u ii 3117 13 obveznim udzbenicima

ocjenaustavnostiizakonitostiPravilnikaoobveznimudbenicima...1

ZaprimljenonaUstavnomesudu29.svibnja2013.

podbrojUII3117/2013

UstavnisudRepublikeHrvatskeTrgsv.Marka4,10000Zagreb

PrijedlogzapokretanjepostupkaocjenesuglasnostisUstavomizakonomPravilnikaoobveznimudbenicimaipripadajuimdopunskimnastavnimsredstvimaod23.V.2013.

3x

Predlagatelj:UdrugaNastavniciorganizirano,OIB77576130540,Samoborskacesta6,10090Zagreb;sukladnolanku5.StatutazastupajetajnikDaliborPerkovi,prof.Donositelj spornoga akta: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, DonjeSvetice38,10000Zagreb(unastavku:Ministarstvo).

1.Pravniinterespredlagatelja

Predlagatelj jeneprofitnapravnaosoba,nevladinaorganizacija, strukovnaudrugagraanskogadrutva,ijisuciljevirazvoj,unaprjeenjeipromicanjeuiteljskogazvanjatestrukovnopovezivanjeuiteljainastavnika.

StatutarnedjelatnostipodnositeljaPrijedlogasu:promicanjeautonomijeuiteljauodabiruudbenika,nastavnihsredstava imetodologijerada;sudjelovanjeukreiranjurelevantnihpropisa pomou inicijativa, peticija i prijedloga; suradnja smjerodavnimdravnim tijelima (Ministarstvo obrazovanja) i pravnim osobama s javnim ovlastima(Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanjeodraslih, Nacionalni centar za vanjsko vrjednovanje obrazovanja); poboljanjedrutvenoga i materijalnoga poloaja nastavnika; poticanje strunoga usavravanjanastavnika imeunarodne usporedbe obrazovnih sustava; suradnja s roditeljima ustvaranjusigurnogaozrajaunastaviputempredavanjairadionica;poboljanjeradnihuvjeta (opremljenost kola, broj uenika po razredu, jednosmjenski rad, ukljuenjeuenikastekoama);jaanjeulogenastavnikaustvaranjupredmetnihkurikula.

Predlagateljokupljanastavnike iz svihhrvatskihkrajeva i svihnastavnihpodruja,koji su zainteresirani zahrvatskiobrazovni sustav idosad sudokazalida su spremniraditi na njegovu razvoju i unaprjeenju. Udruga sudjeluje u savjetovanjima ohrvatskomobrazovanju,anekejetemepokrenulautrenutkudokseotomeuopenijegovorilo.Zbogsvojegadjelovanjaizauzetostiprepoznatajeujavnostikaonezaobilazniimbenikusvimraspravamakojeseodnosenatutemu.

Inicijativupredlagatelja,prijedlog reformepedagokoga sustavado sada je svojimpotpisom poduprlo vie od osam tisua uitelja i nastavnika koji rade u hrvatskihkolama.MrenestraniceUdrugetjednoimajuod10do50tisuaposjeta.

ocjenaustavnostiizakonitostiPravilnikaoobveznimudbenicima...22.PovodobraanjaUstavnomusudu

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta donio je 23. svibnja 2013. Pravilnik oobveznim udbenicima i pripadajuim dopunskim nastavnim sredstvima (u nastavkuPravilnik),klasa60209/1301/00016,ur.broj53321130001(Prilog1).

VijestopotpisivanjuPravilnika(Prilog2)iobjavudostupnostiskeniranogaPravilnika(Prilog 3)Ministarstvo je objavilo na svojimmrenim stranicama 24. svibnja 2013.naveer.http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12471&sec=1933

PravilnikjonijeobjavljenuNarodnimnovinamanitijestupionasnagu.Utoki7.2.odlukeUI5654/2011od15.veljae2012.(NN20/12)UstavnisudRH

utvrdio je: Ne postoje ustavne zapreke za odluivanje Ustavnoga suda u skladu slankom 125. alinejama 1. i 2.Ustava i prijeno to zakoni odnosno drugi propisi usmislulanka90.stavka1.Ustavastupenasnagu.Stogajeovajprijedlogpravodoban,aUstavnisesudonjemumoe izjasniti iprijenegoPravilnikstupinasnagu,dapae,poeljno je da to uini, ili da barem privremenommjerom odgodi nastup pravnihposljedicastupanjanasnaguspornogaPravilnikazbog tekihposljedicazaobrazovnisustavkojebionemogleizazvati.

I.OFORMALNOJNEUSTAVNOSTIINEZAKONITOSTICIJELOGAPRAVILNIKA

3.PostupovnaneustavnostinezakonitostPravilnikaZakonoudbenicimazaosnovnuisrednjukolu(NN27/10i55/11)odreuje:

lanak10.(1) NaPopisuudbenikaipripadajuihdopunskihnastavnihsredstavanalazeseudbenicii

pripadajuadopunskanastavnasredstvakojisuPravilnikomoobveznimudbenicimaipripadajuimdopunskimnastavnimsredstvimautvrenikaoobvezniiimajupozitivnostruno miljenje o usklaenosti s nacionalnim i predmetnim kurikulumom iUdbenikimstandardom.

...(4) Pravilnikizstavka1.ovoglankadonosiministarnaprijedlogstrunogpovjerenstva.(5) Struno povjerenstvo iz stavka 4. ovog lanka ima sedam lanova koje imenuje

ministar, iz reda uitelja i nastavnika te predstavnika strunih udruga iz podrujaodgojaiobrazovanja.

Nasuprot tome,Ministar je donio Pravilnik na svoju ruku, a ne sukladno l. 10.stavku4.Zakonaoudbenicimazaosnovnu isrednjukolu,tj.naprijedlogstrunogapovjerenstva izlanka10.stavka5.Zakonaoudbenicimazaosnovnu isrednjukolu.IzravnuzakonodavnudelegacijuukonkretnomsluajuMinistarnije imao.Onnijebioovlaten na vlastitu pobudu donijeti ovaj Pravilnik. Time je prekoraio svoje ovlasti.ZbogtogajePravilnikucijelostinesuglasansodredbama:

lanka18.organskogaZakonao sustavudravneuprave (NN150/11 i12/13):Ministri...donosepravilnike...zaprovedbuzakona...kadsunatoizrijekomovlateni,ugranicamadaneovlasti.

lanka5.stavka1.Ustava:URepubliciHrvatskojzakonimorajubitiusuglasnostisUstavom,aostalipropisiisUstavomisazakonom.

Ministarstvo obrazovanja u javnoj je raspravi 10. svibnja 2013. bilo upozoreno ipozvanodaobjaviimenalanovaStrunogapovjerenstva(Prilog7,toka1).


Ministarstvo seo tomedodanasnijeoitovalopa senemoepretpostavitida jeStruno povjerenstvo ipak bilo imenovano, makar potajice, i da je ono MinistrupredloilodonoenjePravilnika, i touoblikuukojem jedonesen,nakonuzimanjauobzir rezultata javne rasprave. Zbog svega toga Pravilnik u cijelosti valja smatratinesuglasnimzakonu.

RadiotklanjanjaopasnostiprotekavremenaipravnihuinakamoebitnogstupanjanasnaguPravilnika,predlaesedagaUstavnisuducijelostiponiti.

