TRAVNIKO MUFTIJSTVO I MUFTIJE OD 1680 - 1930. GODINE

Kada je 1660. godine proao kroz Travnik Evlija elebija je zabiljeio da je grad

sjedite kadiluka sa jedanaest mahala, sedamnaest damija, vie osnovnih kola, sa hanom i

hamamom, sa mnogo uenih ljudi, ali bez medrese i muftije.1 Do sada se smatralo da je

muftijska sluba u Travniku uspostavljena 1736. godine.2 Meutim, istina je da je Travnik

imao muftiju jo 1680. godine, jer se tada na ovoj funkciji spominje ejh Ebu Bekr, sin

Sejfulhaka, Travnianin.3 To je najvjerovatnije prvi travniki muftija, jer ako je taan izvjetaj

Evlije elebije, a nema razloga za sumnju, kako u Travniku nije bilo muftije 1660. godine, a

znamo da se na toj dunosti 1680. godine nalazi ejh Ebu Bekr, moe se zakljuiti da je, s

obzirom na duinu trajanja muftijske slube, Ebu Bekr prvi travniki muftija postavljen na to

poasno mjesto izmeu 1660. i 1680. godine.

Nadlenosti travnikog muftije nisu se razlikovale od nadlenosti ostalih muftija u

Bosni i Hercegovini. Uz tumaenje erijatskih normi i davanja odgovora na postavljena

pitanja travnike muftije su obavljale dunost muderisa u najprestinoj Eli Ibrahim-painoj

medresi.4 Uticaj muftij na nastavni proces i rad medrese, te nesumljiv ugled koji su uivali

kod uenika medrese ponekad su bili veoma izraeni, pa su uenici, u odreenom povijesnom

trenutku, ovu medresu nazivali muftijinom, a ne Ibrahim - painom. U Gazi Husrev-begovoj

biblioteci pod brojem 2083 uva se rukopis koji je 1279./1862. godine prepisao Salih b. Hadi

Ibrahim iz Zenice dok je bio softa u medresi Mufti-efendije.5 Tadanji travniki muftija bio je

uveni ejh Muhammed. Na isti nain je, za vrijeme istog muftije, Eli Ibrahim - painu

medresu nazvao i akir b. Salih b. Mustafa Nevesinli 1291/1874. godine.6

Uz dunost muderrisa, pojedine travnike muftije obavljali su dunost i kadije.

Kadiluk u Travniku slubeno se do 1851. godine zvao Bosna Brod, a sastojao se od dvije

nahije: Travnika i Zenice.7 Naziv kadiluka, Bosna Brod, sugerira da je sjedite kadiluka u

1Evlija elebi, Putopis odlomci o jugoslovenskim zemljama, Sarajevo - Publishing, Sarajevo, 1996., str. 127-128. 2Alija Bejti, Eli hadi Ibrahim-pain vakuf u Travniku- Prilog kulturnoj povijesti Travnika, Sarajevo, 1942. godine, str. 18. Na slubenoj intertnet stranici Rijaseta IZ u Bosni i Hercegovini navodi se da je Travniko muftijstvo utemeljeno: "Davne 1736. godine kada je na elo ovog muftiluka izabran muftija Jahja efendija". Vidi: http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=218&Itemid=212. Zadnja posjeta:

22.07.2011. godine. 3Ahmed Mehmedovi, ejh Ebu Bekr Travnianin muftija i pisac, Glasnik RIZ-a u BiH, vol. LXXIII, br. 7-8, juli-august, 2011. godine, str. 722. 4Alija Bejti, Eli hadi Ibrahim-pain vakuf...", str. 18-19. 5Zejnil Faji, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, svezak br. III, El-Kalem, Sarajevo, 1991. godine, rukopis br. 2083. str. 83. 6Ibid., rukopis br. 2086., str. 83.

7Hamdija Kreevljakovi i Dervi M. Korkut, Travnik 1464-1878, Zaviajni muzej u Travniku, Travnik, 1961. godine, str. 23.

poetku osmanske uprave bilo u Zenici jer se tu nalazio brod preko rijeke Bosne po kojem je

kadiluk i dobio ime. Nije poznato kada je sjedite kadiluka preneseno u Travnik, ali je to bilo

prije 1557. godine.8 Najpoznatiji kadija meu travnikim muftijama bio je Mehmed, sin

Mustafe, ohadi, poznat pod pjesnikim nadimkom Dudi.9

U cijeloj Bosni i Hercegovini ostat e upamen travniki muftija Dervi Muhamed,

Sidi, po fetvi o jacija-namazu. Naime, muftija Dervi Muhamed dozvolio je, na osnovu

promatranja zalaska Sunca s planine Vlai, da se jacija-namaz u ljetnom periodu moe

obavljati sat i pol poslije akam-namaza. Po mjestu u kojem je izdana ova fetva jacija-namaz

koja se ljeti klanja sat i pol poslije akama naziva se "travnika jacija".10

Nakon blizu 250 godina postojnja i djelovanja Travniko muftijstvo ukinuto je

Ustavom Islamske vjerske zajednice 1930. godine. lan 50. pomenutog Ustava predvia da u

Sarajevu bude sjedite muftije: "...za teritoriju srezova: sarajevskog, rogatikog,

viegradskog, ajnikog, foanskog, visokog, fojnikog, zenikog, epakog, travnikog i

bugojanskog i ostala mjesta Drinske banovine koja ne pripadaju tuzlanskom muftijstvu."11

TERITORIJALNA NADLENOST TRAVNIKOG MUFTIJSTVA OD OSNIVANJA

DO 1930. GODINE

Karlovakim mirom 1699. godine Bosanski paaluk pretrpio je znaajne

administrativno - teritorijalne promjene, posebno u zapadnim, pograninim dijelovima.

Umjesto nekadanjih sedam, poetkom XVIII stoljea Bosanski paaluk bio je podjeljen na

pet sandaka: bosanski, hercegovaki, zvorniki, kliki i bihaki. Sandaci su se sastojali od

kadiluka koji su se opet dijelili na nahije. Travniki ili, kako se drugaije zvao, kadiluk Bosna

Brod sastojao se, kako smo to ve napomenuli, od dvije nahije: Travnik i Zenica u iji sastav

su ula ova dva grada i sva njihova gradska i prigradska naselja. S obzirom da su, kadijska

sluba, zaduena za primjenu prava, i muftijska sluba, u ijem domenu je bilo tumaenje

erijatskih propisa, djelovale paralelno jedna uz drugu, teritorijalna nadlenost muftije

uglavnom se protezala na podruje odreenog kadiluka, ali i ire. Tako je Evlija elebija

zabiljeio da u njegovo vrijeme u Bihau nema muftije, pa je stanovnitvo ovog kadiluka bilo

8Ibid, 23.

