trŽiŠte rada i predmetne kompetencije … · da je neposredna priprema za čas faktor koji...

4
XVIII Skup TRENDOVI RAZVOJA: “INTERNACIONALIZACIJA UNIVERZITETA” Kopaonik, 27. 02. - 01. 03. 2012. www.trend.uns.ac.rs 182 Paper No.A4.1-2 TRŽIŠTE RADA I PREDMETNE KOMPETENCIJE PROFESORA RAZREDNE NASTAVE Ivan Jerković 1 , Bjanka Damjanović 2 , Nina Brkić 3 Ivana Mihić 1 , Vesna Gavrilov-Jerković 1 1 Filozofski fakultet Novi Sad, Republika Srbija, 2 Pedagoški fakultet Sombor, Republika Srbija 3 Medicinski fakultet, Novi Sad, Republika Srbija 1. UVOD Tržište je sve više okrenuto kompetencijama stručnjaka, a sve manje formalnom značenju diploma, a evaluacija na svim nivoima univerzitetskog obrazovanja postala je redovna praksa. Ova praksa na internacionalnom nivou pokazala je ozbiljne slabosti u kompetencijama naših učenika (PISA), pa tako i obrazovnog sistema u celini. S obzirom na pomenute rezultate naših učenika, postavlja se pitanje i kompetencije njihovih nastavnika. 2. PROBLEM Kada se radi o kompetencijama nastavnika postoji dvostruki problem. Naime, nastavnik, osim poznavanja predmeta svoje struke, mora imati i takozvane nastavničke kompetencije, što njegovo obrazovanje čini složenijim. Međutim, i u okviru nastavničke profesije možemo izdvojiti one kod kojih je pitanje kompetencija još složenije od pomenutog. To su profesori razredne nastave, tj. učitelji. Osim što moraju biti vični nastavi, moraju biti upućeni i u sadržaj o kome predaju, ali ne samo jedne discipline, kao što je to uobičajeno u drugim strukama. Oni moraju poznavati nekoliko naučnih oblasti, ali i nekoliko umetničkih, pa i oblasti veština. Postavlja se pitanje kako postići sve ove kompetencije, a takođe i na kom nivou ih definisati i kako ih meriti. Naše istraživanje pošlo je od pretpostavke da su minimalne predmetne kompetencije nastavnika one koje se odnose na sadržaj nastave koju oni izvode u školi. Iako se na prvi pogled može učiniti da su tako definisane kompetencije na nedopustivo niskom nivou, rezultati pokazuju da su i takve upitno dostižne. Istraživanje smo sproveli u oblasti srpskog jezika, a zadatke koje su ispitanici rešavali preuzeli smo iz Nastavnih listova za srpski jezik i književnost za četvrti razred osnovne škole (Dragičević i sar., 2005). Zadaci su doslovno prepisani bez ikakve intervencije na njima. Četiri grupe ispitanika je rešavalo ove zadatke: 74 učenika petog razreda osnovne škole, 68 maturanata gimnazije, 56 studenata prve godine i 51 student četvrte godine Pedagoškog fakulteta (budući učitelji). Test se sastojao od 27 zadataka i svaki uspešno rešeni zadatak ocenjen je jednim bodom. Ukupno je ispitano 249 učenika i studenata. Interna konzistentnost testa je zadovoljavajuća (Cronbach Alpha = .743), sve ajtem-total korelacije su značajne i kreću se od 0.127 do 0.520. Većina zadataka ima zadovoljavajući indeks težine. Jedino zadaci 1 i 3 u po jednoj od podgrupa ima nultu varijaciju. Vreme rešavanja testa je bilo jedan školski čas. Za poređenje među grupama korišćena je jednosmerna analiza varijanse i LSD post hoc analiza. Rezultati su prikazani u Tabeli 1. Neočekivano smo dobili da na čak 14 zadataka nema značajnih razlika između grupa u istraživanju. To znači da te zadatke jednako (ne)uspešno rešavaju i učenici V razreda osnovne škole i studenti završne godine, budući učitelji. Drugo, prosečno postignuće za uzorak u celini je 12.81 što je ispod polovine mogućih bodova. Očekivali bismo da su studenti završne godine sposobni da reše većinu, ako ne sve zadatke koje će uskoro biti u situaciji da objašnjavaju učenicima u školi. Posebno je interesantno da se poređenjem rezultata studenata prve i završne godine nalazi samo jedna značajna razlika. To bi moglo da znači da od prve do četvrte godine studija nema napretka u kompetencijama, barem ne u onim koje su obuhvaćene upotrebljenim zadacima u testu. Može se zaključiti da je kompetencija u srpskom jeziku skoro bez promena od početka do kraja studija. Kakvo je poznavanje srpskog jezika na početku studija, takvo slično je i na njihovom kraju. Da li je takva kompetencija dovoljna za uspešno izvođenje nastave?

