trizim kii

5/24/2018 TrizIm KII

1/113

1

SVEUILITE U SPLITU

DIPLOMSKI RAD

DIPLOMSKI RAD

TURIZAM KAO GENERATOR RAZVOJA U

ZEMLJAMA U RAZVOJU

Mentor: Sudent:

prof. dr. sc. Lidija Petri Marina Bakovi

Split, rujan 2013.


2/113

2

SADRAJ

1 UVOD .................................................................................................................... 4

2 SIROMATVO I RAZVOJ - TEORIJSKI PRISTUP ................................... 13

2.1 Pojam blagostanja i siromatva................................................................ 17

2.1.1 Indikatori blagostanja............................................................................... 18

2.1.2 Siromatvo i mjerenje siromatva............................................................ 24

2.1.2.1 Odreivanje linije siromatva.......................................................... 29

2.1.2.1.1 Relativno siromatvo................................................................... 36

2.1.2.1.2 Apsolutno siromatvo.................................................................. 36

2.1.2.2 Mjere siromatva.............................................................................. 38

2.1.2.2.1 Headcount index (HCI) ................................................................ 38

2.1.2.2.2 Poverty gap index (PGI) .............................................................. 39

2.1.3 Nejednakost i najee koritene mjere nejednakosti.............................. 41

2.1.3.1 Gini-jev koeficijent nejednakosti ..................................................... 44

2.1.3.2 Generalizirane mjere nejednakosti ................................................... 47

2.2 Pojmovno odreenje razvijenosti............................................................. 47

2.3 Odabrani teorijski pristupi objanjenju razvoja s posebnim osvrtom nazemlje u razvoju ..................................................................................................... 49

2.3.1 Teorija modernizacije .............................................................................. 49

2.3.2 Teorija ovisnosti....................................................................................... 51

2.3.3 Teorija ekonomskog neoliberalizma ........................................................ 52

2.3.4 Teorija alternativnog razvoja ................................................................... 54

2.4 Pozicija razvoja turizma u kontekstu odabranih teorijskih pristupa ... 55

2.4.1 Teorija modernizacije i turizam ............................................................... 552.4.2 Teorija ovisnosti i turizam ....................................................................... 56

2.4.3 Teorija ekonomskog neoliberalizma i turizam ........................................ 56

2.4.4 Teorija alternativnog razvoja i turizam .................................................... 57

3 ULOGA TURIZMA U RAZVOJU I REDUKCIJI SIROMATVA U

ZEMLJAMA U RAZVOJU ...................................................................................... 58

3.1 Opa obiljeja zemalja u razvoju............................................................. 58

3.2 Obiljeja razvoja turizma u zemljama u razvoju................................... 603.3 Prednosti odabira turizma kao razvojne strategije u ZuR .................... 65


3/113

3

3.4 Prepreke razvoju turizma ......................................................................... 66

3.5 Mogunosti redukcije siromatva kroz turizam..................................... 68

3.5.1 Meunarodna podrka ulozi turizma u reduciranju siromatva............... 69

3.5.1.1 Pro-poor rast..................................................................................... 703.5.1.2 Milenijski razvojni ciljevi ................................................................ 72

3.5.1.3 Inicijative UNWTO-a usmjerene na redukciju siromatva kroz

turizam 74

3.5.1.3.1 Sustainable tourism for eliminating poverty programme (ST-EP)

75

3.5.1.3.2 UNWTO.Volunteers programme ................................................. 76

3.5.2 Primjer dobre prakse ................................................................................ 78

4 GLOBALIZACIJA I ODRIVI RAZVOJ TURIZMA U ZuR .................... 80

4.1 Teorijski pristup objanjenju pojma globalizacije i globalizacijskih

procesa .................................................................................................................... 80

4.2 Odrivi razvoj i turizam............................................................................ 82

4.3 Utjecaj procesa globalizacije na odrivost turizma u zemljama u

razvoju .................................................................................................................... 87

4.3.1 Multinacionalne korporacije kao nositelji globalizacijskih procesa iekonomska odrivost turizma u zemljama u razvoju........................................... 87

4.3.1.1 Komparativne vs. konkurentske prednosti u razvoju turizma u

zemljama u razvoju .......................................................................................... 91

4.3.1.2 Odljev zarade od turizma u zemljama u razvoju ............................. 93

4.3.2 Socio-kulturoloki uinci globalizacijskih procesa na odrivost turizma u

zemljama u razvoju .............................................................................................. 96

5 OSVRT NA HIPOTEZE U SVJETLU REZULTATA ISTRAIVANJA... 98

6 ZAKLJUAK.................................................................................................. 100

SAETAK................................................................................................................ 101

SUMMARY .............................................................................................................. 102

PRILOZI ................................................................................................................... 103

LITERATURA ......................................................................................................... 105


4/113

4

1 UVOD

Prema definiciji Svjetske Banke, siromatvo je "nepostojanje blagostanja".Blagostanje se, pak, moze objasniti na dva naina.

Prvi od njih pod blagostanjem podrazumijeva posjedovanje roba i dobara i u ovom se

sluaju fokus prebacuje na pitanje imaju li pojedinci dovoljno sredstava da zadovolje

svoje potrebe. Siromatvo/blagostanje se tada mjeri usporeivanjem dohotka ili

potronje pojedinca s nekom linijom koja predstavlja granicu siromatva. Ovakvo

monetarno stajalite poetna je toka gotovo svih istraivanja i analiza siromatva.

Drugi nain polazi od istraivanja o tome moe li si pojedinac priutiti nekakvu

specifinu vrstu dobra: hranu, krov nad glavom, zdravstvenu skrb, obrazovanje, ...

Ovaj je pristup vie holistiki jer osim ekonomskih aspekata koristi i pokazatelje

poput razine pismenosti, najvieg stupnja obrazovanja pojedinca i sl.1

Iz oba aspekta, zajedno, proizlazi kako je siromatvo/bogatstvo (ne)sposobnost

pojedinca da funkcionira u drutvu koje ga okruuje. Ono se pojavljuje u sluajevima

kada ljudima nedostaju nekakve kljune sposobnosti, kada imaju neadekvatan

dohodak ili razinu obrazovanja, loe zdravlje, kada osjeaju nesigurnost, manjak

samopouzdanja, nemo ili kada nemaju prava kao to je sloboda govora. To je sloen

fenomen koji nema (jednostavno) rjeenje unato uvrijeenom miljenju kako ono

nestaje s poveanjem dohotka.

U vezi s tim, javljaju se dva pojma koja idu pod ruku sa siromatvom: nejednakost i

osjetljivost. Nejednakost se fokusira na distribuciju dobara, dohotka i potronje na

razini cijele populacije, a osjetljivost se definira kao rizik od nastupanja siromatva

iako ono u sadanjoj situaciji nije prisutno, primjerice, osjetljivost na nekakve okove,

neoekivane situacije kao to je sua za poljoprivrednika ili financijska kriza. Potonji

1Preuzeto sa:

http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTPOVERTY/EXTPA/0,,contentMDK:20202198~menuPK:435055~pagePK:148956~piPK:216618~theSitePK:430367,00.html(pristupljeno25.2.2013.)
http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTPOVERTY/EXTPA/0,,contentMDK:20202198~menuPK:435055~pagePK:148956~piPK:216618~theSitePK:430367,00.htmlhttp://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTPOVERTY/EXTPA/0,,contentMDK:20202198~menuPK:435055~pagePK:148956~piPK:216618~theSitePK:430367,00.htmlhttp://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTPOVERTY/EXTPA/0,,contentMDK:20202198~menuPK:435055~pagePK:148956~piPK:216618~theSitePK:430367,00.htmlhttp://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTPOVERTY/EXTPA/0,,contentMDK:20202198~menuPK:435055~pagePK:148956~piPK:216618~theSitePK:430367,00.htmlhttp://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTPOVERTY/EXTPA/0,,contentMDK:20202198~menuPK:435055~pagePK:148956~piPK:216618~theSitePK:430367,00.html


5/113

5

je pojam kljuna karika u lancu siromatva poto e percepcija o vlastitoj situaciji

utjecati na ponaanje pojedinca (na odluku o potronji, investicije, proizvodnju itd.).2

Jednako kao i blagostanje pojedinca, mjeri se blagostanje/siromatvo neke zemlje,regije, urbane/ruralne sredine itd. Iz mjerenja potom proizlazi profil siromatva kao

sveobuhvatna usporedba siromatva koja pokazuje kako ono varira od zemlje do

zemlje, od regije do regije, ..., a koristi se najvie u zemljama u razvoju i nerazvijenim

zemljama radi stvaranja to kompletnijih i uinkovitijih programa razvoja tih

podruja.

Kako se izvui iz siromatva globalni je problem broj 1. Podrazumijeva li ekonomski

rast smanjenje siromatva i kako to da se, unato svim naporima uloenima u

redukciju siromatva, jaz izmedu bogatih zemalja i zemalja u razvoju ili bogatih i

siromanih pojedinaca sve vie poveava? Utjeu li na njega procesi globalizacije i,

ako da, na koji nain?

2008. godine Svjetska Banka objavila je indikatore razvijenosti prema kojima3:

gotovo pola svjetske populacije, preko tri milijarde ljudi, preivljava s prihodommanjim od 2,5$ dnevno;

najmanje 80% populacije ivi od 10 i manje dolara dnevno; 40% najsiromanijih od svjetske populacije dijeli 5% svjetskog dohotka dok 20%

najbogatijih uiva 3/4 istog;

zbog posljedica siromatva svaki dan umre 22.000 djece; ulaskom u novo tisuljee, milijarda ljudi nije znala ni itati ni pisati; 1/4 svjetskog stanovnitva zivi bez elektrine energije;

... popis se nastavlja.

2000. godine odran je Milenijski Summit UN-a na kojem su 193 zemlje lanice i 23

internacionalne organizacije prihvatile Milenijsku Deklaraciju UN-a i sloile se kako

e uloiti sve napore da do 2015. godine ostvare njezinih 8 ciljeva na elu kojih je:

iskorijeniti ekstremno siromatvo i glad.

2Preuzeto sa:http://siteresources.worldbank.org/PGLP/Resources/PMch1.pdf(pristupljeno 25.2.2013.)

3Preuzeto sa:http://www.globalissues.org/issue/2/causes-of-poverty(pristupljeno 25.2.2013.)
http://siteresources.worldbank.org/PGLP/Resources/PMch1.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/PGLP/Resources/PMch1.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/PGLP/Resources/PMch1.pdfhttp://www.globalissues.org/issue/2/causes-of-povertyhttp://www.globalissues.org/issue/2/causes-of-povertyhttp://www.globalissues.org/issue/2/causes-of-povertyhttp://www.globalissues.org/issue/2/causes-of-povertyhttp://siteresources.worldbank.org/PGLP/Resources/PMch1.pdf


6/113

6

Napredak u ostvarivanju tih ciljeva bio je nejednak, a siromatvo je i dalje gorui

problem, osobito u manje razvijenim ili nerazvijenim zemljama svijeta. Stoga je

vano sistemski razmiljati o tome kako poboljati poloaj tih podruja i unaprijediti

ivot njihovih stanovnika.Svjetska Banka potie kreiranje Strategija za redukciju siromatva (Poverty Reduction

Strategy Paper - PRSP) na razini jedne zemlje. Openito, strategijski pristup razvoju

podrazumijeva proces koji se sastoji, prvo, od definiranja eljenog stanja, stanja

kojem zemlja tei, zatim naine na koji se definirani ciljevi mogu ostvariti i

vremenski period ostvarenja. Takav razvoj, dakle, daje odgovore na pitanja: Gdje smo

sada?, Gdje elimo biti u budunosti?, Kako da stignemo tamo gdje elimo? i Kako

emo znati da li stiemo tamo gdje elimo? Stoga je ovakav pristup razvoju

strukturiran, sustavan, usmjeren ka ciljevima, a utemeljen na pregovorima i

koordinaciji. Njegov cilj je organizirati budunost4. U kontekstu redukcije siromatva,

ovakav pristup razvoju polazi od ideje kako se siromatvo prvo treba identificirati,

zatim kreirati akcije i programe usmjerene na smjanjenje siromatva, identificirati

indikatore procesa i evaluirati rezultate.