9Salih Jalimam, "Dudi Mehmed ohadi - Zaboravljeni bosanski pjesnik", Divan - List kulturnog drutva

Bonjaka "Preporod", br. 5 i 6, Travnik, 1993. godine, str. 4-5. 10Demail Ibranovi, Porodica Korkut i njen doprinos naoj kulturnoj batini, Neobjavljeni magistarski rad odbranjen na FIN-u u Sarajevu 05.02.2002. godine, str. 20. 11

Ustav islamske verske zajednice Kraljevine Jugoslavije, Dravna tamparija, Beograd, 1930. godine, lan 50., str. 20.

primorano po tumaenje erijatskih normi ii u Banja Luku.12 Kadiluci Livno i Akhisar

takoer su jedno vrijeme imali zajednikog muftiju.13 Teritorijalna nadlenost muftije u

Travniku u poetku se protezala na prostor travnikog kadiluka, tj., na nahije Travnik i

Zenica. Prema popisu iz 1788. godine nahija Travnik, na primjer, obuhvatala je etrdeset i tri

mjesta, dok se grad Travnik u isto vrijeme dijelio na sedam mahala.14 Za slubeno tumaenje

propisa erijata muslimani iz svih naselja travnike i zenike nahije obraali su se muftiji u

Travniku.

Poetkom XIX stoljea ukinuti muftiluk u Pruscu pripojen je Travniku. Tako se

Mahmud, Hamid, sin Ibrahima, 1824. godine15 potpisivao kao "muftija u Akhisaru i

Travniku.16 Nakon provedenih reformi i ukidanja prusakog kadiluka, a osnivanjem

zenikog, polovinom XIX stoljea17 nadlenosti travnikog muftije definitivno se proiruju na

Gornjevrbasku regiju, tj. na podruje koje je nekada pripadalo prusakom kadiluku, a muftije

u Travniku prestaju da se tituliraju "muftija Akhisara i Travnika" ve samo "travniki

muftija".18

Neposredno pred Austrougarsku okupaciju u Bosni i Hercegovni djelovale su muftije

u sljedeim mjestima: Sarajevo, Mostar, Biha, Banja Luka, Travnik, Donja Tuzla, Rogatica,

Foa, Zvornik, Gradaac i Teanj.19 To znai da je u to doba pored prusakog muftijstva bilo

ukinuto i muftijstvo u Jajcu, pa je teritorija i ovog muftijstva ula pod jurisdikciju travnikog

muftije.

atutom za autonomnu upravu islamskih vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova u

Bosni i Hercegovini, prvim Ustavom Islamske zajednice u BiH usvojenim 1909. godine,

predvieno je da u svim okrunim mjestima bude postavljen muftija. Okruna oblast Travnik

tada je obuhvatala deset kotara: Bugojno, Glamo, Jajce, Livno, Prozor, Travnik, Varcar

Vakuf, Zenica, epe i upanjac, te etiri ispostave: Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Kupres i

Bosansko Grahovo.20 Svi pomenuti kotari i njihove ispostave uli su, u periodu od 1909. do

12Evlija elebi, Putopis..." str. 222. 13

Salih Trako, "Ibrahim Munib Akhisari i njegov i Pravni zbornik'", POF, br. 28-29/1978.- 1979., Sarajevo

1980., str 217. 14Hamdija Kreevljakovi i Dervi M. Korkut, Travnik..., str. 23-24. 15Mehmed Mujezinovi, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knj. II, Sarajevo Publishing, 1998. godine, str. 291-292. 16Kasim Dobraa., Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, svezak II, (drugo izdanje), Al-Furqan, Fondacija za islamsko nasljee,London - Sarajevo, 1423/2002. rukopis br. 1882. str. 923. 17Safvet beg Baagi, "Kako se za turske uprave Jugoslavija dijelila na kadiluke", Novi behar, br. 12. god. IV, Sarajevo, 1930. godine, str. 12. 18Tako se titulirao Dervi Muhamed, Sidi, travniki muftija od 1830. godine. 19Fikret Kari, "Opti pogled..." str. 118. 20Samija Sari, Bugojno i njegova okolina (Donji Vakuf, Prusac, Gornji Vakuf i Kupres) u vrijeme Austro-Ugarske uprave (1878-1918), Baybook, Srajevo, 2010. godine, str. 19.

1930. godine, u sastav travnikog muftijstva. Nakon ukidanja travnikog muftijstva 1930.

godine njegova teritorija podjeljena je izmeu sarajevskog, banjalukog i mostarskog

muftijstva.21

TRAVNIKE MUFTIJE OD 1680. DO UKIDANJA MUFTIJSTVA 1930. GODINE

Prema do sada poznatim podacima od 1680. godine kada na mjestu muftije u Travniku

nalazimo Ebu Bekra, do prestanka rada Travnikog muftijstva 1930. godine, asnu dunost

travnikog muftije obnaalo je esnaest muftija. U nastavku rada navest emo njihove osnove

biografske i eventualne bibliografske podatke, s obzirom da ivotopisi veine njih do sada

nisu bili na jednom mjestu publikovani.

Prvi, do sada poznati travniki muftija, bio je ejh Ebu Bekr, sin Sejfulhakka, sin

Muslihudina, Travnianin.22 On se na mjestu muftije travnikog spominje 1680. godine, kada

je na vrhuncu svog intelektualnog sazrijevanja napisao Al-Lugatu alfazi al-Qur'nijji, djelo iz

leksikografije i tefsira.23 Njegove fetve bile su veoma cijenjene.24 Na mjestu travnikog

muftije ostao je do 1682. godine kada je na taj poloaj imenovan Dervi Abdullah, sin

Ahmedov.

