Korupcija u BiH –

tužilačka perspektiva:

Teret dokazivanja –

namjera / umišljaj

Bojana Jolović, tužilac

Kantonalno tužilaštvo Kantona

Sarajevo

POJAM KORUPCIJE

• Pojam korupcije vodi svoje etimološko porijeklo odlatinske riječi „corruptio“, što se može prevesti kaopokvarenost, ucjena ili podmitljivost.

• „Korupcija označava svaku zloupotrebu moćipovjerene javnom službeniku ili licu na političkompoložaju na državnom, entitetskom, kantonalnomnivou, nivou Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine,gradskom ili općinskom nivou, koja može dovesti doprivatne koristi.“ (Član 2. Zakona o Agenciji zaprevenciju korupcije i koordinaciju borbe protivkorupcije)

• Korupcija: Definicija Svjetske banke: "Zloupotrebajavnih ovlasti za privatnu korist"

MEĐUNARODNE KONVENCIJE

Bosna i Hercegovina je ratifikovala sledećemeđunarodne konvencije:

• Krivično pravna konvencija o korupciji

• Građansko-pravna konvencija o korupciji

• Evropska Konvencija o međusobnoj pravnojpomoći u krivičnim/kaznenim predmetima

• UN-ova Konvencija protiv transnacionalnogorganiziranog kriminala

• Konvencija o pranju, traganju, i oduzimanjuimovine stečene kriminalom

•Formalno ispunjavanje dijela obaveza predviđenih

međunarodnim aktima od strane Vlade BIH, uslijedilo

je usvajanjem Strategije za borbu protiv korupcije

2009-2014, te usvajanjem Zakona o Agenciji za

prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv

korupcije, također 2009. godine.

•Prema međunarodnim konvencijama, državama

članicama je ostavljeno da kroz svoje nacionalno

zakonodvstvo propišu kažnjiva ponašanja koja, pored

klasičnog primanja mita, obuhvataju i druge postupke

preduzete u javnoj ili privatnoj službi sa ciljem

pribavljanja koristi sebi ili drugom, dok prouzrokovanje

štete pojedinačno nije navedeno kako nužan dio

dispozicije krivičnog djela kao posljedica.

KRIVIČNOPRAVNI OKVIR

• U aprilu 2015. godine, Stalna komisija za efikasnost tužilaštava priVSTV-u usvojila je tzv. Listu koruptivnih krivičnih djela, lista jerevidirana 2018.godine

• Klasična koruptivna krivična djela sadržana su u KZ BiH i to je “XIXGlava devetnaesta – Krivična djela korupcije i krivična djela protivslužbene i druge odgovorne dužnosti“, u KZ FBiH “XXXI – Glavatrideset prva – Krivična djela podmićivanja i krivična djela protivslužbene i druge odgovorne funkcije“, u KZ Brčko distrikta BiH“XXXI Glava trideset i prva – Krivična djela podmićivanja i krivičnadjela protiv službene i druge odgovorne dužnosti“, te u KZ RS“Glava XXV Krivična djela protiv službene dužnosti“

• Listom su obuhvaćena i druga djela koja se u širem smislu imajusmatrati koruptivnim krivičnim djelima (određena krivična djela protivprivrede, poslovanja i sigurnosti platnog prometa, povredaravnopravnosti čovjeka i građanina, trgovina ljudima i dr.)

KLASIČNA KORUPTIVNA KRIVIČNA

DJELA

• Zloupotreba položaja ili ovlaštenja

• Davanje dara i drugih oblika koristi

• Primanje dara i drugih oblika koristi

• Primanja nagrade ili drugog oblika koristi

za trgovinu uticajem

PROBLEMI U PROCESUIRANJU I DOKAZIVANJU

KORORUPTIVNIH KRIVIČNIH DJELA

• Visoki standardi dokazivanja ovih krivičnih djela

• Posebne potoškoće kod dokazivanja subjektivnih obilježja koruptivnihkrivičnih djela

• Kod pojedinih krivičnih dijela svijest i volja učinioca jasno je iskazana(Primanje dara i drugih oblika koristi), dok je kod drugih krivičnih djela(krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja) namjera i umišljajučionioca znatno teže dokaziva (najčešće se kao izvršioci ovih krivičnihdjela javljaju nosioci javnih ovlaštenja- ministri, načelnici, direktori i drugi kojiu obavljanju funcije raspolažu značajnim diskrecionim ovlaštenjima).