Upload: vantuyen

Post on 22-May-2018

217 views

Category:

Documents


2 download

TRANSCRIPT

Page 1: TRŽIŠTE RADA I PREDMETNE KOMPETENCIJE … · da je neposredna priprema za čas faktor koji dramatično podiže razumevanje konkretne oblasti koja se priprema za nastavu deci i da

XVIII Skup TRENDOVI RAZVOJA: “INTERNACIONALIZACIJA UNIVERZITETA” Kopaonik, 27. 02. - 01. 03. 2012. www.trend.uns.ac.rs

182

Paper No.A4.1-2

TRŽIŠTE RADA I PREDMETNE KOMPETENCIJE PROFESORA RAZREDNE NASTAVE

Ivan Jerković1, Bjanka Damjanović2, Nina Brkić3 Ivana Mihić1,

Vesna Gavrilov-Jerković1 1Filozofski fakultet Novi Sad, Republika Srbija, 2Pedagoški fakultet Sombor, Republika Srbija

3Medicinski fakultet, Novi Sad, Republika Srbija 1. UVOD Tržište je sve više okrenuto kompetencijama stručnjaka, a sve manje formalnom značenju

diploma, a evaluacija na svim nivoima univerzitetskog obrazovanja postala je redovna praksa. Ova praksa na internacionalnom nivou pokazala je ozbiljne slabosti u kompetencijama naših učenika (PISA), pa tako i obrazovnog sistema u celini. S obzirom na pomenute rezultate naših učenika, postavlja se pitanje i kompetencije njihovih nastavnika.

2. PROBLEM Kada se radi o kompetencijama nastavnika postoji dvostruki problem. Naime, nastavnik,

osim poznavanja predmeta svoje struke, mora imati i takozvane nastavničke kompetencije, što njegovo obrazovanje čini složenijim. Međutim, i u okviru nastavničke profesije možemo izdvojiti one kod kojih je pitanje kompetencija još složenije od pomenutog. To su profesori razredne nastave, tj. učitelji. Osim što moraju biti vični nastavi, moraju biti upućeni i u sadržaj o kome predaju, ali ne samo jedne discipline, kao što je to uobičajeno u drugim strukama. Oni moraju poznavati nekoliko naučnih oblasti, ali i nekoliko umetničkih, pa i oblasti veština. Postavlja se pitanje kako postići sve ove kompetencije, a takođe i na kom nivou ih definisati i kako ih meriti.

Naše istraživanje pošlo je od pretpostavke da su minimalne predmetne kompetencije nastavnika one koje se odnose na sadržaj nastave koju oni izvode u školi. Iako se na prvi pogled može učiniti da su tako definisane kompetencije na nedopustivo niskom nivou, rezultati pokazuju da su i takve upitno dostižne.

Istraživanje smo sproveli u oblasti srpskog jezika, a zadatke koje su ispitanici rešavali preuzeli smo iz Nastavnih listova za srpski jezik i književnost za četvrti razred osnovne škole (Dragičević i sar., 2005). Zadaci su doslovno prepisani bez ikakve intervencije na njima. Četiri grupe ispitanika je rešavalo ove zadatke: 74 učenika petog razreda osnovne škole, 68 maturanata gimnazije, 56 studenata prve godine i 51 student četvrte godine Pedagoškog fakulteta (budući učitelji). Test se sastojao od 27 zadataka i svaki uspešno rešeni zadatak ocenjen je jednim bodom. Ukupno je ispitano 249 učenika i studenata. Interna konzistentnost testa je zadovoljavajuća (Cronbach Alpha = .743), sve ajtem-total korelacije su značajne i kreću se od 0.127 do 0.520. Većina zadataka ima zadovoljavajući indeks težine. Jedino zadaci 1 i 3 u po jednoj od podgrupa ima nultu varijaciju. Vreme rešavanja testa je bilo jedan školski čas. Za poređenje među grupama korišćena je jednosmerna analiza varijanse i LSD post hoc analiza.