Opreza radi, eli se istaknuti idrugeokolnostiokojimabidonositelj,umoguemponovljenom postupku donoenja,morao voditi rauna, a Ustavni ih sud ve sadamoeuzetiuobzir.4.Izigravanjejavnerasprave

lanak22.Zakonaoprocjeniuinakapropisa(NN90/11)propisuje:(1) Nakon to Struninositelj izradepropisa izradipropis i Prijedlog iskaza,duan ih je

stavitinajavnuraspravujavnostiizainteresiranojjavnostiutrajanjuodnajmanje15donajvie30dana.

(2) Javna rasprava iz stavka1.ovoga lankaprovodi senanainkako jeovimZakonomodreenozaprovedbusavjetovanjaoNacrtuprijedlogaiskaza.

Osavjetovanju,tj.dovretku javneraspravelanak19.stavak4.Zakonaoprocjeniuinaka propisa odreuje: Nakon provedenog savjetovanja, Struni nositelj izradepropisa je putem svog Koordinatora duan razmotriti sve primjedbe, prijedloge imiljenjajavnostiizainteresiranejavnostinaNacrtprijedlogaiskazateoprihvaenimineprihvaenim primjedbama i prijedlozima obavijestiti javnost i zainteresiranujavnostputemsvojeinternetskestranice.

Povratna informacija o javnoj raspravi jo uvijek nije dostupna pa se ne moesmatratidajejavnaraspravaprovedena.

Bezobzira je lidonositeljukonkretnom sluaju trebao formalnopostupatipremaZakonuoprocjeniuinakapropisa,onjeustvarnostimoraonapravitiProcjenuuinkadosadanjegaPravilnikaoobveznimudbenicimaipripadajuimdopunskimnastavnimsredstvima (NN 40/10), tj. dati ocjenu dosadanjega stanja, ciljeve koje namjeravapostiinovimodredbamaterazlogezakonkretnanovarjeenja.

Naime, zbog ega bi inae iao donositi novi propis umateriji gdje je zakonskaobveza ve bila zadovoljena, i to prije tri godine, u roku propisanim lankom 34.stavkom3.Zakonaoudbenicimazaosnovnuisrednjukolu?

Aakojeve iaoprocjenjivatiuinakdosadanjegaPravilnika,tenakrajupotpisatinoviPravilnik,donositeljnijemogaozanemaritiustavneodredbe:

RepublikaHrvatska[...]je[...]demokratskaisocijalnadrava.(l.1.st.1.) vladavina prava i demokratski viestranaki sustav najvie su vrednote ustavnoga

poretkaRepublikeHrvatskeitemeljzatumaenjeUstava(l.3.) Svatko je duan drati se Ustava i prava i potovati pravni poredak Republike

Hrvatske.(l.5.st.2.) Svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za

ogranienjemusvakompojedinomsluaju.(l.16.st.2.) Drava titi materinstvo, djecu i mlade te stvara socijalne, kulturne, odgojne,

materijalneidrugeuvjetekojimasepromieostvarivanjepravanadostojanivot.(l.62.)


Tjelesno iduevnooteeno isocijalnozaputenodijete imapravonaosobitunjegu,obrazovanjeiskrb.(l.63.st.3.)

Obrazovanje je u RepubliciHrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, uskladu s njegovim sposobnostima. Obvezno obrazovanje je besplatno u skladu sazakonom.(l.65.)

Nijemogao zanemariti niti kako je, prema lanku 11. stavku 5. Zakona o procjeniuinaka propisa, jedno od etiriju mjerila: uinak na socijalno osjetljive i drugeskupinesposebniminteresimaipotrebama,teje,premalanku5.Uredbeoprovedbipostupka procjene uinaka propisa (NN 66/12),morao doi do zakljuka da sporniPravilnik ima vrlo znaajan uinak na pristup obrazovnom sustavu i posljedice nanjega.

Sa aljenjem valja ustvrditi kako takozvane javne rasprave koje organiziraMinistarstvo znanosti, obrazovanja i sporta uope nisu javne rasprave, negoprikupljanje individualnihmiljenja koje seobavlja tek tolikoda se zadovolji forma iostavi laan dojam komunikativnosti i demokratinosti donoenja odluka uMinistarstvu.

Svojimpostupanjemod26. travnjado24. svibnja2013.donositelj spornogaaktaprekriojeiKodekssavjetovanjasazainteresiranomjavnouupostupcimadonoenjazakona,drugihpropisaiakata(NN140/09)ito:

poglavlje I. (Jedno od temeljnih obiljeja suvremenih demokracija jest razvijenocivilnodrutvokojese, izmeuostalog,ostvarujeuotvorenomdijalogu,suradnji,pa ipartnerstvu graana, organizacija civilnoga drutva, odnosno openito zainteresiranejavnosti s javnim i dravnim institucijama. Prihvaanje takve aktivne uloge graana,otvorenosti i javnosti kao temeljnih vrijednosti znai i spremnost dravnih i javnihinstitucijanapoduzimanjedjelotvornihmjerasavjetovanjasazainteresiranomjavnouupostupcimadonoenjazakona,drugihpropisaiakata.)

poglavlje III. alineju 3. (Ukljuivanje razumijeva vii stupanj dvosmjernog procesaputem kojega su predstavnici zainteresirane javnosti aktivno ukljueni u utvrivanjejavnepolitike,primjericekroz lanstvou radnim skupinama za izradu zakona,drugogpropisailiakta.)

poglavlje V. toku 2. (Dostupnost i jasnoa sadraja postupka savjetovanja.Obavijesti ipozivina savjetovanjeoobjavljenimnacrtima trebajubiti jasni i saetiuznavoenje svih informacija potrebnih za lake prikupljanje oitovanja zainteresiranejavnosti.) budui da adresa elektronike pote, koju je donositelj 26. travnja2013. oglasio (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12405&sec=1933, Prilog 5) zakoordinacijujavneraspraveopobijanomPravilnikunijepostojalainepostoji(kakojejavnoupozoravanotijekominakonjavnerasprave,prilozi6i8).Tkose,naime,tamoobratio,s te je adrese dobio automatski odgovor:

Neisporuivo. Nije uspjela isporuka ovim primateljima ili popisima za raspodjelu:[email protected] primateljevu sustavu za razmjenu epote nijepronaena primateljeva adresa epote. Microsoft Exchange nee pokuavati ponovoisporuiti ovu poruku. Provjerite primateljevu adresu epote i pokuajte ponovo poslatiporukuilidostavitesljedeidijagnostikitekstadministratorusustava.

Koliko jeMinistarstvustalodo javneraspravenajboljepokazujeinjenicadataadresa nije aktivna, niti je Ministarstvo oglasilo koja je zamjenska adresa ufunkciji,daprekonjezainteresiranimogusudjelovatiujavnojraspravi.

poglavljeV.toku4.(Povratnainformacijaouincimaprovedenogsavjetovanja.Oitovanjazainteresirane javnosti kao i saeto objedinjeno obrazloenje neprihvaenih primjedbi naodreeneodredbenacrtajavnoseobjavljujunainternetskojstranicitijelanadlenogzanjegovu


izradu ili na drugi odgovarajui nain, kako bi se vidio uinak savjetovanja u postupcimadonoenjazakona,drugihpropisaiakata.)jerpovratneinformacijenema.

