Trogodišnji Akcijski plan za provedbu Strategije razvoja Hercegbosanske

županije 2016-2020 2018 – 2020

• Podrška zapošljavanju, samozapošljavanju • Razvoj kulture • Unaprijeđenje resursa u zdravstvu •Jačanje međunarodne i prekogranične suradnje

Veljača. 2018.

Sadržaj 1. Uvod ...................................................................................................................................... 3

2. Proces izrade akcijskog plana .................................................................................................. 5

3. Sažetak izvještaja o provedbi strategije za prethodnu godinu ................................................... 6

4. Sažeti pregled akcijskog plana za 2018-2020 ............................................................................ 7

5. Preporuke ............................................................................................................................. 10

Prilog: Akcijski plan 2018-2020 – tabelarni prikaz ......................................................................... 11

1. Uvod Integrirana strategija razvoja Hercegbosanske županije 2016-2020 je ključni strateško-planski dokument županije koji treba poticati i usmjeravati budući rast i razvitak županije. Integrirana strategija razvitka u najširem smislu obuhvaća gospodarski i društveni razvitak, kroz korištenje i apsorpciju raspoloživih prirodnih resursa, a pri tome vodeći računa o aspektu zaštite i unapređenja okoliša i prostora. Integrirana strategija razvitka služi kao okvir za definiranje zajedničkih ciljeva, poticanje snaga, rješavanje gorućih problema, ali i kao odgovor na izazove budućeg razvoja županije. U skladu sa definiranim strateškim fokusima, Vizija razvoja Hercegbosanske županije će se realizirati kroz tri strateška cilja, u kojima su integrirana sva tri sektora – gospodarstvo, društveni razvoj i zaštita okoliša. Sektorski ciljevi glase: Strateški cilj 1: Konkurentno gospodarstvo kroz intenziviranje proizvodnje i povećanje zaposlenosti Ovaj strateški cilj odgovara na potrebu da se u Hercegbosanskoj županiji stvore uvjeti za jačanje poduzetništva kroz poboljšanje poslovne klime i uvezivanje MSP aktivnosti sa većim gospodarskim subjektima: stvaranje konkurentnog gospodarstva temeljenog na znanju, poticanje inovacija, tehnološko unaprjeđenje gospodarstva, stvaranje povoljnog financijskog okruženja za razvoj poduzetništva, te regionalno umrežavanje i integriranje. Namjera je da se stvore pogodni uvjeti za investicije koje će rezultirati ekonomijom opsega u oblasti poljoprivredne proizvodnje, ojačaju kapaciteti u oblasti ruralnog turizma (poticanje razvoja turističke infrastrukture), privuku investicije u oblasti obnovljivih izvora energije i re-afirmira drvno-prerađivačka industrija. Napredak u ostvarenju strateškog cilja 1 mjeri se kroz povećanje broja poslovnih subjekata, broja zaposlenih i kroz povećanje indeksa razvijenosti županije. Strateški cilj 2: Poboljšanje komunalne infrastrukture i zaštita okoliša Iako je u socio-ekonomskoj analizi i SWOT analizi utvrđeno da Županija ima relativno čist okoliš, utvrđeno je i da ne postoje kvantitativni pokazatelji o zagađenju, tj. ne postoje sustavi za mjerenje zagađenja tla, zraka i vode. Te sustave je potrebno izgraditi da bi se vršila redovna kontrola kvalitete životne sredine. Naposljetku, neophodno je napomenuti da građani imaju važnu ulogu u očuvanju okoliša, te je potrebno kontinuirano graditi svijest javnosti o očuvanju prirode i zaštiti okoliša. Komunalne djelatnosti, posebno upravljanje otpadom, vodoopskrba i upravljanje otpadnim vodama, usko su vezane za zaštitu okoliša. Iz tog razloga, unaprjeđenje komunalne infrastrukture i usluga predviđeno je u okviru ovog strateškog cilja. Strateški cilj 2 podrazumijeva realiziranje niza mjera, čiji napredak će se mjeriti brojem domaćinstava obuhvaćenih organiziranim prikupljanjem otpada i brojem stanovnika koji imaju pristup kontroliranoj vodi za piće. Strateški cilj 3: Razvoj ljudskih potencijala i struktura za upravljanje razvojem u funkciji povećanja kvalitete života U širem smislu, unaprjeđenje upravljanja razvojem obuhvaća razvoj sustava strateškog planiranja u općinama i u županijskoj administraciji zajedno s procesom uključivanja svih sudionika u zajednici i procesom intenziviranja međunarodne suradnje. U skladu sa važećim propisima, Županija je opredijeljena da izgradi efikasnu, participativnu i transparentnu upravu, koja je sposobna odgovoriti zahtjevima razvojnog planiranja i implementacije razvojnih projekata. Također, Županijska Vlada je otvorena za suradnju sa civilnim društvom, uključujući razvijanje sustava za učinkovito financiranje organizacija civilnog društva i uspostavu dijaloga između javnog, civilnog i poslovnog sektora. Na planu suradnje sa sudionicima u inozemstvu,