Rezultati su prikazani u Tabeli 1. Neočekivano smo dobili da na čak 14 zadataka nema značajnih razlika između grupa u istraživanju. To znači da te zadatke jednako (ne)uspešno rešavaju i učenici V razreda osnovne škole i studenti završne godine, budući učitelji. Drugo, prosečno postignuće za uzorak u celini je 12.81 što je ispod polovine mogućih bodova. Očekivali bismo da su studenti završne godine sposobni da reše većinu, ako ne sve zadatke koje će uskoro biti u situaciji da objašnjavaju učenicima u školi. Posebno je interesantno da se poređenjem rezultata studenata prve i završne godine nalazi samo jedna značajna razlika. To bi moglo da znači da od prve do četvrte godine studija nema napretka u kompetencijama, barem ne u onim koje su obuhvaćene upotrebljenim zadacima u testu. Može se zaključiti da je kompetencija u srpskom jeziku skoro bez promena od početka do kraja studija. Kakvo je poznavanje srpskog jezika na početku studija, takvo slično je i na njihovom kraju. Da li je takva kompetencija dovoljna za uspešno izvođenje nastave?

Page 2: TRŽIŠTE RADA I PREDMETNE KOMPETENCIJE … · da je neposredna priprema za čas faktor koji dramatično podiže razumevanje konkretne oblasti koja se priprema za nastavu deci i da

XVIII Skup TRENDOVI RAZVOJA: “INTERNACIONALIZACIJA UNIVERZITETA” Kopaonik, 27. 02. - 01. 03. 2012. www.trend.uns.ac.rs

183

Tabela 1. Uspešnost rešavanja zadataka

Škola N AS SD

F

Sig.

Post hoc analiza zad1 Osnovna 74 .9595 .19857 1.348 .259 Nije značajna Srednja 68 .9706 .17021 Ped.fak.1 56 .9286 .25987 Ped.fak.4 51 1.0000 .00000 Total 249 .9639 .18703 zad2 Osnovna 74 .7432 .43983 .601 .615 Nije značajna Srednja 68 .6471 .48144 Ped.fak.1 56 .7321 .44685 Ped.fak.4 51 .7059 .46018 Total 249 .7068 .45613 zad3 Osnovna 74 .0000 .00000 7.981 .000 Osnovna : Srednja, PF1 i PF4 Srednja 68 .2059 .40735 Ped.fak.1 56 .2857 .45584 Ped.fak.4 51 .1961 .40098 Total 249 .1606 .36794 zad4 Osnovna 74 .7973 .40476 1.127 .339 Nije značajna Srednja 68 .8971 .30614 Ped.fak.1 56 .8036 .40089 Ped.fak.4 51 .8627 .34754 Total 249 .8394 .36794 zad5 Osnovna 74 .6216 .48829 1.263 .288 Nije značajna Srednja 68 .5441 .50175 Ped.fak.1 56 .7143 .45584 Ped.fak.4 51 .6275 .48829 Total 249 .6225 .48574 zad6 Osnovna 74 .5676 .49880 11.447 .000 Osnovna : Srednja, PF1 i PF4 Srednja 68 .2353 .42734 Ped.fak.1 56 .1429 .35309 Ped.fak.4 51 .3137 .46862 Total 249 .3293 .47091 zad7 Osnovna 74 .2027 .40476 .996 .395 Nije značajna Srednja 68 .2353 .42734 Ped.fak.1 56 .2679 .44685 Ped.fak.4 51 .1373 .34754 Total 249 .2129 .41015 zad8 Osnovna 74 .0541 .22767 1.207 .308 Nije značajna Srednja 68 .0735 .26294 Ped.fak.1 56 .0536 .22721 Ped.fak.4 51 .1373 .34754 Total 249 .0763 .26602 zad9 Osnovna 74 .2838 .45391 12.303 .000 PF1 : Osnovna i Srednja Srednja 68 .2794 .45205 Ped.fak.1 56 .7143 .45584 Ped.fak.4 51 .5098 .50488 Total 249 .4257 .49544 zad10 Osnovna 74 .4324 .49880 6.735 .000 PF1 : Osnovna i Srednja Srednja 68 .2941 .45903 Ped.fak.1 56 .6786 .47125 Ped.fak.4 51 .5098 .50488 Total 249 .4659 .49984 zad11 Osnovna 74 .4459 .50046 1.605 .189 Nije značajna Srednja 68 .4559 .50175 Ped.fak.1 56 .3393 .47775 Ped.fak.4 51 .5490 .50254 Total 249 .4458 .49805 zad12 Osnovna 74 .2027 .40476 3.575 .015 PF4 : Osnovna Srednja 68 .2941 .45903 Ped.fak.1 56 .2857 .45584 Ped.fak.4 51 .4706 .50410 Total 249 .3012 .45971 zad13 Osnovna 74 .1892 .39433 17.761 .000 Osnovna : Srednja, PF1 i PF4 Srednja 68 .5441 .50175

