u okviru programa “jednakost za sve: koalicija ... novosti juli 2017 usaid.pdf · mediji o...
TRANSCRIPT
0
IDEA WSDC WIFIUNIVERSITY
BURCHMREŽA
PRAVDEGRAD
SARAJEVO
VLADA KANTONA
SARAJEVO
Ove Debatne novosti objavljene su u okviru programa “Jednakost za sve: Koalicija organizacija civilnog
društva u borbi protiv diskriminacije” kroz Program grantova u okviru kojeg Centar za kulturu dijaloga provodi
projekat Jednaki u različitosti. Projekat finansiraju USAID i Fond otvoreno društvo BiH.
Disclaimer: Ove Debatne novosti objavljene su uz podršku američkog naroda preko Američke agencije za
međunarodni razvoj (USAID). Autori ove publikacije su odgovorni za njen sadržaj i stavovi koji su u njoj
izneseni ne odražavaju stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
1
GENERALNI CILJ:
Osigurati otvoren dijalog i argumentiranu
javnu raspravu srednjoškolaca o
specifičnim oblicima diskriminacije i
mehanizmima koji su na raspolaganju
građanima BiH kako bi se zaštitili od bilo
kojeg oblika diskriminatorskih politika
SPECIFIČNI CILJEVI:
Informisati i uključiti mlade u dijalog o
pojavnim oblicima diskriminacije u
lokalnoj zajednici
PROJEKT:
“JEDNAKI U RAZLIČITOSTI”
SADRŽAJ
O PROJEKTU 1
UVOD 2
DISKRIMINACIJA JE/NIJE 3
JESMO LI JEDNAKI? 4
DISKRIMINACIJA ŽENA I NA BBC 5
ŽENSKI DRVOSJEČA 6
ŽENE PREMALO ZASTUPLJENE U
INSTITUCIJAMA VLASTI BIH
7
ARGUMENTIRAJMO PROTIV
DISKRIMINACIJE
8
NE ZABORAVIMO ZAKON 9
IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA O
DISKRIMINACIJI U 2016.
10
JESTE LI ZNALI? 11
PJESMOM DA TI KAŽEM 12
DA LI STE ZNALI? 13
SPREJ ZA SAMOODBRANU
DOSTUPAN I MUŠKARCIMA
14
KVISKOTEKA 15
STRIPOM PROTIV
DISKRIMINACIJE
16
DEBATOLOGIJA 17
MEDIJI O DISKRIMINACIJI 18
PIŠEŠ MI, PIŠEM TI 21
UMJESTO KRAJA 23
2
Pred vama je još jedno izdanje Debatnih novosti
posvećeno informiranju o diskriminaciji. Zajedno ćemo
učiti o diskriminaciji, nastaviti čitati Zakone i vidjeti šta je
novo u svijetu i BiH kada je u pitanju diskriminacija. Mnogi
od nas su na odmoru i nekako se čini da manje
razmišljamo o problemima koji nas okružuju. Ipak, mi
vjerujemo da sve probleme zajedno možemo riješiti. Ako
vi niste diskriminirani, izvještaji Ombudsmena kažu da
neko u vašoj okolini jeste. Bilo da se radi o maloj Romkinji
koja naredne godine neće krenuti u školu iako ima osam
godina jer ona „ne postoji”. A vi znate da postoji... Ili se
možda radi o dragoj profesorici koja je netom prije
odlaska u penziju dobila otkaz jer je „višak”, a i ima
„viška” godina? A možda mama vaše prijateljice nije
dobila posao samo zato jer je žena?
O bilo kojem obliku diskriminacije da se radi, jedno je
sigurno: ne smijemo prestati da se borimo protiv ove
negativne društvene pojave i nikada ne smijemo prestati
pokušavati da stvorimo društvo u kojem se zajedno
smijemo, rastemo, učimo i u kojem se razlikujemo samo
po širini osmijeha koji nosimo na licu. Možda vam ove
naše tvrdnje zvuče predaleko, ali nisu. Promjene o kojima
govorimo su u nama. Promjene možemo sami inicirati.
Zajedno!
Nadamo se da će vam čitanje Debatnih novosti biti
zanimljivo i da ćete tekstove dijeliti sa svojim prijateljima i
porodicom. Želimo da sve naše zajedničke poruke nađu
put do očiju što većeg broja ljudi, a nadamo se da
ćemo osvojiti i njihova srca i nagovoriti ih da skupa sa
nama krenu u borbu protiv diskriminacije. Nije lako, ali
vjerujemo da skupa možemo učiniti ovo parče našeg
svijeta malo ljepšim mjestom za život.
UVODRiječi u slici...
„Sva ljudska bića rađaju
se slobodna i jednaka u
dostojanstvu i pravima.
Ona su obdarena
razumom i svešću i
treba jedni prema
drugima da postupaju u
duhu bratstva.”
Univerzalna Deklaracija
O Ljudskim Pravima
3
DISKRIMINACIJA JE/NIJE…Riječju i slikom
da ti kažem
„Svakom pripadaju sva
prava i slobode
proglašene u ovoj
Deklaraciji bez ikakvih
razlika u pogledu rase,
boje, pola, jezika,
veroispovesti, političkog
ili drugog mišljenja,
nacionalnog ili
društvenog porekla,
imovine, rođenja ili
drugih okolnosti. Dalje,
neće se praviti nikakva
razlika na osnovu
političkog, pravnog ili
međunarodnog statusa
zemlje ili teritorije kojoj
neko lice pripada, bilo
da je ona nezavisna,
pod starateljstvom,
nesamoupravna, ili da
joj je suverenost na ma
koji drugi način
ograničena.”