prepoznat je strateški interes za unaprjeđenje prekogranične i međunarodne suradnje s drugim zemljama i regijama, te aktivno sudjelovanje u radu međunarodnih organizacija i tijela. Ovaj strateški cilj odnosi se i na razvijanje ljudskih resursa u skladu sa potrebama tržišta rada (podizanje kvaliteta radnih resursa i aktiviranje tih resursa, povećanje zapošljavanja) i poboljšanje kvalitete socijalnog i zdravstvenog sustava (poboljšanje uvjeta i kvalitete rada u zdravstvenim ustanovama, unaprjeđenje zdravlja stanovništva, briga za ranjive društvene skupine i mlade osobe). U sustavu odgoja i obrazovanja potrebno je posvetiti pažnju i na poboljšanje uvjeta i kvalitete rada u predškolskim i obrazovnim institucijama. Također je potrebno razvijati kulturne i sportske sadržaje, uz očuvanje i održivo korištenje kulturne baštine (poticanje kulturnog stvaralaštva te poboljšanje uvjeta za rad kulturnih organizacija, razvoj sportske kulture). Ispunjenje strateškog cilja 3 mjeriti će se obuhvaćanjem predškolske djece obveznim programom od 150 sati, brojem liječnika i postotkom realizacije projekata predviđenih operativnim planovima 1+2 Strategije razvoja. Obvezan dodatak strateško-planskog dokumenta čini trogodišnji akcijski plan koji predstavlja operacionalizaciju strategije. Trogodišnji operativni plan prioritizira mjere, odnosno vezane aktivnosti/projekte u skladu s planiranom financijskom alokacijom, određuje dinamiku realizacije mjera, te podjelu odgovornosti.

2. Proces izrade akcijskog plana Trogodišnji akcijski plan predstavlja operacionalizaciju strategije razvitka. Trogodišnji akcijski plan sadrži sve mjere i aktivnosti /projekte u okviru strateških i prioritetnih ciljeva planirane da budu provedene tijekom trogodišnjeg razdoblja, kao i financijski okvir potreban za njihovu realizaciju te nositelje odgovornosti za realizaciju mjera. Predstavlja se tabelarno i prikazuje odvojeno svaku aktivnost/projekt unutar mjera, povezujući je sa financijskim sredstvima potrebnim za njenu realizaciju tijekom svake godine unutar planiranog perioda, a detaljan pregled je prikazan u prilogu ovog dokumenta. Trogodišnji akcijski plan bi trebao služiti kao izravna podloga za izradu programa javnih investicija i proračuna županije te se ažurira svake godine prema tzv. rolling modelu, odnosno principu 1+2 za slijedeće trogodišnje razdoblje. Proces se pokreće u zadnjem tromjesečju tekuće godine za iduće trogodišnje razdoblje. Proces izrade akcijskog plana vodi tijelo koje upravlja razvojem u županiji-Županijski odbor za razvoj-ŽOR koje je imenovano i ovlašteno od strane Vlade županije. Proces izrade operativnog plana koordinaira koordinator ŽOR-a. Nakon što se prikupe inputi od svih zainteresiranih strana koordinator odnosno tijelo zaduženo za upravljanjem razvojem obavlja sljedeće radnje:

Sintetizira pristigle inpute u jedan dokument;

Pravi korekcije pristiglih inputa;

Traži dopune podataka ukoliko za to postoji potreba;

Finalizira konačan nacrt akcijskog plana;

Predstavlja novi trogodišnji akcijski plan ŽOR-u;

Dostavlja nacrt trogodišnjeg akcijskog plana na usvajanje Vladi;

Nakon usvajanja plana od strane Vlade isti se objavljuje i dostavlja svim nositeljima mjera.

