vlade da podnese ostavku. Ukoliko predsjednik Vlade odbije podnijeti ostavku, predsjednik Republike ga mo�e razrije�iti.

Narodna skup�tina mo�e za vrijeme ratnog stanja i izravne ratne opasnosti izglasati nepovjerenje Vladi veãinom glasova na sjednici kojoj pribiva veãina zastupnika."

Èlanak 95

(Èlanak 95 brisan je Amandmanom CII).

Èlanak 96

Organizacija i naèin rada Vlade ureðuju se zakonom.

Èlanak 97 Poslove dr�avne uprave obavljaju ministarstva i drugi republièki organi uprave. Ministarstva i drugi republièki organi uprave provode zakone i druge propise i

opãe akte Narodne skup�tine i Vlade, kao i akte predsjednika Republike, rje�avaju u upravnim stvarima, vr�e upravni nadzor i obavljaju druge upravne poslove utvrðene zakonom.

Ministarstva i drugi republièki organi uprave su samostalni u vr�enju Ustavom i zakonom odreðenih ovlasti.

Odreðene upravne ovlasti zakonom se mogu povjeriti poduzeãima i drugim organizacijama.

Èlanak 97 dopunjen je Amandmanom LXXXV, koji glasi: "Konstitutivni narodi i grupa Ostalih ãe biti proporcionalno zastupljeni u

javnim institucijama u Republici Srpskoj. Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost ãe se bazirati na

popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7 u potpunosti ne provede, sukladno zakonu o dr�avnoj slu�bi Bosne i Hercegovine. Ovaj opãi princip ãe se precizirati entitetskim zakonima. Ti zakoni ãe utvrditi konkretne rokove i regulirat ãe gore pomenuti princip sukladno regionalnj etnièkoj strukturi entiteta.

"Javne institucije", kao �to je to pomenuto u gornjem tekstu, su ministarstva u Vladi Republike Srpske, opãinski organi vlasti, okru�ni sudovi u Republici Srpskoj, kao i opãinski sudovi u Republici Srskoj."

4. Narodna banka

Èlanak 98 (Èlanak 98 brisan je Amandmanom LXXXVI).

5. Slu�ba za platni promet i financijsku kontrolu

Èlanak 99 (Èlanak 99 brisan je Amandmanom LXXXVII).

VI. TERITORIJALNA ORGANIZACIJA

Èlanak 100 Teritorijalna organizacija Republike ureðuje se zakonom.

Èlanak 101

(Èlanak 101 brisan je Amandmanom XXXII).

Èlanak 102 Opãina preko svojih organa sukladno zakonu: 1. donosi program razvoja, urbanistièki plan, proraèun i zavr�ni raèun, 2. ureðuje i osigurava obavljanje komunalnih djelatnosti, 3. ureðuje i osigurava uporabu gradskog graðevinskog zemlji�ta i poslovnog

prostora, 4. brine se o izgradnji, odr�avanju i uporabi lokalnih cesta, ulica i drugih javnih

objekata od opãinskog znaèaja, 5. brine se o zadovoljavanju potreba graðana u kulturi, naobrazbi, zdravstvenoj i

socijalnoj skrbi, tjelesnoj kulturi, informiranju, obrtni�tvu, turizmu i ugostiteljstvu, za�titi �ivotne sredine i drugim oblastima.

6. izvr�ava zakone, druge propise i opãe akte Republike èije izvr�avanje je povjereno opãini, osigurava izvr�avanje propisa i opãih akata opãine,

7. formira organe, organizacije i slu�be za potrebe opãine i ureðuje njihovu organizaciju i poslovanje,

8. obavlja i druge poslove utvrðene Ustavom, zakonom i statutom opãine. Sustav lokalne uprave ureðuje se zakonom. Zakonom se mo�e povjeriti vr�enje poslova lokalne uprave u gradu.

Èlanak 103

Gradu i opãini pripadaju prihodi utvrðeni zakonom i sredstva za obavljanje povjerenih poslova.

VII. OBRANA

Èlanak 104

Èlanak 104 zamijenjen je Amandmanom CX, koji glasi: "Pravo je i du�nost svih graðana da brane i �tite teritorij i ustavni poredak

Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Prava i du�nosti u obrani ureðuju se posebnim zakonom."

Èlanak 105

Èlanak 105 zamijenjen je Amandmanom CXI, koji glasi: "Republika Srpska ima svoju vojsku, koja je dio oru�anih snaga Bosne i

Hercegovine i organizira se sukladno zakonima Bosne i Hercegovine i zakonima Republike srpske.