Opća Deklaracija o
ljudskim pravima
.
DISKRIMINACIJAJESTE
DISKRIMINACIJA NIJE
Ako ne možeš ostvariti
neki medicinski tretman
(npr. rentgen,
ginekološki pregled) u
Domu zdravlja jer se
prostorije nalaze na
drugom spratu, bez lifta,
a ti si osoba koja koristi
kolica;
Ako te ne prime na
pregled u ambulanti koji
nije hitne prirode jer
nemaš
zdravstvenu
knjižicu/zdravstveno
osiguranje;
Ako si krenula u osnovnu
školu a onda ti je
porodica naredila da
prestaneš ići u školu s
obrazloženjem da nema
novaca za tvoje
školovanje, a za
školovanje tvog brata
ima;
Ako češće od drugih
padaš na predmetu kod
određenog nastavnika
koji
to obrazlaže tvojim
neodovoljnim znanjem;
Ako se konkursom za
radno mjesto, pored
školske spreme, traži da
još
imaš i vozačku dozvolu,
najmanje 10 godina
radnog iskustva i
spretnost
u komunikaciji s ljudima;
Ako konkusom traže
isključivo ženu (npr.
konobaricu do 25
godina);
Ako na prilazu u javni
bazen/biblioteku/kino
nema prilaz za osobe u
kolicima;
Ako se na javnom
bazenu postavi natpis
kojim se djeci bez pratnje
roditelja zabranjuje ulaz;
4
U prošlom broju Debatnih Novosti smo mnogo pisali o
jednakosti izmešu muškaraca i žena i omjeru u kojem
žene odnosno muškarci obavljaju određene poslove.
Žene i dalje u većem omjeru obavljaju poslove koji su
„namijenjeni” ženama i koji su usko povezani sa ulogom
majke koje žene imaju. Međutim, znamo da sve žene
nisu majke niti da im iko ima pravo nametati preuzimanje
bilo koje uloge koju ne žele preuzeti. U ovom broju ćemo
nastaviti razgovarati o muško-ženskim odnosima i zbog
čega su žene više diskriminirane od muškaraca. Možda
niste znali, ali žene manje zarađuju od muškaraca, a
govorimo o istom radnom mjestu istim obavezama i
odgovornostima sa istim radnim iskustvom i neophodnim
obrazovanjem. Mislimo da ovo nije dobro za društvo u
cjelini. Ova praksa uči muškarce da olako prihvataju svoj
uspjeh i da bi bili uspješniji od neke žene koja ima iste
kvalifikacije kao i oni, trebaju samo biti – muškarci. Žene,
sa druge strane, uče da se moraju često i duplo više
truditi da bi dobile određeni posao što može djelovati
vrlo demotivirajuće... Nerijetko se dešava da baš zbog
ovakve prakse žene budu neabiciozne jer ih društvo uči
da su manje vrijedne nego muškarci. To moramo
mijenjati!
JESMO LI JEDNAKI?Slikom i riječju...
U ovom broju
nastavljamo razgovarati
o muško/ženskim
poslovima... Statistike
koje smo pronašli su
nas baš iznenadile.
Iznenadila nas je i
činjenica da smo za
određena zanimanja
uspjeli naći samo nazive
u muškom rodu. To nije
jednakost! To je
zanemarivanje identiteta
preko 50% svjetske
populacije.Predlažemo
da pogledate kratki
video koji smo za vas
pripremili:
https://www.youtube.co
m/watch?v=0inUEx5L-
Fs
5
Nerijetko se pozivamo na Evropsku Uniju ili zemlje zapada
kao na teritorije koje nam trebaju biti uzor u poštivanju
ljudskih prava i promoviranju nediskriminatorskih politika.
Međutim, s obzirom na nedavnu vijest o disparitetu plata
na najvećoj britanskoj TV kući između muškaraca i žena,
čini se da ni kod njih ne cvatu ruže. Tačnije, ženama ne
cvatu ruže... Je li moguće da nacviše plaćena žena treba
raditi više od četiri godine kako bi zaradila koliko i njen
najviše plaćeni kolega muškarac za godinu dana?
Moguće jeste, ali dobro nije. Ovakav disparitet rađa
nezadovoljstvo radnika, odnosno radnica, a svi znamo da
je samo zadovoljan radnik dobar radnik. Da, žene su već
reagirale i zatražile izjednačavanje plata. Ipak, bojimo se
da će njihovi zahtjevi ostati samo mrtvo slovo na papiru i
da će i dalje njihove muške kolege za isti posao uz istu
školsku spremu i radno iskustvo imati preko četiri puta veću
platu. A nama se čini još gorim jer se ne radi o nekoj
„zaostaloj” zemlji. Radi se o zemlji koja se često ponosi
poštivanjem ljudskih prava i promoviranjem jednakosti.
Nekako nam se čini da su jedni jednakiji od drugih.
Izvor:
http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/diskriminacij
a-na-bbcu/206653
DISKRIMINACIJA ŽENA I NA BBCJeste li znali?
