u opĆini radoboj dvije -...

Radobojsko-Jesejanski list br. 28 /Godina III./ 30. studenog 2010. 1

GLASILO OPĆINA RADOBOJ I JESENJE Broj 28 /Godina III. / 30. studenog 2010.ISSN 1846-7857

RADOBOJ: NOVI ZAKONI-NOVE ODLUKEU OPĆINI RADOBOJ DVIJE KOMUNALNE ZONE str.2

JESENJE: STIPENDIJE ZA UČENIKE I STUDENTEUČENICIMA 300, A STUDENTIMA 500 KUNA MJESEČNO str.3

RADOBOJ: PRVI CD MLADE ZAGORKE ANA PAVLEKOVIĆ IZ JAZVINA IZDALA SVOJ PRVI NOSAČ ZVUKA str.10

Bračni par Katica i Slavko Herceg sa djecom i unucima prigodom obilježavanja 50. godišnjice zajedničkog života

2 Radobojsko-Jesejanski list br. 28 /Godina III./ 30. studenog 2010.

RADOBOJSKO-JESEJANSKI LIST: Nakladnik: Općina Radoboj. Za nakladnika: Anđelko Topolovec, UREDNIŠTVO: Branka Oslić, Ivan Habjanec, Ana Kranjčec, Ivan Maligec, Darko Potočki, grafički urednik, Snježana Rihtar, Vinko Rihtar, glavni i odgovorni urednik.Lektori: Jasenka Marmilić, tekstovi iz općine Radoboj, Ana Kranjčec i Danijela Draganić , tekstovi iz općine Jesenje. Adresa uredništva: Radoboj 8, 49232 Radoboj, tel: 049/349-110, fax: o49/349-109, e-mail: [email protected]. Gornje Jesenje 103, 49233 Gornje Jesenje, tel: 049/375-503. e-mail; [email protected]. Tisak: Papir market Krapina. List je besplatan i izlazi mjesečno.

NOVI ZAKONI-NOVE ODLUKE

Jedanaesta sjednica Općinskog vijeća Općine Radoboj uglavnom je protekla u znaku izmjena poje-dinih općinskih odluka, koje su uvjetovane izmjenama zakona o lokalnoj samoupravi kad su ukinuta poglavarst-va, a njihova je funkcija prebačena na načelnike. Tako se u odlukama o komunalnom redu i o nerazvrstanim ces-tama, umjesto riječi Poglavarstvo stavlja tekst Općinski načelnik. Kod odluke o prodaji robe izvan prodavaonica na području Općine Radoboj umjesto općinskog po-glavarstva nadležnost preuzima Upravni odjel Općine Radoboj. U spomenutoj se odluci mijenja još nekoliko članaka prije svega onih koji se odnose na uvjete prodaje, izdavanje odobrenja za obavljanje takve djelatnosti te vi-sinu naknade za korištenje javnih površina.

Komunalnu djelatnost vezanu uz održavanje groblja naredne će četiri godine obavljati firma «Sever» usluge, prijevoz i trgovina vlasnika Janka Severa iz Gorjana Sutinskih. Odluku o tome donijeli su općinski vijećnici nakon što je proveden postupak prikupljanja ponuda i nakon što je povjerenstvo utvrdilo da od dvije ponude ta odgovara svim uvjetima natječaja te da je vlasnik ponu-dio cijenu za jedan sat rada stroja u iznosu od 180 kuna. Na temelju ove odluke sklopit će se ugovor o održavanju radobojskog groblja u naredne četiri godine, što je u skla-du sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu. Treba na-pomenuti da se radi samo o uslugama rada rovokopača, znači o povremenim radovima koji se ne odnose na usluge ukopa te čišćenja samog groblja.

KOMUNALNA NAKNADANajviše je pozornosti, međutim, izazvala odluka o

izmjeni odluke o komunalnoj naknadi i odluka o vrijed-nosti boda za obračun komunalne naknade. Domaćinstva na području Općine Radoboj izmjenom su odluke o komunalnoj naknadi raspoređena u dvije zone. Prvu

obuhvaća područje Radoboja od kućnog broja 1 do 98 te od 306 do 375, zatim područje Gornje Šemnice od kućnog broja 1 do 12, od 47 do 88, od 118 do 133, od 162 do 167 te od 185 do 193. U prvu zonu spada i područje Jazvina od kućnog broja 1 do 110, Radobojskih Brega od kućnog broja 12 do 38 te od 114 do 123, Radobojski Orehovec od kućnog broja 1 do 5, zatim kućni brojevi 18A, 18B i 45, zatim kuće od broja 53 do53B, kućni bro-jevi 56, 59 i 61 te sva domaćinstva od kućnog broja 61 do75A.

Kućni brojevi 1A, 2 i 6A u Kraljevcu Šemničkom također spadaju u prvu komunalnu zonu.

U drugu komunalnu zonu spadaju: domaćinstva od kućnog broja 99 do 107, zatim od kućnog broja 377 do 410, te kućni brojevi: 222, 224, 228, 232, 124, 241, 142 i 304.

U Gornjoj Šemnici u drugu komunalnu zonu prema općinskoj odluci spadaju domaćinstva od kućnog broja 13 do 40, od 89 do 115, od 134 do 159 te od 172 do 184.

Drugoj komunalnoj zoni u Jazvinama pripadaju kućanstva od kućnog broja 111 do 119. U Radobojskim Bregima to su domaćinstva od kućnog broja 1 do 20, od 39 do 113, od 115 do 122 te od 125 do 149.

Drugoj komunalnoj zoni pripadaju kućni brojevi u Orehovcu Radobojskom od 6 do 18, od 19 do 44, od 46 do 52, od 76 do 78B te brojevi: 54, 55, 57, 58, 59A i 60.

U Gorjanima Sutinskim drugoj zoni pripada-ju domaćinstva od kućnog broja 1 do 78, u Kraljevcu Šemničkom od 3 do 28A, u Radobojskom Strahinju od kućnog broja 1 do 26, te u Kraljevcu Radobojskom od kućnog broja 1 do 20.

Područje zona utvrđeno je ovisno o pogodnosti položaja i komunalnoj opremljenosti, kao što su stanje prometnica, javna rasvjeta i uređenje zelenih površina.

Ovisno o lokaciji nekretnina, odnosno o zoni u ko-joj se pojedina kuća ili drugi objekt nalazi određuju se i koeficijenti. Tako je za prvu zonu određen koeficijent 1, a za drugu 0.85. Kako je odlukom o vrijednosti boda


za obračun komunalne naknade određena vrijednost od 0,37 kuna po kvadratnom metru stambenog prostora u prvoj zoni, to se množi sa brojem kvadrata, a u drugoj se zoni iznos umanjuje za 15%. Što to konkretno znači? Za stambenu površinu od 80 metra kvadratnih u prvoj komunalnoj zoni komunalna naknada iznosit će 29 kuna i 60 lipa mjesečno ili 355 kuna i 20 lipa godišnje dok će za istu površinu u drugoj komunalnoj zoni mjesečni iznos biti 25 kuna i 23 lipe odnosno godišnje 303 kune i 76 lipa.

Sredstva prikupljena naplatom komunalne naknade namjenski se troše za plaćanje potrošnje struje za javnu rasvjetu, održavanje nerazvrstanih cesta, zimsko čišćenje prometnica te za uređenje zelenih površina. Ukupno se do sada za te namjene treba odvojiti oko 885.000 kuna, a komunalna se naknada naplatiti u iznosu od oko 120.000 kuna. Ostatak treba odvojiti iz ostalih prihoda, koji se na-redne godine znatno smanjuju jer se ukida status brdsko planinskih područja.

