GLASILO HRVATA CRNE GOREGodina VI Broj 35 Veljača 2008. Cijena 1 € ISSN 1800-5179

TRIPUNDANSKEFETE

ObnavljanjeŽIVOTA

3

Adresa: Zatvoreni bazen, Škaljari 85330 KotorTelefon: +381 (0) 82 304 232 Faks: +381 (0) 82 304 233E-mail: hgd-kotor@cg.yu http://www.hgdcg-kotor.orgŽiro-račun: 510-10418-20Osnivač: Hrvatsko građansko društvo Crne Gore – Kotor

Predsjednik: dr Ivan Ilić Glavni urednik: Tamara PopovićUr e đivački odbor: Tripo Schubert, Marija Nikolić, Marija Mi-haliček, Jo ško Katelan, Jadranka Vojičić Lektor: prof. Ljil-jana Markić Fotografije: B. Pejović, Foto Parteli, S. Kordić

Dizajn&priprema: Radionica LCG Tisak: Grafo-Bale –Podgorica Naklada: 800 primjeraka Cijena: 1,00 euro

“Hrvatski glasnik”, Kotor, je upisan u evidenciju javnih glasila kod Republičkog sekretarijata za informisanje RCGpod rednim brojem 04/01-1828 od 31.12.2002. godine. Časopisu je dodijeljen međunarodni standardni broj za ser-ijske publikacije ISSN 1800-5179, koji je otisnut u gornjem desnom uglu korica. Časopis izlazi mjesečno.

Poštovani čitateljiZlo je sve opasnije, a dobro sve ugroenije. To je

obvezuju�a misao na po�etku tre�eg milenija.Da je don Branko Sbutega �ovjek �ije rije�i treba po-

navljati, uvjerili smo se i ove burne velja�e prestupne2008. godine, kada se to�ak povijesti ponovo naglo po-krenuo i skoro nas izbacio iz mukotrpno ste�ene ravno-tee. Drama tog �ovjeka koji je duboko preivljavao vri-jeme u kojem se zatekao ponovo je postala aktualna, aZapisi iz nevremena pozivaju da se ponovo izgovore iivo utisnu u ljudsko srce.Predstava splitskog glumca Trpimira Jurki�a na trenu-

tak nas je zaustavila, prestali smo da brojimo nedovr-ene poslove i zaboravili nae velike i male strahove ubezvremenom prostoru Kotorske katedrale. Bolje da re�em ja nego da govore drugi. Iako je

svejedno. Meni su ostala jo tri, �etiri mjeseca. Ili samoneki tjedan. ivota. Ovog ivota. Ne treba se alostiti. Vi to ostajete jo �ete patiti.

Tko zna to vas jo �eka.Moe napraviti jo mnoge stvari, zavriti neke poslo-

ve, ali i da ne zavrisvijet �e nastaviti i bez toga.Svijet smo ti i ja, sva naa ukupnost koja nas konsti-

tuira i sva naa konstitucija koja nas �ini razli�itima.Putovanje se svakako, htjeli mi ili ne, nastavlja. Od

aktualne politike, preko gospodarstva do stolje�ima du-gih tradicija, od novih saznanja do starih zaboravljenihpri�a, pokuali smo i u ovome broju na�i pravu mjeru ibalans onoga to je ivot i onoga to je smisao ivota.I ponovo se uvjerili da bez obzira na sve zlo, uvijek

ima ljudi koji su nada civilizacije.

Vaša urednicaTamara Popović

V.D. DIREKTOR FONDA ZA MANJINE CGSABAHUDIN DELI�

Milijun euraza manjineSTR. 4TRIPUNDANSKE FETE

Vječno obnavljanje životaSTR. 10VESLA�KA REGATA KOTOR 2008.

Sve medaljeKotoranimaSTR. 27PREDSTAVNICI HGI U SUBOTICI

Učvršćivanje suradnjeSTR. 30

ZNANSTVENI SKUP

Venecija u Bokii Crnoj Gori STR. 33

KOTORSKE KARNEVALSKE FETE

Pjesma, plesi kužinaSTR. 36

4

Piše: Tamara POPOVIĆ

Odbor za ljudska prava i slo-bode Skupštine CG jedno-glasno je 6. veljače prepo-ručio parlamentu da usvoji Prije-dlog odluke o osnivanju Fonda zamanjine.

Očekuje se da će zastupnicito i učiniti na redovnom zasje-danju u travnju.

Do konstituiranja Upravnogodbora, koji će raspisati kon-kurs za izbor direktora, v.d. di-rektor Fonda bit će pomoćnikministra za zaštitu manjinskihprava u Vladi Crne Gore Saba-hudin Delić.

Od početka uključen u iz-radu i implementaciju Zako-na o manjinskim pravima,pomoćnik ministra je u raz-govoru za Hrvatski glasnikpojasnio kako će funkcioni-rati Fond i koje aktivnostiMinistarstvo planira u na-rednom periodu.

- Ministarstvo za zaštitu ljud-skih i manjinskih prava VladeCrne Gore već odavno je zapo-čelo implementaciju Zakona omanjinskim pravima. U prvomredu, mislim na formiranje vi-jeća nacionalnih manjina i

Fonda.Zakon je decidno naložio da

Skupština osniva Fond kao fi-nancijsku potporu projektimakoji vode unaprjeđenju i zaštitiidentiteta manjina.

Kasnilo se zbog prolongiranjau Skupštini, zato je Ministar-stvo uzelo na sebe obvezu da toproslijedi Vladi, koja je počet-kom prosinca 2007. donijelaOdluku o formiranju Fonda zamanjine i proslijedila ga Skup-štini na usvajanje po hitnompostupku.

Odbor za ljudska prava, uzneznatne amandmanske iz-mjene, preporučio je parlamen-tu da usvoji prijedlog odluke oosnivanju Fonda, što je Parla-ment i učinio.

Koje prednosti manjinamadonosi Fond?

- Fond se osniva radi financij-ske potpore savjetima i svimprojektima nacionalnih manji-na u Crnoj Gori. Precizirana sui osigurana budžetska sredst -va, u iznosi od najmanje 0,15procenata, što su prihvatili po-slanici crnogorskog parlamen-ta. Za ovu godinu opredijeljenje iznos od oko milijun eura.

Na koji način će biti raspodi-jeljena ta sredstva?

- Glavnu riječ u odlučivanjuimat će Upravni odbor, koji či-ne predsjednik i 14 članova.Upravni odbor vodi politiku in-stitucije, a izvršni direktor ćesamo, uz pomoć 2-3 zaposleni-ka, izvršavati odluke Upravnog

POMO�NIK MINISTRA ZA ZATITU MANJINSKIH PRAVA I V.D. DIREK-TOR FONDA ZA MANJINE CG SABAHUDIN DELI�

Milijun euraza manjine

Fondu za manjine već je iz budžetaVlade Crne Gore opredijeljeno oko

milijun eura za tekuću, 2008. godinu.Sredstva će biti operativna nakon štose konstituira Upravni odbor, izabere

izvršni direktor, donese statut ikriteriji za raspodjelu. Izrada

Strategije manjinske politike uzavršnoj fazi

5

odbora i usmjeravati sredstva.Tko čini Upravni odbor?- Predsjednik Odbora za ljud-

ska i manjinska prava Skupšti-ne Crne Gore je član po funkci-ji, kao i sekretar Ministarstvaza zaštitu manjinskih prava.Konstituirani savjeti naciona-lnih manjina delegiraju po jed-nog člana. Ostatak do 15 čla-nova se bira iz redova poslani-ka. Bira ih Skupština koja jeosnivač Fonda.

Iz redova članova Upravnogodbora prostom većinom glaso-va bira se predsjednik, a potomraspisuje konkurs za izvršnogdirektora.

Moja obveza kao v.d. direkto-ra je da izvršim pripremne ra-dnje do uobličavanja Fonda, vi-dim koji su savjeti formirani,odlučim kakva će biti dinamikaraspodjele sredstava, pravnoregistriram Fond. Dok se for-mira Upravni odbor i raspišejavni konkurs za direktora tre-ba također naći i opremiti ade-kvatan prostor za rad Fonda.

Za sada je samo hrvatskamanjina formirala Vijeće. Ko-liko ćete čekati ostale manji-ne?

- Savjeti se moraju formirati idelegirati svog člana u rokuformiranja Upravnog odbora, ato je početak juna 2008. Isto-vremeno, savjeti moraju doni-jeti Statute i izabrati predsjed-nika, nakon čega prestaje pa-

tronat Ministarstva za zaštitumanjinskih prava.

Muslimani, Bošnjaci i Rominajavili su elektorske skupšti-ne tijekom ožujka, sve tri uPodgorici, tako da se nadamoda će i oni na vrijeme ispunitisvoju zakonsku obvezu. Čekase još da to učini i albanskamanjina.

Možete li pojasniti stavkuraspodjele shodno učešću upopulaciji?

- Naša intencija koja provija-va kroz duh zakona je da se izFonda financira rad savjeta.

Predviđeno je da se, shodnoučešću u populaciji, za hrvat-sku manjinu unutar Fondaopredijeli oko šest procenata.Ali, svaki savjet ima iste potre-be, tako da se nadam da ćeUpravni odbor Fonda opredjeli-ti izvjesnu sumu novca za radkonstituisanih savjeta, istu zasve, a preostali dio će biti ra-spodjeljen shodno kvalitetuapliciranih projekata. To neznači da u programskom dijelusavjeti ne mogu konkuriratiprojektima, a to mogu učiniti inevladine udruge i druge insti-tucije ili pojedinci.

Statutom će se regulirati kri-teriji za te projekte.

Koliko će natječaja godišnjebiti raspisano zavisit će od di-namike dogovorene se Mini-starstvom financija Vlade CrneGore.

U kojoj fazi je izrada strate-gije manjinske politike?

- Strategija manjinske politi-ke je u formi finalne verzije, ipozitivno je ocijenjena od stra-ne političkih subjekata. Pred-stoje razgovori sa značajnimpredstavnicima manjina. Mi-slim da bi već za mjesec moglabiti upućena Vladi.

Vlada će prvi puta usvojitidokument koji se odnosi navođenje manjinske politike.Obično zakon proističe iz stra-tegije, mi smo išli obrnutim re-dom. Ipak, najvažnije je da sesve kreće u pozitivnom smjeru.Otkako je Crna Gora nezavi-sna država, urađeno je jakopuno: formiraju se savjeti iFond, napravljena je pravnaosnova i krenulo realiziranje.Zatim, Ministarstvo intenzivnoradi na konstituiranju Centraza očuvanje i razvoj kulturemanjina u Crnoj Gori, Vlada jeusvojila u Strategiju za pobolj-šanje položaja Roma u CG, fi-naliziraju se poslovi na Strate-giji manjinske politike, a uprošloj godini smo, veoma us-pješno, radili na izvršavanjuobaveza proisteklih iz prihva-tanja međunarodnih dokume-nata. Mislim prvenstveno nakvalitetne Prve državne izvje-štaje o sprovođenju dokume-nata Savjeta Evrope i Ujedinje-nih nacija.

Očekujete li ponovno izgla-savanje dva osporena člankakoja se odnose na zagaranti-rane mandate?

- Krenulo se ka izmjenama.Predložili smo da se dva ospo-rena članka 23. i 24. Zakona omanjinskim pravima i sloboda-ma vrate u izvornom tekstu, i uintenzivnoj smo komunikacijisa Sekretarijatom za zakono-davstvo sa kojim imamo razli-čita viđenja rješenja oko ovadva člana Zakona.

Još se traži najbolje rješenjekako na adekvatan način za-stupiti manjine u parlamentu.Do travnja Vlada treba da iza-đe pred Skupštinu sa definitiv-nim prijedlogom.

Delić

6

Piše: Tamara POPOVIĆ

Skupština Crne Gore iza-brala je 29. veljače novu vla-du na čijem je čelu lider vla-dajuće Demokratske partijesocijalista Milo Đukanović.

Đukanovićev program i sa-stav vlade podržali su za-stupnici vladajuće koalicije,njih 42. Poslanici SL, SNP,

NS, DSS napustili su zasje-danje prije završne riječi pre-mijera, a Pokret za promjenenije ni bio nazočan zasjeda-

nju. Predstavnici Bošnjačkestranke, Albanske alternati-ve i DSCG tijekom glasanjebili su uzdržani.

Nova vlada je po svom sa-stavu identična onoj za kojuse u studenom 2006. godineopredijelio Šturanović, osimšto su popunjeni upražnjeniresori obrazovanja i kulture.Novi ministar kulture je Bra-nislav Mićunović, a obrazo-vanja Sreten Škuletić.

Vlada će, prema obećanjupremijera, nastaviti stvara-nje ambijenta za dinamičanrazvoj i Crnu Goru, u dogled-noj budućnosti, kvalificiratiza punopravno članstvo uEuropsku uniju i NATO.Oporba je izrazila nepovjere-nje da će Vlada realiziratisvoj program, ali je najveći

SKUPTINA CRNE GORE 29. VELJA�E, UZ BOJKOT OPORBE, IZ-GLASALA NOVU VLADU

Nova vlada posvom sastavuidentična onoj zakoju se ustudenom 2006.godine opredijelioŠturanović, osimšto su popunjeniupražnjeni resoriobrazovanja ikulture

Ponovo Đukanović

Lažna dojava o bombiCrnogorska policija uhapsila je Vukašina Furtulu iz Bijelog

Polja, nastanjenog u Podgorici, koji je nešto poslije 17 sati dvaputa telefonom pozvao policiju i kazao da će bomba eksplodira-ti za pet minuta, zbog čega je prekinuto zasjedanje parlamenta.

