n 1 nTJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Godina XXV, broj 40 8. listopada 2015. cijena 200 Ft

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

O Pjesmarici Ane Katarine Zrinske 8. stranica

Foto: Timea Horvat 5. stranica

U cilju I. Hrvatske biciklijade „CRO TOUR ’15” u GradišćuU cilju I. Hrvatske biciklijade „CRO TOUR ’15” u Gradišću

Hrvatski dan u Foku 12. stranica Dani Nikole Zrinskog 14. stranica

n 2 n KOMENTAR UVODNIK

Komentar

Važno je da se ne zaboraviDesetljećima nam je nedostajala sloboda, slo-boda govora, sloboda izražavanja vlastitog miš -ljenja, a sve nam je bilo nametnuto odozgo.Danas takoreći uživamo u slobodi, međutim neznamo se koristiti mogućnostima koje su nam ot-vorene. Ono za što su se naši pređi borili, ne od-stupajući od svoga jezika, narodnosti, kulture,tradicije, danas je za mnoge ne samo nepoznatonego i nezanimljivo. Zbog čega nemamo višedvojezičnih natpisa, zbog čega su rijetka misnaslavlja na hrvatskome jeziku, zašto crkveneobrede, kao što je krštenje, ženidba, ukop, neobavljamo na svome materinskom jeziku? Prikla-njamo se jednostavnijem, udobnijem rješenju. Taionako je „svejedno”, već nas nema, nestajemo,izgubit ćemo se. No ne može, niti nam ne smijebiti svejedno ako poznajemo svoju prošlost. I prije pedeset i sto godina naši su intelektualci irodoljubi bili zabrinuti za budućnost. I to s pra-vom, ali usprkos tome još nas uvijek ima.Jedan od lijepih događaja ove godine bilo je obi-lježavanje 200. obljetnice rođenja biskupa IvanaAntunovića, preporoditelja bačkih Hrvata. Bio jeto ne samo lijep događaj nego i primjer koliko jevažno DA SE NE ZABORAVI. S ovakvih i sličnih pri-redaba svaki put se vraćamo svojim domovimaosnaženi u vjeri i osjećaju o zajedničkoj pripad-nosti hrvatskome narodu. Obljetnice su bitni događaji u životu svake obi-telji, ali jednako tako i u životu uže zajednice, na-selja, županije, regije, pa i tako cijele zajedniceHrvata u Mađarskoj. Među njima posebno mjes -to zauzimaju istaknute osobe koje su nas svojimzalaganjem zadužile da nastavimo njihov rad napolju očuvanja materinske riječi, tradicije, naposeu borbi za očuvanje nacionalne samosvijesti. Nesmijemo ih zaboraviti, jer one žive u svojim dje-lima, one moraju biti dio našega kolektivnog,skupnog pamćenja. To više što su to radile u vri-jeme kada se za to «plaćalo» i životom, pa čak iživotima bližnjih koji su bili ograničavani narazne načine. Nije slučajno što često naglašu-jemo da zajednica koja ne poznaje svoju prošlostnema ni budućnosti.Jedan od takvih istaknutih osoba, hrvatskih ro-doljuba bio je i Santovac Mišo Jelić, književnik i«naš fiškal», jedan od onih koji je svojedobno pri-donio oživljavanju Bajske bunjevačke čitaonice,koja danas ponovno proživljava teške trenutke.Stoga učinimo sve kako bismo očuvali i spomenna «našeg fiškala» i na njegovo djelo. Prilika za tobit će 2016. godina kada obilježavamo 135. ob-ljetnicu njegova rođenja, i 55. obljetnicu smrti.

Stipan Balatinac

Koliko vidimo sami sebei u brojkama. Izmeđudva posljednja popisapučanstva, 2001. i 2011.godine, za 4,1 posto po-rastao je broj pripad-nika hrvatske narodnos -ti u Mađarskoj, tako jebroj Hrvata dosegnuobrojku od 26 774. Kakokaže službena politika,zahvaljujući mogućnos -ti biranja dvojnih (vi -šest rukih identiteta). Utoj brojci 2198 osoba jeispod 14 godina, što čini 8,2 % Hrva -ta. S druge strane broj onih koji po-hađaju odgoj i obrazovanje u usta -

novama koje rade po hrvatskomenarodnosnom programu iznosi 3326osoba. Broj starijih od 60 godina uspomenutoj je brojci 31,4 %, a brojaktivnih sveukupno je 60,4 %. Onihkoji su završili fakultet ima 18 %, a snedovršenom osnovnom školom13,2 %. Po popisu pučanstva iz 2011.godine ukupno 36 296 osoba izjaviloje da govore hrvatski jezik, a svega 12716 osoba je reklo kako im je hrvatskimaterinski jezik, što je 51 % od onihkoji su izjasnili svoju pripadnosthrvat skomu narodu. (Napomenimokako je po popisu pučanstva iz 2001.godine broj onih koji su kazali kakoim je hrvatski materinski jezik, bio 14326.) Među pripadnicima hrvatskenarodnosti 574 je nezaposlenih, što

je 4 %, 35,6 % su za-posleni, 16,9 % osobanetko izdržava, a 43,5% je neaktivnih oso -ba. Ovo su tek nekipodatci iz popisa pu-čanstva 2011. godinekoje nam je predočionedavno vladin služ-benik. Imamo pravo unaseljima, temeljemZakona o narodno-stima iz 2014. godine,gdje broj Hrvata dos -tiže 20 % potaknuti

vođenje zapisnika sjednica mjes -noga zastupničkog tijela, uz na ma-đarskom jeziku, i na hrvatskom

jeziku, kod popunjavanjaradnih mjesta u državnojupravi, tražiti osigurava-nje znanja hrvatskoga je-zika, u mjesnim glasilima,medijima osigurati pro-gram i na hrvatskom je-ziku. Naselja s 20 % ili višeod 20 % Hrvata u brojustanovnika naselja danasje u Mađarskoj 30, od

toga osam u Baranji, tri u Jursko-mo-šonsko-šopronskoj županiji, pet uŠomođskoj županiji, sedam u Zal-skoj, sedam u Željeznoj županiji. U2015. godini mađarska je vlada po-većala potporu narodnostima za 51,4%, a u 2016. godini za daljnjih 29,5 %po stavkama: potpora narodnostima,potpora djelovanju mjesnih i župa-nijskih narodnosnih samouprava,potpora djelovanju državnih narod-nosnih samouprava, potpora ustano-vama u održavanju državnih narod -nosnih samouprava, potpora ulaga-njima, i razvoju ustanova. Zbroj na-vedenoga u forintama za 2016.godinu iznosi nešto više od osam mi-lijardi forinti.

Branka Pavić Blažetin

Koliko vidimo sami sebe i u brojkama.Između dva posljednja popisa pu čan -stva, 2001. i 2011. godine, za 4,1posto porastao je broj pripadnikahrvatske narodnosti u Mađarskoj, takoje broj Hrvata dosegnuo brojku od 26 774.

Glasnikov tjedan

mcc.croatica.hu – dnevne vijesti • www.glasnik.hu – dnevno svježe vijesti, napisi, albumi fotografija

radio.croatica.hu – 24 sata glazbe, svaki radni dan od 18 sati pet radijskih emisija s ponavljanjima drugoga dana u 10 sati.

Tiskano izdanje Hrvatskoga glasnika – svakoga petka u Vašem domu.

Budite naši prijatelji, pratite Medijski centar Croatica i preko Facebookovih profila: Hrvatski glasnik; Radio Croatica.

AKTUALNO n 3 n

HDS-ova redovita skupština u Vlašićima na otoku Pagu

Sukladno Pravilniku o organizaciji i djelovanju, za 26. rujna ove go-dine sazvana je redovita sjednica Skupštine Hrvatske državnesamouprave, koja je primjereno praksi u jednom sazivu održana uKulturno-prosvjetnom centru i odmaralištu Hrvata u Mađarskoj uVlašićima na otoku Pagu. Donesene su odluke o izmjeni i dopuniProračuna za 2015. godinu, o utemeljenju nove ustanove i izboruvršitelja dužnosti njezina voditelja, o izboru Povjerenstva zapripreme utemeljenja hrvatskog obrazovnog središta u Sambotelu.

HARKANJ – U organizaciji tamošnjesamouprave, a s potporom Nacional -nog fonda za suradnju (NemzetiEgyüttműködési Alap) od 6. do 11. stu-denoga priredit će se IX. Harkanjskoslobodno sveučilište (Harkányi Szabad -egyetem). U sklopu toga, 10. stude-noga u Hotelu Korona od 17 satietnograf Đuro Franković imat će pre-davanje „Mi a hazám“ (Što je moja do-movina).

UMOK – Kako nas je obavistio načelnikdotičnoga sela Atila Horvat, 10. okto-bra, u subotu, početo od 18 uri, daljeteče program unutar projekta Nacio-nalnoga kulturnoga instituta. «Čuvanjegradišćanskohrvatskih običajev na za-padu Ugarske» je naslov toga projektau kom sudjeluju Hrvati Umoka, Kemljei Unde. Prošli misec su se predstaviliUndanci u Kemlji, ovput u umočkomKulturnom domu nastupaju, uz do-maću dicu i tamburaše, «Kajkavci" ičlani HKD-a «Veseli Gradišćanci» izUnde, a Kemljance će zastupati jednadelegacija. Uz to se otvara i izložba sta-rih fotografijov umočkih pirov. Slije-deći i ujedno zadnji sastanak je 7.novembra, u subotu, na Undi, kade jepredvidjen i okrugli stol na temu«Kako dalje s hrvatskim jezikom?!»

