SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI

Sveučilišni interdisciplinarni studij Kulture i Turizma

Studentica: Lucija Perkov

Mentor: Doc. dr. sc. Igor Duda

Kolegij: Povijest dokolice i turizma

TURIZAM U HRVATSKOJ 1980.

Kritički osvrt

Pula, Svibanj 2013.

Turizam kao društveni fenomen svoje zlatno doba u Hrvatskoj je doživio sredinom

80-tih godina prošlog stoljeća. Hrvatski državni teritorij je od 1943.-1991. spadao pod

teritorijalnu cjelinu Socijalističke Federativne Repubike Jugoslavije, zajedno sa Slovenijom,

Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom, Makedonijom i Kosovom. Hrvatska je od

svih zemalja imala najdužu obalu, zbog čega je i prepoznata kao jedna od najatraktivnijih

turističkih destinacija ove raspale države. Kako se turizam 80-tih godina u Hrvatskoj počeo

naglo razvijati, samim time razvijala se i Hrvatska, počeli su se usvajati mnogi svijetski

trendovi iz raznih područja, pa tako i trendovi u turizmu. Ovaj rad će se baviti glavnim

temama vezanim za turizam koje su bile aktualne ne tako davne 1980., a objavljene su u

Jugoslavenskom turističkom časopisu Turizam.

TURIZAM U HRVATSKOJ 1980.

Jugoslavenski turistički časopis Turizam je bio stručni časopis za turistička pitanja,

koji je 80-tih godina izlazio jednom mjesečno pod vodstvom glavnog urednika Dimitra J.

Čulića. Kao takva, ova publikacija kroz svoja izdanja iz prve ruke svjedoči o aktualnim

zbivanjima na području turizma u vrijeme izdavanja. Za primjer može se navesti broj iz

studenog 1980. koji se bavi školskim praznicima, restoraterstvom, tek izdanom knjigom

Turizam i regionalni razvoj, turoperatorima, trendovima u hoteljerstvu i restoaterstvu, te

kratkim domačim vijestima iz turizma. Ukratko, časopis je pisao o tome kako se u sklopu

knjige Turizam i regionalni razvoj Nede Andrić po prvi put obrađuje učinak turizma na

ubrzanje onih regija koje su turističke potencijale koristile kao glavnu snagu svog privrednog

razvoja, također se proučava turizam kao društvena pojava i utjecaj turizma kao takvog na

regionalni razvoj. Osim toga provedena je značajna studija kojom se predviđa razvoj

restoaterstva u razdoblju 1980.-1995. , zbog toga što su 70-te obilježene sa većim brojem

žena koje su radile, što se odražavalo na prehranu kod kuće, odnosno povećavao se budžet

domaćinstva pa su si ukućani mogli priuštiti i prehranu u restoranima. Kako bi se glavna

ljetna turistička sezona produžila sa dva mjeseca(srpnja i kolovoza) na četiri(lipanj i rujan),

produženje školskih praznika u SRH smatralo se neophodnim, a u slučaju da bi se produžili

zimski praznici, moguća bi bila čak i ostvarena zimovanja na Jadranu. Za putovanja u

inozemstvo kao najoptimalnije rješenje navodi se suradnja sa turoperatorom sa njemačkog

tržišta. Osim turoperatora, reklamira se turistička i ugosteljska radna organizacija Kompas

Jugoslavija, koja nudi usluge informiranja i „bilo kakve“ usluge turistima na njihovim

putovanjima u gradovima Ljubljani (sjedištu Kompasa), Dubrovniku, na graničnom prijelazu

Šentilj, Bledu, Maloj Dobrini pa čak i u New York-u. Od važnosti za Hrvatski turizam

također su bile kratke lokalne vijesti da su već rasprodani hoteli za ljeto 1981. u Makarskoj,

da se povećavaju cijena apartmana na Cavtatu, kako su predstavnicu zavoda za zaštitu

šibenskih spomenika najavili restauriranje fortifikacije Sv. Nikola i sl.

Iz svega navedenog da se zaključiti kako je 1980. bila godina spoznaje važnosti utjecaja

turizma na gospodarstvo i ostale sektore, te na životni standard stanovnika države. Viši

standard je značio i viši stupanj obrazovanja, obrazovanje je značilo zaposlenje, zaposlenje je

pridonosilo visini budžeta, viši budžet je značio mogučnost korištenja raznih usluga, potražnja

za uslugama je pridonosila povećanju ponude na tržištu što je pridonosilo regionalnom

razvoju. Turizam je uvelike pridonio razvoju Republike Hrvatske od infrastrukture gradova,

preko obrazovanja samog stanovništva, do višeg životnog standarda. Svjetski trendovi

donešeni turizmom su se polagano uvlačili u gotovo svaki kutak Hrvatske, povukli za sobom

cijeli niz uzročno-posljedičnih veza i vodili hrvatski turizam ka zlatnom dobu turizma u kojem

je Hrvatska doživjela do danas neponovljivi procvat.