Takvim postupanjem donositelj spornoga akta kri i vlastito priopenje od 26.travnja 2013.: Nakon zavretka savjetovanja sa zainteresiranom javnou, pristiglikomentari,primjedbeiprijedlozibiteobjavljaninamrenimstranicamaMinistarstva,uz obrazloenja o prihvaanju ili neprihvaanju. (Prilog 5).U svakoj imalo istinskoj,stvarnoj javnoj raspravi, prvo bi bio objavljen njezin ishod (jer bez toga ona nijeprovedena),atekzatimpropisnikformalnodonesen.

Europski je i hrvatski standard da organizacijski ili kadrovski problemi(preoptereenost poslom, nedostatni ljudski resursi, nestrunost ili potplaenostslubenika)nisuvaljana isprikadravnih tijelima za sporost ilinepostupanje, tj.dauovomsluajune ispriavajuministraza izigravanjejavneraspraveneobjavomnjezinihrezultata. O tome je ustaljena praksa u postupcima zatite prava na razumni rokEuropskogasudazaljudskapravauStrasbourgu

Dokaz: toka 51. presude Buchholz protiv Njemake od 6. svibnja 1981., toka 29. presudeZimmermanniSteinerprotivvicarskeod13.srpnja1983.,GuinchoprotivPortugalaod10.srpnja1984.,Union Alimentaria Sanders SA od 7. srpnja 1989., Brigandi protiv Italije od 19. veljae1991., toka20.presudeG.H.protivAustrijeod3. listopada2000., toke59.presudeHorvatprotivHrvatskeod26.srpnja2001.,idruge,

UstavnogasudaRepublikeHrvatskeDokaz:odlukeUIIIA880/2002od10.srpnja2002.(NN83/02),UIIIA666/2002od13.prosinca2002. (NN 9/03),UIIIA1100/2002 od 17. sijenja 2003. (NN 16/03),UIIIA1520/2002 od 19.veljae2003.(NN41/03),UIIIA2905/2002od7.travnja2003.(NN72/03),UIIIA1511/2002od14. svibnja 2003. (NN 90/03), UIIIA3299/2002 od 21. svibnja 2003. (NN 111/03), UIIIA1397/2002od21.svibnja2003.(NN97/03),UIIIA521/2003od3. lipnja2003.(NN102/03),UIIIA474/2003od3.lipnja2003.(NN108/03),UIIIA3005/2002od11.lipnja2003.(NN106/03),UIIIA1353/2003.od17. rujna2003. (NN155/03),UIIIA2421/2003.od28.sijenja2004. (NN15/04),UIIIA2303/2003od3.oujka2004.(NN33/04),UIIIA905/2003od5.svibnja2004.(NN58/04),UIIIA799/2004od9. lipnja2004.(NN86/04),UIIIA3688/2003od30. lipnja2004.(NN97/04),UIIIA3527/2003od30.lipnja2004.(NN98/04),UIIIA589/2003od7.srpnja2004.(NN100/04),UIIIA544/2004od7. srpnja2004. (NN100/04),UIIIA3914/2003od22. rujna2004.(NN141/04),UIIIA1882/2004od12. listopada2004. (NN151/04 i10/05),UIIIA321/2004od25. listopada2004. (NN159/04),UIIIA2891/2002od27. listopada2004. (NN162/04),UIIIA3046/2004od15.veljae2005.(NN37/05),UIIIA2994/2004od8.oujka2005.(NN37/05),UIIIA461/2005od12.svibnja2005.(NN69/05),UIIIA582/2005od27.lipnja2005.(NN84/05),UIIIA1997/2004od30. lipnja2005.(NN90/05),UIIIA686/2004od11.srpnja2005.(NN90/05),UIIIA904/2004 od 11. srpnja 2005. (NN 90/05), UIIIA2119/2004 od 12. srpnja 2005. (NN88/05),UIIIA2036/2004od8.rujna2005.(NN110/05),UIIIA3313/2004od21.rujna2005.(NN123/05), UIIIA3382/2004 od 21. rujna 2005. (NN 126/05), UIIIA863/2005 od 12. listopada2005.(NN130/05),UIIIA2069/2005od26.listopada2005.(NN137/05),UIIIA1941/2005od9.studenoga 2005. (NN 139/05),UIIIA1679/2005 od 16. studenoga 2005. (NN 146/05),UIIIA1187/2005od16. studenoga2005. (NN146/05),UIIIA988/2005od16. studenoga2005. (NN146/05),UIIIA3874/2005od24.studenoga2005.(NN149/05),UIIIA1734/2004od8.prosinca2005. (NN 5/06),UIIIA2588/2005 od 13. prosinca 2005. (NN 8/06),UIIIA3087/2003 od 20.studenoga2006.(NN132/06),

isvihhrvatskihsudova.injenicadaslubeniciMinistarstvaobrazovanjaneraspolauljudskim resursima ivremenomdabi stigliobraditiprispjele reakcije ioitovati seonjima, upuuje na uzaludnost javne rasprave. Svaki ministar sklon potovanju

ocjenaustavnostiizakonitostiPravilnikaoobveznimudbenicima...6procedure bio bi priekao s potpisivanjem propisnika barem dok ta vrsta forme nebude zadovoljena.Stogavalja zakljuitida javna raspravanije ispunila svoju svrhu,aMinistarnijepotovaoninjezinuformunisadraj.

Budui da prijedlozi koje su lanovi i suradnici Udruge Nastavnici organiziranouputiliujavnojraspravinisuprihvaeni,nitijeobrazloenozbogeganisu,sveupuujeda je donositelj pobijanoga propisnika jo jednom u raskoraku sa stajalitem,proklamiranim 16. travnja 2013. (oito samo reda radi): smisao javne raspraveupravojeutomedaonarezultirapromjenamausadraju,pokaelisetopotrebnimistrunoopravdanim.

SvakufizikuipravnuosobuobvezujeshvaanjeUstavnogasuda:demokratinostprocedureuokvirukojeseodvijadrutvenidijalogopitanjimaodopeg interesajestonotosamakt,kaoishodteprocedure,moeodreditikaoustavnopravnoprihvatljivili neprihvatljiv (toka 8. odlukeUII1118/2003 od 22. svibnja 2013. NN 63/13).Stoga opisane okolnosti izigravanja javne rasprave utiru put prema zakljuku da jeishodpostupka(pobijaniPravilnik)ustavnopravnoneprihvatljiv.

Rije je o strukturnoj povrjedi postupka zbog kadrovske politike, ustroja rada,ignoriranjazahtjevademokracije,pravilapravnestrukeipotrebaobrazovnogasustava.

Daobavjeivanje javnostio rezultatima javne raspravenijeprioritetMinistarstvapotvruje injenica to na mrenim stranicama MZOSa, lijevo, u rubrici Javnarasprava, 29. svibnja 2013. stoji oglaena javna rasprava o sedam nacrta pravilnika,iakojejavnaraspravazanjihestzavrila(zanekejo3.travnja2013.).StogajeoitodaMinistarstvone tvrdida je javna rasprava zavrena (takvibiaktibiliprebaeniurubrikunie, Zavrena javna rasprava),pa seuustavnosudskompostupkupostavljapitanje moe li se donositi propisnik dok javna rasprava o njemu nije dovrena(objavomnjezinihrezultata)?