STARIN – U organizaciji tamošnjeHrvat ske samouprave, u subotu, 10. lis -topada, priredit će se Berbeni festivalu Starinu. Program će započeti upodne svetom misom na hrvatskomjeziku koju će služiti šeljinski župnikJozo Egri. Potom će biti povorka krozaselo, u kojoj će sudjelovati martinačkiŽenski pjevački zbor «Korjeni» uz prat-nju Orkestra Drava i šeljinska Plesnaskupina «Zlatne noge» uz pratnju Or-kestra Biseri Drave. Od 17 sati je večeraza sve goste i nazoč ne, a uvečer orga-niziraju druženje uza svirku i ples.

PETROVO SELO – Kulturni dom Petro-voga Sela poziva 11. oktobra, u nedilju,početo od 14.30 uri na predavanje po-vjesničara dr. Roberta Hajszana, pred-sjednika Panonskoga instituta uPin kovcu, pod naslovom Pavličeva po-vijest Hrvatske i hrvatskoga naroda nagradišćanskohrvatskom jeziku. Stu-dent Himmelbauer prepisao je histo-riju na gradišćanskohrvatski jezik, aPanonski institut će izdati ta prevod ubrošuri, u koj se povida od stoljećasedmoga do nove predsjednice Hrvat-ske, Kolinde Grabar-Kitarović.

Pošto je utvrđen kvorum, budući da se po-zivu odazvalo 20 od ukupno 23 izabranazastupnika, budući da drugih prijedloganije bilo, uz predsjednikovu usmenu do-punu da se pod „razno” uvrsti rasprava oposjetu predsjedniku Mješovitog odboraHrvatske i Mađarske, Skupština je jedno-glasno prihvatila pismeno predloženi dne-vni red. Tako je rad započeo raspravom opredsjednikovim pismenim izvješćima oradu između dviju sjednica Skupštine, o iz-vršenju odluka kojima je rok istekao, te oodlukama za koje je bio ovlašten predsjed-nik. U okviru usmene dopune predsjednikIvan Gugan ukratko je obavijestio nazočneo predaji novoga športskog igrališta i dvo-rišta Hrvatskog vrtića, osnovne škole i uče-ničkog doma u Santovu, nadalje o posjetuzagrebačkoga gradonačelnika Pečuhu, ot-vorenju nove školske godine u Budimpeš -ti, o pripremnom sastanku za pokretanjeprojekta Leksikon Hrvata u Mađarskoj, ostanju izradbe hrvatsko-mađarskog rječ-nika. Premda je sa strane izborne koalicije«Hrvati za Hrvate» izneseno nekoliko pri-mjedaba na način predlaganja i na (ne)pri-premljenost prijedloga oko utemeljenjanovih kulturnih ustanova i izbora njihovihvoditelja, kao i na nedostatak kriterija za

to, Skupština je jednoglasno prihvatilapredsjednikovo izvješće uključujući i onekoji su iznijeli narečene primjedbe.

U nastavku sjednice, bez veće rasprave,Skupština je jednoglasno prihvatila pi-smeno predloženi prijedlog izmjene i do-pune Proračuna HDS-a, ureda i ustanovaza 2015. godinu, jednako kao i prijedlog iz-mjene i dopune Pravilnika o sufinanciranjužupanijskih udruženja hrvatskih samou-prava.

HDS-ov predsjednik Ivan Gugan i zamjenica Angela Šokac Marković

Dio zastupnika

Uslijedila je raprava na temu obavijestio pripremama utemeljenja hrvatske (kul-turne) ustanove u Bačko-kiškunskoj župa-niji, nadalje o utemeljenju Hrvatskogkulturnog i sportskog centra «Josip GujašĐuretin», te o utemeljenju Hrvatskoga kul-turno-pros vjetnog zavoda «Stipan Blaže-tin» u Serdahelu, koji je otvoren i započeos radom prije mjesec dana. Usprkos po-novljenim primjedbama sa strane zastup-nika izborne koalicije «Hrvati za Hrva te» nanačin priprema, odabira sjedišta i izboravoditelja ustanove u Serdahelu, nakonkraće rasprave Skupština je jednoglasnopri hvatila narečene obavijesti. Sa straneistih zastupnika iste primjedbe iznesene sui u raspravi o izboru tvrtke za izradbu planaobnove zgrade budućega hrvatskog obra-zovnog središta u Sambotelu, te imenova-nje povjerenika odnosno povjerenstvaHrvatske državne samouprave za pripre -me utemeljenja obrazovnog središta.Skupština je jednoglasno prihvatila da seovlasti predsjednik Ivan Gugan da zapo-čne usuglašavanje s tvrtkama za izradbuplanova. Budući da je za narečeno povje-renstvo predloženo četiri prijedloga, na -kon glasovanja, odlukom Skupštine, upovjerenstvo su izabrani Ladislav Škrapić(16 – 2), Čaba Horvath (15 – 2), Edita Hor-vat Pauković(14 – 1), a s 8 glasova za, uz 4suzdržana i 5 protiv nije izabran Vinko Her-gović. Bez rasprave, uz jedan suzdržaniglas, prihvaćeno je izvješće Državnogureda za reviziju (ÁSZ) o nadzoru gospo-darenja Hrvatske državne samouprave, tePlan poduzimanja da se isprave utvrđenenepravilnosti. Kako je pri tome naglasiopredsjednik Gugan, od svih ostalih HDS je

dobio najmanje primjedaba na gospoda-renje. Na prijedlog predsjednika Ivana Gu-gana, Skupština je jednoglasno prihvatilada se Rasprava o nacrtu plana razvitka igospodarenja HDS-a do 2019. godine na-stavi u okviru popodnevnog sastanka, uznapomenu da će se o prihvaćanju planarazvitka i gospodarenja nakon uobličenjanatuknica glasovati na nekoj od idućihskupština.

Pošto je predsjednik Gugan obavijestionazočne o susretu s Ferencom Kalmáromdržavnim tajnikom, supredsjednikom Mje-šovitoga mađarsko-hrvatskog odbora,Skupština je jednoglasno odlučila da se unarečeni Odbor delegiraju dosadašnji čla-novi Joso Ostrogonac, Mišo Hepp i kaonovi član aktualni predsjednik Hrvatske dr-žavne samouprave Ivan Gugan.

Rad je nastavljen na zatvorenoj sjed-nici, u okviru koje je Skupština odlučila ododjeli četiriju nagrada Hrvatske državnesamo up rave u povodu «Dana Hrvata2015.» u Martincima, za istaknutu djelat-nost na području kulture, društvenog ži-vota, odgoja i obrazovanja te za mladež.Osim toga, kako bi se mogla utemeljitinova ustanova, Skupština je za vršiteljadužnosti voditelja Hrvatskoga kulturnog isportskog centra u Martincima izabralaKrištofa Petrinovića, i to na mandat odpola godine, s tim da će, slično drugimustanovama, na sljedećoj sjednici Skup-štine raspisati natječaj za voditelja dvijuustanova, u Serdahelu i Martincima. Skup-ština je jednoglasnom odlukom poduprlasvog kandidata za državnu Narodnosnunagradu.

Branka Pavić Blažetin

n 4 n AKTUALNO

Sjednici se odazvalo 20 od 23 zastupnika HDS-ove Skupštine

MAĐARSKI STUDENTI U DONJEM VIDOVCU

U okviru studijskog putovanja, neko-liko profesora i studenata završnihgodina Fakulteta Georgikon Panon-skoga sveučilišta iz Keszthelya po-sjetili su Donji Vidovec. Predvodio ihje dr. Lóránt Bali s katedre za Podu-zetničku ekonomiju i ruralni razvoj.Posjetili su Općinu Donji Vidovecgdje su ih načelnik Josip Grivec i nje-gov zamjenik Blaž Jakupak upoznalis potencijalima i planovima tog na-selja.

Nakon sastanka posjetili su bogatu et-nozbirku u Župnoj kuriji te crkvu sv.Vida gdje su ih dočekale Ana Nestić iMonika Cenko. Oduševilo ih je gosto-primstvo te bogata etnozbirka i lijepouređena barokna crkva. Tom je prili-kom dr. Bali između ostalog rekao: –Ovo mi nije prvi posjet Donjem Vi-dovcu, načelnik nam je lijepo prikazaobogatu donjovidovsku povijest i privu-kao pozornost u naših studenata, a to inije baš lako, no Donji Vidovec ima štopokazati. Uvijek se oduševim i s vese-ljem dolazim radujući se našim sadržaj-nim sastancima koji će u idućemvremenu donositi sve konkretnije re-zultate i pomoći razvoj naselja s objestrane rijeke Mure. Osim suradnje naEU projektima, veže nas i prijateljstvo sčelništvom općine, posebno s načelni-kom. Zajedno smo i s drugim opći-nama s obje strane rijeke Mure ostvariliprojekt formiranja EGTS-a (Europskagrupacija za teritorijalnu suradnju), iz-radili strategiju razvoja područja kojeon pokriva, u tijeku je priprema novihprojekata u kojima je Donji Vidovec ne-zaobilazan. Sljedeći je sastanak većprije dogovoren i održat će se u Keszt-helyu. – riječi su cijenjenog doktora.