U mnotvu stratekih pristupa razvoju, posebna se pozornost, za zemlje u razvoju,

pridaje turizmu. Od poetka novog tisuljea UNWTO, kao krovna turistika

organizacija, promovira odrivi razvoj turizma u funkciji smanjenja siromatva u

najmanje razvijenim podrujima.

Razlog tome jest taj sto se u posljednjih 50 godina ova "industrija" nevjerojatno

razvila, a s time i njezina uloga u zapoljavanju i generiranju prihoda. UNWTO

procjenjuje da e se do 2020. godine broj turista poveavati i dosei 1,6 milijardi.

Afrika i Azija, dvije regije s najveim brojem najmanje razvijenih zemalja, bit e

odredite 75 odnosno 416 milijuna turista.

Nastaju nove turistike destinacije i neke od najmanje razvijenih zemalja (Least

Developed Countries - LDCs) primjer su fenomenalnog rasta u broju i potronji

turista tako da turizam za ove zemlje predstavlja veliku priliku da diverzificiraju svoja

gospodarstva i implementiraju neku od strategija razvoja koje ce biti u funkciji

smanjenja siromatva (tzv. pro-poor strategije).

4Preuzeto sa:http://www.unist.hr/Portals/2/docs/II%20Uvod%20u%20stratesko%20planiranje%20i%20upravljanje.

pdf(pristupljeno 25.2.2013.)
http://www.unist.hr/Portals/2/docs/II%20Uvod%20u%20stratesko%20planiranje%20i%20upravljanje.pdfhttp://www.unist.hr/Portals/2/docs/II%20Uvod%20u%20stratesko%20planiranje%20i%20upravljanje.pdfhttp://www.unist.hr/Portals/2/docs/II%20Uvod%20u%20stratesko%20planiranje%20i%20upravljanje.pdfhttp://www.unist.hr/Portals/2/docs/II%20Uvod%20u%20stratesko%20planiranje%20i%20upravljanje.pdfhttp://www.unist.hr/Portals/2/docs/II%20Uvod%20u%20stratesko%20planiranje%20i%20upravljanje.pdf


7/113

7

Unutar glavnih teorijskih pristupa razvoju turizmu se pridaje nekada manja, a nekada

vea vanost5.

U okviru teorije modernizacije koja promovira tvrdnju da svaka zemlja mora proi

evolucijski proces od tradicionalnog do modernog drutva, sa poljoprivrede na

industriju i od ruralnog na urbano, turizam se promovira kao razvojna strategija koja

e sluiti prijenosu tehnologije, poveanju zaposlenosti, rastu BDP-a i privlaenju

kapitala. Drava, u ovom kontekstu, daje poetni poticaj razvoju jer je u zemljamau

razvoju privatni sektor slabiji - vlada postupa kao poduzetnik. Openito, teorija

modernizacije naglaava pozitivne (ekonomske) uinke turizma dok se na sami

turizam gleda kao na neto svojstveno modernom drutvu i na turistiki proizvod

jednostavno kao na potroako dobro.

Teorija ovisnosti polazi od stajalita kako se bogate zemlje razvijaju na raun

siromanih i njezina se polazita najee koriste onda kada se naglaavaju negativni

uinci turizma, obino zbog toga to razvoj turizma u zemljama u razvoju esto ovisi

o stranom kapitalu. Kritizira se i veliki uvoz poluproizvoda u svrhu stvaranja gotovog

turistikog proizvoda kao i manjak kontrole zemalja u razvoju nad vlastitom

turistikom industrijom zbog jakih multinacionalnih kompanija.

Za razliku od prethodne teorije, ekonomski liberalizampotie minimalno uplitanje

drave na svim podrujima, slobodno trite, privatizaciju javnih poduzea, a zemlje

u razvoju potie da prihvaaju strane investitore iz razvijenih zemalja. Turizam iz

ekonomskog liberalizma primjenjuje teoriju komparativnih prednosti i programe

financiranja SALP (Structural Adjustment Lending Programmes). U okviru potonjih,

samo je EU, u kontekstu razvoja turizma, uloila mnogo u infrastrukturu, ljudske

resurse, razvoj proizvoda i trita, ouvanje resursa i sl.

5Preuzeto sa:

http://books.google.hr/books?id=Wvo1sIjZH3UC&pg=PA52&lpg=PA52&dq=TOURISM+AND+MODERNISATION+STRATEGY&source=bl&ots=rjZEue-nfx&sig=vXWlfmF1jH-

a2hAsieDxOUyw0lw&hl=hr&sa=X&ei=z2srUcCwEMy5hAef_4GQBg&sqi=2&ved=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q=TOURISM%20AND%20MODERNISATION%20STRATEGY&f=false(pristupljeno 25.2.2013.)
http://books.google.hr/books?id=Wvo1sIjZH3UC&pg=PA52&lpg=PA52&dq=TOURISM+AND+MODERNISATION+STRATEGY&source=bl&ots=rjZEue-nfx&sig=vXWlfmF1jH-a2hAsieDxOUyw0lw&hl=hr&sa=X&ei=z2srUcCwEMy5hAef_4GQBg&sqi=2&ved=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q=TOURISM%20AND%20MODERNISATION%20STRATEGY&f=falsehttp://books.google.hr/books?id=Wvo1sIjZH3UC&pg=PA52&lpg=PA52&dq=TOURISM+AND+MODERNISATION+STRATEGY&source=bl&ots=rjZEue-nfx&sig=vXWlfmF1jH-a2hAsieDxOUyw0lw&hl=hr&sa=X&ei=z2srUcCwEMy5hAef_4GQBg&sqi=2&ved=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q=TOURISM%20AND%20MODERNISATION%20STRATEGY&f=falsehttp://books.google.hr/books?id=Wvo1sIjZH3UC&pg=PA52&lpg=PA52&dq=TOURISM+AND+MODERNISATION+STRATEGY&source=bl&ots=rjZEue-nfx&sig=vXWlfmF1jH-a2hAsieDxOUyw0lw&hl=hr&sa=X&ei=z2srUcCwEMy5hAef_4GQBg&sqi=2&ved=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q=TOURISM%20AND%20MODERNISATION%20STRATEGY&f=falsehttp://books.google.hr/books?id=Wvo1sIjZH3UC&pg=PA52&lpg=PA52&dq=TOURISM+AND+MODERNISATION+STRATEGY&source=bl&ots=rjZEue-nfx&sig=vXWlfmF1jH-a2hAsieDxOUyw0lw&hl=hr&sa=X&ei=z2srUcCwEMy5hAef_4GQBg&sqi=2&ved=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q=TOURISM%20AND%20MODERNISATION%20STRATEGY&f=falsehttp://books.google.hr/books?id=Wvo1sIjZH3UC&pg=PA52&lpg=PA52&dq=TOURISM+AND+MODERNISATION+STRATEGY&source=bl&ots=rjZEue-nfx&sig=vXWlfmF1jH-a2hAsieDxOUyw0lw&hl=hr&sa=X&ei=z2srUcCwEMy5hAef_4GQBg&sqi=2&ved=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q=TOURISM%20AND%20MODERNISATION%20STRATEGY&f=falsehttp://books.google.hr/books?id=Wvo1sIjZH3UC&pg=PA52&lpg=PA52&dq=TOURISM+AND+MODERNISATION+STRATEGY&source=bl&ots=rjZEue-nfx&sig=vXWlfmF1jH-a2hAsieDxOUyw0lw&hl=hr&sa=X&ei=z2srUcCwEMy5hAef_4GQBg&sqi=2&ved=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q=TOURISM%20AND%20MODERNISATION%20STRATEGY&f=falsehttp://books.google.hr/books?id=Wvo1sIjZH3UC&pg=PA52&lpg=PA52&dq=TOURISM+AND+MODERNISATION+STRATEGY&source=bl&ots=rjZEue-nfx&sig=vXWlfmF1jH-a2hAsieDxOUyw0lw&hl=hr&sa=X&ei=z2srUcCwEMy5hAef_4GQBg&sqi=2&ved=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q=TOURISM%20AND%20MODERNISATION%20STRATEGY&f=falsehttp://books.google.hr/books?id=Wvo1sIjZH3UC&pg=PA52&lpg=PA52&dq=TOURISM+AND+MODERNISATION+STRATEGY&source=bl&ots=rjZEue-nfx&sig=vXWlfmF1jH-a2hAsieDxOUyw0lw&hl=hr&sa=X&ei=z2srUcCwEMy5hAef_4GQBg&sqi=2&ved=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q=TOURISM%20AND%20MODERNISATION%20STRATEGY&f=falsehttp://books.google.hr/books?id=Wvo1sIjZH3UC&pg=PA52&lpg=PA52&dq=TOURISM+AND+MODERNISATION+STRATEGY&source=bl&ots=rjZEue-nfx&sig=vXWlfmF1jH-a2hAsieDxOUyw0lw&hl=hr&sa=X&ei=z2srUcCwEMy5hAef_4GQBg&sqi=2&ved=0CC4Q6AEwAA#v=onepage&q=TOURISM%20AND%20MODERNISATION%20STRATEGY&f=false


8/113

8

Teorija alternativnog razvoja nastala je kao kritika prethodnih, a ona u centar

pozornosti postavlja ovjeka i okoli umjesto ekonomskih pokazatelja. Podrazumijeva

bottom-up pristup i koncentrira se na lokalne probleme. U kontekstu turizma

naglaava se koncept odrivosti, jaanje uloge pojedinca, jaanje uloge ene i lokalnirazvoj.

Glavne prednosti u razvoju turizma za ove zemlje proizlaze iz njegove karakteristike

kao radno-intenzivne djelatnosti koja prua brojne prilike zazapoljavanje na nain

da i nekvalificirani radnici mogu pronai radno mjesto, zatim u poboljanju stanja

platne bilance, multiplikativnim uincima na gospodarstvo i privlaenju stranih

sredstava privlaenja.

Pa ipak, turizam nije lijek za sve bolesti: procesi globalizacije, sloenost turistike

industrije koja uvijek zahtjeva inovativnost i koja je osjetljiva na neke okove, poput

ekonomskih preokreta, prirodnih katastrofa ili politike nestabilnosti tako tipine za

zemlje u razvoju, ini priliku za izlaz iz siromatva istovremeno i prijetnjom.

Razvoj turizma nekada nije izbor ve jedina prilika nerazvijenih zemalja. Za mnoge

od njih on podrazumijeva pretjerano iskoritavanje prirodnih i kulturnih resursa,

odljev sredstava ili laki nain vladajuih da bez nekog domaeg kapitala pridobiju

narod i postignu kakav-takav rast. Uz procese globalizacije ovi problemi postaju sve

vie naglaeni.