- Uvaženi bombaši, molimo vas da, s obzirom da je ograniče-no vrijeme rasprave, ne podmećete ni lažne, a kamoli pravebombe, i da nam ne prepadate do sad neustrašivog mandata-ra, prokomentirao je zastupnik Novak Radulović (SNS) i op-tužio Đukanovića da je organizirao dojavu o bombi jer nije mo-gao da sluša kritike.

- To bi više bilo svojstveno vama, imajući u vidu vašu vezu sabombama i to onim pravim, odgovorio je predsjednik Skupšti-ne Ranko Krivokapić.

7

dio rasprave bio posvećen pi-tanju Kosova.

- Na insistiranje da budemhrabar i izjasnim se o Koso-vu odgovaram da za takavstav ne treba hrabrost većmudrost. Mudrost nalaže daslijedimo nacionalni interes.Crna Gora će slijediti nacio-nalne interese i obaveze pre-ma opredjeljenju da budemodio euroatlantskih integraci-ja, dopadalo se to nekome iline, kazao je Đukanović iistakao da „tvrdnja da nemožemo biti dobri i sa Beo-gradom i sa Prištinom nijetočna“.

- Podsjećam vas da se ne-kad tvrdilo da ne možemo bi-ti dobri sa Beogradom i Za-grebom, a mi smo pokazalida možemo i zahvaljujući to-me imamo unutrašnju sta-bilnost, objasnio je Đukano-vić

Iako je diskusiju doživiokao korektnu i dobronamjer-nu, odlazak oporbe prije za-vršne riječi Đukanović jekvalificirao kao nepoštovanjeinstitucija.

U gotovo sat dugoj završnojriječi, on je odbacio tvrdnjeda se na najviše državnefunkcije vratio pod pritisci-ma iz "inozemstva i privilegi-ranih krugova u Crnoj Gori".

- Nitko me nije primorao dase povučem sa državnihfunkcija, niti me je netko na-tjerao da se vratim. Nemamdug ni prema kome u zemljii inozemstvu, kazao je Đuka-nović i dodao da se "ne vraćada bi se odužio NATO-u, nitida bi priznao Kosovo ili da bištitio interese privilegiranihkrugova u Crnoj Gori".

Đukanoviću je to peti man-dat na čelu izvršne vlasti od1991. godine, kada je sa 29godina prvi puta izabran zapremijera.

Na premijersku dužnostvratio se poslije odluke nje-gova prethodnika ŽeljkaŠturanovića da se povučezbog bolesti.

Ravnateljica HMI u svom ćemandatu nastaviti s ostvari-vanjem zadaće Matice na po-vezivanju hrvatskog narodau domovini i svih Hrvata igrađana hrvatskoga podrijet-la koji žive izvan domovine,ali kroz stvaranje partne-rskih odnosa.

- Mislim da je sazrelo vrijemeza partnerski odnos Hrvata udomovini i izvan nje, za njihovointenzivnije povezivanje, istak-nula je Danira Bilić, koja jedužnost ravnateljice HMI preu-zela 18. siječnja od KatarineFuček, sada predstojnice ure-da premijera Ive Sanadera.

- Projekti Matice i nadalje ćebiti prožeti opredjeljenjem zaočuvanje hrvatskoga identite-ta, a pritom će se voditi računao globalizacijskim i integracij-skim procesima te o informati-čkom povezivanju hrvatskihiseljenika međusobno i sa do-movinom. Cjelokupni hrvatskikorpus u domovini i izvan njeglobalno je gledajući malen itrebamo se držati zajedno, po-ručila je nova ravnateljica iistaknula da je „naš cjelokupnihrvatski korpus za Hrvatskunajveća vrijednost“. Procjenjujese da je izvan Hrvatske još je-dna Hrvatska, odnosno oko 3,5milijuna Hrvata i građana hr-vatskoga podrijetla u dijaspori.

Danira Bilić - Nakić rođena je1969. godine u Šibeniku. Nadužnost ravnateljice dolazi smjesta voditeljice Odbora zapromicanje olimpizma Hrvat-ske olimpijske akademije.

Iznimno uspješnu sportsku

karijeru započela je 1987. godi-ne u rodnome Šibeniku i profe-sionalno se bavila košarkom do1997. Nakon uspješne košar-kaške karijere od 1997. do1998. godine sportski je direk-tor ženskog KK "Croatia", a od1999. do 2002. godine bila jetrener juniorskog KK iz Valen-cije, Španjolska.

Kao članica HDZ-a postajezastupnica u Hrvatskom sabo-ru (2004.-2005.), te zastupnicaGradske skupštine grada Za-greba. Uz vrlo zahtjevan rad itreninge, kao uspješna košar-kašica završila je i stručni stu-dij poslovne ekonomije, smjerturističko poslovanje pri Eko-nomskom fakultetu u Zagrebu,te baccalaureat poslovne eko-nomije, smjer trgovinsko poslo-vanje Visoke poslovne škole Li-bertas u Zagrebu.

(HINA/MATICA)

NOVA RAVNATELJICA HMI DANIRA BILI�

Partnersko povezivanje

8

Piše:Sanja MARTINOVIĆ

Prva konstitutivna sjedni-ca Hrvatskog naciona-lnog vijeća održana je 27.siječnja 2008. u hotelu Palmau Tivtu. Sjednici su, poredčlanova Savjeta, bili nazočni:veleposlanik RH u PodgoriciPetar Turčinović, generalnikonzul RH u Kotoru Božo Vo-dopija, ministar za zaštituljudskih i manjinskih prava uVladi Crne Gore Fuad Nima-ni, sekretar Ministarstva zazaštitu ljudskih i manjinskihprava Orhan Šahmanović, usvojstvu lica koje nadgledarad sjednice i upoznaje prisu-tne o normativnom dijelukonstituiranja Savjeta, kao iGazmend Cuca, Viši savjet-nik za pravne poslove.

U uvodnoj riječi ministar Ni-

mani istaknuo je zadovoljstvočinjenicom da se činom kon-stituiranja nacionalnog vijećana najbolji način sprovodi Za-kon o manjinskim pravima islobodama.

- Ovo je izuzetan dan i za na-še Ministarstvo, jer se upravoformira prvo nacionalno vijećena nivou Crne Gore. Poželjnobi bilo da i druge nacionalnemanjine formiraju svoja vije-ća, istaknuo je Nimani.

Sekretar Ministarstva OrhanŠahmanović uputio je na slje-deće korake koji se morajunapraviti u cilju konstituira-nja Vijeća, a to su: odabir

predsjednika i potpredsjedni-ka, kao i donošenje Statuta.

Za koordinatore izglasani suZvonimir Deković iz Tivta idr. Miroslav Marić iz HercegNovog, pri čemu je jedan članVijeća bio uzdržan, dok su sviostali glasali za predložene či-ja će funkcija biti upravousmjeravanje rada Vijeća, teprikupljanje adekvatnih akatasavjeta manjinskih narodasusjednih zemalja u cilju pro-nalaženja najboljih normativ-nih rješenja Statuta.

Dr. Miroslav Marić iskazaoje svoju zahvalnost na ukaza-nom povjerenju, te predložio

ODRANA KONSTITUTIVNA SJEDNICAHRVATSKOG NACIONALNOG VIJE�A

Izabrani koordinatori i komisija zapisanje Statuta. Sljedeći sazivi Vijećabit će namijenjeni izglasavanjuStatuta, te predsjedništva

Na redu statut

Sa konstitutivnesjednice

9

da sjedište Savjeta bude uTivtu, što je jednoglasno prih-vaćeno.

Nakon donošenja ove odlukenazočnima se obratio velepo-slanik Republike Hrvatske uPodgorici Petar Turčinović.On je istaknuo značaj formi-ranja Hrvatskog nacionalnogvijeća u Crnoj Gori, te rekaoda će “državi Hrvatskoj sa ve-likom pozornošću prenositisve što se događa u Savjetu”.Veleposlanik Turčinović jeobavijestio o bilateralnomsporazumu između RepublikeHrvatske i Crne Gore koji ćeimati za cilj međusobnu zašti-tu manjina i najavio da će na-redni mjeseci biti posvećeni

kreiranju ovog sporazuma.Zvonimr Deković je nazočne

upoznao sa proceduralnomčinjenicom da je donošenjeStatuta preduvjet za izglasa-vanje predsjednika. U tompravcu, Deković je dao na iz-glasavanje prijedlog tročlanestatutarne komisije u sasta-vu: Tea Stevović, Selma Kr-stović, pravnica i prof. NikolaČučić. Ovaj prijedlog je jed-noglasno usvojen. Koordina-tori konstitutivne sjednice,obvezali su se prikupiti statu-te sličnih institucija manjin-skih naroda u okruženju i do-staviti ih članovima Vijeća.Statutarna komisija ima oba-vezu, analizirajući dostavljene

normativne akte statuta su-sjednih manjinskih naroda,napisati Statut hrvatskog na-cionalnog vijeća.

Dr. Ivan Ilić predložio je dakomisija napiše Statut pa dačlanovi Vijeća raspravljaju ogotovom tekstu, što bi išlo uprilog racionalizaciji vremena,kao i relaksiranju članova odobaveza koje nisu bliske nji-hovim profesionalnim opredje-ljenjima. Dr. Marić je kazao daće ovaj prijedlog uzeti u raz-matranje.

Konstitutivna sjednica je za-vršena obavještenjem da ćesljedeći sazivi Vijeća biti na-mijenjeni izglasavanju Statu-ta, te predsjedništva.

TRIPUNDANSKE FETE

10

TRIPUNDANSKE FETE

11

1199 proslavablagdana sv. Tripunapočela 13. siječnja,završila 10. veljače upodne kada je spuštenstijeg sa lođekatedrale

Piše:Tina BRAIĆ

“Slavimo pojkam uzor-mučenika,Krstove vjere hrabrog pobornika,

Umon i srcem pjevajmo mu davnaDjela preslavna.”(iz himne” Sv. Tripunu”)

Iz jedne armenske redakcije tvrdi se da eti-mološki korijen “Trüph” znači: “osoba ple-menitog duha”, a da je “našim slovinskijemjezikom Tripun rečen”, svjedoči u XVII. st. na-dbiskup Andrija Zmajević. Iako je Tripun bi-lo dosta uobičajeno ime, po smrti takve zna-menite ličnosti, sveca, i samo ime dobiva nasvojoj simbolici. Bizantijski car Konstantin VII

Porfirogenit u X. st. govoreći o Kotoru piše: “Uovome je gradu bio odložen sv. Tripun koji pot-puno ozdravlja sve bolesnike, ponajviše onekoje progone nečisti duhovi; njegova crkva jeokrugla”. Zemni ostaci tj. “Svete moći” sv. Tri-puna, rođenog u 3 st. u Frigiji i osuđenog nasmrt od strane rimskog cara Decija jer se nijehtio odreći kršćanske vjere, donesene su807g. (po nekim izvorima 809.) u Boku odstrane mletačkih trgovaca. Zbog nevremenaumjesto u Veneciju, moći sv. Tripuna prenije-la je Bokeljska mornarica iz Rosa (ulaza u Bo-kokotorski zaljev) u Kotor, gdje se i danas ču-vaju i štuju. Osim crkvenih spisa, i legendesvjedoče o prijenosu sv. moći u Kotor: “Dugonije bilo povoljnih vjetrova za isplovljavanje je-drenjaka, pa su trgovci, koji su u lađi prevozi-li i moći svetog Tripuna, povjerovali u Gospo-dovu volju da mu svete moći ostanu u tommirnom kraju u vječnom miru. Da bi im Go-spod povoljnim vjetrom omogućio isplovljava-nje, ponudili su Luštičanima da im prodajusvete moći. Luštičani nisu imali dovoljno nov-ca, ali su za slučaj saznali Kotorani i stupili upregovore sa mletačkim trgovcima...“

U čast ovom svecu, kotorski plemić AndreaSaracenis, je podigao prvobitnu crkvu (roton-da) u kojoj je položio svete moći sveca i zlatnukrunu ukrašenu dragim kamenjem. PočetkomXII. st. Kotorani su na mjestu stare crkve po-digli novu, veću, a u XVI. i XVII. stoljeću kate-drala dobiva svoj renesansno–barokni izgled i

VJEČNOobnavljanje života

12

gubi kupolu; dok se poslijepotresa 1667g., urušenjemprvobitnih romaničkih zvoni-ka, grade novi, u baroknomstilu.

Sjećanje na prošlostProslava sv. Tripuna traje

oko mjesec dana u godini. Sa-ma proslava blagdana sv. Tri-puna počinje 13. siječnja, tzv.cariche. 27. siječnja su lodekada Mali admiral, mladić do11 god. starosti s područjaBoke kotorske i koji se svakegodine smjenjuje, ove godineMarko Luković, izgovara to-čno u podne sa lođe katedralePohvale (lode) u čast sv. Tri-punu. U njima se podsjeća naprošlost , “opominje nas nasjajna djela naših praotaca”;kazuje se da se svečanost pro-slavi u zdravlju, veselju i mi-ru, čime se slavi sadašnjost; ipotiče se da se to slavlje na-stavi i u budućnosti, da živi-mo u slozi, sreći i ljubavi. Po-slije toga se podiže stijeg sv.Tripuna i ljube se moći svecatj. relikvija.