Tekst i foto: M. Grubić

Kako je najavljeno, sljedeća skupština Hrvatske državne samouprave sazvat će se nadan državnog Dana Hrvata koji će se prirediti 14. studenog u Martincima.

MCC

Dr. Bali (prvi slijeva) s kolegama

Od sjevera do juga Gradišća, sve ukupnoje napravljeno kih 130 – 140 km, a u cijelojvožnji je sudjelovalo oko pedeset ljudi.Sve tri dane stalno sime je zlamenovalopetnaest ljudi, oni su se skroz vozili, a, na-ravno, i uživali u lipom vrimenu, sklapanjunovih prijateljstav i u divnoj panorami overegije. Prvi dan biciklijade od Kemlje i Bi-zonje je peljao prik Austrije do Koljnofa,drugi dan je bio posvećen sridnjem Gra-dišću (Koljnof, Filež, Unda, Prisika i Hrvat-ski Židan), a treći dan je pozvao putnikeprik Plajgora i Kisega, na čisti jug Gradišća,u Nardu, Gornji Četar, Hrvatske Šice i Pet -rovo Selo.

Ivan Gugan, predsjednik Hrvatskedržav ne samouprave, koga smo ovput za-tekli u ulogi logističara, ovako je sumiraotrodnevni biciklistički susret: – Izuzetnosam zadovoljan i sretan što smo realiziraliovu zamisao i što smo proputovali cijeloGradišće. Nadam se da će se to nastavitipo planu, iduće godine u kolovozu, u Po-murju, potom u Podravini, Baranji i Bačkoj,te da ćemo obići sva hrvatska naselja uMađarskoj. To nam je i osnovni cilj bio imis lim da u prvom koraku smo pokazalida ova tura itekako ima smisla, osim toga,mladi ljudi su obišli sva naselja, i vjerujemda su i oni zadovoljni te sretni zbog togajer su upoznali prekrasne krajeve i jakodobre ljude. S druge strane sretan sam izbog toga što su nas svugdje dočekali ot-vorenih srca, svugdje pored kapljice rakijei vina s pogačicama, a što je još bitnije, i li-jepim riječima. – tako su zvučale predsjed-nikove riči, gdo i ovom prilikom zahvaljujesvim organizatorom, pomoćnikom, do-

maćinom ki su nabilo koji načindop rinesli uspjehuove ture. Nisu tosamo prazne reče-nice, jer to su nampotvrdili i samidiozimatelji. Ar-nold Barić, pred-sjednik mišljenskeHrvatske sa mo up -rave, naglasio je: –Bili smo na veoma

lijepim mjestima, upoznali smo divniteren, a i ljude, i mislim da ovo sve bi tre-bao svatko viditi. Divimo se Gradiš -ćancima jer svugdje smo stigli kao dadoma dođemo, kao da smo kod kuće.Jako ste bili organizirani i imali smoosjećaj da su braća išli braći! Mislim da jeovo lijep početak jedne suradnje, kojutreba da smo počeli prije više desetljeća.Nemojmo sve gledati s političke strane,

ako gledamo ljude, sve ćemo preživjeti!Szabolcs Szőllősi vozio se je sa svojomdružicom Jadrankom Gergić iz Pečuha, ioni su se jednako tako oduševljeno raz-gledavali, pobrali novo iskustvo, upoznalinove ljude i uživali u blagodatnoj mo -gućnosti da su prvi put pohodili krajinunegdašnje «Željezne zavjese», iako nisunegirali ni fizičke poteškoće, naporne kilo-metare, ali, kako su i sami rekli, i to je nećeprepričiti u tom da posjećuju i drugi putzapadnu Ugarsku. Nardanska načelnicaKristina Glavanić od svojega rodnoga selaje tekerila skroz do Petrovoga Sela, a njusu sprohadjali u lipom broju i drugi Nar-danci. Pohvalila je ideju CRO-TOUR-a kusmatra i dobrom peldom za budućaspravišća i s drugimi Hrvati polag neg-dašnje granice. Dr. Andraš Handler, pred-sjednik Društva Gradišćanskih Hrvatov uUgarskoj, takaj je aktivno sudjelovao u bi-ciklijadi zadnji dan i osvidočen je, kako suse svi diozimatelji dobro ćutili, pobrali lipedoživljaje, upoznali lipu okolicu i doživilisrdačno gostoprimstvo Gradišćancev. 73-ljetni Fabijan Frank, Hrvat iz StarogaGrada, rodom iz Kemlje, kroz tri dane se jevozio u grupi i nikako nije mogao skritisvoju oduševljenost i veliko veselje. Da seje spoznao s jako dobrimi ljudi smatranajvećim dobitkom ove ture i šalno je iz-javio, ako kondicije i zdravlja bude unaredni ljeti, pravoda gre na biciklu, svedo Bačke...

Tiho

TEMA n 5 n

Obiljni biciklistički vikend po GradišćuU organizaciji Hrvatske državne samouprave, prošloga vikenda kroz tri dane su se vozili na prvoj hrvatskoj biciklijadi, ta-kozvanom „CRO TOUR 15” najavljeniki, prvenstveno iz Baranjske županije. Pri razni štacija Gradišća nisu samo primljeniod domaćinov, nego im je predstavljeno ukratko pojedino naselje, a i sami gradišćanski entuzijasti, ki u većem, ki u ma-njem broju, sjeli su na dvokolca i tirali dio puta skupa s gosti.

n 6 n BAČKA

Razgovori u Baji

Utemeljenje nove HDS-ove kulturne ustanove u BačkojSjedište u zgradi HKC «Bunjevačka čitaonica»?

Čelnici Hrvatske državne samouprave, predsjednik Ivan Gugan ivoditelj Ureda Jozo Solga, 22. rujna boravili su u Baji, odnosnobačkim Hrvatima. U županijskom Domu narodnosti u Baji susrelisu se s članovima Predsjedništva Hrvatskoga kulturnog centra«Bajska bunjevačka čitaonica». Sastanku kojemu je predsjedao

aktualni predsjednik Bajske čitaonice Antun Gugan, nazočili sujoš predsjednik Hrvatske samouprave Bačko-kiškunske županijeJoso Šibalin, te članovi HDS-ove Skupštine iz Bačke, Joso Ostro-gonac, Angela Šokac Marković i Stipan Balatinac. Tom su prigo-dom HDS-ovi čelnici obavijestili nazočne o nastojanjimaHrvatske državne samouprave da u svakoj regiji utemelji jednohrvatsko kulturno središte, među njima i u Bačkoj, odnosno uBaji. S obzirom na stoljetnu tradiciju, za sjedište buduće kulturneustanove Hrvatske državne samouprave kao jedna od tri moguć-nosti predložena je zgrada Bajske čitaonice. No zbog za sada ne-razriješenih odnosa unutar Udruge i sudskog spora, to jenemoguće sve dotle dok se ono ne sredi, i dok članstvo ne do-nese odluku o HDS-ovoj ponudi. Naime, pošto je na poticaj ve-ćine članstva sazvana izvanredna Skupština Udruge, i došlo dopromjene naziva Hrvatski kulturni centar «Bunjevačka čitaonica»u «Bajska bunjevačka kršćanska čitaonica», te sudskoga sporakoji je još i sada u tijeku, došlo je do zastoja u radu. Podijeljenočlanstvo i vodstvo zasada nije smoglo snage da razriješi nastalostanje, ali se očekuje da bi konačno sazivanjem sporne skupštinemoglo doći do nekog rješenja. O događanjima proteklih mjesecii godina nazočne je izvijestio jedan od članova PredsjedništvaŠandor Trskić. On uz ostalo reče da Čitaonica ima 93 člana, a 46osoba čeka da postane članom Udruge, ali Udruga je sad podistragom županijskog odvjetništva koje je odlučilo da se moravratiti zakonitost u radu.

Međutim, kakva god bila odluka Udruge, ustanova će se ute-meljiti, a u svezi s tim istodobno su pokrenuti razgovori i s Gra-dom Bajom i sa Županijom, koji su, kako reče predsjednik Gugan,već i u prijašnjim razgovorima iskazali partnerstvo u ostvarivanjuovoga projekta. Naime, ova HDS-ova koncepcija ima i potporunadležnih državnih vlasti, čime je djelovanje ustanove bilo osi-gurano uz državnu financijsku potporu, i pod stručnim vod-stvom.

Sada je na članstvu Čitaonice hoće li prihvatiti jedinstvenuponudu, koja bi Udruzi mogla osigurati znatno povoljnije uvjeteza rad nego što je to bilo dosada. pitanje je samo hoće li članstvopristati predati vlasništvo zgrade, koju su, kako kažu, njihovipredci dali sagraditi vlastitim udjelom te ugradili u nju cigle kojesu sami kupili. Ako članstvo ne pristane na predaju zgrade u vla-sništvo, onda će HDS ovaj svoj projekt ostvariti u drugoj zgradi.No Čitaonica će izgubiti priliku da joj se osiguraju uvjeti za radkakve nije imala do sada. S time da bi ona bila ustanova ne samoza bajske nego i za sve bačke Hrvate.

