u povodu nedavnog okon~anja natje~aja za islamski ... - islamska … · arhitektura evropskih...

3
Pogledi 18. februar/velja~a 2012. 36 U povodu nedavnog okon~anja natje~aja za islamski vjersko-kulturni centar u Ljubljani Pi{e: Aida Abad`i} - Hod`i} Foto: D`. KRIJE[TORAC I zgradnja savremenih islamskih, vjersko-kulturnih centara jedna je od sve prisutnijih arhitektonskih tema u zapadnoj Evropi. Rije~ je o centrima razli~itih nacionalnih zaje- dni ca ko je, u svom vi zu al nom iden ti - te tu i te me ljnim prin ci pi ma obli ko va - nja, nas to je us kla di ti pre po zna tlji ve ele - mente kulturno-historijskog naslije|a zemalja iz kojih dolaze sa ambijentom u kojem danas `ive i djeluju. Sa ovim se otvorenim pitanjem posljednjih godina sve vi{e susre}e i bo{nja~ka za- jednica u razli~itim evropskim dr`ava- ma i u tom se pitanju sastaju slo`eni dru{ tve ni, po li ti ~ki i kul tur ni ele men - ti reprezentacije vjerskog i nacionalnog identiteta jedne manjinske zajednice unutar {irih globalizacijskih procesa, a koji se, posljednjih desetlje}a, osobito osje tlji vo pre la ma ju upra vo kroz pi ta - nje odnosa prema islamu kao sve pri - sutnijoj, u ponekim zemljama ~ak i drugoj po brojnosti, religiji u javnom prostoru. Tako je, na primjer, nedavno zaklju~eni me|unarodni arhitektonski natje~aj za projekat islamskog vjerskog i kulturnog centra u Ljubljani (IVKC) ocijenjen u javnosti kao najzna~ajniji arhitektonski natje~aj u 2011. godini. U njemu je u~estvovalo ~ak sedamde- set i osam arhitekata, sa ~etrdeset i ~e - tiri prijavljena natje~ajna projekta, od toga dvadeset i osam iz Slovenije, a {e - snaest iz ostalih evropskih zemalja. Moderna rje{enja Kada je prije vi{e od dvadeset godi - na otvoren Islamski kulturni centar u Zagrebu (1987.) bio je to tada najzna - ~ajniji i najsuvremeniji polifunkci- onalni centar sa vjerskim i dru{tveno- kulturnim sadr`ajima od {ireg zna~a- ja i za Islamsku zajednicu, ali i za grad Zagreb, a istovremeno, geostra- te{ki, i najistureniji bo{nja~ki islamski centar prema zapadnoj Evropi. Upra- vo po~etkom osamdesetih godina, jedan izuzetan projekat savremene sa- kralne gradnje upisao je bh. arhitektu- ru na mapu svjetske arhitektonske ba{tine – bilo je to kroz presti`nu Aga Khanovu nagradu dodijeljenu akade- miku Zlatku Ugljenu za projekat [ere- fudinove Bijele d`amije u Visokom, a koja je i nedavno (2007.) dobila prizna- nje ma|arskih arhitekata kao jedan od tri najbolje dizajnirana sakralna pros- tora u Evropi. U me|uvremenu su se i os ta li gra do vi, po put Ri je ke, Lju blja - ne i Graza, da spomenemo nekoliko recentnih primjera koji ovu granicu pomjeraju sve vi{e prema Zapadu, na- kon vi {e de se tlje tnog nas to ja nja, pri bli - `ili ostvarenju izgradnje svojih islam- skih centara. Okon~anje izgradnje islamskog centra u Rijeci, prema pro- jektu akademskog kipara Du{ana D`amonje (1928. - 2009.) i koautora Vlahovi}a i Vu~inovi}a, na lokaciji Gornji Zamet, predvi|eno je ve} u pro- lje}e ove godine. Prije dvije godine, u novembru 2010., i bo{nja~ka zajednica u Grazu rije{ila je pitanje lokacije za izgradnju budu- }eg centra. Na 12.000 kvadratnih me - tara planirana je izgradnja d`amije i islamskog kulturnog centra, u ~etiri fa- ze, a koje bi uklju~ivale izgradnju d`a- mij skog pros to ra, po tom admi nis tra - cijskog i edukativnog dijela sa stru~nom bi bli ote kom, aulom, in for ma ti ~kom sa - lom, klu bom za mla de, kon fe ren cij - skom salom i kancelarijskim prostori- ma. Tre}a i ~etvrta etapa izgradnje trebale bi zaokru`iti izgradnju restora- na, prodajnih prostora te vi{enamjen- ske hale za razli~ite kulturne i sportske sa dr`a je. Na kon dvo go di{ njeg na tje ~a - ja za izgradnju ovog centra, `iri se, izme|u devet ponu|enih timskih pro- je ka ta, je dno gla sno opre di je lio za rje - {enje arhitektonskog biroa iz Graza - GSP Ar chi te ktur ko ji vo di in `e njer ar - hitekture Gerhard Springer, a koji je, prema rije~ima gradona~elnika mag. Si eg fri ed Na gla, na pred stav lja nju pro - jekta u gradskoj vije}nici, ponudio „mo der no rje {e nje ko je se ukla pa u je - dan srednjoevropski grad 21. stolje}a“. Iako iz gra dnja ova kvih cen ta ra zna - ~ajno doprinosi imid`u ovih gradova na tragu velike evropske pri ~e o su `i vo tu kul tu ra i re li gi - ja u pluralnim dru{tvima i jedna - kim demokratskim slobodama i gra|anskim pravima svih nje- nih stanovnika ili, kao na primje - ru Ljubljane, aktivira zapu{tene urbane zone, ni u Grazu kao ni u Lju blja ni fi nan ci ra nje iz gra - dnje ovakvih projekata koje se od kupovine zemlji{ta, financiranja natje- ~ajnog projekta pa do gra|evinske do zvo le i os ta le po tre bne do ku men ta - ci je mje ri de se ti na ma mi li ona eura, ni - je podr`avano od lokalnih vlasti ili dr`ave i potpuno je na teret nosilaca projekta, odnosno islamskih zajedni- ca i njihovih ~lanova. Zato je Islamska za je dni ca u Slo ve ni ji, za po tre be po tpu - ne isplate zemlji{ta, pokrenula akciju: „2.000 donatora po 1.000 eura.” IVKC u Ljubljani Me|unarodni anonimni arhite- ktonski natje~aj za projekat islam- skog vjersko-kulturnog centra u Lju- bljani bio je raspisan 30. juna 2011. go- dine u ~asopisima Delo i Financial Ti- mes, sa planiranom prvom nagra- dom u visini od 30.000 eura, drugom nagradom od 15.000 eura, tre}om nagradom 10.000 eura te uz otkup tri idejna projekta po cijeni od 6.000 eura. Prije samog natje~aja tako|er su bili odre|eni visinski gabariti d`ami- je – za kupolu do 24 m, za munaru do 40 m, a za ostali dio objekta do 12 me- tara. Ono {to apsolutno izdvaja ovaj projekat od svih ranijih ove vrste je izni - man interes arhitekata {irom Evrope. U radu komisije za ocjenu pristiglih pro je ka ta su dje lo va li su: univ. prof. Ja - nez Ko`elj (predsjednik), muftija dr. Ned`ad Grabus (potpredsjednik) i ~lanovi: prof. Peter Gabrijel~i~ (dekan Arhitektonskog fakulteta u Ljublja- ni), mr. Miran Gaj{ek (na~elnik Odje - PITANJE ZA BiH I ako danas ve} odavno ne `ivimo u ku}ama koje kopiraju gradnju iz vremena prvih stolje}a islama u Bosni i Hercegovini (mada ima nekoliko primjera izuzetne autorske reinterpretacije ovih izvora), za{to bismo {irom Bosne i Hercegovine i danas morali graditi isklju~ivo d`amije klasi~nog osmanskog stila? Da li je to jedina reprezentacija islama koju smo spremni prihvatiti i ponuditi sebi i svijetu u kojem danas `ivimo? Savremena arhitektura evropskih d`amija Me|unarodni arhitektonski natje~aj za projekat islamskog vjerskog i kulturnog centra u Ljubljani (IVKC) ocijenjen je u javnosti kao najzna~ajniji arhitektonski natje~aj u 2011. godini. U njemu je u~estvovalo ~ak sedamdeset i osam arhitekata, sa ~etrdeset i ~etiri prijavljena natje~ajna projekta, od toga dvadeset i osam iz Slovenije, a {esnaest iz ostalih evropskih zemalja