Don Srećko Majić ističe dase 2. veljače, uoči blagdana,svi svećenici kotorske bisku-pije predvođeni biskupom Ili-jom Janjićem sakupljaju ukatedrali u 18 sati i pjevajuVečernje i matutin sa predsta-vnicima drugih biskupija predmoćima sv. Tripuna. Tome jenazočno šest pripadnika kato-ličke i šest pripadnika pravo-slavne vjere, svećenici u tam-nim odorama koje simbolizi-raju dostojanstvo i kade moćisv. Tripuna.

Crkvena proslava je 3. velja-če, dok je prije nekoliko godi-na uvedena i vanjska proslavakoja pada sljedeće nedjeljenakon tog datuma. Ove godi-ne su se poklopile proslave-

unutrašnja i vanjska, jer je 3.II bio nedjelja.

Na ovogodišnji Dan sv. Tri-puna, zaštitnika grada Koto-ra, u 9 i po sati ujutro je biodoček Bokeljske mornarice igradske muzike iz Tivta i Her-ceg-Novog pred glavnim grad-skim vratima. Zatim je ispredDoma pomoraca i Bokeljskemornarice formiran Glavniodred koji je prošao ulicamastarog grada. U 10 sati je

ispred Katedrale odigrano ko-lo Bokeljske mornarice, a Sve-čanu pontifikalnu misu, uzpjevanje zbora kotorske kate-drale služio je u 10 i po sativojni vikar RH monsinjor Ju-raj Jezerinac. Kao predstav-nik splitske mitropolije bio jehvarski biskup SlobodanŠtambuk; a misi je bio nazo-čan i biskup grčko-katoličkiza Srbiju, Makedoniju i CrnuGoru dr. Đura Džudžar.

TRIPUNDANSKE FETE

13

Oko 12 sati održana je pro-cesija relikvija ulicama staroggrada da bi se opet vratile ukatedralu i odala im se počastčime se obred završava. Moćiovog sveca nosili su članoviBokeljske mornarice. Tradi-cionalna ceremonija pozdrav-ljena je tradicionalno i odstrane svećenstva kotorskepravoslavne parohije i članovaOpćine. Tako su u procesiji uz

građane, goste, kotorsku i ti-vatsku gradsku muziku, “Hr-vatsku glazbenu udrugu sv.Vićenca” iz Blata na Korčuli ižena u bokeljskim kostimima,učestvovali i gradonačelnicaMarija Maja Ćatović i pot-predsjednik Općine ŽeljkoAvramović. GradonačelnicaKotora je u svojoj čestitki ista-kla da ova tradicija svjedoči osuživotu na ovim prostorima i

da ovaj dan s poštovanjemslave Kotorani i Bokelji.

Barjaktar Hrvatskog gra-đanskog društva Crne GoreBožo Usanović nosio je uprocesiji zastavu društva. Napoziv Biskupije predsjednikHGDCG dr. Ivan Ilić učestvo-vao je u svetkovini, a posred-stvom Društva svetkovini jebio nazočan i dožupan Dubro-vačko-neretvanske ŽupanijeMiše Galjuf.

U procesiji su učestvovali iveleposlanik RH u PodgoriciPetar Turčinović i generalnikonzul RH u Kotoru Božo Vo-dopija, sa suradnicima. Vele-poslanik Austrije u Crnoj Go-ri Florian Raunig s oduševlje-njem je naglasio da je ovakvatradicija za svako poštovanje.

Ustaljena procedura- Poslije 1990. mornarica se

vratila u učešće proslave sv.Tripuna, jer u vrijeme komun-izma nije bilo dozvoljeno slavi-ti, kazao nam je komandir ti-vatskog odreda Bokeljskemornarice, po činu prvi po-ručnik, Ljubo Biskupović inastavio:

- Ustaljen je način sudjelo-vanja na proslavi. Proceduraide tako što kotorski odreddočeka tivatski, tu se predaraport komandiru kotorskogodreda Tripu Miloševiću. Ta-ko se formira Glavni odred isa njim ide se kroz stari gradKotor, dolazi se na trgsv.Tripuna gdje se predaje ra-port admiralu Milošu Miloše-viću. Kolovođa Tripo Miloše-vić traži blagoslov od biskupaza odigravanje kola. Igra sekolo, ulazi u katedralu, a po-slije mise ide se u procesijugdje četiri Bokeljska mornaranose moći sv. Tripuna sa dvakopljanika. Odred mornarice i

TRIPUNDANSKE FETE

14

narod prate i sudjeluju proce-siji. Procesija ide starim gra-dom i vraća se u katedralu.Moći se vraćaju u relikvijarkatedrale. Ove godine mi sečini da je malo manje ljudi jerse poklopilo sa sv. Vlahom ko-ji se slavi također na današnjidan.“

Miro Čučić, starosjedilac,govori o razlici tripundanskeproslave nekad i danas:

- Bilo je svjetlosnih efekata,naroda je bilo više, đirašoli ipontane, tako da je katedralabila u sred dana osvijetljenaumjetnim vatrama, iluminaci-jama, koje bi trajale po 15, 20minuta. Na posljednjoj koja seodržala davne 1946, imalismo pontane na balustraduod katedrale, kad je jednauzlećela bila toliko da smo jeposlije tražili na pjacu sv. Jo-sipa, odlećela je preko kampa-njula kotorskih! Sve u svemu,raskošnije je bilo i grad jemnogo više bio okićen…“

A kako mlađi Kotorani do-življavaju proslavu sv. Tripu-na, pitali smo Maria Markovi-ća, koji svira u kotorskojGradskoj muzici: „Nekad suljudi bili mnogo ozbiljniji uodnosu prema vjeri, crkvi iproslavi, nekako iskrenije po-svećeni i odani slavlju ova-kvog tipa; a sad je to više kaomanifestacija, kao tradicija,vjerski običaj koji treba nasta-vit slavit jer je lijep i dio je nasi našeg nasljeđa od stranepredaka.“

Značaj Kola Bokeljske mor-narice nije samo obredni tj.sakralni, već i laički, pučki, izobičnog, pomorskog života.Dr. Miloš Milošević ističe dase Kolom „označava vječnoobnavljanje života, preporodkod oslobađanja od grijeha iposlije smrti, kao i igra okomoćiju patrona grada“.

- Ne treba posvetiti pažnjusamo na korak igre i muzičko-

ritmičko kretanje, već naroči-to na figure, na njihovu sim-boličku i estetsku ljepotu iznačaj. One dočaravaju i saži-maju staru simboliku i spiri-tualnu tehniku, i modernudeskripciju svakodnevnog

mornarskog života. O tome govore i gošće iz

Splita: „Ovo nam je drugi putda dolazimo na tripundanskuproslavu. Predivno je, uživa-mo!“ Na pitanje da li ima raz-like u proslavi zaštitnika gra-

TRIPUNDANSKE FETEPozdrav pravoslavnihsvećenika

Misno slavlje

15

da u Dalmaciji i Boki, odgovo-rila: „Ova vaša proslava je ka-rakteristična, ljepša od onihnaših. Kolo je divno i odušev-ljeni smo naročito njime. Raz-lika od proslave sv. Vlaha uDubrovniku je baš u tome što

oni nemaju kolo! Za Boku jeto najtipičnije - kolo i Bokelj-ska mornarica. Prošle godineje bilo ružno vrijeme pa smosad sretnije što ne puše i namiru možemo sve pogledati.Strašno mi se sviđa Mali ad-

miral, tako je simpatičan.“Dok figure Kola s jedne stra-

ne imaju svoj zaseban jezik, sdruge strane pjesma Bokeljskemornarice slavi „Dan Odvjetni-ka Kotorskog“ i pjeva o slozi ibratstvu svih ljudi svijeta, po-ziva da se ruke „pruže“ i „sti-snu“, da „pokažemo“ i „potvr-dimo“ svima kako su jedinstvoi mir mogući, potvrđuju ono„Što daše nama djedovi“ da„Jedne smo majke sinovi“ iističe se s veseljem i optimiz-mom želja da „Sl´jedit nas bu-du sinovi“. Dakle, ekumeni-zam kod nas u Boki živi i trajeveć više od jednog milenija.

Jedinstvo i ljubavza primjer

Apostolski egzarh za grko-katolike ili katolike istočnog,bizantskog obreda u Srbiji iCrnoj Gori Đura Džudžar ka-že: „Radujem se što sam mo-

TRIPUNDANSKE FETE

Gosti u procesiji

16

TRIPUNDANSKE FETE

gao biti prisutan na ovomblagdanu sv. Tripuna koji jezaštitnik i Kotora i kotorskebiskupije. Drugi puta sam ov-dje, i osjećam se kao kod ku-će. Prezadovoljan sam i pre-sretan duhovno izgrađenimblagdanom. Naročito, sto sesvetost sv. Tripuna osjeća idan danas i nadahnjuje svehodočasnike, goste i domaćesvećenike, vjernike i biskupe.Ono što mi se dojmilo na Ve-černji jeste da su sa lijevestrane stajala šest predstavni-ka katoličke, a sa desne šestpravoslavne vjeroispovijesti, isvi su zajedno u hramu kadilimoći sv. Tripuna. To jedinstvoi ljubav prema sv. Tripunu jamislim da treba biti primjer iza druge biskupije, regije idruge zemlje. Nisam nikadnaišao i doživio na ovakopraktičan ekumenizam, stvar-

no jedinstvo. To me još višeutvrdilo u tome da i dalje tre-ba nastojati i moliti se za je-dinstveno u ljubavi koju namKrist daje“.

Ovome doprinosi činjenicada je Savindan i početak Tri-pundanskih svečanosti u Ko-toru stoljećima datum kojisvjedoči o suživotu na ovimprostorima, slozi i međusob-nom poštovanju ljudi različi-tih vjerskih i nacionalnihopredjeljenja. Tako su tradi-cionalno vjernici i građani Ko-tora i Boke prisustvovali sve-čanoj liturgiju u 10 sati ispredcrkve Svetog Nikole, dok je naTrgu ispred Katedrale bila pri-sutna Bokeljska mornarica iGradska muzika koja je poz-dravila ovaj veliki praznik.

10. veljače u podne spušte-na je zastava sa lođe katedra-le i time se završila proslava

tripundanske svečanosti zaovu godinu.

Ove godine starodrevni Ko-tor je po 1199. put proslaviosvog zaštitnika sv. Tripunamučenika.

Interesantno je spomenuti dase kult sv. Tripuna osim u Ko-toru slavi i u južnoj Italiji (oko-lica grada Barija), zatim u Cari-gradu, Vatikanu i Svetoj Gori,na Meteorima u Grčkoj, u Mo-skvi, Veneciji, Risnu, Sarajevu.Osim Anamejskog tj. Frigijskogsvetog Tripuna, postoje još sve-ti Tripuni: Aleksandrijski, Afri-kanski, Vjatski, Pečanski, “pre-podobni", „raskošni", - za čijemoći se smatra da se čuvaju ugore navedenim gradovima, pase često brkaju sa Frigijskim.To kazuje da kult sv. Tripunasnažno zrači i u navećim kri-šćanskim centrima: Carigradu,Rimu i Svetoj Gori.

17

TRIPUNDANSKE FETE

Predmet: 2008. – GodinaMiljenika Boke; 500. obljet-nica smrti bl. Gracija

Naša mjesna Crkva sa tre-ćim tisućljećem započela je savlastitim duhovnim projekti-ma, da bi pastoralno djelova-nje bilo što angažiranije.

Da se podsjetimo:2001. bila je Godina prihva-

ćanja Božje volje, odražena uNjegovim zapovijedima.

2002. slijedila je Godina Sa-kramenata. Željeli smo reakti-virati kršćanski život

prakticirajući sakramente.2003. Godina Biblije. Željeli

smo da sv a ka ob itelj dobijeSv. Pismo Novog Zavjeta

sa psalmima.2004. Godina Kristova križa.

Pokušali smo vratiti križeve udomove vjernika.

2005. Godina Obitelji. Svje-sni smo kako je teško sačuva-ti jezgro bez kojeg nema

napretka bilo kojeg društva.2006. Godina Arhiva. Ovom

godinom započeli smo trogo-dište priprave za Veliki

jubilej naše Crkve – 1200.godina od kad Kotor čuva i ča-sti moći Sv. Tripuna (809-2009). Pastoralni zadatak jebio da svaki župnik urednopregleda svoj župni arhiv, za-bilježi od koje godine postojižupni arhiv i te da se pribilje-že glavni događaji u župi.

2007.Godina Kulturnog bla-ga Kotorske biskupije. Pono-simo se kulturnim fundusom

što nedostaje i većim bisku-pijama. To smo blago dužni

što više prikazivati i drugima. 2008. je Godina Miljenika

Boke! (Sv. Leopolda, bl. Graci-je, bl. Ozane, službenice BožjeAne Marije Marović) Ova je go-dina posljednja godina uočijubilarne 1200. obljetnice ča-šćenja Sv. Tripuna u graduKotoru.

Budući da je bl. Graciji 500.godina od njegove smrti(1508.-2008.) to bi među na-šim Miljenicima bl. Graciji da-li veću pastoralnu pozornost.