Dervi Abdullah roen je u Sarajevu. Nakon okonanja kolovanja u Carigradu

imenovan je za muftiju u Travniku gdje je ostao do 1107/1695. godine kada je postavljen za

sarajevskog muftiju.25 Na tom poloaju ostao je do smrti 1115/1703. godine. Ukopan je u

greblju ekrinci. Uz ejha Sejfuddina Kemuru sline podatke o ovom muftiji navodi i

Mehmed Handi, s tim to on smatra da je Abdullah - efendija umro 1125/1713., a ne 1703.

godine.26

Jo uvijek se ne zna ko je bio muftija u Travniku od 1695. do 1736. godine kada se na

ovoj funkciji spominje Jahja - efendija.27 Ime ovog travnikog muftije spominje Muhamed

dralovi tvrdei da je u arabikim rukopisima naiao na njegove fetve.28

21

Ustav islamske verske zajednice Kraljevine Jugoslavije, Dravna tamparija, Beograd, 1930. godine, lan 50., str. 20. 22Vie o ovom mufitji vidi: Ahmed Mehmedovi, ejh Ebu Bekr Travnianin muftija i pisac, Glasnik RIZ-a u BiH, vol. LXXIII, br. 7-8, juli-august, 2011. godine, str. 721-728. 23Ahmed Mehmedovi, ejh Ebu Bekr Travnianin ..., str. 722. 24Ismet Buatli, Blagajski muftija Mustafa ii i njegov kodeks fatawa mamasi, Anali GHB, knj. XXIII-XXIV, Sarajevo, 2005. str. 98. 25Kemura ejh Sejfuddin Fehmi bin Ali, Sarajevske muftije..." str. 11. 26Mehmed Handi, "Blistavi dragulj - ivotopis uenjaka i pjesnika iz Bosne", u: Teme iz knjievne historije, Izabrana djela, knj. I, Ogledalo, 1999. godine, str. 173. 27

Alija Bejti, Eli hadi Ibrahim-pain...", str. 18.

Poslije Jahja - efendije dunost travnikog muftije dugi niz godina do 1779. godine

obavljao je ejh Muhammed - efendija, sin Emrullah - efendije, Bonjak.29 Indikativno je da

Eli Ibrahim - paa za muderrisa i vaiza u svojoj medresi u Travniku 1706. godine postavlja:

"Najznanijeg meu asnim uenjacima Emrullah - efendiju."30 Vrlo je vjerovatno i vremenski

sasvim mogue da je Emrullah - efendija, otac ejha Muhammeda, i sam jedno vrijeme bio

travniki muftija. No, kako o tome nismo pronali nakikave pisane podatke, nismo ga uvrstili

meu njih. Emrullah - efendija je doao u Bosnu iz ama. Njegov sin Muhammed rodio se u

Bosni, u Travniku, gdje je ostao do smrti 1780. godine. Nakon okonanja kolovanja u

rodnom Travniku, Muhammed - efendija je otiao u Istanbul. Nije poznato koju medresu je

pohaao za vrijeme svoga boravka u Istanbulu, ali je vraajui se u Travnik sa sobom ponio

brojna znaajna djela iz raznih oblasti islamskih znanosti. Danas se neka od njih nalaze u Gazi

Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.31 ejh Muhammed je bio ovjek od pera. Imao je

znanja i hrabrosti baviti se najteim pitanjima iz domena islamskog vjerovanja poput pitanja

slobodne volje. Njegovo djelo pod naslovom: Hdihi muqaddimah min muallif Muammad

al-mufti bi madinah Travnk ( ) zorno svjedoi o

tome.32 Fetve travnikog muftije ejha Muhammeda rasute su po brojnim rukopisnim

zbirkama fetvi. Tokom istraivanja koja je poduzeo pripremajui djelo o prepisivaima u

arabikim rukopisima Muhamed dralovi esto je nailazio na fetve ovog cijenjenog

muftije.33 Ime ejha Muhameda nalazimo i u Pravnom zborniku Ibrahima Muniba Akhisarija

koji ga je potovao i njegovo miljenje uvaavao.34 Poput veine tadanjih javnih i vjerskih

uglednika i ejh Muhammed je posjedovao lini peat na kojem je pisalo: 'Abduh ja Hafijju

al-fi nain mimma ahfu MUAMMAD ( ). ejh Muhammed

- efendija bio je svestrana i vrlo angaovana osoba. Uz muftijsku slubu i dunost muderrisa

Eli Ibrahim - paine medrese, koju su iz potovanja prema njemu uenici zvali medresa

Mufti - efendije, on je obavljao dunost vaiza u amiliji damiji u Travniku. Na ovu dunost

28Muhamed dralovi, Prepisivai djela u arebikim rukopisima, I, Svjetlost, Sarajevo 1988. godine, str. 263. 29Kasim Dobraa., Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, svezak II, (drugo izdanje), Al-Furqan, Fondacija za islamsko nasljee,London - Sarajevo, 1423/2002. rukopis br. 1235. str. 363. 30Alija Bejti, Eli hadi Ibrahim-pain...", str. 36. 31

Na marginama rukopisa broj 4330 arhiva Gazu Husrev-begove biblioteke stoji biljeka da je taj rukopis iz Istanbula u Bosnu donio ejh Mehmed, muftija travniki. 32Zejnil Faji, Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, Al-Furqan - Fondacija za islamsko nasljee, svezak XI, London - Sarajevo, 1424-2003. godine, rukopis br. 6940. str. 476. 33Muhamed dralovi, Prepisivai djela..." knj.I, str. 263. dralovi ga navodi pod dva naziva: Muhammed i hadi Muhammed, to znai da je esto nailazio na njegove fetve. 34

Salih Trako, "Ibrahim Munib Akhisari...", str. 232-233.

postavljen je 1758. godine s plaom od 12 sag-aki.35 Dvadeset i jednu godinu kasnije, 1779.

godine, ejh Muhammed - efendija jo uvijek je obavljao ovu dunost uz plau od 30 sag-

aki.36 Nedugo poslije toga 1194/1780. godine ejh Muhammed - efendija preselio je na bolji

svijet. Ukopan je na travnikom groblju Derventi u otvorenom turbetu. Pored njega u turbetu

je sahranjena i njegova ena Ajia-hanuma. Natpis u stihovima na uzglavnom nianu s obje

strane i kronogram napisao je njegov sin Esad.37

Jedan od potpisnika vakufname sarajevskog dobrotvora Silahdar Mehmed - pae,

pisane u Travniku 17. septembra 1765. godine bio je travniki muftija Ishak - efendija.38 O

ovom Ishak - efendiji za sada nema drugih injenica. Mogue je da je Ishak - efendija jedno

kratko vrijeme na mjestu travnikog muftije mijenjao ejha Muhammeda, jer je na osnovu

gore navedenih podataka vidljivo da je u to vrijeme ejh Muhammed bio muftija u Travniku.

