U PRAVCU INKLUZIVNE KOLE

Mr.sc. Majda Balvanovi Sarajevo, 2011. godina4/8/12

Inkluzija je pristup u kojem se

naglaava da je razliitost u snazi, sposobnostima i potrebama prirodna i poeljna.Osnovna ideja inkluzije je da onoga

asa kada su posebne potrebe pojedinca zadovoljene, one vie kao takve ne postoje, a pojedinac vie 4/8/12

Princip inkluzivnog obrazovanja je jedan od kljunih meunarodnih principa i zasniva se na vie UNESCOvih, UNICEF-ovih i UN deklaracija i izjava. To je i princip ljudskih prava. On se usredsreuje na pravo sve djece da pohaaju redovne razrede u svojim lokalnim kolama. Sva djeca imaju pravo na obrazovanje, bez obzira na 4/8/12 vrstu onesposobljenja ili posebne

Princip inkluzije predstavlja jasan raskid sa

zvaninom kolskom tradicijom iz posljednjeg vijeka, u okviru koje se od uenika oekivalo da se uklope u vrstu obrazovanja koje su kole nudile.

Princip inkluzije, usvojen u Salamanki

(UNESCO, 1994) ustanovljava da se ne radi o tome da na obrazovni sistem polae pravo na odreenu djecu. Upravo obrnuto, kolski sistem neke zemlje je taj koji se mora prilagoavati kako bi zadovoljio potrebe sve 4/8/12 djece. Ovaj novi trend u meunarodnom

Prije svega trai saradnju izmeu

redovnog obrazovanja i obrazovanja za posebne potrebe. To ovisi o predaji znanja i umijea iz domena specijalnog obrazovanja/defektologije domenu redovnih kola. Inkluzivni razred predstavlja mjesto4/8/12

susreta redovnog i specijalnog obrazovanja.

Zatitni znak idealnog inkluzivnog razreda je

da svaki uenik ima doivljaj situacije uenja kao smisaone za njega, a koja treba da bude rezultat uiteljeve dinamine i fleksibilne podrke koja je u skladu sa individualnim potrebama i koja je koordinirana kroz zajednike aktivnosti u razredu. Tradicionalnanajee frontalna nastava u potpunosti je naputena, a uenici su heterogeno grupirani ovisno o pojedinoj nastavnoj cjelini ili dobi. Uitelj i obrazovni programi dolaze u drugi plan, dok sam uenik postaje sredite 4/8/12

Dostignuti nivo inkluzije u svijetu i iskustva uspjelih pokuaja obrazovne integracije i inkluzije kod nas treba staviti u funkciju razvoja kola izradom strategije razvoja i to: u sistem odgoja i obrazovanja treba ugraditi

pravo na strunu multidisciplinarnu obradu djece s posebnim potrebama i njihovih porodica u svrhu strukturiranja potrebne podrke. Samo na osnovu temeljitije defektoloke dijagnoze uz uvaavanje rezultata svih 4/8/12

objediniti programe redovnog i specijalnog

odgoja i obrazovanja uz mogunost individualnog prilagoavanja u skladu sa strukturom uenika u razredu uz probraaj dualnog odgojno-obrazovnog sistema (redovnog i specijalnog) u jedinstven sistem odgoja i obrazovanja (koji omoguava uenicima s posebnim potrebama i drugim tekoama da budu integrirani i prihvaeni kao vrijedni lanovi u redovnim kolama, a slijedom toga u zajednicama).

4/8/12

Analiza redovnog programa odgoja i

obrazovanja daje mogunost zakljuivanja da su oni primjereni djeci prosjene inteligencije tako da su nadarena djeca kao i djeca sa mentalnom retardacijom ili umanjenim kognitivnim sposobnostima u situaciji da ne mogu koristiti svoje sposobnosti u funkciji razvoja i osposobljavanja. Velike mogunosti obostrane dobiti daje meusobna pomo uenika gdje se ueniku sa mentalnom retardacijom odreuje drugi uenik za podrku (pupil tutor) to je u funkciji ukljuivanja i 4/8/12

diferenciranje programa na vie

nivoa omoguilo bi aktivno sudjelovanje sve djece uz stalnu mogunost doivljaja uspjeha u skladu sa svojim sposobnostima, a istovremeno daje mogunost pozitivne meusobne interakcije djece razliitih sposobnosti, to je preovladavajua filozofija u svijetu, sa 4/8/12 aspekta ljudskih prava i socijalnim

permanentno obrazovanje nastavnika i drugih

savjetnika i strunih radnika u odgojnoobrazovnim ustanovama.

Nastavnici se moraju pripremiti za prilagoavanje nastavnog gradiva sposobnostima i mogunostima svakog djeteta stvarajui tako uslove za njihov maksimalan i svestrani razvoj, pri emu se ne umanjuje znaaj djetetove porodice. Svaki nastavnik svome radu daje lini peat pri emu stvara jedinstveni model rada sa uenicima. Uspjeh 4/8/12 kole i nastavnika zavisi i od uspjeha svakog

Faktori koji utjeu na provedbu inkluzije Dravna strategija

Nacionalni program zakonodavstvo ekonomija

4/8/12

Faktori koji utjeu na provedbu inkluzijeSaradnja raznih sektora

Ministarstva, lokalne vlasti

4/8/12

strunjaci

Faktori koji utjeu na provedbu inkluzijePrilagodba okoline

promjene stavova pozitivna iskustva u interakciji uklanjanje barijera

4/8/12

Faktori koji utjeu na provedbu inkluzijeProvoenje inkluzijedom zajednica kola posao4/8/12

Faktori koji utjeu na provedbu inkluzijefleksibilnost informiranje javnosti

spremnost na promjene dostupnost podrke4/8/12

Preporuke:osnivanje slubi podrke u lokalnoj zajednici, organizacija mobilnih slubi za rad na terenu, evaluacija slubi podrke u zajednici. Struna sluba i koordinator podrke vrili bi

procjenu pojedinanih potreba korisnika, izraivali plan podrke i vrili realizaciju programa. Takoe, obavljali bi savjetodavni rad i nudili strune programe (pravno savjetovalite, spolno savjetovanje, specijalizirane programe, obrazovanjekorisnika, strunjaka, roditelja i sl.).

4/8/12 Intenzitet, uestalost i trajanje podrke ovisi o

HVALA NA PANJI

4/8/12