5.Nunostprocjeneuinakauponovljenomnormiranju

Osimodgovoranapitanjemoelisedonositipropisnikprijenegoseobjaverezultatijavne rasprave, jedinimogui lijek za ovo stanje jest da, osim ponitenja spornogaPravilnika(imeenasnazidodaljnjegaostatiistoimeniPravilnikiz2010.),Ustavnisudzbog uoenih i uestalih nepravilnosti u normativnoj djelovanju ministra znanosti,obrazovanja i sporta,naosnovi lanka 31. stavka 5.Ustavnoga zakona oUstavnomsuduRepublikeHrvatske naloi donositelju da, odlui limijenjati ga ili donositi noviPravilnikutojtvari,prethodnojavnoprovedepostupakizPriloga1.Uredbeoprovedbipostupkaprocjeneuinakapropisa,tj.da:

1.opieproblemkojisenamjeravarijeitinormativnimrjeenjem,odnosnostanjezbogkojeg jetutvarpotrebnodrukijenormirati(primjerice,kakvo jemiljenjestruka pojedinih predmeta, a posebno didaktiara i metodiara, s koliko biknjinihnaslovatrebalopokrivatinastavupojedinihpredmeta),

2.opieciljkojiseelipostiinormativnimrjeenjem,3.navedeadresate,4. objasni normativno rjeenje (izraene teze propisa) i utvrdi nenormativno

rjeenjekojimbisetakoermogaopostiicilj,5. odredi vremenski okvir za rjeavanje problema i postizanje navedenog cilja te

objasnimogueprepreke,rizikeurjeavanjuproblema,


6.pokoriseredoslijedukoji jeZakonomoudbenicimapredvien(prvosemorajudonijetinacionalniipredmetnikurikuli,paUdbenikistandard,atekpotomovajPravilnik)ilipriznadatrebapromijenitiZakonoudbenicimaakoseeledonositinoviprovedbenipropisibeznovihpredmetnihkurikula,

7. izjasniseoutjecajimapromjenePravilnikanatrinonatjecanje inavedekolikose veliki financijski uinci oekuju u pogledu osiromaenja roditelja (posebnoimajui na umu ustavno jamstvo o besplatnosti obrazovanja!) i u pogledupoticanja grafike industrije (zarada nakladnika, knjiara, tiskara, autora irecenzenata), u pogledu sprjeavanja podmitljivosti i potkupljivosti priocjenjivanjuiodabiruudbenikihkompletateupogleduzbunjivanjanastavnikaskraenim udbenikim kompletima pri nepromijenjenom nastavnom planu iprogramu,

8.navedekakvi seuinciodnormativnoga rjeenjaoekujunadravniproraun iproraunejedinicalokalneipodrunesamouprave,

9.navedekakveeuinkenormativnorjeenjeimatinasocijalnoosjetljiveskupine,interesneskupineudrutvuodnosnodrutvoucjelini,aposebnonaobrazovnisustav, stanje socijalnih prava graana, kupovnu mo roditelja i skrbnika,socijalnu ukljuenost graana i zatitu posebnih skupina ljudi (s novimudbenicimaprestajemogunostnasljeivanjastarihilinjihovakupnjapomnogopovoljnijojcijeni),

10.navedehoe linormativno rjeenjeutjecatinaokoli,odrivi razvoj i s timusvezinazdravljeljudi,

11. navede oekivani broj postupaka i potvrdi pripremljenost Ministarstva zaprovedbu uvrtenja novih udbenikih kompleta na Popis udbenika ipripadajuihdopunskihnastavnihsredstava(izl.10.Zakonaoudbenicima);zadonoenjeodluka:oimenovanjimastrunihpovjerenstava,oobustaviodnosnoprekidupostupka zbog zatiteautorskihprava,o (ne)uvrtavanjuuKatalog,opovlaenjuudbenika,obrisanjuudbenika,ouvrtavanjunaKonanu listu,onajvioj razini cijene, o izmijenjenoj cijeni, o prigovorima nakladnika; zaprovedbu upravnog/inspekcijskog nadzora; za promjenu Kataloga obveznihudbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava (u Katalogu je ovogatrenasveukupno2.981naslov:1.313zaosnovnukolu,573zagimnazije,1075zastrukovnekolei20atlasa),vezanozaadresateiskojimtonociljem,

12. navede hoe li za postizanje cilja biti nuan povezani rad vie tijela dravneuprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i tijela lokalne i podrunesamouprave,

13.navedesaznanjaiprimjerenakojijenainistiproblemrijeenuzakonodavstvuzemaljaEuropskeunijeodnosnotreihzemalja.

teuzodgovorenatapitanjapriloiTezeosadrajupropisakojepotpisujeStrunopovjerenstvoizl.10.st.5.Zakonaoudbenicima.

6.Oproklamiranimciljevimaudbenikereforme

Ministar obrazovanja u aktu od 26. travnja 2013. (Prilog 4) utvrdio je tri ciljareforme:

1. kvalitetnijiudbenici(nemogue, jersedozadanogaroka,3. lipnja2013.oninestignunapraviti);


2. jezinousklaeniudbenici (nemogue, jernoviPravopis jonijedonesenniproglaenobveznim);

3. lakekolsketorbe.Akojeglavnasvrhareformerastereenjeuenikihtorba,sredstvozapostignue

toga cilja manje je u normativnim mjerama (donoenju propisa), a mnogo vie unenormativnimudobrojvoljiiorganizacijikola.

U mnogim je kolama uvedena jednosmjenska nastava pa djeca, ako ostajuposlijepodne u kolskom boravku,mogu uiti, ponavljati i rijeiti domae zadae ukoli.Uvoenjemosobnihpretinaca(uenikihormaria)ueniciknjigemogupohranitiunjihukoli,teodkueinatragnemorajunosititorbe,pogotovoneteke.

Tamogdjenemaostavljanja knjigau koli,malompreinakom rasporedamogu seuvestibloksatovizapredmetekoji imaju ipraktinidio,primjericeubiologiji,kemiji,fizici, i time zadrati pozornost uenika i zanimljivost nastave. Smanjenjem brojapredmetapojedinihdanaautomatskisesmanjujeiteinatorbe.

Veliko je odtereenje kolske torbe mogue i planiranjem rada, da nastavnikunaprijed obavijesti uenike i oni ga posluaju, koja im tono nastavna pomagalatrebaju za sljedei susret.Udbenik iba sviprateinaslovi (radnabiljenica, zbirkazadataka,atlas)sigurnonisununinasvakomsatu.

Ako je Dravi stalo da uenika torba bude laka, onda bi mogla pomoi rastgospodarstva iodnakladnikakupitipo jo treinugodinjenaklade svihudbenikihnaslova da na svakoj kolskoj klupi uenike eka po jedan udbenik, pa da iz njegajednog,podvojeuklupi,pratenastavu,avlastiteudbenikedrekodkueda iznjihue.Takoihnebimoralinositi.

II.OMATERIJALNOJNEUSTAVNOSTIINEZAKONITOSTINEKIHODREDABAKaotojeuvodnoistaknuto,UdrugaNastavnicizajednozauzimasezaodgovornost,

autonomiju i dostojanstvo nastavnikoga poziva. Nasuprot tome, ustrajavanjeMinistarstva u birokratskom normiranju nastavak je postupka pretvaranja kole uvrtie,nastavnikau inovnikeMinistarstvaobrazovanja,uenikaustrojevezauenjenaizust, nastavak je udaljavanja roditelja iz obrazovnoga sustava i produbljivanjementalitetapremakojemukoleslueuvanjudjecedokroditeljirade.Stogaseuovojsituaciji,uoekivanjuStrategije izakonkojienapravitinuanzaokretuobrazovnojpolitici,ovdjevaljausredotoitinauklanjanjeneustavnihinezakonitihodredaba.7.Normiranjepomourijeiodnosno

Pravilnikneutvrujejednoznaansadrajpredmetasvojegaureenja,tj.potrebanbrojudbenika i/ilipripadajuihdopunskihnastavnihsredstava.Drugimrijeima,nijenedvosmislenopropisanokolikosetonoknjinihnaslovaprimjenjujekaoobvezniunastavipojedinogapredmeta.