Stipan Balatinac

Zgrada Bajske čitaonice na Dolnjaku

Nadgrobni spomenik Miši Jeliću, istaknutomu hrvatskomrodoljubu i bivšem čelniku Bajske bunjevačke Čitaonice,na bajskom Groblju sv. Roka

BAĆINO – Tamošnja Osnovna škola s predmetnom nastavomhrvatskoga jezika i Hrvatska samouprava 16. listopada suor-ganiziraju već tradicionalni «Susret hrvatskih učenika izBačke». U okviru županijskog susreta održat će se natjecanjeiz poznavanja hrvatskoga jezika na temu «Jesen». Svečano jeotvorenje od 9.45 sati, nakon čega će se upriličiti dvodijelnonatjecanje po skupinama. Poslije objeda i proglašenja rezul-tata slijedi druženje sudionika i plesačnica.

BARANJA n 7 n

Druženje je proteklo u izvrsnom ozračju, a domaćini su kao gostemogli pozdraviti ugledne osobe javnog i političkog života Hrvatau Mađarskoj. Uzorni su domaćini bili: olaska načelnica GabriellaTóth, zastupnici Seoske i Hrvatske samouprave Ana Rozinger, gđa

Đurok i gđa Popović. Družilo se na dvorištu mjesnog doma kulturei u dvorani koja je bila prekrasno urešena. Došli su stari prijatelji izGajića, na čelu s predsjednicom Janjon Čelinac i Stjepanom Bala -tincem, dopredsjednikom udruge vinogradara i vinara „Martinovobrdo“.

Sporazum o prijateljstvu olaska Hrvatska samouprava pot-pisala je s gajićkom udrugom prije šet godina, i redoviti su godišnjisusreti. Dapače, oni su brojni, sklopila su se divna prijateljstva,Olasci posjećuju brojne gajićke priredbe kao što su Pudarina,Berba, Vino i poezija... – Često idemo na prigodne svete mise uregiji, u Jud, Pečuh, bili smo nedavno i u Santovu. Ima nas već jakomalo, svega 30 osoba koje su podrijetlom Hrvati s obadvije strane,materine i očeve. Ima Hrvata i iz miješanih brakova, ali nas je ipakmalo. Trudimo se da očuvamo samoupravu, nizom aktivnostipokušavamo privlačnim učiniti hrvatsku kulturu. Naši stariji članovirado odlaze na svete mise. Nedavno smo bili u Čakovcu i Ludbregus olaskim Nijemcima i Mađarima. Najprije zovemo šokačke Hrvate,a ako ne napunimo autobus, onda zovemo ostale, kaže AnaRozinger, predsjednica olaske Hrvatske samouprave

Branka Pavić Blažetin

Olas

Dan vinogradara i vinaraU organizaciji olaske Hrvatske samouprave, drugu godinu zaredom, 12. rujna, organiziran je Dan vinogradara i vinara.Dan je započeo s kulturnim programom u kojem su nastupili vršendski Ženski zbor Orašje, birjanska Hrvatska folklornaskupina i članovi KUD-a Šokadija iz Bocanjevaca , Muška pjevačka skupina Bocanjevački pajdaši. Potom su slijedili izložbai kušanje vina. Prikazana su vina gajićkoga, vršendskog, olaskog i ašađskog (Hasságy) vinogorja.

PEČUH – U Kertvaroškoj crkvi 20. rujna,lužila se sveta misa na hrvatskom jeziku,koju je slavio velečasni Augustin Darnai ižupski vikar Gabrijel Barić. Službu pjeva-nja obavile su časne sestre reda Družbekćeri Božje ljubavi iz Hrvatske. Prije svetemise, su časne sestre predstavile Družbu igovorile o blaženicama Katoličke Crkve,Drinskim mučenicama, sestrama koje suizgubile živote mučeničkom smrću za vri-jeme Drugoga svjetskog rata na obali ri-jeke Drine u samostanu kod Goražda, 15.prosinca 1941. godine. One, pet sestara,proglašene su blaženima u Sarajevu 24.rujna 2011. godine. Foto: Ákos Kollár

Sličice i portreti s olaskoga druženja, domaćini i gosti zajedno

Vršendski Mješoviti pjevački zbor Orašje

Na tragu suradnje dvaju matičinih ogra-naka, Ogranka Matice hrvat ske u Pečuhui Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, dvapredsjednika spomenutih ogranaka IvanPranjić i Stjepan Blažetin na tragu su pro-dubljivanja suradnje uz potporu General-nog konzulata Republike Hrvatske uPečuhu i generalne konzulice Vesne Ha-luga. Prilika je za spomenuto i godina2016. kada se obilježava 450. obljetnica Si-getske bitke i pogibelji Nikole Šubića Zrin-skog, jer Ogranak Matice hrvatske uČakovcu u svom radu, ne u posljednjemredu, njeguje kult jedne od najvećihhrvat skih obitelji, obitelji Zrinski. Tako suu okviru svoje nakladničke djelatnostiistoga dana 30. rujna u Hrvatskome klubuAugusta Šenoe pred stavljeni PjesmaricaAne Katarine Zrinske te nakladnička dje-latnost Ogranka Matice hrvatske u Ča-kovca. Spomenutu književnu tribinuvodio je Stjepan Blažetin, a u predstavlja-nju su sudjelovali akademici Josip Bratulići Stjepan Damjanović te Ivan Pranjić.

U prijepodnevnim satima u Hrvat-skome klubu Augusta Šenoe predavanjeo društveno-političkom položaju Hrvata uMađarskoj održao je Stjepan Blažetin, rav -natelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Ma-đarskoj. Istoga dana u ranim poslije -podnevnim satima generalna konzulicaVesna Haluga primila je goste, a poseb nose zadržala u razgovoru s akademicima

Bratulićem i Dam janovićem koji su u prat-nji Stjepana Blažetina posjetili konzulat.Razgovoru su se od pozvanih odazvali jošIvan Gu gan, Gabor Győrvári i Branka PavićBlažetin. Na predstavljanju PjesmariceAne Katarine Zrinske te nakladničkedjelat nosti Ogranka Matice hrvatske u Ča-kovcu, u prepunom Klubu Augusta Šenoe,o djelatnosti Matice hrvatske govorio jenjezin predsjednik akademik Stjepan Da-mjanović, a nak ladničku djelatnost Og -ranka Matice hrvatske u Čakovcu pred -stavio je predsjednik Og ranka Ivan Pranjić.

O Pjesmarici Ane Katarine Zrinske, iz-danju Matice hrvatske, govorio je nje -zin priređivač, akademik Jo sip Bratulić, au govorenju stihova iz Pjesmarice pomo-gao mu je Danijel Blažetin. PjesmaricaAne Katarine Zrinskejed no je od najvrednijihknjiževnih djela hrvat-ske književnos ti 18. sto-ljeća, čiji je rukopispronašao i od zaboravasačuvao po znati sakup -ljač narodnoga bla ga i„lutajući reporter“ Ger-hard Le dić. Našavšiprvu ko ricu knjige spotpisom Ane KatarineZrinski, Ledić se upu tiotim tragom i pronašaocijeli rukopis, što ga je

1991. godine darovao Nacionalnoj i sve -učilišnoj knjižnici u Zagrebu. PjesmaricaAne Katarine Zrinski govori o jednomeburnom povijesnom vremenu, te obiteljiZrinskih i Frankopana čija je sudbina ne-raskidivo vezana za patnje i stradanja hr-vatskoga naroda, ali i o unutarnjemdoživljaju i intimi pjesnikinje Ane KatarineZrinski, kazao je između ostaloga u svom

nadasve zanimljivom predavanju akade-mik Bratulić.

Branka Pavić BlažetinFoto: Ákos Kollár

n 8 n KULTURA

Trenutak za pjesmu* * *

Stvoritelju svita, da bih pitat smilazašto sam se na svit ja kada rodila.

Bud mi sad slobodno prez griha pitationo što pred tobom i tak ni sakriti.

Ana Katarina Zrinski (Pjesmarica)(br. 6, list 8b)

Knjigu je za tisak priredio akademikJosip Bratulić.

Književna tribina u Hrvatskome klubu Augusta Šenoe

SURADNJA MATIČINIH OGRANAKA

O Pjesmarici Ane Katarine ZrinskeU organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Pečuhu, Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj i Gene -ralnog konzulata Republike Hrvatske u Pečuhu, 30. rujna u Pečuhu je na stručnom putovanju boraviloizaslanstvo Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, a istoga su dana Pečuh počastili i akademici JosipBratulić i Stjepan Damjanović, potonji predsjednik Matice hrvatske.

PRIJATELJST VO n 9 n

Ove godine gosti iz Mađarske stigli su utrodnevni posjet, a prvog dana zajedno sdomaćinima priredili su cjelovečernji kon-cert u brdovečkoj kinodvorani. Tamo surazmijenjeni pokloni, čestitke i zahvale, anakon održanog koncerta punog osjećaja,druženje se nastavilo uz večeru u Ladanj-skom raju do ponoći. Idući dan domaćini

su goste poveli na izlet u Zagreb i Krapinute njezinu okolicu. Posjetili su crkvu MajkeBožje Jeruzalemske na Trškom vrhu iMuzej krapinskih neandertalaca. Na TrškiVrh pobožni hodočasnik ili izletnik ne iduusput. Onamo se ide namjerno, da se uživau prekrasnom okolišu pitomih zagorskihbregova, odakle pogled seže na Strahinj-čicu s jedne, a na Krapinu i dolinu Krapinj-čice s druge strane. Tamo se uživa uizvornome hrvatskom baroku, skladu arhi-tekture i umjetnosti crkve. Pobožni će ho-dočasnik okrijepiti dušu pred čudot vornimkipićem Majke Božje Jeruzalemske i obo-gatiti se upoznavanjem čudesne povijestitoga kipa i njezina prošteništa.