Na osnovu vakufname bosanskog valije amil Ahmed - pae, legalizirane u

travnikom kadiluku 03. jula 1757. godine pred kadijom Ahmedom, gdje se kao

opunomoenik valije javlja muftija Salih - efendija, sin Mustafin, Alija Bejti zakljuuje da je

ovaj Salih - efendija bio muftija u Travniku u isto vrijeme kada i ejh Muhammed.39 Meutim

u biljeci na rukopisu br. 1235. arhiva Gazi Husrev- begove biblioteke stoji da je pomenuti

rukopis od svog oca, ejha Muhammeda, prethodnog vlasnika, naslijedio sin mu Mufti - Zade

(Mufti) Hadi Salih. Prema tome, Hadi Salih je sin ejha Muhammeda, a ne Mustafe i

imenovan je na mjesto travnikog muftije nakon oca.40 Iz potovanja prema ocu i djedu, Salih

- efendija je uzeo prezime Mufti - zade, Mufti. Uz muftijsku, od oca je naslijedio i dunost

muderrisa Eli Ibrahim - paine medrese. Salih - efendija bio je veoma poduzetan i vrijedan

pa je u svojstvu muderrisa 1781. godine renovirao i obnovio staru zgradu Eli Ibrahim -

35Aka je najstariji turski novac. To je mali srebreni novac promjera 10-12 mm, teine 0,65-1,10 grama. Teina ovog novca sve je vie padala, pa je krajem XVII i poetkom XVIII stoljea pala na 0,13 grama istog srebra. Postojale su dvije vrste aki: sag-ake (zdrave ake) i uruk-ake (nezdrave). uruk-aka je teila 0,13 grama, a sag-aka dvostruko vie istog srebra. 36Alija Bejti, "amilija damija i njen vakuf u Travniku", Glasnik IVZ , god. X, br. 5., Sarajevo, 1942. godine, str. 148. 37Mehmed Mujezinovi, Islamska epigrafika..." knj. II., str. 394-396. 38Alija Bejti, Eli hadi Ibrahim-pain...", str. 19. 39

"Interesantno je napomenuti da se u dunosti travnikog muftije, istodobno kad i ejh Muhammed, pominje i Hadi Salih - efendija, koji pored toga bijae i travniki kadija." Navedeno prema: Alija Bejti, Eli hadi Ibrahim-pain...", str. 19. 40Kasim Dobraa., Katalog arapskih, turskih, perzijskih...". sv. II, rukopis br. 1235. str. 363. Jedina nedoumica u ovom radu bilo je porijeklo Saliha Muftia. Naime u nekim dokumentima se navodi da je Salih sin ejha Muhameda, a u drugim da je sin Mustafe. Osim toga, Salih, za razliku od Abdurahima i Abdurahmana nije

ukopan neposredno uz grob ejha Muhameda. Konano, biljenica Saliha Muftia navodi da je njogov otac umro mnogo prije ejha Muhameda. U tekstu smo se, na osnovu eksplicitnog teksta iz rukopisa, odluili da za Saliha Muftia kaemo da je sin ejha Muhameda. Druga mogunost je da mu je brat, to neki dokumenti takoer impliciraju.

paine medrese.41 S dunosti travnikog muftije razrijeen je prije 1785. godine, jer je te

godine, kao bivi muftija, zabiljeio da je u svom domu u mahali umea izdao sobu

sarajevskom kazazu Mustafa - bai za 15 groa.42 U orijentalnoj zbirci Arhiva Hrvatske

akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu uva se biljenica Saliha Muftia, muderrisa iz

Travnika. Iz biljenice je vidljivo da je Salih roen 1733. godine.43 Nakon osnovnog

obrazovanja otiao je u Istanbul gdje je nastavio studije u medresi Sofi Ismail - efendije koju

je zavrio 1758. godine. Oenio se 1761. godine. Had je obavio 1765. godine. Zabiljeio je

da je od juna do novembra 1783. godine harala kuga od koje su umrla i neka njegova djeca.

Najvei dio biljenice nastao je kada je Salih postao muderris u Eli Ibrahim - painoj

medresi. U tom dijelu biljenice nalazi se zbirka fetvi sa fetvama muftija iz Sarajeva, Mostara,

Prusca, Jajca i Banja Luke.44

Mula Seid Abdurrahim, drugi sin ejha Muhammeda, naslijedio je na mjestu

travnikog muftije svoga brata Saliha.45 Bio je veoma cijenjen uenjak i pjesnik. Od njegovih

dijela u Arhivu Gazi Husrev - begove biblioteke u Sarajevu sauvan je komentar na

Oporuku46 od Ebu Hanife pod naslovom 'Ay al-fayy al-aqdm ar va vay al-

imm al-a'am ( ).47 Prilikom obraivanja

ovog rukopisa Zejnil Faji zabiljeio je da je to djelo autograf, te je s toga: "...jedinstveno i

veoma rijetko."48 Jedno vrijeme vlasnik ovog rukopisa bio je ejh Muhammed, otac

Abdurrahimov.49 Mula Seid je autor natpisa na nianu svoje majke Ajia - hanume.50 Umro je

1203. godine po Hidri, odnosno 1788/89. godine. Pokopan je pored oca i majke.51

41Na uzidanoj kamenoj ploi isklesan je natpis o obnovi medrese na turskom jeziku u kojem stoji: "Poetak 15 dumadel-evvela 1195 (09.05.1781.) Vakuf dobrotvora Eli Ibrahim - pae, poput visokog raja. Obnovio medresu, dom uenika. Obnovitelj, muderris, hadi Salih." Vidi: Mehmed Mujezinovi, Islamska epigrafika... str. 370. 42