(Usput valja upozoriti na problem da hrvatskim pravom nije odreen krovninazivnik koji bi izrekao blii rod /genus proximum/ za udbenike i dopunskanastavnasredstva.Modabi,alitojedunostzakonodavca,pogoenarijebilauilo,imenica srednjega roda koja znai sredstvo, pomagalo za praktinu i zornu kolskunastavu/Rjenikhrvatskoga jezika,ur. Jureonje,Zagreb,2000.,str.1290/.Nakladnici iknjiarirabeizrazudbenikikomplet,iakotopodrazumijevadaseuilozapojedinipredmetuvijek sastoji od vie dijelova (radi vee zarade oni bi to i eljeli). No, za mnogepredmetepropisano jeda jedovoljansamo jedanknjininaslov (udbenik)pameu

ocjenaustavnostiizakonitostiPravilnikaoobveznimudbenicima...9trgovcimarairenipojamudbenikikompletnijeprikladan.Radijasnoe,zakonodavacbimoraonormiratizajednikinazivakzaradnematerijalekojisuobvezniunastavi.)

IzvorproblemajesttotoseuPravilnikuak40putapojavljujeprilogodnosno.Odnosnoznaito jest izapravo (VladimirAni,Rjenikhrvatskoga jezika,Zagreb,1991.,str.404).TomoMareti(Rjenikhrvatskogailisrpskogajezika,svezak38,UZagrebu1922.,str.641)objanjavada je rijenainjenaunovije vrijemeprema ruskom ida senanjemakiprevodikaobeziehungsweise[dotino,odnosno],nalatinskikaorespective,naengleskikaorespectively,natalijanskirispettivamente.Potekoaje,dakle,touporabaprilogaodnosno zamagljuje jednoznanostodredaba ionemoguuje jedinstvenuprimjenu.Tajizrazraspruje,razvlaiimijenjanormutesprjeavanjezinotonoutvrenje.

emu iscrpno navoenje, naizgled sveobuhvatno, a zapravo izbirljivo? To jetaksativnonabrajanjekojeostavljaalternative,negdjeakietiriopcije,alinesadravamjerilazaizbor.Akotajizborpreputadiskrecijskojocjeni,problemjetoneodreujetkoikakoodluuje,trebajuli,primjerice,zanastavupovijestiilizemljopisauosnovnojkoli,ueniciimati:(a)udbenik,(b)udbenikiradnubiljenicu,(c)udbenikiatlasili(d)udbenik,radnubiljenicuiatlas.Naprotiv,propisujedasesvakiodtaetirisklopasmatrajuobveznimazauporabuunastavnomiodgojnoobrazovnomraduuosnovnojisrednjojkoli isluezarealizacijunacionalnoga ipredmetnogakurikuluma,odnosnoredovitoganastavnogplanaiprogramatezasamostalnouenjekodkue(l.1).

Odreivanje sadraja obveznih uila pomou odnosno vrluda izmeu dopusne,preporuene irastavne inaice,alinije istinskialternativno jerneodreujeokolnosti,razlogeiliosobuovlatenuodluitikadailizatojednainaicaiskljuujedrugu(i3.i4.),iliprevladavanadostalima.Takvovezivanjemeusobnoiskljuivihrjeenja(trebalizanekipredmetpribaviti1,2ili3knjinanaslova,ikoja)protivisepravnojsigurnosti.

Tako su za geografiju i povijest u osnovnoj koli (l. 3.) predviene akpo etirikombinacijeobveznihudbenikihkompleta:1.samoudbenik,2.udbenik iradnabiljenica,3.udbenikiatlasi4.udbenik,radnabiljenicaiatlas.Nikakvihobjanjenjakada, zato, kako se primjenjuje koja od njih. To nije normiranje reda negoprogramiranjenereda,kaosa!

Prema istom,3. lanku, zahrvatski jezikoddrugogadoosmoga razredaosnovnekole, zamatematikuodpetogadoosmoga razredaosnovne kole, za strani jezikusvim razredimaosnovnekole,zaprirodu idrutvo,prirodu,biologiju, fiziku,kemiju,vjeronauk, latinski i grki, normira se dvostrukost moguih sastava uila. To jekombinacija od najmanje 86 udbenikih kompleta u osnovnoj koli, a ovisno orazredimaukojimaseuejeziciivie.

U srednjoj koli predviene su po dvije kombinacije obveznih uila za hrvatskijezik,matematiku, strani jezik,biologiju, fiziku, kemiju, geografiju,povijest, latinski igrki(l.4.st.1.).

Za strukovne nastavne predmete u srednjoj koli predviene su po tri moguekombinacije(l.4.st.2.).

U nastavi na jeziku i pismu nacionalnihmanjina od drugoga do osmoga razredaosnovnekoleiusrednjojkolipredvienesupodvijekombinacije(l.5.st.1.alineje1.i2.),azapredmetjezikikulturanacionalnemanjineuosnovnojiusrednjojkoliakpotrikombinacije.

Smjernickad jekojaodkombinacijadoputena,preporuena ilikoja jepravilo,akojesuodnjihiznimkeizatonema.


Preuivanje tih injenicau ime iskljuivo formalneocjeneustavnosti i zakonitostiznailobipristatinanovitrendpremakojempropisnemorabitijasan,jezgrovit,dobroodmjerensjednoznanimzahtjevomupuenimadresatu.

Nasuprottome,pravneformulacijeutekstupravnihpropisanetrpedvosmislenostupotrijebljenih izraza (IvoBorkovi,Postupak itehnika izradepravnihpropisa,Zagreb,1985.,str.100).

PravilnikseprotiviobvezujuempravnomshvaanjukojejeUstavnisudRHzauzeo:zakonodavac[je]duanurediti[materiju]takodaobveze[...]svedenarazumnumjeruu skladu s naelom razmjernosti i da ih uredi jednoznano, precizno i predvidljivo,pazei na pravnu jedinstvenost i unutarnju pravnu dosljednost ureenja tih obveza(osobitokad je rijeomeusobnojusklaenosti [vie zakona]) (toka24.odlukeUI425/2009od19.srpnja2012.NN90/12)

UOdluciUI722/2009od6.travnja2011.(NN44/11)UstavnisudRHizniojevananaelaoodreenosti,preciznostiijednoznanostipravnenorme:

5.1.Ustavni sud smatra nespornim da adresati pravne norme nemogu stvarno ikonkretno znati svoja prava i dunosti te predvidjeti posljedice svojeg ponaanja akopravnanormanijedovoljnoodreenaiprecizna.Zahtjevzaodreenouipreciznoupravne norme predstavlja "jedan od temeljnih elemenata naela vladavine prava"(presudaEuropskogsudaupredmetuBeianprotivRumunjske,6.prosinca2007.,zahtjevbr.30658/05,39:"...constitue l'undeslments fondamentauxde l'Etatdedroit") ikljuan je za postanak i odranje legitimiteta pravnog poretka. On osigurava dademokratski legitimirani zakonodavac samostalno zakonom razrauje temeljnaprava islobode, da izvrna i upravna vlast raspolau jasnim zakonskim i podzakonskimregulatornimmjerilima za svoje odluke te da sudbena vlast i sudovimogu provoditikontrolu zakonitosti pravnog poretka (presuda njemakog Saveznog ustavnog suda 1BvR 370/07od 27. veljae 2008., 209). Kad se taj zahtjevnepotuje,neodreeni ineprecizni zakoniustavnopravnonedoputenodelegirajudijeloveovlastizakonodavcanasubjektivnorjeavanjeodupravnihisudbenihvlasti.