Upload: others

Post on 25-Dec-2019

2 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: U povodu nedavnog okon~anja natje~aja za islamski ... - Islamska … · arhitektura evropskih d`amija Me|unarodni arhitektonski natje~aj za projekat islamskog vjerskog i kulturnog

Pogledi 18. februar/velja~a 2012.36

U povodu nedavnog okon~anja natje~aja za islamski vjersko-kulturni centar u Ljubljani

Pi{e:Aida Abad`i} - Hod`i}

Foto

: D`.

KR

IJE[

TOR

AC

Iz gra dnja sa vre me nih islam skih,vjer sko-kul tur nih cen ta ra je dna jeod sve pri su tni jih ar hi te kton skihte ma u za pa dnoj Evro pi. Ri je~ je

o cen tri ma ra zli ~i tih na ci onal nih za je -dni ca ko je, u svom vi zu al nom iden ti -te tu i te me ljnim prin ci pi ma obli ko va -nja, nas to je us kla di ti pre po zna tlji ve ele -men te kul tur no-his to rij skog na sli je |aze ma lja iz ko jih do la ze sa am bi jen tomu ko jem da nas `i ve i dje lu ju. Sa ovimse otvo re nim pi ta njem po slje dnjihgo di na sve vi {e su sre }e i bo{ nja ~ka za -je dni ca u ra zli ~i tim evrop skim dr`a va -ma i u tom se pi ta nju sas ta ju slo e nidru{ tve ni, po li ti ~ki i kul tur ni ele men -ti re pre zen ta ci je vjer skog i na ci onal nogiden ti te ta je dne ma njin ske za je dni ceunu tar {i rih glo ba li za cij skih pro ce sa, ako ji se, po slje dnjih de se tlje }a, oso bi toosje tlji vo pre la ma ju upra vo kroz pi ta -nje odno sa pre ma isla mu kao sve pri -su tni joj, u po ne kim ze mlja ma ~ak idru goj po broj nos ti, re li gi ji u ja vnompros to ru. Ta ko je, na pri mjer, ne da vnoza klju ~e ni me |u na ro dni ar hi te kton skina tje ~aj za pro je kat islam skog vjer skogi kul tur nog cen tra u Lju blja ni (IV KC)oci je njen u ja vnos ti kao naj zna ~aj ni jiar hi te kton ski na tje ~aj u 2011. go di ni.U nje mu je u~es tvo va lo ~ak se dam de -

set i osam ar hi te ka ta, sa ~e trde set i ~e -ti ri pri jav lje na na tje ~aj na pro je kta, odto ga dva de set i osam iz Slo ve ni je, a {e -sna est iz os ta lih evrop skih ze ma lja.