U tom sluaju, efikasno koritenje komparativnih prednosti i postizanje odrivosti

zahtjeva usku suradnju sudionika na svim razinama, integraciju u globalnu turistiku

mreu i praktine naine povezivanja turizma sa drugim sektorima gospodarstva kako

bi napori usmjereni ka redukciji siromatva dali to bolje rezultate.

Predmet istraivanja

Predmet ovog istraivanja je utvrditi moe li turizam u zemljama u razvoju imati

ulogu generatora razvoja i ako da, na koji nain.


9/113

9

Posljednjih godina nastaje niz inicijativa i programa u kojima se promovira razvoj

turizma u funkciji ostvarenja prvog od osam Milenijskih Razvojnih Ciljeva kao sto su

ST-EP (Sustainable Tourism for Eliminating Poverty) i UNWTO.Volunteers

program.

Prvi je nastao 2002. godine, a promie odrivi turizam u funkciji smanjenja

siromatva (pro-poor tourism) i usmjeren je na najsiromanije zemlje svijeta, posebno

na afriki kontinent te podrazumijeva projekte na lokalnoj razini dok je

UNWTO.Volunteers usmjeren na poticanje obrazovanja.

Predmet rada je, takoer, definirati na koje sve naine turizam utjee na glavne

makroekonomske pokazatelje razvoja zemalja u razvoju te kako na taj razvoj utjeu

procesi globalizacije.

Istraivake hipoteze

Hipoteze na temelju kojih se donose zakljuci rada su:

H1... Turizam sluikao generator razvoja u manje razvijenim zemljama

H1.1. Turizam pozitivno utjee na razinu zaposlenosti u zemljama u razvoju

H1.2. Turizam pozitivno utjee na BDP zemalja u razvoju

H1.3. Turizam pozitivno utjee na platnu bilancu zemalja u razvoju

H2... Globalizacijski procesi preteito negativno utjeu na razvoj turizma u manje

razvijenim zemljama

H2.1. irenje multinacionalnih korporacija u zemljama u razvoju kao jedan

od globalizacijskih procesa, ini njihov turizam previe ovisnim o odlukama

donesenima u stranim sjeditima multinacionalnih korporacija

H2.2. Strane multinacionalne korporacije preteito su usmjerene na

valorizaciju komparativnih prednosti u razvoju turizma u zemljama u razvoju,

a ne na stvaranje konkurentskih prednosti

H2.2. Akulturacija, komodifikacija i standardizacija koje globalizacija

namee turizmu dovodi do negativnih sociokulturnih uinaka u njegovu

razvoju u zemljama u razvoju


10/113

10

Ciljevi istraivanja

Najvaniji cilj istraivanja je utvrditi vezu izmeu razvoja turizma i gospodarskog

razvoja zemalja u razvoju kroz glavne makroekonomske pokazatelje razvoja. Ostaliciljevi rada su potvrditi ili opovrgnuti tezu da globalizacijski trendovi utjeu na razvoj

turizma u zemljama u razvoju; preciznije, kako irenje multinacionalnih kompanija u

zemljama u razvoju utjee na razvoj turizma u tim zemljama u pogledu donoenja

odluka o njegovu razvoju.

Osim glavnog, postavljeni su i posebni, izvedeni istraivaki ciljevi, npr:

teorijski objasniti pojam siromatva i naina praenja i mjerenja siromatva

teorijski istraiti razliite pristupe u objanjenju uloge turizma u poticanjurazvoja u nerazvijenim zemljama

analizirati ulogu razliitih meunarodnih institucija u poticanju razvoja turizmakao strategije u borbi protiv siromatva

uoiti, istraiti i pojasniti kako akulturacija, komodifikacija i standardizacijakoje globalizacija namee turizmu dovodi do negativnih sociokulturnih uinaka

u njegovu razvoju u zemljama u razvoju.

Metode istraivanja

Sukladno potrebama u pojedinim dijelovima rada, koriste se sljedee metode

istraivanja:

induktivna i deduktivna metoda (na temelju pojedinih ili posebnih injenicadolazi se do zakljuka o opem sudu odnosno, na temelju op ih postavki dolazi

se do konkretnih pojedinanih zakljuaka ili se iz jedne ili vise tvrdnji izvodi

nova tvrdnja koja proizlazi iz prethodnih tvrdnji),

metoda analize i sinteze (prva se odnosi na ralanjivanje sloenih pojmova nanjihove jednostavnije sastavne dijelove, a potonja predstavlja postupak

povezivanja izdvojenih elemenata i procesa u jedinstvene cjeline),

metoda apstrakcije i konkretizacije (misaoni postupak kojim se odvajaju nebitni,a istiu bitni elementi i osobine predmeta istraivanja i suprotno - odreivanje

apstraktnog, opeg u posebnom ili apstraktno-posebno u opem, pomou

opeg),


11/113

11

metoda generalizacije i specijalizacije (misaoni postupak uopavanja kojim seod jednog posebnog pojma dolazi do openitijeg koji je po gradaciji vii od

ostalih pojedinanih tj. misaoni postupak kojim se od opeg pojma dolazi do

novog pojma, ueg po opsegu, a bogatijeg po sadraju), matoda dokazivanja i opovrgavanja (postupak utvrivanja istinitosti pojedinih

stavova na temelju znanstvenih injenica ili na temelju ranije utvrenih istinitih

stavova tj. postupak suprotan dokazivanju u kojem se umjesto dokazivanja teze,

ona odbacuje i pobija),

metoda klasifikacije i deskripcije (sistematska i potpuna podjela opeg pojma naposebne, odnosno postupak jednostavnog opisivanja injenica i procesa te

njihovih empirijskih potvrivanja odnosa i veza), metoda kompilacije (preuzimanje nekih tuih opaanja i zakljuaka) i komparativna metoda (postupak usporeivanja istih ili srodnih injenica,

utvrivanje njihovih slinosti ili razliitosti).

Doprinos istraivanja

Obzirom kako je siromatvo globalni problem broj 1 i kako je tom problemu danavanost od strane svih zemalja lanica UN-a, istraivanja prikazana u radu pomau

boljem shvaanju uloge turizma kao generatora razvoja u zemljama u razvoju i

sredstva za redukciju siromatva te sluiti kao pouka ili smjernice Hrvatskoj i ostalim

zemljama u razvoju o tome kako (ne) pristupati turizmu i maksimalno iskoristiti sve

mogunosti koje njegov razvoj nudi.

Sadraj diplomskog rada

Diplomski rad sastoji se od tri glavna dijela. U prvom dijelu rada definira se pojam

siromatva, njegova problematika i naini mjerenja. Takoer, objanjavaju se

pokazatelji siromatva i dva pojma koja se sa siromatvom pojavljuju, a to su

nejednakost i osjetljivost. Pokazuje se kako smanjenje siromatva najee znai

poveanje nejednakosti i kako bogate zemlje nisu zemlje bez siromatva.

U drugom dijelu objanjavaju se pojmovi razvijenost i nerazvijenost kako bi se

shvatila uloga turizma u zemljama u razvoju. Ovaj dio rada poblie objanjava ulogu


12/113

12

turizma u funkciji Milenijskih Razvojnih Ciljeva u redukciji siromatva, daje uvid u

karakteristike razvoja turizma u zemljama u razvoju te se glavni makroekonomski

pokazatelji rasta dovode u vezu sa turistikim pokazateljima rasta. Na kraju ovog

dijela dan je i primjer dobre prakse.Posljednji, trei, dio rada bavi se utjecajem procesa globalizacije na razvoj turizma u

zemljama u razvoju s posebnim osvrtom na kontrolu koju zemlje u razvoju imaju nad

turistikom industrijom zbog ovisnosti o kapitalu multinacionalnih kompanija koje

dolaze iz razvijenih zemalja i na socio-kulturoloke promjene koje globalizacja

namee.


13/113

13

2 SIROMATVO I RAZVOJ - TEORIJSKI PRISTUP"Siromatvo je majka kriminala, a blagostanje majka nemorala."

Aristotel

Zbog globalne ekonomske krize ljudi su danas vie nego ikada svjesni postojanja

siromatva. I, iako danas i mediji i teoretiari o tome neprestano govore, ono se

pojavljuje mnogo mnogo prije naeg modernog doba. Podjela drutva prema

hijerarhiji obzirom na bogatstvo, mo i status u drutvu karakteristika je i najstarijih

civilizacija - Egipana, Sumerana, Grka, Rimljana, ... Vladari u vrijeme tih

civilizacija siromane su stigmatizirali, tjerali ih na teak fiziki rad i prodavali u

roblje.

I babilonski Talmud i rani kranski spisi pozivaju bogate da pomognu siromanima i

da prema njima gaje suosjeanje. No uzalud i to jer su nakon nastanka "zapadnih

civilizacija" bogati i zakonom definirali odnos sa siromanima pa i danas u Kanadi i

Velikoj Britaniji zakonima za siromane (Poor Laws) nazivaju zakone koji definiraju

socijalnu zatitu.

Otkriem Amerikedolazi do stratifikacije nacija diljem svijeta. Mone i bogate nacije

poveavale su svoje bogatstvo i gradile carstva koristei resurse manje monih

zemalja. To je kulminiralo u razdoblju kolonijalizma u razdoblju od 15. pa sve do

sredine 20. stoljea jer su sve do tada SAD i Japan polagale prava na kolonije na

podruju Azije, Afrike i June Amerike. To su bila podruja na kojima su ljudi jo

uvijek ivjeli od zemlje i koja su obilovala prirodnim resursima.

Tijekom prvog perioda kolonijalizma od 15. do poetka 19. stoljea kolonijalne su

sile predvoene Portugalom, Nizozemskom, panjolskom, Francuskom i Velikom

Britanijom iskoritavale svoja kolonijalna podruja za opskrbu nekim proizvodima

kojima su kasnije trgovali. Krajem 18. stoljea mehanizacija proizvodnje odnosno

industrijska revolucija bila je uvod u novo razdoblje kolonijalnizma. Industrijalizacija

je poela u Velikoj Britaniji i ubrzo se proirila na sjeverni ameriki kontinent,Zapadnu Europu i Japan. Sada su te zemlje mogle proizvoditi mnogo vie dobara


14/113

14

nego prije pri emu su se za nabavku sirovina oslanjale na svoje kolonije.

Stanovnitvo tih zemalja se obogatilo, a stanovnitvo kolonija postalo je ovisno o

njihovim gospodarstvima i bilo prodavano u roblje.

To se promijenilo tek sredinom 20. stoljea kada su zemlje dobile politikusamostalnost ali su i danas obiljeene nazivom "zemlje u razvoju" ili "zemlje Treeg

svijeta" dok se njihove kolonizatore naziva "razvijenima"6.