Ustavni sud podsjea da zahtjev za odreenou i preciznou pravne norme nijesamo semantiki zahtjev koji trai da se odnos izmeu njezina adresanta i adresataodvija uz tomanje komunikacijske neodreenosti. Ti su zahtjevi temeljnamjerila zanormativnuregulacijusvihsluajevaukojimaodgovornapitanjeiznalaenjaitumaenjamjerodavnogpravanebibiojednoznaan.

Ustavni sudnapominjeda se zahtjevi zaodreenou ipreciznoupravnenormemoraju smatrati sastavnim dijelom naela vladavine prava na podruju svih granaprava jerbinjihovo zanemarivanjeugrozilodruge sastavnicenaelapravne sigurnostikaodijelanaelavladavineprava,osobitozahtjevezajedinstvenomprimjenompravatepotovanjemuinakapravomonihpresudaidrugihodlukatijeladravneijavnevlasti.

5.2. Zahtjev za odreenou i preciznou pravne norme ima pozitivni i negativnismisao.Upozitivnomsmisluzahtjevzaodreenou ipreciznoupravnenormeznaidagraanimorajumoiiznjezinaizriajastvarnoikonkretnoznatisvojapravaiobavezekakobi immogliprilagoditi svojeponaanje.Ako toponaanje regulirajudvije ili viepravnih normi, njihov donositelj mora osigurati njihovu jasnou i predvidljivost i upogledu sadraja svake od njih i u pogledu uinka koji one stvaraju u svojemmeuodnosu (zakljuak njemakog Saveznog ustavnog suda 1 BvF 3/92 od 3. oujka2004.,107).

Pozitivnismisaozahtjevazaodreenouipreciznoupravnenorme,meutim,nijeispunjen ako graani, kao savjesne i razumne osobe, nagaaju o njezinu smislu isadraju, a njezini se primjenjivai esto razilaze u njezinu tumaenju i primjeni ukonkretnim sluajevima. Prijeporna tumaenja neke pravne norme, koja rezultiraju


neujednaenom praksom upravnih i sudskih tijela, predstavljaju sigurnu naznakupogreakainedostatakaunjezinojodreenosti.

Negativnismisaozahtjevazaodreenouipreciznoupravnenormeupuenetijeludravne vlasti znai da njezin izriaj mora vezati to tijelo tako da mu ne doputapostupanje izvansvrheodreenenjezinimsadrajem.To jevano izapostupanjetijeladravne i javneuprave izapostupanjetijelasudbenevlasti.Prvasmijupostupatisamonatemeljudovoljnojasnihzakonskihmjerilakojaihpravnovezujuiliimpakdoputajuodreeni stupanj slobodne prosudbe (najee u obliku diskrecijske ocjene). Usuprotnombionougrozilo slobodugraanaod samovolje izlouporabedravnevlasti,posebice u sluajevima mjera i radnji koje se poduzimaju prema njima bez njihovaprethodnog znanja. Druga moraju kontrolirati zakonitost akata i postupanjeprimjenjivaa pravnih normi na temelju jasnih i preciznih pravnihmjerila. Pri tome,nedostaciupreciznostipravnenormemoguonemoguitinadzornadprimjenomnaelarazmjernosti,odlunogzaustavnopravnoogranienjeprava ilislobodegraana(lanak16.stavak2.Ustava).

Zakonodavacmoe na razliite naine izbjei neodreenost i nepreciznost pravnenorme, ukljuujui i to da posebnim zakonskim definicijama odredi sadraj pojedinimzakonskim pojmovima.No, pri tome je uvijek potrebno da injeniceuvjeti u hipotezizakonskenormesadreelementepredvidljivostiponaanjapravnihsubjekatasukladnenjezinom ustavnopravno prihvatljivom cilju (arg. iz zakljuka njemakog Saveznogustavnogsuda1BvF3/92od3.oujka2004.,113.).

VeinutihobvezujuihshvaanjaUstavnijesudponovioitokama19.i19.1.odlukeUI3843/2007od6.travnja2011.(NN48/11).

Umonografiji o strasbourkom acquisu predsjednicaUstavnoga suda istie da jeprva sastavnica vladavine prava pristupanost prava to znai da onomora bitirazumljivo,jasnoipredvidljivo(str.1088).

tojeovdjerazumljivo,jasno ipredvidljivoako jeza13predmetauosnovnojkolitezadesetopihizasvestrukovnepredmeteusrednjojkolipodpojmomobveznogauiladanrasponod1do4slijedabezikakvihpomagalazakonkretizaciju?

Predlae se da Ustavni sud utvrdi neprimjerenost, neprihvatljivost i nepravnostnormiranjapomouprilogaodnosnoukonkretnomsluaju.

8.Izdefinicijapredmetaureenjaproizlazidajeovopogrjeanredoslijedradnji

SporniPravilniknijeuslubiZakonaoudbenicimazaijujeprovedbudonesenjernepridonosiutvrenjubrojaobveznihudbenikaidopunskihnastavnihsredstava.

Zakon o udbenicima za osnovnu i srednju kolu preimenovao je raniji institutnastavniplaniprogramuinstitutnacionalnikurikulumipredmetnikurikulum(l.2.toka9.).Sukladnotome,napravljena jezakonskadefinicijaudbenika(l.2.toka2.),atlasa(l.2.toke4.ci4.d),pomonihnastavnihsredstava(l.2.toka5.),Popisaudbenikaipripadajuihdopunskihnastavnihsredstava(l.2.toka10.).

Uprijelaznimodredbama,lankom34.stavkom5.Zakonaoudbenicimaodreenoje: Do donoenja nacionalnog i predmetnog kurikuluma, udbenici, dopunska i pomonanastavnasredstvausklaujusesvaeimnastavnimplanovimaiprogramima.

Zakonodavac nije predvidio da takvo prijelazno stanje ostane trajno. Zakonom oodgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10,90/11,5/12,16/12,86/12i126/12)odreenojedasusenastavniipredmetnikurikulitrebali donijeti jo 2. kolovoza 2009. (sukladno lancima 26. stavku 3., lanku 27.stavku11.,sveurokuizlanka164.stavka1.).Ustavnisudjoje24.veljae2005.(NN30/05) upozorio da se podzakonski propisi esto donose nakon proteka zakonom

ocjenaustavnostiizakonitostiPravilnikaoobveznimudbenicima...12odreenog roka za njihovo donoenje, a to nije u skladu s naelom ustavnosti izakonitosti.

Ta pojava neustavnosti i nezakonitosti sada je uzrok poremeaja u cijelojnormativnojdjelatnostiministarstvaobrazovanjaipridonosizbunjivanjusvihsudionikaobrazovnogaprocesauzemlji.