Akcijski plan 2018.-2020. za provedbu Strategije razvoja Hercegbosanske županije razrađen je po ciljevima, mjerama i projektima zajedno sa pripadajućim financijskom sredstvima. U okviru svakog od tri strateška cilja, utvrđene su mjere, očekivani rezultati kao i nositelji aktivnosti. Također, dat je i prikaz ukupnih financijskih sredstava, koji je podijeljen po godinama za slijedeće trogodišnje razdoblje 2018.-2020. s naznačenim izvorima financiranja.

3. Sažetak izvještaja o provedbi strategije za prethodnu godinu

Kako bi usporedo sa planiranjem lakše pratili izvršenje dat ćemo kratki osvrt na okvirni pregled provedbe Strategije u 2016.i 2017.godini. Provedba Strategije razvoja u 2016.godini, koja je prva godina implementacije i monitoringa s u ukupnim brojem projekata i ukupnim financijskim ulaganjima po strateškim ciljevima, od kojih najveći broj projekata, ukupno 15, ostvaren je u Strateškom cilju 3: Razvoj ljudskih kapaciteta i struktura za razvoj, s ukupnim financijskim ulaganjima u iznosu 3.590.215 KM. Slijede ulaganja u Strateški cilj 1: Konkurentno gospodarstvo kroz intenziviranje proizvodnje i povećanje zaposlenosti s ukupno 13 projekata u iznosu od 3.543.743 KM, sa jako značajnim udjelom vanjskih izvora financiranja. Značajno manja ulaganja usmjerena su u Strateški cilj 2: Komunalna infrastruktura i zaštita okoliša, 627.185 KM za svega 7 provedenih projekata.

Tabela 1. Pregled projekata i vrijednosti u KM

Dakle, iz prethodne tabele je vidljivo je na razini ukupne provedbe Strategije razvoja za 2016. godinu provedeno 41,3 % planiranih financijskih sredstava iz Operativnog plana 2016-2018. Što se tiče provedbe OP 2017-2019, iz trenutno dostupnih podataka za izradu Izvješća za 2017.godinu vidljivo je da je kao i prethodne godine najveći broj prijavljenih ali i implementiranih projekata u strateškom cilju 3, iza kojeg slijedi cilj 1 te da zaostaje strateški cilj 2, i po broju prijavljenih tako i provedenih projekata. Također, značajna sredstva iz vanjskih izvora financiranja kao i prošle godine vezuju se za ulaganja u zaštićena područja kao i razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj. Međutim , iz Izvještaja je već vidljivo da još uvijek postoje administrativne i druge prepreke za planirani početak implementacije projekata kao što je pokazao primjer projekta kojeg provodi UNEP na području cijele BIH, sa planiranim aktivnostima na zaštiti Livanjskog polja. No, primjer UNFAO projekta koji je pilot projekt ruralnog razvoja u zajednici na području Livna, primjer kako je suradnja sa donatorima planirana i kako se mogu provesti planirane aktivnosti te utrošiti i pravdati financijska sredstva. Još jedan takav primjer je i ILDP III projekt, u sklopu kojeg se radi uspostava sustava strateškog planiranja u BIH, u kojem su inicijalno planirana sredstava i utrošena.

Strateški cilj

Broj projekata

Vrijednost u KM

Vlastita sredstva

Vanjski izvori

Planirano za 2016.god

Indeks (plan/pro

vedba)