Nakon sredine 20. stoljea, u godinama nakon Drugog Svjetskog rata, siromatvo je

prestalo biti predmet zanimanja politiara; postalo je zaboravljeni problem. Tako je

bilo u gotovo svim industrijskim zemljama to se moe objasniti spletom razliitih

okolnosti:

1950-tih godina nezaposlenost je bila relativno niska, izdaci za drutvenepotrebe stanovnitva kontinuirano su rasli i posvuda se biljeio ekonomski

rast. Zbog ekonomskog i socijalnog napretka ljudi su vjerovali da su nestaice

i siromatvo stvar prolosti. To je jo vie potencirala usporedba s 1930 -tim i

ratnim godinama;

preuranjeni optimizam glede eliminacije siromatva zasnivao se na linijamasiromatva izvedenim iz prehrambenih normativa. Izgledalo je dovoljno

rijeiti problem gladi da bi se automatski rijeio i problem siromatva;

nekada veina, siromani su postali relativna manjina; i posljednje svim drutvima zajednika je osobina da ne vide ono to ne ele vidjeti.

Siromatvo su "ponovo otkrili" 60-tih godina. U to doba tradicionalni sociolozi i

ekonomisti esto su obrazlagali siromatvo "negativnim rizinim imbenicima" kao

to su niska razina obrazovanja, fiziki i duevni nedostatci, starost, slabo zdravstveno

stanje, velike i nestabilne obitelji itd. Te su imbenike povezivali s "negativnim

osobnim obiljejima": apatijom, beznaem, loim radnim navikama i kroninom

ovisnou. Neki su aludirali na to da najsiromanije stanovnitvo ini izrazitu

subkulturu, koja se sama obnavlja. To se nazivalo "kulturom siromatva", to je

navodilo na zakljuak da su uzroci siromatva u samim ljudima te da je problem

siromatva mogue rijeiti kolovanjem i ponudom razliitih socijalnih usluga, koje bi

tim ljudima olakale prilagoavanje zajednici u kojoj ive. Pri tome je vano istaknuti

da je veina kriterija za definiranje kulture siromatva bila utvrena sa stanovita

6http://fightpoverty.mmbrico.com/history/history.html(pristupljeno 21.8.2013.)


15/113

15

vrijednosti srednje klase i da u mnogo suajeva nije imala osnove u stvarnim

karakteristikama siromaha. Oni su veinom marljivo radili, imali su vie aspiracije i

trpjeli su zbog stigme. Negativne osobne karakteristike rijetko proizvode siromatvo.

U pravilu se siromatvo samo reproducira, a novo siromatvo stvaraju neki dodatnivanjski imbenici (npr. pomanjkanje radnih mjesta, niske plae, prisilno umirovljenje,

posljedice nesree i sl.). Pravi razlog zbog kojeg ljudi ostaju siromani nije

nesposobnost siromanih da iskoriste postojee mogunosti, nego nedostatak

mogunosti.

U 7o-tim godinama prolog stoljea siromahe nisu optuivali samo zbog njihovih

problema, nego i za nacionalne probleme, prije svega za opadanje ekonomskog rasta.

U to su vrijeme na nezaposlene ljude i samohrane roditelje gledali s mnogo ma nje

simpatija nego na stare i nemone koji se nisu mogli sami uzdravati.

Tijekom zadnjeg desetljea znanstvenici su obnovili svoje zanimanje za problematiku

siromatva. U 8o-tim i poetkom 90-tih godina kvantitativno se i kvalitativno

promijenilo i samo siromatvo: kvantitativno zato to je zahvatilo mnogo vei dio

stanovnitva u smislu broja, dobnih skupina, spola, izobrazbe, socijalno-ekonomskih

grupa, klasa, etnikog porijekla i regija; a kvalitativno zato to je to novo siromatvo

(siromatvo novih kategorija stanovnitva) posljedica nekoliko meusobno vie ili

manje povezanih procesa: restrukturiranja gospodarstva i industrije, restrukturiranja i

suavanja drave blagostanja te politiih promjena i rata u Europi7.

Ekonomska kriza koja je zapoela 2007./2008. godine dovela je do promjena u visini

socijalnih davanja. Slika 1 pokazuje kako se socijalna davanja mijenjaju paralelno s

padom/rastom BDP-a. Pod utjecajem krize u Grkoj je dolo do smanjenja socijalnih

davanja zbog pada BDP-a, u Koreji do poveanja zbog rasta BDP-a, a u Nizozemskoj

su davanja rasla u skladu s prosjekom zemalja OECD-a. Kriza je u Grkoj

produbljena nekontroliranim javnim troenjem nakon ulaska u EU i promjene valute i

potencirana openito dogaajima na globalnoj razini - posljedica je drastian pad

BDP-a i zbog toga manja socijalna davanja; Juna Koreja je izvozno orijentirana

zemlja. Nakon financijske krize u Aziji 1990-tih godina biljei stalan rast BDP-a;

danas je broj 1 u proizvodnji monitora i poluvodia i druga brodograevna sila u

7Stropnik, N. (1993.)Linija siromatva - osnovni koncepti, Izlaganje sa znanstvenog skupa, pp. 25-36,

dostupno na http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/viewFile/615/604


16/113

16

svijetu; glavni problem joj je starenje populacije pa je i to jedan od razloga poveanja

socijalnih davanja.

Slika 1: Promjena u visini socijalnih davanja obzirom na rast/pad BDP-a

Izvor:http://www.npdata.be/BuG/175-Antwerpen-Districten/OECD-2012-Social-spending-after-the-

crisis.pdf

Zbog smanjenja socijalnih davanja u mnogim dravama ljudi, koji bi inae mogli

sami uzdravati sebe i svoje obitelji postali su nezaposleni i ive u slabim uvjetima ili

su bez doma. Zbog svega toga siromatvo se ne moe vie smatrati po opsegu i

prostorno ogranienim problemom socijalne zatite. Siromatvo je viedimenzionaIni

ekonomski i socijalni problem, koji ima posljedice na dohotku, zdravlju, obrazovanju,

uvjetima stanovanja, slobodnom vremenu -jednom rijeju na cjelokupnom ivotnom

standardu pojedinca i njegove obitelji.

Najee se smatra kako se siromatvo moe iskorijeniti rastom BDP-a i openito

ekonomskim rastom. Pritom se pojam rasta u svim teorijama razvoja - koje su se

mijenjale sa okolnostima u svijetu - i poistovjeivao s razvojem. Danasse zna kako je

ekonomski rast samo jedna komponenta razvoja i da ta dva pojma nikako nisu

sinonimi. U drugom dijelu ovog poglavlja objanjeno je kako se tek pojavom nekih

alternativnih teorija razvoja vie panje pridaje njegovim neekonomskim aspektima i

teoretiari shvaaju kakopostoje neki drugi imbenici siromatva/blagostanja ali njih

je poprilino teko mjeriti jer su specifini i svojstveni svakom pojedincu. Najvie se

tome pribliio Indeks ljudskog razvoja (Human Development Index) kao spoj

nekoliko razliith mjera i pokazatelja siromatva/blagostanja.
http://www.npdata.be/BuG/175-Antwerpen-Districten/OECD-2012-Social-spending-after-the-crisis.pdfhttp://www.npdata.be/BuG/175-Antwerpen-Districten/OECD-2012-Social-spending-after-the-crisis.pdfhttp://www.npdata.be/BuG/175-Antwerpen-Districten/OECD-2012-Social-spending-after-the-crisis.pdfhttp://www.npdata.be/BuG/175-Antwerpen-Districten/OECD-2012-Social-spending-after-the-crisis.pdfhttp://www.npdata.be/BuG/175-Antwerpen-Districten/OECD-2012-Social-spending-after-the-crisis.pdfhttp://www.npdata.be/BuG/175-Antwerpen-Districten/OECD-2012-Social-spending-after-the-crisis.pdf


17/113

17

2.1 Pojam blagostanja i siromatva

I danas siromatvo obino znai nemati dovoljno novca za osnovne potrebe kao to su

hrana, odjea ili krov nad glavom. To je nedostatak blagostanja odnosno sredstavadovoljnih za minimum uvjeta nunih za ivot. Pri tome su blagostanje i siromatvo

dva kraja jednog puta koja se meusobno iskljuuju.

Prema definiciji Svjetske banke: "Siromatvo se moe opisati kao glad. Siromatvo

znai ne imati dom. Biti bolestan, a ne imati mogunost posjete doktora. Siromatvo

znai ne ii u kolu i ne znatiitati, ne imati posao, strahovati za budunost i ivjeti

dan za danom. Siromatvo ima mnogo lica, mijenja se od mjesta do mjesta i s

vremena na vrijeme. To je situacija iz koje ljudi ele pobjei. To je poziv na

djelovanje -poziv i za siromane i za bogate - za promjenu svijeta tako da svi imaju

dovoljno za jesti, gdje spavati, pristup obrazovanju i zdravstvenim uslugama, zatitu

od nasilja i pravo sudjelovanja u donoenju odluka u vlastitoj zajednici."8

Osim nedostatka novca, siromatvo znai i ne biti u mogunosti sudjelovati u bilo

kakvim aktivnostima, ne moi poslati djecu na izlet sa kolskim prijateljima ili na

roendansku proslavu ili ne imati novac za potrebne lijekove. Kada su ljudi iskljueni

iz drutva, kada nisu dovoljno obrazovani ili kada su bolesni, sve to ima negativne

posljedice na drutvo - svi plaaju cijenu siromatva.

Biti siromaan u razliitim dijelovima svijeta znai razliito: Kinez pripadnik srednje

klase u Kini prema prihodima je malo bogatiji od siromanog Amerikanca. Ni

distribucija siromatva u svijetu nije jednaka - razvijenije zemlje, one s viim BDP-

om, imaju nie razine siromatva od manje razvijenih. Slika 2 pokazuje kako se

najvie siromanih zemalja nalazi na podruju Sub-saharske Afrike gdje je i najvei

broj nerazvijenih zemalja.

8http://data.worldbank.org/topic/poverty


18/113

18

Slika 2: Koncentracija siromatva

Izvor:http://povertydata.worldbank.org/poverty/home/

Ne postoji jedan uzrok siromatva niti samo jedna vrsta iromatva pa ipak, u svijetu

se najvie panje pridaje ekonomskom uzroku. S tog aspekta razlikuje se apsolutno i

relativno siromatvo kako je pojanjeno u nastavku rada.

Upravo stoga to je pojava tako sloena, nije ju lako mjeriti ili sagledati njezine

posljedice. Siromatvo je kao zaarani krug ili vrtuljak iz kojeg je jako teko izai bez

pomoi izvana.

2.1.1 Indikatori blagostanja

Oko dvije stvari svi se slau:

1. cilj svakog ovjeka je postii blagostanje i2. novac je preduvjet da ostvarenje potreba, prema tome, preduvjet i za

blagostanje.

U praksi su stoga i najei ekonomski pokazatelji blagostanja - obino u vidu BDP-a,

a nakon njih Indeks ljudskog razvoja (HDI). Od ostalih, neki se odnose na mjerenje

nejednakosti kao to su Lorenzova krivulja ili Gini koeficijent nejednakosti ili na

mjerenje siromatva kao to su linija siromatva ili Headcount index.
http://povertydata.worldbank.org/poverty/home/http://povertydata.worldbank.org/poverty/home/http://povertydata.worldbank.org/poverty/home/


19/113

19

BDP i drugi statistiki podaci dostupni su za gotovo svaku zemlju i kod mjerenja

siromatva obino se prouava ta veliina, dapae, rast BDP-a izjednaava se sa

ekonomskim rastom i dovodi u korelaciju s ostalim faktorima razvoja.