Pošto su potanko razgledali crkvu i nje-zin okoliš, svi zajedno uputili su se u jedanod zanimljivijih muzeja – Muzej krapinskihneandertalaca. Bili su oduševljeni posta-vom u Muzeju, a još više što je svaki od njih

dobio slušalice i prijevod na ma-đarski jezik. Muzej krapinskih ne-andertalaca smješten je nedalekood svjetski poznatog nalazištakrapinskih neandertalaca „Huš -njakovo“ s kojim čini jedinstvenucjelinu za obilazak. Arhitekturapodsjeća na pračovjekovo stani-

šte – polušpilju, a njezinobujam, razmjer i pro-čelje proizašli su iz ra-ščlambe nekadašnjegizgleda danas urušenekrapinske polušpilje.

Nakon cijelog do-podneva provedenog uupoznavanju sa starom hrvat-skom poviješću, svi su se okre-nuli sadašnjosti i iskoristilivrijeme za zajednički objed uĐurmancu. Nakon povratka sa„Zagorske turneje“ vrijeme sekratilo sa športskim aktivno-stima. Kako je nogomet najvaž-nija sporedna stvar na svijetu,tako su nogometni zanesenjaciKUD-a Januševec istrčali namegdan s jednako takvim za -nesenjacima iz Umo ka. U dvo-rani Os novne škole Pavla Belasau Brdovcu, uz športsku i poštenu

igru Januševčani su ipak uspjeli pobijeditiuz minimalnu razliku. Okupilo se i podostagledatelja koji su navijali za obje momčadipodjednako. Stigla je i večer koja je bila re-zervirana za kulturni sadržaj, pošto su danproveli uza športske i društvene aktivnosti.Vrijed ni članovi KUD-a „Januševec” pripre-mili su večeru i potrudili se za ugodno ra-spoloženje u domu u Prudnicama. Uzasvirku tamburaša pjevalo se i plesalo doranih jutarnjih sati.

Nedjelja je bila dan rastanka i povratkaUmočana. Oproštaj je bio prepun osjećajai s ponekom suzom u očima, uz obećanjenovog susreta iduće godine u Umoku.

Dražen Mufić

Bogatstvo...

Člani KUD-a „Kajkavci” na brdovečkoj pozornici

KUD Januševec ugostio članove umočkoga KUD-a KajkavciJanuševčani i gosti iz Umoka obišli Krapinu i okolicu

Već 16 godina KUD Januševec i KUD Kajkavci iz Umoka druže se svake godine. Jednom u Umoku,druge godine u Brdovcu, i tako se produbljuje prijateljstvo. Članovi KUD-a Kajkavci potomci su kaj-kavaca koji su prije petsto godina naselili taj dio Mađarske, a do danas se među njima zadržao diodomaćega govora.

n 10 n BUDIMPEŠTA I OKOLICA

Proslava ubiranja plodova u BudafokuRijetko kada se u velegradskim sredinama slavi početak ubiranjaplodova voćnjaka ili vinove loze. Gradska četvrt Promontor-Teti-nje (Budafok-Nagytétény), budimpeštanski XXII. okrug, na rub-nom je dijelu grada, poznat po svome čuvenom pjenušcu Törleyi izvrsnim vinima. Nedaleko od središta okruga, na južnim padi-nama blagih brežuljaka nalaze se prostrani vinogradi. Neopisivaje ljepota koja krasi ovaj dio grada. Čudo od prirode, dar Božji, isve to u neposrednoj blizini urbanizirane sredine, nedaleko odtramvajskih i autobusnih postaja. A kad nešto nesvakidašnjeimaš i kad se time možeš dičiti, prirodno je da tu radost podijeliši s drugima. Zbog toga stanovnici XXII. okruga početkom jesenina dostojan način slave početak ubiranja plodova cjelogodišnjegrada. To je već tradicija te ujedno i turistička atrakcija, jer na berbugrožđa dolaze ne samo stanovnici glavnoga grada nego i mnogituristi iz inozemstva.Tom se prigodom organiziraju i kulinarska natjecanja jer kako pitidobro vino bez ukusnih zalogaja! Ove je godine tridesetak natjecatelja predstavilo svoje kulinarske umijeće, među njima i dru-žina Hrvatske samouprave toga okruga, koja svake godine sudjeluje na veselome natjecanju, i ubira „plodove“ truda odnosnopostiže zavidne rezultate. Sada je međunarodno stručno povjerenstvo „specijalnoj kuhinji“ hrvatske družine dodijelilo prvu na-gradu!

Mirjana Karagić,zastupnica Hrvatske samouprave XXII. okruga

Sretna pobjednička družina

Od siječnja do kolovoza u Hrvatskoj je na Jadranu i u Zagrebuboravilo ukupno 11 milijuna i 518 tisuća gostiju, koji su ostvarili66 milijuna noćenja, što je porasti od osam posto u dolascima i6,5 posto u ostvarenim noćenjima u odnosu na isto razdoblje2014. godine. Pet najjačih tržišta u razdoblju od siječnja do ko-

lovoza po udjelu u noćenjima jesu: Njemačka 13 milijuna i 99 ti-suća (plus 6,6 %), Slovenija sedam milijuna i 285 tisuća (plus 4,3%), Austrija pet milijuna i 238 tisuća (plus 5,3 %), Italija četiri mi-lijuna i 538 tisuća (plus 6,8 %), Češka četiri milijuna i 483 tisuće(plus 4,1 %), Poljska tri milijuna i 969 tisuća (plus 5,3 %), Slovačkadva milijuna i 508 tisuća (plus 4,9 %), Nizozemska dva milijuna i282 tisuće (plus 2,2 %) i Mađarska dva milijuna i 240 tisuća (plus16,8 %). Po riječima voditelja budimpeštanskog predstavništvaHrvatske turističke zajednice Marina Skenderovića, prema ovo-godišnjim podatcima od siječnja do kolovoza već su nadmašenebrojke dolazaka i noćenja lanjske godine. „Bude li lijepo vrijeme,i političko-gospodarski uvjeti budu pogodni, ove bismo godinemogli nad mašiti 2005. koja je bila rekordna“ – reče nam gosp.Skenderović. Na naše pitanje kakvi su mađarski turisti, gosp.Skenderović kaže kako su mađarski turisti dobri, vole odlaziti urestorane, rado se koriste pojedinim turističkim uslugama, i višetroše od prosječnoga njemačkog turista.

Polovica mađarskih turista noćila je u apartmanima,potom u kampovima i hotelima. „Apartman su izabrali jer sve višetraže kontakt s domaćinima, a Hrvati su poznati po dobrome go-stoprimstvu, koji će rado pozvati svoga gosta i na domaću ve-čeru“ – dodaje Marin Skenderović.

k. g.

Hoće li se oboriti rekordna 2005. godina u hrvatskome turizmu?

Prema službenim podatcima sustava turističkih zajednica, na Jadranu i u Zagrebu u kolovozu 2015. odmaralo se tri milijunai 900 tisuća turista (plus 5,5 %), koji su ostvarili 26 milijuna i 94 tisuće noćenja (plus 4,7 %). Strani su turisti ostvarili trimilijuna i 655 tisuća dolazaka, što je porast od 5,5 posto te 24 milijuna i 167 tisuća noćenja, što je rast od 4,6 posto.Domaći turisti također bilježe rast u dolascima i noćenjima od 5,8 posto. U kolovozu je najviše ostvarenih dolazaka s tržištaNjemačke, šest milijuna i 173 tisuće (plus 2,7 %), Italije dva milijuna i 702 tisuće (plus 5,3 %), Slovenije dva milijuna i 501tisuća (plus 1,3 %), Austrije milijun i 808 tisuća (plus 4,3 %), Češke milijun i 714 tisuća (plus 4,3 %), Poljske milijun i 684tisuće (plus 5,2 %), Slovačke milijun i 104 tisuće (plus 4,9 %) i Mađarske milijun i 12 tisuća 714 (plus 15,8 %).

GRADIŠĆE n 11 n

Miloradićev rodjendan proslavljen u okviru Hrvatskoga dana

Prilikom 165. obljetnice rodjenja Mate Meršića Miloradića, pjesnika, znanstvenika, velikana Gradišćanskih Hrvatov, i skoro50 ljet dugo farnika u Kemlji, 19. septembra, u subotu, je Hrvatska samouprava dotičnoga sela pozvala najprlje u mjesnucrikvu na mašu zadušnicu, a za polaganjem vijenca pred Meršićevim spomenikom u šarenoj prošeciji su koracali brojničlani domaćih i gostujućih folklornih društav do Kulturnoga doma. Tamo je nastavljen program s pravim spektaklom ivridnom izložbom.