Fehim Spaho, Arapski, perzijski i turski rukopisi Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu, Dravna tiskara u Sarajevu, 1942. godine, rukopis br. 111., str. 48. 43Jedini podatak koji se ne slae s drugim izvorima o Salih -efendiji, iju biljenicu analizira dralovi, jeste datum smrti oca i majke. Naime, u biljenici je navedeno da je otac Salih - efendije umro 1735. godine, dvije godine poslije njegovog roenja. Meutim mogue je da se to odnosi na vrijeme smrti njegovog djeda, Emrullah -efendije, jer je prema tarihu na nianu otac Salih - efendije, ejh Muhammed, umro 1780. godine. 44Muhamed dralovi, Prepisivai djela..., str. 111-112. 45

Fehim Spaho, Arapski, perzijski...", str. 48. 46

Oporuka Ebu Hanife njegovom ueniku Ebu Jusufu. 47Zejnil Faji, Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, El-Kalem, svezak III, Sarajevo, 1991. godine, rukopis br. 1961. str. 5. 48

Ibid., str. 6. 49Ibid., str. 6. Zejnil Faji je napomenuo kako nije siguran da li je autor rukopisa Mula Seid Abdurrahim iz Travnika, meutim injenica da je rukopis bio u vlasnitvu njegovo oca ejha Muhammeda otklanja svaku sumnju o tome. 50Mehmed Mujezinovi, Islamska epigrafika..., knj. II, str. 397. 51Mehmed Mujezinovi, Islamska epigrafika..., knj. II, str. 398-399.

Nakon Mula Sida Abdurrahima na mjesto muftije u Travniku 1785. godine52 imenovan

je njegov brat Esad Abdurrahman Mufti, trei sin ejha Muhammeda. Mehmed Handi

svrstava Esada meu pjesnike na turskom jeziku navodei da je bio muftija 1205./1790.

godine.53 Handieve podatke o njemu prenio je, bez ikakvih dodataka, Hazim abanovi,54 ali

ni jedan od njih dvojice ne spominje nikakve Esadove pjesme. Od njegovih radova ostali su

sauvani samo natpis na nianu ejha Muhammeda i kronogram o obnovi Ibrahim - dedetova

turbeta u Docu kod Travnika iz 1791. godine.55 Esad Abdurrahman je oca naslijedio na mjestu

vaiza amilije damije 1781. godine,56 a nakon smrti brata preuzeo je dunost muderrisa Eli

Ibrahim - paine medrese. Jedno vrijeme, 1789. i 1790. godine, uz muftijsku, obavljao je

dunost naiba kadiluka Bosna Brod.57 Pred kraj ivota Esad Abdurrahaman Mufti imenovan

je na funkciju beogradskog munle (vrhovnog kadije), to je vidljivo iz natpisa na njegovom

nianu. Umro je 1800. godine. Ukopan je pored roditelja i brae.58

Smru Esada Abdurrahmana zavrava se vrijeme islamskih uenjaka iz sjajne

ulemanske porodice Mufti, potomaka Emrullah - efendije, koji su naunim radom,

nesebinim zalaganjem i obnaanjem visokih vjerskih funkcija obiljeili XVIII vijek u

Travniku.

Tragajui za podacima o muderrisima Eli Ibrahim - paine medrese Alija Bejti je

postavio tezu da se: "... skoro sa sigurnou moe rei da je travniki muftija, kao najvei

uenjak u mjestu, bio i muderris na ovoj medresi."59 Bejti je zatim spomenuo nekoliko

travnikih muftija i vrijeme kada su obavljali tu asnu dunost. Provjeravajui izvore iz kojih

je crpio podatke za travnike muftije uoena je greka kod muftije Dervi - efendije za kojeg

je Bejti na osnovu Muvekitove Povjesti ustvrdio da je bio muftija 1214. godine po Hidri,

odnosno 1800. godine, te da je iste te godine preselio na onaj svijet.60 Meutim, prema

Muvekitovoj Povijesti Bosne, travniki muftija Dervi - efendija, porijeklom Hercegovac,

umro je 19. safera 1294. godine po Hidri (a ne kako je Bjeti naveo 1214.), odnosno 05.

52

Fehim Spaho, Arapski, perzijski...", str. 48. 53Mehmed Handi, "Rad bosanskohercegovakih muslimana na knjievnom polju", u: Teme iz knjievne historije, Izabrana djela, knj. I, Ogledalo, 1999. godine, str. 377. 54

Hazim abanovi, Knjievnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima, Svjetlost, Sarajevo, 1973. godine, str. 641. 55Mehmed Mujezinovi, Islamska epigrafika..., knj. II, str. 500. 56Alija Bejti, "amilija damija...", str. 148. 57Hamdija Kreevljakovi i Dervi M. Korkut, Travnik 1464-1878..., str. 142. 58Mehmed Mujezinovi, Islamska epigrafika...,knj. II, str. 400. 59Alija Bejti, Eli hadi Ibrahim-pain...", str. 18. 60

Ibid., str. 19.

marta 1877. godine. 61 Dervi efendija o kojem je ovdje rije jeste Dervi Muhamed Korkut,

rodonaelnik Travnikih Korkuta, i travniki muftija od 1830-1877. godine.62

Krajem XVIII i poetkom XIX stoljea nakon Esada Abdurrahmana dunost muftije u

Travniku obavljao je Dudi Mehmed, sin Mustafe, ohadi. Mehmed ohadi roen je u

Sarajevu gdje se kolovao i postao kadija. Slubovao je u vie mjesta u Bosni. Na mjesto

naiba u travnikom kadiluku imenovan je 1788. godine. Nakon toga ponovo je postavljan na

dunost kadije u Travniku 1792., 1794. i 1795. godine.63 Pored travnikog, dunost kadije

obavljao je u sarajevskom i mostarskom kadiluku.64 Dunost travnikog muftije obavljao je do

smrti 1815. godine. Handi ga svrstava u pjesnike koji su pisali na turskom jeziku.65 Pisao je

stihove pod knjievnim imenom Dudi (d) - Dareljivi. Hazim abanovi njegov

knjievni rad ne smatra osobito vrijednim, dok ga Mehmed Emin Isevi svrstava u

korumpirane slojeve ondanje vladajue klase.66 Meutim, Mujezinovi smatra da je uspjeno

pisao kronograme i epirafe.67 U Arhivu Gazi Husrev - begove biblioteke u Sarajevu uva se

Mema, Zbirka pjesama i pisama Mehmeda ohadia. Pored vlastorunih autor je u Zbirku

uvrstio stihove: Mejlije.68 Rudi - pae69 i drugih pjesnika. ohadieve pjesme su najbrojnije.