Vojsku Republike Srpske èine profesionalni i prièuvni sastav."

Èlanak 106

Stavak 1 èlanka 106 zamijenjen je Amandmanom CXII, koji glasi: "Vojskom Republike Srpske, u miru i ratu, zapovjeda kolektivno

Predsjedni�tvo Bosne i Hercegovine Republike, na osnovi Ustava Bosne i Hercegovine i zakona."

Stavak 2 èlanka 106 brisan je Amandmanom CXII.

Èlanak 107

(Èlanak 107 brisan je Amandmanom CXIII).

VIII. USTAVNOST I ZAKONITOST

Èlanak 108

Zakoni, statuti, drugi propisi i opãi akti moraju biti u suglasnosti s Ustavom. Propisi i drugi opãi akti moraju biti u suglasnosti sa zakonom.

Èlanak 109 Zakoni, drugi propisi i opãi akti stupaju na snagu najranije osmog dana od dana

objavljivanja, osim ako iz osobito opravdanih razloga nije predviðeno da ranije stupe na snagu.

Prije stupanja na snagu, zakoni, drugi propisi i opãi akti dr�avnih organa objavljuju se u odgovarajuãem slu�benom glasilu.

Èlanak 110

Zakoni, drugi propisi i opãi akti ne mogu imati povratni uèinak. Samo se zakonom mo�e odrediti da pojedine njegove odredbe, ako to zahtijeva

opãi interes utvrðen u postupku dono�enja zakona, imaju povratni uèinak. Ka�njiva djela utvrðuju se i kazne za njih izrièu prema zakonu, odnosno prema

drugom propisu, koji je vrijedio u vrijeme izvr�enja djela, osim ako je novi zakon, odnosno propis, bla�i za poèinitelja.

Èlanak 111 Dr�avni organi i organizacije koje vr�e javne ovlasti mogu u pojedinaènim

stvarima rje�avati o pravima i obvezama graðana ili primjenjivati mjere prisile i ogranièenja, samo u zakonom propisanom postupku u kome je svakome dana moguãnost da brani svoja prava i interese i da protiv donesenog akta izjavi �albu, odnosno uporabi drugo zakonom predviðeno pravno sredstvo.

Èlanak 112 Svakome je zajamèeno pravo da u postupku pred sudom ili drugim dr�avnim

organom ili organizacijom koja u vr�enju javnih ovlasti rje�ava o njegovim pravima i du�nostima, rabi svoj jezik i da se upoznaje s èinjenicama na svom jeziku.

Èlanak 113

Protiv pojedinaènih akata sudova, upravnih i drugih dr�avnih organa, kao i organizacija koje vr�e javne ovlasti, donesenih u prvom stupnju, mo�e se izjaviti �alba mjerodavnom organu.

Zakonom se, iznimno, mo�e iskljuèiti �alba, ako je na drugi naèin osigurana za�tita prava i zakonitosti.

O zakonitosti konaènih pojedinaènih akata, kojima dr�avni organi i organizacije koje vr�e javne ovlasti rje�avaju o pravima ili obvezama, odluèuje sud u upravnom sporu, ako za odreðenu stvar nije zakonom predviðena druga sudska za�tita.

Samo zakonom se mo�e, iznimno, u odreðenim vrstama upravnih stvari, iskljuèiti upravni spor.

Èlanak 114

Vlada Republike ima pravo da do odluke Ustavnoga suda obustavi od izvr�enja

propis, opãi ili pojedinaèni akt, za koje smatra da su protuustavni ili protuzakoniti. Republika ima pravo i du�nost da putem republièkih organa izravno osigura

izvr�avanje zakona i drugih propisa ukoliko ih organi i organizacije u Republici ne bi izvr�avali.

IX. USTAVNI SUD

Èlanak 115 Ustavni sud: 1. odluèuje o suglasnosti zakona, drugih propisa i opãih akata s Ustavom; 2. odluèuje o suglasnosti propisa i opãih akata sa zakonom; 3. rje�ava sukob mjerodavnosti izmeðu organa zakonodavne, izvr�ne i sudbene

vlasti. U èlanku 115 stavak 1 toèka 4 rijeè "oblasti" brisana je (Amandman XLIII toèka

3). 4. rje�ava sukob mjerodavnosti izmeðu organa Republike, grada i opãine; 5. odluèuje o suglasnosti programa, statuta i drugih opãih akata politièkih

organizacija s Ustavom i zakonom. Èlanak 115 dopunjen je toè. 1 i 2 Amandmana XLII, koje glase: "Ustavni sud prati pojave od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti,

obavje�ãuje najvi�e ustavne organe Republike o stanju i problemima u toj oblasti i daje im mi�ljenja i prijedloge za dono�enje zakona i poduzimanje drugih mjera radi osiguranja ustavnosti i zakonitosti i za�tite sloboda i prava graðana, organizacija i zajednica.