Iako je od strane općinskih vijećnika bilo pitanja i prigovora na činjenicu da se u idućoj godini povećava ko-munalna naknada, sve su odluke usvojene jednoglasno, što još jednom potvrđuje da općinski vijećnici bez obzira iz koje su stranke odgovorno donose odluke, uvažavajući stanje u državi i zakonske propise koje donosi Hrvatski Sabor. (vir)

I na 11. sjednici Općinskog vijeća u Radoboju sve su odluke donijete jednoglasno.

ZA JAVNU RASVJETU 258.000 KUNA

Za podmirenje troškova kao što su javna rasvjeta, održavanje nerazvrstanih prometnica, košnju trave i održavanje javnih zelenih površina, te čišćenje cesta u zimskim uvjetima Općina Radoboj godišnje treba oko 885.000 kuna. Prema važećim za-konima, sredstva za te namjene trebalo bi osigurati općinskim prirezima ili komunalnom naknadom. Kako radobojska općina nema uveden prirez, ove su se potrebe do sada uglavnom pod-mirivale iz ostalih prihoda. Kako se ukidaju brdsko planinska područja u koje spada i Općina Radoboj, znatno će se smanjiti sredstva proračuna. To pak znači da treba pronaći nove izvore prihoda ili se odreći nekih standarda koje smo do sada imali: ukinuti javnu rasvjetu, smanjiti čišćenje snijega, ne kositi travu uz prometnice i smanjiti izdatke za održavanje nerazvrstanih cesta. Općinski vijećnici opredijelili su se za drugo rješenje: povećanje komunalne naknade. Do sada se iz tog izvora osiguravalo oko 120.000 kuna, a naredne bi se godine taj iznos trebao povećati na 460.000 kuna, što znači da će se iz drugih izvora trebati osigurati još toliko kako bi se pokrili svi troškovi sadašnjih komunalnih djelatnosti, jer se samo za potrošnju struje godišnje plaća oko 258.000 kuna.

Popisivanje Ugovora za stipendije

DODJELA STIpENDIJA

U dvorani doma kulture u Gornjem Jesenju upriličeno je potpisivanje Ugovora za učeničke i studentske sti-pendije. Načelnik općine Ivan Maligec obraćajući se tim mladim ljudima nakratko se vratio unatrag nekoliko go-dina; Općina je za svako novorođeno dijete kao pripomoć roditeljima darovala 5.000,00 kuna, što će i ostati ali nećemo povećavati iznos za svako slijedeće novorođeno dijete, namjera je bila pomoći djeci, no u više slučajeva djeca su nažalost takvim vidom pomoći imala najmanje koristi. Iz tog razloga nastojali smo novac preusmjeriti, te kroz sufinanciranje; boravka djece u vrtićima, uvjeta za rad male škole, izvanastavnih aktivnosti u osnovnoj školi, sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca u 50% iznosu ci-jene karte, i evo danas dodijelom stipendija, nastojimo roditeljima pomoći u vašem odgoju. Svjesni smo da je ulaganje u znanje, budućnost svake zajednice, nadamo se da ćete i vi nakon završenog obrazovanja sa stečenim znanjem doprinijeti razvoju naše Općine- završio je načelnik. Vladimir Kranjčec, zamjenik predsjednika općinskog Vijeća i član komisije za dodjelu stipendija u kratkom obraćanju pozvao je mlade da se više uključuju u društvena događanja na području općine.

Kriteriji za dodjelu stipendija srednjoškolcima su na prvom mjestu uspjeh u školi, socijalni status, pojedinačni uspjesi na takmičenjima, a studentima je uvjet da su redovno upisani na fakultet i da imaju prebivalište na području Općine.

Ugovore je potpisalo 10 srednjoškolaca koji će pri-mati mjesečnu stipendiju u iznosu od 300,00 kuna i 34 studenta koji će primati stipendiju u iznosu od 500,00 kuna mjesečno za što je u Proračunu Općine osiguran iznos od 200.000,00 kuna.

Donesena oDLuka o agrotehničkim mjerama na poDručju općine jesenje

Na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu RH Općinsko vijeće Općine Jesenje donijelo je

Odluku o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina.

Ovom Odlukom za područje Općine Jesenje propisuju se agrotehničke mjere propuštanjem kojih bi se nanijela šteta i onemogućila poljoprivredna proizvodnja, te mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina.

U mjere je uključena zaštita tla od erozije ograničavanjem odnosno potpunom zabranom sječe dugogodišnjih nasada, zabrana odnosno obaveza uzgoja pojedinih vrsta bilja na određenom području kako bi se time spriječilo zasjenjivnje susjednih parcela te time onemogućilo ili otežalo poljoprivrednu proizvodnju. Sprečavanje zakorovljenosti, posebno suzbijanje ambrozije i drugih alegrenih bil-jaka, čišćenje kanala, suzbijanje biljnih bolesti i štetnika, korištenje i uništavanje biljnih otpadaka. Tim mjerama određuje se vlasnici-ma i ovlaštenicima poljoprivrednog zemljišta obaveza održavanja poljskih puteva koje koriste. Provođenje navedenih mjera nadzirat će poljoprivredni inspektor, za prekršitelje su određene novčane kazne, a cjelokupni tekst Odluke dostavljen je u sva domaćinstva.


gosti iZ njemačke

Načelnik općine Jesenje Ivan Maligec u prosto-rijama Općine primio je delegaciju gospodarstvenika na čelu koje je bio dr. Gűnther Nufer. Dr. Nufer bio je dugogodišnji načelnik Bad Sockingena u Njemačkoj, ve-liki je prijatelj Općine Jesenje i rado viđen gost. Načelnik Maligec nakon pozdravnih riječi dobrodošlice goste je upoznao sa razvojem općine i planovima za budućnost. Dr. Nufer u čijoj je pratnji bio Stjepan Herceg, porijek-lom iz Jesenja, zanimao se kakvi su uvjeti razvoja ma-lih lokalnih sredina, razvoja gospodarstva, te način fi-nanciranja Općina. Kao dugogodišnji gradonačelnik, a i gospodarstvenik izrazio je zadovoljstvo postignutim, jer nakon što nekoliko godina nije bio u Jesenju vidni su znatni pomaci u razvoju. U sklopu posjeta dr. Nufer obišao je prostorije DVD-a G. Jesenje, kojemu je on, kao gradonačelnik, darovao vatrogasni kamion. Sa ak-tivnostima i novo nabavljenom opremom u DVD-u dr. Nufera upoznali su predsjednik DVD-a Mirko Buzina i zapovjednik Dragutin Kranjčec.