Prema Pew Reserach
Center izvještaju,
žene su u 2015.
godini zarađivale 87
centi za svaki dolar
koji zaradi muškarac.
U poslovima koji su u
vezi sa brigom o djeci
su uglavnom
zaposlene žene
(95%), ali i u ovim
poslovima muškarac
zaradi više nego žena.
Sve navedene
statistike su još gore
(na štetu žena)
ukoliko niste žena
bjelkinja.
Žene starije od 55
godina zarađuju još
manje.
Ženama u prosjeku
treba šest mjeseci
više u odnosu na
muškarce kako bi
dobile unapređenje.
Što j pozicija viša,
vremenski period se
povećava.
6
90,8 % drvosječa su
muškarci, a samo 9,2%
su žene
Nismo sigurni da se
radi o
nezainteresiranosti
žena za ovu profesiju.
Više se radi o
nametnutim
društvenim normama
prema kojima još
uvijek nije prihvatljivo,
ili u najmanju ruku,
uobičajeno da se žena
bavi ovom vrstom
posla.
Neko će možda reći da u BiH imamo veće probleme od
naziva određenih zanimanja u ženskom rodu... Pa ipak,
zašto nam toliko smeta ako uvedemo i neke nove nazive
za zanimanja koja trenutno nemamo u ženskom rodu u
jezicima naroda BiH? Da li kreiranje naziva nekome
oduzelo neko pravo? Ne. Da li bi nekoga ugrozilo? Možda,
one balkanske muškarce kojima „žensko ne treba ić’ u
sječu drva”. A šta ako sam ja žena koja baš tako želi da
zaradi? I kako bih se onda zvala? Drvosječica?
Drvosječkinja? Žena drvosječa? Pomozite!
Izvor: http://www.6yka.com/novost/125745/ne-postoji-nikakav-
ni-gramaticki-ni-drustveni-razlog-zasto-bismo-premijerku-
nazivali-premijer-
Riječi u slici...ŽENSKI DRVOSJEČA
7
O problemu manjka žena u politici su mediji već dosta
govorili. Činjenica je da političke stranke na svoje liste
stavljaju određeni broj žena kako bi poštovali zakonom
određenu kvotu. Uglavnom. Ne kažemo da sve stranke
to rade ali u većini slučajeva žene služe za procentualno
popunjavanje broja na listama. Takva praksa mora biti
ukinuta. Žene nisu samo broj. One su živa bića koja mogu
mnogo doprinijeti prosperitetu društva. Žene ne smiju
dozvoliti da budu zanemarene.
Nažalost još uvijek nas čude informacije kada čujemo da
je neka žena visoko pozicionirana. Bez namjere da
ulazimo u političko ustrojstvo Republike Hrvatske, svi
znamo da im je predsjednica žena, a ponekad se čini da
je to jedino što mediji ističu o sposobnoj osobi koja vodi
državu. Nešto se ne sjećamo da je neko istakao da je
Donald Tramp – muškarac...
Izvor: https://dnevni-list.ba/zene-su-i-dalje-premalo-
zastupljene-u-institucijama-vlasti-u-bih/
ŽENE PREMALO ZASTUPLJENE U INSTITUCIJAMA
VLASTI U BiH?
Riječi u slici...
U zakonodavnim
tijelima, procenat
političarki iznosi oko
19% u prosjeku, što je
negdje na nivou
prosjeka zemalja
članica EU, a u
izvršnoj vlasti taj se
procenat kreće od 0
do nešto preko 20
procenata.
8
Teško je zamisliti da
se neko usuđuje
postavititi pitanje
koje afirmira
diskriminaciju. No,
nažalost postoje i
takva pitanja. Vi
nađite što više
argumenata protiv i
podijelite ih sa
prijateljima.
ŽENE TREBAJU BITI VIŠE UKLJUČENE U POLITIKU?
ARGUMENTIRAJMO PROTIV DISKRIMINACIJE Riječi u slici...
DA NE
Žene svojim znanjem
unapređuju politiku
Žene nemaju više znanja
od muškaraca. Imaju isto.
Više žena u politici znači
manje konflikta.
Spol vas ne čini manje ili
više konfliktnom osobom.
Ima ih nedovoljno. Da ih je neodvoljno, bilo
bih više. Ovo je prosti
sistem ponude i
potražnje.
Žene su bolji političari od
muškaraca.
Spol vas ne čini boljim ili
lošijim političarem.
Afirmacijska argumentacijska linija
1. Definirati ključne riječi
2. Postaviti i opravdati kriterij
3. Dati argumente i prilog tezi u skladu s definicijom i kriterijem
4. Pobijati argumente negacije i osnaživati vlastite
5. Sučeljavati afirmacijsku liniju i negacijsku liniju ističući prednosti afirmacijske linije
• Negacijska argumentacijska linija
1. Prihvatiti definiciju (ponuditi svoju)
2. Prihvatiti kriterij (ponuditi novi)
3. Dati argumente koji pobijaju tezu u skladu s kriterijem i definicijom
4. Pobijati argumente afirmacijske ekipe i osnaživati vlastite
5. Sučeljavati afirmacijsku i negacijsku liniju ističući prednosti negacijske linije
9
Žene su u Bosni i
Hercegovini izložene
diskriminaciji i u
pristupu ekonomskim
i socijalnim pravima,
naročito u
zapošljavanju i
upravljanju javnim
preduzećima,
pristupu pravu na
porodiljsko odsustvo i
naknade.