Ustavni sud mo�e ocjenjivati ustavnost zakona i ustavnost i zakonitost propisa i opãih akata koji su prestali da vrijede, ako od prestanka valjanosti do pokretanja postupka nije proteklo vi�e od jedne godine."

Èlanak 115 dopunjen je toèkom 1 Amandmana LXXXVIII, koja glasi:

"1. Ustavni sud: 1) odluèuje o suglasnosti zakona, drugih propisa i opãih akata Narodne

skup�tine s odredbama Ustava o za�titi vitalnih interesa konstitutivnih naroda." Èlanak 115 dopunjen je i Amandmanom CIII, koji glasi: "Ustavni sud odluèuje o pitanjima imuniteta, koja proistjeèu iz zakona

kojima se ureðuje imunitet u Republici Srpskoj."

Èlanak 116 Ustavni sud ima sedam sudaca. Suci Ustavnoga suda se biraju na osam godina i ne mogu biti opetovano birani. Ista osoba ne mo�e biti dvaput birana na du�nost predsjednika Ustavnoga suda. Èlanak 116 dopunjen je toèkom 2 Amandmana LXXXVIII, koja glasi: "Ustavni sud Republike Srpske maksimalno ima devet èlanova. Vijeãe za za�titu vitalnog interesa Ustavnoga suda Republike Srpske osniva

se kako bi odluèivalo o pitanjima vitalnog interesa u proceduri opisanoj u Amandmanu LXXXII. Ovo vijeãe razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa.

Vijeãe za za�titu vitalnog interesa sastoji se od sedam èlanova, dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan èlan iz reda Ostalih. Suce bira Narodna skup�tina Republike Srpske i Vijeãe naroda."

Èlanak 117

Sudac Ustavnoga suda ne mo�e vr�iti nikakvu drugu javnu du�nost. Stavak 2 èlanka 117 zamijenjen je toèkom 5 Amandmana XLII, koja glasi: "Predsjednik i suci Ustavnoga suda u�ivaju imunitet kao i narodni

zastupnici. O imunitetu odluèuje Ustavni sud."

Èlanak 118 Sucu Ustavnoga suda prestaje du�nost kada to sam zatra�i. Stavak 2 èlanka 118 zamijenjen je toèkom 6 Amandmana «XLII, koja glasi: "Sudac Ustavnoga suda se razrje�ava du�nosti kada bude osuðen za

kazneno djelo koje ga èini nedostojnim za obavljanje du�nosti, kada trajno izgubi sposobnost da obavlja du�nost, kao i iz drugih razloga utvrðenih Ustavom i zakonom."

Èlanak 119

Odluke Ustavnoga suda su opãeobvezne i izvr�ne na teritoriju Republike. U stavku 1 èlanka 119 iza rijeèi "izvr�ne" dodane su rijeèi: "na teritoriju

Republike" (Amandman LXIV). Izvr�enje odluka Ustavnoga suda osigurava Vlada.

Èlanak 120 Postupak pred Ustavnim sudom, pravni uèinak njegovih odluka i druga pitanja

njegove organizacije i rada ureðuju se zakonom. Èlanak 120 dopunjen je toè. 3 i 4 Amandmana XLII, koje glase: "Svatko mo�e dati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje

ustavnosti i zakonitosti. Postupak pred Ustavnim sudom mogu, bez ogranièenja, pokrenuti

predsjednik Republike, Narodna skup�tina i Vlada, a ostali organi, organizacije i zajednice pod uvjetima utvrðenim zakonom.

Ustavni sud mo�e i sam pokrenuti postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti.

Kad Ustavni sud utvrdi da zakon nije u suglasnosti s Ustavom ili da drugi propis ili opãi akt nije u suglasnosti s Ustavom ili zakonom, taj zakon, drugi propisi ili opãi akt prestaje vrijediti danom objavljivanja odluke Ustavnoga suda."