Moderna rje{enjaKa da je pri je vi {e od dva de set go di -

na otvo ren Islam ski kul tur ni cen tar uZa gre bu (1987.) bio je to ta da naj zna -~aj ni ji i naj su vre me ni ji po li fun kci -onal ni cen tar sa vjer skim i dru{ tve no-kul tur nim sa dr`a ji ma od {i reg zna ~a -ja i za Islam sku za je dni cu, ali i zagrad Za greb, a is to vre me no, ge os tra -te {ki, i na jis tu re ni ji bo{ nja ~ki islam skicen tar pre ma za pa dnoj Evro pi. Upra -vo po ~et kom osam de se tih go di na,je dan izu ze tan pro je kat sa vre me ne sa -kral ne gra dnje upi sao je bh. ar hi te ktu -ru na ma pu svjet ske ar hi te kton skeba {ti ne – bi lo je to kroz pres ti nu AgaKha no vu na gra du do di je lje nu aka de -mi ku Zlat ku Uglje nu za pro je kat [e re -fu di no ve Bi je le d`a mi je u Vi so kom, ako ja je i ne da vno (2007.) do bi la pri zna -nje ma |ar skih ar hi te ka ta kao je dan odtri naj bo lje di zaj ni ra na sa kral na pros -to ra u Evro pi. U me |u vre me nu su sei os ta li gra do vi, po put Ri je ke, Lju blja -ne i Gra za, da spo me ne mo ne ko li kore cen tnih pri mje ra ko ji ovu gra ni cupo mje ra ju sve vi {e pre ma Za pa du, na -kon vi {e de se tlje tnog nas to ja nja, pri bli -`i li os tva re nju iz gra dnje svo jih islam -skih cen ta ra. Okon ~a nje iz gra dnjeislam skog cen tra u Ri je ci, pre ma pro -je ktu aka dem skog ki pa ra Du {a naD`a mo nje (1928. - 2009.) i koauto raVla ho vi }a i Vu ~i no vi }a, na lo ka ci jiGor nji Za met, pre dvi |e no je ve} u pro -lje }e ove go di ne.

Pri je dvi je go di ne, u no vem bru 2010.,i bo{ nja ~ka za je dni ca u Gra zu ri je {i laje pi ta nje lo ka ci je za iz gra dnju bu du -

}eg cen tra. Na 12.000 kva dra tnih me -ta ra pla ni ra na je iz gra dnja d`a mi je iislam skog kul tur nog cen tra, u ~e ti ri fa -ze, a ko je bi uklju ~i va le iz gra dnju d`a -mij skog pros to ra, po tom admi nis tra -cij skog i edu ka ti vnog di je la sa stru ~nombi bli ote kom, aulom, in for ma ti ~kom sa -lom, klu bom za mla de, kon fe ren cij -skom sa lom i kan ce la rij skim pros to ri -ma. Tre }a i ~et vrta eta pa iz gra dnjetre ba le bi zao kru i ti iz gra dnju res to ra -na, pro daj nih pros to ra te vi {e na mjen -ske ha le za ra zli ~i te kul tur ne i spor tskesa dr`a je. Na kon dvo go di{ njeg na tje ~a -ja za iz gra dnju ovog cen tra, `i ri se,izme |u de vet po nu |e nih tim skih pro -je ka ta, je dno gla sno opre di je lio za rje -{e nje ar hi te kton skog bi roa iz Gra za -GSP Ar chi te ktur ko ji vo di in e njer ar -hi te ktu re Ger hard Sprin ger, a ko ji je,pre ma ri je ~i ma gra do na ~el ni ka mag.Si eg fri ed Na gla, na pred stav lja nju pro -je kta u grad skoj vi je }ni ci, po nu dio„mo der no rje {e nje ko je se ukla pa u je -dan sre dnjoe vrop ski grad 21. sto lje }a“.

Iako iz gra dnja ova kvih cen ta ra zna -~aj no do pri no si imi d`u ovihgra do va na tra gu ve li ke evrop skepri ~e o su i vo tu kul tu ra i re li gi -ja u plu ral nim dru{ tvi ma i je dna -kim de mo krat skim slo bo da mai gra |an skim pra vi ma svih nje -nih sta no vni ka ili, kao na pri mje -ru Lju blja ne, akti vi ra za pu {te neur ba ne zo ne, ni u Gra zu kao niu Lju blja ni fi nan ci ra nje iz gra -dnje ova kvih pro je ka ta ko je se od

ku po vi ne ze mlji {ta, fi nan ci ra nja na tje -~aj nog pro je kta pa do gra |e vin skedo zvo le i os ta le po tre bne do ku men ta -ci je mje ri de se ti na ma mi li ona eura, ni -je po dr`a va no od lo kal nih vlas ti ilidr`a ve i po tpu no je na te ret no si la capro je kta, odno sno islam skih za je dni -ca i nji ho vih ~la no va. Za to je Islam skaza je dni ca u Slo ve ni ji, za po tre be po tpu -ne is pla te ze mlji {ta, po kre nu la akci ju:„2.000 do na to ra po 1.000 eura.”

IVKC u LjubljaniMe |u na ro dni ano ni mni ar hi te -

kton ski na tje ~aj za pro je kat islam -skog vjer sko-kul tur nog cen tra u Lju -blja ni bio je ra spi san 30. ju na 2011. go -di ne u ~a so pi si ma De lo i Fi nan ci al Ti -mes, sa pla ni ra nom prvom na gra -dom u vi si ni od 30.000 eura, dru gomna gra dom od 15.000 eura, tre }omna gra dom 10.000 eura te uz ot kup triidej na pro je kta po ci je ni od 6.000eura. Pri je sa mog na tje ~a ja ta ko |er subi li odre |e ni vi sin ski ga ba ri ti d`a mi -je – za ku po lu do 24 m, za mu na ru do40 m, a za os ta li dio obje kta do 12 me -ta ra. Ono {to ap so lu tno iz dva ja ovajpro je kat od svih ra ni jih ove vrste je izni -man in te res ar hi te ka ta {i rom Evro pe.U ra du ko mi si je za ocje nu pris ti glihpro je ka ta su dje lo va li su: univ. prof. Ja -nez Ko elj (pred sje dnik), muf ti ja dr.Ne d`ad Gra bus (pot pred sje dnik) i~la no vi: prof. Pe ter Ga bri jel ~i~ (de kanAr hi te kton skog fa kul te ta u Lju blja -ni), mr. Mi ran Gaj {ek (na ~el nik Odje -

PI TA NJE ZA BiHI ako da nas ve} oda vno ne `i vi mo u ku }a ma ko je ko pi ra ju gra dnju iz vre me na prvih sto lje }aisla ma u Bo sni i Her ce go vi ni (ma da ima ne ko li kopri mje ra izu ze tne autor ske re in ter pre ta ci je ovihizvo ra), za {to bi smo {i rom Bo sne i Her ce go vi ne ida nas mo ra li gra di ti is klju ~i vo d`a mi je kla si ~nogosman skog sti la? Da li je to je di na re pre zen ta ci jaisla ma ko ju smo spre mni pri hva ti ti i po nu di ti se bii svi je tu u ko jem da nas `i vi mo?