• Najčešći razlozi donošenja oslobađajućih presuda: nije dokazano svojstvoslužbene ili odgovorne osobe, nije dokazana uzročna veza između radnje iposljedice, nedostaci u činjeničnom opisu optužnice, nije dokazan umišljaj inamjera učinioca.

ZLOUPOTREBA POLOŽAJA ILI OVLAŠTENJA

• Dokazivanje svojstva učinioca krivičnog djela-službena ili odgovovorna osoba:

- U činjeničnom opisu optužnice neophodno jasno opisati svojstvo izvršioca krivičnog djela-navođenje funkcije, radnog mjesta i ovlaštenja i dužnosti koja su povjerena izvršiocu

- U praksi svojsvo službene i odgovorne osobe se dokazuje: ugovorima o radu, rješenjima o postavljenju, rješenjima o upisu u sudski registar i slično, a u nedostatku materijalnih dokaza dokazuje se svjedocima koja imaju saznanja o faktičkom položaju ovih osoba

PRIMJER

• U predmetu Općinskog suda u Sarajevu, Presuda br. 65 0 K172454 11 K, 22. 4. 2013.godine, sud nije utvrdio da jeUgovor o radu autentičan dokaz, shodno nalazu grafologa, jerga nije potpisao optuženi, te se nije mogao koristiti udokazivanju položaja/ovlasti optuženog. Drugim riječima,ugovor o radu nije se mogao koristiti kao propis čije sekršenje stavlja na teret optuženom, jer je falsificiran. On se nemože koristiti kao propis čije se kršenje stavlja na teretoptuženom jer je član Ugovora na koji se tužilac poziva takavda ne propisuje položaj optuženog, već govori općenito oobavezi radnika da savjesno i odgovorno obavljaju poslove naradnom mjestu. Dakle, nije dokazano šta su konkretno bileovlasti optuženog – odnosno njegov službeni položaj, tesamim tim ni zloupotreba tog položaja.

Radnja izvršenja krivičnog djela

• Iz zakonskog određivanja pojma zloupotrebe položaja ili ovlaštenja proizilazi da je radnjaučinjenja ovog krivičnog djela postavljena alternativno i može se učiniti na tri različitanačina:

1. iskorištavanjem službenog položaja ili ovlaštenja

2. prekoračenjem granica službene ovlsti

3. nevršenjem službene dužnosti

• Kod pisanja optužnica radnja izvršenja mora biti precizno određena

• Neophodno preciziranje pod koje se, od alternativno određenih radnji izvršenja, podvoderadnje počinioca, te da se u dovoljnoj mjeri precizira u čemu se zaista ta radnja ogleda i odčega se sastoji

• Nije dovoljno parafraziranje zakonskog teksta bez konretizovanja radnje izvršenja

• U činjeničnom opisu mora biti navedeno saglasno kojem zakonu ili propisu je optuženi biodužan postupati,te treba opisati da li se počinilac kretao u granicama tzv. diskrecionihovlasti ali protivno interesima službe i s kakvim ciljem. To znači da kod određenih oblikaizvršenja krivičnog djela – iskorištavanjem položaja – nije neophodno navođenjeblanketnog propisa jer se ovdje počinilac kreće u granicama ovlasti. Potrebno je i utvrditida li je samo kršenje blanketnog propisa po svom značaju i težini krivično djelo ilieventualno predstavlja disciplinski prestup ili prekršaj.

PRIMJER

• „I po ocjeni ovog suda, prvostepeni sud je pravilno postupiokada je ocijenio da činjenični opis radnji optuženog izprecizirane optužnice ne sadrži sve potrebne odlučnečinjenice, koje predstavljaju materijalne supstrate zakonskihpojmova. Naime, iz obrazloženja pobijane presude, kako je topravilno ocijenio prvostepeni sud, proizilazi da nije dovoljno učinjeničnom osnovu navesti materijalni propis, već je potrebnopored konkretizacije istog navesti sadržajno u čemu bi seogledala određena povreda, koju konkretizaciju nijesadržavala predmetna precizirana optužnica. Pored toga,činjenični opis sadrži ozbiljne nedostatke koji se sastoje utome, da nisu navedeni ugovori – po broju i datumu, zbogsvega toga takav činjenični opis nije mogao biti polaznaosnova za rješavanje činjeničnih i pravnih pitanja u ovojkrivičnoj stvari.“ (Presuda Vrhovnog suda FBiH broj: 07 0 K005748 12 Kž od 12.07.2012. godine)