– Mate Meršić Miloradić prije 165 ljet je rodjen u Frakanavi i kotmladi duhovnik je došao u Kemlju, kade je skoro pedeset ljet slu-žio Boga i naroda svojega. Poslan je simo s odredjenom misijomi pozivom ne samo za to da hrvatstvo gaji i očuva nego da i vjerunaprikdaje onim ki išću pravi smisao ovoga žitka. Mi njega spo-menemo danas, ki je bio človik Božji, človik naroda, pastir, učitelji svećenik. U jednom človiku mi gledamo jednu paletu, ča je onsvega ostvario u svojem žitku, kad je bio pravi človik za svojnarod, za svoju domovinu na svojem mjestu. – je naglasio prili-kom svete prodike, kemljanski duhovnik Marko Mogyorósi. U svojem premišljavanju je postavio vjernikom i pitanje, jesu li ioni takovi kot predci, ki su k oltaru prišli iz dana u dan, jer im jeto bila snaga, i je li imaju u njevom žitku mjesto Bog, familija,vjera, narod i domovina?! Za crikvenim obredom svi okupljeni suzas tali pred spomenikom Mate Meršića Miloradića uz crikvu,kade su položeni brojni vijenci. U Kulturnom domu s hrvatskom,gradišćanskom i ugarskom himnom je započet program, a na po-zornici črljeni pozdrav na glagoljici veljek je stoplio srca svim hr-

vatskim gostom. Redom su nastupale grupe, najprlje dica iz Ču-varnice «Sunašce», hrvatski jačkarni zbor iz Staroga Grada, Jač -karni zbor «Rozmarin» iz Gornjega Četara, domaći KUD«Ko nop lje», tamburaši sastava «Trzalica», takaj iz Staroga Gradater Zbor «Mali Dunaj» iz Kemlje. Pred samim nastupom undan-skoga KUD-a «Veseli Gradišćanci», Štefan Kolosar, predsjednikHrvat ske samouprave Jursko-mošonsko-šopronske županije, jepozdravio goste i prosio Kemljance da upisuju svoju dicu nahrvat ski jezik u mjesnu školu, kade su trenutno veliki problemi,pokidob nimaju nijednoga učenika s hrvatskim jezikom u 1. raz-

redu. Nadalje je dodao, kako je ova priredba dio jednoga skup-noga projekta Nacionalnoga kulturnoga instituta, u kom su seskupa naticali Umok, Unda i Kemlja da čez tri misece medjusob -no se posjećuju i predstavljaju Hrvati. Tako su toga dana gosto-vali na kemljanskoj pozornici i Ženska vokalna skupina «Biseri»,folklorna grupa i tamburaši «Veseli Gradišćanci» iz Unde. FranjoNemet i Vera Raguž su pred tridesetimi ljeti inicirali prijateljstvoKemlje i Pleternice, a nastup prijateljev iz stare domovine i ovputje primljen ovacijom i burnim aplauzom. Franjo Nemet, kolek-

cionar i sakup ljač kemljanskih narodnih no-šnjev, izložio je ovom prilikom svoje vridnobogatstvo na stijeni i vitrini, početo od ruba-čov, fertukov, rupcev, do knjig, molitvenikov istarih orudaljev. A Marija Nović-Štipković, pred-sjednica mjesne Hrvatske samouprave, jur de-setljeća dugo sabira i stavlja u dnevnike svečlanke, napise, fotog rafije, što se nek objavljujeo Kemlji, i to su mogli zainteresirani ljudi ovputpogledati. Hrvatska samouprava sad jur tradi-cionalno svako ljeto dodiljuje Nagradu «Zakemljanske Hrvate». Ljetos je ta čast pripalaTündi Molnár-Kővári, ka je Ugrica, ali od protu-lića pelja hrvatski Zbor Mali Dunaj ter je i dovi-dob čuda svega učinila za mjesne Hrvate.Maratonski program je završen s vičerom i tan-čenom zabavom ter daljnjim druženjem Hrva-tov. -Tiho-Domaćini s dragimi prijatelji iz Pleternice

KUD „Konoplje” dika je Kemlje

n 12 n PODRAVINA

U ovome podravskom selcu već se godinama priređuje Hrvatskidan, koji uvijek donosi nezaboravnu zabavu hrvatskome stanov -ništvu. Na taj dan dolaze i Hrvati iz okolnih naselja, a vraćaju se ioni koji su zbog različitih razloga napustili selo. Program je ovegodine započeo svetom misom na hrvatskome jeziku, koju je slu-žio martinački župnik Ilija Ćuzdi uz koncelebraciju šeljinskog žup-nika Joze Egrija. Potom je na otvorenome počeo kulturniprogram, kojemu su, među inim nazočili fočki načelnik TiborPálfy, predsjednici hrvatskih samouprava okolnih naselja, a stiglisu gosti iz Brođanaca i Valpova, s kojima Fok godinama njegujeprijateljski odnos, među njima istaknuli su predsjednika valpo-vačkoga KUD-a Berislava Brkića, predsjednika Olimpijade starihšportova Veljka Gudelja i člana olimpijskog odbora OlimpijadeŽeljka Perlića. Olimpijada starih športova godišnji je događaj uBrođancima koji se svake godine priređuje zadnje kolovoške ne-djelje. Stari izvorni športovi, koji se prikazuju na Olimpijadi, starisu nekoliko stoljeća, a ne postoji mnogo pi-sanih dokumenata kada i gdje su se pojavili.Do pojave suvremenih športova igrali su ihuglavnom pastiri dok su čuvali životinje ili seodmarali, zemljoradnici, kao i djeca u slobod-nome vremenu. Na ovaj dan u Olimpijskomstadionu osim natjecanja u disciplinama se-niora, senioraka i djece posjetitelji mogu po-gledati izložbu, nastupe folklornih skupina,program izvođača slavonskih pjesama, ja-hače, izložbu etnoloških sadržaja i mogu uži-vati u bogatome gastronomskom programunarodnih jela, pića i domaćih kolača. Brođan-čani su iskoristili ovu priliku te pozvali na slje-deću olimpijadu Fočane.

U kulturnome programu ove su godinesudjelovali KUD „Valpovo 1905”, šeljinskaPles na skupina „Zlatne noge“ te martinačkiŽenski pjevački zbor „Korjeni“. Prvo su na po-zornicu stupili hrvatski gosti iz Valpova.Hrvat sko kulturno-umjetničko društvo „Val-

povo 1905” osnovano je 1905. godine poradi njegovanja kul-turno-umjetničkog amaterizma na glazbenom, plesnom, likov-nom, dramskom i književnom polju. Danas KUD okuplja 120-akčlanova u folklornoj sekciji, sekciji pjesnika amatera, dječjim ples -nim i glazbenim sastavima te tamburaškom orkestru. Tajnik iumjetnički voditelj Društva je Duško Topić, plesni voditelj JosipŠtefić, a predsjednik Berislav Brkić. Ansambl je prvo predstavio

svoju slavonsku koreografiju. Nakon njih je slijedio program ples -ne skupine „Zlatne noge” koji su otplesali šokačku koreografiju.Ženski pjevački zbor „Korjeni” publici je otpjevao podravske pjes -me. Završni akord programa bio je još jednom nastup KUD-a Val-pova. Predstavili su svoju baranjsku koreografiju u kojoj jepublika itekako uživala. Organizatori su pripremili bogatu večeruna koju su čekali sve nazočne, goste i sve stanovnike naselja. Nakraju ovogodišnjega Hrvatskoga dana svakoga je čekao bal uzasvirku martinačkog orkestra „Podravka”.

Luca Gažić

Martinački župnik Ilija Ćuzdi i šeljinski župnik Jozo Egri služili susvetu misu.

Plesači KUD-a Valpovo

Martinački ženski pjevački zbor «Korjeni»

Hrvatski dan u FokuU organizaciji tamošnje Hrvatske samouprave, 19. rujna, priređen je Hrvatski dan. Dan je započeo u poslijepodnevnim satimasvetom misom na hrvatskom jeziku u mjesnoj katoličkoj crkvi. Nakon mise društvo se okupilo na dvorištu Društvenoga doma ipočeo je kulturni program i cjelovečernja zabava.

MALA STRANICA n 13 n

Dani kruha i zahvalnosti zaplodove zemlje

U Hrvatskoj već se godinama obilježavaju Danikruha. Običaj obilježavanja preuzeli su i neki odnaših hrvatskih zajednica. Dani kruha i zahvalnostiza plodove zemlje obilježavaju se svake godine tije-kom listopada s prikazom kruha, peciva i organizi-ranjem raznih programa. Dani kruha posebni sudani slavlja i blagoslova hrane koju dobivamo odplodova zemlje.Već su stari Egip-ćani kruh pripre-mali na način sličannaše mu: brašno,voda, sol, kvasackoje su katkad obo-gaćivali masno-ćom, jajima ilimedom.

Legenda o nastanku kruhaPrvi je kruh nastao slučajno. Oko 2600. go-dine prije Krista jedan egipatski rob (njegovose ime, naravno, izgubilo u povijesnoj pra -šini) uz vatru je pravio kolačiće od brašna ivode. Uhvatio ga je san, vatra se ugasila, akolačići su ostali na toplome. Rezultat većznate: tijesto se diglo, a pečeni kolačići bili sumnogo ukusniji od tankih, tvrdih kakve su jelido tada. Arheološki nalazi u Egiptu pokazalisu da su Egipćani zaista poznavali tijek pečenja kruha. No kruh se u nekom oblikujeo još od neolitika. Zrna žitarice drobila su se, miješala s vodom i pekla na vatri.Grčki mornari i trgovci donijeli su iz Egipta brašno i tako se proizvodnja kruhaproširila i po Europi. U srednjem se vijeku kruh ponovno počeo pripremati bezkvasca premda su ga Normani s kvascem radili od 1191. godine. Do ranog 13.stoljeća mlinari su postajali sve važniji, a kako je praksa bila da četvrtinu done-senoga brašna smiju zadržati, i – bogatiji. U londonskom British Museumu nalazise kruh star oko 4000 godina! Izum mlina oko 1800. godine omogućio je proizvod-nju laganijeg i bjeljeg kruha koji se smatrao skupljim i ukusnijim.