SC 1 13 3.543.743 1.954.249 1.589.494 14.096.565 0,2514

SC 2 7 627.185 576.185 51.000 564.500 1,111

SC 3 15 3.590.215 3.308.000 282.215 4.112.000 0,8731

Ukupno: 45 7.761.143 5.838.434 1.922.709 18.773.065 0,4134

4. Sažeti pregled akcijskog plana za 2018-2020

Ukupno planirana sredstva za realizaciju Strategije razvoja Hercegbosanske županije za 2018. godinu su 16.342.669 KM za ukupno 61 aktivnosti u sva tri cilja. Za SC 1. Konkurentno gospodarstvo kroz intenziviranje proizvodnje i povećanje zaposlenosti planirano je 6.435.562,00 KM, za SC 2. Poboljšana komunalna infrastruktura i zaštita okoliša 4.848.872,00 KM i za SC 3. Razvoj ljudskih potencijala i struktura za upravljanje razvojem u funkciji povećanja kvalitete života 5.058.235,00 KM. Ukupno planirani iznos za trogodišnje razdoblje 2018-2020 je 35.025.669,00 KM, od čega 14.401.562,00 za SC 1. Konkurentno gospodarstvo kroz intenziviranje proizvodnje i povećanje zaposlenosti, 6.409.872,00 KM za SC 2. Poboljšana komunalna infrastruktura i zaštita okoliša i 14.214.235,00 KM za SC 3. Razvoj ljudskih potencijala i struktura za upravljanje razvojem u funkciji povećanja kvalitete života. Nastavno analizi ukupnih alokacija, relevatan podatak iz akcionog plana predstavlja i raspored financiranja strateških ciljeva prema izvorima financiranja, u ovoj kratkoj analizi predstavljen u formi vlastitih izvora (proračuni) i vanjskih izvora. Kako je navedeno u shematskom prikazu ispod, ukupni opseg financiranja razvoja u županiji se sa vlastitim izvorima planira provesti u visini od 29.569.401 KM, dok se iz vanjskih izvora planira alocirati 5.456.268 KM.

Aktualni trogodišnji akcijski plan 2018-2020 je osnova za praćenje i izvještavanje o stanju razvitka i provedbi Strategije razvoja Hercegbosanske županije 2016-2020. Za trogodišnji period planirana je implementacija ukupno 61 projekta unutar strateškog cilja 1, 78 projekata unutar strateškog cilja 2, te 65 projekata unutar strateškog cilja 3. Raspored planiranih projekata po godinama dat je u shematskog prikazu ispod.

Na osnovu pregleda razvidno je da će prema broju projekata, zanemarujući kompleksnost i financijski opseg intervencija, da dolazi do pada planiranih projekata u strateškim ciljevima 1 i 2, te značajnog porasta planiranih projekata u strateškom cilju 2. Kako bi se omogućila jasnija predstavka financijskog okvira akcionog plana, predstavljene su agregatne alokacije za naredni trogodišnji period po strateškim ciljevima.

Iz navedenog prikaza razvidno je da se na ime provedbe strateškog cilja 1 planira alocirati preko šest miliona u 2018., četiri u 2019., te nešto manje u 2020. godini. Unutar strateškog cilja 2, većina alokacija za financiranje se planira provesti u 2018. godini, gotovo pet miliona KM većinom na ime infrastrukturnih projekata, sa značajnim padom u narednim periodima. Nešto ujednačenije alokacije sredstava planirane su unutar strateškog cilja 3 i na godišnjoj razini se kreću oko 4,5 do 5 miliona KM. Da bi se dobila jasnija slika definiranih prioriteta po oblastima razvoja županije, urađen je shematski pregled ukupnih alokacija. Time je razvidno da se u narednom trogodišnjem razvoju planira alocirati oko 7 miliona KM na ime gospodarstva, preko 14 miliona u društveni razvoj,

nešto manje od 6 miliona u očuvanje i unaprijeđenje okoliša, infrastrukturu nešto više od 7 miliona, a u energetsku efikasnost relativno malen iznos ukupne alokacija ispod milion KM i to isključivo u 2018. godini.

Ključne razvojne mjere za naredno trogodišnje razdoblje (prikazano tabelarno ispod) ukazuju na strateške fokuse županijskog razvoja i to u domenu podrške poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvoju, izgradnji infrastrukture, podrške zapošljavanju i očuvanju kulturne baštine, razvoju resursa u zdravstvu i jačanje funkcije upravljanja razvojem. Ukupne alokacije na sedam ključnih mjera iznose 22.283.780 KM odnosno 63,6% ukupno planiranog alociranja financijskih sredstava.