PRIMJER

• „Obzirom na to ispravno pobijana presuda zaključuje da optuženikao generalni direktor Rudnika nije preduzeo nikakvu radnju u ciljuosporavanja osnovanosti tužbenog zahtjeva, i isplate novčanihsredstava dosuđenih tužiteljici M.K. na ime naknade štete, zbogčega kao odgovorno lice nije obnašao službenu dužnost, pa je na tajnačin pribavio drugom imovinsku korist od preko 50.000 KM. Prematome, isključene su tvrdnje žalbe da optuženi kao punomoćniktužiteljice nije bio dužan osporiti tužbeni zahtjev i isplatu sredstavana ime naknade štete, suprotno tvrdnjama žalbe optuženi je kaogeneralni direktor bio dužan da štiti interese preduzeća i spriječinastupanje štete po imovinu preduzeća, jer mu te obavezeproizilaze iz zakona i akata preduzeća, kojih obaveza nije oslobođenni u konkretnom slučaju kada se pojavljuje u ulozi punomoćnikasvoje majke, pa pobijana presuda nije pogriješila kada je utvrdila daje optuženi sa umišljajem omogućio M.K. da pribavi protivpravnuimovinsku korist, jer kao odgovorno lice nije vršio svoju službenudužnost.“ (Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj: 070-0-Kž-000055 od07.06.2006. godine)

POSLJEDICA IZVRŠENJA KRIVIČNOG DJELA ZLOUPOTREBA POLOŽAJA ILI OVLAŠTENJA

- pribavljanje sebi ili drugom kakve koristi,

- nanošenje kakve štete drugom,

- teža povreda prava drugog

• Imovinska i neimovinska korist

• Imovinska i neimovinska šteta

• Teža povred prava drugog- procjena u svakom konkretnom slučaju

• Krivično djelo smatra se dovršenim ako je posljedica nastupila

• Neophodno utvrditi koja je posledica nastupila, kome je korist ili šteta nanesena, u kojem iznosu, koja su to povrijeđena prava drugog i kome su povrijeđena

PRIMJER

• „Pozivanje u činjeničnom opisu nekog djela na stranice nalazai mišljenja vještaka, bez navođenja pojedinačnih navoda iztakvoga nalaza, protivno je zakonskoj obavezi da opiskrivičnog djela mora sadržavati sve činjenice i okolnosti koječine zakonska obilježja tog krivičnog djela i koje moraju bitijasno naznačene i vidljive u samom činjeničnom opisu djela.Iz naznačenoga činjeničnog opisa u tačci 1b izreke presude,nije vidljivo koliko je od ukupnog iznosa optuženim, premaoptužbi, sebi a koliko drugima pribavio protivpravne imovinskekoristi. Kako navedene činjenice nisu provjerene i pouzdanoutvrđene u prvostepenom postupku, pobijana se presuda utom dijelu i nije mogla ispitati, zbog čega je u tom dijelu tapresuda i ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje.“(Presuda Vrhovni sud FBiH, broj: Kž-147/03 od 25.10.2005.godine)

NAMJERA I UMIŠLJAJ KOD KRIVIČNOG DJELA

ZLOUPOTREBE POLOŽAJA ILI OVAŠTENJA

• Za postojanje ovog krivičnog djela mora postojati

namjera izvršioca da činjenjem djela pribavi sebi ili

drugom kakvu korist, odnosno nanese kakvu štetu, te iz

tih razloga djelo može biti počinjeno samo sa direktnim

umišljajem.

• Izvršilac treba da je svjestan da iskorištava svoj službeni

položaj, prekoračuje svoja ovlaštenja ili ne vrši svoju

službenu dužnost, kao i toga da na taj način pribavlja

sebi ili drugome kakvu korist, drugom nanosi kakvu štetu

ili teže povređuje prava drugog.

PROBLEMI U DOKAZIVANJU

NAMJERE-UMIŠLJAJA• Veliki broj oslobađajuća presuda se donosi zbog propusta u

dokazivanju namjere odnosno umišljaja učinioca.