Za spretne rukeNema ugodnijeg od mirisa svježe pečenoga kruha koji seširi domom. Mnogi ga svakodnevno kupuju misleći da imdomaći kruh neće uspjeti. No ovaj recept vrlo je jednos-tavan i siguran, a rezultat je ukusan i mekan domaći kruhkoji će vas oduševiti!

Sastojci: 600 g brašna, 2 žličice soli, 2 žlice ulja, 350 mlmlijeka, 1/2 svježega kvasca, 2 žlice brašna.

Priprema:Svježi kvasac natr-gajte na manjekomade i stavitega u zdjelicu s 350ml toplog mlijeka.Dodajte 2 žlicebrašna i laganopromiješajte teostavite da sediže 10 – 15 mi-nuta. Nakon di-zanja, istresitesadržaj zdjelice uveliku zdjelu u koju ste stavili brašno, sol i ulje. Sve dobropremijesite dok se tijesto ne počne odvajati od posude.Malo pobrašnite tijesto, pokrijte ga krpom i ostavite dase diže oko sat vremena. Premjestite tijesto u posudu zapečenje koju ste prethodno nauljili, i stavite peći. Zagri-jemo pećnicu na 160 °C, pa kad se tijesto opet digne, sta-vimo ga peći. Kruh pečemo dok ne dobije zlatnu boju (okosat vremena).

Svetomihovilski sajam U prostorijama budimpeštan-skoga Hrvatskog vrtića naDan svetoga Mihovila, 29.rujna, u prijepodnevnim sati -ma priređen je tradicionalni

sajam toga sveca. S velikimse uzbuđenjem priprema nataj dan, po sku pinama se radešaroliki ukrasi ili predmeti za

prodaju. Ukrašavaju seštandovi, a s bakinomili maminom po moći,po kućama se izrađujudječja odijela. Naravno,tijekom dana uloge semijenjaju, svi mogu bitiprodavači ili kupci. Naj -snalažljiviji mo gu secjenkati. Ples i pjes ma,slatkiši i sendviči ma -mili su toga dana djecuna zabavu.

k. g. Foto: Gergő Kocsis

Tradicionalno obilježavanje Dana NikoleZrinskog zbog kišovita vremena prire-đeno je u predvorju osnovne škole predspomenikom velikana. „Denéšni dén jejeden nájlepši svetek vu životu náše škóle,Zrinji Miklóša pómlamo. Denes se bo-demo preklonili s prisegom vučenika pr-voga ostala, i s izletom pred negvempesničkem i ludskem veličanstvom“ – za-počela je proslavu na kajkavskom narječjuučenica Johanna Vlašić u nazočnosti Zrin-skih kadeta. Na prigodnome dvojezičnomprogramu učenici su se prisjećali velika-nova djela, citirali ulomak iz djela OpsadeSigeta, odnosno recitirali pjesme koje sunapisane o Nikoli Zrinskom. U okviru spo-mendana prvoškolci su pred zastavomškole prisegnuli da će učiti i ponašati sedostojno Nikoli Zrinskom. Nakon togapredstavnici roditeljskoga vijeća svezali suim kravatu sa simbolom škole. Na sveča-nost iz godine u godinu pozivaju se bivšiučenici keresturske škole kako bi dali pri-mjer današnjim školarcima što se možepostići marljivim učenjem. Ovaj put je tobila ujedno i gost i domaćin Gyöngyi Bedi,nastavnica zemljopisa i informatike. Onase rado prisjećala svojih školskih dana isretna je da i danas može raditi u istojustanovi. Slijedila je dodjela nagrada zanatječaj „Kako njegujete kult Zrinskih”, odčega je uređena i izložba. Na poziv je sti-

glo 22 natječaja iz pomurskih škola izkojih su se najviše istakli učenici četvrtograzreda keresturske škole, odnosno Mar-cel Pavlic, koji je izradio power point, pri-kaz o priredbama vezanim za Zrinske. Većjedanaesti put zaredom dodijeljene su sti-pendije za istaknute učenike keresturskeškole te za učiteljicu, koju je utemeljioprof. dr. Karlo Gadanji, dopredsjednik rek-tora Sveučilišta zapadne Mađarske u Sam-botelu. Ravnateljica keresturske školeAnica Kovač zahvalila je na pomoći, te na-glasila da je profesor već više od tri mili-juna forinti podijelio u okviru stipendije,naime od 2005. godine iz godine u go-dinu četvero djece dobiva po 50 tisuća, a

„najučiteljica” 100 tisuća fo-rinta. Profesor, kao i svake go-dine, osobno je predaostipendije, ovaj put VeronikiKos, Tomašu Dobošu, ErikiSabo, Veroniki Mező i učite-ljici Juditi Abonji. Inače, pro-fesor osim stipendije darivadjecu i za Uskrs, potpomaže idruge seoske programe, od-nosno mjesnu vjersku zajed-nicu. Zahvaljujući njemu, ucrkvi je izrađena oltarskaslika, a ove je godine opet ve-likodušno potpomogao iz-radbu fresaka crkve. Profesor

Gadanji još iz svog djetinjstva se sjećao dasu na stropu crkve bili naslikani evanđeli-sti, međutim to su nekada prebojili i nijenađeno. Slike su nanovo naslikane i sadaevanđelisti Matej, Marko, Luka i Ivan po-novno krase kerestursku crkvu. U okvirusvečanosti na spomenik su položeni vi-jenci od strane samouprava, mjesnih usta-nova, roditeljskog vijeća i pojedinihrazreda. Programi su nastavljeni natjeca-njima. Navečer u nazočnosti Povijesne po-strojbe Zrinske garde održano jeuvođenje u dužnost novih članova Zrin-skih kadeta, a u subotu je upriličeno spo-men-trčanje u čast velikana.

beta

n 14 n POMURJE

Dani Nikole Zrinskog u KeresturuPrisjećanje na Nikolu Zrinskog, prisega prvaša, polaganje vijenaca kod spomenika, natječaj o njegovanju kulta obiteljiZrinski, spomen-trčanje do Novoga Zrina, dodjela Stipendija „Prof. dr. Karlo Gadanji”, natjecanja u učenju riječi, uvođenjeu položaj Zrinskih kadeta i još drugi programi bogatili su ovogodišnje Dane Nikole Zrinskog 25. i 26. rujna u Keresturu. uorganizaciji Osnovne škole „Nikola Zrinski” i Hrvatske samouprave.

Članovi Zrinskih kadeta sa Zrinskom gardom

Dobitnici Stipendije „Prof. dr. Karlo Gadanji”

SVA SVIH STRANA n 15 n

U Mađarskoj, Austriji, Rumunjskoj, Sloveniji, Češkoj, Slovačkoj,Hrvat skoj i Južnom Tirolu upotrebljava se od 32 ili 36 listova tvorenzamotljaj (pakl) karata, koja se u mađarskim krugovima naziva„mađarskom kartom”. Drugi su im naziv tzv. „Tell-karte”, koje sesastoje od četiri tipa: dvostruko njemačke, helvetsko njemačke,zrcal ne, veličine 77 x 119 mm te četverogodišnje. Naime, mađar-ske se karte temelje na drami Friedricha Schillera pisane 1804. go-dine, o švicarskome junaku Vilimu Tellu. Sve veći je broj onih kojiigru ultija ne smatraju samo igrom nego i športom. Upravo kakoto tvrdi i predsjednik Mađarskog ulti-saveza (MAUSZ-a) Miklós Re-gőczi: „Sve ćemo učiniti da ulti-igra, poput bridž-igre, postanešportskom granom, i budemo li imali barem stotinu natjecatelja,nakon tri godine, možemo zatražiti prijam u Mađarsko olimpijskovijeće”. Zasada Savez ima 14 ulti-klubova diljem Mađarske. I nakoncu treba reći i to da se pod nazivom „ulti” poznaju dvije kartaš -ke igre, „jednostavni ulti” i „pljačkaški ulti”.

Zapitali smo Marina Velina, kada je zapravo započeo kartaškeigre ultija?

Kartanje je za mene najomiljenija razonoda, moja velika ljubavkoju sam otkrio davne 1989. godine, dakle prije 26 godina. Dakako,to nije išlo „s grlom u jagode”, nego sam proučavao svu mogućuliteraturu koja se odnosila na razne propise, stručne naputke idruge razne mogućnosti kojima se na natjecanjima može dobroposlužiti. Nisam odmah bio pravno registriran kada sam isprvaodlazio na terenska natjecanja. Trebam naglasiti da naše santo-vačko kartaško članstvo broji 40 – 50 dobrih igrača, oni se smatrajunajboljima u cijeloj županiji. Naši treninzi traju svaki dan od 17 do20 sati u prostoriji koju nam je osigurala Seoska samouprava, nauglu Petőfijeve i Dózsine. Navest ću tek neke kolege: načelnik selaJózsef Feigl, Živko Filaković, Stipan Gorjanac, László Gilicze, SándorCsillag, István Vő, Ádám Tamás, István Barna, Ferencz Koncz…

Na kojima si natjecanjima sudjelovao i s kakvim uspjesima?Ovisilo je o tome gdje su se odvijala ta natjecanja. Lani je to

bilo u budimpeštanskom VII. okrugu, u restoranu Metropolu natzv. Majstorsko-šampionskom spomen-kupu gdje je moja družinapostigla III. mjesto. Među prvacima bili su: László Virág (Kiskun-majsa), Péter Pusztai (Kecskemét) i Marin Velin (Santovo). No spo-menuto natjecanje nije završeno, nastavlja se u Segedinu. Imamdakle šansu za daljnje plasiranje među najboljih 60 natjecatelja udržavi, naravno, ako mi uspije dobro zaigrati. Nada uvijek postoji.