Nakon službenog dijela druženje za goste pripremio je Ivan Šoštarić čijom je zaslugom dr. Nufer postao pri-jatelj Jesenja.

pROBNO BUŠENJE

Nakon izrađene Studije utjecaja na okoliš izgrad-nje Sustava obrane od poplava Đurmanca, Krapine i okolnih naselja nastavljene su potrebne radnje kako bi se prišlo realizaciji tog projekta. Uz izgradnju dviju re-tencijskih brana na području općine Đurmanec u susta-vu se predviđa u dogledno vrijeme izgraditi dvije brane na području općine Jesenje, točnije na vodotoku potoka Ravninščice. Ovih je dana izvršeno pokusno bušenje tla na Maloj Ravninščici, odnosno na mjestu predviđenom za izgradnju brane kako bi se moglo prići izradi nacrta za izgradnju brane. Kako smo uspjeli saznati od izvođača, na malim dubinama nalazi se tvrdo tlo u koje će biti uko-pana spomenuta brana.

kuće Za oDmor= kLijet ii.Dio

Upravni odjel Općine Radoboj tokom 2009. godine izvršio je mjerenje dijela kuća za odmor koje se nalaze na području naše Općine. Vlasnici izmjerenih objekata već su u 2009. godini dobili rješenja o porezu na kuće za odmor. Svi vlasnici kuća za odmor imali su mogućnost prijaviti svoje kuće za odmor, u našem slučaju to su najčešće klijeti, Upravnom odjelu Općine Radoboj do 31.ožujka 2010. godine.Nažalost, iako je poziv za prijavu kuća za odmor, bio objavljen i u Radobojskom listu, i na oglasnim pločama na području naše Općine, tu svoju Zakonsku obvezu ispunio je vrlo mali broj naših mještana.Tokom ove godine izvršena je izmjera preostalih ob-jekata na području naše Općine, koji se temeljem Zakona o finan-ciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sma-traju kućama za odmor. Prema naprijed navedenom Zakonu pod kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili dio zgrade ili stana koji se koristi povremeno ili sezonski. Kućom za odmor ne smatraju se gospodarske zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora.

Općinsko vijeće Općine Radoboj donijelo je 28.prosinca 2005. godine Odluku o općinskim porezima, kojom je propisano da se porez na kuće za odmor plaća 10,00 kuna po jednom četvornom metru korisne površine kuće za odmor.

Pod korisnom površinom ne smatra se podrumski dio kao i prostorije za smještaj poljoprivrednih strojeva.

Prilikom izmjere,vodilo se računa da se u korisnu površinu uključi samo onaj dio kuće za odmor koji se kao takav i koristi.Iako se o tome već pisalo još jedanput moramo napomenuti da zakonodavac ne poznaje naziv „KLIJET“.Svi objekti koji se koriste povremeno ili sezonski, pa makar samo dok špricate trsje , smatraju se kućama za odmor.Odlukom o izmjeni Odluke o općinskim porezima koju je donijelo Općinsko Vijeće Općine Radoboj na svojoj sjednici 28.ru-jna 2010. godine propisano je da se porez na kuće za odmor ne plaća na kuće za odmor čija je korisna površina manja od 12m2. Mole se vlasnici kuća za odmor da ispune svoju Zakonsku obvezu, odnosno da uplate porez na kuće za odmor prema priloženim uplatnicama koje su dobili zajedno sa Rješenjem, jer će Upravni odjel Općine Radoboj u protivnom biti prisiljen naplatu poreza izvršiti prisilnim putem, uz obračun kamata i troškova postupka.

Još jedanput moramo napomenuti da naplata porez na kuće za odmor= klijeti nije samovoljna odluka Općinskog vijeća Općine Radoboj, ili Načelnika već njezina zakonska obveza koja je propisana Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave kojeg je donio Sabor Republike Hrvatske.


pEDESET GODINA U BRAKU

Na blagdan Sv. Martina bračni par Katica i Slavko Herceg sa svoje troje djece, četvero unučadi brojnom rod-binom i susjedima proslavili su 50 obljetnicu zajedničkog života. Supružnici Herceg došli su na misu u župnu cr-kvu sv. Ivana Krstitelja gdje su prije točno 50 godina izre-kli svoje bračne zavjete, želeći u krugu svojih najmilijih obilježiti taj važan dan. Čestitajući im na dugogodišnjoj vjernosti i ljubavi , te njihovom doprinosu crkvi i zajed-nici, župnik Josip Krčmar darovao im je Bibliju. Dok su im u crkvi brojni čestitari zaželjeli još puno lijepih dana, pred crkvom ih je čekalo pravo iznenađenje. Slavku kao dugogodišnjem aktivnom članu DVD-a Gornje Jesenje došli su čestitati njegovi kolege. Iznenadili su ih odjeveni u svečane odore u ešalonu, uz zvuke sirene sa vatrogasnih vozila i prekrasan vatromet , te im na taj način zaželjeli još mnogo lijepih dana. Vidno uzbuđen Slavko kojem je vatrogastvo od mladih dana «u krvi» uskliknuo je «To su moji vatreni dečki, hvala vam na tako lijepom iznenađe-nju!», te zajedno sa prisutnima uživao u dekoru koji su priredili vatrogasci. Za iznenađenje se pobrinuo i načel-nik Ivan Maligec koji je slavljenike pozvao u prostorije općine uručivši im skroman poklon. “Čast mi je ugostiti bračni par koji može biti uzor mladima kako njegovati obiteljske vrijednosti, međusobno poštovanje i razumije-vanje” istaknuo je u kratkom obraćanju načelnik Maligec.

Zajedničko slavlje nastavljeno je u njihovu domu, nakon brojnih čestitara, Katica i Slavko zaplesali su i pri-sjetili se mladih dana. Bila je to ljubav na prvi pogled – prisjetila se Katica, a Slavko nadodao, -kad sam bil u vojsci dopisivali smo se često i tak se ljubav rasplamsala, a kad sam se vratil doma odmah sam ju zaprosil jer i drugi su je dečki htjeli. U početku smo živjeli skromno bio sam iz obitelji sa osmero sinova, a i Katica je bila iz siromašne obitelji, sve smo ovo stekli zajedničkim trudom i uzaja-mnom ljubavlju”. Slavljenicima je priređena velika torta koju su sa radošću razrezali, a sve je trebalo dobro zaliti, ali naravno sa sokom jer Slavko nikad u životu nije pio alkohol! Da li je to jedan od recepata za uspješan i sretan brak neka prosude čitatelji.

Zimska sLužba u jesenju spremna

Općina Jesenje osigurala je dovoljne količine soli te je na određene “punktove” navožen kameni materijal (rizling) radi bržeg i efikasnijeg održavanja općinskih cesta u zimskim mjesecima. Završen je i natječaj kojim je izabran najpovoljniji ponuđač obrt “Katalenić”, koji će u slijedeće četiri godine održavati ceste na području općine Jesenje. Može se reći da je zimska služba u Općini Jesenje u potpunosti spremna za nadolazeću zimu za koju nam prognostičari najavljuju da će biti hladna. Izvođač nam obećava da će ceste kao i svih proteklih godina biti do-bro održavane i prohodne bez obzira na ekstremne uvjete koji se javljaju tijekom zimskog perioda.

snijega, a da ne govorimo o povoljnom učinku na naše zdravlje.S obzirom da je Općina ove godine asfaltirala nogostupe u cijeloj njihovoj dužini, zamislite kako bi bilo lijepo vidjeti stanovnike pojedinih naselja kako organizi-rano čiste snijeg sa nogostupa u svom naselju,a tek zami-slite kakva bi tek fešta poslije napornog rada mogla biti-spojili ste ugodno sa korisnim, družili ste se, razgibali, a na kraju i zagrijali uz kuhano vino.

Ovo je samo prijedlog kako doživljaj snijega može biti lijep, a stvarnost je nažalost drugačija.

Odlukom o komunalnom redu propisane su novča-ne kazne za one koji ne očiste snijeg i led ispred svo-ji stambenih objekata, a ista iznosi za fizičke osobe od 100,00-2.000,00 kuna, a za pravne od 500,00-10.000,00 kuna i to samo zato kaj niste očistili snijeg na nogostupu.