• U pojedinim slučajevima namjera učinioca je je jasno iskazana, dok

se u većem broju slučajeva izvodi iz niza dokaza, koji na posredan

način ukazuju da je kod optuženog postojao potrebni nivo svijesti i

htijenja.

• Dokazivanje namjere posrednim putem, posebno u predmetima s

elementima korupcije, gotovo nikad ne postoji jedan ili više dokaza

na osnovu kojih se na direktan i nesumnjiv način izvodi zaključak o

svijesti i volji optuženog.

• Dokazivanje namjere iz iskaza saslušanih svjedoka, radnji

optuženog, same prirode radnji ili učestalosti ponavljanja radnji

gdje, brojnost radnji može ukazivati na namjeru o određenom

djelovanju

PRIMJER 1

• Da je optuženi XX uzeo gotovinski novčani iznos od 35.000,00 KM iz prostorija privrednog društvaXXXXX d.o.o. Sarajevo kako bi sebi pribavio imovinsku korist, te da je u tom iznosu sebi pribavioimovinsku korist, ovaj sud je utvrdio na osnovu činjenice da optuženi nije obavijestio XXXXX da jeiz prostorija privrednog društva ponio navedeni novčani iznos iako ju je, kako je naveo u svomiskazu, obavijestio da odlazi na godišnji odmor i predao joj ključeve i prometnu dozvolu službenogvozila. Stoga se ne može prihvatiti kao tačan njegov iskaz da je taj novac ponio sa sobom zbogtoga što u prostorijama privrednog društva nisu imali kasu. Da je optuženi taj novčani iznos uzeo sciljem pribavljanja imovinske koristi i da je za sebe pribavio imovinsku korist u iznosu od35.000,00 KM, ovaj sud je utvrdio i na osnovu činjenice da optuženi nije vratio taj novčani iznosniti u prostorije privrednog društva niti uplatom na transakcijski račun društva, nego je novčaniiznos u daleko pretežnom dijelu vratila njegova majka. Očito je, prema tome, da optuženi ni uvrijeme uzimanja iz prostorija privrednog društva „xxxxx d.o.o.Sarajevo gotovog novca u iznosuod 35.000,00 KM, a ni nakon toga, nije raspolagao sopstvenim novčanim sredstvima kojim bimogao vratiti navedeni novčani iznos a niti je realno mogao očekivati da će na određeni načinpribaviti sopstvena novčana sredstva kako bi mogao vratiti novčani iznos koji je ponio sa sobom.Da je optuženi pri uzimanju navedenog novčanog iznosa postupao s namjerom pribavljanjaimovinske koristi i da je u pomenutom iznosu sebi pribavio imovinsku korist, ovaj sud je utvrdio ina osnovu činjenice da je majka oštećenog obeštetila privredno društvo XXXXX Sarajevo upretežnom dijelu skoro godinu dana nakon uzimanja novca od strane optuženog XXXXX i tonakon što je xxxxxx nadležnom tužiteljstvu podnijela krivičnu prijavu protiv optuženog. (PredudaVrhovnog suda FBiH broj: 09 0 K 015657 15 Kžk od 04.10.2016. godine)

•

PRIMJER 2

• Pored toga, u odnosu na subjektivne elemente koje obuhvataju namjeru optužene u

izreci se istovremeno navodi da su ona i optuženi xxxxxxxxxxxxxxx postupali u

namjeri pribavljanja protupravne imovinske koristi (dakle za sebe), a zatim da je

optužena xxxxxxxxxxx preduzeću „xxxxxxxxxxx“ pribavila protupravnu imovinsku

korist u iznosu od 299.908,30 KM. Iz ovakve izreke proizilazi da je namjera optuženih

xxxxxxxxxxx i xxxxxxxxxxxxxxxx bila da sebi pribave imovinsku korist, ali zatim sud

navodi da je tu korist pribavila optužena xxxxxxxxxxx sama i to preduzeću

xxxxxxxxxxx, dakle, ne u saizvršilaštvu sa optuženim xxxxxxxxxxxxxxxxx. Ako se

tome doda da iz činjeničnog opisa izreke presude proizilazi da su optužena

xxxxxxxxxxx i optuženi xxxxxxxxxxxxxxx (protiv kojeg je rješenjem prvostepenog

suda broj 10 0 K 000063/08 Kps od 19.11.2012. godine postupak izdvojen)