Tradicionalni,
stereotipni i
patrijarhalni obrasci
su često glavna
prepreka u
ostvarivanju
suštinske rodne
ravnopravnosti. S tim
u vezi, treba posebno
napomenuti da su
ženska ljudska prava
nešto što pripada
svakoj osobi ženskog
pola po samom
rođenju, kao i sva
druga ljudska prava,
ali se ona najčešće
kao takva dovode u
pitanje, odnosno
stalno se postavlja
pitanje o tome zašto
se potencira zaštita
tih prava.
Lejla Arnaut, Žene
ženama
NE ZABORAVIMO ZAKON
ZAKON O ZABRANI DISKRIMINACIJE BIH
Član 12. (Posebne tužbe za zaštitu od diskriminacije)
(1) Lice ili grupa lica koja su izložena bilo kojem obliku diskriminacije,
prema odredbama ovog zakona, ovlašteni su da podnesu tužbu i
traže: a) utvrđivanje da je tuženi povrijedio tužiočevo pravo na
jednako postupanje, odnosno da radnja koju je preduzeo ili
propustio može neposredno dovesti do povrede prava na jednako
postupanje (tužba za utvrđivanje diskriminacije); b) zabranu
preduzimanja radnji kojima se krši ili može prekršiti tužiočevo
pravo na jednako postupanje, odnosno da se izvrše radnje kojima
se uklanja diskriminacija ili njene posljedice (tužba za zabranu ili
otklanjanje diskriminacije); c) da se nadoknadi materijalna i
nematerijalna šteta uzrokovana povredom prava zaštićenih ovim
zakonom (tužba za naknadu štete); d) da se presuda kojom je
utvrđena povreda prava na jednako postupanje na trošak
tuženika objavi u medijima;
(2) Zahtjevi iz stava (1) ovog člana mogu se istaknuti zajedno sa
zahtjevima za zaštitu drugih prava o kojima se odlučuje u
parničnom postupku ako su svi zahtjevi u međusobnoj vezi, bez
obzira na to je li za te zahtjeve propisano rješavanje u redovnom
ili u posebnom parničnom postupku, osim sporova o smetanju
posjeda. U tom slučaju primjenjuju se mjerodavna pravila za vrstu
spora o kojoj je riječ, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(3) O tužbama iz stava (1) ovog člana odlučuje nadležni sud
primjenjujući odredbe zakona o parničnom postupku koji se
primjenjuju u Bosni i Hercegovini, ako ovim zakonom nije
drugačije određeno.
(4) Zahtjev za objavu presude iz stava (1) tačke d) ovoga člana sud
će usvojiti ako utvrdi: (a) da je do povrede prava na jednako
postupanje došlo posredstvom medija ili (b) da je informacija o
postupanju koje krši pravo na jednako postupanje bila objavljena
u medijima, a objavljivanje presude je potrebno radi potpune
naknade učinjene štete ili zaštite od nejednakog postupanja u
budućim slučajevima.
(5) Ako usvoji zahtjev za objavom presude, sud će naložiti da se
presuda objavi u cijelosti. Izuzetno, sud može odrediti da se
presuda objavi u dijelovima ili da se iz teksta presude uklone
određeni lični podaci ako je to potrebno radi zaštite privatnosti
stranaka i drugih osoba, a ne dovodi u pitanje svrhu pružene
pravne zaštite.
(6) Presuda kojom se nalaže objava u medijima obavezuje izdavača
medija u kojem treba objaviti presudu, bez obzira na to je li bio
stranka u postupku.
Par riječi
10
Riječi u slici…
Zaista su zanimljive
statistike koje nudi
izvještaj. Vama
dajemo zadatak da
pokušate
samostalno otkriti
postoji li informacija
o kojem obliku
mobinga se radi i da
li su češće žrtve
žene ili muškarci.
Pregled stanja – poređenje u odnosu na prethodni period
Najveći broj žalbi u izvještajnom periodu, odnosi se na mobing,
kao poseban oblik diskriminacije na radnom mjestu (55), zatim
slijede žalbe na diskriminaciju na osnovu etničke pripadnosti (7),
na osnovu spolnog izražavanja ili orijentacije (7), diskriminaciju na
osnovu nacionalnog ili socijalnog porijekla (6), na osnovu
društvenog položaja i spola (5), na osnovu vjere (2), segregacija
(2), i po jedna žalba zbog uznemiravanja, diskriminacije po
osnovu jezika, veze s nacionalnom manjinom, političkog ili drugog
uvjerenja, imovnog stanja i obrazovanja. Prema procjenama
Ombudsmena, ovi podaci i dalje ne predstavljaju stvaran prikaz
obima diskriminacije, jer i dalje postoje neprijavljeni slučajevi,
zbog generalnog nepovjerenja u institucije, kao i zbog straha od
eventualnih negativnih posljedica po status žrtava.