Zato Vas pozivamo da ne date gušta komunalnom redaru da Vam naplati kaznu zbog neočišćenog snijega, izađite na snijeg, družite se i vratite se u dane kad Vam je snijeg bio samo radost i veselje.

A snijeg i dalje pada!!!NEKIMA RADOST, NEKIMA BRIGA

Pao je prvi ovogodišnji snijeg. I dok se djeca , a i poneki odrasli raduju prvom snijegu, za većinu snijeg predstavlja problem.Zatrpane ceste, nema se kud parki-rati, neočišćeni prilazi do stambenih objekata, sve su to zimske radosti.A tako malo treba da ovakvih problema uopće ne bude.U današnje vrijeme kada se svi tako malo krećemo, a da ne govorimo o tome da ne vježbamo uop-će, pao nam je prvi snijeg. I kaj to ima bilo kakve vez z ičim? Ima i te kako ima.Da svako uzme lopatu i očisti snijeg ispred svog stambenog ili poslovnog objekta, da očisti prilazni put do svog stambenog objekta, ispunio bi svoju obavezu koja je propisana Odlukom o komunal-nom redu, izbjegao bi plaćanje kazne zbog neoćišćenog


RADOBOJSKI KUBURAŠI U VUKOVARU

U okviru programa obilježavanja dana pada Vukovara, koji je održan 18. studenoga 2010. godine pod geslom «Vukovar-pobjednik jer je žrtva», članovi «Radobojske ku-bure» imali su zapaženo mjesto. Uz članove kuburaških udruga «Grof Kulmer» iz Zaboka te «Okić», uključili su se u kolonu sjećanja i položili vijenac na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata. Inicijativu za odlazak u Vukovar dao je predsjednik udruge «Radobojske kubure» Janko Ranogajec, a članovi su je oduševljeno prihvatili. Zajedno sa članovima udruga «Grof Kulmer» i «Okić», propješačili su oko 5,5 ki-lometara od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja gdje su položili vijenac i zapalili svijeće. Valja naglasiti da je vijenac donirala Ljerka Broz iz Radoboja.

Na povratku iz Vukovara radobojski kuburaši zaustavili su se u općini Jarmina, gdje već duže vrijeme dužnost načelnika obnaša Andrija Draganić, porijeklom iz Radoboja. Nakon srdačnog susreta, razmjene informacija, zakuske i druženja, radobojski kuburaši su uz nezaboravna sjećanja na grad heroj Vukovar krenuli prema Radoboju. Sretno su stigli i još uvi-jek prijateljima i znancima prenose utiske iz ravne Slavonije i grada Vukovara.

( J. Ranogajec)

pOSTAVLJEN JOŠ JEDAN EKO OTOK

Zahvaljući susretljivosti i razumijevanju bake Danice Macan iz Gorjana Sutinskih koja je Općini Radoboj ustupila dio zemljišta za postavljanje eko otoka, i mještani Gorjana Sutinskih dobili su mogućnost savjesnog raspolaganja sa otpadom. Eko otok koji je postavljen na Gorjanim osmi je na području naše Općine.Eko otok smješten je uz samu Rimsku cestu tako da će biti dostupan svima koji imaju razvijenu svijest o potrebi odvojenog sakupljanja otpada. Postavljanjem ovog eko otoka zaokružuje se cijelo područje naše Općine sa mogućnošću odvojenog sakupljanja otpada. Još jedino preostaje Šemnički Kraljevec, a da bi se eko otok postavio i u Kraljevcu potrebno je samo malo dobre volje i razumijevanja od samih mještana Šemničkog Kraljevca, da kao i baka Danica iz Gorjana vele „Budu me po tome zapamtili“i ustupe dio svog zemljišta Općini za postavljanje eko otoka i u Kraljevcu.

Prema dosadašnjim iskustvima vezanim za odvojeno saku-pljanje otpada moramo pohvaliti naše mještane na njihovoj ekološkoj svijesti, i pravilnom odvajanju otpada.Ali, naravno i dalje ima i onih koji svaku akciju za što ljepšom, čišćom i uređenijom Općinom nas-toje bojkotirati.Nadamo se da takvih ima sve manje i da će i sami uvidjeti korist i svrhu postavljanja eko otoka i odvojenog sakupljanja otpada.

DOŠEL BU DOŠEL

Došel bu došel sveti Martin.On ga bu krstil, ja ga bum pil,Kumek moj dragi daj se napij.Dugo nas ne bu daj se ga hžij.

Na dan sv. Martina, 11. studenoga, kradljivci, kako se po običaju kaže,ukradu mošt i onima koji u bačvama imaju vinski sok preostaje da piju vino. Tradicija je da se taj dan na različite načine obilježava kao pretvaranje mošta u vino. Udruga vino-gradara i vinara « Radobojski pajdaši» i ove je godine za svoje članove organizirala svečanost krštenja mošta u vino. Susret je tradicionalno organiziran u Vatrogasnom domu Radoboj 12. studenoga. Uz nazočnost šezdesetak vinogradara i vinara, «biškup» je uz pomoć svojih suradnika krstio mlado vino.

Kao i obično, druženje je proteklo uz prigodni domjenak, mlado vino i domaće mužikaše.

Ulogu «biškupa» ovaj je put preuzeo Robert Mikša, a pomagao mu je pajdaš Ivan Kuhta iz susjedne nam općine Mihovljan.

Vinogradari inače imaju dosta prigovora na ovogodišnje vremenske uvjete koji nisu pogodovali stvaranju solidne os-nove za visoku kvalitetu vina. Na svoje su došli oni koji više vole kiselija vina jer, kako tvrde, bez njih nema dobrog gemišta. To međutim ne znači da radobojski vinogradari i vinari i ove godine nisu u svojim bačvama odnjegovali kvalitetnu vinsku kapljicu.

Za vinogradare i vinare dobro je došla i informaci-ja o nabavi filtera za mutna vina, kojeg je nabavila Udruga zahvaljujući financijskoj pomoći nadležnih institucija odgovo-rnih za unapređenje vinogradarstva. ( vir)


KRpANJE RUpA NA pROMETNICAMA

Vremenski uvjeti, automobili, traktori, kamioni i druga prometna sredstva na cestama čine svoje. Oštećuju asfal-tni sloj i nastaju udarne rupe. Ove je jeseni posebno to vidljivo na Rimskoj cesti, koja vodi od središta Radoboja preko Gorjana do Očure. Tu je doprinos oštećenju dala i zapoćeta rekonstrukcija, koja je zbog neispunjavanja ugovorenih obaveza od strane državnih institucija stala i pitanje je kada će se nastaviti. No, da bi se stanje barem malo popravilo Općina se pobrinula da se saniraju najveća oštećenja i da se tako lakše prometuje i u zimskim uvjetima.