Navedenima bih citirao izjavu danu reporteru mađarskoga Na-cionalnoga športa: „U nas je takav ultičarski život kakvoga nigdjedrugdje nema! Od cjelokupnog stanovništva, jednim slučajnim na-činom u državi, tri postotka njih se natječu, što znači kao da bi uBudimpešti zaigralo njih šezdeset tisuća. Tajni plan nam je da jed-nom u naš krug pozovemo već opće poznatog ljubitelja ulti-igre,ministra predsjednika!

Otkako si umirovljenik, osim kartanja, čime se zanimaš u sva-kodnevici?

Naravno, čovjek mora imati neko zaposlenje. Učlanjen sam ujedno poljoprivredno dioničko društvo (Kft.) u Barački, koje gospo-dari na više hektara zemljišta i bavi se voćarstvom i povrtlarstvom.Koristimo se povrćem koje je povoljno za ukiseljavanje. Kao umi-rovljenik, za svašta imam vremena, stoga i pregovaram s kupcimanaveliko. Naravno, opskrbljujemo i okolna naselja, odnosno pro-davaonice kao što su Dautovo, Čatalija, Baja, Baračka, Baškut,Gara. Sve ovisi o klimatskim okolnostima. Unaprijed se ne znakakav će biti godišnji urod, hoće li biti dosta sunčanih dana, do-voljno oborine ili nevremena, tuče... Tada se zapravo planira koli-čina uroda u voćarstvu i povrtlarstvu i prema tim mogućnostimase pregovara s prekupcima kojima naši proizvodi trebaju.

Nalazeći se u rodnoj kući Marina Velina, u nekadašnjem Vlaši-ćevom sokaku, danas na Trgu Ustava, s pomoću njegove suprugeKatice, s ormara se skidaju trofeji, raznoliki kaleži stječeni na kar-taškim natjecanjima. Primjerice radi: I. mjesto Ulti-natjecanje Ba-račka – Santovo, 2014. g.; Ulti-šampion sela Santova, 2009. g.; I.mjesto Nacionalnog ulti-šampionata u Segedinu 2013. g.; I. mjestomiholjdanski blagdan Novoga vina – Dudvar (Nemesnádudvar)2013. g. I. mjesto Ulti-spomen natjecanje „László Major Kalinjača(Homorúd) 2012. g.; I. mjesto Ulti spomen-natjecanje „GyörgySzabó”; Šampion Južnobačvanskog ulti-šampionata 2007. g.; III.mjesto Nacionalnog ulti-šampionata Kečkemet; I. mjesto San -tovač kog ulti-šampionata 2008. g. I. mjesto Bačko-kiškunskog ulti-šampionata; Ulti-prvak sela Santova 2007. g.; I. mjesto KupaBarka–Baračka 2004. g. I uza svaki trofej spomenice, od kojih diokrasi već spomenutu kartašku prostoriju santovačkih ljubitelja ul-tija. Višekratnom prvaku ultičarskih natjecanja, jednako kao i svimostalim kartašima u Santovu, i ovim putem čestitamo i želimo dalj-njih uspjeha. Marko Dekić

Foto: Gabor Tölgyesi

Marin Velin, santovački “ultičar ” Santovac Marin Velin, strasni je “ultičar ”. Godine 1964. maturirao je u Hrvatsko-srpskoj gimnaziji u Bu-dimpešti. Nakon toga je radio kao elektromehaničar, a poslije vojnoga roka, 1970. godine, kao administra-tor u Izvršnom odboru santovačkog seoskog vijeća. Godine 1972. položio je ispit i imenovan je za matičara.U toj je službi radio sve do zaslužene mirovine, 2002. godine. Dobitnik je priznanja „Istaknuti djelatnik vi-jeća” te „Plakete za unapređivanje naselja”, a za društveno zalaganje, kao „motor ” športskoga života, nag -radu „Za športsku djelatnost sela”. Od 1970. do 1989. godine, pokraj predsjednika Lászlóa Sindlera 19godina obavljao je dužnost tajnika mjesnoga nogometnoga kluba. Marin se dakako našao i u santovačkojkulturnoj skupini koja je 1986. g. sudjelovala i na televizijskom natjecanju „Tko što zna?” Marin je jednaod santovačkih kartaških igrača, nazovimo ih „ultičara”.

Marin Velin (zdesna) i prijatelji, santovački „ultičari"

n 16 n GLASNIK

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: +36/30/396/1851, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: tiho@croatica.hu, RAČUNALNI SLOG: Katalin BerencsiZámbóné, tel.: 1/269-1974, e-mail: zkati@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 06-70-96 79 333, e-mail: zmsantovo@gmail.com, ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA OSNIVAČ: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovipretplate na žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se finacira iz državnogproračuna Mađarske. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.

HU ISSN 1222-1270

KEČKEMET

Međuvremeni izbori za Hrvatsku samoupravu

U županijskom središtu Bačko-kiškunske županije održani sumeđuvremeni izbori za Hrvatsku samoupravu gradaKečkemeta. Prema rezultatima koje je objavio Mjesni izborniured, izbori su bili valjani i uspješni. Biralo se vijećnike na dvaupražnjena mjesta (od ukupno tri). Na izbore je prijavljenodva kandidata, od kojih su oba izabrana. Tako su nove zas-tupnice Hrvatske samouprave postale Zlata KubatovBerwinkl i Marija Jelić. Od ukupno 45 registriranih na popisuhrvatskih birača, izborima se odazvalo 22 birača. Broj valjanihglasačkih listića bio je 21, a 1 glasački listić bio je nevaljan.Obje vijećnice dobile su po 21 glas. Treći je vijećnikdosadašnji predsjednik Stipan Šibalin. Na osnivačkoj sjedniciodržanoj 1. listopada za predsjednika je izabran dosadašnjipredsjednik Stipan Šibalin, a za dopredsjednicu Marija Jelić.

Tri zgrade židanske samoupravepod obnovom

Kako nas je obavistio načelnik Hrvatskoga Židana Štefan Kriz -manić, samouprava spomenutoga naselja od europskih fon-dov je sve skupa dobila 52 milijun forintov na vanjskuobnovu trih seoskih objektov. Mjesna čuvarnica, starački domi dom kulture će se u naredne dane polipšati i usavršavati, mi-njat će se obloki i vrata ter će se staviti izolacija u projektu«KEOP 5.7.0 – 2015. Obnova zgradov u vlasničtvu Samo -uprave Hrvatskoga Židana u duhu šparanja energije». Sve-čana predaja obnovljenih objektov predvidjena 28. no -vembra, u subotu. Tiho

Obnavlja se koljnofska crikva sv. Martina

Crikveno skrbničtvo Koljnofa, načelu s farnikom Antalom Német-hom, pred kratkim je dostalo narenoviranje crikve sv. Martinadeset milijun forintov, od Ministar-stva ljudskih resursa. U prvom ko-raku će se obnoviti crikveni toranj,potom slijedi renoviranje cijelogakrova i u trećoj fazi se stavlja dre-naža oko crikve. Pokidob su stijenejako vlažne, zid se mora sušiti domarcijuša i nek zatim slijedi ob-nova cijele fasade. Završetak reno-viranja je planiran u aprilu 2016.ljeta, a pokidob još manjkaju ma-terijalna sredstva do samoga konca djela, skrbničtvo se nada-lje natica i kod Jurske biškupije. Uza to Hodočasna crikva ČrneMadone jur ljeta dugo je pod vanjskom i nutarnjom obnovom,sad će paralelno sa crikvom sv. Martina početi ovde i instalira-nje grijanja. Vjerski odjel Ministarstva ljudskih resursa s osammilijun forintov podupira to djelo, koje će se završiti do Marti-nja. Svečana predaja dvih obnovljenih crikav predvidjena jekljetu u misecu majušu. Tiho

SANTOVO

Maturski sastanakNaraštaj maturanata naše budimpeštanske Hrvatsko-srpskegimnazije iz 1964. godine, posljednjem razdoblju sastaje sesvake godine. Ovaj put okupio se 5. rujna 2015. u Santovu.

Program pečuškoga Hrvatskogkazališta u listopadu

11. listopada 2015. g., u 10.30 sati Tatjana Bertok-Zupković:Mala pčelica Maja – lutkarska igra, Osijek

14. listopada 2015. g., u 13.00 sati Tatjana Bertok-Zupković:Mala pčelica Maja – lutkarska igra, Tukulja

16. listopada 2015. g., u 18.30 sati Antun Karagić: Svijest –pučka igra, Lukovišće.