Veinu njegovog teksta ine tarihi - kronogrami koje je autor vlastoruno mijenjao to se vidi

po intervencijama u rukopisu. Prema podacima u rukopisu ova Zbirka nastala je izmeu 1780-

1798. godine.70 Mehmed ohadi umro je u Travniku 1815. godine. Sahranjen je pored

Teskeredia damije.71

Mehmed - efendiju je na mjestu muftije u Travniku, a kasnije i na mjestu kadije

naslijedio njegov sin Mustafa, Enisi, ohadi. Mustafa - efendija takoer je bio pjesnik, to

se d zakljuiti na osnovu njegovog knjievnog imena Enisi, ali je njegov pjesniki opus ostao

nepoznat. Posjedovao je obimnu biblioteku sa veim brojem knjiga.72 Dunost kadije

61

Salih Sidki Muvekkit, Povijest Bosne, El-Kalem, knj. II, Sarajevo, 1999. godine, str. 1270. 62Demail Ibranovi, Porodica Korkut..." str. 20. 63Hamdija Kreevljakovi i Dervi M. Korkut, Travnik 1464-1878..., str. 142. 64Salih Jalimam, "Dudi Mehmed ohadi...", str. 4. 65Mehmed Handi, "Rad bosanskohercegovakih muslimana..." str. 376. 66Hazim abanovi, Knjievnost Muslimana BiH..." str. 552. 67Mehmed Mujezinovi, Islamska epigrafika...,knj. I, str. 535-536. 68Pjesnik Mehmed Mejli Guranija (Kuranija), roen je u Sarajevu 1713. godine. Bio je poznati vaiz, a radio je kao glavni sekretar erijatskog suda. Pisao je izvrsne lirsko-tesavufske pjesme i kronograme. Umro je u Travniku 1781. godine. Ukopan je u Docu uz turbe Ibrahim Dede. 69Bosanski valija Mehmed Rudi-paa. Na dunost vezira u Bosni imenovan je 27. jula 1819. godine. Na tom poloaju ostao je veoma kratko, do 08. decembra 1819. godine, kada je smijenjen. Vie o njegovoj slubi u Bosni vidi: Salih Sidki Muvekkit, Povijest Bosne, El-Kalem, knj. II, Sarajevo, 1999. godine, str. 832-836. 70

Fehim Nametak, Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, Svezak IV, Al-Furqan, Fondacija

za islamsko nasljee, London - Sarajevo, 1998, rukopis br. 3047. str. 322. 71Mehmed Mujezinovi, Islamska epigrafika...,knj. II, str. 377-378. 72Mehmed Mujezinovi, Islamska epigrafika...,knj. II, str. 377.

travnikog kadiluka obavljao je 1817. godine.73 U vrijeme Mustafe - efendije dolazi do

pripajanja prusakog muftijstva travnikom, pa on jedno vrijeme potpisuje fetve kao muftija

Akhisara i Travnika.74 Pet godina nakon oeve smrti 1820. godine umro je Mustafa Enisi

ohadi. Ukopan je pored oca.75

Dunost travnikog muftije dvadestih godina XIX vijeka obavljao je Mahmud Hamid

iz Donjeg Vakufa. Mahmudov otac je uveni uenjak, kadija i muftija Livna i Prusca Ibrahim

Munib. Ibrahim Munib sastavio je zbirku fetvi na ijim koricama je zabiljeio dragocjene

historijske podatke, tarihe i kronograme.76 Pored titule muftije Akhisara i Travnika Hamid se

potpisivao kao sin Ibrahima muftije u Akhisaru.77 Poput oca i Mahmud Hamid je bio vrijedan

uenjak i pjesnik. dralovi ga je svrstao meu rijetke muftije prepisivae djela u arabakim

rukopisima.78 Pronaao je da je Mahmud, sin Ibrahimov, prusaki muftija, prepisao u Donjem

Vakufu djelo ar 'al al-'awmil al-adida, Kometar Bergivijevog djela iz sintakse

arapskog jezika.79 U vrijeme dok je bio travniki muftija 1824. godine napisao je kronogram o

obnovi sultan Sulejmanove damije u Oborcima.80 Na funkciji muftije u Travniku

najvjerovatnije je ostao do 1830. godine kada je na taj poloaj imenovan Dervi Muhamed

Korkut.

Rodonaelnik porodice travnikih Korkuta, Dervi Muhamed - Sidi, kolovao se u

Istanbulu gdje je stekao visoko obrazovanje. Imao je titulu aj al-qur, Prvak uaa

Kur'ana. Poput svojih ranijih prethodnika, uz dunost travnikog muftije bio je ejh

halvetijske tekije i muderris u Eli Ibrahim - painoj medresi. Veoma je cijenio islamsku

umjetnost, posebno kaligrafiju kojoj je pouavao sve uenike.81 Ve smo napomenuli da je

Dervi Muhamed u cijeloj Bosni i Hercegovini poznat po fetvi o travnikoj jaciji.82 Premda je

imao znaajnu biblioteku islamskih rukopisa, iji dio se danas uva u Gazi Husrev - begovoj

biblioteci, Dervi Muhamed nije se bavio pisanjem. Mugui razlog za to su teka vremena u

73Hamdija Kreevljakovi i Dervi M. Korkut, Travnik 1464-1878..., str. 142. 74Kasim Dobraa., Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, svezak II, (drugo izdanje), Al-Furqan, Fondacija za islamsko nasljee,London - Sarajevo, 1423/2002. rukopis br. 1901. str. 942. 75Mehmed Mujezinovi, Islamska epigrafika...,knj. II, str. 377. 76Vie o Ibrahimu Munibu Akhisariju vidi u: Salih Trako, "Ibrahim Munib Akhisari i njegov i Pravni zbornik'", POF, br. 28-29/1978.- 1979., Sarajevo 1980., str. 215-243. 77Kasim Dobraa., Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, svezak II, (drugo izdanje), Al-Furqan, Fondacija za islamsko nasljee,London - Sarajevo, 1423/2002. rukopis br. 1901. str. 923. 78Muhamed dralovi, Prepisivai djela...", knj. I, str. 263. 79Muhamed dralovi, Prepisivai djela...", knj. II, str.339. 80Mehmed Mujezinovi, Islamska epigrafika...,knj. II, str. 291. 81Demail Ibranovi, Porodica Korkut..." str. 20. 82