pROSLAVA MARTINJA

Proslava Martinja koju tradicionalno organizira Udruga vino-grada sv. Martin iz Jesenja održana je u Domu kulture u Gornjem Jesenju. Na početku je upriličena podjela diploma ocijenjenih vina prošlogodišnje berbe, a vrijedno je spomenuti da je od 47 ocijen-jenih uzoraka , 9 osvojilo zlato. Zlatnu medalju za svoja vina os-vojili su: Ivica Janžek- 2 zlatne medalje (mješano bijelo), Slavko Kovačec (muškat žuti), Ivan Maligec (miješano bijelo), Slavko Švaljek(miješano bijelo), Marijan Loinjak (sovinjon), Stjepan Vorih 2 (rajnski rizling i mješano bijelo), Željko Polančec (muškat žuti), podijeljeno je 26 srebrnih medalja i 10 brončanih. Na završetku oku-pljenima se obratila gđa. Dunja Mežnarić, čestitala je na osvojenim odličjima, te napomenula da se udruga sv. Martin nalazi na samom vrhu u KZŽ, sa osvojenim zlatnim odličjima, računajući broj ocjen-jivanih uzoraka. Nakon podjele diploma dodijeljene su Zahvalnice zaslužnima; Kamenolomu Gorjak za novčanu potporu u tekućoj go-dini, vlč. Stjepanu Vorihu koji učestvuje na svim svečanostima koje održava udruga, te OPG Ivana Janžeka; za najbolje održavani vino-grad, uspješno podrumarenje i predstavljanje udruge na sajmu vina u Zelini (2 srebrne medalje za miješano vino). Nakon podijeljenih Diploma i Zahvalnica slijedilo je krštenje mošta koje je su na vrlo slikovit način obavili članovi “Vinske akademije” iz Petrovskog. Za dobar štimung pobrinuli su se domaći dečki koji su zabavljali goste.


noVosti iZ oŠ siDe koŠutić raDoboj Ove stranice priprema, uređuje i lektorira OŠ Side Košutić Radoboj

AKTIVNOSTI NAŠE ŠKOLE U STUDENOM

Nakon različitih aktivnosti vezanih uz Dane otvorenih vrata škole u listopadu, studeni je također bio zanimljiv za uče-nike. Održavale su se radionice, obilježavali značajni datumi i obljetnice. Kako bi škola nastavila njegovati partnerski odnos s roditeljima, i oni su se mogli uključiti u neke od radionica.

Učenici 2.a razreda sa svojom učiteljicom Dragicom Pospiš održali su kreativne radionice na satovima likovne kul-ture. Zajedno s roditeljima, učenici su izrađivali zdjelice iz gli-namola u koje će se posijati pšenica i prodavati u crkvi za Božić. Prilozi od prodaje će se iskoristiti za školski projekt Škole za Afriku, a dio za izlet. Nakon radionica nisu izostali zadovolj-ni osmijesi djece i roditelja kad je i zadnja zdjelica oslikana. Sijanje pšenice će obaviti sami učenici na blagdan sv. Lucije.

16. studenog obilježen je Međunarodni dan tolerancije. Prigodne radionice osmislile su defektologinja i pedagoginja. Defektologinja je obišla učenike u Područnom odjelu Jazvine,

te ih uputila u svijet tolerancije i uvažavanja tuđeg mišljenja. S učenicima razredne nastave u matičnoj školi i Područnom odjelu Šemnica Gornja, radionice je provela pedagoginja. Djeca su osvijestila da je raznolikost ljudsko bogatstvo, te da učeći o drugima postajemo tolerantniji prema onome što je različito. Predmetna nastava obilježila ja ovaj dan na satovima sa svojim razrednicima. Naučili su da trebaju poštivati tuđe na-vike i vjerovanja i tako izgrađivati povjerenje i zajedništvo.

Učenici predmetne nastave prisjetili su se Vukovara-grada heroja, te dostojanstveno obilježili 18. studeni – Dan sjećanja na Vukovar. Za vrijeme velikog odmora prikazana je prezentacija o Vukovaru koju su izradile učenice 7.b razreda pod vodstvom učiteljice Magdalene Mišak, a nastao je i prigo-dan plakat posvećen stradanju Vukovara.

Kreativnosti u studenom zaokružene su radionicom uče-nika 8.a i 8.b razreda i njihovih roditelja. Radionicu izrade bo-žićnih ukrasa vodila je gđa Marija Šalković koja je za tu prigo-du pripremila eko materijale poput mahovine, grančica i sla-me. Na početku susreta učenici su roditeljima pripremili malu božićnu priredbu, a zatim su zajedno izrađivali čestitke, nakit, adventske vjenčiće i božićne ukrase. Prodajom ukrasa nasta-lih na radionici sudjelovat će se u projektu Škole za Afriku, a dio sredstava će se iskoristiti za maturalno putovanje učenika. Ostalim nakitom uljepšat će se prostor škole.

Jasenka Marmilić

U SVIJETU UMJETNOSTI I KNJIGAPovodom Mjeseca hrvatske knjige, učenici predmetne nastave

posjetili su 12. studenog Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu i Interliber – međunarodni sajam knjiga.

Po dolasku u Zagreb, najprije smo posjetili Muzej u kojem smo vidjeli radove suvremenih umjetnika. Učenicima je najzanimljivija bila izložba radova koji pokretom stvaraju iluzije u našem oku (tzv. op-art i kinetička umjetnost). Nakon razgleda, hrabriji učenici su se spustili niz tobogan koji je zapravo umjetničko djelo, ali i najveća atrakcija muzeja.

Napustivši muzej na tako neobičan način, odšetali smo do obližnjeg Velesajma na kojem se održavao Interliber – međunarodni sajam knjiga. Ušavši u svijet knjiga, obilazili smo izložbene štandove raznih izdavača i vidjeli puno zanimljivih knjiga. Bilo je tu slikovnica za najmlađe, raznih priručnika, romana, kuharica, enciklopedija, pa čak i didaktičkih igara. Učenici su kupnjom knjiga sudjelovali u hu-manitarnim akcijama, pomogli siromašnima i ujedno obogatili svoje male kućne knjižnice. Na povratku kući neki učenici su zaspali u udobnim sjedalima autobusa, dok su se drugi zabavljali igrajući igre, pjevajući i izmjenjujući dojmove.

Nadamo se da ćemo i sljedeće godine na sličan način obilježiti Mjesec hrvatske knjige. Maja Cerovečki i Tea Tušek, 7.b

BožićZima.Pahuljice bijele.Božić je.

Ana Marija Kiseljak, 8.b

BožićBožić je dom radosti i veselja,ljubavi, sreće i najljepših želja.Na taj dan Isus se rodio, sreću i veseljena zemlju je donio.Isusov rođendanslavimo svi,jedni drugima svenajbolje želimo mi.

Danijel Biškup, 8.b

Srečen BožičH cirkve svetojpuk se veseli.Radosnim srcempred jaslicam moli.Duša saka Isusu se raduje,otec, mati i deca,sa rodbina tu je.I moja duša božjemdetetu se veseli,sakom človeku srečen Božič želi.

Mihaela Tušek, 8.a

BožićBožić je veliki dan,radošću obasjan.Veselite se ljudi svi,jer u božićnoj noćibit ćete darivani.Najljepše darove dobit ćete vi,ljubav, sreću i zdravlje,željeli ste svi.

Emilija Cerovečki, 8.b


SASTANAK RAVNATELJA OŠ KRApINSKO- ZAGORSKE županije

OŠ Gornje Jesenje je 4.11.2010. bila domaćin Stručnog aktiva ravnatelja osnovnih škola Krapinsko- zagorske županije. Sastanku su prisustvovali i gosp. Siniša Hajdaš Dončić,župan KZŽ, gđa.Sonja Borovčak, zamjenica župana za društvene djelatnosti, te gosp.Ivan Lamot, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu. Na stručnom vijeću ravnatelja prezentirane su informacije o decentralizira-nim sredstvima, njihovoj realizaciji za 2010. te planiranju istih u 2011. godini. Govorilo se o nastavku Projekta energetske učinkovitosti u osnovnim školama u 2011. godini .Tijekom posjeta školi , župan Siniša Hajdaš Dončić sa suradnicima je razgledao prostore škole i novosagrađene školske šport-ske dvorane, čije se otvaranje očekuje u vrlo skoro vrijeme. Erika Tušek Vrhovec

AKCIJA OBITELJSKOG CENTRA

„Živim život bez nasilja „je akcija koju su pokrenuli Obiteljski centar i MUP. U toj akciji sudjelovali su učenici os-novnih i srednjih škola.Učenice sedmog i šestog razreda OŠ Gornje Jesenje imali su likovne radionice, na kojima su crtali, slikali i lijepili na odabranu temu.