On se definira kao trina vrijednost svih dobara i usluga koje neka zemlja proizvedeu odreenom vremenskom periodu, najee godinu dana. Obino se mjeri

rashodnom metodom:

BDP = osobna potronja + investicije + javna potronja + neto izvoz (izvoz-uvoz)

ili

Y = C + I + G + X.

BDP daje dobru predodbu o blagostanju u nekoj zemlji. Poveanje proizvodnje

usluga i dobara poveava blagostanje i standard ivota stanovnik neke zemlje na

nain da se poveava njihov osobni prihod i time osobna potronja. S druge strane,

BDP ne daje odgovor na pitanja tipa konzumira li se neko dobro vie od drugog i za

koliko, tedi li se premalo ili previe u odnosu na dohodak ili kupuju li se kvalitetniji

proizvodi. Ni neki drugi elementi blagostanja koji nisu povezani sa potronjom i

dohotkom ne mogu se mjeriti BDP-om: dokolica, socijalna jednakost, kvaliteta

obrazovanja itd.; rijeima Roberta Kennedyja BDP "mjeri sve, osim onoga to ivot

ini vrijednim."9

Ipak, mnogi su aspekti ljudskog ivota koji se konkretno tiu ljudskih prava i koji se

ne mogu mjeriti nego su subjektivni, u veoj ili manjoj korelaciji s BDP -om i

promjenama u njegovoj visini. Na primjer, kada je stopa rasta BDP-a via, prosjeni

standard ivota, kvaliteta obrazovanja i zdravstveno stanje populacije raste, a to su

sve komponente ljudskih prava. To bi znailo da su one uvjetovane rastom BDP -a i

da, iako ekonomski rast nije dovoljan za postizanje blagostanja, on je njegov

preduvjet jer mnogi elementi direktno ili indirektno slijede taj rast.

Elastinost siromatva s obzirom na rast BDP-a pokazuje za koliko se u %

promijenila razina siromatva ako se BDP per capita promijeni za 1%.10

9 http://www2.mccombs.utexas.edu/faculty/michael.brandl/main%20page%20items/Kennedy%20on%2

0GNP.htm10

http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTPOVERTY/EXTPGI/0,,contentMDK:21932026~menuPK:5461445~pagePK:210058~piPK:210062~theSitePK:342771~isCURL:Y,00.html


20/113

20

U odnos se stavljaju promjena u BDP-u per capita i promjena bilo koje od mjera

siromatva. Kako je prikazano u tablici 1 i 2 na nekom nasuminom primjeru,

elastinost je -0,8 i -3,1 za periode 1993.-2003. i 2003.-2006. to bi znailo da je sa

svakim poveanjem BDP-a per capita za 1%, smanjena razina siromatva za0,8%.11

Tablica 1: Elastinost siromatva s obzirom na promjenu u BDP-u (a)

Izvor:http://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-

1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdf,obrada autorice

Tablica 2: Elastinost siromatva s obzirom na promjenu u BDP-u (b)


1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdf,obrada autorice

Ekonomski rast, ako se predstavi kao rast BDP-a per capita, prati smanjenje razine

siromatva to je prikazano grafom 1 (podatci za 2004. godinu).

Graf 1: Odnos ekonomskog rasta i razine siromatva

Izvor:http://siteresources.worldbank.org/INTPGI/Images/fig1-4.gif

U sluaju afrikih zemalja, rast siromatva je zrcalni odraz smanjenja stope rasta

BDP-a, prikazano grafom 2.

11http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTPOVERTY/EXTPGI/0,,contentMDK:21932026~menuPK:5461445~pagePK:210058~piPK:210062~theSitePK:342771~isCURL:Y,00.html(pristupljeno 1.9.2013.)
http://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPGI/Images/fig1-4.gifhttp://siteresources.worldbank.org/INTPGI/Images/fig1-4.gifhttp://siteresources.worldbank.org/INTPGI/Images/fig1-4.gifhttp://siteresources.worldbank.org/INTPGI/Images/fig1-4.gifhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdf


21/113

21

Graf 2: Siromatvo i rast u Sub-saharskoj Africi, 1970.-2006.

Izvor:http://filipspagnoli.files.wordpress.com/2010/03/one-dollar-a-day-poverty-and-gdp-growth-in-

subsaharan-african.png(pristupljeno 1.9.2013.)

Svjetska banka kao glavni kriterij u klasificiranju zemalja koristi Bruto nacionalni

dohodak per capita (Gross National Income pc - GNI), a BDP je dio njega. BNP se

definira kao ukupna vrijednost svih proizvoda i usluga koje proizvedu rezidenti jedne

zemlje u toku godine, ukljuivo i neto dohodak od faktorskih usluga koje su pruene u

inozemstvu.

Tablica 3 prikazuje 15 zemalja s najveim BNP-om u 2012. godini, a tablica 4 BNP

prema ekonomskoj podjeli zemalja iz kojeg se primjeuje kako zemlje sa srednjim iniskim dohotkom zajedno ine pola dohotka razvijenih zemalja. Unutar njih najmanji

dohodak imaju zemlje Sub-saharske Afrike gdje ivi najvei broj siromane

populacije svijeta.

Tablica 3: Redoslijed zemalja prema visini BNP-a u 2012. godini

Izvor:http://www.worldbank.org,obrada autorice
http://filipspagnoli.files.wordpress.com/2010/03/one-dollar-a-day-poverty-and-gdp-growth-in-subsaharan-african.pnghttp://filipspagnoli.files.wordpress.com/2010/03/one-dollar-a-day-poverty-and-gdp-growth-in-subsaharan-african.pnghttp://filipspagnoli.files.wordpress.com/2010/03/one-dollar-a-day-poverty-and-gdp-growth-in-subsaharan-african.pnghttp://filipspagnoli.files.wordpress.com/2010/03/one-dollar-a-day-poverty-and-gdp-growth-in-subsaharan-african.pnghttp://www.worldbank.org/http://www.worldbank.org/http://www.worldbank.org/http://www.worldbank.org/http://filipspagnoli.files.wordpress.com/2010/03/one-dollar-a-day-poverty-and-gdp-growth-in-subsaharan-african.pnghttp://filipspagnoli.files.wordpress.com/2010/03/one-dollar-a-day-poverty-and-gdp-growth-in-subsaharan-african.png


22/113

22

Tablica 4: BNP s obzirom na razvijenost u 2012. godini

Izvor:http://www.worldbank.org,obrada autorice

Prethodno je spomenuto kako je BDP u korelaciji sa svim drugim komponentama

koje dovode pojedinca/dravu u stanje blagostanja. Samo, u sluaju zemalja (u

razvoju) uvijek postoji ona stara dilema: to je bilo prvo: jaje ili koko? Utjee li vii

BDP na viu razinu korupcije, slobode, zdravlja ili su uzrono-posljedine postavke

krivo okrenute: ekonomska sloboda, niska razina korupcije i generalno dobro

zdravstveno stanje utjeu na poveanje BDP-a i ekonomski rast?

Kako sve ne bi ostalo samo na ekonomskom aspektu, za prethodno spomenute

psiholoke komponente blagostanja 1990. godine Ujedinjeni su Narodi razvili alat za

mjerenje razine socijalnog i ekonomskog razvoja zemlje koji se temelji na etiri

kriterija prikazana na slici 3: oekivana ivotna dob, prosjena duljina kolovanja,

oekivana duljina kolovanja i GNI per capita uzimajui u obzir paritet kupovne moi

(Purchasing power parity - PPP). PPP je odnos opih indeksa cijena meu dravama

koje slue za korekciju slubenih teajeva. Domaa valuta neke zemlje mora imati

istu kupovnu mo u svim zemljama, odnosno jedinica svake valute mora imati istu

realnu vrijednost u svakoj zemlji 12 . Osnovna svrha HDI je praenje promjena u

razvoju tijekom godina i usporedba izmeu zemalja. Zemlje obuhvaene

istraivanjem rangiraju se obzirom na stupanj HDI od 0 do 1. Pritom su one blie

jedinici razvijenije i obrnuto. Tablica 5 prikazuje 15 zemalja s najviim HDI u 2012.

godini. Odnos izmeu visine BDP-a i visine HDI prikazan je slikom 4 i ukazuje na to

da se BDP i HDI mijenjaju proporcionalno. Podjela zemalja prema visini HDI na

12http://www.investopedia.com/terms/p/ppp.asp
http://www.worldbank.org/http://www.worldbank.org/http://www.worldbank.org/http://www.worldbank.org/


23/113

23

zemlje s jako visokim HDI, zemlje sa visokim HDI, zemlje sa srednjim HDI i zemlje

sa niskim HDI prikazana je slikom 5.

Slika 3: HDI - 3 dimenzije i 4 indikatora

Izvor:http://hdr.undp.org/en/statistics/hdi/(pristupljeno 1.9.2013.)

Tablica 5: Najvii HDI u 2012. godini

Izvor:http://hdr.undp.org/en/data/map/,(pristupljeno 1.9.2013.), obrada autorice

Slika 4: BDP i HDI

Izvor:http://www.gapminder.org/(pristupljeno 1.9.2013.)
http://hdr.undp.org/en/statistics/hdi/http://hdr.undp.org/en/statistics/hdi/http://hdr.undp.org/en/statistics/hdi/http://hdr.undp.org/en/data/map/http://hdr.undp.org/en/data/map/http://hdr.undp.org/en/data/map/http://www.gapminder.org/http://www.gapminder.org/http://www.gapminder.org/http://www.gapminder.org/http://hdr.undp.org/en/data/map/http://hdr.undp.org/en/statistics/hdi/


24/113

24

Slika 5: Zemlje svijeta prema visini HDI 2012. godine

Izvor:http://hdr.undp.org/en/data/map/(pristupljeno 1.9.2013.)

2.1.2 Siromatvo i mjerenje siromatva13Mjerenje siromatva zahtjeva energiju, vrijeme i novac i najee se provodi

anketiranjem kuanstava. Razlozi zbog kojih se unato sloenosti mjeri su brojni, a

najvaniji meu njima je taj da se ono identificira, da se bilo koje intervencije za

njegovu redukciju pravilno usmjere, da se mjeri uspjenosti tih poduzetih mjera i

efikasnost institucija koje ih provode.

Najvrijedniji podatci koji se dobiju mjerenjem su geografska rairenost ilikoncentracija siromatva, veza izmeu siromatva i faktora poput spola, razine

obrazovanja i sl. kako bi se prema tim podrujima usmjerila sredstva. Zbog toga sve

razvijene i otprilike 2/3 zemalja u razvoju provode nacionalna istraivanja o

siromatvu i ta se istraivanja periodino ponavljaju14.

Pri mjerenju siromatva poinje se od kuanstva i taj postupak ima nekoliko koraka:

1. korak je definiranje jednog indikatora blagostanja/siromatva kao to jedohodak ili potronja per capita. Dohodak, koji se definira na principu

potronja+promjena u neto vrijednosti, najea je mjera blagostanja u

razvijenim zemljama, dok je u zemljama u razvoju vie koristi potronja.

Ostale mjere blagostanja su dnevna potronja kalorija po osobi, izdaci na

13Stropnik, N. (1993.) Linija siromatva - osnovni koncepti, Izlaganje sa znanstvenog skupa, pp. 25-

36, dostupno na http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/viewFile/615/60414

http://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch01.pdf (pristupljeno 3.9.2013.)
http://hdr.undp.org/en/data/map/http://hdr.undp.org/en/data/map/http://hdr.undp.org/en/data/map/http://hdr.undp.org/en/data/map/


25/113

25

hranu kao udio ukupnih izdataka kuanstva i uhranjenost.Svaka od navedenih

mjera ima mane i prednosti ali idealna ne postoji.