Interesantno je da je fetvu Dervia Muhameda o travnikoj jaciji stotinu godina kasnije potvrdio uveni bosansko-hercegovaki islamski uenak i reformator Husein ozo. Na pitanje o tome da li je dozvoljeno klanjati "travniku jaciju", ozo je odgovorio: "Moemo rei da je jacija, koja se obavlja po travnikoj vaktiji ispravna i valjana. Nema erijatskog osnova da se ospori valjanost ove jacije." ire o tome vidi:Husein ozo, Fetve II, El-Kalem i FIN, Sarajevo, 2006. godine, str. 87-88.

kojima je obavljao dunost muftije u vezirskom Travniku. Poraz nacionalno-oslobodilakog

Gradaevievog pokreta 1832. godine, otpor muslimanskog plemstva provoenju reformi

(tanzimat) od 1836-1849. godine, dolazak Omer - pae Latasa 1850. godine i slom

muslimanskog plemstva, usvajanje Vilajetskog ustavnog zakona 1867. godine, te uee u

radu Vilajetskog vijea, dogaaji su koji su nesumljivo traili puni angaman Dervia

Muhameda.83 injenica da je dunost muftije u vezirskom gradu Travniku obavljao dugih

etrdeset sedam godina (1830-1877) u tako teka i nepredvidiva vremena svjedoi o

dravotvornoj i nacionalnoj opredjeljenosti Dervia Muhameda, za kojeg je Devdet - paa,

radi njegovih zasluga u provoenju reforme vojske, rekao: "Travniki muftija Dervi-efendija,

koji ima najvei ugled u Bosni i Hercegovini rekao je da je opasno sjediti, a ne organizirati

jaku vojsku i da od vojnitva nita bolje nema ni na ovome ni na onome svijetu!84 Zbog

starosti je 1877. godine dao ostavku na mjesto muftije u Travniku. Umro je iste godine.

Ukopan je na groblju uz Tekijsku damiju. Natpis na njegovom nianu s kronogramom smrti

napisao je njegov sin Muhamed Hazim Korkut.85

Titulu muftije u Travniku od svog oca Dervia Korkuta naslijedio je Muhamed

Hazim Korkut, roen 1824. godine. Obrazovanje je sticao pred ocem u Travniku. Bio je

veoma vjet i sposoban kaligraf. Premda ga Mehmed Handi svrstava u pjesnike na turskom

jeziku, ne navodi naziv ni jedne njegove pjesme.86 Teka vremena nisu mimoila ni

Muhameda Hazima. Za vrijeme njegovog mandata na mjestu travnikog muftije

Austrougarska je okupirala Bosnu i Hercegovinu. Muhamed Hazim je bio u skupini

bonjakih intelektualaca koji su posluno prihvatili okupaciju, propagirajui u Sulejmaniji

damiji u Travniku pomirljiv stav prema Austrougarskoj, to ga je moglo skupo kotati, jer je

izrevoltirana masa nasrnula na njega, tako da je jedva izvukao ivu glavu iz damije.87

Austrougarske vlasti su blagonaklono gledale na muftiju Hazima, pa ga nisu dirale na mjestu

travnikog muftije. Kao odani pristalica novog reima Muhamed Hazim (kojeg je Kllay

prozvao: "Der heilige mufti - Sveti muftija") je 1900. godine, na traenje Zemaljske vlade,

zajedno s reisul-ulemom Teufikom Azabagiem, izjavio neslaganje s "hercegovakim

pokretom"88 koji e kasnije rezultirati usvajanjem tatuta za autonomnu upravu islamskih

83O pomenutom dogaajima sredinom XIX stoljea u Bosni i Hercegovini vidi: Mehmedalija Boji, Historija Bosne i Bonjaka, ahinpai, Sarajevo, 2001. godine, str. 84-103. 84Hamdija Kreevljakovi, Devdet-paina pisma o Bosni iz 1864. godine, Islamska Dionika tamparija, Sarajevo, 1932, str. 19. 85Mehmed Mujezinovi, Islamska epigrafika...,knj. II, str. 412. 86Mehmed Handi, "Rad bosanskohercegovakih muslimana na knjievnom polju", u: Teme iz knjievne historije, Izabrana djela, knj. I, Ogledalo, 1999. godine, str. 448. 87Demail Ibranovi, Porodica Korkut... , str. 17. 88Mustafa Imamovi, Historija Bonjaka, BZK Preporod, Sarajevo, 1998. godine, str. 391.

vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova u Bosni i Hercegovini. Muhamed Hazim je na dunosti

muftije u Travniku ostao do 1914. god., kad je penzionisan. Umro je est godina kasnije 1920.

godine. Ukopan je na groblju uz Tekijsku damiju.89

Poslije Hazima Korkuta, za muftiju u Travniku bio je imenovan Muhamed Seid

Serdarevi, ali je zbog zdravstvenih razloga odbio tu ast i obavezu, pa je umjesto njega za

muftiju postavljen ejh hafiz Husnija Numanagi. Hafiz Numanagi, sin Ibrahima i Dervie,

roen je 1853. godine u Fojnici. Ubrzo nakon roenja umrla mu je majka. Jedno vrijeme

boravio je u Sarajevu kod nane, a zatim je jo kao djeak poslan na kolovanje u Istanbul.