predmetno krivično djelo počinili kao saizvršitelji, a da se sud u izreci presude niti ne

poziva na odredbu člana 31. KZ F BiH koja se odnosi na saizvršilaštvo, onda je zbog

svega navedenog osnovan žalbeni prigovor da je izreka pobijane presude

nerazumljiva i protivrječna sama sebi. Na taj način prvostepeni sud je počinio bitnu

povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka k) ZKP FBiH, na

koju je pravilno ukazala žalba branitelja optužene. (Rješenje Vrhovnog suda FBiH

Broj: 10 0 K 002161 15 Kž od 28.05.2018. godine

PRIMJER 3

• “Na osnovu rezultata dokaznog postupka za zaključitije da tužilaštvo nije dokazalo namjeru koja je kod ovogkrivičnog djela konstutivni element bića krivičnog djela,ona se ne pretpostavlja, ona mora egzistirati. Na oveokolnosti nije saslušan nijedan svjedok, pa se ukonkretnom slučaju ne može govoriti o tome da ježelja ili motiv optuženog da tačno određenim licimapribavi imovinsku korist zaključenjem ugovora o djeluza nepotrebne poslove u situaciji kada su svjedocioptužbe potvrdili da su u međuvremenu zaključiliugovore o radu i zasnovali stalni radni odnos u [...] naistim poslovima koje su obavljali po osnovu zaključenihugovora o djelu.”

PRIMJER 4

• „Kako su optuženi M.M. i M.B., s obzirom na dogovor koji jepostojao između njih, te svijest o ovlaščenjima optuženogM.M. i obavezi da se naručena i preuzeta kompjuterskaoprema plati isporučiocu, odnosno prodavcu, bili svjesni daoptuženi M.M. svojim radnjama iskorištava svoja službenaovlaštenja i time pribavlja sebi imovinsku korist, a optuženiM.B. da mu u tome pomaže, te, kako su na taj načinoptuženom M.M. pribavili imovinsku korist u iznosu od108.337,80 KM ovaj sud nalazi da je optuženi M.M. timeostvario obilježja krivičnog djela zloupotrebe položaja iliovlasti iz čl. 358 st. 3 u vezi sa st. 1 ranijeg KZ FBiH, aoptuženi M.B. krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlasti izčl. 358 st. 3 u vezi sa st. 1 i u vezi sa čl. 25 ranijeg KZ FBiH,pa ih je za ta krivična djela i oglasio krivim.“ (Vrhovni sudFBiH, broj: 070-0-Kžk-06-000023, 23.05.2007. godine)

PRIMJER 5

• „Ovaj sud nalazi nespornim da je optuženi pri nabavcinavedenih proizvoda i propuštanju da za izvršenipromet obračuna i plati porez na promet proizvoda, odnosno pomenutu naknadu za puteve postupao u namjeri pribavljanja sebi protivpravne imovinskekoristi. Ovaj sud nalazi nespornim da je optuženi bio svjestan da takvim radnjama odnosno propustimaiskorištava svoje ovlaštenje direktora i sobzirom naradnje koje su usljedile nakon izvršene nabavke, ovajsud nalazi da je on i htio da iskoristi svoja ovlaštenjadirekotra.“ (Vrhovni sud FBiH, 070-0-Kžk-09-000006, od14.12.2010.godine)

PRIMJER 6

• „Neosnovano se žalbom ukazuje da pobijana presuda ne sadrži činjenice i okolnosti iz kojih proizilazi direktniumišljaj, kao bitno obilježje predmetnog krivičnog djela. Suprotno ovakvim žalbenim prigovorima, na strani 9 pobijane presude, drugostepeni sud je dao razloge iz kojihproizilazi da je optuženi postupao sa direktnim umišljajem, tačnije da je svjesno i voljno omogućio P.K. i njegovomvozilu sa robom, prolaz preko graničnog prijelazanamijenjenog samo za prelazak osoba koji imajuprebivalište u pograničnom pojasu i na kojem nije dozvoljenrobni promet, a u namjeri da istom pribavi imovinskukorist.“ (Presuda Suda BiH, broj: S1 2 K 002702 11 Kžž od16.11.2011. godine)