2. korak je definirati minimalnu razinu ispod koje se odabrani indikator ne smijesputati kako bi se razgraniili siromani od onih koji to nisu (definira se linijasiromatva) i

3. korak je sumiranje podataka.

U mjerenju se mogu primjenjivati socijalni ili nesocijalni pristup15.

Socijalni (mjeri inpute) se koristi metodom korisnosti za koju se pretpostavlja da

odgovara potronji ili dohotku kuanstva; dohodak i potronja promatraju se kao

inputi nuni za ostvarenjete korisnosti: za pretpostaviti je da kuanstvo najbolje zna

kako e potroiti svoj dohodak; to moe biti na hranu, odjeu, obuu, kuanske

potreptine i sl. Kada se dohodak ili potronja podijele s brojem ukuana, dobiju se

per capita iznosi prihoda odnosno potronje.

Nesocijalni (mjeri outpute) pristup promatra zadovoljava li kuanstvo minimalne

uvjete uhranjenosti ili minimalne zdravstvene uvjete i taj pristup koristi indikatore kao

to su stopa smrtnosti, oekivana ivotna dob, razina obrazovanja itd. Za razliku od

prethodnog sluaja, ovo su outputi ili posljedice ostvarene korisnosti.

I jedan i drugi pristup je koristan pa, ipak, najee se siromatvo mjeri koristei

socijalni pristup raunajui dohodak i potronju per capita.

Siromatvo obzirom na razinu dohotka kuanstva

Dohodak je novac kojeg pojedinac ili poduzee primaju u zamjenu za dobra ili usluge

koje pruaju ili kroz ulaganje kapitala, a koristi se da pokrivanje dnevnih trokova.

Veina ljudi, do 65. godine ivota, dohodak biljei kao plau za obavljeni rad,

ulaganje u financijsku imovinu kao to su dionice, obveznice ili nekretnine dok su za

umirovljenike glavni izvori prihoda ulaganja i mirovine. U ostale prihode spadaju

15http://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-

1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdf (pristupljeno 5.9.2013.)


26/113

26

prihodi od kockanja, naknade za nezaposlene, naknade od najma itd. Za poduzee je

prihod ono to ostane nakon to su odbijeni svi trokovi16. Za pojedinca vrijedi:

Dohodak = potronja + promjena u neto vrijednosti

Prvi problem kod ove definicije je taj da nije jasno koliki bi se period trebao

promatrati u raunanju dohotka: 1 godina, 5 godina? Drugi problem je samo mjerenje:

relativno je lako mjeriti plae ali jako teko dobiti informacije o npr. dividendama ili

prihodu od samozaposlenja u, recimo, poljoprivredi. Zbog toga je ba u

gospodarstvima u kojima je jak poljoprivredni sektor teko procijeniti dohodak. Osim

toga, postoji jo nekoliko faktora koji oteavaju mjerenje:

ljudi zaboravljaju na stvari koje su moda prodali ili na novac kojeg su primilibez neke protuusluge;

ljudi esto skrivaju visinu dohotka iz raznih razloga; ljudi ne prijavljuju dohodak koji nije legalno namaknut npr. od krijumarenja; neke je dohotke teko mjeriti, npr. za koliko je u godinu dana porasla

vrijednost stoke na farmi.

Siromatvo obzirom na razinu potronje

Potronja podrazumijeva kupljena dobra i usluge i ona dobra i usluge iz vlastite

proizvodnje (u naturi).

Potronja je bolji indikator blagostanja tijekom ivota od dohotka jer je dohodak u

razliitim ivotnim periodima pojedinca takoer razliit i mijenja se iz godine u

godinu dok potronja ostaje relativno stabilna, a i kuanstva e prije dati informaciju

o tome to su ukuani kupili nego koliko su zaradili. ivotni ciklus dohotka i

potronje grafiki je prikazan na slici 6. koja kazuje kako je dohodak najvei u

srednjim godinama ivota, od 30. do 45. godine ali kako vii dohodak ne znai i veu

potronju.

16preuzeto sa http://www.investopedia.com/terms/i/income.asp (pristupljeno 5.9.2013.)

PRIMJER: Neki je pojedinac na poetku godine imao imovinu u vrijednosti 10.000kn. Tijekomgodine potroio je 3.000, a na kraju godine vrijednost njegove imovine bila je 11.000kn. To znaida je njegov dohodak te godine iznosio 4.000kn od ega je 3.000 potroio i 1.000kn dodaovrijednosti svoje imovine.


27/113

27

Slika 6: Teorija ivotnog ciklusa dohotka i potronje


1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdf(pristupljeno 5.9.2013.)

Osim trokova na hranu, koji podrazumijevaju zadovoljavanje osnovnih ivotnihpotreba i ine 7/10 ukupnih trokova kuanstva, postoje i druge vrste trokova:

trokovi na trajna dobra, na kuanstvo ili kuanske potreptine, vjenanja i pogrebi i

razni drugi. Svi se oni trebaju uzeti u obzir kad se mjeri siromatvo kuanstva.

ak i kuanstva koja si ne mogu priutiti hranu, imaju neke druge trokove kao to su

odjea ili prenoite pa se zbog toga pretpostavlja kako su u tom trenutku umjesto

hrane, to prioriteti kuanstva.

Tablica 6: Razlozi za i protiv dvije glavne naina mjerenja siromatva


1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdf(pristupljeno 5.9.2013.), obrada autorice
http://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdf


28/113

28

Koji od dvije podvrste socijalnog pristupa mjerenju siromatvu koristiti? Bogatije

zemlje mjere siromatvo prema dohotku, a siromanije prema potronji i to je logino:

u bogatim je zemljama dohodak lake mjeriti jer veina dolazi od plaa, dok je

trokove teko kvantificirati; za siromanije je zemlje karakteristino to da imajuveliki broj samozaposlenih i sektor poljoprivrede je jak pa je u ovom sluaju lake

procijeniti potronju nego dohodak.

Od ostalih mjera siromatva znaajno ih je nekoliko:

osobna potronja kalorija tijekom dana: prema ovom kriteriju, osoba kojakonzumira manje od postavljenog minimuma (2,100 kcal/dan) smatra se

siromanom; problem - teko je odrediti koliko je pojedincu potrebno kalorija

dnevno jer to ovisi o njegovoj dobi, spolu i dnevnim aktivnostima;

trokovi na hranu kao dio ukupnih trokova: postoji pretpostavka kako sapoveanjem prihoda raste i troak na hranu ali manjom brzinom; taj je odnos

prikazan na slici 7; na koncu potronja na hranu pada kako prihod raste. Prema

ovoj mjeri kuanstva koja troe vie od 60% svog dohotka na hranu mogu se

smatrati siromanima. Glavni problem s ovom mjerom je taj to e potronja

na hranu ovisiti o dobi ukuana i o relativnoj cijeni prehrambenih namirnica.

mjerenje outputa umjesto inputa:hrana je input, a uhranjenost (pothranjenostili prehranjenost) output, pa se siromatvo moe mjeriti i prouavajui ovaj

output.

Slika 7: Odnos rasta prihoda kuanstva i trokova na hranu


1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdf(pristupljeno 5.9.2013.)
http://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch02.pdf


29/113

29

U konanici, ne postoji idealna mjera blagostanja/siromatva i sve su navedene mjere

nesavrene. No, to nije razlog da se ono prestane mjeriti ve upozorenje da se svim

mjerama treba pristupiti s posebnom panjom i svaku uzeti s rezervom poto su

nekada u uzrono-posljedinom lancu.

2.1.2.1Odreivanje linije siromatva17Jasno je kako strunjaci jo nisu postigli suglasnost glede definicije siromatva i to se

odraava u razliitim metodama odreivanja linije siromatva, razliitim ocjenama

stanovnitva koje ivi u siromatvu te u razliitim programima socijalne politike.

Siromatvo se definira pomou neke visine potronje ili dohotka - to su najei

indikatori; shvaa se kao apsolutna ili relativna kategorija; pri opredjeljivanju tko jesiromaan, upotrebljavaju se objektivna ili subjektivna mjerila. Granica ispod koje

pokazatelj ne smije ii naziva se linijom siromatva.

Linija siromatva pragmatino je rjeenje za razlikovanje bogatstva od siromatva.

Openito se definira kao razina dohotka ispod koje se ljudi smatraju siromanima i

iznad koje se ne smatraju siromanima. Pri tome mora biti potpuno jasno da pojam

"linija siromatva" nije posve prava granica izmeu stvarno siromanih i

nesiromanih.

Razliiti autori odreuju liniju siromatva na razliitim razinama, to je izmeu

ostalog odraz razliitog razumijevanja pravinosti, potreba i vrijednosti. Nepostojanje

samo jedne definicije siromatva indicira da siromatvo nije prirodno stanje koje bi

bilo mogue objektivno definirati. Definicije siromatva se razlikuju s obzirom na to:

je li ishodite autora apsolutni ili relativni koncept siromatva i jesu li njihova podloga subjektivna ili objektivna mjerila.

Izbor odreene definicije linije siromatva esto je samo posljedica raspoloivosti

podataka ili politika odluka. U nastavku rada opisano je nekoliko naina odreivanja

linije siromatva.

17Stropnik, N. (1993.) op. cit., pp. 25-36, dostupno na

http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/viewFile/615/604


30/113

30

Linija siromatva zasnovana na "osnovnim potrebama"

Prve linije siromatva krajem 19. stoljea zasnivale su se na izdacima za "osnovne

potrebe", meu koje se obino svrstavali hrana, stan i odjea. Zbrajanjem iznosa zazadovoljavanje tih potreba autori su doli do linija siromatva, izraenih dohotkom,

koje su se razlikovale po tipovima domainstava.

Rowntree18je doao do linije siromatva tako da je zbrojio novanu protuvrijednost

prosjenih prehrambenih potreba odraslih i djece te nekih drugih potreba (1901.

godine odjea, ogrjev, rasvjeta, sapun i sl., emu je 1936. godine dodao jo i radio,

knjige, novine, pivo, duhan, darove i dopust). Obitelj je smatrao siromanom ako su

njeni dohoci, umanjeni za stanarinu, bili nii od odgovarajue linije siromatva.

Njegov je pristup doivio brojne kritike zbog arbitrarnosti, nerazlikovanja

prehrambenih potreba pojedinaca, neuzimanja u obzir ekonomije obujma, temeljenja

rauna na stvarnim izdacima siromaha itd. Taj su pristup kasnije esto primjenjivali

(najpoznatija je amerika slubena linija siromatva), iako su se postavljala brojna

pitanja, na koja nije bilo jednoznanog odgovora:

to su osnovne potrebe? koju robu i usluge treba ukljuiti u raun i po kojim cijenama? kako doi do izdataka za zadovoljavanje osnovnih potreba (najee samo

hrane) do linije siromatva?

Definicija osnovnih potreba te proizvoda i usluga za njihovo zadovoljavanje ovisi o

stupnju razvoja nekog drutva. Kako u praksi nije mogue postii suglasnost glede

osnovnih potreba, te se potrebe u pravilu definiraju arbitrarno, pri emu se ne uzimaju

u obzir razliite potrone navike stanovnitva.