U tom smislu, Ombudsmeni primjećuju da je konstantno prisutan
visok broj žalbi na mobing283 , da se redovno pojavljuju žalbe na
etničku diskriminaciju284 ali u blago opadajućem broju, ali i da se
sve više predmeta otvara po navodima o diskriminaciji po osnovu
seksualne orijentacije285 (LGBT populacije) ili predmetima
vezanim za govor mržnje, iako je broj žalbi iz posljednje dvije
kategorije gotovo zanemariv u odnosu na ukupan broj predmeta u
Instituciji
Čitav izvještaj potražite na:
http://www.ombudsmen.gov.ba/documents/obmudsmen_doc2017
032310003163bos.pdf
IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA O DISKRIMINACIJI U 2016.
11
Riječi u slici…
Šta mislite, koji
spol preovladava
u ovim
zanimanjima?
JESTE LI ZNALI?
Izvor:
http://www.bhas.ba/tematskibilteni/TB_zene_i_muskarci
_bh_2015_eng.pdf
12
Pjesma u slici...
… da li ste znali da su
gluhoslijepe osobe jedna
od socijalno najosjetljivijih
skupina osoba s
invaliditetom te su upravo
zbog dvostrukog oštećenja
vida i sluha svakodnevno
izložene većoj ili manjoj
diskriminaciji u svojoj
zajednici pa čak i u obitelji.
PRUŽI MI RUKU
Pruži ruku, ne gledaj mane kroz lupu
Ne zavlači se u rupu
Pusti naciju i grupu.
Ne lijepi etikete, ne svrstavaj u koš
Nisu bitne godine, profit ni spol
Budi svoj.
Budi za cilj, nisi za sjest’
Voli predrasude razbit’, hajmo jest’
To su stvari svete, nema veze da li čekaš dijete.
Da je veća plata, da je manja rata
Nema veze ko te izdržava,
Nije papučar ko te podržava.
AUTOR: Melina Karalić, najbolji online debatant za juli
2017.
PJESMOM DA TI KAŽEM
Kada su mi iz CKD-a predložili da
napišem pjesmu o našoj borbi protiv
diskriminacije, nisam znala da li ću
znati, pošto mi puno više odgovara
da pišem literarne sastave.
Inspiracija su mi bili moje kolege
debatanti koji uvijek pokušavaju
pomiriti nepomirene svjetove i učiniti
da razlike između nas nikada ne
budu osnov za diskriminaciju nego
osnov za lijepa druženja i
prijateljstva.
13
Riječi u slici…
Žene imaju bolje čulo dodira
Studija u časopisu “Neuroscience” 2009. godine otkrila je da žene
imaju finije čulo dodira od muškaraca. U spoljnim slojevima kože
nalaze se receptori koji su odgovorni su za čulo dodira, promjene
u teksturi nečega, vibracije, bol itd. Kod žena je osjećaj dodira
dva puta intenzivniji nego kod muškaraca.
Žene imaju bolji sluh
Muškarci imaju pet puta veću šansu da će izgubiti sluh nego
žene. Naučnici kažu da oba pola tokom djetinjstva mogu da čuju
podjednako dobro, ali kasnije usljed raznih životnih situacija, sluh
se gubi. Ženama, u proseku, sluh počinje da slabi s 37 godina, a
muškarcima s 32. Uz to, žene imaju bolji sluh na frekvencijama
iznad 2.000 Hz (cvrkut ptica) dok muškarci bolje uočavaju niže
frekvencije. Sluh žene osjetljiviji je za otkrivanje dečjeg plača.
Žene jače osjećaju mirise
Žene imaju bolji nos za mirise, a razlog za to nalazi se u mozgu.
Studija objavljena prošle godine pokazala je da ženski mozak
sadrži u prosjeku 43 odsto više ćelija i gotovo 50 odsto više
neurona u dijelu zaduženom za mirise. To može biti povezano s
činjenicom da se polovi privlače mirisom svojih tijela.
Androstadienon je hemikalija pronađena u spermatozoidima i u
muškom znoju koja podstiče pozitivno raspoloženje kod žena.
Žene su bolje u razlikovanju ukusa
Žene rado tvrde kako imaju profinjenije nepce, odnosno da bolje
razlikuju ukuse od muškaraca. To je tačno zato što žene imaju
više receptora na jeziku. Naučnici sa Univerziteta Jejl testirali su
muškarce i žene na razne ukuse i 35 odsto žena moglo je da
oseti slatke, kisele i gorke ukuse mnogo intenzivnije od onoga što
se smatra normalnim, dok je u tome je uspelo svega 15 odsto
muškaraca.
DA LI STE ZNALI?
14
Riječi u slici…
Statistike kažu:Kućna pomaćica –
88,3%
Kućni pomagać –11,7%
Bibiliotekarka –91,9%
Bibliotekar –8,1%
Da ne bude da stalno propagiramo prava žena,
zanemarujući prava muškaraca u nastavku vam
dosnosimo informaciju d i muškarci mogu koristit
sprej za samoodbranu. Nedavno smo o ovome
razgovarali i na debatologiji. Šta mislite da li na
ovaj način smanjujemo stepen diskriminacije ili se
radi o unapređenju nekih drugih prava? Šta vi
mislite o ovome?
SPREJ ZA SAMOODBRANU DOSTUPAN I MUŠKARCIMA
Izvor: https://www.hocu.ba/index.php/hocu.info/abcd-
prava-sprej-za-samoodbranu-napokon-dostupan-i-
muskarcima-u-sarajevu/
15
DA LI STE ZNALI?
Da li ste znali da su
u većem dijelu
svijeta (kako u
razvijenim tako i u
manje razvijenim
zemljama) žene
plaćene manje od
muškaraca za isti
posao koji
obavljaju?