Miljenici Boke su naš duho-vni ponos. Po njima se Bokazove Zaljevom svetaca. Nagla-šavam da se ne bi smjeli kititinjihovim perjem svetosti, ne-go nam je pojedinačni impera-tiv – sami se angažirati i samiuz zagovor nebeskih Milje-nika i uz pomoć Božju –osvojiti vlastitu sve-tost, koja je prikla-dna svakom zva-nju. Tako bi saMiljenicima Bo-ke na najboljinačin – duho-vno osvježeni iobogaćeni –unišli u godi-nu Velikog ju-bileja.

Neka župniciHerceg Novog, Ko-tora i Mula osmislepastoralni projekt pokojem će, na najbolji na-čin, vjernici svih župa Ko-torske biskupije tijekom2008. godine biti poticani zasudjelovanje u ponuđenim

slavljima (hodočašća, duho-vne obnove, pa čak i misije).Neka nas svećenici spomenu-tih župa pismeno obavijeste osvim slavljima u njihovim žu-pama.

Kao Pastir ove mjesne Crkvenaređujem da se u svim Sv.Misama, kroz sve dane 2008.godine u kanonu Sv. Misespomenu imena: Sv. Leopol-da, bl. Gracija i bl. Ozane, da-kako da se na prvom mjestuspomene ime sveca dotičnogdana, kako stoji u direktoriju.

Božji blagoslov uz pozdrav,+ Ilija Janjić biskupkotorski

TRIPUNDANSKE FETE

18

SVIM UPNIM UREDIMA, SAMOSTANIMAI VJERNICIMA KOTORSKE BISKUPIJE

Proglas za 2008.

Dragi štovateljisv. Tripuna!Starodrevni grad Kotor ima

čast da ove godine proslavisvog zaštitnika sv. Tripuna1199-ti put. Svima je poznatoda su u Kotor moći sv. Tripu-na donesene 13. siječnja 809.godine iz Carigrada, kada suIstok i Zapad bili u crkvenomjedinstvu. Pobožnost prema

sv. Tripunu ostala je dodanas u

cr-

kvama kako na Zapadu tako ina Istoku. Svjedok sam štova-nja zaštitnika našega grada,posebno među vjernicima izRusije – kada dolaze u Bokukao turisti. S kolikim poštova-njem i doličnošću žele cjeliva-ti moći našeg sveca.

Podsjetimo se da je sv. Tri-pun rođen 232. godine u Ma-loj Aziji, u Frigiji, graduKampsadi, koji je tada bio usastavu rimske provincijeApamea, koja je osim Rimaimala najveći broj kršćanskihzajednica. Tripun etimološkiznači osoba plemenitog duha.Kao dijete Tripun je ostao bezoca i svu brigu za njegov kr-šćanski odgoj preuzela je nje-gova majka Eukarija, koja muje već od rane mladosti nasto-jala usaditi kršćanske krije-posti. Svojom istančanom sa-vješću i velikim povjerenjem uKralja svih kraljeva – predprefektom cijele Male Azije,Akvilinom – mladi je Tripunspremno i zrelo odgovorio: „Jasam kršćanin!“ Sv. Tripun je

tim svojim odgovorom daoprimjer odlučnosti da

uz gubitak vlasti-tog života osta-

ne vjeransvjedok Kri-

stov. UTr ipunuje, u ne-i z v j e -s n o s t ip r o g o -na, bilasvježinakršćan-

skog iden-titeta: biti i

ostati Kristov– umjesto biti

carev. To Tripu-novo svjedočanstvo

kršćanskog identitetane smije izblijediti ni dana-

šnja globalizacija, ni današnji

indiferentizam. Zapravo, kadbi današnji kršćanin imaosvježinu svog kršćanskogidentiteta kao što ga je imaosv. Tripun, zgazio bi opasnuzmijsku glavu i globalizacije iindiferentizma.

Sv. Tripun je bio uzor našimdjedovima i pradjedovima, ko-ji su svjedočkim iskustvomsvog kršćanskog identitetaisklesali načelo: Fides et ho-nor (vjera i čast). Ako su stariBokelji s tim načelom željeliistinski živjeti svoju vjeru iujedno to načelo prenijeti nasvoja pokoljenja – mi smo du-žni u savjesti ne samo pošti-vati ovo načelo nego ga u svojkršćanski život asimilirati. Nataj način bi i mi istinski živje-li svoju vjeru, svoje uvjerenje iopredjeljenje da smo Kristovi.Bili bi svjesni da je to naša ži-votna čast. Tada bi ovogodiš-nji blagdan sv. Tripuna doži-vjeli kao prepoznatljivi vjerni-čki znak da smo kršćani.

Dao Bog, uz zagovor sv. Tri-puna i Bokeljskih miljenika(sv. Leopolda, bl. Gracija, bl.Ozane i službenice Božje AneMarije Marović), da tako i bu-de. Amen!

Ovogodišnja proslava blag-dana sv. Tripuna je 03. velja-če. Svečanu pontifikalnu sv.Misu predvodit će vojni ordi-narij Republike Hrvatskemons. Juraj Jezerinac. Pozi-vam sve vjernike iz župa Ko-torske biskupije i štovateljesv. Tripuna izvan Boke da ušto većem broju prisustvujunašoj zajedničkoj svečanosti.Napominjem da ćemo idućegodine proslaviti veliki jubilej– 1200. godina nazočnostimoći sv. Tripuna (809. –2009.) u Kotoru.

Sve vas, vjernike Kotorskebiskupije, Bokelje izvan Bokei prijatelje Boke, pozdravlja,

+ Ilija, biskup

TRIPUNDANSKE FETE

19

VJERNICIMAKOTORSKE BISKUPI -

JEU BOKI I

BOKELJIMAIZVAN BOKE

Proglas

20

TRIPUNDANSKE FETE

Hrvatsko građansko dru-štvo organiziralo je tra-dicionalnu Tripundan-sku večer 9. veljače u hotelu„Teuta“ u Risnu. U prepunojsali hotela, do kasnih večer-njih sati, goste je zabavljaoansambl Slavonija band iz Hr-vatske i lokalni izvođači: Trikvarta, Bokeljski mornari i Bi-sernice Boke.

Večer su svojom nazočnošćuuveličale ugledne uzvanice:biskup kotorski Ilija Janjićsa svećenstvom, generalnikonzul RH u Kotoru Božo Vo-dopija sa suradnicima, prvitajnik Veleposlanstva RH uPodgorici Nebojša Kirigin, di-rektor predstavništva Hrvat-ske gospodarske komore u

Kotoru Damir Pinjatić, vi-ceadmiral Ilija Radović ipredsjednik Bokeljske morna-rice Niko Kondanari, učesni-ci međunarodnog skupa “ De-vastacija kulturnog naslje-đa”…

Pokrovitelji večeri bili su Hr-vatska radio televizija, Hrvat-ska gospodarska komora -Kotor, INA Crna Gora i Skup-ština općine Kotor.

Vedro raspoloženje i dobrapjesma nisu bili ometeni ninestankom struje u dva na-vrata.

Program je vodila DoloresFabijan, a atmosferu „bokelj-ske noći“ koju su napravili Trikvarta, Bokeljski mornari i Bi-sernice Boke dodatno je poja-

čala nazočnost „kotorske vla-stele“, karnevalske grupe Ka-rampana sa svojim prijatelji-ma, članovima ostalih karne-valskih grupa. U sve to sjajnose uklopio Slavonia band, an-sambl dobro poznat na tam-buraškoj glazbenoj sceni, kojise može pohvaliti nastupimadiljem Hrvatske i Europe.

Za vrijeme Tripundanskihfešta do Drugog svjetskog rataorganizirala se popularna pu-čka fešta Tripundanska večeru kafani Dojmi. Tijekom tihzabava prisutne je zabavljaopoznati muzički sastav koji sezvao kao i mjesto dešavanja,Kafana Dojmi. Antun Homensvirao je klavir, Tripo Cucatrubu, Đorđe Usmijani violi-

Tripundanska večerBisernice Boke

Uzvanice

21

TRIPUNDANSKE FETE

nu a kontrabas Tripo Đura-šević. To je bila večer u kojojse obavezno igrala tombola.

HGDCG obnovilo je ovu za-bavu 2003. godine uz fina-ncijsku pomoć Hrvatske tele-vizije i Hrvatske gospodarske

komore. Zabava se organizira-la u restoranu Ellas u Dobro-ti, a gosti večeri bili su VIS Ve-la Luka.

Druga godina, hotel Fjord,gost večeri Ćiro Gašparac, a2005. ponovo restoran Ellas

uz VIS Kumpanji sa Korčule.Vinko Coce uveličao je zaba-vu 2006. u hotelu Fjord, aprošle godine nastupila je kla-pa Raguza iz Dubrovnika uodmaralištu Vrmac na Marko-vom rtu.

Slavonija band i Tri kvarta

Dobro raspoloženje u Teuti

22

Piše:Tamara POPOVIĆ

Festa je započela u subo-tu, drugog veljače, pu-štanjem golubica naKandeloru, grlićanjem vjerni-ka te podizanjem barjaka sv.Vlaha, nekadašnje državnezastave Republike Ragusa,danas gradske zastave, a sre-dišnje slavlje započelo u ne-djelju.

Po običaju, barjaci iz gradana Pločama dočekali su barja-ke i vjernike iz Konavala i Žu-pe te s njima otišli na Pile,gdje su im se pridružili vjerni-ci iz Primorja, s Pelješca i du-brovačkih otoka. Barjaci su sepotom poklonili sv. Vlahupred njegovom crkvom. Na-kon toga služena je misa uKatedrali, a ne ispred nje. Or-ganizatori su se, naime, bojalikiše, koja je padala noću, pasu odlučili da euharistijskoslavlje bude u Katedrali.

Veći dio vjernika koji su bilina proslavi ostao je ispred Ka-tedrale i pratio misu. Nakonuvodnih i pozdravnih riječidubrovačkog biskupa Želimi-ra Puljića, koji se spomenuoubijene Sinjanke Kristine Šu-šnjare, propovijed je održaokrčki biskup Valter Župan.Nakon što se spomenuo Mojsi-jeva govora prije ulaska Žido-va u “obećanu zemlju Kaanan”te pitanja pape Ivana Pavla II.“Francuska, jesi li još prvoro-đena kći Crkve?”, „Samo se svjerom u Boga može donijetiispravna odluka, napomenuoje Valter Župan. Smatra kakoje pred vjernicima izbor izme-đu “blještavila lijepih obećanjakoja se nisu ostvarila” i “privi-

PROSLAVA SV. VLAHA U DUBROVNIKU

Misnim slavljem i procesijom prekoStraduna s barjacima i moćima sv.Vlaha trećeg veljače proslavljendubrovački svetac i nebeski zaštitnikGrada Dubrovnika

U procesiji i Bokelji

23

dne ludosti, a zapravo mudro-sti, našega Boga”.

U procesiji nakon mise u ka-tedrali bila je i delegacija Hr-vatskog građanskog društvaCrne Gore. Predstavnici po-družnica u Crnoj Gori i Hrvat-skoj, skupa sa dubrovačkimogrankom Bokeljske mornari-ce 809, izazvali su veliko zani-manje sudionika i posjetitelja.

Prije ulaza u crkvu sv. Vla-ha, čuo se komentar:

- Ovo su Bokelji, koji danasu Kotoru 1199. puta slave sv.Tripuna!

Na Stradunu je pročitana ičestitka HGDCG u povoduDana Grada Dubrovnika injegovog zaštitnika sv. Vlaha.

Završetak ovogodišnje pro-slave, 1036. po redu, najavilisu u nedjelju ujutro, 10. ve-ljače, Dubrovački trombunije-ri, a potom su predstavnicisvih župa u biskupiji, predvo-đeni festanjulima Pavom Ši-ševićem i Vlahom Kovači-ćem ponijeli barjake do Gori-ce Sv. Vlaha gdje je održanasveta misa u čast dubrova-

čkog parca. Misu je predvodiožupnik dubrovačke župe sv.Mihajla don Željko Kovačeviću koncelebraciji sa župnikomžupe sv. Jakova i upraviteljemsvetišta Gospe Ilačke iz Đako-vačko srijemske županije Kre-šimirom Aračićem.

Drugog veljače održana jesvečana sjednica dubrovačko-ga Gradskoga vijeća na kojojsu dodijeljene nagrade GradaDubrovnika. Na prijedlog Od-bora za dodjelu javnih prizna-nja ove su godine dodijeljenetri nagrade za životno djelo:dr. Mihi Demoviću, prof. IviKaraču i Davoru Gjivi Gjivo-ju. Godišnje nagrade GradaDubrovnika primili su ravna-telj Osnovne škole „Marin Dr-žić“ Damir Čaleta, klapa Ra-gusa (čiji je član povjerenikHGDCG za Hrvatsku Kruno-slav Težak), Liga protiv raka,Udruga hrvatskih dragovolja-ca Domovinskog rata Dubrov-nik te autor knjige "Dubrovnika History" Robin Harris. Gradje dodijelio i posebno prizna-nje Sanji Jovanović za iznim-

na postignuća u plivanju. Dubrovačka gradonačelnica

Dubravka Šuica na svečano-sti je, na kojoj su, uz ostale,bili izaslanik predsjednika Hr-vatske i premijera RH, pred-stavnici Vlade, saborski za-stupnici, predstavnici kultur-noga i vjerskog života Hrvat-ske te zastupnica Europskogparlamenta Doris Pack, izvi-jestila o tome što je u Graduučinjeno u proteklih godinudana, između dvije feste.