Savremenaarhitekturaevropskih d`amija Me|unarodni arhitektonski natje~aj za projekat islamskog vjerskog i kulturnog centra u Ljubljani (IVKC) ocijenjen je u javnostikao najzna~ajniji arhitektonski natje~aj u 2011. godini. U njemu je u~estvovalo ~ak sedamdeset i osam arhitekata, sa ~etrdeseti ~etiri prijavljena natje~ajna projekta, od toga dvadeset i osam iz Slovenije, a {esnaest iz ostalih evropskih zemalja

Page 2: U povodu nedavnog okon~anja natje~aja za islamski ... - Islamska … · arhitektura evropskih d`amija Me|unarodni arhitektonski natje~aj za projekat islamskog vjerskog i kulturnog

18. februar/velja~a 2012. Pogledi 37

IVKC Ljubljana

la za ure |e nje pros to ra pri Grad skojupra vi), Dar ja Per go vnik (Za vod zao~u va nje kul tur nog na sli je |a), Ma tev`^e lik (di re ktor Mu ze ja za ar hi te ktu rui obli ko va nje) dr. sci. Sto jan Pel ko,prof. dr. Ahmet Ha dro vi} (de kan AF uSa ra je vu), Nev zet Po ri} (se kre tar IZ uRe pu bli ci Slo ve ni ji) i dr. Ahmed Al-Me -ra ik hi iz Qata ra, u svoj stvu sa vje tni ka.

Na kon {to je 2008. go di ne po tpi sa -no pi smo na mje re izme |u muf ti je dr.Ne d`a da Gra bu sa i lju bljan skog u pa -na Zo ra na Jan ko vi }a o pro da ji ze mlji -{ta u Ku ri li ni {koj uli ci za iz gra dnjuislam skog vjer skog i kul tur nog cen tras d`a mi jom i okon ~a nja me |u na ro -dnog na tje ~a ja za pro je kat d`a mi je, re -ali zi ra ni su prvi ko ra ci u fi na li zi ra nju vi -{e de ce nij skog na po ra oko 40.000 slo -ven skih dr`av lja na islam ske vje roi -spo vi jes ti da do bi ju ade kva tan i pri mje -ren vjer ski cen tar. Muf ti ja Gra bus, u go -vo ru na otvo re nju izlo be na tje ~aj -nih pro je ka ta, is ta knuo je na du da }e,uz po mo} na dle nih u op}in skoj admi -nis tra ci ji, do ku men ta ci ja po tre bna zagra |e vin sku do zvo lu bi ti re ali zi ra na ura zu mnom ro ku, do fe bru ara na re dne,2013. go di ne. Izra da pro jek tne do ku -men ta ci je po tre bne za gra |e vin skudo zvo lu te izra da izve dbe nog pro je ktai sa ma gra dnja no vi su iza zo vi i za da -ci sa ko ji ma se su o~a va Islam ska za je -dni ca u Slo ve ni ji, pre dvo |e na agil -nim muf ti jom Gra bu som sa ko jim je ~i -tav ovaj pro je kat do bio no vu ener gi jui pri mje ren i u~in ko vit okvir dje lo va nja.

Na kon okon ~a nja na tje ~a ja (na tje -~aj je bio otvo ren do 3. 10. 2011. go di -ne), na gra |e ni pro je kat pred sta vi li suna kon fe ren ci ju za {tam pu gra do na ~el -nik Zo ran Jan ko vi}, nje gov za mje nikprof. Ja nez Ko elj (pred sje da va ju }iizbor ne ko mi si je) te muf ti ja dr. Ne d`adGra bus. Na gra |e ni (Bevk Pe ro vi}; Ina

[u klje Er je vac i An drej Er ja vec; Ma ru -{a Zo rec) i ot ku plje ni pri je dlo zi (Kom -bi nat, Sca pe lab i Ge ni us Lo ci) bi li supo tom pred stav lje ni u Mu ze ju za ar hi -te ktu ru i obli ko va nje (MAO), a na kra -ju su svi pris ti gli pro je kti (78) bi li pred -stav lje ni i na cje lo vi toj izlo bi u Grad -skoj vi je }ni ci u Lju blja ni u ja nu aru ovego di ne.

Sa mom iz gra dnjom ova kvog mul ti -fun kci onal nog cen tra pla ni ra no je ur -ba nis ti ~ko o`iv lja va nje ve li ke grad skezo ne (Be i grad) od pre ko 5.000 kva dra -tnih me ta ra, u da nas ne ure |e nom di -je lu izme |u @e lje zni ~kog mu ze ja, De -la i Go renj ske e lje zni ce, ne da le ko odpar ka Ti vo li i uz pro me tnu Du naj skuuli cu. Pla ni ra no je da sre di{ nji, mo li -tve ni pros tor za uzi ma 1.640 m2 auoko lo su, kao odvo je ni blo ko vi, pla -ni ra ni sa dr`a ji knji ni ce, res to ra na,spor tske dvo ra ne, dru{ tve nih pros to -ri ja, u~i oni ca, ka bi ne ta i ma njih stam -be nih je di ni ca, uz ga ra u od tri sto ti -ne par king-mjes ta. U obja{ nje nju prvo -na gra |e nog pro je kta, prof. Ja nez Ko -`elj is ta knuo je upra vo o`iv lja va njeur ba nis ti ~ke zo ne sa „pre ci znom ipro mi{ lje nom ar hi te kton skom ar ti -ku la ci jom d`a mi je“. Na ime, taj je pros -tor, ri je ~i ma prof. Ko e lja, bez pra vih ur -ba nis ti ~kih kva li te ta: is to vre me no ina ru bu i bli zu cen tra, u ne po sre dnojbli zi ni in dus trij sko-`e lje zni ~ke zo ne i