Pri kalkulaciji trokova hrane strunjaci obino uzimaju za osnovu kalorije potrebne

za sauvanje "fizike efektivnosti", tj. odrede ekonominu prehranu koja je dovoljna

za preivljavanje i rad. Potrebe pojedinaca za kalorijama razlikuju se s obzirom na

dob, spol, zanimanje, fiziku aktivnost, uvjete stanovanja, klimu, aktivnosti u

slobodnom vremenu i sl., ne samo u razliitim dravama nego i unutar iste drave.

18Prema: Stropnik, N. (1993.) op.cit., pp. 25-36, dostupno na:



31/113

31

Zato ne postoje univerzalni prehrambeni standardi koje bi bilo pravilno upotrijebiti za

sve osobe. Osim toga, ljudi se ne dre strunih savjeta, na njihovu prehranu utjeu

vlastite navike i uvrijeene potrone navike u uoj zajednici. U teoriji i praksi taj

problem jo nije zadovoljavajue rijeen.

to se tie cijena, pri definiranju minimalnih izdataka za zadovoljenje osnovnih

potreba treba misliti na to da je mogue kupiti sline vrste proizvoda razliite

kvalitete i po razliitim cijenama. Siromani potroai obino su slabo obavijeteni, a

i ne mogu iskoristiti mogunosti jeftinije kupnje vee koliine robe. Zato od njih ne

moemo oekivati da e kupovati po najniim cijenama.

U ocjeni trokova hrane sadrane su razlike u izdacima domainstava s obzirom na

veliinu i sastav domainstva (ekvivalentne ljestvice). Za ostale izdatke mogue je

arbitrarno ocijeniti utjecaj ekonomije obujma. U praksi se ekvivalentne ljestvice esto

odreuju ad hoc.

Kako za druge potrebe osim hrane nema opeprihvaenih standarda, veina se autora

ograniava na ocjenu izdataka za hranu, iz kojih posredno izvode cjelokupne ivotne

trokove, tako da trokove hrane pomnoe recipronom vrijednou prosjenog

Engelovog koeficijenta (za sve stanovnitvo ili samo za siromano stanovnitvo).

Engelov koeficijent je broj koji oznaava udio izdataka za hranu u cjelokupnom

dohotku domainstva. Pri definiranju minimalnih ivotnih trokova koristi se zbog

dokazane sustavne veze: porastom dohotka izdaci za hranu se poveavaju

proporcionalno ali manjom brzinom.

Tu metodu aplicirala je M. Orshansky (1969.)19 pri definiranju zakonske linije siro-

matva u SAD. Kako su amerike obitelji s niim dohocima u prosjeku troile za

hranu 1/3 svog dohotka, M. Orshansky je pomnoila ocijenjene izdatke za hranu s 3 i

tako dobila minimalne ivotne trokove razliitih tipova domainstava.

Prednost te metode u usporedbi sa zbrajanjem pojedinih izdataka je u tome to ne

treba odluivati glede elemenata potronje koje emo uzeti u obzir. Na drugoj strani je

19Prema Stropnik, N. (1993.) op. cit., pp. 25-36, dostupno na



32/113

32

problematino odabiranje Engelovog koeficijenta, koji je izuzetno vaan za konani

rezultat i njegove posljedice u praksi.

Zakljuno: linija siromatva izraunata na osnovi "osnovnih potreba" spada meuobjektivne linije, iako je mogue sumnjati u objektivnost prehrambenih strunjaka.

Osim toga, tako dobivena linija siromatva moe biti apsolutna ili relativna ovisno o

tome uzimaju li se pri definiranju potreba u obzir promjene prosjenog potronog

ponaanja u nekom drutvu (npr. promjena Engelovog koeficijenta).

Omjer izmeu trokova hrane i drugih trokova

Tu je metodu predloio H.T. Watts201967. godine. Kao i prethodna, i ova se metoda

temelji na odnosu izmeu izdataka za hranu i cjelokupnog dohotka domainstva.

Kriterij za siromatvo je neki omjer izmeu tih veliina. Domainstvo s omjerom

veim od graninog smatra se siromanim. Znai, implicitno se pretpostavlja da

domainstva kojapotroe na hranu jednak dio dohotka imaju i jednaku razinu

blagostanja. Ta metoda zaobilazi problem definiranja minimalnih prehrambenih

potreba. Liniju siromatva, koja je arbitrarna, odreuju stvarni izdaci. Ne uzimaju se u

obzir razlike u potronim navikama. Ekvivalentne ljestvice odraavaju stvarne izdatke

i ovisne o elastinosti izdataka za hranu s obzirom na veliinu obitelji te od

dohodovne elastinosti tih izdataka.

Tako definirana linija siromatva moe biti apsolutna ili relativna, ovisno o izboru

apsolutnog ili relativnog mjerila siromatva. U prvom sluaju to je npr. Engelov

koeficijent za siromano stanovnitvo, a u drugom sluaju odreeni postotak medijana

Engelova koeficijenta za cjelokupno stanovnitvo.

Na slian nain odreuju liniju siromatva u Nizozemskoj za potrebe provedbe

socijalne politike. Tamo se koriste omjerom izmeu fiksnih trokova (stanarina,

opinski porezi, energija, osiguranje, telefon, javni prijevoz, obrazovanje, kuni

ljubimci i sl.) i cjelokupnog dohotka domainstva. Na izbor te metode Nizozemce je

ponukala injenica da se zbog porasta fiksnih trokova bitno smanjuju neto

20Ibidem


33/113

33

raspoloivi dohoci domainstava. Openito se smatra siromanim domainstvo iji

omjer fiksnih trokova i dohotka dostie ili prelazi 0,5.

Postotak prosjenog dohotka ili medijana dohotka

Radi se o primjeni koncepta relativne deprivacije koji su razvili godine 1949. u SAD-

u S.A. Stouffer i suradnici 21 . Siromatvo pojedinca ili obitelji promatrali su u

usporedbi s dohocima drugih. Ta linija siromatva povezana je s prosjenim

dohotkom ili medijanom kao pokazateljima ivotnog standarda u nekom drutvu.

Autori izabiru za mjerilo siromatva razliiite postotke jednog ili drugog pokazatelja.

Izraunata linija siromatva potpuno je relativna: ako izabrani pokazatelj poraste 1%,

i linija siromatva e porasti 1%.

Postotak u distr ibucij i dohotka

Ovaj se pristup zasniva na dohodovnoj nejednakosti: siromaan je neki najnii

postotak u distribuciji dohodaka (npr. 10 ili 20% stanovnika). Takva linija siromatva

je potpuno relativna, jer se s poveanjem ivotnog standarda u nekom drutvu za isti

postotak povea i linija siromatva. Smanjenje dohodovne nejednakosti u zajednici

takoer pomie liniju siromatva prema gore.

Subjektivni pristupi koji se temelje na anketnim podacima

Budui da se pri siromatvu radi o blagostanju pojedinaca i obitelji, subjektivni

pristup daje glavno znaenje tome kako ljudi doivljavaju vlastiti poloaj. Njihova

stajalita prikupe se neposrednim ispitivanjem (usmenim ili pismenim intervjuima). U

praksi se pojavljuju dva tipa pitanja, na koja odgovaraju glave domainstva:

pitanje o minimalnom dohotku s kojim jo moe ivjeti (sastavljati kraj skrajem) tipina obitelj ili

pitanje o minimalnom dohotku koji je potreban anketiranoj osobi, odnosnonjenoj obitelji (domainstvu).

Slina pitanja esto su ukljuivana u istraivanja javnog miljenja ili u ankete o

21Ibidem


34/113

34

potronji stanovnitva. Oita prednost te metode u usporedbi s drugima je u tome to

nitko arbitrarno ne odreuje ivotni minimum, nego se on odreuje na osnovi

stajalita lanova zajednice o tome koliki je minimalni potrebni dohodak.

Prednost subjektivnih metoda je u tome to metodoloki ne zahtijevaju posebnu iopsenu anketu o potronji domainstava. Dovoljno je da se u bilo koju anketu koja

sadri podatak o dohotku domainstva ukljui pitanje o minimalnom dohotku ili o

ocjeni dohodaka.

Pristupi temelj eni na relativnoj deprivaciji

Ekonomska definicija siromatva vidi uzroke siromatva uglavnom u preniskim

dohocima. Neki autori su tu definiciju rairili socijalnim i psiholokim aspektom. Po

njihovu miljenju ekonomski je aspekt najvaniji, ali ne i dovoljan za prouavanje

problema siromatva.

Townsendova definicija linije siromatva

Townsendov22 koncept temelji se na pojmu relativne deprivacije, koji autor aplicira

ne samo na dohodak nego i na razliite proizvode, usluge i nain ivota uope. Po

Townsendu (1979.) netko je siromaan ako nema sredstava da si osigura nain

prehrane, sudjelovanje u aktivnostima te ivotne uvjete i udobnost koji su uobiajeni,

ili barem opeprihvaeni i poticani u zajednici kojoj ta osoba, obitelj ili grupa pripada.

Dotadanji uski koncept potronje Townsend je zamijenio pristupom koji ukljuuje

sve vidove ivota. Njih je definirao pomou 60 pokazatelja, koji opisuju prehranu,

odjeu, gorivo i rasvjetu, kuanske aparate, stan i njegovu opremu, bliu okolicu

doma, sigurnost, ope radne uvjete i dodatna primanja (osim plae) koja su u vezi sa

zaposlenou, potporu meu lanovima obitelji, rekreaciju, obrazovanje, zdravlje i

drutvene kontakte. Od tih pokazatelja na koncu je izabrao 12. Anketom je za svako

domainstvo ustanovio koliko proizvoda ili usluga nema, odnosno ne koristi i tako je

izraunao tzv. indeks deprivacije. Domainstva je rasporedio prema dohotku i indeksu

deprivacije te je ustanovio dosljednu vezu izmeu dohodaka i deprivacije.

Smanjivanjem dohotka deprivacija se poveava, ali na nekoj razini dohotka to se

22Ibidem


35/113

35

dogaa bre, odnosno nadproporcionalno u usporedbi s padajuim dohotkom. Tu

razinu dohotka Townsend naziva linijom siromatva.

Kritiari su upozorili na problem koji bi nastao ako empirijska analiza ne bi pokazala

oitu prijelomnu toku ili ako bi bilo vie takvih toaka. Prigovarali su i arbitrarnomizboru pokazatelja i tvrdili da neki pokazatelji ne odraavaju navike veine

stanovnitva i nisu ovisni o dohotku, nego o navikama i eljama pojedinca (npr. topli

doruak vei dio dana u tjednu, ili neodlazak van naveer, ili ne-posjeivanje roaka i

prijatelja tijekom zadnja dva tjedna).

Tako je Townsend uvrstio meu siromane i one koji su bili dobrovoljno bez neega

to je sam smatrao dijelom uobiajenog naina ivota.

Slubena linija siromatva ili dravni standard siromatva

Slubene linije siromatva" su one koje su utvrene dogovorom u nekoj dravi u

nekom razdoblju. Vlade ih upotrebljavaju da bi identificirale obitelji koje e biti

objekt mjera socijalne politike. Neke slubene linije siromatva su eksplicitne: to je

razina dohotka ispod kojeg ljudi mogu traiti razliite oblike socijalne pomoi. Druge

linije siromatva su implicitne: sadrane su u programima javne pomoi ili drugim

oblicima osiguranja minimalnog dohotka.