X. SUDOVI I JAVNA TU�ITELJSTVA

Èlanak 121 Sudbenu vlast vr�e sudovi. Sudovi su samostalni i neovisni i sude na osnovi Ustava i zakona. Sudovi �tite ljudska prava i slobode, utvrðena prava i interese pravnih subjekata i

zakonitost. Na osnovi Amandmana XCIV, iza èlanka 121 dodaje se novi èlanak 121a, koji

glasi:

"Èlanak 121a

Sudstvo je samostalno i neovisno od izvr�ne i zakonodavne vlasti u Republici Srpskoj.

Visoko sudsko i tu�iteljsko vijeãe Republike Srpske osigurava samostalnost, neovisnost, nepristranost, struènost i uèinkovitost sudstva i tu�iteljske du�nosti u Republici Srpskoj. Ovlasti Visokog sudskog i tu�iteljskog vijeãa, izmeðu ostalog, ukljuèuju imenovanje, provoðenje stegovnog postupka i razrje�enje sudaca, osim sudaca Ustavnog suda Republike Srpske i obuhvaãaju i javne tu�itelje i zamjenike javnih tu�itelja u Republici Srpskoj. Sastav i dodatne ovlasti Visokog sudskog i tu�iteljskog vijeãa utvrðuju se zakonom."

Èlanak 122

Osnivanje, mjerodavnost, organizacija i postupak pred sudovima utvrðuju se zakonom.

Èlanak 123

Vrhovni sud Republike, kao najvi�i sud u Republici, osigurava jedinstvenu

primjenu zakona.

Èlanak 124 Raspravljanje pred sudom je javno. Javnost se mo�e iskljuèiti u sluèajevima predviðenim zakonom radi za�tite

posebnih interesa Republike Srpske, èuvanja tajne, za�tite morala, interesa malodobnika, privatnog �ivota sudionika u postupku i radi za�tite drugih opãih interesa.

Èlanak 125 Sud sudi u vijeãu. Zakonom se ureðuje u kojim stvarima sudi sudac pojedinac. U suðenju sudjeluju i suci porotnici na naèin utvrðen zakonom. Zakonom se mo�e propisati da u odreðenim sudovima i u odreðenim stvarima u

suðenju sudjeluju samo suci.

Èlanak 126 Nitko tko sudjeluje u suðenju ne mo�e biti pozvan na odgovornost u kaznenom

ili graðanskom postupku za mi�ljenje izra�eno prilikom dono�enja sudske odluke, a u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela poèinjenog u vr�enju sudaèke du�nosti, ne mo�e biti pritvoren bez odobrenja Visokog sudskog i tu�iteljskog vijeãa.

Èlanak 126 izmijenjen je Amandmanom XCV.

Èlanak 127 Èlanak 127 izmijenjen je Amandmanom XCVI, koji glasi: "Suci, osim prièuvnih sudaca, imenuju se do�ivotno, ukoliko ovim ustavom

nije drugaèije utvrðeno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne umirove ili ne budu razrije�eni s razlogom od strane Visokog sudskog i tu�iteljskog vijeãa sukladno zakonu. Sucima, isto tako, mo�e iznimno prestati sudaèka du�nost kao rezultat procesa odabira, nakon reorganizacije sudova za vrijeme prijelaznog razdoblja, kako se utvrðuje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tu�iteljsko vijeãe Republike Srpske. Navr�enje starosne dobi propisane za obvezan odlazak u mirovinu za suce utvrðuju se zakonom. Uvjeti obavljanja du�nosti za suce, ukljuèujuãi i imunitet, utvrðuju se zakonom. Plaãa i druge naknade sucu ne mogu biti umanjeni za vrijeme vr�enja sudaèke du�nosti, osim kao posljedica stegovnog postupka sukladno zakonu.

Sudac ne mo�e vr�iti javnu du�nost niti bilo kakav posao koji donosi zaradu a koji su zakonom utvrðeni kao nespojivi sa sudaèkom du�no�ãu."

Èlanak 128

Javno tu�iteljstvo je samostalan dr�avni organ koji goni poèinitelje kaznenih i

drugih po zakonu ka�njivih djela i ula�e pravna sredstva radi za�tite zakonitosti. Osnivanje, organizacija i ovlasti javnog tu�iteljstva ureðuju se zakonom. Javno tu�iteljstvo vr�i svoju du�nost na osnovi Ustava i zakona.