IV KC U LJU BLJA NISa mom iz gra dnjom ova kvog mul ti fun kci onal nogcen tra pla ni ra no je ur ba nis ti ~ko o`iv lja va nje ve li kegrad ske zo ne (Be i grad) od pre ko 5.000 kva dra tnihme ta ra, u da nas ne ure |e nom di je lu izme |u @e lje zni ~kog mu ze ja, De la i Go renj ske `e lje zni ce,ne da le ko par ka Ti vo li i uz pro me tnu Du naj sku uli cu

ko jem je bio po tre ban odre |e ni sa dr ajda bi se obli ko vao po se bnim vri je dnos -ti ma. Auto ri pro je kta, Ma ti ja Bevk i Va -sa Pe ro vi}, ~i tav su kom pleks po di gli zane kih 70 cm u odno su na okol nu ra zi -nu i stvo ri li ta ko svo je vrstan “ur ba niotok”. Sa pro mi{ lje nom “mi kro geo -gra fi jom” sva ki da{ njih sa dr`a ja kao {tosu sta no va nje, {ko la, res to ran, a ko ji supos tav lje ni uz ru bni dio par ce le stvo -ren je, ka ko se na vo di u spo me nu tomtek stu obja{ nje nja, unu tra{ nji trg uko jem sre di{ nje lo ci ra na d`a mi ja pred -stav lja srce i du ho vni cen tar ci je logkom ple ksa, kao sa mos ta lan i iz dvo jenku bus, ori jen ti ran pre ma Me ki. Svipro gra mi ovog ve li kog cen tra pla ni ra -ni su kao sa mos tal ni, u ve li koj ze le nojzo ni, ali is to vre me no i me |u so bnopo ve za ni. Ono {to je oci je nje no kaooso bi ta vri je dnost ovog pro je kta je ~i -nje ni ca da ne po nav lja po vi je sne uzo -re ve} po ku {a va otvo ri ti pi ta nje {to jeto {to ~i ni bit islam skog sa kral nogpros to ra. Ku po la, kao do mi nan tansim bo li ~ki i vi zu al ni akce nat, upi sa naje u sta kle nu, stru ktur no obli ko va nukoc ku po put, ri je ~i ma prof. Ko e lja, vi -se }e tek stil ne kon stru kci je pla ve bo jeko ja ne na me tlji vo pri zi va sje }a nje nano mad sku tra di ci ju prvih sto lje }a isla -

ma, ali i ser d`a du ko ju vjer nik uvi jekno si sa so bom i pros ti re u smje ruK’abe. Ma da su u za klju ~ku ko mi si je is -ta knu te i pre po ru ke za do ra dom odre -|e nih ele me na ta (obli ko va nje ale ma,do ra da mi hra ba i fa sa dne mre e), iz -vje sno je da se autor ski tim stu dio znopri pre mao za ovaj pro je kat. O to mesvje do ~i i de talj da su kao pla vu bo juupi sa ne ku po le iza bra li upra vo IKB (In -ter na ti onal Kle in Blue) bo ju ko ju je pe -de se tih go di na pro {log sto lje }a, na konvi {e go di{ njeg umje tni ~kog is tra i va nja,a po tom i su sre ta sa svi je tom Is to ka, usu ra dnji sa ke mi ~a ri ma pa ten ti raopo zna ti fran cus ki umje tnik Yves Kle -in, tra ga ju }i za bo jom ko ja bi naj sa vr{e -ni je ma ni fes ti ra la sta nje ap so lu tnedu ho vnos ti i ko ja je da nas po zna taupra vo po nje go vom ime nu. is to }a ipo tpu na je dnos ta vnost in te ri je ra us kla -|e na je sa ri tmi kom bi je log ku bu sa sa -me d`a mi je i okol nih obje ka ta ~i japro ~e lja u de ko ra ci ji po nav lja ju otvo -re nu, pro {u plje nu opnu ko ja sa svi stra -na oba vi ja i “gra di” ti je lo d`a mi je. Iakou toj na gla {e noj je dnos ta vnos ti i ele -gan ci ji ima hla dno }e uku pnog di zaj -na, ne su mnji vo }e, oso bi to{ }u svo jekom po zi ci je, svo jim ino va cij skim is ko -ra kom obli ko va nja u ko jem, oso bi to upo gle du iz zra ka, ku po la dje lu je kao daje “spu {te na” s ne kih sa svim dru gih du -ho vnih di men zi ja, ovaj cen tar pos ta tiza ni mljiv ur ba ni re per. Pre po ru ~e no“ome k{a va nje” fa sa dne mre e ne kimdru gim uzor kom na dam se da }eubla i ti do jam za tvo re nos ti ku po le ustru ktu ru re {et ke {to stva ra ne ugo -dan vi zu alan i sim bo li ~ki aspekt i je di -nu zna ~aj ni ju, do bro uo~e nu, za mjer -ku ovom za ni mlji vom rje {e nju.