Da li ste znali da su
žene u daleko
većem procentu
žrtve partnerskog
nasilja od
muškaraca?
Da li ste znali da u
mnogim zemljama
žene nemaju
zdravstvenu
zaštitu?
Da li ste znali da se
u mnogim
zemljama prekida
trudnoća kada se
sazna da je u
pitanju žensko
dijete?
Da li ste znali da su
žene znatno manje
zastupljene u
politici?
Odgovore nećemo ponuditi na zadnjoj strani, nego kroz
pripreme za debate istražite samostalno odgovore na ova
pitanja i svakako prelistatjte i prethidne brojeve Debatnih
novosti
RAZMISLITE I RECITE - KVISKOTEKA
1.Prema Zakonu o zabrani diskriminacije BiH, šta
je diskriminacije?
2.Koje vrste diskriminacija navodi Zakon o zabrani
diskriminacije BiH?
3. Znate li šta je gluhoslijepa osoba?
4.O kojim vrstama diskriminacije smo govorili u
ovom izdanju Debatnih novosti?
5.Je li diskriminacija na osnovu godina zabranjena
prema Zakonu o zabrani diskriminacije BiH?
6.Prema vašem mišljenju koja je
najdiskriminiranija skupina u BiH?
7.Šta je pozitivna diskriminacija / afirmativna
akcija?
8.Šta mislite o pozitivnoj diskriminaciji /
afirmativnoj akciji?
9.Ko je više diskriminiran u društvu: žene ili
muškarci?
10.Je li dozvoljeno postavljanje ličnih pitanja tokom
intervjua za posao?
11.Ko ima više prilika za zaposlenje: mlađe ili
starije osobe?
12. Ko je zastupljeniji u politici: žene ili muškarci?
13.Ko više zarađuje za isti posao: žene ili
muškarci?
16
Da li ste znali...?
Da li ste znali -
najčešće prevođen
dokument je
Univerzalna
Deklaracija o
ljudskim pravima?
Da li ste znali da
žene zarađuju
manje od
muškaraca za isti
posao?
Da li ste znali da se
djevojke češće
udaju mlađe nego
mladići?
Da li ste znali da
žene moraju raditi
duže i više da bi bile
promovirane na
radnom mjestu?
Da li ste znali da
žene čuju bolje od
muškaraca?
Da li ste znali da su
žene invalidi
diskriminirane i po
osnovu spola i po
osnovu svoj e
invalidnosti?
STRIPOM PROTIV DISKRIMINACIJE
INTERVJU ZA POSAO
Otkrijte šta sve nije u redu u ovom intervjuu za posao pa nam
svakako pišite na [email protected]. Da vam
pomognemo – ima veze sa postavljanjem ličnih pitanja...
17
U julu smo debatirali o diskriminaciji. Svaka
debatna teza postavljena je prema tekstovima
do kojih smo, nažalost, u medijima dolazili. U našoj
zemlji primjeri diskriminacije nisu rijetkost, nego se
ponekad čini da su adaptirana pojava. Mi ćemo
se boriti zajedno sa vama da kroz našu
Debatologiju građankama i građanima, svima
nama, podignemo svijest o štetnosti diskriminacije,
dakako one negativne, kako bismo živjeli u
sretnijem, uređenijem i boljem društvu.
Pogledajmo koje teze su obilježile mjesec juli.
o Sudstvo u BiH treba ubrzati rješavanje
antidiskriminacionih postupaka?
o Problem diskriminacije žena u BiH nije shvaćen
ozbiljno?
o Ukidanje diskriminacije iz izbornog zakona BiH –
put za napredak BiH?
o Treba ukinuti zakonske odredbe kojima se
zabranjuje rad žena pod zemljom – što će biti
korak bliže ka jednakosti spolova i ukidanju
diskriminacije?
Tekstovi u nastavku su
komentari online debatanata
o tezama koje su bile
aktuelne u julu
Za ovu tezu jasno zauzimam
afirmacijski stav jer svi podaci
ukazuju da je diskriminacija
zena u BiH svakim danom u
porastu i da se ne cini nista
efikasno kako bismo taj
problem poboljsali u korist
zena,zrtava diskriminacije.
Prije nego iznesem
argumentacijsku liniju osvrnula
bih se na dosadasnja izlaganja.
Slozila bih se da zenama
itekako porodica predstavlja
problem za karijeru i cesto
muskarci imaju vecu prednost
za zaposlenje.Takodjer,slazem
se i sa time da samo zene
govore o problemu
diskriminacije,odnosno da u
ovu problematiku treba da se
ukljuci kompletno drustvo.
To da zenama za uspjeh treba
daleko vise napora nego
muskarcima nije izjava sa
kojom bih se slozila jer ipak
svako je individua za sebe i na
svoj nacin gradi svoj
uspjeh.Ovom recenicom bismo
diskriminisali muskarce,a mi
zene to ne zelimo jer smo
osjetile na svojoj kozi
diskriminaciju.Zar ne?
Pročitajte...DEBATOLOGIJA
18
IZVOR: http://interview.ba/interview/item/167-b-duska-andric-b-u-bih-
diskriminaciju-ne-shvatamo-ozbiljno
Mediji o diskriminaciji
RAZMISLI I
ODGOVORI
Šta vama pada na
pamet kada se
kaže „osnaživanje
žena”?