Hafiz je postao u devetoj godini ivota.90 Nakon Istanbula, kao rijetko koji drugi alim tog

doba, izuavao je hadis u Medini, a zatim je studije nastavio u Kairu. Po zavretku kolovanja

vratio se u Fojnicu i zaposlio kao muderris fojnike medrese, a ubrzo nakon toga preao je u

Visoko gdje je takoer obavljao dunost muderrisa u lokalnoj Ahmed - efendijinoj medresi do

1914. godine. Te godine postavljen je za muftiju u Travniku. Hafiz Husnija Numanagi bio je

muftija za vrijeme Prvog svijetskog rata i neposredno poslije njega. Potpuni angaman u

medresi, tekijji, te dunost muftije zaokupirali su Numanagia tako da nije imao vremena

baviti se pisanom djelatnou. Poznata je jedna njegova kasida napisana povodom otvaranja

Kiraethane u Visokom 1914. godine.91 Bio je praktini primjer onoga emu je druge

pouavao. Prije odlaska u Travnik uvakufio je sopstvenu kuu za tekiju u kojoj je na mjestu

ejha ostavio sina Hazima.92 U Travniku je nastojao oivjeti nakibendijsko-halidijsku

tradiciju. Na vlastiti zahtjev Husnija Numanagi je penzionisan 1927. godine. Nakon toga

vratio se u Visoko gdje je do smrti obavljao dunost ejha u tekiji. Umro je 04. aprila 1931.

godine. Ukopan je u Visokom.

Nakon hafiza Numanagia dunost muftije u Travniku obavljao je Mustafa Sakib

Korkut roen 1884. godine u Travniku. Poslije kolovanja u travnikoj medresi upisao se na

erijatsku sudaku kolu u Sarajevu koju je zavrio 1905. godine. Radio je u Vakufskoj

direkciji u Sarajevu, a kada je osnovana reformirana Okruna medresa u Sarajevu postavljen

je za njenog muderrisa i upravitelja. Bio je veoma aktivan lan Gajreta i Ilmijje. U Gajretu je

1911/1912. godine bio predsjednik glavnog odbora. I u politikom ivotu Bosne i

Hercegovine Sakib - efendija bio je veoma aktivan. Jedan je od osnivaa Jugoslovenske

muslimanske organizacije, iji list Pravdu je jedno vrijeme ureivao. Kad je 1923. godine

89Mehmed Mujezinovi, Islamska epigrafika...,knj. II, str. 413. 90

Mersiha Alama, Alim koji je ilum uio u Carigradu, Medini i Kairu, Novi horizonti, god. 11., br. 149., januar, 2012., godine, str. 61. 91

Ibid., str. 62. 92Edin Urjan Kukavica, "Sveta povijest i duhovno vitetvo u Bosni i Hercegovini, Behar - asopis za kulturu i drutvena pitanja, godina XIX, Zagreb, 2010. godine, str. 10.

dolo do rascjepa unutar te stranke, Sakib Korkut je preao u novosnovanu Jugoslovensku

muslimansku narodnu organizaciju u kojoj je ureivao njihovo glasilo Irad. Nakon

neuspjeha na izborima i gaenja JMNO-a Sakib Korkut se potpuno povlai iz javnog i

politikog ivota Bosne i Hercegovine. Na mjesto muftije u Travniku postavljen je 1927.

godine. Tu dunost, bez plae, obavljao je sve do smrti. U vrijeme dok je bio travniki muftija

1928. godine aktivno je uestvovao na Kongresu muslimanskih intelektualaca odranom

povodom Gajretove dvadesetpetogodinjice. Na ovom Kongresu imao je referat O vakufsko-

mearifskoj upravi. Umro je 01. marta 1929. godine u Travniku.93

Posljednji travniki muftija prije prestanka rada ovog muftijstva 1930. godine bio je

Dervi, sin Muniba, Korkut. Roen je 05. maja 1888. godine u Travniku. Nakon zavrene

Velike gimnazije u Sarajevu obrazovanje je nastavio na Teolokom fakultetu u Istanbulu gdje

je diplomirao 1914. godine. Dervi - efendija se krajem augusta iste godine vratio u Travnik.

Na Uiteljskoj koli u Derventi zaposlio se 1916. godine kao nastavnik vjeronauke i

francuskog jezika. Na tom mjestu ostao je do 1920. godine, a zatim je preao na Okrunu

medresu u Sarajevu gdje je radio kao nastavnik turskog jezika.94 Godinu dana poslije toga

1921. postavljen je za naelnika Muslimanskog odjeljenja u Ministarstvu vjera u Beogradu.

Od 1923-1924. godine bio je skretar JMNO-a. Za kustosa Zemaljskog muzeja u Sarajevu

imenovan je 1927. godine. Dvije godine poslije, 20. avgusta 1929., nakon smrti Sakiba

Korkuta, postavljen je za muftiju travnike oblasti. Tu dunost obavljao je samo godinu dana

jer je Zakonom o Islamskoj verskoj zajednici Kraljevine Jugoslavije i Ustavom Islamske

verske zajednice usvojenim 1930. godine ukinuto Travniko muftijstvo.95 Poslije toga radio je

kao kustos muzeja u Cetinju do 1937. godine, Zemaljskom muzeju u Sarajevu do 1944.

godine, a zatim ponovo nakon Drugog svjetskog rata na istom radnom mjestu do 1947.

godine. Od 1953. godine do smrti radio je kao vii kustos Muzeja grada Sarajeva.96 Tokom

ivota Dervi M. Korkut bavio se publicistikom, knjievnim prijevodima, obradom arhivalnih

izvora, epigrafikom, ocjenama i prikazima, te obradom knjievnih spomenika.97 Napisao je

veliki broj razliitih radova.98 Umro je 1969. godine.

93Vie o Sakibu Korkutu i njegovim djelima vidi: Mahmud Tralji, Istaknuti Bonjaci, El-Kalem, Sarajevo, 1998. godine, str. 158-167. 94Demail Ibranovi, Porodica Korkut..." , str. 36. 95Demail Ibranovi, Porodica Korkut..." , str. 37. 96

Mustafa Gafi, Dervi M. Kokut Kazivanja o Travniku, Travnik, 1998. godine, str. 8. 97Alija Bejti, Dervi M. Korkut kao kulturni i javni radnik, Biblioteka pokopnog drutva Bakije u Sarajevu, Sarajevo, 1974, str. 40. 98ire o biografskim i bibliografskim podacima Dervia M. Korkuta vidi: Alija Bejti, Dervi M. Korkut kao kulturni i javni radnik, Biblioteka pokopnog drutva Bakije u Sarajevu, Sarajevo, 1974. godine i Demail

Nakon vie od 60 godina Ustavnom odlukom iz 1993. godine obnovljen je rad

Travnikog muftijstva.

Elvir Duranovi

Ibranovi, Porodica Korkut i njen doprinos naoj kulturnoj batini, Neobjavljeni magistarski rad odbranjen na FIN-u u Sarajevu 05.02.2002. godine.