Auto ri pro je kta su in e njer ar hi te ktu -re Ma ti ja Bevk (Lju blja na, 1972.) i ma -gis tar ar hi te kton skih na uka Va sa J. Pe -

BI JE LA D@A MI JAPo ~et kom osam de se tih go di na, je dan izu ze tan pro je kat sa vre me ne sa kral ne gra dnje upi sao je bh. ar hi te ktu ru na ma pu svjet ske ar hi te kton ske ba {ti ne – bi lo je to kroz pres ti nu Aga Kha no vu na gra du do di je lje nu aka de mi ku Zlat ku Uglje nu za pro je kat [e re fu di no ve Bi je le d`a mi je u Vi so kom, a ko ja je i ne da vno (2007.) do bi la pri zna nje ma |ar skih ar hi te ka ta kao je dan od trinaj bo lje di zaj ni ra na sa kral na pros to ra u Evro pi

Page 3: U povodu nedavnog okon~anja natje~aja za islamski ... - Islamska … · arhitektura evropskih d`amija Me|unarodni arhitektonski natje~aj za projekat islamskog vjerskog i kulturnog

Pogledi 18. februar/velja~a 2012.38

ro vi} (Beo grad, 1965.) ko ji od 1997. dje -lu ju u za je dni ~kom bi rou Bevk Pe ro -vi}. Upra vo se rad na re no mi ra nomBer la ge In sti tu tu ar hi te ktu re u Am ster -da mu, a na ko jem je 1994. Pe ro vi} ste -kao svo ju mas ter-di plo mu za sni va napro mi{ lja nju stal no pro mje nji ve eko -nom ske, de mo graf ske, kul tur ne i so ci -jal ne oko li ne sa vre me nog svi je ta. Ka -ko se na vo di u te me ljnim prin ci pi maovog in sti tu ta, a ~i je je is kus tvo ne su -mnji vo in spi ri ra lo i lju bljan sko rje {e -nje, Ber la ge In sti tut po zi ci oni ra svo jeakti vnos ti u pra zni ni ko ja pos to ji izme -|u brzo pro mje nji vih for mi iz gle da gra -do va {i rom svi je ta, s je dne stra ne, i, sdru ge, ne dos tat ka mo de la i prin ci pados tu pnih za stru ktu ri ra nje fi zi ~kogokru e nja u dru{ tve no, kul tur no i eko -lo {ki odr`iv ha bi tat.

Osnovni elementi d`amijeTe me ljni ele men ti iz gle da je dne

d`a mi je ni su de fi ni ra ni ni ti u kur’an -skom tek stu ni ti ha di som. Na sta no -vi ti na ~in, ser d`a da us mje re na u prav -cu Me ke mo gla bi se ra zu mi je va tikao naj ma nji ar hi te kton ski pros tor ko -ji gra di i obli ku je vjer nik u ~i nu mo li -tve. Ona uje di nju je i po dra zu mi je vasve po tre bne i fun da men tal ne ele -men te je dnog mo li tve nog mjes ta:~is to }u, us mje re nost, ide ju ko mu ni -ka ci je i za je dni{ tva. Ako se on da pos -ta vi pi ta nje za {to je iz gra dnja d`a mi -ja na Za pa du da nas ta ko de li ka tno pi -ta nje, ta da nu no se li mo u no vu, po -li ti ~ku di men zi ju ovog pi ta nja a ko jese ve e uz pi ta nje re pre zen ta ci jeodno sno “vi dlji vos ti” mu sli ma na u ja -vnom pros to ru. Po je di ne for me, po -put ku po le i mi na re ta, kao pre po zna -tlji vi ele men ti odre |e nih etni ~kihgru pa, do bi va ju sna gu brzih sim bo -li ~kih mar ke ra. Ti me se, na a lost, po -zi ti van aspekt ko mu ni ka ci je i su sre tara zli ~i tih kul tu ra i tra di ci ja kroz ar hi -te ktu ru dras ti ~no re du ci ra i sim pli fi -ci ra na pu ko pre po zna va nje i “sti gma -ti zi ra nje”, a, s dru ge stra ne, u ovom slu -~a ju kod mu sli man skih za je dni ca,kao uzro ~no-po slje di ~ni im puls, re zul -ti ra sve te im odus ta ja njem od kon -stan tne pri mje ne ne pro mje nji vihuzo ra tra di cij ske gra dnje. Pre ma mi{ -lje nju Azre Ak{a mi je, do cen ti ce napro gra mu vi zu el nih umje tnos ti naMas sac hu set ts In sti tu te of Tec hno -logyu, a ko ja u svo jim is tra i va nji mapo slje dnjih go di na upra vo is tra u jesim bo li ~ke po ten ci ja le ar hi te ktu re ukre ira nju kul tur ne me mo ri je (na slovnje ne di ser ta ci je ko ju je obra ni la2011. go di ne u okvi ru Aga Kha no vogpro gra ma gla sio je: „Our Mosques AreUs: Rewri ting Na ti onal His tory of Bo -snia-Her ze go vi na thro ugh Re li giousAr chi tec tu re”) u Aus tri ji pos to je dvavrlo lo {a pri mje ra sa vre me ne d`a mij -ske gra dnje – to su d`a mi je u Tel fsu iBad Vöslau ko je su re zul tat po li ti -~kih kom pro mi sa i otu da su nji ho vaar hi te kton ska rje {e nja vrlo lo {a. Pre -ma nje nom mi{ lje nju, iza ar hi te kton -skih dis ku si ja u Aus tri ji, ne ri jet ko sekri je ne pri ja telj stvo pre ma stran ci ma,a u ar gu men ti ma ti pa: „d`a mi je se neukla pa ju u lo kal ni am bi jent“ kri je se,us tva ri, je dnos ta vna te za: „ne e li movas ov dje“. Kao je dan od po zi ti vnih pri -mje ra Ak{a mi ja na vo di pro je kat da -nas vrlo ci je nje nog ar hi te kte mla |e ge -ne ra ci je iz Vo rar lber ga Ber nar da Ba -de ra s ko jim su ra |u je na pro je ktuprvog mu sli man skog me zar ja u Al tac -hu. Te pi si za opre ma nje ga sul ha ne imo li tve nog di je la bit }e rad tka lja izBo sne, `e na - `rta va ra ta. Za sa mogBa de ra ovo je bio ve li ki iza zov to komko jeg je mo rao na u~i ti mno go o islam -skoj kul tu ri i pra ksi ka ko bi mo gao

pris tu pi ti pro mi{ lja nju pro je kta. Sa iza zo vom ka ko ra zli ko va ti ono