Može li novac biti
izgovor za
nepostojanje
zdravstvene
zaštite?
Zbog čega se
žene odriču svoje
imovine?
Kako možemo
razbiti patrijarhalni
model prema
kojem žena ulazi
u brak samo kao
nova radna
snage?
Predlažemo da
ostatak intervjua
pročitate na linku
koji smo postavili.
Teza za debatu:
Zakonom treba
zabraniti ženama
da se odreknu
svoga
nasljedstva
19
IZVOR:
https://www.klix.ba/vijesti/bih/dom-naroda-psbih-danas-o-omogucavanju-
slanja-zena-u-rudnike/170630007
Mediji o diskriminaciji
RAZMISLI I
ODGOVORI
Je li ova inicijativa
dokaz da je bh.
društvo sazrilo za
potpunu
ravnopravnost
muškaraca i
žena?
Šta vi mislite o
radu žena pod
zemljom?
Da li im treba
omogućiti da
biraju ovu
profesiju ili ova
profesija treba
ostati rezervirana
isključivo za
muškarce?
Zašto?
Da li vi znate
ženu koja ima
ambiciju da radi
pod zemljom?
Teza za debatu:
treba dozvoliti
rad žena pod
zemljom?
20
IZVOR: http://direktno.hr/svijet/dijaspora/voditelj-misije-oess-bih-ukloniti-
diskriminaciju-iz-izbornog-zakona-90990/
Mediji o diskriminaciji
RAZMISLI I
ODGOVORI
O kojoj
diskriminaciji se
govori u tekstu?
Je li, po vašem
mišljenju ta
diskriminacija
problem?
Zašto?
Da možete kako
biste vi riješili
problem
diskriminatorskih
odredbi Izbornog
zakona BiH?
Obrazložite!
Teza za debatu:
Svim građanima
BiH treba biti
omogućeno da
biraju i budu
birani za sve
funkcije vlasti u
BiH?
21
Raduje nas da smo i u julu dobili vaša pisma.
Nažalost, ne možemo objaviti sva vaša pisma
ali evo, objavljujemo ovo, u kojem smo dobili i
neke pohvale za naš rad.
Dragi CKD-ovci,
Baš me obradovala kada sam vidjela da u Debatnim
novostima pištete o diskriminaciji. Moja mama je bila
diskriminisana kao žena jer je nisu htjeli zaposliti na
jednom radnom mjestu jer je žena. Mislili su da će njena
uloga supruge i majke ometati njeno izvršavanje
poslovnih obaveza. To su joj skoro pa otvoreno rekli.
Nažalost, ona nije imala dokaze da je u pitanju
diskriminacija, a iskrena da budem, rekla mi je da nema
ni novaca ni živaca da nekome sudskim putem
objašnjavan šta je diskriminacija. Ja se samo nadam da
se nikome ovakva stvar neće ponoviti i drago mi je da
mogi čitati o diskriminaciji i bolje upoznati temu.
Posebno mi se dopada dio: Diskriminacija je/nije. Eto,
puno vas pozdravljam iz Donjeg Vakufa.
L.M
P.S. Mama je našla posao na kojem je ne diskriminišu.
Draga naša L.M,
Baš si nas obradovala tvojim pismom. Nadamo se da
ćeš i u narednim brojevima Debatnih otkrivati šta je sve
diskriminacija, jer kao što smo naveli u prethodnom
broju: Diskriminacija je loše ponašanje, ali
diskriminacija nije SVAKO loše ponašanje.
Uživaj u čitanju i puno ti hvala za lijepe riječi koje si
nam uputila.
Tekstovi u nastavku su
linkovi za uvod u online
debate i teze koje su bile
aktuelne u julu
https://studomat.ba/forum/to
pic/sudstvo-u-bih-treba-
ubrzati-rjesavanje-
antidiskriminacionih-
postupaka/
https://studomat.ba/forum/to
pic/problem-diskriminacije-
zena-u-bih-nije-shvacen-
ozbiljno/
https://studomat.ba/forum/to
pic/ukidanje-diskriminacije-iz-
izbornog-zakona-bih-put-za-
napredak-bih/
https://studomat.ba/forum/to
pic/treba-ukinuti-zakonske-
odredbe-kojima-se-
zabranjuje-rad-zena-pod-
zemljom/
Pročitajte...PIŠEŠ MI, PIŠEM TI
22
Da bi pričali i borili se protiv diskriminacije, prije svega
moramo znati značenje tog pojma. Po definiciji
diskriminacija može biti zasnovana na spolu, rodu,
nacionalnom, vjerskom identitetu, spolnoj orijentaciji,
fizičkim karakteristikama i čini je svaki postupak
razlikovanja i nejednakog tretmana osobe ili grupe
osoba.Gledajući na diskriminaciju u Bosni i
Hercegovini onda primjećujemo veliku
kontradiktornost. Borimo se protiv diskriminacije,
donose se zakoni ali opet u društvu postoji veliki
procenat iste. Ovdje mislim na to da Bosna i
Hercegovina ima već postojece zakone protiv
diskirminacije u svakom vidu ali nažalost primjećena je
velika stopa diskiminicije, čak veća nego što to podaci
prikazuju. To nam predstavlja veliki problem i stvara
napetost kod svake različitosti.Samim kršenjem ovih
zakona i zakona o slobodi mogu reći da je to veliko
nepoštovanje naše države. Uz nacionalne manjine,
gdje posebno mislimo na Rome, u Bosni i Hercegovini
najviše su diskriminisane osobe sa invaliditetom i
LGBT osobe. Diskriminacija prema ovim osobama
zastupljena je u svim sferama svakodnevnog života,
počevši od škole, preko radnog mjesta do politike.