Page 3: TRŽIŠTE RADA I PREDMETNE KOMPETENCIJE … · da je neposredna priprema za čas faktor koji dramatično podiže razumevanje konkretne oblasti koja se priprema za nastavu deci i da

XVIII Skup TRENDOVI RAZVOJA: “INTERNACIONALIZACIJA UNIVERZITETA” Kopaonik, 27. 02. - 01. 03. 2012. www.trend.uns.ac.rs

184

Ped.fak.1 56 .5714 .49935 Ped.fak.4 51 .7647 .42840 Total 249 .4900 .50091 zad14 Osnovna 74 .3514 .48065 1.745 .158 Nije značajna Srednja 68 .3971 .49293 Ped.fak.1 56 .2143 .41404 Ped.fak.4 51 .2941 .46018 Total 249 .3213 .46791 zad15 Osnovna 74 .6622 .47620 1.589 .193 Nije značajna Srednja 68 .8088 .39615 Ped.fak.1 56 .7857 .41404 Ped.fak.4 51 .7647 .42840 Total 249 .7510 .43330 zad16 Osnovna 74 .4324 .49880 3.330 .020 PF4 : PF1 Srednja 68 .4118 .49581 Ped.fak.1 56 .3393 .47775 Ped.fak.4 51 .6275 .48829 Total 249 .4458 .49805 zad17 Osnovna 74 .7568 .43197 .694 .557 Nije značajna Srednja 68 .7794 .41773 Ped.fak.1 56 .7321 .44685 Ped.fak.4 51 .8431 .36729 Total 249 .7751 .41836 zad18 Osnovna 74 .6622 .47620 1.878 .134 Nije značajna Srednja 68 .5588 .50022 Ped.fak.1 56 .6250 .48850 Ped.fak.4 51 .7647 .42840 Total 249 .6466 .47899 zad19 Osnovna 74 .2568 .43983 4.729 .003 Osnovna : PF1 Srednja 68 .1176 .32459 Ped.fak.1 56 .0357 .18726 Ped.fak.4 51 .2157 .41539 Total 249 .1606 .36794 zad20 Osnovna 74 .5541 .50046 3.434 .018 Osnovna : Srednja Srednja 68 .2941 .45903 Ped.fak.1 56 .4286 .49935 Ped.fak.4 51 .3922 .49309 Total 249 .4217 .49482 zad21 Osnovna 74 .0405 .19857 .543 .654 Nije značajna Srednja 68 .0735 .26294 Ped.fak.1 56 .0714 .25987 Ped.fak.4 51 .0980 .30033 Total 249 .0683 .25272 zad22 Osnovna 74 .2432 .43197 8.322 .000 Osnovna : Srednja, PF1 i PF4 Srednja 68 .6029 .49293 Ped.fak.1 56 .5357 .50324 Ped.fak.4 51 .5686 .50020 Total 249 .4739 .50032 zad23 Osnovna 74 .1757 .38314 11.270 .000 Osnovna : Srednja, PF1 i PF4 Srednja 68 .5588 .50022 Ped.fak.1 56 .5893 .49642 Ped.fak.4 51 .4706 .50410 Total 249 .4337 .49659 zad24 Osnovna 74 .2027 .40476 12.945 .000 Osnovna : Srednja, PF1 i PF4 Srednja 68 .4412 .50022 Ped.fak.1 56 .6964 .46396 PF1 : Srednja i Osnovna Ped.fak.4 51 .5490 .50254 Total 249 .4498 .49848 zad25 Osnovna 74 .5676 .49880 3.416 .018 Osnovna : PF1 Srednja 68 .3824 .48958 Ped.fak.1 56 .3036 .46396 Ped.fak.4 51 .4314 .50020 Total 249 .4297 .49603 zad26 Osnovna 74 .7027 .46019 .531 .662 Nije značajna Srednja 68 .6176 .48958