Smatra se da su slubene linije siromatva odraz stajalita i gledanja lanova

zajednice na minimalni ivotni standard. Odluke o tome donose se u skuptini, to

znai da su te linije siromatva ipak u nekoj mjeri odraz subjektivnih pogleda onih

koji donose politike odluke i iji pogledi nisu nuno jednaki pogledima njihove

izborne baze. Nije sigurno mogu li politiari uope pravilno zamisliti ivotni standard

koji omoguuju dohoci na liniji siromatva. Sigurno je samo to da su slubene linije

siromatva plod politikog odluivanja i da predoavaju ono to je u odreenom

trenutku izvedivo, zbog ega mogu biti bitno razliite od stvarnih minimalno

potrebnih sredstava za ivot izvan siromatva.

Slubene linije siromatva treba stalno korigirati, i to barem za stopu inflacije. Bilo bi

pravilno kada bi ih se korigiralo uzimajui u obzir i promjene u prosjenom ivotnom

standardu stanovnitva, jer se s vremenom mijenja drutveno stajalite o jo

prihvatljivom minimalnom ivotnom standardu. Slijedi li slubena linija siromatva,

te promjene mogu se ustanoviti iz njene usporedbe s prosjenim dohotkom ili


36/113

36

medijanom dohotka u nekoj zajednici u vie vremenskih toaka.

Postoji i svjetska linija siromatva koju je 2008. godine definirala Svjetska Banka.

Ona iznosi 1,25 $ / dan.

2.1.2.1.1 Relativno siromatvo

Relativne definicije siromatva zasnivaju se na konceptu siromatva kao stanja

relativne deprivacije. Uzimaju u obzir opu razinu blagostanja (ivotni standard) u

zajednici i smatraju da su siromasi siromani u usporedbi s drugim lanovima

zajednice. Radi se o siromatvu kao posljedici podjele dohotka u drutvu, zato se

moe nazvati i siromatvom zbog nejednakosti. U tom smislu siromatvo je

dinamina, a ne statina pojava. Potpuno relativna linija siromatva raste ili pada za

isti postotak kao i prosjeni ivotni standard.

U skladu s relativnim konceptom linija siromatva odreuje se kao postotak medijana

dohotka ili prosjenog dohotka (blagostanja) u drutvu, a i kao dohodak koji ne

dostie odreeni postotak stanovnitva. I ta odluka je arbitrarna. Jo jedan nedostatak

relativne linije siromatva je u tome to se iz nje ne saznaje o tome u kakvom

siromatvu zapravo ive ljudi s najniim dohocima.

Relativna linija siromatva raste s opom razinom dohotka; znai da se implicitno

pretpostavlja da je siromatvo stalna pojava. Ako je ve sama injenica da netko ima

manje nego drugi dovoljna da se smatra siromanim -bez obzira na apsolutnu razinu

njegova dohotka -onda se nee nikada rijeiti problem siromatva.

2.1.2.1.2 Apsolutno siromatvo

Apsolutne definicije siromatva imaju kao osnovu "objektivna" mjerila. Strunjaci

npr. ocjene minimalne potrebe pojedinca u hrani, odjei, stambenom prostoru i sl.

koje mu omoguuju da preivi, odnosno minimalni dohodak koji odgovara tim

potrebama. Pri tome ne bi smjele zanemariti navike stanovnitva, klimatske uvjete,

regionalne razlike, stupanj urbanizacije i dr. Netko je siromaan ako ne moe u

dovoljnoj mjeri zadovoljiti te potrebe.

Unato "objektivnoj" osnovi, ovdje se ipak radi o subjektivnoj ocjeni strunjaka o

tome to je siromatvo - ocjeni koja je istodobno pod utjecajem kulturnog,


37/113

37

ekonomskog i drugih vidova razvijenosti drutva. Ali, budui da jueranji luksuzni

predmeti postaju sutranje osnovne potrebe, tko moe rei koliko je danas dovoljno?

Apsolutna linija siromatva je problematina zato to, poto je jednom definirana, nije

vie ovisna o opem blagostanju (prosjenom dohotku, ivotnom standardu) drutva,tj. ne mijenja se s njime.

Nedostatak tog pristupa je u tome to su osnovne (minimalne) potrebe u pravilu

jednako definirane za sve stanovnitvo, tj. ne uzimaju se u obzir razliite potrone

navike u istoj zajednici (dravi). Arbitrarno odreivanje osnovnih potreptina (vrste i

koliine proizvoda i usluga) ogranienje je za izraavanje normi i vrijednosti

pojedinca te za njegov slobodni izbor. Zbog toga bi bilo bolje utvrditi samo potrebe i

rei da su siromani oni koji ne raspolau sredstvima za zadovoljavanje tih potreba.

Osim relativnih i apsolutnih definicija siromatva, postoje subjektivna i objektivna

mjerila23.

Objektivna se zasnivaju se na objektivnim vidovima situacije u kojoj ivi pojedinac,

npr. na raspoloivosti sredstava, proizvoda i usluga. Siromani su oni koji nemaju

nekih osnovnih potreptina ili koji imaju manje od drugih lanova drutva. U prvom

sluaju ne uzimaju se u obzir ukus i preferencije pojedinih domainstava, a u drugom

sluaju se pretpostavlja da je blagostanje ovisno o poloaju pojedinca u distribuciji

dohodaka. Pojedinci sami najbolje ocjenjuju svoj poloaj.

Subjektivna mjerila imaju podlogu u stajalitima i osjeanjima osoba ije se

blagostanje ili korist eli ustanoviti. Blagostanje ili korist u korelaciji su s objektivnim

okolnostima kao to su dohodak, veliina obitelji i sl. Da je ta korelacija savrena, te

kad bi bilo mogue ukljuiti sve relevantne pokazatelje, i objektivna i subjektivna

linija siromatva rasporedile bi osobe (domainstva) na isti nain. U sluaju

nesavrene korelacije:

neki ljudi sami sebe smatraju siromanima, to ne potvruju objektivnamjerila, a

neki sami sebe ne smatraju siromanima, iako ih objektivna mjerila svrstavajuu tu skupinu.

23Ibidem


38/113

38

Upraksi je nemogue postii savrenu korelaciju, jer se nikada ne moeuzeti u obzir

toliko objektivnih karakteristika koliko ih uzimaju u obzir ljudi pri svojim

subjektivnim ocjenama vlastitog poloaja.

U skladu s opisanim alternativnim nainima razumijevanja i definiranja siromatvamogu se utvrditi tri osnovne skupine definicija:

siromatvo znai imati manje od objektivno odreenog apsolutnog minimuma(apsolutno i objektivno siromatvo),

siromatvo znai imati manje od drugih lanova drutva (relativno iobjektivno siromatvo), te

siromatvo je osjeaj da se ne moe spojiti kraj s krajem (apsolutno ilirelativno te subjektivno siromatvo).

2.1.2.2Mjere siromatvaAko se pretpostavi da su podaci o dohotku ili potronji per capita dostupni i ako je

definirana linija siromatva, mogu se konstruirati mjere za raunanje obujma

siromatva. Najee koritene su Headcount index i Poverty gap index24.

2.1.2.2.1

Headcount index (HCI)

Ovo je najee koritena mjera za raunanje obujma siromatva jer jednostavno

rauna postotak siromanih (P0) u ukupnom stanovnitvu (ili uzorku). HCI se moe

prikazati sljedeom jednadbom:

gdje je Npbroj siromanih i N ukupan broj stanovnika (ili jedinica u uzorku). Na

primjer: u istraivanju na uzorku od 300 ljudi njih 60 je siromano.

P0=60/300=0.2=20% populacije.

24preuzeto s: http://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-

1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdf (pristupljeno 8.9.2013.)


39/113

39

Izvor:http://courses.umass.edu/econ797x-ndiku/Poverty_measurement.pdf(pristupljeno 5.9.2013.)

Najvanija karakteristika HCI-a jest ta da je lako razumljiv i lako se rauna. To su

vane kvalitete ali on ima barem tri slabosti:

1. Pri raunanju se ne uzima u obzir itenzitet siromatva. Radi lakegrazumijevanja, slijedi primjer: HCI iz Tablice 7 pokazuje kako je pola

populacije u obje zemlje siromano (P0=2/4=0.5=50%) ali siromatvo je oito

snanije ili vee u zemlji A, ali HCI to ne uzima u obzir.

Tablica 7: Primjer raunanja HCI



2. HCI se nee promijeniti ako se standard ivota siromanih promijenio, kodnjega je bitno samo to da su ispod linije siromatva pa se ne moe mjeriti

napredak u redukciji siromatva ili rezultati poduzetih mjera;

3. HCI ne uzima u obzir postojanje nejednakosti nejednakosti meu lanovimaistog kuanstva ve pretpostavlja da ono ne postoji jer se blagostanje

pojedinca poistovjeuje sa blagostanjem kuanstva.

2.1.2.2.2 Poverty gap index (PGI)

Poverty gap (PG) je razlika izmeu dohotka ili potronje siromanog pojedinca i linije

Slika 8: Grafiki prikaz HCI
http://courses.umass.edu/econ797x-ndiku/Poverty_measurement.pdfhttp://courses.umass.edu/econ797x-ndiku/Poverty_measurement.pdfhttp://courses.umass.edu/econ797x-ndiku/Poverty_measurement.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://courses.umass.edu/econ797x-ndiku/Poverty_measurement.pdf


40/113

40

siromatva. Poverty Gap Index (PGI) je onda omjer PG i linije siromatva. Tablica 8

prikazuje nain raunanja PGI. Za one pojedince koji prelaze liniju siromatva,

pretpostavlja se kako PG ne postoji stoga je u tablici ravan nuli.

Tablica 8: Primjer raunanja PGI



PG se nekada definira i kao minimum mjera koje je potrebno provesti ili minimum

sredstava koje je potrebno prikupiti kako bi se eliminiralo siromatvo jer pokazuje

koliko je ukupno poveanje dohotka ili potronje potrebno siromanima da dosegnu

liniju siromatva: zbroje se sve pojedinane PG i izrauna se tona koliina potrebnih

sredstava. Ali ova je mjera uinkovita samo onda kada bi transferi bili upueni

potpuno efikasno, svakom onoliko koliko treba do linije siromatva, ni manje, ni vie.

To je ipak malo tee ostvarivo.

Tablica 9 pokazuje jo jedan nedostatak PGI. Za obje zemlje iz primjera PGI=0.10, ali

siromatvo je jae u zemlji B jer ima jednog ekstremno siromanog lana pa se ovdje

pojavljuje pitanje jednakosti u distribuciji siromatva ili itenzitetu ba kao kod

Headcount indeksa.

Tablica 9: Glavni nedostatak PGI



Zbog ove mane PGI i kako bi se u obzir uzela nejednakost meu siromanima, koristi

se kvadrirani PGI (Squared Poverty Gap Index - SPGI). To je ponderirani PG gdje su

ponderi sami PG: PG od 10% dan je ponder 10% itd. Promjene u nejednakosti uzrok

su transfera od siromanog pojedinca jo siromanijem - SPGI se smanjuje - i

transfera od siromanog pojedinca prema manje siromanom pojedincu - SPGI se
http://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-1259774805724/Poverty_Inequality_Handbook_Ch04.pdfhttp://siteresources.worldbank.org/INTPA/Resources/429966-125977480572

trizim kii

Documents