Predmet ureenja spornoga Pravilnika su: udbenici i dopunska nastavnasredstva.lanak2.toka2.Zakonaoudbenicimapropisuje:

Pojedini pojmovi u smislu ovog Zakona ima sljedea znaenja:Udbenik nastavnosredstvonamijenjenoviegodinjojuporabi,usklaenosUdbenikimstandardom,kojeseobjavljujeuobliku knjige,amoe imati idrugu vrstu ioblikako je takopropisanoUdbenikimstandardom,asluiuenicimakao jedanod izvoraznanjazaostvarivanjeodgojnoobrazovnihciljevautvrenihnacionalnimipredmetnimkurikulumom.

Dalje,meudopunskimnastavnimsredstvimalanak2.toka4.cZakonaodreuje:Geografskiatlasdopunskonastavnosredstvonamijenjenoviegodinjojuporabi,kojesadri zbirku geografskih karata povezanih u cjelinu sukladno nacionalnom ipredmetnomkurikulumuiUdbenikomstandardu.,

alanak2.toka4.dZakona:Povijesniatlasdopunskonastavno sredstvonamijenjenoviegodinjojuporabikojesadrizbirkupovijesnihkaratapovezanihucjelinukojezornodokumentirajupovijesnedogaajesukladnonacionalnomipredmetnomkurikulumuiUdbenikomstandardu.

Donositelj Pravilnika probija sve te zakonske definicije te propisuje koji seudbeniciipripadajuadopunskanastavnasredstvasmatrajuobveznimazauporabuunastavnomiodgojnoobrazovnomraduuosnovnojisrednjojkoliisluezarealizacijunacionalnoga i predmetnoga kurikuluma, odnosno redovitoga nastavnog plana iprogramatezasamostalnouenjekodkue(l.1.).

Zakon nije ovlastio donositelja da propie to slui za ostvarenje redovitoganastavnogplanaiprogramanegotosluizaostvarenjenacionalnogaipredmetnogakurikuluma!Ministarobrazovanjanajprije jeduanostvaritizakonskepretpostavkedasebilotomoenazvatiudbenikomuskladusvrjedeimZakonomoudbenicima,tj.donijetinacionalniipredmetnekurikule,atekpotomureivatikojisutoudbeniciobvezni.Beznacionalnih ipredmetnih kurikulanijedna knjiga senemoenazivatiudbenikomusmislupostojeegaZakonaoudbenicima!

Pravilnik sluiprovedbi Zakonaoudbenicima, aonpoznaje institut nacionalni ipredmetnikurikulum.Paipak,uPravilnikuse,nasuprottome,vieputakoristiinstitutnastavni plan i program kojeg u Zakonu o udbenicima nema! U odluci UI3845/2006 od 23. sijenja 2013. (NN 12/13) Ustavni sud RH istie kako je njegovadunost da upozori na potrebu usklaivanja jezika u pravu. Odabir termina ijednooblina primjena jezika u pravu obveze su zakonodavca. Donositeljprovedbenoga propisa nije ovlaten njime uspostavljati pravno nazivlje razliito odonogauzakonuzaijuprovedbudonosipropis.

IstuneustavnostinezakonitostdonositeljPravilnikaponavljaulanku2.stavku1.:Odabirobveznihudbenika ipripadajuihdopunskihnastavnihsredstavatemeljisenanacionalnomipredmetnomkurikulumu,odnosnonastavnomplanuiprogramuzasvakinastavni predmet u svakom razredu osnovne i srednje kole, sukladno optimalnomoptereenjuuenika.

TakvojenormiranjesuprotnoZakonuoudbenicimaiobveziministraobrazovanjaizlanaka26.stavka3.ilanka27.stavka11.Zakonaoodgojuiobrazovanjuuosnovnojisrednjojkoli.


Zakonodavac,zdravirazum,logikastvari,strunjaciistrunatijelaistiudamaterijutrebareguliratiodpropisnikaviepravnesnagenanie,aneobrnuto.Prema lanku89. stavku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koliNacionalnovijee za odgoj i obrazovanje trebalo je predloiti Strategiju razvoja i unaprjeenjapredkolskoga, osnovnokolskoga i srednjokolskoga odgoja i obrazovanja, potomHrvatski sabor uskladiti zakone iz toga podruja (jer je meu njima izriitoneujednaenonazivlje),azatimministarobrazovanjadonijetiprovedbenepropise.

Predsjednica Povjerenstva za analizu udbenika prof. dr. Vedrana SpajiVrkaizjavila je 6. travnja 2013. da nam ne trebaju novi udbenici bez novih kurikula(http://www.vecernji.hr/vijesti/od2014starisadrzajalinovompakiranjuclanak534654).

Danemaopravdanjazatiskanjenovihudbenika,nedvosmislenoseizjasnioiVinkoFilipovi,ravnateljAgencijezaodgoj iobrazovanjeu intervjuukolskimnovinamaod26.oujka2013.(Prilog9).

OdSabora imenovanoNacionalnovijeezaodgoj iobrazovanje jednoglasno je29.travnja2013. (Prilog10)preporuilodasenedonosenoviprovedbenipropisidoksene donesu Strategija i novi kurikulumi. Tek bi prema njima trebalo donijeti ostaleprovedbene propise, a samo nakon toga ima smisla raditi nove udbenike. Umeuvremenuetobitistari,skraenisadraj,anovojedinoformat ikorice!Prodajarogazasvijeu.9.Nezakonitostnormiranjaudbenikajezikaiitanki

SadrajnoglavnanovostPravilnikajestdajedosadanjeosnovnonastavnosredstvo(udbenik)preimenovanouudbenikjezikaitoza:

- nastavnipredmethrvatskijezikuosnovnojkoli(lanak3.redak1.)- nastavnipredmethrvatskijezikusrednjojkoli(l.4.st.1.redak1.)i- nastavnipredmetjeziknacionalnemanjineuosnovnojkoli(l.5.st.1.redak

1.)- nastavnipredmetjeziknacionalnemanjineusrednjojkoli(l.5.st.1.redak

3.)- nastavnipredmet jezik i kulturanacionalnemanjineuosnovnoj iu srednjoj

koli(l.5.st.1.redak3.)Istodobno takvapromjenanijeprovedena zauenje svih jezika jer je zanastavne

predmetestrani jezik,latinski jezik igrki jezikuosnovnoj isrednjojkoliostaosamoudbenik.

Uvoenjepojmaudbenikjezikanerazlonojeinezakonito.Ako jenekinastavnipredmetjezik,egabiudbenikzatakavpredmetbionego

udbeniktogajezika?Akosepaknastavnipredmetjezik ikulturanacionalnemanjine,anjegaseui iz

udbenika jezika (l. 5. st. 1. redak 3.), iz ega e se uiti druga polovica togapredmeta,kulturanacionalnemanjine?

lanak 2. toka 2. Zakona oudbenicima za osnovnu i srednju kolu (NN 27/10 i55/11)propisujedaje

Udbenik nastavno sredstvo namijenjeno viegodinjoj uporabi, usklaeno sUdbenikimstandardom,kojeseobjavljujeuoblikuknjige,amoeimatiidruguvrstuioblik ako je takopropisanoUdbenikim standardom, a sluiuenicima kao jedanodizvora znanja za ostvarivanje odgojnoobrazovnih ciljeva utvrenih nacionalnim ipredmetnimkurikulumom.


lankom2.tokom4.Zakonaoudbenicimazaosnovnuisrednjukoluodreujesedaje

Dopunsko nastavno sredstvo nastavno sredstvo usklaeno s Udbenikimstandardomkoje sluiuenicimaza lakepraenje,vjebanje iutvrivanje teprovjeruudbenikoggradiva.Dopunskimnastavnimsredstvima,usmisluovogZakona,smatrajuse: radna biljenica (vjebenica), zbirka zadataka, geografski atlas i povijesni atlas,multimedijskapomagalaisredstvainformacijsketehnologije.