Èlanak 129

Èlanak 129 izmijenjen je Amandmanom XCVII tako da glasi: "Javni tu�itelji i zamjenici javnih tu�itelja imenuju se na razdoblje utvrðeno

zakonom, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne umirove ili ne budu razrije�eni s razlogom od strane Visokog sudskog i tu�iteljskog vijeãa sukladno zakonu. Javnim tu�iteljima i zamjenicima javnih tu�itelja mo�e iznimno prestati du�nost kao rezultat procesa odabira nakon reorganizacije javnih tu�iteljstava za vrijeme prijelaznog razdoblja, kako se utvrðuje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tu�iteljsko vijeãe. Navr�enje starosne dobi propisane za obvezan odlazak u mirovinu za javne tu�itelje i zamjenike javnih tu�itelja utvrðuje se zakonom. Uvjeti obavljanja du�nosti za javne tu�itelje i zamjenike javnih tu�itelja, ukljuèujuãi i imunitet, utvrðuju se zakonom.

Javni tu�itelj ili zamjenik javnog tu�itelja ne mo�e obavljati slu�bu ili bilo kakav posao koji donosi zaradu, a koji su zakonom utvrðeni kao nespojivi s njegovom du�no�ãu."

Èlanak 130

Èlanak 130 izmijenjen je Amandmanom XCVIII tako da glasi: "Suce, ukljuèujuãi i predsjednike sudova, javne tu�itelje i zamjenike javnih

tu�itelja odabira, imenuje, provodi stegovni postupak protiv i razrje�ava Visoko sudsko i tu�iteljsko vijeãe sukladno zakonu."

Èlanak 131

Odvjetni�tvo je samostalna i neovisna djelatnost i slu�ba koja pru�a pravnu

pomoã. Organizacija i rad odvjetni�tva ureðuju se zakonom.

XI. PROMJENA USTAVA

Èlanak 132

Prijedlog da se pristupi promjeni Ustava Republike mogu podneti predsjednik

Republike, Vlada i najmanje 30 zastupnika Narodne skup�tine. O prijedlogu da se pristupi promjeni Ustava odluèuje Narodna skup�tina veãinom

glasova narodnih zastupnika.

Èlanak 133

Nacrt akta o promjeni Ustava utvrðuje Narodna skup�tina veãinom glasova od ukupnog broja narodnih zastupnika.

Nacrt akta o promjeni Ustava stavlja se na javnu raspravu.

Èlanak 134 Nakon provedene javne rasprave o nacrtu akta o promjeni Ustava, Povjerenstvo

za ustavna pitanja Narodne skup�tine utvrðuje prijedlog akta o promjeni Ustava.

Èlanak 135 Stavci 1 i 2 èlanka 135 zamijenjeni su Amandmanom LXXXIX, koji glase: "O prijedlogu akta o promjeni Ustava odluèuju Narodna skup�tina i Vijeãe

naroda. Promjena Ustava usvojena je ako za nju glasuje najmanje dvije treãine od

ukupnog broja narodnih zastupnika i veãina èlanova Vijeãa naroda iz svakog konstitutivnog naroda i Ostalih."

Ako promjena Ustava ne bude usvojena, prijedlog za promjenu po istom pitanju ne mo�e se ponoviti prije isteka tri mjeseca od dana kada je prijedlog odbijen.

Èlanak 136

Akt o promjeni Ustava progla�ava Narodna skup�tina.

Èlanak 137 Ustav Republike mo�e se mijenjati ustavnim amandmanima. U sluèaju ratnog stanja ili izravne ratne opasnosti Narodna skup�tina mo�e

utvrditi prijedlog promjene Ustava i usvojiti ustavne amandmane na istom zasjedanju (bez otvaranja javne rasprave).

XII. ZAVR�NE ODREDBE

Èlanak 138

(Èlanak 138 brisan je Amandmanom XC). Iza èlanka 138 dodaje se Amandman XCI, koji glasi: "Od nadnevka usvajanja amandmana na ustave entiteta, Ustavno

povjerenstvo Republike Srpske (koje je formirao visoki predstavnik) ãe se pridr�avati principa sadr�anih u ovom dokumentu.

Nakon sljedeãih opãinskih izbora konaèan naèin biranja èlanova u Vijeãu naroda ureðuje Narodna skup�tina i Vijeãe naroda."

Èlanak 139

Ovaj ustav stupa na snagu danom njegovog progla�enja.

Èlanak 140 Za provoðenje ovog ustava donijet ãe se ustavni zakon.