Na svečanu sjednicu pozvanje i predsjednik Hrvatskoggrađanskog društva Crne Go-re iz Kotora dr. Ivan ilić.

Dan Grada i Festu Dubrov-čanima su čestitali i dubrova-čko-neretvanska županicaMira Buconić, u ime pred-sjednika Hrvatskog saboraLuke Bebića potpredsjednikVladimir Šeks, izaslanikpredsjednika Vlade RH dr. IveSanadera ministar zdravstva isocijalne skrbi dr. Darko Mi-linović te izaslanik predsjed-nika RH Stjepana Mesića dr.Siniša Tatalović.

Delegacija HGDCG Sa Straduna

24

V. sjednica Upravnogodbora HGDCG

22. 01. 2008. održana je V. sjednica Uprav-nog odbora Hrvatskog građanskog društva Cr-ne Gore. Na sjednici su razmatrani financijskasituacija sa izvješćem za X, XI i XII mjesec iaktivnosti društva između dvije sjednice, kojesu bile veoma obimne i raznovrsne. Donesenje i program rada za prvi kvartal, kojim jepredviđeno održavanje medicinskog naučnogskupa, formiranje sekcije mladih, organizira-nje korizmenih koncerata, učešće na proslavisv. Tripuna i sv. Vlaha, kao i održavanje godiš-nje Skupštine društva.

Split financira obukuvoditelja orkestra

29. 01. 2008. Grad Split je prihvatio fina-nciranje obuke našeg sugrađanina Iva Braja-ka za voditelja mandolinskog orkestra. Obukaće se obaviti u Splitu, u trajanju od tri mjese-ca, od strane mandolinskog društva «SanctusDomnio» pod vodstvom mr. Ivane Kenk i prof.Lukasa.

Sastanak UO podružnice uHerceg Novom

31.01.2008. Sastanak Upravnog OdboraPodružnice u herceg Novom

Na sastanku je izabrano rukovodstvo Po-družnice. Za Predsjednika je izabrana TanjaVidaković, za potpredsjednike Marko Salatić iPero Vlahušić, a za tajnicu Sanja Crnić. Raz-matran je i program rada za prvu polovicu go-dine. Herceg Novi će ove godine biti domaćinodržavanja godišnje Skupštine Društva.

Na svetkovinamasv. Vlaha i sv. Tripuna

03. 02. 2008. predstavnici i delegacije Hr-vatskog građanskog društva Crne Gore prisu-stvovale su svetkovinama sv. Tripuna u Koto-ru i sv. Vlaha u Dubrovniku.

Predstavnici svih podružnica učestvovali su

u procesiji sv. Vlaha u Dubrovniku. ČestitkaHGDCG u povodu Dana Grada Dubrovnika injegovog zaštitnika sv. Vlaha pročitana je naStradunu.

Zaštita nasljeđa08. do 10. 02. 2008. u Kotoru je održan sa-

stanak Mreže za nasljeđe Jugoistočne Europei radionica „Devastacija kulturnog nasljeđa“,kojoj je prisustvovao i Tripo Schubert, kaopredstavnik Hrvatskog građanskog društvaCrne Gore. Pored zaštite industrijskog na-sljeđa, materijalne zaštite spomenika kulture,

prijedlog HGDCG je bio da se u budućim pro-gramima rada uvrsti i nematerijalna zaštita, ili„Duhovna zaštita kulturnog naslijeđa od zabo-rava“. Tom prigodom je dat pregled aktivnostidruštva u domenu te vrste zaštite. Skupu subili nazočni i predstavnici iz Albanije, Kosova,Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Make-donije i Azerbejdžana. Organizator skupa i do-maćin su bile NVO „Notar“ i „Expeditio“.

Tripundanska večer09. 02.2008. U hotelu TEUTA u Risnu je

održano VI. tradicionalno Tripundansko veče,veoma dobro organizirano, uz dobru posjetu.

Stijeg HGDCGu Kotoru

25

KRONIKA DRUŠTV A

Zahvaljujući potpori HRT gosti večeri su bilitamburaški sastav „Slavonija band „ iz Đako-va. Goste je zabavljao VIS „Tri kvarta“ iz Koto-ra. Slika Parteli

Sastanak sa Težakom10. 02. 2008. sa predstavnikom Hrvatskog

građanskog društva Crne Gore za HrvatskuKrunoslavom Težakom razgovarano o bu-dućem radu predstavništva, uključivanjemjednog broja novih ljudi zainteresiranih za radu HGDCG.

Susret sa Talijanima 11. 02. 2008. u Kotoru je održan susret

predstavnika Autonomne regije Friuli VenecijeĐulija i Zajednice Talijana iz Kotora, kojem jebio nazočan i predstavnik HGDCG TripoSchubert. Cilj susreta je bio iniciranje sura-dnje u oblastima kulture i ekonomije izmeđunavedene regije i institucija i organizacija izCrne Gore. Organizatori susreta su bili Agen-cija za lokalnu demokratiju iz Nikšića i Zajed-nica Talijana iz Kotora.

Konferencija okriterijima za NVO

U Podgorici je održana konferencija na te-mu „Unapređenje financiranja NVO iz javnih

fondova“ Organizator ove konferencije je bilaKoalicija NVO „Saradnjom do cilja“, čiji ječlan i HGDCG. Cilj ovog skupa je bio da sedopuni i izmjeni postojeća Uredba o kriteriji-ma za utvrđivanje korisnika i načina raspo-djele dijela prihoda od igara na sreću. Radise o značajnim sredstvima koji umnogomemogu odrediti pravce razvoja i održivostiNVO sektora u Crnoj Gori u nastupajućemperiodu.

01. 02. 2008. izašao je iz tiska Hrvatskiglasnik broj 34, čime je započela šesta godinaizlaženja časopisa.

Tijekom veljače sklopljen je ugovor o sufina-nciranju sa Ministarstvom kulture, medija isporta Vlade Crne Gore. Časopis je financijskipodržalo i Ministarstvo za zaštitu ljudskih imanjinskih prava Vlade Crne Gore.

Značajnu donaciju za nabavu opreme za teh-ničko uređivanje časopisa dala je Dubrova-čko-neretvanska županija.

Sklopljeni su ugovori o oglašavanju u 2008.sa Turističkom zajednicom Grada Zagreba,AdriaMar iz Šibenika i SSM iz Splita.

INA Crna Gora i LEDO Montenegro i ove go-dine nastavit će oglašavanje i time nastavitistalnu potporu tiskanju časopisa.

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore i re-dakcija i ovim putem žele da iskažu zahval-nost svima koji financijski, ali i autorskim pri-lozima, pomažu kontinuitet i razvoj Hrvatskogglasnika.

Potpora Hrvatskom glasniku

Gosti u Dubrovniku

26

KRONIKA DRUŠTV A

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, uz potporu Ministarstva vanjskih poslova Vla-de Republike Hrvatske, na preporuku Veleposlanstva RH u Podgorici, realizira projektBaze podataka za zapošljavanje svih građana Crne Gore hrvatske nacionalnosti. Partneru projektu je Hrvatska gospodarska komora – Kotor.

Prijavite se! Jedinstvena baza podataka je skup informacija o prijavama nezaposlenih osoba, pri-

javljenim potrebama za radnicima, zasnivanju radnog odnosa... Cilj je posredovanje uzapošljavanju.

Dovoljno je da se registrirate i unesete vaše podatke, koji će biti dostupni samo zain-teresiranim poslodavcima.

Posjetite nas na www.hgdcg-kotor.org

ZA NEZAPOSLENEDa biste se prijavili u našu bazu podataka potrebno je da ispunite kratki formular ko-

ji se otvara klikom na link Prijavite se. U samom formularu, u zavisnosti od vašeg in-teresiranja, odabrat ćete opciju da li želite da se prijavite kao kandidat ili kao posloda-vac.

Kad ispunite formular kliknite na link Registriraj se. Pošto se registrirate, na vaš mailće stići link za aktivaciju naloga sa prijavljenim podacima. Kada je nalog aktiviran mo-žete da se prijavite. U lijevoj koloni na samom dnu nalazi se odjeljak za prijavu korisni-ka.

Ukoliko ste prilikom registriranja odabrali opciju Kandidat nakon prijave u lijevoj ko-loni će se otvoriti meni Zapošljavanje gdje možete da pratite sve ponude slobodnih rad-nih mjesta (klikom na Sve ponude) kao i ponude koje odgovaraju vašim ličnim karakte-ristikama i interesiranjima (klikom na Pretraga ponuda). Klikom na Prijava kandidataotvara se formular nakon čijeg ispunjavanja se kompletira vaš nalog. Sva polja označe-na zvjezdicom moraju biti popunjena.

ZA POSLODAVCEUkoliko ste prilikom registriranja odabrali opciju Poslodavac nakon prijave u lijevoj

koloni će se otvoriti meni Zapošljavanje gdje možete pratiti Sve kandidate i Dodate po-nudu.

Detaljnije informacije možete dobiti na telefon 069470023, kod administratoraSandre Petković, u vremenu od 17-19 sati.

Vaše prijave ili ponude možete donijeti i osobno u ured HGDCG na Zatvorenombazenu u Škaljarima, Kotor, radnim danima od 08. 00 do 14. 00 h, ili slati na e-mail inesandra@cg.yu.

27

Piše: Tripo SCHUBERT

UKotoru je od 08. do10.02.2008. god. održa-na treća Međunarodnadjuice veslačka regata kutera –Kotor 2008., u organizaciji Sre-dnje pomorske škole iz Kotora.Na regati su učestvovali pred-stavnici pomorskih obrazovnihinstitucija iz Italije, Slovenije,Srbije, Hrvatske i Crne Gore:IPIAM “Giorgio Cinni” – Chiog-gia, Italija; IPIAM “Giorgio Cin-ni” 1 – Venezia, Italija; IPIAM

“Giorgio Cinni” 2 – Venezia, Ita-lija; Fakultet za pomorstvo –Portorož, Slovenija; Srednja po-morska škola – Portorož, Slove-nija; Srednja pomorska škola –Split, Hrvatska; Pomorska ško-la Bakar – Bakar, Hrvatska;Pomorski fakultet Rijeka – Ri-jeka, Hrvatska; Pomorski fa-kultet Split – Split, Hrvatska;Sveučilište u Dubrovniku – Du-brovnik, Hrvatska; Škola zabrodarstvo, brodogradnju i hi-drogradnju – Beograd, Srbija;Fakultet za pomorstvo Kotor –Kotor, Crna Gora; Srednja po-

TRE�A ME�UNARODNA DJUICE VESLA�KAREGATA KOTOR 2008.

I poredvelike željeza pobjedomu Kotoruekipa izVenecije,Chioggie,Portoroža,Bakra,Rijeke,Beograda,Splita iDubrovnika,sve trimedaljezasluženo supripaleKotoranima

Sve medaljeKotoranima

Sa otvorenja

morska škola – Kotor, CrnaGora.

Takmičenje je održano uakvatoriju luke Kotor ispredgradske rive, i usprkos jakojburi pratilo ga je nekoliko sto-tina gledalaca koji su uživali uvještinama budućih pomora-ca.

I pored velike želje za pobje-dom u Kotoru ekipa iz Veneci-je, Chioggie, Portoroža, Bakra,

Rijeke, Beograda, Splita i Du-brovnika, sva tri prva mjestazasluženo su pripala Kotorani-ma. Prvo mjesto i zlatnu meda-lju osvojila je ekipa Srednje po-morske škole, drugo mjesto isrebrnu medalju osvojila jeekipa Pomorskog fakulteta,dok je brončana medalja i tre-će mjesto pripalo drugoj ekipiSrednje pomorske škole.

Takmičenje se odvijalo na

stazi dužine 700 metara. Naj-bolje ostvareno vrijeme je 4 mi-nuta i 31 stotinku a postiglaga je ekipa kotorske Srednjepomorske škole.

Manifestacija je otvorena naTrgu od oružja u kotorskomStarom gradu uz defile svihekipa, gradske muzike i mažo-retki studija Alisa. Uz prigodanprogram prisutnima su seobratili pomoćnik ministra

28

prosvjete i nauke Crne GoreĆazim Fetahović i direktorSrednje pomorske škole Rena-to Brkanović. Regatu je pro-glasio otvorenom predsjednikSkupštine Općine Kotor Bran-ko Nedović.

Manifestacija je zatvorena uinstitutu „Vrmac“, gdje su svitakmičari i gosti regate bilismješteni. Prilikom proglaše-nja pobjednika i dodjele meda-

lja potpisan je i Protokol o su-radnji Pomorske škole iz Bakrai Srednje pomorske škole izKotora koji bi, uz dodatne ak-tivnosti otvorio vrata konkuri-ranju zajedničkim projektimaka fondovima Europske unije.

Pokrovitelj regate bila je Op-ćina Kotor, Ministarstvo pro-svjete i nauke Crne Gore, Mi-nistarstvo pomorstva, saobra-ćaja i telekomunikacija Crne

Gore, zlatni sponzor bio jedjuice, a srebrni INA Crna Go-ra.