Rad učenica 7.razreda Ivane Halužan i Leonarde Cvrtila dijelio je drugo i treće mjesto.

Učenice su na svečanoj dodjeli nagrada koja se održala 24.11.2010.godine u prostoru sportske dvorane Srednje škole u Krapini primile priznanja i prigodne poklone.Nakon podjele priznanja održala se prijateljska utakmica između ekipe ženskog nogometnog kluba Pregrada i policijskih službenika.Nastupio je zbor Srednje škole Krapina, KUD Jesenje, Rajko Suhodolčan, Vid Balog i pjevačka skupina Kavaliri.Svi likovni radovi izloženi su u Srednjoj školi Krapina.Ova akcija održana je kako bi se spriječilo nasilje u obitelji i među djecom u školama,a OŠ Gornje Jesenje hrabro je iskazala svoj stav prema zadanoj temi.

Ana Kranjčec

MARTINSTAG- MARTINJE

I ove godine u OŠ Gornje Jesenje obilježili smo Martinje. U Njemačkoj je to za svu djecu vrlo značajan dan. S 11. studenim započinje adventsko vrijeme, a to je i službeni početak karnevala.

Sveti Martin je prema legendi s prosjakom podijelio svoj plašt. U znak sjećanja na velikodušnog jahača, kao simbol ljubavi prema bližnjem, djeca u cijeloj Njemačkoj u predvečerje kreću u povorku s laternama. Povorku predvodi jahač odjeven u rimskog legionara. Nakon po-vorke djeca obilaze kuće i pjevaju martinjske pjesme, a za to se nagrađuju slatkišima i mandarinama.

U našoj školi su učenici 3. razreda izradili laterne koje su oslikali raznim jesenjskim motivima. Njihove radove izložili smo u holu škole. Učenici 3. i 4. razre-da otpjevali su u holu škole pjesme „Ich geh mit meiner Laterne“ i „Laterne, Laterne“ , te su za nagradu dobili bombone.

Alexandra Krklec

MISA ZAhVALNICA

Prvu nedjelju u mjesecu studenom u Župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u G. Jesenju služena je misa zahval-nica za plodove zemlje koje smo primili ove godine. Ovo misno slavlje uveličali su i članovi naših udruga; DVD-a, AKUD-a, lovačkog društva Kuna koji su na misno slav-lje stigli u svojim svečanim odorama, ostalih udruga, te lijepim brojem vjernika iz domaće pa i susjednih župa. Misno slavlje predvodio je gvardijan samostana u Krapini Petar Antun Kinderić , a koncelebrirali su mu vlč. Stjepan Vorih, župnik iz Vrbna dekan Bednjanskog dekanata, te domaći župnik pater Josip Krčmar.

U propovijedi je fra Kinderić pozvao vjernike da se zahvale Bogu na svemu što nam daruje, na obitelji, bližnjima i ovim darovima zemlje koje danas prinosimo na oltar, te svemu što posjedujemo. Podsjetio nas je i kako je važno biti spreman darivati, biti dobrostiv, biti milosr-dan prema drugima i imati razumijevanja za njih. Darove na oltar uz prigodni recital prinijeli su prvopričesnici, prinoseći na dar: križ, žito, grožđe, med, ulje, kruh, vino, cvijeće i ostale plodove zemlje. Sve su to prinijeli na oltar kojega je za ovu prigodu jesenskim plodovima prekrasno uredila obitelj Galović.

Na kraju misnog slavlja domaći župnik Josip zah-valio je predvoditeljima misnog slavlja svima koji su na njemu sudjelovali ,te dragome Bogu u čije smo ime ovdje okupljeni, te pozvao sve prisutne na druženje uz kolače koje su pripremile vrijedne domaćice, te vino koje su za tu prigodu darovali članovi udruge vinogradara sv. Martin.

jesejanski DrVosjeće najboLji

U organizaciji Hrvatskog Saveza udruga privatnih šumovlasnika i ove je godine po drugi put u sklopu gospodarskog sajma u Križevcima održano natjecanje privatnih šumovlasnika u Republici Hrvatskoj. Natjecanje je organizirano kako bi se potaknu-lo privatne šumoposjednike da se okušaju i potvrde svoju brzinu i umjeće u disciplinama; obaranje stabla na balon, prepiljivanje oblica ručnom pilom, brzinsko zabijanje čavla u tvrdo drvo te poteza-nje užeta. Na natjecanju je sudjelovalo 12 Udruga među kojima je sudjelovala ekipa udruge privatnih šumovlasnika «Jela» iz Jesenja. Na kraju natjecanja ekipe “Husto” iz Bednje i “Jela” iz Jesenja imale su isti broj bodova te je o pobjedniku odlučivala tipična šumarska disciplina; obaranje debla na balon. U obaranju debla Stjepan Kovačec predsjednik udruge “Jela” Stjepan Kovačec po drugi put obara deblo na balon i tako donosi pobjedu svojoj udruzi i vrijednu nagradu električni kalač drva. Prošlogodišnjim osvajanjem drugog, a ove godine prvog mjesta udruga “Jela” iz Jesenja je vodeća udruga u šumarskim disciplinama na nivou cijele Hrvatske.

IZ OŠ JESENJE


PODRUŽNICA HRVATSKE NARODNE STRANKE RADOBOJ ODRŽALA JE U SUBOTU 20. STUDENOGA GODIŠNJU IZVJEŠTAJNU SKUPŠTINU

ZA pRIMJER OSTALIMAViše od sedamdesetak članova HNS-a iz općine Radoboj u

subotu 20. studenoga okupilo se u Vatrogasnom domu u Radoboju i sudjelovalo u radu redovite godišnje izborne skupštine. Uz njih prisutni su bili i predstavnici ostalih političkih stranka: u ime HSS-a Josip Potočki, a u ime umirovljenika Zvonko Pavrlišak. Od stranačkih suradnika tu se našao veći broj članova predsjedništva županijske organizacije HNS-a te predstavnika iz susjednih općina.

Podnoseći izvještaj o jednogodišnjem radu predsjednik ra-dobojske podružnice HNS-a, Robert Mikša između ostalog naglasio je angažiranost članstva prilikom provođenja predsjedničkih izbora, istaknuvši da je kandidatkinja HNS-a za predsjednicu države, Vesna Pusić u prvom krugu izbora u Radoboju dobila najviše glasova od svih ostalih gradova i općina Krapinsko-zagorske županije. Početkom 2010. godine obavljena je revizija članstva i prema sadašnjoj eviden-ciji HNS u općini Radoboj ima 205 članova. Program aktivnosti Podružnice HNS-a u općini Radoboj provodio se kroz donošenje odluka na sjednicama Općinskog vijeća i kroz aktivnost općinskog načelnika Anđelka Topolovca.