NigdjeuZakonunijeodreenotojetoudbenikjezika.Takoer,nigdjeuZakonunijeodreenotojetoitanka.Djelokrug ovoga Pravilnika strogo je utvren lankom 10. stavkom 1. Zakona i

odnosi se, kako i u nazivu Pravilnika stoji, samo na udbenike i dopunska nastavnasredstva.Premazakonskojdefinicijaobajupojmova,udbenicijezikaiitankenisuni jedno ni drugo. Stoga je neprihvatljivo provedbenim propisom normirati mimo(praeterlegem)zakona,dapae,protivnjega(contralegem).10.Odometimaodredbelanka5.stavak2.

SadrajnanovostPravilnika jestda jelanak5.dopunjenstavkom2.kojiglasi:Zanastavuna jeziku ipismunacionalnihmanjinaododredabau lanku3.,4. i5.moguodstupatiudbeniciuvezeniizdravematinognaroda.

Odnosiliseniimogranienstupanjodstupanjainadopunskanastavnasredstvailisamonaudbenike?Popravukojedraveseutomsluajuutvrujetojeudbenik?

Gdje je utvreno koje su to dravematinoganaroda?Moe li se zanastavu najeziku i pismu talijanske nacionalne manjine uvesti udbenike na talijanskom izvicarske, a za njemaku nacionalnumanjinu na njemakom iz vicarske i Belgije?Mogu lisezanastavuna jeziku ipismusrpskenacionalnemanjineuvestiudbenici izSrbijeilitzv.RepublikeSrpskeukojimaseistiunotornepovijesneneistine?

11.KojijetoannazivPravilnika?

NazivPravilnikaunaslovu imapetrijeimanjenegoulanku1.kojimseodreujeda se u daljnjem tekstu Pravilnikom naziva Pravilnik o obveznim udbenicima ipripadajuimdopunskimnastavnimsredstvimazaosnovnuisrednjukolu.Meutim,unaslovunemarijeizaosnovnuisrednjukolu,anemaihniulanku10.stavku1.Zakonaoudbenicima.nazivPravilnikaizlanka1.,dakle,nijesuglasansazakonom,atimeni sUstavom.Dodatno,valjaupozoritidaneprimjerenaduinanaslovaoteavanavoenje,svakopozivanjenanjihinitekstnepreglednim,ateegajeizapamtiti.

MolimdaseUstavnisudosvrneinaovuokolnostkakoprieventualnomponovnomdonoenjuovonebibioponovnirazlogneustavnostiinezakonitosti.

12.Onepostojanjuprijelaznogarazdoblja

PravilnikuopenemaPrijelazneodredbe.Njihova jesvrhauprijelaznomrazdobljuregulirati odnose koji su zasnovani prema ranijem propisniku. One su, u pravilu,prisutne u onim propisnicima koji reguliraju materiju koja je ve jednom bilaregulirana. Pri izradi prijelaznih odredbi treba paziti da se njima ne povrijede vesteenapravaodreenihsubjekata(IvoBorkovi,Nomotehnika,III.izdanje,Split,1996.,str.83).Trenutaan prelazak sa staroga Pravilnika na novi pravno i ivotno nijemogu bezprijelaznihodredaba,dabisedoznalo,primjerice,dokadauKataloguostajupomonanastavnasredstvaodobrenapremaPravilnikuiz2010.,dokadaseonamorajuuskladitiskojimsveodredbamanovogaPravilnika...


Posljedica izostanka prijelaznih odredaba jest da sva, novim Pravilnikom ukinutadopunska nastavna sredstva (radne biljenice, zbirke zadataka, atlasi za pojedinerazrede), gube svojstvo obveznih nastavnih sredstava, te se po njima ne smijeprovoditi nastava i ispitivanje znanja uenika od dana stupanja na snagu spornogaPravilnika, premda svi ti naslovi i dalje ostaju u Katalogu. U praksi e to znaitioprjenorazliitatumaenja.

13.Opravnojopstojnostinasnazidvaistoimenapravilnika

lanak 8. stavak 1. Pravilnika predvia da se danom njegova stupanja na snaguprestajeprimjenjivati istoimeniPravilnik iz2010.Takva je formulacijauobiajenakadse prvi put donosi propis za primjenu novoga zakona, tj. nakon to se donese novizakonkojiuprijelaznimodredbamapropiedasedodonoenjanovogaprovedbenogpropisaprimjenjujeonajkoji jebiodonesenzaprovedbustarogazakona.Tadaseneodreujedastaripropisprestajevrijeditijerjeonprestaovrijeditiukidanjemnjegovezakonskeosnove(stupanjemnasnagunovogazakonakojijeukinuostarizakon,tozasobompovlai iukidanje svihpropisadonesenih zanjegovuprovedbu).No,ovdje jetakvaformulacijapromaena,neustavnainezakonita.

Zakonskojobveziizlanka10.stavka4.Zakonaoudbenicimazaosnovnuisrednjukoluve jeudovoljioministarznanosti,obrazovanja iportakad je31.oujka2010.donio Pravilnik o obveznim udbenicima i pripadajuim dopunskim nastavnimsredstvima(NN40/10).DonoenjemPravilnikaod23.svibnja2013.istoimeniPravilnikod31.oujka2010.nije stavljen izvan snage,pa je formalnoostaona snazi jernijeizgubiozakonskuosnovunitijeprestaovrijediti.

Prema obvezujuem pravnom shvaanjuUstavnoga suda RH iz Izvjea brojUX80/2005 od 1. lipnja 2006. (NN 64/06), stupanje na snagu jest vremenski odreentrenutakodkojegapropisnikpoinjepravnodjelovati,obvezujuisvojimodredbama,uzmogunost primjene sankcije u sluaju njegova nepotivanja, na one na koje seodnosi. Naelo vladavine prava zahtijeva da stupanje na snagu bude propisano najasan i nedvojben nain. S ustavnopravnoga vidika vano je da stupanjem na snagupropisnikailipojedinihnjegovihglava/odredabaistodobnozaponeinjihovaprimjena.

Dakle,zadaaonogatkodonosipropisjestodreditikadonstupanasnagu,azadaasvih onih kojima je upuen (namijenjen, adresiran, na koje se odnosi, ukljuujuiizvrnuvlast,graaneisudove)jestdagaprimjenjuju.StogajeUstavnisudjo1.lipnja2006.spomenutimIzvjeemzatraiodaseupropisimaprestaneodreivatiprimjenaumjestostupanjanasnagu.

PremaobvezujuempravnomshvaanjuUstavnogasudaRH iztoke7.odlukeUI5654/2011od15.veljae2012. (NN20/12),ovakvonormiranje znaida seupravnisustav ponovno vratila neustavna pojava postojanja dva istovrsna zakona ili drugapropisa,odkojihsuobanasnazi,srazlikomtosejedanstvarnoprimjenjuje,adrugijesamofingiranonasnazi,bezpravnihuinaka.VebisamataokolnostbiladovoljnadaseovajPravilnikukloniizpravnogasustavakaoopasanzavladavinuprava.

UZagrebu29.svibnja2013.

zaUdruguNastavniciorganizirano:M.P.

DaliborPerkovi,prof.,tajnikUdruge,v.r.

u ii 3117 13 obveznim udzbenicima

Documents