Svi gosti su izrazili zadovolj-stvo što su učestvovali na re-gati i pored toga što su sve trimedalje ostale u Kotoru. Uzzahvalnost na gostoprimstvu idobro organiziranoj manifesta-ciji najavili su dolazak i sljede-će godine na sada već tradicio-nalnu kotorsku regatu.

29

30

Piše: Sanja MARTINOVIĆFoto: »Hrvatska riječ«

Predstavnici Hrvatskegrađanske inicijative,predsjednica MarijaVučinović i visoki dužnos-nik Zvonimir Deković, od31. siječnja do 02. veljače bi-li su u radnoj posjeti Suboti-ci, po pozivu Generalnogkonzulata Republike Hrvat-ske u Subotici, Hrvatskognacionalnog vijeća Srbije iDemokratskog saveza Hrvatau Vojvodini.

Cilj posjeta bilo je međuso-bno upoznavanje i razmjenainformacija o položaju hrvat-skih zajednica u Srbiji i Cr-

noj Gori i političkim strategi-jama u smislu korištenja in-stitucionalnih okvira za dje-lovanje ovih nacionalnih za-jednica.

Tijekom prvog dana borav-

ka u Subotici, Vučinović iDeković susreli su se sapredstavnicima Hrvatskognacionalnog vijeća Srbije,predsjednikom BrankomHorvatom i njegovim najbli-žim suradnicima JosipomIvanovićem i profesoromDujom Runjom.

Drugi dan boravka obilje-žen je posjetom predstavnikaHGI Generalnom konzulatuRepublike Hrvatske. Gene-ralna konzulica Ljerka Alaj-beg rekla je kako hrvatskenacionalne manjine imajusvoje specifične probleme uraznim državama, ali da biiskustva hrvatske manjinskezajednice u Republici Srbijimogla pomoći hrvatskoj ma-njinskoj zajednici u CrnojGori na području ostvariva-nja manjinskih prava.

Drugi dio dana bio je rezer-viran za razgovore sa pred-stavnicima Demokratskogsaveza Hrvata u Vojvodini,kao i predstavnicima Mađar-skog nacionalnog vijeća.Predsjednik DSH u Vojvodini

VIJESTI IZ HRVATSKE GRA�ANSKE INICIJATIVE

Učvršćivanje suradnjePredsjednica HGI Marija Vučinović ivisoki dužnosnik Zvonimir Deković od31. siječnja do 02. veljače bili su uradnoj posjeti Subotici, po pozivuGeneralnog konzulata RepublikeHrvatske u Subotici, Hrvatskognacionalnog vijeća Srbije i Demo -kratskog saveza Hrvata u Vojvodini

RADNI POSJET SUBOTICI

31

Petar Kuntić, zastupnik uparlamentu Srbije, i njegovinajbliži suradnici razmijenilisu dragocjena iskustva sasvojim kolegama iz Crne Go-re glede mogućnosti kojepruža partijski okvir politi-čkog djelovanja.

Nakon ovih razgovora,predstavnici HGI su prisu-stvovali tradicionalnom pre-lu mladih koje je organizova-la mladež DSH u Vojvodini.

Posljednji dan svog boravka,predstavnici HGI su iskoristi-li da bi se ponovo susreli sačlanovima DSH u Vojvodini,nakon čega je uslijedilo raz-gledanje grada i upoznavanjesa znamenitostima i muzeji-ma Subotice, kao i posjet no-vinskoj kući Hrvatska riječ.

Uslijedio je radni ručak ko-me su, pored predstavnikaHGI, bili nazočni i konzulicau GKRH Ljerka Alajbeg,predsjednik HNV BrankoHorvat, Duje Runje, članpredsjedništva Hrvatskognacionalnog savjeta, pred-sjednik Hrvatske državne sa-mouprave-Budimpešta MišoHepp, kao i visoki dužnosni-ci DSH u Vojvodini.

Treći dan boravka u Subo-tici, Vučinović i Deković sunazočili Velikom prelu, veli-koj svetkovini pred korizmu.Predstavnici HGI sjedili su zacentralnim stolom, u dru-štvu predsjednika SkupštineSrbije Olivera Dulića, kon-zulice Ljerke Alajbeg, PetraKuntića, Branka Horvata,kao i vukovarsko-srijemskogžupana Boža Galića.

O trodnevnoj posjeti Subo-tici, predsjednica HGI za Hr-vatski glasnik kaže:

- U relativno kratkom rokuuspjeli smo raspravljati o ne-kim veoma važnim temama,što ima za posljedicu intenzi-viranje naših odnosa i učvr-šćivanje suradnje. Dogovorilismo neke zajedničke projek-te, a jedan od njih je i eduka-tivni boravak djece i mladežiiz Vojvodine u Crnoj Gori ivice versa. Ovaj i slični pro-jekti bili bi realizirani i krozdjelatnost NVO sektora, kao ikulturnih društava.

Vučinović je objasnila dasu uočeni mnogi zajedničkiproblemi, a jedan od njih je ivelika pristojba koja se moraplatiti za vađenje hrvatske

putovnice.Deković je istakao da je na-

čelno dogovoren zajedničkizahtjev za dodjelu jedne oso-be koja će predstavljati di-rektnu sponu između hrvat-ske Vlade i predstavnika hr-vatske dijaspore u Crnoj Go-ri i Srbiji, što bi znatno ola-kšalo komunikaciju na tojrazini. On je naglasio kakosu neka statutarna rješenjaHNV u Srbiji primjenjiva i naStatut tijela kojim on koordi-nira.

- Našoj statutarnoj komisijiveć su dostavljeni ovaj i sli-čni pravni akti koji će kori-stiti kao dobar primjer ova-kve vrste dokumenata, što ćeu znatnoj mjeri olakšati radna Statutu Hrvatskog nacio-nalnog vijeća. Neke ododredbi mogu se primijeniti iu našem Statutu, rekao jeDeković.

Marija Vučinović nam jekazala da su Hrvati u Srbijiu izvjesnom smislu u pred-nosti u odnosu na Hrvate uCrnoj Gori, ali da je formira-nje nacionalnog vijeća od sa-mog početka kod nas mnogobolje i efikasnije odrađeno.

- Naš Zakon o manjinskimpravima i slobodama dao jedobar pravni okvir za formi-ranje nacionalnog vijeća, teposao u tom smislu ide veo-ma dobro i efikasno, izjavilaje Vučinović. Ona je naglasi-la da se došlo do konsenzusao načinu djelovanja hrvatskenacionalne zajednice:

- Složili smo se da manjin-ske stranke, i u Hrvatskoj, iu Crnoj Gori, i u Srbiji, doostvarivanja svojih pravamogu doći jedino političkimdjelovanjem kroz institucijesistema, odnosno, kroz uče-šće u vlasti. To je conditio si-ne qua non poboljšanja polo-žaja svih manjinskih narodaovdje, i u okruženju.

Predstavnici HGI u Konzulatu RH u Subotici

Susret sa Ramboldom

32

Samostalno na izboreVIJESTI IZ HRVATSKE GRA�ANSKE INICIJATIVE

Predsjednica HGI Marija Vučinović i dr. Mi-roslav Marić, visoki dužnosnik te partije, sa-stali su se sedmog veljače u Podgorici sa Klaj-vom Ramboldom, vršiocem dužnosti šefa de-legacije Evropske komisije u Crnoj Gori. Ovajrazgovor bio je dio njegovih redovnih aktivno-sti koje su usmjerene na pružanje konstruk-tivne podrške i pomoći Crnoj Gori u procesušto bržeg napredovanja ka Europskoj Uniji.

Tijekom jednosatnog razgovora, Rambold seupoznao sa aktivnostima HGI od njenog na-stanka do danas. Bilo je riječi o radu općin-

skih odbora, učešću HGI u vlasti, aktivnosti-ma poslanika HGI u republičkom parlamen-tu. Predstavnici HGI upoznali su Rambolda isa aktualnim formiranjem Hrvatskog nacio-nalnog vijeća. Osobita pažnja bila je posveće-na aktivnostima HGI tijekom referendumskekampanje, u cilju pružanja podrške ideji cr-nogorske nezavisnosti.

Klajv Rambold je pozdravio rad HGI i naosnovu dobivenih informacija zaključio da seradi o partiji koja je najviše postigla od svihpartija manjinskih naroda u Crnoj Gori.

Počela je predizborna utrka za mjesto u tivat-skom lokalnom parlamentu. HGI je odlučila sa-mostalno izaći na izbore. Nakon izbora, kakosaznajemo od čelnika stranke, uslijedit će pre-govori o mogućim koalicijama. O podršci na re-publičkim predsjedničkim izborima, iz istog iz-vora saznajemo, HGI još nije donijela konačnuodluku.

HGI u sklopu svoje predizborne kampanje zapoziciju u tivatskom parlamentu kani organizi-rati zavidan broj kulturnih i društveno korisnihaktivnosti, kao i tri tribine.

Prva tribina održat će se 27. ožujka u Gradio-šnici, u Društvenom domu, sa početkom u 17sati. Druga tribina održat će se 31. ožujka u Do-njoj Lastvi u hotelu Kamelija, sa početkom u 19časova, dok će treća, centralna tribina biti odr-žana 2. travnja u Domu Gracije Petkovića, sapočetkom u 19 sati. Na tribinama će govoriti čel-nici HGI.

16. ožujka u 19. sati u galeriji Buća tivatskogCentra za kulturu, HGI organizirati će književnuvečer na temu - književnost Boke Kotorske krozpovijest. O književnom nasljeđu Boke govorit ćeeminentni stručnjaci i književnici iz Bosne i Her-cegovine i Hrvatske. Svoj dolazak potvrdio je ibosanski pisac Ante Zirdum, kao i predstavni-ci Ministarstva kulture Bosne i Hercegovine.

29. ožujka, sa početkom u 20 sati, u DomuGracije Petkovića nastupit će 58 izvođača iz fol-klornog društva Posavina iz Siska, koji izvodekoreografije i pjesme iz Dalmacije, Like i Posavi-ne. Ovom će događaju prisustvovati mnoge zna-

čajne ličnosti iz svijeta kulture. Svoje interesira-nje za ovaj događaj iskazao i znameniti filmskistvaralac Veljko Bulajić, predsjednik Hrvatsko-Crnogorskog međudržavnog savjeta. Ovu večerfolkora HGI organizira sa župnim uredom SvetiRoko iz Donje Lastve.

Od društveno korisnih aktivnosti HGI ističe seprojekt koji će se provoditi u kancelarijama op-ćinskog odbora HGI u Kotoru od 27. veljače.Svake srijede, od 17. do 19. sati, pravnici svim

zainteresiranim građanima Kotora davati be-splatne pravne savjete, kao i pisati molbe i žal-be. Ukoliko ovaj projekt bude zaživio kroz zna-čajno interesiranje građana Kotora, HGI će gaproširiti i na Tivat.

O predizbornim i svim budućim aktivnostimaHGI svi zainteresirani će se uskoro moći infor-mirati i preko njene Internet stranice čija je iz-rada u tijeku.

33

U VENECIJI ODRAN ZNANSTVENI SKUPPRISUSTVO VENECIJE U BOKI I CRNOJ GORI

Talijani zainteresirani zagrađu Kotorskog arhiva

Crnogorsku delegaciju činili su ambasador Crne Gore priSvetoj Stolici Antun Sbutega, gradonačelnica KotoraMarija Ćatović, te arhivista Istorijskog arhiva u KotoruJoško Katelan. Talijanski znanstvenici izrazili želju dadođu u Kotor i temeljitije istraže vrijednu građu izperioda boravka mletačkih vlasti u Boki i Kotoru

Duždeva palača u Veneciji

34

Piše: Joško KATELAN

„La Serenissima“, ta vjeko-vna gospodarica Jadrana,suvereno je vladala narodi-ma i državama duž njegovihobala od XI. do kraja XVIII.stoljeća. Sa Crnom Gorom jeimala intenzivne veze tije-kom cijelog tog razdoblja, anaročito u vrijeme kada su

Turci bili zaposjeli kontine-ntalni dio, te gradove na mo-ru – Herceg Novi, Risan Ul-cinj, Bar. Uz njenu svesrdnupomoć Turci su istjerani izmnogih gradova, a u gradKotor nisu nikada ni kročiliupravo zahvaljujući njenomprisustvu. Naime, tada kaosamostalan grad republikaKotor je 1420. godine zatra-

žio zaštitu Venecije kao naj-značajnije sile koja ga je mo-gla zaštititi od nestabilnihprilika u okruženju. U tomtrenutku nitko vjerojatno ni-je ni pomišljao da će ona oti-ći iz grada tek nakon punihčetiri stoljeća.

Kada govorimo o dominaci-ji Venecije u Kotoru i Boki,važna stvar koju treba istaćije geografski položaj grada izčega je proistekla njegovapovijesna uloga glavnog gra-da Mletačke Albanije (nazivkoji je Venecija dala ovomkraju od granice prema Du-brovačkoj Republici pa svedo Kufina, granice sa Tur-skom, izražavajući na taj na-čin svoje pretenzije ka terito-riji koju je nekad imala usvom sastavu).