Govoreći o tome općinski je načelnik prisutne članove upoznao s teškoćama do kojih dolazi uslijed recesije i nepoštivanja realizacije dogovorenog od strane državnih institucija. Naglasio je tako činjenicu da je Općina još prije dvije godine s nadležnima iz države potpisala ugovor o financiranju rekonstrukcije Rimske ceste, ali od realizacije nije bilo ništa. Općina je s državnim institucijama potpisala ugovore o financiranju pojednih projekata na području Radoboja u ukupnom iznosu od 4 milijuna kuna, a ostvareno je svega 280.000 kuna. No u okviru svojih sredstava Općina financira adaptaciju stare školske zgrade za što je do sada utrošeno 700.000

100.000 kvadratnih metara asfalta na nogostupe, školska igrališta i parkirališta.

U narednom razdoblju podružnica HNS-a Radoboj zalagat će se za dovršenje započetih akcija, a kao jedan od najznačajnijih ciljeva bit će dogradnja škole i izgradnja prostora za dječji vrtić u Radoboju. (vir)

kuna, a do kraja godine uložit će se još 500.000 kuna. Asfaltirani su nogostupi uz prometnice, uređuje se groblje i stvara nova evidencija grobnih mjesta, popravljaju se u okviru mogućnosti lokalne promet-nice, sufinancira se prijevoz učenika u srednje škole i obavljaju ostali svakodnevni poslovi.

Anđelko Topolovec, općinski načelnik u Radoboju, naglasio je i dobru suradnju s općinskim vijećnicima bez obzira iz koje su političke stranke. Takva atmosfera također je doprinijela ostvarivan-ju zapaženih rezultata u ovim teškim uvjetima.

Ispred Županijske organizacije HNS-a Krapinsko-zagorske županije radobojskim je haenesovcima čestitao Jasmin Krizmanić, naglasivši da radobojska podružnica može služiti kao primjer os-talim sredinama. Govorio je i o tome koliko je Županija pomo-gla pri realizaciji projekata na području radobojske općine. Tako je samo Županijska uprava za ceste financirala polaganje oko

pRVI CD MLADE ZAGORKEZaslugom promicatelja zagorske glazbe Radija Kaj i udruge

Kajscena već niz godina u Hrvatskom se zagorju rađaju mnoge nove popevke i afirmiraju mnogi mladi izvođači iz cijelog kajkavskog po-dručja. Sve je to utjecalo i na mladu ANU PAVLEKOVIĆ iz Jazvina pred kojom je izdavanje prvog albuma sa 10 pjesama. Ljubav pre-ma pjevanju, posebno prema zagorskim popevkama naslijedila je od svog oca Borisa, koji joj u svemu pruža veliku podršku.

Ana je rođena 2000. godine i po svemu sudeći najmlađa je pjevačica u Krapinsko-zagorskoj županiji koja će imati vlastiti no-sač zvuka. Dosad je nastupala širom sjeverozapadne Hrvatske i u Sloveniji, a posebno se rado sjeća nastupa na Vnučekovoj popevki u Radoboju, Dječjem festivalu mali MEF u Čakovcu, Prvom gla-su Zagorja u Svetom Križu Začretju, te na festivalu Mladi pjeva-ju u Zagrebu. Na CD-u Ane Pavleković nalazi se 10 pjesama koje su skladane za njezin uzrast, a uz Anu na CD-u pjevaju kao gosti Martina i Krunoslav Jazbec, te poznati «radobojski dejčec» Filip Mikša.

Kao urednik izdanja potpisuje se Ivan Benc, a uz mnoge koji su pomogli u izdavanju prvog CD-a su i poznata imena: ton majstor Josip Pokupec, ing. Davor Totović i Dario Šimek.

Ana zahvaljuje svima koji su joj pomogli u realizaciji ovog no-sača zvuka, posebno prijateljima iz Jazvina i Radoboja i nada se da će predstojeće božićne i novogodišnje blagdane veliki broj vršnjaka i vršnjakinja imati njezin album i uživati u snimljenim pjesmama.(B.P.)


SKROMNA NOGOMETNA JESEN

Iako u jednom trenutku to nije tako izgledalo jer su nogometaši Radoboja bili na čelu I. ŽNL, jesenski su dio natjecanja završili na osmom mjestu. Na kraju prvog dijela natjecanja uslijedili su slabiji rezultati posebno nakon poraza na svojem terenu od jesenskog prvaka Mladosti iz Zaboka. Juniori su peti, a pioniri šesti.

Prva je momčad od ukupno odigranih 13 utakmica ostvarila po šest pobjeda i poraza, a jednom je igrala neriješeno. Najveći poraz radobojski su nogometaši doživjeli u predzadnjem jesenskom kolu kada su sa čak 6:0 poraženi od Zagorca u Velikom Trgovišću. Evo tablica nakon završetka prvog dijela natjecanja:

PRVA ŽNL SENIORI1. MLADOST (Z) 13 9 1 3 34:13 282. RUDAR (D) 13 7 4 2 33:17 253 RUDAR (M) 13 8 1 4 31:16 254. OROSLAVJE 13 7 4 2 28:16 255. OŠTRC 13 7 2 4 25:20 236. ZAGOREC (VT) 13 6 1 6 30:27 197. INKOP 13 5 4 4 19:19 198. RADOBOJ 13 6 1 6 17:20 199. STRAŽA 13 5 3 5 21:28 18l0. IVANČICA 13 4 2 7 21:24 1411. JEDINSTVO 13 4 2 7 17:25 1412. KLANJEC 13 3 3 7 22:32 1213. STUBICA 13 3 3 7 14:26 1214. OMLADINAC 13 1 1 11 13:42 4PRVA ŽNL JUNIORI1. OŠTRC 12 10 1 1 30:6 312. JEDINSTVO 12 9 2 1 37:10 293. PREGRADA 12 7 3 2 32:15 244. STUBICA 12 7 1 4 29:16 225.RADOBOJ 12 7 0 5 46:21 216. KLANJEC 12 5 0 7 16:24 157. MLADOST (Z) 12 4 2 6 25:25 148. VATROGASAC 12 4 2 6 25:41 149. MLADOST (MB) 12 4 1 7 24:40 1310. RUDAR (M) 12 4 0 8 18:30 1211. OMLADINAC 12 3 3 6 26:41 1212. OROSLAVJE 12 3 2 7 20:40 1113. MILENGRAD 12 2 1 9 19:38 7 PRVA ŽNL PIONIRI1. ZAGOREC 12 10 1 1 72:10 312. KLANJEC 12 9 2 1 28: 4 293. RUDAR (M) 12 9 1 2 47:10 284. STUBICA 12 6 4 2 39:14 225. OŠTRC 12 7 1 4 23:24 226. RADOBOJ 12 6 0 6 33:28 187. MLADOST (MB) 12 5 1 6 40:28 168. JEDINSTVO 12 5 1 6 20:22 169. OROSLAVJE 12 4 1 7 21:24 1310. MLADOST (Z) 12 3 3 6 12:21 1211. PREGRADA 12 3 2 7 14:34 1112. IVANČICA 12 2 1 9 19:40 713. MILENGRAD 12 0 0 12 2:111 0

DRUGA ŽNL ML. PIONIRI1. RUDAR (M) 7 7 0 0 34:3 212. OMLADINAC 7 5 1 1 31:10 163. RADOBOJ 7 4 2 1 28:18 144. ZAGOREC (VT) 7 3 0 4 12:18 95. GAJ 7 2 2 3 15:19 86. RUDAR (D) 7 2 0 5 6:20 67. STRAŽA 7 1 1 5 4:27 48. M.GUBEC 7 1 0 6 10:25 3

PRVA ŽNL VETERANI1. ZAGOREC 12 12 0 0 44:4 362. VATROGASAC 12 9 3 0 33:8 303. MLADOST (Z) 12 9 1 2 29:15 284. STUBICA 13 9 1 3 27:17 285.H.ZAGORJE 13 6 4 3 29:20 226. RADOBOJ 13 6 2 5 33:32 207. STRAŽA 12 4 4 4 19:27 168. MLADOST (MB) 13 4 2 7 25:27 149. JEDINSTVO 13 4 2 7 16:24 1410.KLANJEC 13 3 4 6 22:23 1311.PREGRADA 13 3 2 8 16:24 1112.OROSLAVJE 13 2 2 9 17:31 813.TONDACH 13 2 2 9 16:36 814.M.GUBEC 13 1 1 11 10:48 4


R A D O B O J S K I K O R I J E N I


STJEpAN TOpOLOVEC (1923.-1980.)