Vratimo li se u historiju, vidjet ćemo da je Bosna i
Hercegovina bila kolaž sastavljen od mnogih naroda,
nacija, vjera i kultura. To je ono što daje posebnost
jednoj državi. Međutim, naša historija nije toliko svijetla
kada u njoj vidimo netrpeljivost među narodima.
Izbijanje rata i uništavanje svog tog
bosanskohercegovačkog šarrenila ostavilo je tamnu
mrlju koja ni nakon dvadeset godina nije izblijedila.
Idalje se osjeti netrpeljivost i diskriminacija, a s tim mi
ne možemo dalje krenuti u budućnost. Ne postoji
nikakvo oružje, tehnika ni taktika za borbu protiv
diskriminacije. Sama srž leži u nama, u ljubavi prema
našoj domovini, poštivanju drugih i otvaranju naših
vidika. Sam pojedinac ne može uraditi ništa, ali naša
država ima mlade na kojima leži njena budućnost.
Moja poruka svima je cijenimo ono što imamo,
poštujmo drugačije i volimo svoje.
Melina Karalić. Donji Vakuf
Slikom da ti kažem
PIŠEŠ MI, PIŠEM TI
23
Došli smo do kraja još jednog izdanja Debatnih novosti. Iskreno se nadamo da
ste naučili nešto novo o diskriminaciji, a u nastavku pročitajte jedan tekst koji
smo dobili od debatantice iz Tuzle:
„Misle ljudi da je diskriminacija velika okrutna zvijer, koju ćete lako prepoznati i
otjerati što dalje od sebe. To nije istina... Diskriminacija je vrlo slatkorječiva.
Ubijedi vas da ste super pametni, da znate sve o svemu i da je normalno da
nekoga ne volite onako i uskraćujete mu prava onako. Diskriminacija govori
tiho isprva. Nalazi naše slabe tačke. Učini da se sjetite svega lošeg što vam je
neko sa, recimo, plavim očima učinio, i da počnete misliti da niko sa plavim
očima nije dobar. Mislite da ste u pravu. Pa naravno, imate iskustvo. Da, ono
je najvažnije... I polako počnete da ne volite osobe sa plavim očima. Onda ih
zamrzite, da biste nastavili biti sigurni da ste najpametniji na svijetu. Javi vam
se ponekad glas razuma u glavi koji vas nagovara da se okanete ćorava
posla, da prestanete da mrzite jer mržnja nikada nikome nije donijela ništa
dobro. Taj isti razum vam kaže da ste učili o logičkim pogreškama i da nikada
jedan primjer ne smijete uzeti kao pravilo za sve ostale slične ljude – one koji
imaju plave oči. Zanemarite taj glas, pogledate u diskriminaciju, a ona vam
umilnim glasom kaže da razum priča gluposti i da ste vi u pravu. Vi i
diskriminacija, to jeste... Odlučite da povjerujete diskriminaciji. Ona je
slatkorječiva, ona vam govori sve što želite da čujete. Vi imate zelene oči a
ljudi sa zelenim očima su dokazano pametniji i bolji od ljudi sa plavim očima.
Dokazano! Pita vas glas razuma gdje je dokazano. Ignorišete ga. Vi ste dokaz.
Ne treba vam više. Idete kroz život, diskriminacija vam pravi društvo, vama je
lijepo. Glas razuma se javlja sve rjeđe. Ne znate da je diskriminacija lagano
trovala glas razuma i on polako umire. To tako traje sve dok... Sve dok vam
neko kaže da ne možete dobiti posao jer imate zelene oči a ljudi sa zelenim
očima dokazano nisu dobri radnici. Vaša diskriminacija šuti. Vaš glas razuma
se javlja, ne možete jedan primjer navesti i da važi kao opće pravilo. To je
nedopustivo! A diskriminacija stoji pored vas, zadovoljno se smješka i trlja ruke
jer je našla još jednu žrtvu kojoj će lako prodati priču da čitava grupa ljudi ne
valja. Onako...
Ne slušajte diskriminaciju! Otjerajte je od sebe. Borite se za sebe i sve druge
oko vas jer samo tako možemo učiniti glas razuma snažinim a diskriminaciju
slabom i bespomoćnom!!!”
UMJESTO KRAJA
24
Debatne novosti, br. 7Juli 2017. godine
SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA
POŽELJNO!Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i
češće
Fra Anđela Zvizdovića 171 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina+387 33 203 668
TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka [email protected]
www.ckdbih.com
ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“Sanja Vlaisavljević
UREDNICA Nadina Balagić
REDAKCIJATijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi
CKD-a.
DTPAnesa Vilić
WEB INFONadina Balagić
IZDAJE I UMNOŽAVACentar za kulturu dijaloga
CKD STRANICA:
https://www.facebook.
com/groups/13420044
3968/?fref=ts
DEBATOLOGIJA:
https://www.facebook.
com/Debatologija?fref
=ts