Page 4: TRŽIŠTE RADA I PREDMETNE KOMPETENCIJE … · da je neposredna priprema za čas faktor koji dramatično podiže razumevanje konkretne oblasti koja se priprema za nastavu deci i da

XVIII Skup TRENDOVI RAZVOJA: “INTERNACIONALIZACIJA UNIVERZITETA” Kopaonik, 27. 02. - 01. 03. 2012. www.trend.uns.ac.rs

185

Ped.fak.1 56 .6429 .48349 Ped.fak.4 51 .6078 .49309 Total 249 .6466 .47899 zad27 Osnovna 74 .6622 .47620 1.826 .143 Nije značajna Srednja 68 .7500 .43623 Ped.fak.1 56 .7679 .42602 Ped.fak.4 51 .8431 .36729 Total 249 .7470 .43561 Zbir Osnovna 74 11.7703 4.56775 3.808 .011 Osnovna : PF4 Srednja 68 12.4706 3.73555 Ped.fak.1 56 13.2857 3.85988 Ped.fak.4 51 14.2549 4.82014 Total 249 12.8112 4.32832

3. ZAKLJUČAK Iako rezultati našeg istraživanja govore o nedostatku predmetnih kompetencija učitelja, oni

se ipak moraju uzeti sa određenom rezervom. Prvo ograničenje ovih rezultata odnosi se na instrument kojim je istraživanje izvršeno. Iako se radi o izvoru koji koriste i učenici, još uvek je moguće da su u njemu nalazi sadržaj preterane težine ili da su sadržaji dati na takav način da otežavaju ispoljavanje znanja. Drugo ograničenje odnosi se na motivaciju ispitanika i spremnost da ulože napor u rešavanju zadataka. Utisak sa terena govori da su deca u osnovnoj školi znatno spremnija da prihvate kao lični izazov ovakav vid testiranja. Ostaje pitanje gde je za buduće učitelje taj izazov, gde se izgubio entuzijazam kada je u pitanju struka? Naravno, pitanje je i šta bi se desilo kada bi studentima, na primer fizike, podelili zadatke iz neke zbirke za osnovnu školu i koliko bi oni bili uspešni u njihovom rešavanju. Za buduća istraživanja ostaje i pitanje koliko bi na našem testu bili uspešni iskusni učitelji koji rade u školi. Moguće je zamisliti da je neposredna priprema za čas faktor koji dramatično podiže razumevanje konkretne oblasti koja se priprema za nastavu deci i da u svakodnevnoj praksi zapravo nema problema koje nagoveštava ova studija. Sva ova pitanja traže empirijski zasnovane odgovore, a ovo istraživanje bi moglo biti pokretač različitih komparativnih analiza u pokušaju da se do njih dođe.

4. LITERATURA

[1] Dragičević R., Opačić-Nikolić Z., Pantović D. Nastavni listovi za srpski jezik i književnost za četvrti razred osnovne škole. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 2005.

[2] Jerković, I., Gavrilov-Jerković, V., Mihić, I., Mihić, V., Petrović, J., Zotović, M. Dometi reforme obrazovanja u Srbiji. Kopaonik: Skup Trendovi razvoja, TREND 2011.

[3] Jerković, I. Hochschulbildung in Serbien: Erfarungen mit Reformen und Perspektiven. In: Domović, V., Gehrmann, S., Krüger-Potratz, M., Petravić, A. (Hrsg). Europäische Bildung – Konzepte und Perspektiven aus fünf Ländern. Waxmann Verlag, 2011, 199-217.

[4] Jerković, I., Gavrilov-Jerković, V., Zotović, M., Mihić, I., Petrović, J. Razvoj matematičkih kompetencija kod učitelja-problem početne tačke. Kopaonik: Skup Trendovi razvoja, TREND 2008.