Kako je grad Kotor bio zna-čajno administrativno i kul-turno središte regiona, u nje-mu su cvjetali razni zanati,umjetnost, uključujući vrloživu političku djelatnostRektora i Providura, te Van-rednog Providura, ekspone-nata Mletačke vlasti u ovomkraju. Iz te aktivnosti stvara-na je građa, pisani materijal,koji je u Istorijskom arhivuKotora svrstan u dva fonda:“Spisi opštinske kancelarije”(Atti dell’offizio della cancel-leria comunale), koji se tičegrađanskih parnica koje subile u nadležnosti Rektora iProvidura, te “Spisi Vanred-nog Providura Kotora i Alba-nije sa nadležnošću nad Her-ceg Novim”.

Pored ova dva cjelokupnafonda, postoji čitav niz fon-dova i zbirki koji jednim svo-jim dijelom pokrivaju perioddominacije Venecije ovimkrajevima: Opština Kotor(1762-1944), Sudsko-notar-ski spisi (1326-1942), Zbirkadiploma, dukala i listina(1309-1822), Zbirka raznihakata – originalnih ili zvani-čno ovjerenih (1452-1954),Zbirka tiskanih dokumenata

Kneževa palačau Kotoru

35

(1616-1948), Zbirka prepisadokumenata ili knjiga (XVIII-XX. stoljeće), Zbirka fotoko-pija dokumenata (XII-XX.stoljeće), Zbirka statuta bra-tovština zanatlija (1398-1528), Zbirka crkvenih spisa(1531-1907), Zbirka testa-menata (1730-1897), Zbirkaproglasa (1781-1918), Zbirkagrbova i natpisa (XV-XIX.stoljeće), Zbirka pravosudnihspisa (1728-1881), ZbirkaBokeljska Mornarica (1548-1924). Osim ovih fondova izbirki, postoji još 20 ličnih iporodičnih fondova koji dije-lom obuhvaćaju period Mle-tačke vlasti (XVII-XX. stolje-će).

Kako posljednjih godina uVeneciji postoji veoma živaaktivnost i interes da se osvi-jetli ovaj značajan dio zajed-ničke povijesti, što bi posluži-lo kao osnova za jačanje poli-tičkih, gospodarskih i kultur-nih veza, to se u Veneciji 25.siječnja ove godine održao pr-vi znanstveni skup pod na-slovom „Prisustvo Venecije uBoki i Crnoj Gori“ na kojemsu prisustvovali istaknuti ta-lijanski znanstvenici i povje-sničari i dali svoj doprinos urasvjetljavanju perioda domi-nacije Republike Svetog Mar-ka ovim krajevima. Čulo setu novih interesantnih stvari,a poznati događaji su osvije-tljeni iz nekih drugih uglova.

Crnogorska delegacija je bi-la sastavljena od ambasado-ra Crne Gore pri Svetoj Stoli-ci Antuna Sbutege, grado-načelnice Kotora Marije Ća-tović, te arhiviste Istorijskogarhiva u Kotoru Joška Kate-lana. Oni su svatko iz svogaugla prokomentirali o tomvažnom periodu naše zajed-ničke povijesti i dali mogućuviziju daljih koraka na po-novnom zbližavanju, ovogaputa na znatno drugačijimosnovama. Naročito značaj-na je bila prezentacija spo-menute građe Kotorskog ar-

hiva, budući da je do sadaveoma mali broj ljudi i znan-stvenika u Veneciji i Italijibio svjestan postojanja vrije-dne građe iz perioda boravkamletačkih vlasti u Boki i Ko-toru, te su mnogi izrazili že-lju da dođu u Kotor i temelji-tije istraže rečenu građu. Tunaravno, Kotorski arhiv tre-ba vidjeti svoju šansu u smi-slu privlačenja određenih fi-nancijskih sredstava kojimabi se unaprijedilo dalje čuva-nje tog povijesnog blaga. Nai-

me, na skupu u Veneciji uviše navrata je istaknuto odstrane predstavnika politi-čkih vlasti Regiona Venetoda u tom Regionu postojesredstva koja se na godiš-njem nivou opredjeljuju zaprojekte u kojima bi učestvo-vali na zajedničkoj osnovipredstavnici Venecije i kraje-va koji su nekada bili u sa-stavu Serenissime. Na namaje da se organiziramo i poku-šamo privući barem dio tihsredstava.

Iz knjige privilegija Perastu 1540

36

Piše: Dolores Fabijan

Na Pjaci od sata uz malobure počela su se puniti je-dra ovogodišnjih fešta. Tra-dicionalni pozdrav Kapa odkarnevala i pjesma klape Bo-naca iz Šibenika označili suda fešta može da počne.

Tako je i bilo. Narednih da-na u Kotoru smjenjivali su sedogađaji koji za glavne aktereimaju pjesmu, ples, kužinu.

Valentinovo 2008. ostat ćeu sjećanju po jednom lije-pom poklonu. Članice mažo-ret kluba “Fešta” iz Kotoraodlučile su svoje srce poklo-niti gradu. Na Pjaci od sata,

koreografije pčelica, kadetki-nja, juniorki i seniorki ovogkluba izmamile su aplauze iugrijale srca velikog brojagostiju.

Kakva bi to fešta bila kadase domaćima i fureštimaosim dobre pjesme i plesa nebi ponudili i bokeljski speci-jaliteti. Već godinama u okvi-ru karnevalskih dana jednanoć posvećena je njokama,bokeljskoj pašticadi. Ove go-dine mjesto susreta bio jeplato pred hotelom Vardar, aakteri svi oni koji su htjeliponuditi svoj specijalitet, alirićetu nikako odati. U sva-kom slučaju, dekoriran am-

KOTORSKE KARNEVALSKE FETE

Pjesma, ples i kužinaKotor je i oveveljače bio uznaku fešte.Gradvišestoljetnetradicijekarnevalaotvorio je svojavratamaškaranomsvijetu

37

bijent, prepuni stolovi sa ko-jih se pružaju mirisi koji vasmame. Možete prići, ali samonakon žirija. Nagrada je ma-nje bitna, najvažnije je da sesvi u toku ove kulinarske ve-čeri provesele i, naravno, za-kažu isti takav susret za slje-deći karneval.

U hotelu Splendid u Bečii-ma drugi put održao se tradi-cionalni kotorski maskenbal.Ove godine protekao je uznaku dobrih kreacija i do-brih glumaca. Ne misli sesvakako na prave glumce,već na sav taj maškarani svi-jet koji zna nositi svoju ma-sku. Imali smo prilike proše-tati se kroz vrijeme, upozna-ti se sa kraljevskom porodi-com Petrovića, zaroniti u cr-no-bijeli svijet, zaploviti napiratskom brodu, a oni malosmjeliji prepustiti se niskimstrastima. Sve u svemu, lije-

pa fešta do kasnih večernjihodnosno ranih jutarnjih sati.

Da bi se prisjetili što se de-šavalo u proteklim godinamau galeriji Stari grad pred-stavljene su maske, kostimi ineke stare slike. Izložba bo-gata i lijepa, prepuna kotor-skog duha.

Tradicionalno, učenici Ško-le za osnovno i srednje muzi-čko obrazovanje „Vida Mati-jan“ iz Kotora za vrijeme kar-nevala organizirali su Kon-cert pod maskama.

Srijeda, 20. veljače, bila jerezervirana za tradicionalniabrum. Bile su tu dvije grad-ske muzike, mažoretke i ma-

KOTORSKE KARNEVALSKE FETE

Stari grad kao salaKotor već drugu godinu ima problem mjesta održavanja ma-

skenbala. Hotel koji posjeduje veliku salu koja bi mogla primi-ti sve one koji se žele proveseliti i na tradicionalan način obi-lježiti ovu manifestaciju u Kotoru još ne postoji. Po mišljenjuorganizatora, postojeće sale nisu dovoljno velike za ove zaba-ve, iako ima i drugačijih mišljenja. Neki predlažu i sam starigrad tj. pjacu kao svojevrsnu salu na kojoj bi se sve moglo odi-grati. To bi mogao da bude dobar prijedlog za ubuduće, jer ni-je važna ura, važna je ljubav prema nečemu što Kotorani noseu srcu, a mnogi od njih nisu spremni to svoje srce iznijeti izgrada.

38

škare koje su pjesmom i ple-som pokušale ulicama gradada pozovu sve na maškaranufeštu.

“Svi smo mi jedna klapa”.Ambijent konobe na bini a upublici zaljubljenici u dobrupjesmu otpjevanu uživo. Kla-pa Jadran iz Tivta, Asa Voceiz Podgorice, Castel Nuovo izHerceg Novog te BiserniceBoke i Bokeljski mornari izKotora stvorile su divnu za-bavu usprkos dosta lošemvremenu.

Jedna od najinteresantnijihmalih fešta u sklopu karne-vala jeste Papalada Ala Maka.Opet su sami građani odno-sno karnevalske grupe akterii opet je hrana u pitanju. Da-kle - specijaliteti, pjesma iples. Tradicionalno na malojPjaci od kina okupljanje za-počne dosta kasno, jer svi že-le svoje proizvode ponuditi to-ple. Grad je mirisao na raznetoćeve, ribu, meso, verdure ineizbježne torte i kolače. Onikoji znaju za taj događaj pri-preme se dobro i znaju većunaprijed gdje što probati, aoni neupućeni sasvim slučaj-no otkriju malu pjacu, punoljudi na njoj, dobru zabavu itu shvate kako je zapravo lije-po biti u Kotoru u vrijemekarnevala te odluče opet doći.

Subota jutro, sve je nasmi-jano, šareno i nestrpljivo.Nestrpljivo, jer treba nastu-piti sa svojom koreografijompred publikom, pred punompjacom koja očekuje. Bilo jejako mnogo mažoretki tog ju-tra u Kotoru .

Tradicionalna kotorskakarnevalska povorka zakaza-na i održana 24. veljače pri-vukla je veliki broj posjetite-lja. Domaći i furešti na riviokupanoj suncem tog šem-pjanog dana pozdravili sugradske muzike iz Đenovića,Herceg Novog i Kotora. Kapokotorskog karnevala predvo-

dio je povorku prepunu boja,mašte i ritma koji je povukaoi publiku da zaigra. Bilo jesvega - od vila i čarobnjakapa sve do balerina i muziča-ra. Na posljednjem ispraćajukarnevalu bile su i znameni-te ličnosti iz naše bliže i da-lje prošlosti, ali sve sa stilomi jasno vidljivim trudom ulo-ženim u ove kreacije. Sudilose karnevalu, presudilo muse i na kraju je, kako to uvi-jek i biva, na Maceu spaljen.

Fešta se dalje preselila naPjacu od sata uz Tri kvarta i

Fešte uvrijemekorizmeKarnevalske svetkovine se u

Boki batine od davnina. Kotorje grad u kome se tradicija ma-skiranih balova i karnevalanjeguje, a posljednjih godinasu kotorske karnevalskesve�anosti postale prepozna-tljive manifestacije koje se us-pjeno organiziraju na zado-voljstvo Kotorana i gostijudrevnog grada.Tijekom prolosti organizato-

ri feta saglaavali su svojetermine sa korizmenim dani-ma. Svetkovine su se uvijekzavravale na dan poklada,jer dan koji slijedi ozna�avapo�etak korizmenog vreme-na, to jest �etrdeset dana pri-je Uskrsa, a zapo�inje načistu srijedu ili pepelnicu.Korizmeno vrijeme obiljeavapost, pokora imolitva kao pri-prema za veliki praznik Uskr-sa. Posljednjih godina, osobito

ove, karnevalske fete ulazeduboko u korizmu. Na taj na�in vrije�aju se vjer-

ska osje�anja kr�ana gradaKotora. Zato je razumljivo ne-godovanje svih koji su zago-vornici potovanja tradicije iobi�aja zbog ovogodinjihmakara i karnevala koji su seu Kotoru desili kad im vrijemenije. Trebalo bi ubudu�e voditi

ra�una o ovome, tim prije tosvi elimo i�i u Europu, i poti-vati njihove standarde.

Redakcija

KOTORSKE KARNEVALSKE FETE

39

dodjelu pehara najzapaženi-jim učesnicima ove fešte.

Finili su Mare bali, rekli bi-smo mi, ali bismo se ondasjetili da postoji još nešto. Ta-kođer tradicionalno, neštošto će nas nasmijati, zabavitiali i navesti da se dobro zami-slimo. Karampana i Ćakulo-na, dva satirična lista, pisanakotorskim dijalektom opomi-nju nas i zabavljaju bar dosljedeće fešte u tijeku koje će-mo, zahvaljujući njima, po-novo uvidjeti greške, zamisli-ti se ali i dobro nasmijati.

KOTORSKE KARNEVALSKE FETE

Piše: mr Jovan MARTINOVIĆ

Tradicija karnevalskih sveča-nosti u Kotoru i njegovom po-dručju veoma je starog porije-kla i potiče još iz srednjeg vije-ka, a naslanja se na drevni obi-čaj paljenja proljetnih vatri zaočekivano duhovno pročišćenjei tjeranje ostataka zime.