{to su na sli je |e ni ele men ti tra di ci je ugra dnji sa oni me {to ~i ni bit gra dnjesa kral nog pros to ra, odno sno ne izos -ta vne ele men te je dne d`a mi je su -o~io se pri li kom iz gra dnje d`a mi je uma le nom ba var skom gra di }u Pen -zber gu, ne da le ko od Münche na pri -je ne ko li ko go di na i Alen Ja {a re vi}(1973.), ar hi tekt bh. po ri je kla. Ovad`a mi ja, otvo re na 2005. go di ne, ~es -to se ci ti ra kao je dan od do brih pri mje -ra sa vre me ne gra dnje d`a mij skihpros to ra u ko jem su us kla |e ni i po {to -va ni prin ci pi lo kal nog i uni ver zal -nog, pa ~ak i naj sa vre me ni jih prin ci -pa eko-ar hi te ktu re jer su na kro vu pla -ni ra ni so lar ni ko le kto ri kao izvo riobnov lji ve ener gi je. U svom pro mi{ -lja nju bu du }eg pro je kta, Ja {a re vi} sevo dio prin ci pom da d`a mi ja ne mo -ra ima ti ni ti ku po lu ni ti mi na ret, pod -sje }a ju }i da u gra dnji d`a mi ja mo ra -mo ra zli ko va ti izme |u tra di ci je i re li -gij skih prin ci pa: je di ni zah tjev ko ji jepos tav ljen u kur’an skom tek stu jes te

da mo li tve ni pros tor mo ra bi ti us mje -ren u prav cu Me ke i s tim te me ljnim,mi ni mal nim zah tje vom kre ati vnipros tor i ek spe ri men tal ni la bo ra to rijpro mi{ lja nja do bi va mno go {i re re fle -ksi vne i izve dbe ne po ten ci ja le. Na ime,u te` nji da re de fi ni ra uvri je e no idos ta is klju ~i vo tu ma ~e nje d`a mij skear hi te ktu re, u ko joj se u pra vi lu o~e -ku je re ci kli ra nje for mi osman ske ar -hi te ktu re, a ko je ne vo di ra ~u na o kon -tek stu u ko jem se d`a mi ja gra di, Ja {a -re vi} je u svom pro je ktu uje di nio ra -zno ro dne ele men te – od de ko ra ci jein spi ri ra ne or na men tal nim mo ti vi ma

{pa njol ske, ju no ta li jan ske i in dij skear hi te ktu re do ele me na ta ko ji se re fe -ri ra ju na lo kal nu ru dar sku tra di ci juovog ba var skog, po dal pskog gra di }aobli ku ju }i mi na ret od pro {u plje nog~e li ka, ru de ko ja se za nje go vu proi -zvo dnju de se tlje }i ma crpi la iz ovogkra ja.

Je dna od oso bi tih vri je dnos ti islam -ske kul tu re uvi jek je bi la nje na otvo -re nost pre ma kul tu ra ma ko je je za ti -ca la i spo so bnost kre ati vne asi mi la ci -je ele me na ta – od Ki ne do svi je ta an -ti ke i Bi zan ta. Islam je i vo tni put ko -ji je otvo ren, ka ko je, u je dnoj pri li cipod sje ti la Gönül Yer li, pot pred sje -dni ca Islam ske za je dni ce u Pen zber -gu i pe da go gi nja re li gi ja, `e le }i pod -sje ti ti da se stal ni ij ti had mo ra zbi va -ti i u na {em na po ru ra zu mi je va nja i in -ter pre ti ra nja no ve stvar nos ti u ko joj i -ve i dje lu ju islam ske za je dni ce {i romEvro pe, a ko je sa da, u pra vi lu, ~i ne ve}tre }u ge ne ra ci ju ne ka da{ nje eko -nom ske emi gra ci je. O {i rem zna ~a juislam skih cen ta ra u i vo tu za pa dnoe -vrop skih gra do va da nas, kao mjes tasu sre ta i mul ti kul tur nog di ja lo ga (otu -da i na ziv: Islam ski fo rum Pen zberg),i po da tak je da, na pri mjer, je dnaobra zo vna in sti tu ci ja u Pen zber gu(Bul dun gskol leg Weil he im) iznaj -mlju je ov dje pros to re i or ga ni zi rakur se ve o in te gra ci ji za e ne, sri je domse ov dje odr`a va ju i sa vje to va nja opro fe si onal noj ori jen ta ci ji za sve mla -de, or ga ni zi ra ju se i ~a so vi nje ma ~kogje zi ka za ~la no ve za je dni ce ka ko bi seosna io pro ces in te gra ci je (i hu tbe pet -kom odr`a va ju se na nje ma ~kom je -zi ku), a mul ti me di jal na bi bli ote ka sa6.000 na slo va na ra spo la ga nju je svimsta no vni ci ma Pen ze ber ga. Ulaz ucen tar pru a do bro do {li cu ri je ~i ma naarap skom i nje ma ~kom je zi ku. i tavkon cept d`a mij skog di zaj na mo gao bise sa e ti u ri je ~i ma: obli ko va nje iz sre -di {ta pre ma vanj skom pros to ru. Krozso fis ti ci ra no os vje tlje nje d`a mi je pla -vi ~as tim svje tlom ko je se re fle kti ra uizvanj ski pros tor od re ci kli ra nog sta -kla ne sa mo da se stva ra ~a ro bnaatmo sfe ra in te ri je ra (kao i u lju bljan -skom pro je ktu) ne go se i, sim bo li ~kimje zi kom obli ko vnih ele me na ta, in -

sis ti ra na tran spa ren tnos ti dje lo va njaislam ske za je dni ce i nje ne po ve za nos -ti sa svi je tom oko se be.