Ključne razvojne mjere 2018 2019 2020 2018-2020

Razvijanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje 1.057.000 1.130.000 1.130.000 3.317.000

Institucionalna podrška za ruralni razvoj i poljoprivredu 1.450.000 120.000 0 1.570.000

Podrška i jačanje prometne infrastrukture 2.110.000 2.010.000 2.010.000 6.130.000

Podrška zapošljavanju, samozapošljavanju i razvijanju sustava društveno korisnog rada

2.105.780 1.470.000 1.350.000 4.925.780

Razvoj kulture i očuvanje kulturne baštine 450.000 450.000 450.000 1.350.000

Unaprjeđenje resursa u primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti i institucijama izravno povezanih sa zdravstvom

1.000.000 1.380.000 1.180.000 3.560.000

Jačanje međunarodne i prekogranične suradnje radi kvalitetnijeg upravljanja razvojem

477.000 477.000 477.000 1.431.000

5. Preporuke Izrada novog akcijskog plana je i prilika da se osvježi lista projekata u skladu s mjerama i ciljevima, odnosno da se zamjene postojeći projekti, ubace novi projekti ili otkažu postojeći projekti ukoliko za to postoji potreba ili ukoliko se izmjene okolnosti, a da se ne mijenja suština mjere. Novi akcijski plan također reflektira razinu realizacije aktivnosti i osiguranih financijskih sredstava u prethodnoj godini provedbe (nerealizirane aktivnosti/projekti i vezana financijska sredstva se nekada prenose, odnosno planiraju u sljedećem razdoblju). Preporuke Koordinatora i članova ŽOR-a, nakon održanih konzultacija i sjednica Županijskog Odbora za razvoj mogu se sažeti u slijedeće: Prilikom izrade Trogodišnjeg akcijskog plana ubuduće treba voditi računa da su aktivnosti iz akcijskog plana ugrađene u redovite godišnje planove rada županijskih institucija, odnosno treba postojati obveza da svaka institucija ugradi u godišnji plan rada aktivnosti iz Trogodišnjeg akcijskog plana za provedbu Strategije te također da po njima izvještava. Trogodišnji akcijski plan treba biti usklađen sa proračunom i Planom javnih investicija Hercegbosanske županije, odnosno aktivnosti i projekti u trogodišnjem akcijskom planu moraju biti reflektirani i u proračunu. Također, potrebno je pronaći modalitet uključivanja općinskih projekata od značaja za županiju u Akcijski plan HBŽ, kao i osnovati Županijsko Vijeće za razvoj kojeg čine Predsjednik Vlade HBŽ i Načelnici svih šest Općina u Hercegbosanskoj županiji. Radi prioritiziranja projekata/aktivnosti, kojih je ukupno 207 u Strategiji, potrebno je odrediti Strateške projekte od značaja za razvoj HBŽ, te izraditi Bazu projektnih ideja koja će uz strateške sadržavati i opise svih projektnih ideja za Hercegbosansku županiju. Prijedlog Obrasca za prikupljanje projektnih ideja je već izrađen u sklopu projekta „Podrška procesu EU integracija u BiH“. Također ć u skorom razdoblju biti potrebno razviti model za Fond za financiranje projektne dokumentacije za infrastrukturne projekte kako bi projekti bili spremni za financiranje iz drugih proračunskih ili EU sredstava. Važno je i naglasiti potrebu što skorijeg formiranja razvojnih struktura: JU Razvojne agencije HBŽ kao i Samostalne stručne služe za upravljanje razvojem i europske integracije kako bi proces upravljanja razvojem u Hercegbosanskoj županiji nastavio na osnovnim pretpostavkama za razvoj. Stupanjem na snagu Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji BIH, krajem ožujka 2017.godine, županije su u prijelaznom razdoblju od 12 mjeseci trebale uskladiti normativne akte, institucionalni okvir i organizaciju poslova (Članci 9.i 10 Zakona), osnivati Vijeća za razvojno planiranje (Članci 14.i 15.) te uvesti u praksu trogodišnje i godišnje planiranje i Izvještavanje (Članci 24. i 25.Zakona) kao i sve ostale odredbe propisane ovim Zakonom.

Prilog: Akcijski plan 2018-2020 – tabelarni prikaz