Katolička crkva, tada domi-nantna u ovom kraju, ovaj pa-ganski običaj je kanalisala iuskladila sa svojim kanonima,koji su nalagali strogi šestosed-mični bezmesni post prijeUskrsa koji je, kao što je poz-nato pokretan praznik i pada utoku mjeseca aprila, obično odkraja marta do kraja aprila, i touvijek u nedjelju. Tako se ta-kozvani »mesopust« ili »mesoje-đe« mora završiti tačno u tzv.»masni« ili »mrsni utorak« (itali-janski = »martedi grasso«), ta-čno 40 dana prije Uskrsa, doksu se sve ceremonije oko spalji-vanja Karnevala, koji se tokomvjekova pretvorio u simbol sve-ga onoga što ne valja, običnoobavljale u nedjelju prije po-kladnog utorka. Tada je nastu-pao 40-todnevni post, zvan»korizma« (italijanski = »quare-sima«), kada je sve slične mani-

festacije crkva vrlo strogo za-branjivala.

U peraškom Arhivu se saču-vao jedan rukopis kapetanaMarka Martinovića, proslav-ljenog profesora teoretske ipraktične nastave u nautici za17 mladih ruskih boljara, upu-ćenih od strane čuvenog ru-skog cara Petra Velikog najpri-je u Veneciju, a zatim u Perastna obuku u navigaciji, mate-matici, astronomiji i upravlja-nju brodom. Pomenuti rukopisMarka Martinovića iz 1715. go-dine, na italijanskom jeziku,predstavlja u stvari kompletanscenario za jedno spektakular-no paljenje lutke Karnevala, uPerastu, uz učešće velikog bro-ja aktera, a budući da pred-stavlja prototip za neka kasnijasuđenja i spaljivanja Karneva-la, treba ga donijeti ovdje u cje-lini, uz napomenu da je te go-dine Uskrs padao u nedjelju21.aprila:

»Igre, kola i svečanosti, kojese trebaju održati, ako se svidiGospodu, iduće nedjelje, a to je3. marta, na Trgu u Perastu,na način ovdje prikazan. A toće se uraditi zbog veselja radiobjave rata Prevedre RepublikeVenecije protiv države Otoman-

TRADICIJA KARNEVALSKIH SVE�ANOSTI U KO -TORU POTI�E IZ SREDNJEG VIJEKA

Spektakl iz 1715.U peraškom Arhivu se sačuvaorukopis proslavljenog profesorateoretske i praktične nastave unautici kapetana Marka Martinovića,iz 1715. godine, na talijanskomjeziku, koji predstavlja kompletanscenario za spektakularno paljenjelutke Karnevala

40

ske. Ako dozvoli vrijeme togadana, a ako ne onda na dva po-sljednja dana Karnevala.

Biće doveden jedan vašel (ve-ći brod) pod rivu, usidren načetiri strane, 60 lakata udaljenod obale, iznad kojeg biće odpilastara zvonika (crkve Sv. Ni-kole) dobro rastegnut konop dovašela.

Kad dođe čas, pojaviće se odPenčića (južni dio Perast) nekoobučen kao veliki General, sadvojicom svojih savjetnika i ve-likom družinom maskiranih,sa barjakom i 6 štitonoša, sa 2paža i sa drugim oficirima, ka-ko dolikuje toj službi. Od Luke(sjeverni dio Perasta) nailazi je-dan mladić, obučen raskošnokao djevojka, prestavljajućiKćerku rečenog Generala, sa 4dame, hodajući i plešući sacimbalima u rukama.

Biće postavljena dva velika ći-lima u blizini kule (Martinovi-ća) na Trgu, gdje će stajati Ge-neral, a tada će mu pristupitidjevojka sa damama i kleknutina rečene tepihe i poljubiće po-korno skutove Generala.

General će se tada odvažnoobratiti Kćerki: “Kćeri moja, ko-ja vas je sreća dovela ovamo dame sretneš prije drugih? Ili jemožda to suđeno od boga Jupi-tera, kome sam dao zavjet, dako mi prvi iz moga grada dođeu suret, da ću ga svojim ruka-ma žrtvovati za ispunjenje sre-tne pobjede koju mi je daroi-vao?”

General će zatim isukati golusablju da posiječe Kćerku, kojaće povišenim glasom zamolitioca da može govoriti. Generalće se na Kćerkine rijeći uzdrža-ti da je ne posiječe, a ona kaže:»Predragi moj oče! Umirem za-dovoljna, jer te vidim da se po-javljuješ pobjednički raspolo-žen i vaš će se glas raširiti pocijelom svijetu, a drugo: da seispuni obećanje za zadovoljenjeboga Jupitera, jer je možda ta-ko od njega suđeno radi zah-

valnosti. Zato vas molim, dajtemi rok jedan mjesec dana, dabih u tom vremenu mogla dapripremim dušu, a zatimumrijeću zadovoljna«.

Na to će se umiješati Savjet-nici moleći ga da udovolji traže-ni rok, na te riječi. On se uzdr-žava plačući, vraća sablju ukorice i zatim svojim rukamapodiže Kćerku na noge, ljubi jeu čelo i kaže: »Biće ti rok dozvo-ljen, sjedni moja najdraža Kće-ri, sa mnom na ovdje postavlje-no prijestolje, da zajedno uživa-mo u svečanostima koje je mojnarod pripremio, a zatim sepripremi na moj dati zavjet!«.

I tako sjednu Otac i Kćerkasa savjetnicima, uz poklike či-tavog naroda, sa pet plotunamaškula i udaranje u bubanj.

Zatim se na Trg dovodi bik naodređeno mjesto, a oni koji suga doveli skakaće oko njega sagolim sabljama. I tada, na Ge-neralov znak, odrubiće mu gla-vu prvim udarcem, ako se mo-že, uz poklike svih, udaranjebubnja i pet plotuna.

Poslije ovoga će mladići otkri-venog lica igrati kola i pjevati

po običaju mjesta.Zatim Kranjac, obučen kao

lakrdijaš, dolazi pred Generala,a u tom mu neki mladići zaka-če otraga mnogo fišeka. On seu početku neće maknuti, alikad fišeci nastave sa pucnja-vom, počne da bježi, a od poza-di Zakanjin, udarajući ga za

KOTORSKE KARNEVALSKE FETE

41

porugu, pa on da izbjegle ovogaputa pucanju fišeka i udarci-ma, skočiće u vodu, pozivajućiu pomoć. Tada će iz Zatvoraizaći na pločnik jedan koji će seprevrtati, drugi sa mrežom pa-landarom, treći sa dvjema pali-cama, a četvrti četvoronoške, itako će ga u četvoro izvući iz

vode, metnuti ga na civijere(nosila) i donijeti ga pred Gene-rala, stalno jaučući. Uto će bitipozvan jedan obučen kao Dok-tor, koji će izaći iz Zatvora sasvojim slugom maskiran, aovaj će da izvadi klistir. Kada tobolesnik vidi, skočiće sa civije-re da pobjegne, Doktor sa kli-stirom za njim da mu zadastrah, a on će da bježi u dru-gom pravcu. Nailazi sa štapomZakanjin da ga bije, on bježi udrugom pravcu. Zatim iz Zat-vora izlazi jedan obučen kaoĐavo i susreće se s njim. Kadaovaj vidi da ni sa jedne stranenije siguran, skače ponovo uvodu. Poslije ovoga obaviće sesa pilastara zvonika gdje suzvona (spuštanje Karnevala) pokonopu do vašela, utvrđenimpravcem i i kad se zavši let, za-sviraće pifare (flaute) i bubanjsa opštim poklicima i sedamplotuna.

Poslije ovoga Pantalon, Dok-tor i Zakanjin, popeće se na po-dijum, da oko Krnevala izvodesvoje uobičajene lakrdije. Za-kanjin će davati lake udarcejednom i drugom, izvodeći šale

za smijanje, a onda če sva tro-jica stati na noge sa licem okre-nutim prema istoku, tiho raz-govarajući. Tada će iz Zatvoraizaći Đavo i stati pored njih. Ikada se navedeni dosjete, po-čeće bježati vičući oko Krneva-la. Zakanjin će se ustremiti nanjih sa štapom pa će jedan zadrugim skakati sa podiuma nazemlju, a Đavo će te za jednimte za drugim, dok ih ne utjera uZatvor. I tako će se ova stvarzavršiti.

Zatim, ako se vidi da još imavremena, plesači će jedan pojedan pozvati svoju dvorskudamu da plešu strane plesoveuz sviranje.

Ako se vidi da još nije paomrak, da se Krneval zapali,može se odigrati drugo nekokolo po našem običaju, pa idrugi plesovi sa rečenim dama-ma, da prođe vrijeme.

Zatim će se potpaliti Krnevalsa još raznim raketama sa zvo-nika, i kada sve bude završeno,pucaće se do mile volje, a saudaranjem bubnja i pifara i gi-tara uz opšti poklič: »Živio rat,živio rat, živio rat«.

Potom svi odlaze jedan zadrugim, čineći mjesta kometreba, uz prednost oficirima,pjevajući do unutrašnjosti ku-će, gdje će se održati večera.

Poslije večere, Pantalon i Za-kanjin krenuće veselo klikćući,pa i drugi mladići neće izostatisa pjesmom i plesom. Kako svikoji su bili u igri, moraju dovr-šiti svoju igru, ko učini nemir ibuku, biće globljen prema za-sluzi.

Svima na službi, Marko Mar-tinović«.

Zaista je velika šteta što nikonikada nije pokušao da izvrširekonstrukciju ovog vrlo mo-dernog, gotovo filmskog scena-rija, u postojećim ili novim odo-rama, i da ga ovjekovječi na ne-kom od savremenih nosača sli-ke i tona, posebno na CD-ro-mu.

KOTORSKE KARNEVALSKE FETE

42

Kotor, tradicionalno i kulturno vodeći grad Crne Gore, pružaslabijem polu ravnopravne mogućnosti s jačim. Žena nije samomajka, domaćica i supruga, već i uspješna poslovna žena. Osamljeni primjer našeg „malog mista“, od predsjednice općine

do prvih dama na čelu više sekretarijata, načelnica i direktoricakulturnih i javnih ustanova i poduzeća, predstavlja unikatanprimjer za crnogorsko podneblje. Da li to govori i još jednompokazuje koliko je žena sposobna i svestrana? Ili, pak, dokazujeda se Kotor i Boka ipak izdvajaju od brdovitih krajeva našezemlje koje povijest, more i maestral stoljećima nisu milovali,pa ni muškarci ne dopuštaju svojim ženama da sebe i gradpropagiraju pored njih - muških, živih i zdravih? Zato, ne trebazaboraviti pohvaliti bokeljske muškarce, koji su u ovom suludomvremenu asimilacije i transkulturacije najčešće dobrog zamjenjivanoglošijim, utrli put i pružili šansu ljepšem polu da dā odraz svojeljepote svom gradu.

Piše: Tina Braić

Marina Dulović, profesoricaklavira i direktorica Muzičkeškole „Vida Matijan“, od trenu-tka kada je kao djevojčica po-čela svirati klavir nikada nijepoželjela baviti se nečim dru-gim. Funkciju direktorice vidikao pomalo nametnutu ulogu,jer iako je i njoj prišla s ljubav-lju, priznaje da nije toliko in-spirativna koliko i primarnaprofesija profesora klavira. Tre-ba puno snage, volje i posveće-nosti u pedagoškom poslu,kvalitetu nastave i osposoblja-

vanju učenika za budući poziv. Osim obrazovnog procesa, u

školi se odvijaju i koncertnedjelatnosti. U dvorani crkvesv.Duha se veoma često orga-niziraju koncerti učenika, pro-fesora, interni, javni časovi,kor. Održavaju se i književnevečeri i promocije. Đaci uče-stvuju na javnim manifestaci-jama i takmičenjima. Aktivno-sti su zastupljene i prilikomnekih drugih kulturnih deša-vanja, npr. u muzejima, Općinina svečanim sjednicama i prili-kom raznoraznih manifestaci-ja. Veoma uspješno je održan

koncert učenika srednje školeu školi „Mokranjac“ u Beogra-du sa kojom kotorska Muzičkaškola ima dugogodišnju sura-dnju; realiziran je odlazak jed-nog dijela učenika na Verdijevuoperu „Rigoleto“ u Sarajevo,kojom je dirigovao KotoraninRobert Homen, unuk pozna-tog prof. Antuna Homena…Spaja se zabavno i korisno, iz-let i edukacija, što će uvijekučenicima ostati urezano u sje-ćanju. Marina Dulović ističe daučenici ne samo da sa interesi-ranjem prate glazbena dešava-nja i učestvuju u njima, već se

Glazba kaosmisao života

KOTOR ENAMA ENE KOTORU:

MARINA DULOVI�

i dotjeruju za svaku priliku.Kotorska Muzička škola jeoduvijek polagala pažnju i nalijep izgled, što je također diokulture ovog grada.

Škola je organizirala i Okruglisto na temu: „60 godina orga-nizovanog muzičkog školstva uCrnoj Gori“ uz zajednički kon-cert učenika Crne Gore; neti-pičan koncert učenika i profe-sora u diskoteci „Maksimus“gdje su izvedene kompozicijeevergrina, popa, roka, žanrovakoji se ne rade u prostorijamaškole, dva novogodišnja kon-certa, od kojih je prvi bio hu-

manitarnog tipa, posvećenoboljelom dječaku Matiji Boži-noviću iz Tivta. Krajem prošlegodine održana su i dva kon-certna gostovanja: klavirskikoncert Kosane Radojević izPodgorice i koncert Nikole Vu-čkovića. Gostovao je Kamernigudački orkestar iz Zagreba iodržana večer dueta MarineCuce i Jelene Marković uzklavirsku pratnju prof. SedeVukaš