JEDAN OD RADOBOJSKIh RUDARA

Blagdan sv. Barbare, zaštitnice rudara, prigoda je da se u ovoj rubrici pris-jetimo barem jednog od radobojskih sinova, koji su svoj radni vijek proveli pod zemljom kao rudari. Među stotinama radobo-jskih rudara trojica su u svom radnom vijeku obav-ljala i dužnost direktora pojedinih ugljenokopa. Bili su to u razdoblju na-kon drugog svjetskog rata: Ivan Malogorski, Ivan Turčec i Stjepan Topolovec. Radoboj je u tom razdoblju dao i dva rudarska inženjera: Ivana Severa i Stjepana Novačkog, a brojni su primjeri radobojskih muževa koji su završili sred-nje i više rudarske škole te su radili kao vođe smjena, rudarski nadzornici ili na drugim odgovornim mjestima u rudnicima ili kao bušači širom svijeta. Danas ćemo napisati nešto o jednom od rudara-direktora poniklih na ovim našim prostorima.

STJEPAN TOPOLOVEC rođen je u Radobojskim bregima 1923. godine, gdje je kao i mnogi njegovi vršnjaci proveo djetinjstvo u kojem je bilo više siromaštva i neimaštine nego lijepih dana. Vrlo mlad morao je potražiti zaposlenje, a ono je u to vrijeme bilo jedino moguće u radobojskom uglje-nokopu «Mirna». Kao rudar dočekao je početak drugog sv-jetskog rata. U svojoj dvadesetoj godini odlazi u partizane, a 1944. godine u Zagorskom partizanskom odredu obavlja dužnost komandira odjeljenja. Nakon završetka rata ponovno se zapošljava u radobojskom ugljenokopu, ali taj rudnik us-koro prestaje s radom i valjalo je potražiti novo zaposlenje. Godine su prolazile, a sposobnost i znanje Stjepana Topolovca dolazili su sve više do izražaja. Postavljen je za direktora u Krapinskom ugljenokopu. Kao najodgovorniji čovjek predlaže i provodi planove proširenja djelatnosti. Otvaraju se ugljeno-kopi u Putkovcu i Doliću, a zatvara se stari rov u Krapinskom Strahinju. Ugljenokop preuzima u njegovo vrijeme i kame-nolom, gdje također određeni broj ljudi nalazi posao. Kako bi omogućio što bolje uvjete za svoje rudare, kupuje prvi autobus na području tadašnje općine Krapina za prijevoz rudara do radnog mjesta; prije svega s područja Radoboja do Krapine i Putkovca. Uz prijevoz rudara postepeno uvodi i prijevoz os-talih radnika i može se slobodno tvrditi da je to bio početak organiziranog autobusnog prijevoza putnika na području tadašnje općine Krapina.

Rudarski život je težak, mnogi kažu, kruh sa devet kora. Znajući to, Stjepan Topolovec za svoje rudare kod rova u Putkovcu daje izgraditi za ono vrijeme modernu prostoriju za presvlačenje i tuširanje nakon odrađene smjene pod zemljom.

Iako je bio direktor rudnika, nisu bili rijetki dani kada je obuo čizme, stavio na glavu rudarski šljem i krenuo u rov da razgovara s ljudima, da vidi što ih muči i kako obavljaju svoje radne zadatke.

Autor ovih redaka i sam rudar godinu dana u Krapinskim ugljenokopima imao je priliku u više navrata s direktorom Topolovcem krenuti više stotina metara pod zemlju. Jednom prilikom u Putkovcu je nakon bušenja prodrla u rov velika količina vode. Saznavši za to direktor Topolovec došao je po mene jer je trebalo instalirati još jednu pumpu kako voda ne bi potopila dijelove rudnika. Krenuli smo negdje oko pola noći u Putkovec gdje je trebalo teško postrojenje najprije trans-portirati na mjesto prodora vode, a zatim priključiti odvodne cijevi i sve priključiti na struju. Uz nas koji smo bili zaduženi za takve radove direktor je shvativši situaciju sve vrijeme bio u Putkovcu. Sve je dobro završilo, voda je ispumpana, rov je spašen, a doprinos tome dao je i direktor. Nakon obavljena posla direktor Topolovec nas je automobilom vratio našim kućama, a nije nas ostavio da se snalazimo kako znamo.

Uz obavljanje dužnosti direktora Krapinskih ugljenoko-pa, Stjepan Topolovec je bio aktivan i u tadašnjem društveno-političkom životu. U više je navrata bio odbornik u ondašnjoj općini Krapina, a za svoj je rad primio brojna društvena priznanja. Težak rudarski život od ranog djetinstva, ratna stradanja i neumoran rad na svim područjima, utjecali su na zdravlje Stjepana Topolovca, pa prije vremena mora otići u mirovinu. Teški životni uvjeti i bolest učinili su svoje. Umro je 24. prosinca 1980. godine.

Ovaj kratki prikaz života i rada samo jednog od više sto-tina radobojskih rudara neka bude naš mali doprinos nasto-janjima da se ne zaboravi rudarska tradicija radobojskog kraja, koja se eto skromno njeguje još jedino uz blagdan sv. Barbare.

(vir)

pONEKAD SE VOZIO U AUTOMOBILUPoštovano uredništvo, obraćam vam se u vezi rubrike

«Prohujala vremena na radobojskom području». Ja sam Ivan Turčec. Živim u Kanadi i htio bih vam dati malu ispravku u vezi članka o dr. Petru Rihtaru koji je mnogo godina surađivao s mojim ocem Andrijom Turčecom iz Radoboja. Ja se sjećam kao mali dečec kako je dr. Rihtar dolazio kod mojeg oca i uvijek mi je znao nešto reći i pogladiti me po ramenu, nasmijati mi se i tako me raz-veseliti. Iako u dječjoj dobi, pretpostavljao sam da vode neke političke razgovore, pa sam znao otići iz sobe igrati se sa djecom iz susjedstva.

Zašto vam se javljam? Htio bih ispraviti jedan navod koji se odnosi na tvrdnju da dr. Petar Rihtar nije nikada imao osobni auto i da nije koristio državni, iako je na to imao pravo. Ja se, naime sjećam da je u nekoliko navrata Petar Rihtar došao k nama i rekao da ga na cesti kod mlina čeka šofer s autom i pozvao mog oca da se s njima malo provoza. Po povratku, moj je otac iznosio jako lij-epe dojmove o tome gdje su bili i kako se vozio u autu, što je u to vrijeme među nama izazivalo zavist jer se ni-kada nismo do tada vozili u automobilu. To međutim ne znači da nisam oduševljen vašim člankom, jer mi je jako drago da ste konačno nešto napisali o pravom čovjeku koji zaslužuje da mu se podigne spomenik u rodnom Radoboju. (Ivan Turčec, Kanada)

u opĆini radoboj dvije -...

Documents