Harmoni~na gradnjaSve ve }i broj ova kvih za da ta ka ne su -

mnji vo }e mo ra ti utje ca ti i na pro {i ri -va nje sa dr`a ja nas ta vnih pro gra mana po je di nim stu dij skim gru pa ma u vi -so ko {kol skim obra zo vnim in sti tu ci ja -ma {i rom za pa dne Evro pe – od ar hi te -ktu re i umje tnos ti do pra vnih i dru{ tve -nih zna nos ti. Kroz ozbi ljan edu ka cij -ski pro ces iz bje }i }e se i broj ni ne spo -ra zu mi i ne vje {ti stil ski ko la i u pro je -kti ra nju d`a mi ja – u ko ji ma su se kom -bi ni ra le for me shop ping cen ta ra, kre -ma to ri ja ili hi bri da d`a mi ja naj ra zli ~i -ti jih sti lo va ko ji su se, kao ma nje us pje -{na rje {e nja, mo gli vi dje ti na lju bljan -skoj izlo bi pris ti glih pro je ka ta. Sa mokroz pro ces obra zo va nja, kao za da taknaj vi {e od go vor nos ti i pre du vjet za je -dni ~ke evrop ske bu du }nos ti u ko jem}e se uva a va ti no va dru{ tve na, po li -ti ~ka i kul tur na stvar nost i ra zno li kostsa vre me nih evrop skih dru {ta va, ali ikroz pro ces akti vne in te gra ci je na ko -jem mo ra ju ra di ti ma njin ske za je dni -ce {i rom Evro pe mo e do }i i do stvar -nih ko mu ni ka cij skih su sre ta i u me di -ju ar hi te ktu re, a u ko jem vi si na mi na -re ta ili tip kro vnog za svo |i va nja vi {e ne -}e bi ti pi ta nja od prvo ra zre dnog obli -ko vnog zna ~a ja. Od to ga bi sa mo ko -rak bi la te nja za vi zu al nom do mi na -ci jom, ka ko nas to sva ko dne vno ne ga -ti vno pod sje }a zvo nik fra nje va ~kecrkve Sv Pe tra i Pa vla, vi sok 107 me ta -ra, sa gra |en 1999. - 2000. u Mos ta ru,kao naj vi {i zvo nik u Bo sni i Her ce go -vi ni. A bit har mo ni ~ne gra dnje je u osje -}a ju mje re i ri tma i u ko jem je “ma njeuvi jek vi {e”. Zna li su to svi ve li ki maj sto -ri, ra zli ~i tih kul tu ra i his to rij skih epo -ha. I ako da nas ve} oda vno ne i vi mou ku }a ma ko je ko pi ra ju gra dnju izvre me na prvih sto lje }a isla ma u Bo snii Her ce go vi ni (ma da ima ne ko li kopri mje ra izu ze tne autor ske re in ter -pre ta ci je ovih izvo ra), za {to bi smo {i -rom Bo sne i Her ce go vi ne i da nas mo -ra li gra di ti is klju ~i vo d`a mi je kla si -~nog osman skog sti la? Da li je to je di -na re pre zen ta ci ja isla ma ko ju smospre mni pri hva ti ti i po nu di ti se bi isvi je tu u ko jem da nas `i vi mo? Ovi su(ne pro mje nji vi) uzo ri pro pi ta ni ve} i nasa mim izvo ri ma, u sa vre me noj ar hi te -ktu ri tur skih d`a mi ja ka ko to po ka zu -je, na pri mjer, pro je kat ugle dnog tur -skog ar hi te kte Be hru za Çini ci ja (1932.- 2011.) za d`a mi ju uz zgra du par la -men ta u An ka ri iz 1989. go di ne, a za ko -ji je na gra |en Aga Kha no vom na gra -dom. Upra vo za opus ovog umje tni ka,ve li ki nje ma ~ki te ore ti ~ar umje tnos ti iar hi te ktu re Udo Kul ter mann za pi saoje 2000. go di ne da bi opus Çini ci ja mo -rao ne izos ta vno na }i u svim sa vre me -nim pri ru ~ni ci ma ar hi te ktu re.

Ne do vo de }i u pi ta nje po tre bu ori -gi nal ne re kon stru kci je po je di nih uni -{te nih obje ka ta ove vrste ko ji su bi li spo -me ni ci nul te ka te go ri je (po put d`a mi -ja u Ba njoj Lu ci, Fo ~i itd) zna ~aj nih zakul tur nu me mo ri ju na {eg na ro da,upra vo osman ske d`a mi je, svo jomhar mo ni jom i osje }a jem ri tma ko je tre -ba pre uze ti kao kre ati vni im puls i mje -ru gra dnje, pru a ju ne is crpan ma te ri -jal pro {i ri va nja ovog pro blem skog po -lja, kroz upo tre bu no vih ma te ri ja la, te -hno lo gi ja i je zi ka for mi, a ko je se mo -gu, pro mi{ lje nim pro je kti ma, us kla di -ti sa no vim ur ba nim am bi jen ti ma i lo -kal nim tra di ci ja ma, bez da ti no vi pro -je kti nu no bu du be zli ~ni i sim bo li ~kineu tral ni. I u to me, izme |u os ta log, le -i vri je dnost pro je kta islam skog cen tra

u Lju blja ni. �

D`amija uz parlament u Ankari Behruz Cinicijeva d`amija uz parlament u Ankari

Ankara, detalj interijerad`amije

LO [I PRI MJE RIU Aus tri ji pos to je dva vrlo lo {a pri mje ra sa vre me ned`a mij ske gra dnje – to su d`a mi je u Tel fsu i BadVöslau ko je su re zul tat po li ti ~kih kom pro mi sa iotu da su nji ho va ar hi te kton ska rje {e nja vrlo lo {a.Pre ma mi{ lje nju Azre Ak{a mi je, iza ar hi te kton skihdis ku si ja u Aus tri ji, ne ri jet ko se kri je ne pri ja telj stvopre ma stran ci ma, a u ar gu men ti ma ti pa: „d`a mi jese ne ukla pa ju u lo kal ni am bi jent“ kri je se, us tva ri,je dnos ta vna te za: „ne `e li mo vas ov dje“

Penzberg